Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o načinu ostvarivanja statusa sudionika Domovinskog rata

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 zvonko čulina PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA, Obrazac broj 2. Da li smatrate da bi hrvatski branitelji sa statusom HRVI-da trebali ići na liječnički pregled kako bi mogli produžiti vozačku dozvolu i ako još uvijek nije istekao rok važenja,te da moraju sami plaćati liječnički pregled? Obrazloženje: a) Smatram da je takva ODLUKA MUP-a odnosno Vlade RH diskriminirajuća i ponižavajuća, Prijedlog: a) Da postojeća vozačka dozvola dok je valjana, ne idu na liječnički pregled, b)Osobe koje učestalo ( česti počinitelji teških prometnih nezgoda), takvi bi trebali obaviti liječnički pregled ( vozačka dozvola da vredi 5 godina ), c)Ukoliko bi došlo do liječničkog pregleda, isti neka ide na teret državnog proračuna jer se radi o iznosu od oko 700,00 kn, d)A vozačka dozvola da vredi 10 godina odnosno do 70 godine starosti. Nije prihvaćen Prijedlog nije u svezi sadržaja ovog Pravilnika.
2 zvonko čulina PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA, Obrazac broj 2. Da li mogu ostvarit braniteljska prava osobe koje nemaju status branitelja,a koje su bile u radnom odnosu, a koje su mobilizirane početkom Domovinskog rata te su iste izvršavale radnu obvezu na prvoj crti bojišnice, temeljem čl.15 st. 1 Zakona HBDR i članova njihovih obitelji? Obrazloženje: Sukladno izjavi Vlade RH od 16.12.1996.godine i dodatku izjavi Vlade RH od 14.02.1997.godine i međunarodno preuzetim obvezama RH u postupku mirne reintegracije, osobama koje su zatočene u radnom odnosu i koje su u postupku mirne reintegracije i nakon njega nastavile raditi u državnim i javnim poduzećima i ustanovama. U postupku konvalidacije na temelju utvrđene činjenice trajanja zaposlenja prizna razdoblje zaposlenja u mirovinski staž kao staž osiguranja te dvostruki staž jer su bili učesnici na prvoj crti bojišnice u vrijeme rata. KONVALIDACIJA od 2008 do 2020,god ( više od 19 000 stanovnika SAO KRAJINE prima hrvatske mirovine. Naime, sukladno navedenom, također su zaslužile i osobe koje su imale radndnu obvezu na prvoj crti bojišnice temeljem te ODLUKE Vlade RH. Prijedlog: a) Djelatnici hrvatskih šuma koji su prilikom obavljanja vojnih i drugih dužnosti a po nalogu nadležnih tijela državnih vlasti RH ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu RH pridonijeli obrani suvereniteta i uspostavi neovisne RH na načinu kako slijedi: - Opskrba ogrijeva, - Poslovi inžinjerije, - Poslovi kopanja rovova na prvoj crti bojišnice, - Postavljanje barikada na prvoj crti bojišnice sa teretnim vozilima šumarije, - Prevoženje šlipera, - Održavanje i popravljanje strojeva i voznog parka pripadnika hrvatske vojske i policije i td... b) Da se te osobe pod točku h) čl. 15 rečenog Zakona uvrste kao: osobe koje su imale radnu obvezu , c) Da im se prizna staž osiguranja odnosno poseban staž u skladu sa odredbama Pravilnika o posebnom stažu ostvarenom u Domovinskom ratu ( NN 33/02 i 58/02 na temelju čl. 144 stavak 3 Zakona o obrani. d) I da im se prizna status branitelja kao pripadnicima NARODNE ZAŠTITE koji su u njoj proveli najmanje 5 mjeseci od 5.8.1990 do 24.12.1991.godine., ili na drugačiji način. Nije prihvaćen Ovim Pravilnikom ne uređuje se ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
3 zvonko čulina PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA, Obrazac broj 2. 1.Kako i na koji način se određuje kumulirana mirovina prema Zakonu PHBDR i članova njihovih obitelji, a kako i na koji način prema općim propisima odnosno prema odredbama ZOMO? Obrazloženje: a) Ako je priznato pravo na invalidsku mirovinu djelom uzrokovanu 50 % bolešću ili ranjavanje nastala/o sudjelovanjem u Domovinskom ratu, a dijelom 50% uzrokovanju bolešću izvan tih okolnosti kod jednog branitelja, b) a kod drugog hrvatskog branitelja sa istom liječničkom dokumentacijom i istom razdoblju provedenom u Domovinskom ratu na borbenom sektoru, njemu je priznato pravo 100 % bolest ili ranjavanje koja je nastala sudjelovanjem u Domovinskom ratu od strane iste liječničke komisije kod HZMO, c) Time smatram da su sukladno Ustavu RH čl. 14 stavak 2, svima jednako zajamčena prava te da su neki branitelji diskriminirani jer su prošli sve isto u ratu. Prijedlog: - Hrvatskim braniteljima dragovoljcima Domovinskog rata do 15.1.1992.godine zbog ranjavanja,bolesti treba priznati pravo na invalidsku mirovinu uzrokovanu 100 % zbog posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu a nikako da se djeli jer su u rat dragovoljno došli dobrog zdravstvenog stanja te da su mogli izgubiti svoje zdravlje samo u vrijeme Domovinskog rata. Nije prihvaćen Komentar nije u svezi sadržaja ovog Pravilnika.
4 zvonko čulina PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA, Članak 3. 4. Šta mislite zašto djeca hrvatskih branitelja dragovoljaca iz Domoviskog rata napuštaju Hrvatsku i odlaze raditi u zemlje širom Europe, i ako znaju da su njihovi roditelji, djedovi istu branili i odbranili od agresora? Obrazloženje: a) Zato što prednost pri zapošljavanju imaju djeca čiji roditelji nemaju status hrvatskog branitelja ili su politički podobniji i ako nemaju odgovarajuću stručnu spremu, b) Zato što su nezadovoljni situacijom u društvu ( mito i korupcija ), c) Treba imati uvid da su djeca hrvatskih branitelja živila sa majkom a dok je otac bio na prvoj crti bojišnice i na taj način su doživljavali određen strah i traumu, d) Smatram da bi članovi obitelji ( djeca i majke ) trebali imati prednost pri zapošljavanju kako bi izbjegli iseljavanje tj zaposlenje djece u zemljama Europske unije, e) Zbog slabog imovnog stanja hrvatskih branitelja. Predlažem: - Da članovi obitelji imaju prioritet pri zapošljavanju u državnim institucijama, - Da članovima obitelji koji su oba ili jedan roditelj ne zaposleni na godišnjoj razini dodjeli jednokratna novčana pomoć koji su slabog imovnog stanja, Nije prihvaćen Ovim Pravilnikom ne uređuje se ostvarivanje statusa i prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
5 zvonko čulina PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA, Članak 3. KAKO RJEŠITI STATUSA HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA ZA OSOBE KOJE SU BILE U RADNOM ODNOSU TE SU MOBILIZIRANE A RADNE OBVEZE SU IZVRŠAVALI NA PRVOJ CRTI BOJIŠNICE ( po ratnom rasporedu )? Odgovor na pitanje: Temeljem čl 96 st.1 Zakona o općem upravnom postupku ( NN 47/09 ) i čl. 3 st. 1 i 2 Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 121/2017) utvrđuje se osnovanost podnošenju ZAHTJEVA za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Obrazloženje ( Zakonska odredba ): _______________________________________________________________________________________________________ ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU Rješenje Članak 96. ( NN 47/09 ) (1) O upravnoj stvari odlučuje se rješenjem. (2) Sukladno Zakonu, akt kojim se odlučuje o upravnoj stvari može imati i drugi naziv. _____________________________________________________________________________________________________ ZAKON O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI Članak.3 st.1 i 2 ( NN 121/2017) 1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: (2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. ________________________________________________________________________ ZVONKO ČULINA Nije prihvaćen Ovim Pravilnikom ne uređuje se ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
6 Branko Pek PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA Elvise, sve je ovo napisano tako da ono malo što je još ostalo živih ratnih izvjestitelja odbije od pokušaja ostvarivanja statusa Sudionika domovinskog rata. Upravni postupak koji je gospodin Ivica Akmadža predložio teži je i neizvjesniji od zahtjeva za priznavanje statusa hrvatskog branitelja. Tragedija je što je hrvatski branitelj i onaj koji se u zadnjim mjesecima uključio mobilizacijom u Domovinski rat a ratni izvjestitelji su svoje izvješćivanje započeli još od "balvan revolucije" i mitinga 1990. A još je žalosnije što status sudionika Domovinksog rata ne donosi apsolutno NIŠTA. Iz kojega bi onda razloga bilo tko od nas ušao u tu mučnu bitku s administracijom kad je unaprijed osuđena na propast. Vidi se i po tome da ratni izvjestitelji, kada pročitaju ovaj prijedlog Pravilnika, niti ne žele komentirati jer je besmisleno. Smisla je imao samo Pravilnik ministra Miljavca i Naputak generala Marijana Marekoviča iz 1999. godine ali tada su te dokumente potpuno opstruirale niže razine MORH-a (Uredi i Uprave za obranu). Sve više mi se čini da je cilj oformiti novo državno tijelo, uhljebiti nove "funkcionere" i tajnice, dobiti prostorije, opremu i zagorčavati život ratnim izvjestiteljima kojih je bilo 95. godine 525 na HRT-u a sada ih je tek 160, I opet o našim sudbinama želi odlučivati netko drugi a nas se ništa ne pita iako djelujemo 21 godinu na razini Osječko-baranjske županije i 15 godina na razini HRT-a. Ništa drugačije nije niti u drugim grupacijama sudionika domovinskog rata. U prethodnom komentaru sam napisao što treba učiniti i to je jedino pravično rješenje. Nečinjenje nas je dovelo do ovde ali obvezni smo prema samima sebi to pitanje na pravedan način riješiti. Nije prihvaćen Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskg rata i članovima njihovih obitelji iz 2017. definirana je nova kategorija- sudionici Domovinskog rata koji nemaju status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, ali su dali svoj doprinos u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, slijedom čega je i njih bilo potrebno uvrstiti u zakonske odredbe koje reguliraju pitanja braniteljsko - stradalničke populacije Člankom 15. Zakona je određeno da sudionik Domovinskog rata je osoba koja nema priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koja je prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske pridonijela obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske kao: a) pripadnik odreda Narodne zaštite, osim osoba iz članka 3. ovoga Zakona b) medicinsko osoblje, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona c) ratni izvjestitelj, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona d) pripadnik vatrogasnih postrojbi, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona e) pomorac, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona f) član posade brodova trgovačke mornarice, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona ili g) pripadnik Civilne zaštite. Izmjenama i dopunama Zakona koje su stupile na snagu 31. srpnja ove godine kategorija je proširena i na druge osobe koje nemaju priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koje su prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba pridonijela obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske. Za kategoriju sudionika Domovinskog rata Zakonom nisu predviđena materijalna prava, a člankom 160. Zakona je predviđeno da ministar hrvatskih branitelja sudionicima Domovinskog rata može dodijeliti braniteljsku zahvalnicu za izniman doprinos i zasluge u uspostavi i obrani državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uređeno je člankom 3. Zakona kojim je propisano da status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata može ostvariti osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga), b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana, c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro, ranjen ili ozlijeđen u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. Iz navedenog proizlazi da je Zakonom propisano koje osobe i pod kojim uvjetima mogu ostvariti status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koje status sudionika Domovinskog rata, te da se radi o različitim kategorijama, a posljedično tome i različitim pravima.
7 ELVIS MILETA PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA Iz kojeg je razloga status sudionika Domovinskog rata nespojiv sa statusom Hrvatskog branitelja, odnosno zbog čega netko ne bi mogao imati oba statusa, u različitim razdobljima naravno ? Prema ovom prijedlogu netko tko je u HV i to u borbeni sektor ušao npr. početkom '93, a ranije je pune dvije godine bio ratni izvjestitelj na većini ratišta, ovaj status ne može ostvariti. I uopće, koja je razlika među statusima sudionika DR i HB u tretmanu, npr. profesionalnih bolesti za koje se može dokumentirati da potječu upravo iz vremena Domovinskog rata? Nije prihvaćen Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskg rata i članovima njihovih obitelji iz 2017. definirana je nova kategorija- sudionici Domovinskog rata koji nemaju status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, ali su dali svoj doprinos u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, slijedom čega je i njih bilo potrebno uvrstiti u zakonske odredbe koje reguliraju pitanja braniteljsko - stradalničke populacije Člankom 15. Zakona je određeno da sudionik Domovinskog rata je osoba koja nema priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koja je prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske pridonijela obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske kao: a) pripadnik odreda Narodne zaštite, osim osoba iz članka 3. ovoga Zakona b) medicinsko osoblje, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona c) ratni izvjestitelj, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona d) pripadnik vatrogasnih postrojbi, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona e) pomorac, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona f) član posade brodova trgovačke mornarice, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona ili g) pripadnik Civilne zaštite. Izmjenama i dopunama Zakona koje su stupile na snagu 31. srpnja 2021. kategorija je proširena i na druge osobe koje nemaju priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koje su prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba pridonijela obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske. Za kategoriju sudionika Domovinskog rata Zakonom nisu predviđena materijalna prava, a člankom 160. Zakona je predviđeno da ministar hrvatskih branitelja sudionicima Domovinskog rata može dodijeliti braniteljsku zahvalnicu za izniman doprinos i zasluge u uspostavi i obrani državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uređeno je člankom 3. Zakona kojim je propisano da status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata može ostvariti osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga), b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana, c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro, ranjen ili ozlijeđen u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. Iz navedenog proizlazi da je Zakonom propisano koje osobe i pod kojim uvjetima mogu ostvariti status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koje status sudionika Domovinskog rata, te da se radi o različitim kategorijama, a posljedično tome i različitim pravima.
8 Branko Pek PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA Zbor ratnih izvjestitelja iznenađen je i razočaran s ovakvim projedlogom Pravilnika kojim se propisuje vrlo kompliciran i dugotrajan upravni postupak bez vidljivog konačnog rješenja a da se u konačnici ništa ne dobiva jer SUDIONIK DOMOVINSKOG RATA NEMA NIKAKVIH PRAVA. Skrećem pozornost kreatoru ovog Pravilnika da je još 11. lipnja 1999. ministar obrane Pavao Miljavac izdao Odluku URBROJ: 512-01-99-1074 o izdavanju potvrda o priznavanju statusa HRVATSKOG BRANITELJA ratnim izvjestiteljima a 1.prosinca 1999. i NAPUTAK Klasa: 560-01/99-01/01; Urbroj: 512M2-010202-99-80 potpisan od pomoćnika ministra Marijana Marekovića, koji definira koordinacijska tijela koja sudjeluju u sustavnoj i pravičnoj provedbi Odluke a to su: 1. Zbor ratnih izvjestitelja 2. posebno Povjerenstvo Ministarstva obrane 3. Uprava za vojnu obvezu MORH-a 4. Ured za obranu Dakle, zakonodavac je držao potrebnim da u postupku sudjeluje Zbor ratnih izvjestitelja za utvrđivanje statusa svojih članova a sadašnji predlagatelj je tu mogućnost potpuno isključio što je neprihvatljivo. Napominjem da je u Ministarstvu hrvatskih branitelja 30. ožujka 2019. održan sastanak s gospodinom Vladimirom Bergmanom kada je dogovoren pojednostavljeni postupak utvrđivanja statusa sudionika Domovinskog rata ratnim izvjestiteljima i ako se dogovora nećemo držati, čemu onda dogovori? Čemu izjave čelnika Ministarstva branitelja o suradnji s braniteljskim udrugama ako se neće uzimati u obzir i naša stajališta? Drugo, za pripadnike Narodne zaštite također postoje KRITERIJI u postupku rješidbe ostvarivanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata pripadnicima naoružanih odreda Narodne zaštite utvrđeni prema sada važećem Zakonu a potpisali su ga: 1. za Ministarstvo obrane, uprava za ljudske resurse: pomoćnik ministra Zoran Piličić; 2. Za Ministarstvo hrvatskih branitelja, glavni tajnik Ministarstva Domagoj Sivrić 3. Za udrugu dragovoljaca Narodne zaštite DR, predsjednik Ivan Posilović. Dakle i u ovom slučaju uključena je udruga koja zastupa interese te grupacije branitelja. I ostali sudionici iz zakonom predviđenih resora ne smiju biti isključeni iz ovog postupka. Stoga predlažem predlagatelju ovog Pravilnika da uzme u obzir prethodne i postojeće pravilnike, naputke i kriterije koji su za sve sudionike puno povoljniji a postupci provedbe jednostavniji, te da ovaj neprihvatljivi Pravilnik prilagodi gore navedenima. Tajnik Zbora ratnih izvjestitelja Branko Pek Nije prihvaćen Pravilnikom se razrađuje način ostvarivaja statusa sudionika Domovinskog rata i propisuju osnovni dokazi koje je potrebno pribaviti u postupku ostvarivanja tog statusa. Odredba kojom se predviđa osnivanje Povjerenstva uuskladit će se s odredbom članka 179. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kojim su određena nadležna tijela za odlučivanje o zahtjevu za priznavanje statusa sudionika Domovinskog rata te će predstavnici navedenih tijela biti u sastavu predmetnog Povjerenstva. Cilj osnivanja Povjerenstva je bio ujednačavanje postupaka ostvarivanja statusa sudionika iz Domovinskog rata, a s obzirom da je postupak u nadležnosti više tijela državne uprave. Uvrštavanjem u Povjerenstvo predstavnika udruga samo jedne od kategorija koje mogu ostvariti status sudionika Domovinskog rata, bile bi diskriminirane ostale kategorije.
9 Dragoje Štajduhar PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA Predloženi tekst pravilnika smatram potpuno pogrešnim, premda to ishodi iz pogrešnih osnova na kojima je donesen i sam Zakon o braniteljima. Prije svega, 30 godina nakon završetka Domovinskog rata JEDINO I ISKLJUČIVO tijelo državne uprave koje bi trebalo skrbiti o pravima branitelja, pa tako i o ostvarenju samog statusa sudionika Domovinskog rata trebalo bi biti Ministarstvo hrvatskih branitelja jer je to jedino tijelo državne uprave kojemu to stoji u opisu posla. Strukovna tijela, poput spomenutih Ministarstva obrane, Glavnog sanitetskog stožera, Ministarstva prometa, Ministarstva unutarnjih poslova, itd., u postupku donošenja zakonske i podzakonske regulative trebala bi imati isključivo konzultantsku i savjetodavnu ulogu. I ovim pravilnikom samo se nastavlja razvodnjavanje pojma hrvatskog branitelja jer osim osoba iz stavka 1, točke a) članka 3. prijedloga Pravilnika te osoba iz točke b) koje su svoje poslove obnašale UNUTAR borbenih postrojbi, sve ostale kategorije obuhvaćene pravilnikom pripadaju kategoriji osoba koje su za vrijeme Domovinskog rata dužnost obnašale po osnovi radne obveze, s iznimkom pripadnika Civilne zaštite koje se ni po međunarodnim konvencijama ne mogu smatrati pripadnicima braniteljskog ustroja. Poštovana gospodo, kao ratni načelnik Odjela za vojnu obvezu i mobilizaciju Ureda za obranu Split i osoba koja je izravno sudjelovala u osnivanju Hrvatske vojske i osobno sudjelovala u izvršenju brojnih borbenih zadaća trenutačno svoje pravo na ostvarivanje pripadajućih mi prava prema Zakonu o braniteljima pokušavam ostvariti sudskim putem, upravo zbog toga što nadležne službe Ministarstva obrane jednostavno pogrešno tumače pojam "sudjelovanja u planiranju, organizaciji, pripremi i provođenju borbenih zadaća". Štoviše, protuzakonito mi je skraćeno već ranije priznato vrijeme trajanja statusa hrvatskog branitelja - dragovoljca, jer su gospoda iz Ministarstva obrane djelatnike općinskih ureda obrane svrstali pod sastav Ministarstva koje je donekle profunkcioniralo u svibnju 1991., premda su gradski i općinski uredi obrane bili jedini nositelji obrambenih aktivnosti još od polovice 1990., a u sastav Ministarstva obrane su prešli tek u proljeće 1993. Sve to ishodi iz nikad razriješene inflacije tzv. "branitelja" te podjele na borbeni i neborbeni sektor. Gospodo, takva podjela nema nikakve stručne osnove jer je sustav obrane kompleksan i bez funkcioniranja svih elemenata nije u mogućnosti djelovati. Dakle, osvrtom na tekst prijedloga Pravilnika, postoji samo jedna dilema: treba li se nekoga smatrati hrvatskim braniteljem ili ne. Većem dijelu osoba na koje se prijedlog Pravilnika odnosi to pravo ne pripada. Stoga, provedite napokon reviziju cjelokupnog braniteljskog korpusa i uklonite iz njega sve one koji su se ondje neopravdano ugnijezdili. Unutar braniteljskog korpusa jedina razlika po pripadajućim zakonskim pravima mora biti činjenica stradanja, ranjavanja ili zarobljavanja tijekom obavljanja braniteljske dužnosti jer tim kategorijama po njihovoj zasluzi treba omogućiti najopsežnija moguća prava, i to ne za žrtve različitih prometnih ili drugih nezgoda izvan bojišta ili u vrijeme dok se nisu nalazili u svojim postrojbama. Da zaključim, nije mi namjera umanjivati ulogu osoba iz kategorija obuhvaćenih ovim prijedlogom Pravilnika, ali njihova prava u slučaju pogibije, ranjavanja ili drugih posljedica obavljanja dužnosti tijekom Domovinskog rata treba riješiti Zakonom o civilnim žrtvama Domovinskog rata, a ne Zakonom o braniteljima. Ujedno ovim putem najavljujem veoma izgledno pokretanje ustavne tužbe za ocjenu ustavnosti postojećeg Zakona o braniteljima jer sam čvrsto uvjeren da su podjelom na borbeni i neborbeni sektor neopravdano zakinuta prava pripadnicima ureda za obranu, obavještajnih službi, službi motrenja i obavješćivanja i niza drugih službi koje su izravno djelovale u cilju osiguranja provođenja svih borbenih aktivnosti tijekom Domovinskog rata. To posebno stoga jer je pravo pripadnika borbenom sektoru priznato svima koji su u borbenim postrojbama obavljali logističke, tehničke i druge dužnosti i bojišnicu nikad vidjeli nisu. Isto to vrijedi i za sve pripadnike Hrvatske ratne mornarice, od čijih pripadnika je možda 10% njih sudjelovalo u izvršenju borbenih zadaća, a ostali su primali plaću u debeloj pozadini. Primljeno na znanje Ovim Pravilnikom razrađuje se način ostvarivanja statusa sudionika Domovinskog rata, a ne statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.