Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 antun trojnar PRILOG 1., SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE Udruženja moraju ostati osnovni oblik organiziranosti obrtnika jer je to jedini način da obrtnici putem Udruženja sudjeluju u zastupanju svojih interesa kod državnih institucija. Neminovno je spojiti neka manja udruženja kako bi ista bila samoodrživa i mogla pružiti obrtnicima punopravnu pomoć. Nije dobro ukidanje područnih obrtničkih komora već bi trebalo formirati 5-6 područnih - regionalnih komora ( spajanje postojećih) gdje bi im se povećale ovlasti od otvaranja obrta, vođenje obrtnog registra, vođenje registra majstora te uz postojeću javnu ovlast obrazovanja omogućilo dobivanje svih potrebnih informacija na jednom mjestu. Isto tako struktura vodstva u cijelom sustavu morala bi biti prema cehovskom i regionalnom sistemu gdje bi se povećala zastupljenost manjih obrta u upravljačkim tijelima. Ograničavanje mandata predsjednika na dva mandata od po 4 godine na svim razinama Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (''Narodne novine'', broj 127/19), poslovi vezani uz obavljanje djelatnosti obrta preneseni su sa tijela državne uprave na nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na obrt pa predmet ovih izmjena i dopuna svakako nije daljnji prijenos javnih ovlasti. Uz današnju razinu digitalizacije i dostupnost usluge registracije obrta putem e-Obrta, START aplikacije i HITRO.HR, dostignut je postavljeni standard u smislu modernizacije javne uprave kao učinkovite i digitalizirane javne uprave koja je servis i oslonac građanima, pri čemu je potpuno nevažno tko i odakle osigurava pružanje usluge.
2 Claudia Mašinović PRILOG 1. Zbog čega se komentari brišu? Čemu mogućnost komentiranja ako brišete ono što ne želite čuti?? Još jednom: Članarine HOK-u trebaju biti na dobrovoljnoj bazi obrtnika, a apsurd je da obrtnici plaćaju veću članarinu HOK-u (po novom 50 kn), nego što male firme plaćaju HGK-u (42,00 kn)????? Ovo ima samo u Hrvatskoj! Primljeno na znanje Primjedba je nejasna pa onemogućava davanje odgovora. Iz sustava je razvidno da ste dali dvije primjedbe dana 06.08. i 10.08.2021. Na prethodno danu primjedbu koja se odnosila na plaćanje članarine, a koja se ponavlja u ovoj primjedbi, dat je odgovor.
3 Claudia Mašinović PRILOG 1., UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA Slažem da treba smanjiti iznos mjesečne članarine HOK-u, međutim obavezno članstvo bi trebalo u potpunosti ukinuti i ostaviti obrtnicima na volju žele li ili ne žele biti članovi HOK-a. Još veći apsurd je da male tvrtke plaćaju 42 kn mjesečno članarine HGK-u, a obrtnici koji su još manji, bi po novom plaćali 50 kn????? Znači više plaćaju obrtnici nego tvrtke- OVO IMA SAMO U HRVATSKOJ!!! Nije prihvaćen Uvođenje dobrovoljnog članstva nije predmet ovih izmjena i dopuna, već reforma komorskog sustava kojom se neće ugroziti opstojnost komorskog sustava sa ciljem povećanja kvalitete usluga koje HOK pruža obrtnicima, na način da se u ustrojstvenom smislu sustav smanji ukidanjem jedne razine organiziranosti, točnije područnih obrtničkih komora koje će se pripojiti Hrvatskoj obrtničkoj komori, uz kontrolu i pružanje iste, odnosno nadgrađene razine usluga, a u financijskom smislu, uvođenje nove, smanjene jedinstvene stope komorskog doprinosa u paušalnom iznosu za cijeli komorski sustav koji mjesečno iznosi 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak, umjesto 2% kako propisuje važeći Zakon. Time se postiže traženo rasterećenje obrtnika, a ujedno dovodi i do povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore koja sa smanjenim troškovima unutar sustava oslobađa sredstva za osmišljavanje novih proizvoda i usluga za svoje članstvo.
4 HOK PRILOG 1. Jedinstveni sustav organiziranosti obrta Hrvatske obrtničke komore organiziran je kroz tri razine zastupanja interesa obrtnika čije odluke utječu na rad i položaj obrtnika i time se razlikuje od drugih sustava komora gospodarskih djelatnosti. Stoga smatramo potrebnim zadržati područne obrtničke komore kao dio sustava koji omogućava djelovanje na razini županija. Sukladno zaključku Hrvatskog sabora od 4. ožujka 2021. godine predlažemo reformu sustava ostvariti unutarnjim restrukturiranjem jedinstvenog komorskog sustava uz zadržavanje djelovanja na sve tri razine, unutar zacrtanih okvira smanjenja komorskog doprinosa. Ponavljamo prijedlog da se predstavnici Hrvatske obrtničke komore uključe u rad radne skupine koja će pripremati zakonske odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti i redovnih zadaća propisanih zakonom i Statutom. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u funkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima. HOK će kao partner ovog Ministarstva svakako imati uvid u Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu i imati mogućnost davanja prijedloga koji će pridonijeti konstruktivnosti uređenja zadane materije.
5 JOSO SMOLIĆ PRILOG 1. JOSO SMOLIĆ:Smatram da ovakav prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o obrtu vezano uz način preustroja Hrvatske obrtničke komore prema kojem se županijske komore ukidaju, odnosno, pripajaju HOK-u nije dobar put organiziranog obrtništva ni za sadašnje prililike a još manje za budućnost. Dok država radi na decentralizaciji te državne poslove prepušta županijskoj razini, dok zadnjim izmjenama Zakona o turističkim zajednicama upravo županijske turističke zajednice dobivaju obavezu upravljanja destinacijom te sa županijom i lokalnom samoupravom kreiraju turistčku politiku destinacije a druge komore baziraju svoj rad na županijskoj razini dotle prijedlog reorganizacije HOK-a ide u potpuno drugom smijeru. Taj smijer sigurno nije odgovor ina izazove 21.stoljeća. Smatram da županijske obrtničke komore treba ne samo zadržati s dosadašnjim ovlastima već im dati i veće ovlasti u kreiranju razvoja obrtništa. Na županijske komore trebalo bi prenijeti iz županijskih uprava i poslove izdavanja obrtnica te vođenja Obrtnog registra. Na takav način bi obrtnik mogao konačno dobiti potpunu uslugu na jednom mjestu i to u svojoj matičnoj instituciji. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (''Narodne novine'', broj 127/19), poslovi vezani uz obavljanje djelatnosti obrta preneseni su sa tijela državne uprave na nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na obrt pa predmet ovih izmjena i dopuna svakako nije daljnji prijenos javnih ovlasti. Uz današnju razinu digitalizacije i dostupnost usluge registracije obrta putem e-Obrta, START aplikacije i HITRO.HR, dostignut je postavljeni standard u smislu modernizacije javne uprave kao učinkovite i digitalizirane javne uprave koja je servis i oslonac građanima, pri čemu je potpuno nevažno tko i odakle osigurava pružanje usluge.
6 Katarina Drakulić PRILOG 1., ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA UDRUŽENJE OBRTNIKA GRADA ZAGREBA: 2.1. Smatramo da je potrebno raditi reformu komorskog sustava na način da se pripoje one Područne obrtničke komore koje nisu samo održive HOK-u, a da se zadrži postojanje 5 do 6 Područnih komora koje su samoodržive (broj članova udruženja, financijske i tržišne održivosti) U smislu smanjenja komorskog doprinosa u paušalnom iznosu za cijeli komorski sustav, predlažemo: smanjenje komorskog doprinosa sa koeficijenta 2 na koeficijent 1,5 2.1. OSNIVANJE MAJSTORSKE ŠKOLE: Ako pretpostavimo da Izmjene imaju tri cilja: rasterećenje obrtnika, stvaranje okvira za osnivanje Majstorske škole te efikasniji komorski sustav od kojega će obrtnici imati više koristi onda smatramo: 1. Smanjenje komorskog doprinosa na 1,50 osnovnog osobnog odbitka doprinijeti će rasterećenju obrtnika 2. Područne obrtničke komore su do sada provodile javne ovlasti (majstorski ispiti, ispiti o stručnom osposobljavanju i licenciranje) na području strukovnog obrazovanja pod nadzorom Hrvatske obrtničke komore. Isto tako važno je da Majstorska škola ostane pod okriljem područnih tj regionalnih komora ili gdje je dosada bilo najviše kandidata u majstorskim ispitima ili prekvalifikacijama Smatramo da isti ili sličan model možemo primijeniti i kod Majstorske škole posebno zato što u Područnim komorama postoji već stručnjaci koji su osposobljeni da odmah preuzmu taj dio posla. Isto tako postoje i baze podataka i mreža suradnika (stručnjaka) iz sustava redovnog obrazovanja i gospodarstva koji se mogu odmah uključiti u taj odgovoran posao. Temeljni ustroj obrtničkog sustava moraju ostati Udruženja obrtnika osnovana po teritorijalnom ili strukovnom načelu Time se postiže svrha osnivanja Majstorske škole i omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada 2.2. Cilj reforme i racionalizacije sustava HOK je unapređenje komorskog sustava. Smatramo da je potrebno uvesti Registar majstora, kao osnaživanje strukovnog i obrtničkog zanimanja, zatim: - Otvaranja obrta u Područnim komorama - Izdavanje razne administrativne dokumentacije obrtnicima (koje sada izdaju uredi za gospodarstvo. Time se postiže veća efikasnost sustava na jednom mjestu, digitalizacija i olakšava poslovanje obrtnika - Izdavanje rješenja i promjene u registru obrtnika da vrše područne komore – elektronskim putem Predlaže se preuzimanje Javnih ovlasti kod otvaranje obrta koje bi provodila udruženja ili POK-ovi te stvaranje Obrtnog registra majstora, i nastavak vođenja Obrtnog registra. Isto tako predlaže se preuzimanje i ostalih javnih ovlasti čime bi se pozicionirali kao gospodarski partner obrtnicima 3.1. Ključni cilj je osigurati Izmjene i dopune Zakona o obrtu u kojem treba regulirati : Da bi se komorski sustav učinio efikasnijim potrebno je definirati koju paletu usluga i koja je razina tih usluga koje komorski sustav treba dati obrtnicima, a da te usluge budu besplatne. (primjer: usluge savjetovanja o poslovanju, edukacije, radionice, izrada projekata, studija, poslovnih planova, strategija, marketinške usluge, informatičke usluge; na taj način bi se aktiviralo članstvo i svi resursi jer obrtnici pojedinih struka mogu educirati druge obrtnike, razmjena znanja) -Također bitno je, u Izmjenama i dopunama Zakona regulirati jednaki status obrtnika kao i poduzetnika vlasnika trgovačkog društva) da obrtnik odgovara za svoje poslovanje do određenog iznosa kapitala obrta ili temeljnog kapitala kao što je u d.o.o., a ne cijelom svojom privatnom i osobnom imovinom. Time se obrtnika stavlja u nepovoljniji položaj nego člana i osnivača trgovačkog društva. 3.2. Vezanjem iznosa članarine uz 1,5% osnovnog osobnog odbitka, ostvaruje se smanjenje komorskog doprinosa 3.3. Predlažemo da prijelazno razdoblje za usklađenje i stupanje na snagu Izmjena Zakona treba biti istekom perioda od 12 mjeseci (a što je razdoblje predviđeno za usklađivanje s odredbama Zakona Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (''Narodne novine'', broj 127/19), poslovi vezani uz obavljanje djelatnosti obrta preneseni su sa tijela državne uprave na nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na obrt pa predmet ovih izmjena i dopuna svakako nije daljnji prijenos javnih ovlasti. Uz današnju razinu digitalizacije i dostupnost usluge registracije obrta putem e-Obrta, START aplikacije i HITRO.HR, dostignut je postavljeni standard u smislu modernizacije javne uprave kao učinkovite i digitalizirane javne uprave koja je servis i oslonac građanima, pri čemu je potpuno nevažno tko i odakle osigurava pružanje usluge.
