Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o fiskalnoj odgovornosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) XII. ODGOVORNOST ZA POVREDU ODREDABA ZAKONA, Članak 31. Za pozdraviti je ovakvu odredbu koja jasno ukazuje na fiskalnu odgovornost. Primljeno na znanje Ministarstvo financija cijeni dostavljeni komentar.
2 Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) IV. ODSTUPANJA OD PRIMJENE FISKALNIH PRAVILA, Članak 9. Razlozi za "privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona" nisu prihvatljivi jer upravo tijekom većih gospodarskih poremećaja i financijskih kriza vlada i Sabor moraju pokazati spremnost za rezanje deficita, odnosno poštivanje propisanog fiskalnog pravila. Nije prihvaćen Navedena odredba u članku 9. Prijedloga zakona je u potpunosti usklađena s Paktom o stabilnosti i rastu, odnosno Direktivom 85/2011 o zahtjevima za proračunske okvire država članica. U okviru Pakta o stabilnosti i rastu, kao i navedene Direktive 85/2011 jasno su definirane okolnosti nastupanja predmetnih izuzeća, kao i njihova primjena. Pritom je važno istaknuti kako odgoda primjene fiskalnih pravila, u smislu ovog Prijedloga zakona, ne omogućava povećanje proračunskog manjka više od onog propisanog Maastrichskim kriterijima, Paktom o stabilnosti i rastu i paketom Šest mjera, nego se dozvoljava da troškovi/rashodi nastali uslijed određenih izvanrednih okolnosti, koje nastaju zbog razdoblja većih gospodarskih poremećaja, kao i okolnosti koje su izvan kontrole Vlade Republike Hrvatske, uključujući i financijsku krizu i/ili katastrofe sa značajnim posljedicama na opću financijsku krizu, nemaju utjecaja na povećanje proračunskog manjka. Napominjemo da je iz članka 9., stavka 4. ovog Prijedloga zakona razvidno da je odgađanje primjene fiskalnih pravila privremenog karaktera, i da o odgađanju primjene odluku donosi Povjerenstvo za fiskalnu politiku.
3 Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) III. FISKALNA PRAVILA, Članak 8. Ambicija za ograničenje udjela javnog duga u BDP-u na 60% za početak je dobra, ali ne i dovoljna za postizanje fiskalne stabilnosti. Zašto cilj nije 40% ili primjer Estonije, na dugi rok, koja je na tek oko 10%? Nije prihvaćen Sukladno Direktivi 85/2011 od 08. studenog 2011., o zahtjevima za proračunske okvire država članica, u ovom Prijedlogu zakona, uz pravilo proračunskog manjka (deficita) predloženo je uvođenje pravila duga kojim se određuje najviša dopuštena razina udjela javnog duga u BDP-u, odnosno njegovo trajno i održivo smanjenje, ako je razina duga veća od referente razine od 60%. Navedena referentna stopa udjela javnog duga u BDP-u od 60% sukladna je Maastrichskim kriterijima, koje svaka država članica mora ispuniti za ulazak u ekonomsku i monetarnu uniju (što se Republika Hrvatska obvezala svojim Pristupnim ugovorom s Europskom unijom), kao i Paktom o stabilnosti i rastu te zakonodavnim paketom Šest mjera ( „Six Pack“). Upravo u okviru zakonodavnog paketa Šest mjera, uz pet uredbi koje se izravno primjenjuju za Republiku Hrvatsku (u dijelu odredbi koje se odnose na države članice izvan europodručja), sadrži i ranije navedenu Direktivu 85/2011 kojim se regulira uvođenje pravila duga. Pri prijenosu odredaba predmetne Direktive u nacionalna zakonodavstva država članica Europske unije, svakoj od država članica dopušteno je odrediti najvišu razinu duga, koja ne smije prelaziti referentnu vrijednost od 60%. Ovaj Prijedlog zakona sadrži upravo takvu odredbu koja definira najvišu razinu udjela javnog duga u BDP-u u iznosu od 60%, a pri tome omogućuje da se Vlada Republike Hrvatske, prilikom predlaganja strateških dokumenata iz područja javnih financija (Program konvergencije Proračun, Strategija upravljanja javnim dugom itd.), odluči i za nižu referentnu vrijednost duga. U cilju što bolje kontrole ispunjavanja fiskalnih pravila, pa time i pravila duga, odnosno njegovog trajnog i održivog smanjenja na razinu od 60% i niže, ovim Prijedlogom zakona jača se i uloga Povjerenstva za fiskalnu politiku, kao neovisnog tijela, čiji su izvještaji javni i obvezujući za Vladu Republike Hrvatske posebno u slučaju utvrđivanja značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila.