Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | antun trojnar | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Udruženja obrtnika su najstariji oblik udruživanja obrtnika u Republici Hrvatskoj pa tako neka Uduženja su starija i od 150 godina. Prvi oblici obrtničkog udruživanja počela su u 14 stoljeću udruživanjem u tada strukovne cehove. Krajem 19 stoljeća cehovi su s epočeli udruživat i to su preteća današnjih Udruženja. Prijedlog zakona od strane Ministarstva je poguban za obrtništvo jer će se uništit bit obrtništva. Smisao rada udruženja je rad s svojim članstvom, obrtnicima, što se najbolje vidi u organiziranosti obrtnika kroz protekla vremena. Kao pozitivan primjer organiziranosti udruženja su događaji nakon potresa na Banovini. Udruženja iz cijele Hrvatske prva su organizirno počela dovoditi pomoć a poslije i u sanaciji šteta od potresa. Isto tako zahvaljujući Obrtničkoj komori Sisak i Udruženjima obrtnika Sisak te Udruženju Petrinja, Glina i Kostajnica u roku od 8 dana bile su pregledane skoro sve obrtničke radionice od strane statičara kako bi se utvrdila šteta i mogučnost rada. Obrtnici su kroz stoljeća gradili i izgradili svoju imovinu izdvajajući svoja novčana sredstva ali i dobrovoljni rad kako bi izgradili svoje objekte. Ovim prijedlogom zakona se to sve zanemaruje i predviđa se predavanje imovine u tko zna čije #ruke#. Slijedom gore navedenog podržavam odluku HOK -e oko očuvanja Udruženja u Republici Hrvatskoj kao temelj organiziranosti obrtnika jer u udruženjima obrtnici mogu dobiti pomoć oko poslovanja odnosno udruženja omogučuju i jednostavnije i jeftinije poslovanje. Predlažem da se zadrže 4 regionalne komore radi bolje komunikacije obrtnika s lokalnom upravom i smanjenju centralizacije. A za one kojima je puno izdvajat 76 kn mjesečno poručio bi d ali su slučajno otvorili web stranice HOK-e, područnih komora ili udruženja oko zajedničke nabave i upoznali se s zajedničkom nabavom gdje se kroz kupovinu energenata, repromaterijala te roba i usluga drugih pravnih subjekata može uštediti puno više od 76, 00 kn. | Djelomično prihvaćen | Raspodjela komorskog doprinosa usklađena je razmjerno potrebama i poslovima HOK-a i udruženja obrtnika sukladno ovom Zakonu. Područne obrtničke komore se ukidaju, a udruženja obrtnika preuzimaju njihove poslove, prava i obveze, financijska sredstva, zaposlenike (osim onih koji obavljaju poslove u obrazovanju koje preuzima HOK) i dr. Uz ukidanje područnih komora, istovremeno uvođenje regionalnih/područnih komora nema svrhu niti svoje opravdanje u uvjetima preuzimanja poslova od strane HOK-a i udruženja obrtnika koje će osigurati nesmetano obavljanje poslova u obrazovanju sukladno ovlastima, kao i drugih javnih ovlasti. Rokovi usklađenja sa odredbama ovog Zakona iz odredbe članka 17. su prilagođeni i međusobno usklađeni kako bi se osigurali preduvjeti za nesmetano funkcioniranje sustava. Ovim Nacrtom prijedloga Zakona omogućava se sporazumno udruživanje više županijskih udruženja, odnosno Udruženja obrtnika Grada Zagreba (bez pravne osobnosti) radi zajedničke provedbe aktivnosti u funkciji razvoja i promocije obrtništva. |
| 2 | Božo Barać | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Analizom Prijedloga reforme komorskog sustava odnosno izmjena i dopuna Zakona o obrtu, odnosno svjedočenjem raspravama i prijedlozima u javnom prostoru i unutar "jedinstvenog" komorskog sustava moram napisati ovaj komentar (iako sam mislio odustati od komentara) i iskazati razočarenje svime rečenim i napisanom. Nažalost, većina diskusija i prijedloga se svodi na uske, da ne kažem osobne, interese. Ispada da se smisao cijele reforme svodi na preustroj komorskog sustava te se u cijeloj priči izgubio obrtnik i obrtnici. A ja sam naivno mislio da je smisao reforme da se rasterete obrtnici (makar za 26 kuna) te da se napravi efikasan komorski sustav od kojeg će obrtnici imati više koristi nego do sada i da će se ojačati tržišna pozicija komorskog sustava ma šta to značilo. Razmišljao sam ne pisati komentar zbog toga što je u prethodnom savjetovanju Ministarstvo gospodarstva odbilo sve primjedbe bez ijednog argumenta, odnosno njihov je argument "mi smo tako odlučili". Uzimam si za pravo da i osobno komentiram ove promjene. Nakon 25 godina rada u komorskom sustavu mogu reći da sustav poznam dubinski sa svim manama i vrlinama. Izgradili smo područnu komoru koja je uzor svima i dobar primjer kako jedna komora treba funkcionirati (bez lažne skromnosti). Razvili smo usluge tako da je naš moto da u našoj komori obrtnik može dobiti sve usluge koje mu trebaju besplatno, osim financijske pomoći, a i tu mu možemo pomoći kroz pripremu financijske dokumentacije i povezivanja s financijskim institucijama. Ako se želi ojačati tržišna pozicija mi smo primjer jer mi ionako već 10 godina jednim djelom smo na tržištu i osiguravamo financiranje takvog rada kroz provedbu EU i nacionalnih projekata te na tržištu kroz osiguravanje sredstava na javnim nabavama i slično. Znamo da u komorskom sustavu ima i drugih područnih komora i udruženja obrtnika koja rade kvalitetno na korist obrtnicima. Isto tako smatram da je ova reforma pljuska svima onima koji su radili kvalitetno i po starom hrvatskom običaju bačeni su u "isti koš" s onima koji nisu tako radili. U svezi s ovim što sam napisao još jednom predlažem da komorski sustav ostane ovakav kakav je te da svi dijelovi sustava koji su održivi nastave funkcionirati, odnosno da se komorski sustav unutar sebe sam reorganizira na realnim principima. Smatram da se država ne bi smjela previše miješati u organizaciju komorskog sustava pa ni u utvrđivanje iznosa članarina (komorskog doprinosa). O tome bi trebali odlučivati obrtnici kroz tijela odlučivanja u komorskom sustavu (a znamo da komora nije apstraktan pojam nego da komorom upravljaju tisuće obrtnika). Dakle ove promijene nisu tražili obrtnici niti komorski sustav nego šačica dokonih "poduzetnika-političara" i jedna da ne kažem marginalna stranka, a to nikako ne prihvaćamo kao floskulu da je to pritisak javnosti. Ako država želi pomoći obrtnicima i komorskom sustavu onda treba komoru uvažavati kao partnera i prihvaćati prijedloge za otklanjanje problema obrtnika, a nikako predstavljati komoru kao produženu ruku Vlade RH. Na taj način će i članstvo biti zadovoljnije i neće propitkivati smisao postojanja komore (kao npr. u Austriji i Njemačkoj). | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Komorski sustav treba racionalizirati, smanjiti mu troškove kako bi se oslobodila sredstva upravo za obrtnike članove tog sustava (kreiranjem novih usluga i proizvoda za svoje članove), koji kontinuirano aktualiziraju opravdanost obveznog članstva i postojanje benefita koji oni stječu temeljem istog. |
| 3 | Grad Pazin | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Grad Pazin podržava Odluku Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika, no, gašenjem Područnih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima. Ukoliko do toga ipak dođe, predlaže se da postojeća udruženja obrtnika opstanu kao takva te da ona preuzmu sve poslove, imovinu, obveze i dokumentaciju područnih komora (na području županija) sukladno međusobnom ugovoru koji bi se trebao zaključiti na dan prestanka postojanja područnih obrtničkih komora. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. HOK će preuzeti zaposlenike područnih obrtničkih komora zatečene na obavljanju poslova iz područja javne ovlasti obrazovanja, pismohranu i drugu dokumentaciju te sredstva za rad potrebna za obavljanje preuzetih poslova, a poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, imovinu, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze Područnih obrtničkih komora, kao i zaposlenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova, osim zaposlenika koje preuzima HOK, preuzimaju udruženja obrtnika s područja područne obrtničke komore, razmjerno broju članova na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. |
| 4 | HOK | PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE, Članak18. | Predlažemo članak 18. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu izmijeniti tako da glasi: „Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2022. godine, osim odredbe članka 16. stavak 2. koja stupa na snagu 1. srpnja 2022. godine.“ Obrazloženje: Smatramo potrebnim do 1. srpnja 2022. godine odgoditi stupanje na snagu članka 16. stavak 2. ovoga Zakona, kojim se u članku 89. Zakona dodaje novi stavak 2., a koji uređuje raspodjelu sredstava ostvarenih od komorskog doprinosa na dvije razine sustava i Poreznu upravu. Naime, prijelaznom odredbom članka 17. predviđeno je da postojeći sustav djeluje do 30. lipnja 2022. godine, a da se kroz dvije razine započinje s djelovanjem od 1. srpnja 2022. godine. Ako bi novi stavak 2. u članku 89. Zakona stupio na snagu 1. siječnja 2022. godine, to bi značilo da područne obrtničke komore kroz prijelazno razdoblje neće imati prihode od komorskog doprinosa što će značajno utjecati na mogućnost izvršavanja redovnih poslova i kvalitetu rada. | Nije prihvaćen | Poboljšanom stipulacijom prijelaznih i završnih odredbi, propisuje se način usklađenja sa odredbama ovog Zakona kojim će se osigurati nesmetano obavljanje poslova od strane HOK-a i udruženja obrtnika. |
| 5 | HOK | PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE, Članak17. | Prijelazna odredba članka 17. predlažemo da glasi: (1) Hrvatska obrtnička komora dužna je svoju organizaciju, statut i druge opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Područne obrtničke komore prestaju s radom 30. lipnja 2022. godine. (3) U zadanom roku usklađenja iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska obrtnička komora preuzima zaposlenike područnih obrtničkih komora zatečene na obavljanju poslova iz područja javne ovlasti obrazovanja, pismohranu i drugu dokumentaciju te sredstva za rad potrebna za obavljanje preuzetih poslova. (4) Imovinu, opremu, sredstva za rad, financijska sredstva, poslove, pismohranu i drugu dokumentaciju, prava i obveze područne obrtničke komore, kao i zaposlenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova, osim zaposlenika iz stavka 3. ovoga članka, preuzimaju udruženja obrtnika s područja područne obrtničke komore, razmjerno broju članova na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Udruženja su dužna prethodno navedeno preuzimanje urediti međusobnim sporazumom do dana prestanka s radom područne obrtničke komore. Obrazloženje: Što se tiče odredbe o načinu preuzimanja zaposlenika područnih obrtničkih komora koje prestaju s radom, sukladno prijedlogu da udruženja obrtnika nastave djelovati, predlažemo da Hrvatska obrtnička komora preuzme dio zaposlenika. Predlaže se da sva udruženja obrtnika s područja područne obrtničke komore razmjerno preuzmu drugi dio zaposlenika, prava i obveza. Raspodjela prava, obveza i zaposlenika izvršit će se razmjerno broju članova udruženja, a o čemu će sporazumom odlučiti udruženja obrtnika u propisanom roku. | Djelomično prihvaćen | Poboljšanom stipulacijom prijelaznih i završnih odredbi, propisuje se način usklađenja sa odredbama ovog Zakona kojim će se osigurati nesmetano obavljanje poslova od strane HOK-a i udruženja obrtnika. |
| 6 | HOK | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak16. | Predlažemo da novi stavak 2. u članku 89. Zakona glasi: „(2) Raspodjela komorskog doprinosa iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se na sljedeći način: - Hrvatskoj obrtničkoj komori dodjeljuje se iznos od 37%, od čega se 5% namjenjuje isključivo za obavljanje javnih ovlasti iz područja obrazovanja - udruženjima obrtnika dodjeljuje se iznos od 60% - iznos od 3% namijenjen je za podmirivanje troškova poslova evidentiranja, obračuna, utvrđivanja naplate, nadzora i ovrhe s osnove komorskog doprinosa koji obavlja Porezna uprava Ministarstva financija.“ Obrazloženje: Raspodjela sredstava od komorskog doprinosa treba slijediti predloženi način preuzimanja poslova i zaposlenika. Uz dio sredstava predviđenih za poslove Porezne uprave Ministarstva financija, ocjenjuje se potrebnim prihod od komorskog doprinosa raspodijeliti na predloženi način kako bi se osigurala osnova za nastavak rada udruženja obrtnika, a da se ne ugrozi izvršavanje zakonskih zadataka Hrvatske obrtničke komore. | Nije prihvaćen | Predložena raspodjela ne osigurava nesmetano funkcioniranje HOK-a i udruženja obrtnika pa je postotak za HOK dignut na 42%, a udruženjima smanjen na 55%. |
| 7 | HOK | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak7. | Predlažemo da se članak 73. Zakona izmijeni tako da glasi: „Članak 73. (1) Udruženje obrtnika ima statut. (2) Statutom udruženja obrtnika uređuju se poslovi i zadaci udruženja obrtnika, organizacija i teritorijalni obuhvat udruženja, prava i obveze članova. (3) Statut donosi skupština udruženja obrtnika u skladu s odredbama ovog Zakona i statuta Hrvatske obrtničke komore. (4) U spornim slučajevima teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika određuje Hrvatska obrtnička komora.“ Obrazloženje: Nastavno na obrazloženje uz prijedlog načina izmjene članka 72. Zakona, predlažemo zadržati način uređenja statuta udruženja obrtnika kako je to u važećem Zakonu, uz prijedlog potrebnih nužnih izmjena uvjetovanih reorganizacijom kakvu predlažemo. | Nije prihvaćen | Predložena izmjena nije suštinska i ne predlaže drugačije uređenje članka, već je nomotehničke naravi. Budući da nije u funkciji poboljšanja izričaja od one zadane u Nacrtu prijedloga, nema razloga za njeno prihvaćanje. Osim toga teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika nije više tema s obzirom na činjenicu da na razini županije postoji samo jedno udruženje. |
| 8 | HOK | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Predlaže se zadržati način na koji odredbe postojećeg članka 72. Zakona uređuju sustav organiziranosti obrta i udruženja obrtnika, uz nužne izmjene, tako da glasi: „Članak 72. (1) Udruženje obrtnika i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstveni sustav organiziranosti obrta. (2) Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa, više obrtnika osniva udruženje obrtnika koje djeluje na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. (3) Udruženja obrtnika mogu se osnivati i na strukovnom principu. (4) Na određenom području može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta. (5) Udruženje obrtnika je pravna osoba.“ Obrazloženje: Tijela Hrvatske obrtničke komore naglašavaju da su udruženja obrtnika osnova sustava organiziranosti obrtnika jer su povijesno ishodište cijelog sustava te osiguravaju obrtnicima teritorijalno najjednostavniji pristup uslugama uz minimalne troškove. Ukidanjem područnih obrtničkih komora i smanjivanjem komorskog doprinosa u potpunosti će biti ispunjeni ciljevi koje je postavio zakonodavac te je nepotrebno ukinuti dio sustava koji je najbliži obrtniku. Kako bi se ostvario osnovni cilj tražene reforme, a to je poboljšanje usluga obrtnicima, predlaže se da dosadašnja udruženja obrtnika nastave s radom. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću.Postojeća udruženja obrtnika će okrupniti i uz poslove preuzete od područnih obrtničkih komora, još više doprinositi razvoju obrtništva. |
| 9 | HOK | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak3. | Predlažemo da podstavak 3. u stavku 4. članka 56. Zakona glasi: „- predstavnik stručne službe Hrvatske obrtničke komore, odnosno udruženja obrtnika.“ Obrazloženje: Prema prijedlogu Skupštine Hrvatske obrtničke komore, HOK preuzima od područnih obrtničkih komora zaposlenike koji trenutačno rade poslove iz područja javnih ovlasti obrazovanja pa se posljedično mijenja predstavnik, dok je predstavnike udruženja obrtnika potrebno zadržati jer i prema važećem Zakonu sudjeluju u procesu licenciranja kako bi se postupak ubrzao i troškovi smanjili. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 10 | HOK | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak1. | Predlažemo da novi stavak 3. članka 23. Zakona glasi: „(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka obrtnik nije dužan imenovati poslovođu, odnosno stručnog poslovođu za dio djelatnosti koju obavlja putem samoposlužnih aparata, kao i u izdvojenom skladištu iz kojega se ne obavlja promet.“ Dodatno se predlaže izuzeti skladišta od obveze imenovanja poslovođe i to izmjenom stavka 2. u članku 22. Zakona, tako da glasi: „(2) Pod izdvojenim pogonom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta, osim skladišnog prostora u kojem se ne obavlja promet, a nalazi se izvan sjedišta obrta.“ Obrazloženje: Hrvatska obrtnička komora podržava administrativno rasterećenje obrta vezano za obavljanje djelatnosti samoposlužnih aparata za koje se ne zapošljava radnike jer to ne zahtijeva način obavljanja posla. Predlažemo da se ovaj izuzetak odnosi samo na dio djelatnosti koja se obavlja putem samoposlužnih aparata, a za sve ostale upisane djelatnosti obveza imenovanja poslovođe treba i dalje biti vezana za vrstu djelatnosti. Također, zalažemo se i za administrativno i financijsko rasterećenje obrtnika koji koriste skladište ili su ga zakonski obvezni uspostaviti, a u kojem prostoru nema potrebe za stalnim radom radnika jer se u tom prostoru samo pohranjuje roba do prijenosa u trgovinu i stavljanja u promet. | Djelomično prihvaćen | Obveza imenovanja poslovođe ne postoji za djelatnosti koje se obavljaju putem samoposlužnih aparata, kao i u skladištu. Intervencija u članak 23. nije moguća jer skladište ima status izdvojenog pogona |
| 11 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Inzistiramo da dosadašnja udruženja obrtnika zadrže pravnu osobnost i nastave pružati usluge obrtnicima na području svoga djelovanja. Udruženja obrtnika s područja područne obrtničke komore sporazumno će preuzeti imovinu, financije, prava, obveze i dio radnika područne obrtničke komore, osim radnika zaposlenih na području obrazovanja koje će preuzeti Hrvatska obrtnička komora. | Djelomično prihvaćen | Udruženja se ne ukidaju, već samo okrupnjuju pri čemu zadržavaju svoju ulogu u odnosu na članove i ujedno nadgrađuju preuzimanjem poslova, imovine, prava i obveza i zaposlenika (osim onih na poslovima obrazovanja koje preuzima HOK) od ukinutih POK-ova. |
| 12 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Hrvatska obrtnička komora nerado prihvaća prijedlog zakonodavca da se ukinu područne obrtničke komore. | Primljeno na znanje | Sukladno zaključku Hrvatskog sabora potrebno je osigurati reformu i racionalizaciju sustava Hrvatske obrtničke komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te daljnje rasterećenje hrvatskih obrtnika uz istovremeno pružanje kvalitetne usluge i osnaživanje njihovog tržišnog položaja.Navedeni cilj nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta. |
| 13 | Ivica Ban | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Predlažem da se prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu regulira način obavljanja javnih ovlasti koje su Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) povjerene, način demokratskog izbora dužnosnika i način zakonitog, demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka od strane tijela i dužnosnika HOK, demokratska prava i dužnosti članova prema HOK i njenim tijelima i dužnosnicima, te tijela, ovlasti i način provođenja nadzora nad zakonitošću rada i odluka tijela i dužnosnika HOK, te odgovornost i fiskalna odgovornost dužnosnika i tijela HOK za nezakoniti i nepravilni rad, obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora nad radom i odlukama HOK, sustav i visina plaća i raznoraznih drugih naknada zaposlenicima i dužnosnicima HOK, način osiguravanja javnosti rada i izvještavanja javnosti o odlukama i radu, te o finacijskom poslovanju HOK, provedba javne nabave, zaštita tržišnog natjecanja, davanje suglasnosti ili potvrđivanje od strane Hrvatskog sabora, Vlade RH ili resornog ministarstva statuta HOK, te odluka o obveznim doprinosima i drugim obveznim davanjima i o propisanim cijenama usluga HOK i članova HOK, kao i mogućnost ukidanja obveznog članstva u HOK ili slobodnog osnivanja i konkurencije više obrtničkih komora ili mogućnost prenošenja javnih ovlasti HOK na resorna ministarstva ili nezavisna regulatorna tijela. Obrazloženje U hrvatskom pravnom sustavu jedino komore (strukovne i interesne), te agencije, zavodi, fondovi, centri i druge pravne osobe s javnim ovlastima nisu regulirani nekim općim zakonom koji bi se primjenjivao na sve te pravne osobe po njihovim vrstama, kao što su npr. osnivanje, rad, donošenje odluka, nadzor nad radom i odgovornost dužnosnika i tijela pravne osobe regulirani općim zakonima kad su u pitanju trgovačka društva, ustanove, zadruge, zaklade i udruge. U javnopravnom komorskom modelu, u kojem je obvezno članstvo u komorama svih koji se žele baviti određenom djelatnosti, komore su javna tijela koja za svoj rad i obavljanje povjerenih im javnih ovlasti odgovaraju državnim tijelima, u pravilu resornim tijelima državne uprave, ali u hrvatskom pravnom sustavu komore za svoj rad ili nerad, te za svoje nezakonite, nepravilne ili loše odluke faktički ne odgovaraju nikome jer je nadzorna uloga resornog ministarstva nad radom i odlukama komore uglavnom samo formalna. Sadašnjim hrvatskim komorskim sustavom narušava se ustavno načelo diobe vlasti (čl. 4. Ustava) spajanjem zakonodavnih, izvršnih i sudbenih ovlasti u okviru istog tijela, tj. u okviru komore. Naime, u pogledu djelatnosti za koje su osnovane komore imaju „zakonodavnu“ vlast (donose za sve obvezujuće opće akte kojima reguliraju obavljanje povjerenih im javnih ovlasti, npr. odluke o cijenama svojih usluga i/ili usluga svojih članova, o visini komorske članarine ili doprinosa itd.), izvršnu vlast (donose pojedinačne obvezujuće odluke za svoje članove, npr. o izdavanju ili oduzimanju licenci za rad) i „sudbenu“ vlast (disciplinske sudove koji sude članovima komora zbog disciplinskih povreda). Pritom je ustavno posve upitno sadašnje pravo komora s javnim ovlastima na samostalno (i od Sabora i Vlade nenadzirano) donošenje za svih obvezujućih podzakonskih propisa - općih akata, te odluka o parafiskalnim nametima (obveznim članarinama, doprinosima i dr.), tj. upitna je zakonodavna delegacija za donošenje propisa sa Sabora i Vlade na komore s javnim ovlastima (čl. 50. st. 2. i čl. 117. st. 2. Ustava). Rezultat ovakvog pravnog uređenja komora u hrvatskom pravnom sustavu su: netransparentnost u radu i odlučivanju komora (nepoštivanje odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama); demokratski deficiti kod reguliranja i provođenja izbora dužnosnika komore i kod donošenja općih i drugih akata i odluka komora (statutima komora nisu predviđeni nikakvi mehanizmi osiguranja demokratskog izbora dužnosnika i tijela komora, npr. putem neposrednih izbora tih dužnosnika od strane svih članova; nadalje, u bilo kakvom postupku izbora dužnosnika ili donošenja općih i drugih akata i odluka komora velika većina članova komore ni neposredno ni posredno uopće ne sudjeluje; nadalje, pojedini članovi najviših tijela komore su osobe koje članstvo ne bira nego ih biraju sama ta tijela, ili su to bivši dužnosnici do mirovine, ili se ograničava pasivno biračko pravo članova na način da se za dužnosnika može birati samo onaj član koji kontinuirano obavlja djelatnost dugi niz godina); tržišno neopravdane niske ili visoke cijene pojedinih usluga; troškovno neopravdano visoke obvezne komorske članarine i doprinosi, što predstavlja zlouporabu monopolskog položaja određenog zakonom koja je zabranjena odredbom čl. 49. st. 2. Ustava RH, te utječe na opadanje kvalitete usluga; nezakonito ili neopravdano trošenje komorskih prihoda (npr. nezakonite isplate raznoraznih nepotrebnih honorara i nepostojećih putnih troškova, te nepotrebnih sponzorstva i donacija; te razne druge koruptivne radnje); opiranje preplaćene i prekobrojne komorske birokracije i „vječnih“ komorskih dužnosnika neophodnim promjenama komorskog sustava; sporo i loše prilagođavanje takvih komora potrebama i razvoju društva, te novim informatičkim tehnologijama i Internet aplikacijama i servisima; stvarno nepostojanje neovisnog i učinkovitog nadzora nad zakonitosti i pravilnosti rada i odluka takvih komora i njihovih dužnosnika i potpuna neodgovornost za nezakonito i/ili neprimjereno ponašanje, postupke i odluke dužnosnika tih komora; itd. i tsl.. Naprijed navedene neustavne odredbe sada ni na koji način nije moguće ispraviti iz razloga što prema sada važećim zakonima i sudskoj praksi ne postoji tijelo koje je nadležno nadzirati i odlučivati o nesuglasnosti s Ustavom općih akata komora s javnim ovlastima pošto i Ustavni sud i Visoki upravni sud otklanjanju od sebe takvu nadležnost. Zbog naprijed navedenog te zbog svog monopolskog položaja i ovlasti hrvatske strukovne i interesne komore su se pretvorile u glavnog kočničara neophodnih društvenih, gospodarskih, pa i tehnoloških promjena u djelatnosti u kojima su osnovane. U svakom slučaju hrvatske strukovne i interesne komore, kao zakonom ustanovljene monopolske organizacije, zbog zaštite javnog interesa i interesa društva ne bi smjele samostalno donosti odluke o svom Statutu, obveznim članarinama, komorskim doprinosima i drugim obveznim davanjima te o cijenama svojih usluga i usluga svojih članova. | Nije prihvaćen | Zakonom o obrtu propisuje se zakonski okvir u kojem djeluje Hrvatska obrtnička komora, a statut uređuje pobliže organizaciju, prava i obveze članova, kao i tijela komorskog sustava, način izbora tijela, materijalno-financijsko poslovanje i dr. nad HOK-om se provodi upravni i stručni nadzor samo u dijelu obavljanja javnih ovlasti propisanih ovim Zakonom. HOK je po definiciji samostalna stručno-poslovna organizacija čije djelovanje, osim u dijelu javnih ovlasti, nije predmetom bilo kakvog nadzora Ministarstva. |
| 14 | Ivica Ban | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Predlažem ukinuti obvezno, tj. prisilno članstvo i obvezni komorski doprinos u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), a povjerene joj javne ovlasti prenijeti na ministarstvo nadležno za obrt, pošto HOK u obavljanju javnih ovlasti, za razliku od tijela državne uprave, efektivno nitko ne nadzire (ni resorno ministarstvo, ni Vlada, ni Sabor), a niti su njen rad, nadzor nad radom i odlukama, te odgovornost za nezakoniti i nepravilni rad regulirani zakonom, kao što je to slučaj sa poslovima državne uprave koje neposredno obavljaju tijela državne uprave, a što je regulirano Zakonom o sustavu državne uprave. Nadalje, prema sada važećim zakonima i sudskoj praksi, za razliku od podzakonskih propisa koje donose tijela državne uprave, ne postoji tijelo koje je nadležno nadzirati