7 Ličko-senjska županija PRILOG 1. Obrtnička komora Ličko-senjske županije kontinuirano od 1996. godine djeluje na području Ličko-senjske županije. Riječ je o teritorijalno najvećoj Komori koja obuhvaća 4 udruženja obrtnika odnono 1178 obrta. U svom 25.-godišnjem djelovanju OK Ličko-senjske županije postala je respektabilna institucija koja kroz rad svojih tijela promiče, usklađuje i zastupa interese obrtnika na području Ličko-senjske županije. Kroz usku suradnju sa Ličko-senjskom županijom i drugim potpornim institucijama za razvoj gospodarstva ostvarena je suradnja u nizu aktivnosti vezanih za obrtništvo i obrazovanje u obrtništvu – stipendiranje, organiziranje nastupa na sajmovima, edukacije, suodlučivanje kod dodjele povoljnih kreditnih sredstava i bespovratnih potpora obrtnicima, zastupanje interesa obrtnika kod izrade razvojnih planova i strategija. Područne županijske komore djeluju na razini županija i njihovo je djelovanje usklađeno s Zakonom o regionalnoj (područnoj) samoupravi, a ukidanjem istih sustav bi izgubio na efikasnosti i dostupnosti usluga obrtnicima - npr. troškovi polaganja majstorskih ispita i ispita stručne osposobljenosti bili bi znatno povećani budući da se polažu u sjedištu Komore. Područne obrtničke komore najvažniji su dio komorskog sustava i imaju najviše potencijala da u novim uvjetima preuzmu odgovornost za kvalitetniji rad i da uz smanjeno financiranje racionalnim poslovanjem omoguće obrtnicima kvalitetniju uslugu. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti obrta na čelu sa HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju u promicanju obrtništva te zastupanja i predstavljanja obrtnika pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u funkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
8 Ljubica Mihalek PRILOG 1., OPĆE INFORMACIJE Smatram da članstvo u HOK treba biti dobrovoljno, a Komora svojim radom treba se boriti za članstvo, ovako većina obrtnika plaća samo obvezno članarinu i ništa ne dobije za uzvrat. Nije prihvaćen Uvođenje dobrovoljnog članstva nije predmet ovih izmjena i dopuna, već reforma komorskog sustava kojom se neće ugroziti opstojnost komorskog sustava sa ciljem povećanja kvalitete usluga koje HOK pruža obrtnicima, na način da se u ustrojstvenom smislu sustav smanji ukidanjem jedne razine organiziranosti, točnije područnih obrtničkih komora koje će se pripojiti Hrvatskoj obrtničkoj komori, uz kontrolu i pružanje iste, odnosno nadgrađene razine usluga, a u financijskom smislu, uvođenje nove, smanjene jedinstvene stope komorskog doprinosa u paušalnom iznosu za cijeli komorski sustav koji mjesečno iznosi 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak, umjesto 2% kako propisuje važeći Zakon. Time se postiže traženo rasterećenje obrtnika, a ujedno dovodi i do povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore koja sa smanjenim troškovima unutar sustava oslobađa sredstva za osmišljavanje novih proizvoda i usluga za svoje članstvo.
9 Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije PRILOG 1. Sabor Republike Hrvatske usvojio je Zaključak kojim se obvezuje Vlada RH da do 30. rujna 2021. godine dostavi Hrvatskom saboru prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obrtu koji će osigurati reformu i racionalizaciju sustava Hrvatske obrtničke komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te daljnje rasterećenje hrvatskih obrtnika uz istovremeno pružanje kvalitetne usluge i osnaživanje njihovog tržišnog položaja!! Da bi se ovi ciljevi ostvarili predlaže se ukidanje područnih/županijskih obrtničkih komora i snižavanje jedinstvene stope komorskog doprinosa sa 2% na 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka !! Možda su namjere predlagača najčasnije ali na predloženi način neće se ostvariti niti jedan od ciljeva deklariranih u predmetnom zaključku osim neznatnog rasterećenja obrtnika kroz smanjivanje komorskog doprinosa. Vidljivo je da je netko dobio zadatak da se nešto napravi sa komorskim sustavom ali je također vidljivo da predlagači nisu napravili nikakvu analizu postojećeg sustava jer bi u protivnom prijedlog reformi, racionalizacije i poboljšanje sustava na korist obrtnika bio sasvim drugačiji. Ukidanje područnih/županijskih obrtničkih komora nije reforma sustava nego paušalna promjena koja će dovesti do toga da će se u narednim mjesecima komorski sustav baviti sam sa sobom a neće moći raditi ono zbog čega su ga obrtnici osnovali. Brojne su aktivnosti područnih/županijskih obrtničkih komora koje uz krovnu Hrvatsku obrtničku komoru i pripadajuća udruženja obrtnika čine jedinstveni sustav koji obrtnicima osigurava pravodobnu, stručnu i profesionalnu pomoć. Ovaj sustav nije idealan i svakako zaslužuje kvalitativnu reformu. Predloženi način kojemu je cilj iz sustava izdvojiti jedan segment bez ikakvog racionalno objašnjenja i analize neće proizvesti nikakav pozitivan efekt. Područne/županijske komore su u svojim sredinama stekle zasluženi status institucije koja na pravi način zastupa svoje članove – obrtnike, koja se bori za njihova prave i koja im uvijek pruža kvalitetnu potporu. U područnim/županijskim komorama rade profesionalci na koje se cijeli sustav može osloniti i koji su izvanredna potpora obrtnicima organiziranim u sekcije, cehove, odbore, Skupštine, Upravne odbore i druga tijela obrtnika koji upravljaju sustavom. To je snaga koja obrtnicima treba. Segment obrazovanja koji se uz kontrolu krovne Hrvatske obrtničke komore pretežito odvija u područnim/županijskim komorama i ogroman angažman koji iziskuje organiziranje majstorskih ispita, ispita o stručnoj osposobljenosti, licenciranje obrtničkih radionica, suradnja sa strukovnim školama je ovim prijedlogom također doveden u pitanje bez ikakvog obrazloženja. Smanjivanje komorskog doprinosa predstavlja malo financijsko rasterećenje za obrtnike ali nije jasno kako predlagači misle da će uz ovu mjeru ići istovremeno kvalitetnije usluge i jačanje tržišnog položaja obrtnika!!?? Ovdje valja napomenuti da su upravo na prijedlog Hrvatske obrtničke komore obrtnici koji prvi put otvaraju obrt oslobođeni plaćanja istog za prve dvije godine rada!!! Predlažemo da se odustane od naprasnog ukidanja područnih/županijskih komora i da se komorskom sustavu da rok od 12 mjeseci da Vladi Republike Hrvatske predloži model reforme komorskog sustava a da se komorski doprinos snizi na 1.5% osobnog odbitka. Nije prihvaćen Predloženim rješenjem ne dovodi se u pitanje opstojnost sustava HOK-a kojeg je potrebno reformirati kroz smanjivanje sustava i snižavanja jedinstvene stope komorskog doprinosa sa 2% na 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Kvalitetnija usluga članstvu treba biti rezultat daljnjeg unaprjeđivanja lepeze usluga i proizvoda koje HOK već pruža svom članstvu, uz osmišljavanje novih koje će uz smanjeni iznos članarine, članovi moći neograničeno koristiti.Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva. Podsjeća se da u jedinstvenoj organiziranosti obrta, HOK predstavlja krovnu organizaciju te da mjere vezane uz oslobađanje plaćanja članarine u predviđenim okolnostima, ne pripadaju jednoj razini organiziranosti obrta, već HOK-u u cjelini koji promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.
10 Obrtnička komora Karlovačke županije PRILOG 1. OBRTNIČKA KOMORA KARLOVAČKE ŽUPANIJE Područne obrtničke komore (POK) djeluju na županijskim razinama i njihov djelokrug je usklađen prema Zakonu o regionalnoj upravi i samoupravi. Obrtnička komora Karlovačke županije je stručno poslovna organizacija obrtnika koja promiče, usklađuje, zastupa i predstavlja zajedničke interese obrtnika Karlovačke županije. U okviru Obrtničke komore Karlovačke županije djeluje 5 udruženja obrtnika s područja teritorijalnog obuhvata Komore, a strukovni rad organiziran je kroz 8 cehova. U Karlovačkoj županiji aktivno je 2.019 obrta (stanje na dan 11.08.2021.). Zakon o obrtu koji je stupio na snagu 2013.godine, donio je nepovoljan utjecaj na komorski sustav, što se očitovalo i u našoj županiji drastičnim smanjenjem broja obrta , no od 2017.godine obrtništvo postepeno jača. Stoga nas trenutno stanje od 2.019 aktivnih obrta u našoj županiji iznimno raduje jer dokazuje činjenicu da smo na lokalnoj i županijskoj razini, u suradnji sa svim relevantnim tijelima i institucijama, osigurali povoljne uvjete i mjere za poticanje i jačanje obrtničke klime. Ako uzmemo u obzir da se pozitivan trend rasta broja obrta događa čak i u ovim izazovnim uvjetima, kada su zbog pandemije koronavirusa otežani normalni životni i poslovni procesi, značaj je tim veći . Obrtnička komora Karlovačke županije ostvaruje kvalitetnu suradnju sa Karlovačkom županijom, posebno s Upravnim odjelom za gospodarstvo te Upravnim odjelom za školstvo s kojima je svakodnevno u neposrednom kontaktu oko svih aktivnostih vezanih uz obrtništvo i strukovno obrazovanje; kao i ostalim institucijama: školama (srednjim i osnovnim) na području Karlovačke županije, Zavodom za zapošljavanje, Županijskom razvojnom agencijom, ... Područne obrtničke komore provode javne ovlasti - majstorske ispite, ispite o stručnoj osposobljenosti, licenciranja te ispite kojim se dokazuju osnovna znanja u poučavanju naučnika na naukovanju. Direktno su uključene i u redovno obrazovanje. Naime, za izradu planova upisa, Obrtnička komora Karlovačke županije prikuplja potrebe za naučnicima direktnim kontaktom na terenu s licenciranim radionicama- za zanimanja u jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) te sukladno tome predlaže upisne strukture srednjim školama i županijskom Upravnom odjelu za školstvo. Područne obrtničke komore provode i Verifikaciju ugovora o naukovanju , odnosno HOK preko područnih obrtničkih komora ponovno ima uvid u ugovore učenika upisanih u obrtnička zanimanja po JMO sustavu što predstavlja značajnu bazu za utvrđivanje upisnih kvota te donošenje daljnjih odluka za jačanje strukovnog obrazovanja. Jedna od zadaća područnih obrtničkih komora je i promocija obrtništva te joj Obrtnička komora Karlovačke županije posvećuje posebnu pažnju kroz organizirane nastupe obrtnika na sajmovima, revije frizura, podjela majstorskih diploma, predstavljanje obrtničkih zanimanja učenicima završnih razreda osnovnih škola i nizom drugih događanja. Županijske obrtničke komore često su i organizatori ili suorganizatori obrtničkih i gospodarskih sajmova lokalnog, regionalnog i međunarodnog tipa te organizatori zajedničkih nastupa na drugim sajmovima. Obrtnička komora Karlovačke županije dugi niz godina organizirala je, zajedno sa partnerima i suorganizatorima, Obrtnički sajam Karlovac koji je postao tradicionalna i prepoznatljiva gospodarska manifestacija u gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji, a posljednjih nekoliko godina imao je I međunarodni karakter. Povezivanje više županija i prekogranična suradnja kroz razne projekte važna je odrednica u radu Obrtničke komore Karlovačke županije te su stoga sklopljeni i sporazumi/povelje o suradnji s Privrednom komorom Unsko-sanskog kantona te Območnom obrtno-podjetniškom zbornicom Črnomelj. O važnosti Obrtničke komore Karlovačke županije govori i činjenica da je uključena u rad brojnih tijela, odbora i radnih skupina (putem svojih predstavnika, zaposlenika, članova tijela i/ili cehova- ovisno o relevantnosti za pojedinu struku i tematiku) od kojih ističemo samo dio: Gospodarsko socijalno vijeće Karlovačke županije; sudjelovanje u tematskim radnim skupinama za Plan razvoja Karlovačke županije 2021. - 2027. ; sudjelovanje u kreiranju Programa unaprjeđenja gospodarstva Karlovačke županije koji donosi Županija, sudjelovanje u Povjerenstvu za odabir poduzetničkih projekata za subvenciju kamate po Programu subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite koji odobrava Županija, delegat u Turističkom vijeću TZ Karlovačke županije; partnerstvo na EU projektima „Klub za zapošljavanje mladih“- Job club for youth te „P.S. Pokreni se“. U vrijeme najveće krize izazvane pandemijom koronavirusa Obrtnička komora Karlovačke županije imala je predstavnika i u radnoj skupini Karlovačke županije- „Poduzetničkom kriznom stožeru“, koji je svakodnevno pratio donošenje preporuka HZJZ i odluka Ravnateljstva civilne zaštite RH, te pravovremeno obavještavao obrtnike o svim novostima i važećim mjerama, kao i osluškivao njihove potrebe da bi im se olakšalo poslovanje i opstanak u znatno otežanim uvjetima. Obzirom na sve navedeno, mišljenja smo da je nužno zadržati postojeću organiziranost komorskog sustava na sve tri razine, a ako bi do reforme trebalo doći, da se ona u tom slučaju omogući kroz unutarnje restrukturiranje jedinstvenog komorskog sustava, unutar zacrtanih okvira za smanjenje komorskog doprinosa. Kako su kroz dugogodišnju tradiciju i iskustvo razvijeni uspješni modeli poslovanja , kao i kvalitetni odnos s obrtnicima i brojnim institucijama, smatramo da bi se trebala pružiti mogućnost (kroz Izmjene i dopune Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, ili neke dodatne pravilnike i modele) da se područne obrtničke komore uvrste u kategoriju ili potkategoriju Poduzetničke potporne institucije, obzirom da djelujemo sa istim ciljem koji propisuje i navedeni Zakon: „…stvaranja kvalitetnog poduzetničkog okruženja u Republici Hrvatskoj i provođenja programa usmjerenih na razvoj poduzetništva“. Na taj način bilo bi POK-ovima omogućeno apliciranje na veći broj natječaja, financiranje iz drugih izvora, pa tako i EU fondova te osmišljavanje novih projekata, usluga i aktivnosti za dobrobit našega članstva i jačanje obrtništva. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
11 Obrtnička komora Koprivničko - križevačke županije PRILOG 1., UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Ako pretpostavimo da Izmjene imaju tri cilja: rasterećenje obrtnika, stvaranje okvira za osnivanje Majstorske škole te efikasniji komorski sustav od kojega će obrtnici imati više koristi onda smatramo: 1. Smanjenje komorskog doprinosa na 1,25% osnovnog osobnog odbitka neće značajno doprinijeti rasterećenju obrtnika jer 26 kuna mjesečno ne predstavlja značajan iznos u poslovanju obrtnika. Svjesni smo da ove promjene nisu izazvane niti od većine obrtnika niti od komorskog sustava nego od onih kojima su najmanja briga obrtnici i obrtništvo. Isto tako svjesni smo da su promjene nužne, a vezano uz Zaključak Hrvatskog Sabora. Iako je ovo smanjenje na razini simbolike smatramo da je ta promjena dobar kompromis koji će zadovoljiti sve dionike. 2. Područne obrtničke komore su do sada provodile javne ovlasti (majstorski ispiti, ispiti o stručnom osposobljavanju i licenciranje) na području strukovnog obrazovanja pod nadzorom Hrvatske obrtničke komore. Smatramo da isti ili sličan model možemo primijeniti i kod Majstorske škole posebno zato što u područnim komorama postoji već stručnjaci koji su osposobljeni da odmah preuzmu taj dio posla. Isto tako postoje i baze podataka i mreža suradnika (stručnjaka) iz sustava redovnog obrazovanja i gospodarstva koji se mogu odmah uključiti u taj odgovoran posao. Ako se ukinu područne komore onda će se srušiti i cijeli sustav koji se gradio prošlih 27 godina i trebat će ga graditi od početka. 3. Da bi se komorski sustav učinio efikasnijim te da bi obrtnici od njega imali više koristi potrebno je definirati koju paletu usluga i koja je razina tih usluga koje komorski sustav treba dati obrtnicima, a da te usluge budu besplatne. S obzirom na profil obrtnika i s obzirom na navike smatramo da ta usluga treba biti decentralizirana. Isto tako smatramo da područne komore s obzirom na strukturu zaposlenih, na dosadašnja znanja i iskustvo, ali i zbog navika obrtnika da usluge traže od područnih komora, područne komore treba ostaviti prije svih i treba ih ojačati da mogu podići kvalitetu usluge obrtnicima. Isto tako važno je bolje povezati rad područnih komora i udruženja obrtnika zbog umrežavanja usluga na način da se pojedini poslovi ne dupliraju. Na kraju, područne komore bi se mogle ojačati i na način da se uz Izmjene Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture uvrste u Potporne institucije te da im se omogući da svoj rad i efikasnost financiraju i iz Europskih fondova te na taj način poboljšaju i rad i povećaju korist za obrtnike. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima. Jedinstvena organiziranost obrta podrazumijeva neovisnost jedne stručno-poslovne organizacije koja će samostalno utvrditi koja će to lepeza usluga i proizvoda biti na raspolaganju članstvu za dobrobit istoga pa to nije svrsishodno propisivati zakonom.
12 Obrtnička komora Koprivničko - križevačke županije PRILOG 1., ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Smatramo da nije potrebno raditi reformu komorskog sustava na način da se ukida bilo koja razina komorskog sustava, a pogotovo da ne treba ukinuti područne obrtničke komore. Isto tako smanjenje komorskog doprinosa na 50 kuna smatramo simboličnim i sigurni smo da neće doprinijeti značajnom rasterećenju obrtnika. Smatramo da bi za obrtnike bilo značajnije da se poboljša kvaliteta usluga koje im pruža komorski sustav. Područne obrtničke komore su najvažniji dio komorskog sustava i imaju najviše potencijala da u novim uvjetima preuzmu odgovornost za kvalitetniji rad i da uz smanjeno financiranje racionalnim poslovanjem omoguće obrtnicima kvalitetniju uslugu. Isto tako mislimo da se rad županijskih komora može unaprijediti na način da usluga bude kvalitetnija i ujednačena prema svim obrtnicima u Republici Hrvatskoj. Pri analizi stanja važno je znati sljedeće: - Područne obrtničke komore su ustvari Županijske komore tj. djeluju na razini Županija i područje njihovog djelovanja je usklađeno sa Zakonom o regionalnoj upravi (i samoupravi). - Županijske obrtničke komore su razvile partnerske odnose sa Županijama i sudjeluju u svim aktivnostima vezanim uz gospodarstvo (obrtništvo) i obrazovanje (strukovno obrazovanje) za razliku od Udruženja obrtnika koja su se uglavnom vezala uz gradove gdje im je sjedište. - Županijske komore su uglavnom organizatori ili suorganizatori obrtničkih i gospodarskih sajmova lokalnog, regionalnog i međunarodnog tipa te organizatori zajedničkih nastupa na drugim sajmovima i ostalih vidova promocije. - Županijske komore su uglavnom angažirane na pomoći obrtnicima za otvaranje obrta, savjetovanje, informiranje, izradu poslovnih planova za samozapošljavanje, za zajmove i mikro kredite HAMAG - BICRO, pomoć pri izradi EU projekata. - Županijske komore su razvile partnerske odnose s obrtima i trgovačkim društvima te strukovnim školama na poslovima licenciranja, upisa praktične nastave i svim drugim poslovima vezanim uz obrazovanje, dakle provode javne ovlasti Hrvatske obrtničke komore uz nadzor HOK-a. - Županijske komore su najvećim dijelom pomagale obrtnicima za iznalaženje financijskih sredstava za financiranje djelatnosti, poticanje županija i jedinica lokalne samouprave za donošenje mjera za pomoć obrtnicima i drugih poticajnih mjera. - Županijske komore su dale najveći doprinos prilikom informiranje obrtnika u svim situacijama, a posebno od početka pandemije izazvane korona virusom, a analiza tog doprinosa se jako dobro može vidjeti u bazi zajedničkog servisa AIDA. - Županijske komore su i kroz vlastito kandidiranje projekata i kroz partnerske odnose, bilo na nacionalne natječaje, bilo na EU natječaje, provele i provode brojne projekte. - Naša obrtnička komora, a znamo da i neke druge i sada imaju u provedbi EU projekte koji će se provoditi još najmanje 2 godine. - Županijske obrtničke komore su i partneri u raznim udrugama, zajednicama i slično, npr. Lokalna partnerstva za zapošljavanje, Centri kompetencija, Klasteri itd. Isto tako, područne komore su razvile i partnerske odnose sa sličnim institucijama iz inozemstva i imaju potpisane sporazume o suradnji i imaju pripremljene projekte za zajedničku realizaciju. - Županijske obrtničke komore su u svojim sredinama izgradile ugled ozbiljnih institucija. Županije i jedinice lokalne samouprave, ostale institucije, mediji i druga javnost ih uvažavaju te je rezultat takvog rada najveći doprinos tome da se u javnim raspravama, pa i u Saborskoj raspravi ipak došlo do zaključka da Hrvatska obrtnička komora ima smisla i da je treba sačuvati. Sve ove rezultate su ostvarile područne komore iako im je od dosadašnjeg komorskog doprinosa pripadalo 25% odnosno 19 kuna mjesečno. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
13 OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE PRILOG 1. Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije (OKKZŽ) ima višegodišnju tradiciju organiziranja obrtnika s osnovnim ciljevima promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih, obrtničkih interesa pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U Krapinsko-zagorskoj županiji do sada je licencirano ukupno 638 gospodarskih subjekata (obrta i poduzeća), majstorski ispit je položilo 1.190 kandidata, a ispit Stručne osposobljenosti položilo je ukupno 744 kandidata. Stalna i obvezna aktivnost OKKZŽ posvećena je promotivnim aktivnostima svojih članova putem organiziranih nastupa na mnogobrojnim sajmovima u zemlji i inozemstvu, a OKKZŽ jedan je od organizatora tradicionalnog Zagorskog gospodarskog zbora u Krapinsko-zagorskoj županiji. OKKZŽ je u kontinuitetu organizator mnogobrojnih ciljanih seminara i edukacija za članstvo, uz uspješnu organizaciju posjeta mnogobrojnim međunarodnim, regionalnim i specijaliziranim sajmovima u RH i EU. OKKZŽ s pripadajućim Udruženjima obrtnika kontinuirano prosljeđuje sve aktualne informacije vezane za poslovanje u obrtništvu, a sjednice Skupštine, Upravnog odbora, Cehova, Odbora i Komisija OKKZŽ redovno definiraju kvalitetne Odluke i Zaključke kojima su pokrenute mnoge inicijative i rješavana aktualna problematika obrtništva. Sukladno navedenom, te kako obrtništvo čini konkurentan, inovativan i na znanju utemeljen gospodarski sektor s značajnim doprinosom u zapošljavanju i gospodarskom razvoju kako naše županije tako i na razini RH, a kako je časno i vrijedno promicati dobrobit obrta i obrtništva Krapinsko-zagorske županije, ovom prigodom u ime OKKZŽ ističemo partnere koji mogu potvrditi krucijalnu važnost opstanka OKKZŽ, temeljem mnogobrojnih zajednički uspješno realiziranih projekata kojima utječemo na opstanak i razvoj obrtništva županije: Krapinsko-zagorska županija, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni uredu Krapina, Zagorska razvojna agencija d.o.o., Turistička zajednica KZŽ, Poduzetnički centar KZŽ d.o.o., Srednje strukovne škole KZŽ, Muzeji Hrvatskog zagorja, Zagrebačka i Privredna poslovna banka, Mediji Krapinsko-zagorske županije. U ime OKKZŽ ističemo kako višegodišnji jedinstveni sustav organiziranosti obrta HOK-a kroz tri razine mora ostati, budući se isti nadopunjavaju te isključivo i samo zajednički čine bitan sustav koji uspješno zastupa obrtništvo na sve tri razine: državnoj, županijskoj i lokalnoj. Uz navedeno skrećemo pažnju na činjenicu kako se ukidanjem područnih obrtničkih komora neće povećati kvaliteta usluga koje se pružaju obrtnicima, te će se ostvariti minimalna ili nikakva ušteda. Nastavno, predložena racionalizacija komorskog sustava neće dovesti do bitnog financijskog rasterećenja obrtništva, odnosno, učinak izmjena i dopuna u gospodarskom smislu je neznatan te se podržava procjena izravnih učinaka Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na izmjene i dopune Zakona o obrtu. Zaključno, smatramo da postoji daleko veći broj naknada (radiotelevizijska pristojba za svaki prijemnik u autu, ZAMP naknade, naknada za slivne vode i za uređenje voda, naknade za uporabu javnih cesta i sl.) čijim bi se ukidanjem ili ciljanim umanjenjem mogla ostvariti značajno veća rasterećenja koja bi zasigurno utjecala na konkurentnost gospodarstva RH. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
14 Obrtnička komora Ličko-senjske županije PRILOG 1. Izmjene i dopune Zakona o obrtu vezane uz reformu komorskog sustava i smanjenje komorskog doprinosa, koje bi bilo u funkciji rasterećenja obrtnika, pokrenute su pritiskom vanjskih čimbenika i nisu rezultat želje obrtnika niti komorskog sustava. Smatramo da će se ukidanjem Područnih obrtničkih komora uvelike izgubiti na efikasnosti komorskog sustava, a smanjenje komorskog doprinosa od 26 kuna neće pomoći obrtnicima. Obrtnička komora djeluje na području Ličko-senjske županije sa 4 udruženja obrtnika i 1178 obrta. Zaposlena su 2 djelatnika od čega 1 na pola radnog vremena. U vlasništvu ima poslovni prostor od 103m2 u centru Gospića, a dijeli ga Udruženjem obrtnika Gospić. Poslovni prostor je kupljen iz vlastitih sredstava, kredita i donacija. Komora je u svom 25.-godišnjem djelovanju postala respektabilna institucija koja kroz rad svojih tijela promiče, usklađuje i zastupa interese obrtnika na području Ličko-senjske županije sa kojom smo, kao i njenim potpornim institucijama, razvili partnerske odnose, te sudjelujemo u svim aktivnostima vezanim uz gospodarstvo i obrazovanje kroz sudjelovanje u: Povjerenstvu za odabir kreditnih zahtjeva LSŽ, Županijskom partnerskom vijeću LSŽ, Odboru za gospodarska pitanja LSŽ, Komisiji za odabir znaka Lika Quality u LAG-u Lika, Turističkom vijeću Turističke zajednice LSŽ. Jedna od glavnih aktivnosti Komore je pomoć obrtnicima pri otvaranju obrta, izradi poslovnih planova za samozapošljavanje, te za zajmove i mikrokredite uz suradnju sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i poslovnim bankama. Isto tako kao pomoć obrtnicima u poslovanju organiziramo edukacije i stručne seminare, te radimo na informiranju obrtnika. Sve ove godine radimo na organiziranju i provedbi majstorskih ispita i ispita stručne osposobljenosti, te na licenciranju naučničkih mjesta u svrhu čega smo razvili partnerske odnose sa brojnim obrtima i trgovačkim društvima kao i strukovnim školama. U suradnji sa osnovnim i srednjim školama radimo na promicanju i popularizaciji obrtničkih zanimanja. Od 2006. godine stipendiramo učenike u deficitarnim obrtničkim zanimanjima sa područja županije, te je do sada stipendirano 88 učenika sa stipendijom od 600 kuna mjesečno uz sufinanciranje Ličko-senjske županije. Napominjemo da bi ukidanjem područnih obrtničkih komora bili znatno povećani troškovi polaganja majstorskih i ispita stručne osposobljenosti budući da se polažu u sjedištu Komore. Sve ove godine promicali smo obrtništvo kroz organizaciju njihovog nastupa na brojnim lokalnim i međunarodnim sajmovima, a od 2007. godine smo uz Ličko-senjsku županiju suorganizator sajma Jesen u Lici, najveće gospodarske manifestacije na području županije. Komora je provodila projekte kroz vlastito kandidiranje na nacionalnim natječajima ili kroz partnerske odnose sa ostalim institucijama na EU natječajima. Tako smo sudjelovali kao partner županiji na projektu "Lokalne inicijative za zapošljavanje - faza III" čija vrijednost je bila 2 milijuna kuna, a kroz koji je dodijeljeno 15 potpora male vrijednosti od 50.000 kuna kroz samozapošljavanje, te organizacija 15 edukacija o poduzetništvu za 52 nezaposlene osobe. U svezi s navedenim, smatramo da su područne obrtničke komore najvažniji dio komorskog sustava i da imaju najviše potencijala da u novim uvjetima preuzmu odgovornost za kvalitetniji rad i da uz smanjeno financiranje racionalnim poslovanjem omoguće obrtnicima kvalitetniju uslugu. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti obrta na čelu sa HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju u promicanju obrtništva te zastupanja i predstavljanja obrtnika pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u funkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
15 Obrtnička komora Međimurske županije PRILOG 1., ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Sasvim je logično da se ukidanjem bilo koje razine organiziranosti komorskog sustava neće nadograditi razina usluge i poboljšati kvaliteta usluge koja se pruža obrtnicima, jer će se izgubiti profesionalci koji u ovom trenutku obavljaju ovaj posao i cijelim nizom aktivnosti nadograđuju sustav u koji je u samo jednoj područnoj obrtničkoj komori aktivno uključeno više od stotinu obrtnica i obrtnika ( kroz rad u sekcijama i cehovima; zaštiti interesa obrtnika kroz sudjelovanje obrtnika u radu Skupštine, Upravnog i Nadzornog odbora Područne obrtničke komore; organizaciji i provedbi majstorskih i ispita o stručnoj osposobljenosti kroz sudjelovanje u ispitnim komisijama; provođenju postupka licenciranja i relicenciranja radionica u kojima se provodi praktični dio nastave; provođenju naučničkih ispita u srednjim strukovnim školama, aktivnom sudjelovanju u različitim radnim skupinama, odborima, vijećima, povjerenstvima, razvojnim projektima, na seminarima i radionicama…. od izrade planskih dokumenata Županije, općina i gradova, do promocije obrtničkih zanimanja). Gotovo svakodnevno se animiraju obrtnici da se uključe u rad i udruženja i područne obrtničke komore, te da zajedničkim djelovanjem pokušaju zaštititi interese ne samo svoje djelatnosti, nego svih svojih kolega obrtnika i njihovog obrtničkog i ljudskog dostojanstva. Ukidanjem Područne obrtničke komore prekinula bi se organizacija različitih manifestacija, suradnje s drugim komorama u zemlji i inozemstvu, zaštita tradicijskih obrta, sajmova, edukacija, promotivnih aktivnosti… Ukidanjem Područne obrtničke komore prekinula bi se tradicija stipendiranja učenika deficitarnih obrtničkih zanimanja, projekt koji u suradnji s Međimurskom županijom, tri grada i devet općina provodi Obrtnička komora Međimurske županije i kroz koji je u osamnaest godina provođenja izravno na račune više od 500 učenika uplaćeno gotovo tri milijuna kuna. Ukidanjem Područne obrtničke komore prekinulo bi se i (su)financiranje promotivnih aktivnosti Obrtničke komore Međimurske županije, projekt kroz koji je zahvaljujući suradnji s Međimurskom županijom u trinaest godina provođenja brojnim međimurskim obrtnicima, ali i dobrovoljnim članovima Komore omogućio izuzetno povoljne uvjete nastupa na domaćim i inozemnim sajamskim manifestacijama. Tu treba naglasiti da izuzetno dobra suradnja s Međimurskom županijom i županijskim vodstvom nije bila upitna u niti jednom trenutku, već je uz međusobno uvažavanje iz godine u godinu osnaživana i nadograđivana. S druge pak strane, uvrštavanje Područnih obrtničkih komora u poduzetničke potporne institucije pružila bi nam se prilika da svoj rad i aktivnosti financiramo i iz drugih izvora, ne opterećujući svoje članstvo. Dosadašnje pružanje stručne i edukativne pomoći može se nadograditi povećavanjem javnih ovlasti i stvaranjem mjesta na kojem bi potencijalni obrtnici uz dobivanje informacija o otvaranju obrta, izradi poslovnog plana, kreditiranju… obrt mogli i registrirati, odnosno upisati se u Obrtni registar. Zaključno: Područne obrtničke komore nisu strano tijelo u jedinstvenom komorskom sustavu. Njih su devedesetih godina prošlog stoljeća obrtnici osnovali samoinicijativno i obrtnici su im odredili smjernice djelovanja, s naglaskom na zaštitu njihovih interesa, zastupanje njihovih temeljnih prava, zaštite od državne samovolje, od previsokih poreza i drugih nameta. Kako su to radili nekad, tako to kroz aktivnosti u Skupštini, Upravnom i Nadzornom odboru rade i danas. Od nužnog prilagođavanja tržištu, novim trendovima i zahtjevima tržišta nitko ne bježi, no uništavanje jednog dobro uhodanog sustava s točno određenim nadležnostima zbog dnevno-političkih interesa nikad nije dalo dobre rezultate. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
16 Obrtnička komora Osječko-baranjske županije PRILOG 1. Predložena izmjena zakonskog okvira nije ona koja bi trebala biti u funkciji reforme sustava Hrvatske obrtničke komore i ne narušiti njenu opstojnost. Upravo suprotno, prijedlogom ukidanja jedne razine organiziranosti tj. područnih obrtničkih komora, ruši se Jedinstveni komorski sustav koji je bitno različit od sustava drugih komora jer omogućuje zastupanje interesa obrtnika na tri razine ( gradovi, županije, RH). Udruženja obrtnika usmjerena su na razinu gradova. Međutim, područne obrtničke komore djeluju na razini županija i sudjeluju kao članovi u raznim tijelima npr. Lokalno partnerstvo za zapošljavanje, Partnersko vijeće, Urbana aglomeracija, Turističko vijeće, sudjeluju u izradama planova razvoja u županijama i sl. Područne obrtničke komore pod nadzorom HOK-e provode javne ovlasti ( majstorski ispit, ispit o stručnoj osposobljenosti, licenciranje, ispit kojim se dokazuju osnovna znanja u poučavanju naučnika na naukovanju). Organiziraju edukacije i seminare kao pomoć obrtništvu, te organiziraju sajmove. Pomoć su kod otvaranja obrta, kao i tijekom poslovanja obrta što znači da imaju stručni kadar koji stoji obrtnicima na raspolaganju. Reformu i racionalizaciju u funkcionalnom i materijalnom smislu potrebno je izvršiti, no, bez uključivanja Hrvatske obrtničke komore ona neće biti kvalitetna i neće se omogućiti postizanje ciljeva navedenih pod 3.1. Reguliranje istaknutih problema u točkama 2.1. i 2.3. moguće je kvalitetnije postići unutarnjim preustrojem Jedinstvenog komorskog sustava kao npr. spajanjem malih udruženja koja se ne mogu sama financirati, spajanjem područnih obrtničkih komora koja imaju problem samoodrživosti ili formiranjem većih regionalnih komora. Preustroj Hrvatske obrtničke komore nužan je kao i Hrvatske gospodarske komore, a može ga se gledati i prema razinama djelovanja HGK i HOK-a i načinu kako da postanu učinkovitiji servis svojim članovima. HGK je usmjeren na velike subjekte te manja trgovačka društva nisu na onoj razini zastupanja koja im je potrebna te bi jedna od mogućnosti bila njihovo pripajanje HOK-u. Na taj bi se način učinkovitost jedne i druge komore povećala. Vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena koji navodite , a očekuje se stupanjem na snagu Zakona, odnosno istekom prijelaznog perioda od 6 mjeseci za usklađivanje s odredbama Zakona je prekratak s obzirom na veličinu promjene koja se zahtjeva. Stoga, reforma i racionalizacija sustava da, ali ne apstraktno i bez uključivanja onih koji ga najbolje poznaju Nije prihvaćen poznaju Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
17 Obrtnička komora PGŽ PRILOG 1. Obrtnička komora Primorsko-goranske županije Obrtnička komora Primorsko-goranske županije podržava opstojnost jedinstvenog sustava Hrvatske obrtničke komore organiziranog na sve tri razine organiziranosti. Opstojnost postojanja i funkcioniranja Područnih obrtničkih komora važna je iz više razloga. Područna obrtnička komora Primorsko-goranske županije provodi javnu ovlast u domeni obrazovanja za obrtnička zanimanja, kroz polaganje majstorskih ispita, ispita za stručnu osposobljenost, licenciranja, naučničkih ispita, ispita o poznavanju osnova o mentoriranju učenika za obrte i trgovačka društva. Pored toga Komora već duži niz godina provodi projekt promocije obrtničkih zanimanja gdje se posjetom osnovnim školama s područja županije učenicima sedmih i osmih razreda prezentiraju i populariziraju obrtnička zanimanja. Projekt svake godine završava i jednom ili dvije centralne manifestacije gdje se ponovno učenicima sedmih i osmih razreda predstavljaju obrtnička zanimanja kroz prikaz školskih programa i životnih iskustava obrtnika. Manifestaciji održanoj 2019.godine nazočilo je više od 600 učenika s područja županije. U sve ove aktivnosti Područna komora ulaže veliki trud, znanje i iskustvo svojih zaposlenika ali i značajna materijalna sredstva. Obrtnička komora Primorsko-goranske županije u proteklim je godinama sudjelovala kao partner u 11 projekata financiranih od strane EU, uglavnom vezanih uz obrazovanje i osposobljavanje za obrtnička zanimanja potrebnih tržištu rada županije kao i za druge segmente obrtničkog poslovanja. Obrtnička komora PGŽ jedan je od partnera i u županijskom Lokalnom partnerstvu za zapošljavanje. Obrtnička komora Primorsko-goranske županije svakodnevno komunicira sa svojim članstvom ili osobama koje žele otvoriti obrt, dajući informacije i savjete te stručnu pomoć. Važnost postojanja Područne obrtničke komore najbolje se vidjela u ožujku 2020. godine kada je zbog pojave COVID-a započelo donošenje mjera ograničavanja rada i kretanja. Samo u ožujku 2020.g. s e-mail adrese Područne komore upućeno je više od 50.000 e-mail obavijesti na adrese obrtnika. Uz to, i mjesecima kasnije, dano je više od tisuću informacija što telefonom što e-mailom. Ovdje posebice valja istaknuti tadašnju i aktualnu suradnju Područne obrtničke komore s županijskim stožerom civilne zaštite i Nastavnim zavodom za javno zdravstvo. Područna obrtnička komora Primorsko-goranske županije okuplja više od 9.000 obrtnika s područja županije organiziranih u 11 udruženja obrtnika. Svatko tko samo pogleda mapu županije vidjeti će da je to prostor od više od 3500 km2 i više od 300.000 stanovnika. Područna obrtnička komora usklađuje i pomaže rad udruženja obrtnika te je mjesto gdje obrtnici s vrlo različitih područja poslovnog okruženja ( obala, Gorski kotar, Grad Rijeka) usklađuju i artikuliraju svoje zajedničke interese. Organiziranost Područnih obrtničkih komora u okviru sustava HOK-a vezana je uz organiziranost regionalne samouprave u RH kroz 20 županije. Područna obrtnička komora Primorsko-goranske županije kroz čitav niz aktivnosti surađuje sa županijom, kroz pitanja korištenja pomorskog dobra, županijskih lučkih uprava, županijskih cesta, sufinanciranja poslovanja obrtnika, školstva, i čitavog niza drugih pitanja. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
18 Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije PRILOG 1. Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije smatra da obavezno moraju ostati sve tri razine organiziranosti Hvatske obrtničke komore. Ukidanjem samo jedne, u ovom slučaju područne obrtničke komore, cijeli sustav će se urušiti. Naime, područne komore su vrlo važna i nezaobilazna poveznica između obrtnika iz udruženja i HOK-a kao središnjice. Isto tako dok god postoje županije potrebne su i županijske obrtničke komore. One na svim područjima, a najviše na području gospodartva koje se odnosi na obrtništvo, tijesno surađuju sa županijama na čijim teritoriju se i nalaze. Hrvatska obrtnička komora je U CJELINI potrebna obrtnicima, koji su je kao takvu 1994.g. i samostalno osnovali temeljem Zakona o obrtu, kako bi štitili svoje interese na lokalnom (udruženje obrtnika), županijskom (područne obrtničke komore) i državnom nivou (Hrvatska obrtnička komora). Promjene u Hrvatskoj obrtničoj komori su potrebne ali smo mišljenja da treba prepustiti HOK-u da predloži reorganizaciju sustava na način da se što je moguće više rastereti obrtništvo. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti obrta na čelu sa HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju u promicanju obrtništva te zastupanja i predstavljanja obrtnika pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u funkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
19 OBRTNIČKA KOMORA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PRILOG 1. OBRTNIČKA KOMORA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE: Donošenje izmijenjenog zakonskog okvira u svrhu reforme Hrvatske obrtniče komore na način da se u ustrojstvenom smislu ukinu područne obrtničke komore višestruko je neodrživ i štetan za opstojnosti i kvalitetno funkcioniranje obrtničkog sustava kojemu je temeljna svrha upravo zaštita i promicanje interesa obrtnika, pojedinih obrtničkih djelatnosti i obrtništva u cjelini. Uz udruženja čija je temeljna zadaća neposredni kontakt sa obrtnicima, područne županijske komore su obrtnicima ključne kao njihovi legitimni predstavnici u komunikaciji sa županijskom upravom, svim županijskim, regionalnim i lokalnim institucijama, udrugama, državnim ispostavama, zavodima, inspektoratima, policijskim upravama, upravama nacionalnih parkova, turističkim zajednicama i ostalih. Prilažemo samo par primjera za Obrtničku komoru Šibensko-kninske županije koja je član Turističkog vijeća Šibensko-kninske županije, član savjeta za projekte Lučke uprave Šibensko-kninske županije, član Županijskog Partnerskog vijeća koja kreirao politiku regionalnog razvoja, član županijskih komisija za odobravanje poticaja obrtnicima i poduzetnicima i ostalo. Činjenica da u upravnim tijelima županijskih komora nalaze izabrani obrtnici (delegirani iz udruženja) dovoljno govori da područne komore imaju snažnu reprezentativnost i legitimnost u zaštiti i promicanju interesa svih obrtnika ali i interesa pojedinačnih obrtničkih djelatnosti. Možda najočitiji primjer funkcije županijskih komora je proteklo razdoblje od proglašenja pandemije u proljeće 2020. Obrtnici su, pojedinačno i skupno, svakodnevno zvali našu područnu komoru (slična iskustva imaju i druge područne komore) upravo radi pregovaranja sa lokanom upravom, komunalnim poduzećima, stožerom civilne zaštite i ostalim institucijama tražeći da se udovolji njihovim realnim zahtjevima za mjerama pomoći. Obrtnička komora Šibensko-kninske županije u proteklih godinu i pol dana u interesu obrtnika održala brojne sastanke sa županom, županijskim pročelnicima, županijskim inspektoratom, županijskim zavodom za zdravstvo, županijskim ravnateljstvom civilne zaštite, gradonačelnicima i načelnicima gradova i općina Šibensko-kninske županije te se izborila za niz dragocjenih mjera pomoći i potpore obrtnicima pogođenih pandemijom. Nadalje, županijske komore nositelji su provođenja majstorskih ispita , ispita stručne osposobljenosti i licenciranja radnji, poslova koji proizlaze iz zakonom definiranih javnih ovlasti HOK-a. No svih proteklih godina upravo je na županijskim komorama bila i jeste važna zadaća pregovaranje i dogovaranje sa Županijama kao osnivačima srednjih škola u promicanju strukovnog obrazovanja, utvrđivanje strukovnih srednjoškolskih smjerova sukladno potrebama tržišta rada za što je, opet, županijska komora pregovarač i sa županijskim zavodima za zapošljavanje. Prilažemo nedavni primjer naše županijske komore koja je inicijator uz Udrugu Latinsko idro otvaranja strukovnog smjera brodograditelj u drvu u Strukovnoj školi Šibenik te smo zbog toga organizirali nekoliko sastanaka na županijskoj razini s dobrim rezultatom. Uz to, županijske komore sudjeluju i u brojnim projektima strukovnih škola. Primjera radi, Obrtnička komora Šibensko-kninske županije partner je Industrijsko-obrtničkoj školi Šibenik u projektu osnivanja i izgradnje Regionalnog centra kompetencije za strojarstvo kojeg financira Europska unija s 61 milijun kuna u narednom petogodišnjem razdoblju. Iz svega navedenog smatramo da županijske komore imaju neosporno veliku ulogu u procesu promicanja interesa obrtnika i obrtništva u cjelini te bi se njihovim ukidanjem bitno oslabio cjelokupni komorski sustav. Istodobno, ukidanjem županijskih komora, zanemaruje se činjenica da Republika Hrvatska u teritorijalnom, upravno, gospodarskom i socijalnom smislu funkcionira u velikoj mjeri upravo na županijskim razinama. Stoga, uz prihvaćanje činjenice o smanjenju iznosa komorskog doprinosa, ključno je zadržavanje sve tri razine sustava (udruženje, županijske komore, HOK) te da se, na tragu zakonskih izmjena koje je doživio sustav turističkih zajednica, omogući udruženjima i pripadajućim županijskim komorama da same odlučuju o mogućim spajanjima sve zavisno o financijskim i drugim prilikama koje će nastati smanjenjem obveznog komorskog doprinosa. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
20 Obrtnička komora Varaždinske županije PRILOG 1. OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Obrtnička komora Varaždinske županije zalaže se za očuvanje opstojnosti komorskog sustava, što podrazumijeva sve tri razine organiziranosti. Svaka od razinama ima svoju opravdanost postojanja; u temelju svega udruženja obrtnika u svojem povijesnom postojanju, područne obrtničke komore (POK-ovi), koje su direktna veza s obrtnicima, jedinicama područne i lokalne samouprave, provode poslove javnih ovlasti HOK-a i HOK kao neupitna institucija koja zastupa i predstavlja obrtnike, promiče obrtništvo i obavlja javne ovlasti . Područne obrtničke komore, čije se ukidanje predlaže, razina su organiziranosti, čije se funkcioniranje veže uz područaja i pripadnost županijama. Razlozi su očiti, prije svega zbog činjenice da javne ovlasti koje ima HOK, prvenstveno na području obrazovanje, provode POK-ovi. Kako su županije osnivači srednjih škola, jasna je povezanost POK-ova i Županija u kreiranju upisnih politika i poticanju upisa u škole za obrtnička zanimanja. U provođenju majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti, licenciranja, škole i POK-ovi su čvrsto povezani, kadrovski i funkcionalno. POK-ovi i županije su partneri u razvojnim gospodarskim politikama, politikama obrazovanja, suradnici na projektima, a u doba krize (poput COVID-19), zajedno pronalaze rješenja za spašavanje obrtnika, kojima je ta pomoć zbog zatvaranja bila neophodna ( konkretno, upravo je u partnerskom djelovanju Obrtničke komore Varaždinske županije i Varaždinske Županije takvu pomoć dobilo isključivo 585 obrta u iznosu od 1,8 mil. kuna.) Obrtnička komora Varaždinske županije partner je i provodi projekt 13 godina s Varaždinskom Županijom i Ministarstvom turizma i sporta u stipendiranju učenika za zanimanja u turizmu (samo u ovoj školskoj godini stipendirano je 50 učenika). Područna obrtnička komora mjesto je direktnog kontakta obrtnika sa sustavom, u kojem se rješavaju sva pitanja vezana uz obrazovanje (majstorski ispiti, ispiti stručne osposobljenosti, pedagoške kompetencije, licenciranja radionica), poslovanje ( od osnivanja obrta, funkcioniranja, financiranja, poreza, radnih odnosa itd.). Sve raspoložive informacije od važnosti za poslovanje obrtnika, stavljaju promptno na raspolaganje, čija je vrijednost naročito bila vidljiva tijekom koronakrize. U jednoj anketi provedenoj u travnju 2020.godine među obrtnicima koji pripadaju Obrtničkoj komori Varaždinske županije, s ciljem da se utvrdi stanje, potrebe i mogućnosti djelovanja u izvanrednoj situaciji, a upućenoj na sve raspoložive adrese, sudjelovalo je 45% ispitanika. Njih 98% je odgovorilo da smatra korisnim sve što su od Obrtničke komore Varaždinske županije dobili putem e-maila, web ili fb stranice, sms-om ili kao odgovore na upite telefonom. Anketa je bila anonimna. Smatramo dakle, da je ova razina organiziranosti u sustavu i potrebna i opravdana. U POK-ovima sama priroda posla koji se obavljaju, radi uglavnom visoko obrazovan kadar i nosi kvalitetu usluge obrtniku, što i je cilj postojanja sustava. Izvjesno je da ukidanje POK-ova neće rasteretiti funkcioniranje sustava, ali može nekim novim preustrojem zaustaviti dinamiku pozitivnih procesa i u nepovrat izgubiti kvalitetu postignute usluge. Svakako se ne može očekivati osmišljavanje novih proizvoda i usluga, što bi trebao biti zadani cilj. Unutarnji preustroj komorskog sustava može dati određene uštede i održati kvalitetu, neminovnost je i mora se hitno provesti te biti dio reforme potpornih institucija namijenjenih malom gospodarstvu. Predložene promjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu ukidanjem POK-ova nažalost neće donijeti bitno rasterećenja obrtnika i pozitivne rezultate izravnih učinaka svih navedenih vrsta, što potvrđuju i poglavlja u Prethodnoj procjeni od točke 5.1. do točke 8. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti obrta na čelu sa HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju u promicanju obrtništva te zastupanja i predstavljanja obrtnika pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u funkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
21 Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije PRILOG 1. Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije Sustav organiziranosti Hrvatske obrtničke komore kroz tri razine zastupanja je dobar i nije potrebno ukinuti područne obrtničke komore, ali smatramo da treba provesti reformu unutarnjim restrukturiranjem. Županijske obrtničke komore su jedina prava poveznica sa svim županijskim institucijama i kao takve najbolje mogu zastupati interese svojih obrtnika na razini županija. Županijske obrtničke komore povezuju gospodarstvo, u prvom redu obrtništvo, sa strukovnim školama koje obrazuju obrtničke kadrove. Na taj način obrtnici direktno sudjeluju u sustavu obrazovanja i stvaranju kadrove za svoje potrebe. Provođenjem majstorskih ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti, također kao i kod strukovnog obrazovanja, snažno su povezani obrtnici, škole i profesori sa obrtničkim komorama. Veći dio osoba sa položenim ispitima u obrtničkim komorama, otvaraju svoj obrt ili rade u obrtima, što doprinosi razvoju gospodarstva, a otvara nova mjesta za naukovanje učenicima strukovnih škola. Samo zbog gore navedenih aktivnosti, da ne nabrajamo ostale, ne značajno manje važne (npr. izlaganje na sajmovima, suradnja sa medijima, informiranje i savjetovanje obrtnika), postojanje županijskih obrtničkih komora ima smisla, potrebu i opravdanost. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
22 Obrtnička komora Zadarske županije PRILOG 1. Obrtnička komora Zadarske županije Predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu smatramo nedovoljno koncipiran i nerealan da bi stvorio dobre preduvjete za ostvarenje ciljeva koji su navedeni pod točkom 3.1. Ukidanjem područnih komora dovelo bi sloma operativnog funkcioniranja svih javnih ovlasti koje ima Hrvatska obrtnička komora. U prvom redu to se odnosi na sve poslove koje je Hrvatska obrtnička komora prenijela na područne obrtničke komore. Odnosi se na sljedeće poslove: - od provođenja komisijskih ispita kao preduvjeta za otvaranje vezanih obrta, - zatim provedba polaganja naučničkih ispita kao završnog ispita u srednje školskom strukovnom obrazovanju, - licenciranje poslovnih objekata za naukovanje, - zatim u operativnom provođenju postupka mirenja pri Sudu časti HOK-a te rješavanju sporova na prvostupanjskom vijeću Suda časti na razini područnih obrtničkih komora. Provođenje navedenih javnih ovlasti, kao i ostalih aktivnosti područnih komora ( suradnja sa županijskim strukturama upravljanja u organizaciji sajmova, edukacija, u zajedničkim izradama EU projekata i dr.) ne bi bilo moguće ostvariti da područne obrtničke komore u svojoj kadrovskoj strukturi nemaju zaposlene djelatnike sa visokom stručnom spremom, od dipl. pravnika, dipl. ekonomista, dipl. inžinjera, profesora i dr. zanimanja, te su u svom području djelovanja nezamjenjiv čimbenik u funkcionalnoj opstojnosti komorskog sustava. Područne obrtničke komore sa svojim stručnim djelatnicima ostvaruju neposredan kontakt sa svojim članstvom, bilo u organizaciji rada strukovnih grupa ( cehova ) bilo kroz provođenje ispita, a u najvećoj mjeri osobnim kontaktom sa obrtnicima kojima je neophodno potrebna odgovarajuća stručna pomoć. Kako je navedeno u poglavlju 5. odnosno u točki 5.1.27. smanjenjem članarine sa 76,00 kn na predloženih 50,00 kn, ne očekuje se znatni utjecaj na funkcioniranje tržišta, a niti na konkurentnost gospodarstva, međutim mišljenja smo da će smanjenje imati ogroman utjecaj na funkcionalnost komorskog sustava, od nemogućnost realizacije godišnjih planova aktivnosti strukovnih grupa do primoranog odljeva visoko stručnog kadra zaposlenih u područnim komorama, uglavnom na teret HZZ. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti i redovnih zadaća propisanih zakonom i Statutom. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u funkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima. Ovdje se radi o Obrascu prethodne procjene, a ne o tekstu nacrta prijedloga zakona
23 Obrtnička komora Zagreb PRILOG 1. Obrtnička komora Zagreb najveća je područna komora u Republici Hrvatskoj koja u ovom obliku postoji već 26 godina. Imamo 24.675 članova, od toga 18.732 s područja Grada Zagreba i 5.943 s područja Zagrebačke županije, odnosno okupljamo više od četvrtine ukupnog broja obrtnika u Republici Hrvatskoj. U sastavu Obrtničke komore Zagreb djeluje 6 udruženja obrtnika na području grada Zagreba te 8 udruženja obrtnika na području Zagrebačke županije, a strukovni rad osiguran je kroz 14 cehova i 5 odbora i komisija. Tijekom 26 godina djelovanja Obrtnička komora Zagreb pozicionirala se kao značajan dionik u oblikovanju gospodarskog života Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Najvažnije zadaće Obrtničke komore Zagreb su zastupanje, promicanje i usklađivanje interesa članstva Obrtničke komore Zagreb, pružanje savjetodavne pomoći obrtnicima prilikom osnivanja obrta, promicanje obrtništva na tržištu i nastupa na sajmovima. Provodimo majstorske ispite i ispite stručne osposobljenosti, sudjelujemo u izdavanju licencija za izvođenje naukovanja i u organizaciji i provođenju naučničkih ispita te vodimo evidencije s područja obrazovanja i majstorskih ispita. Ustanovili smo klub za zapošljavanje RADO koji provodi stručne seminare i kroz čije edukacije je u zadnjih godinu i pol više od 200 polaznika steklo kvalifikaciju za otvaranje obrta, izradilo poslovne planove i uz stručnu pomoć i savjet apliciralo za sredstva za samozapošljavanje i zapošljavanje. Imamo izvrsnu komunikaciju i usku suradnju s Gradom Zagrebom, Zagrebačkom županijom, svim gradovima u županiji, kao i s ostalim potpornim institucijama za razvoj gospodarstva. Kroz tu suradnju organiziramo Zagrebački obrtnički sajam koji služi promociji obrtništva i strukovnog obrazovanja. Sajam svake godine posjeti više od 7 000 učenika iz više od 100 škola iz Zagreba, Zagrebačke županije i okolice. Značajna vlastita sredstva ulažemo u promociju obrtničkih zanimanja pod nazivom „Upoznaj struku i živi od svojih ruku!“. Riječ je o projektu koji ima svrhu zainteresirati učenike sedmih i osmih razreda osnovnih škola na odabir strukovnog zanimanja i upis strukovne škole, a pokrenuta je i medijska kampanja oglašavanja u sredstvima javnog prijevoza, jumbo plakati i radijske emisije. Direktni rezultat naših nastojanja u području promocije strukovnih zanimanja je više od 620 djece koja su prošle godine upisala srednje strukovne škole, a ove godine su nas mnoge strukovne škole izvijestile o popunjenosti svojih kapaciteta već na prvom upisnom roku, dok ćemo s konačnim rezultatima upisa raspolagati na jesen. Sudjelujemo u stipendiranju učenika srednjih strukovnih škola na području grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ustanovili smo Artifex program pogodnosti – iznimno uspješan projekt Obrtničke komore Zagreb u koji je trenutno uključeno 120 dobavljača, odnosno partnera koji nude popuste i različite pogodnosti obrtnicima grada Zagreba i Zagrebačke županije. Vodimo i uređujemo Zagreb Crafts portal koji promovira tradicijske i umjetničke obrte grada Zagreba i Zagrebačke županije na domaćem i na globalnom tržištu, te imamo Zagreb Crafts dućan koji je smješten u samom središtu Zagreba i gdje se nude unikatne rukotvorine zagrebačkih obrtnika i obrtnika Zagrebačke županije sa zajedničkim ciljem promocije i popularizacije tradicijskih i umjetničkih obrta. Kroz medijsku kampanju #kupujmoobrtnicko nastojimo podsjetiti na vrijednost obrtničkog proizvoda i promovirati jedinstveno zagrebačko obrtništvo. Organiziramo Obrtnički forum Zagrebačke županije i Obrtnički forum grada Zagreba gdje u suradnji sa Zagrebačkom županijom i gradom Zagrebom organiziramo okupljanje obrtnika i predstavnika ministarstava, gradova, županija i drugih potpornih institucija gdje se kroz panel diskusiju raspravljaju teme bitne za razvoj i unaprjeđenje obrtništva s naglaskom na lokalne teme ovisno o gradu gdje se forum održava. Organiziramo edukacije, kongrese i tečajeve koje i sufinanciramo u određenom iznosu. U suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva kroz projekt „Potencijali zajednice“ radimo na razvoju e-commerce platforme, te pokrećemo projekt „Obrtnički servis“ kao dugoročno dostupnu digitalnu platformu s informacijama o svim obrtima koji posluju na području aglomeracije Zagreb. Informiramo javnost o obrtu i obrtništvu kroz Obrtnički list, web stranicu, društvene mreže i mjesečni newsletter. U suradnji s komercijalnom bankom ustanovili smo iznimno povoljnu kreditnu liniju za naše obrtnike. Obrtnička komora Zagreb ima svoje predstavnike u Povjerenstvu za dodjelu potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti grada Zagreba, te kontinuirano radimo na proširivanju liste djelatnosti za koje se može aplicirati na potpore. Obrtnička komora Zagreb član je Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije, partneri smo u apliciranju na EU natječajima zajedno sa Razvojnom agencijom Zagrebačke županije te smo suosnivači i aktivno djelujemo u radu Obrtničkog učilišta. Sve gore navedene aktivnosti koje provodi Obrtnička komora Zagreb, ali i aktivnosti ostalih područnih komora ne bi bilo moguće ostvariti da područne obrtničke komore ne raspolažu stručnim djelatnicima visoke stručne spreme koji svojim djelovanjem značajno sudjeluju u opstojnosti komorskog sustava. Kroz direktan i neposredan kontakt sa svojim članstvom pružamo potrebne informacije i savjetodavnu pomoć te su područne komore nužan element u funkcioniranju komorskog sustava. Ističemo nužnost zadržavanja postojećih razina zastupanja interesa obrtnika u organizaciji komorskog sustava, podržavamo prijedlog reforme sustava kroz unutarnje restrukturiranje jedinstvenog komorskog sustava uz zadržavanje djelovanja na sve tri razine i prijedlog da se predstavnici Hrvatske obrtničke komore uključe u rad radne skupine koja će pripremati zakonske odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti obrta na čelu sa HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju u promicanju obrtništva te zastupanja i predstavljanja obrtnika pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u funkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima. HOK će kao partner ovog Ministarstva svakako imati uvid u Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu i imati mogućnost davanja prijedloga koji će pridonijeti konstruktivnosti uređenja zadane materije.
24 OK BJELOVAR PRILOG 1. Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije mišljenja je da ovakve promjene neće doprinijeti ni rasterećenju obrtnika niti će proizvesti efikasniji komorski sustav. Mišljenja smo da ne treba mijenjati organizacijski sustav, već naći rješenje da postojeći sustav bude efikasniji i korisniji obrtnicima. Područne – županijske komore djeluju na razini županija i njihovo je djelovanje usklađeno s Zakonom o regionalnoj upravi i samoupravi. Županijska komora razvila je partnerski odnos sa županijom i sudjeluje u svim aktivnostima vezanim uz obrtništvo i obrazovanje. Zahvaljujući toj suradnji već nekoliko godina obrtnici dobivaju bespovratna sredstva: za novootvorene obrte, nabavu novih strojeva i opreme, uređenje svojih radionica i poslovnih prostora, nastupa na sajmovima, certificiranje i uvođenje sustava kvalitete, potpora obrtima kojima je Odlukom Stožera CZ RH privremeno obustavljanje poslovanje, sufinanciranje dokumentacije za prijavu obrtnika na fondove EU. Županijska komora razvila je partnerski odnos sa strukovnim školama na poslovima licenciranja, upisa praktične nastave i sve ostalo što je vezano uz obrazovanje. Županijska komora sufinancira, ali je ujedno organizator zajedničkog nastupa na obrtničke i gospodarske sajmovima lokalnog, regionalnog i međunarodnog karaktera. Županijska komora je organizator obrtnicima za sve edukacije, kongrese i tečajeve, ali i sufinancira u određenom iznosu. Županijska komora angažirana je savjetima kod pomoći budućim obrtnicima u svezi savjeta za otvaranje obrta – besplatno. Županijska komora dala je veliki doprinos prilikom informiranja obrtnika od početka pandemije izazvane korona virusom, što se može vidjeti u bazi zajedničkog servisa. Županijska komora sudjeluje kao partner na EU natječajima zajedno sa Razvojnom agencijom županije. Županijska komora u svojoj sredini izgradila je ugled kao ozbiljna institucija županije, ali i jedinice lokalne samouprave, medija, te uvažavanje drugih institucija i stoga smo mišljenja da je treba sačuvati. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti obrta na čelu sa HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju u promicanju obrtništva te zastupanja i predstavljanja obrtnika pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u funkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
25 Stela Potnar PRILOG 1. Predmet: Prijedlozi Obrtničke komore Požeško-slavonske javno povodom savjetovanja o obrascu prethodne procjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu - dostavljaju se 1. Brisati članak 8. Obrazloženje: Za osnivanje trgovačkog društva nije potrebno dokazivati da protiv osnivača nisu pravomoćnom sudskom presudom i rješenjem o prekršaju ili Odlukom Suda časti Hrvatske obrtničke komore nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Također osnivači trgovačkog društva nisu u obvezi dokazivati pravo korištenja prostora. Prava iz radnog odnosa uređuju se drugim zakonima. 2. Članak 9. i 10. uskladiti s Zakonom o trgovačkim društvima i radom Trgovačkih sudova. Obrazloženje: Vezane obrte, odnosno djelatnosti, fizička osoba može obavljati ako ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita. Za osnivanje trgovačkog društva nije potrebno dokazati niti osnovnu školsku pismenost. 3. Uskladiti članak 10. stavak 4.i 5., s člankom 65. Obrazloženje: Člankom 10. stavak 5. utvrđeno je da su fizičke osobe na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima, dužne u roku tri godine položiti majstorski ispit u odgovarajućem zanimanju. Člankom 65. propisan je uvjet za pristupanje majstorskom ispitu od dvije ili četiri godine radnog iskustva u struci. 4. Brisati članak 28. i 29. Obrazloženje: Prepusti obrtniku da samostalno odlučuje dali će imenovati poslovođu, i da nema obvezu prijavljivanja nadležnom upravnom tijelu. 5. Članak 36. mijenjati. Obrazloženje: Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom, dok trgovačko društvo odgovara cijelom svojom imovinom. 6. Domaću radinost i sporedno zanimanje omogućiti bez ograničenja djelatnosti, uz propisane uvjete spreme tamo gdje je to uvjet. Obrazloženje: U praksi se još uvijek primjenjuje Pravilnik o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (»Narodne novine«, br. 77/93., 90/96., 102/98., 64/01., 71/01., 49/03. – pročišćeni tekst, 68/07. i 79/07.), u kojem su navedena lista proizvoda koji se mogu izrađivati u domaćoj radinosti i lista usluga koje se mogu obavljati kao sporedno zanimanje. 7. Područne obrtničke komore dio su Jedinstvenog sustava organiziranosti obrta Hrvatske obrtničke komore, u kojem postoji 112 Udruženja obrtnika, 20 Područnih obrtničkih komora i Hrvatska obrtnička komora, koji su svi pravne osobe. Jedinstveni sustav organiziranosti obrta djeluje na tri razine, te je složen od 133 pravne osobe i time se razlikuje od drugih sustava komora gospodarskih djelatnosti. Smatramo da je nužno zadržati utjecaj obrtnika na sve tri razine djelovanja, uz pretpostavku jedne pravne osobnosti, ili uz veliku reorganizaciju sustav organizirati uz puno mani broj pravih osoba. Predsjednik Obrtnička komore Požeško-slavonske županije Anto Bilobrk Nije prihvaćen Navedeni komentari odnose se na tekst važećeg Zakona o obrtu koji nije predmetom ovog javnog savjetovanja, već je to Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu.
26 Udruženje obrtnika Garešnica PRILOG 1. Udruženje obrtnika Garešnica Mišljenja smo da je funkcija Obrtničkih komora izuzetno važna za funkcioniranje komorskog sustava zbog komunikacije s obrtnicima, predstavnicima županijske vlasti, Udruženjima obrtnika unutar županije kao i s ostalim Obrtničkim komorama. Obrtničke komore svojim djelovanjem pomažu obrtnicima pojednostaviti operativne zadatke pri otvaranju i funkcioniranju obrta te u suradnji s Udruženjima obrtnika omogućuju distribuciju informacija i rješavanje poteškoća u radu. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti i redovnih zadaća propisanih zakonom i Statutom. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u funkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
27 Udruženje obrtnika Novi Vinodolski PRILOG 1. Područne obrtničke komore su vrlo važna karika u funkcioniranju sustava Hrvatske obrtničke komore na razini županija. Prvenstveno na području obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja. Područne obrtničke komore pružaju informacije vezane uz obrtništvo i obrtnicima i udruženjima obrtnika unutar županija. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Navedeni poslovi koje se obavljaju u važećem sustavu, nastavit će se obavljati u promijenjenom ustrojstvenom obliku.Time će se osigurati kontinuitet rada i doprinosa stručnih resursa iz važećeg sustava. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
28 UDRUŽENJE OBRTNIKA RIJEKA, BAKAR, KRALJEVICA, ČAVLE I KOSTRENA PRILOG 1. Važnost opstanka područnih (županijskih) obrtničkih komora, kao važne karike u funkcioniranju sustava Hrvatske obrtničke komore, očituje se kroz: - svakodnevnu savjetodavnu podršku kako udruženjima koja istoj pripadaju tako i obrtnicima - promociju i popularizaciju obrtničkih zanimanja u svrhu što boljeg upisa u obrtničke (strukovne) škole kako bi se onemogućilo ukidanje pojedinih obrtničkih zanimanja - polaganje majstorskih (i naučničkih) ispita, ispita o stručnom osposobljavanju, licenciranje – javne ovlasti koje je Hrvatska obrtnička komora prenijela na područne obrtničke komore gdje su zaposlene stručne osobe za obavljanje istih - suradnju s obrtima, trgovačkim društvima i strukovnim školama u pogledu licenciranja radionica te upisa praktične nastave - kod osnivanja Majstorske škole već postoji kvalificiran kadar - odličnu suradnju sa Županijom i drugim tijelima na razini županije. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti obrta na čelu sa HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju u promicanju obrtništva te zastupanja i predstavljanja obrtnika pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u funkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.
29 UDRUŽENJE OBRTNIKA SPLIT PRILOG 1. • Obavezno moraju ostati tri razine organiziranosti Hrvatske obrtničke komore. Ukidanjem samo jedne ustojstvene organiziranosti, u ovom slučaju Područne obrtničke komore, cijeli sustav organiziranosti obrta će se narušiti, s obzirom da je isti ustanovljen po principu nacionalnog, županijskog i lokalnog ustroja po kojem načelu je organizirana i Republika Hrvatska. Sukladno tome, sve dok je Republika Hrvatska ustrojena po ovome načelu, smatramo bitnim zadržati nacionalni, regionalni i lokalni ustroj organiziranosti predstavničkih tijela obrtnika (komorski sustav), jer se na takav način najbolje štite interesi obrtnika pred Republikom Hrvatskom, županijama i lokalnim (gradskim) upravama i samoupravama. • Predlažemo preustroj rada svih razina komorskog sustava prepustiti samoj Obrtničkoj komori te da se predstavnike Hrvatske obrtničke komore uključi u radnu skupinu prilikom izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona obrtu, jer je to jedini način kojim će se u suštini zaštititi daljnji interesi obrtnika. • Važnost opstanka područnih (županijskih) obrtničkih komora, kao važne karike u funkcioniranju sustava Hrvatske obrtničke komore, među ostalom očituje se kroz: - promociju i popularizaciju obrtničkih zanimanja u svrhu što boljeg upisa u obrtničke (strukovne) škole kako bi se onemogućilo ukidanje pojedinih obrtničkih zanimanja; - polaganje majstorskih (i naučničkih) ispita, ispita o stručnom osposobljavanju, - licenciranje – javne ovlasti koje je Hrvatska obrtnička komora prenijela na područne obrtničke komore gdje su zaposlene stručne osobe za obavljanje istih - suradnju sa Županijom i drugim tijelima na razini županije. - provođenje postupka mirenja pri Sudu časti HOK-a te rješavanju sporova na prvostupanjskom vijeću Suda časti na razini područnih obrtničkih komora. Nije prihvaćen Reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti pa se nositelj izrade zakona opredijelio za nastavak rada udruženja obrtnika koja će funkcionirati na regionalnom principu, dakle, na razini županije u ustrojstvenom obliku koji će nadalje omogućavati učinkovito obavljanje prenesenih javnih ovlasti koje uključuju i područje obrazovanja kroz promociju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja obrtnika i pravnih osoba za izvođenje naukovanja. Dakle,ne postoji ugrozba za obavljanje ni jedne od nabrojanih javnih ovlasti jer iste ne ovise o dvije ili tri razine organiziranosti obrta, već o jedinstvenoj organiziranosti u jedinstvenoj organiziranosti na čelu sa, HOK-om koji predstavlja krovnu organizaciju koja promiče obrtništvo te zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Druga alternativa je ukidanje obveznog članstva, što svakako ne bi bilo u fiunkciji opstanka komorskog sustava niti poboljšanja usluga i proizvoda koje se nude članovima.