i odlučivati o nesuglasnosti s Ustavom općih akata koje donosi HOK, pošto i Ustavni sud i Visoki upravni sud otklanjanju od sebe takvu nadležnost. | Nije prihvaćen | Uvođenje dobrovoljnog članstva nije tema ovih izmjena i dopuna Zakona. Netočno je da HOK u obavljanju javnih ovlasti, za razliku od tijela državne uprave, efektivno nitko ne nadzire. Upravo suprotno tome, HOK je predmetom upravnog i stručnog nadzora u obavljanju javnih ovlasti temeljem ovog Zakona. Javne ovlasti prenose se sa tijela državne uprave u uvjetima kad Ministarstvo nema ljudske ni materijalne resurse za preuzimanje javnih ovlasti temeljem posebnih propisa, kao ni teritorijalnu zastupljenost po županijama. Upravo iz tih razloga i dolazi do prijenosa javnih ovlasti sa tijela državne uprave na pravne osobe koje ih mogu obavljati sa raspoloživim resursima i uz manje troškove.U preostalom dijelu djelovanja HOK je po definiciji samostalna stručno-poslovna organizacija čije djelovanje, osim u dijelu javnih ovlasti, nije predmetom bilo kakvog nadzora Ministarstva. |
| 15 | Ivica Ban | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Ovaj je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu potpuno razočaranje kad su u pitanju predložene odredbe kojima se regulira status, ustrojstvo, rad i donošenje odluka, članstvo, način financiranja Hrvatske obrtničke komore (u daljnjem tekstu: HOK) iz slijedećih razloga: 1. ne predlaže se ukidanje obveznog, tj. prisilnog članstva i obveznih komorskih doprinosa u HOK; 2. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakvi mehanizmi osiguranja demokratskog izbora dužnosnika i tijela HOK, npr. putem neposrednih izbora tih dužnosnika od strane svih članova umjesto dosadašnjih nedemokratskih posrednih izbora po modelu tzv. delegatskog sustava iz bivšeg komunističkog nedemokratskog i netržišnog sustava; 3. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakvi mehanizmi osiguranja zakonitog, demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka od strane tijela i dužnosnika HOK; te ono najvažnije 4. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakva neovisna (vanjska) regulatorna tijela niti mehanizmi za nadzor zakonitost postupanja i odluka tijela i dužnosnika HOK, a niti ikakva odgovornost za nezakonitost postupanja i odluka tih tijela i dužnosnika. | Primljeno na znanje | Načelna primjedba koja se odnosi na razočaranje zbog predloženog koncepta Zakona kojim nije ukinuto obvezno članstvo. |
| 16 | Ivica Ban | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak12. | U čl. 81. st. 2. al. 5. iza riječi "obrta" dodati riječi "sukladno zakonu i Statutu", pošto se "izbor za članove tijela u jedinstvenom sustavu organiziranosti obrta" treba regulirati zakonom i Statutom, a ne proizvoljnim odlukama Skupštine HOK-a. | Nije prihvaćen | Notorno je da se izbori provode sukladno Zakonu i statutu i to nije potrebno posebno navoditi,a nije ni u skladu sa nomotehničkim pravilima. |
| 17 | Ivica Ban | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak12. | Obvezni komorski doprinos ne bi smio mjesečno prelaziti 1,00% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno zakonu kojim se propisuje porez na dohodak. | Nije prihvaćen | Odluka je da to bude 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, što predstavlja daljnje smanjenje doprinosa, u odnosu na 2% osobnog odbitka. |
| 18 | Ivica Ban | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak12. | HOK, kao zakonom ustanovljena monopolska organizacija, ne bi smjela samostalno donositi odluku o jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa. | Nije prihvaćen | Ne radi se o samostalnom donošenju odluke od strane HOK-a, jer se ista donosi temeljem ovog Zakona. |
| 19 | Ivica Ban | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Temeljno načelo suvremene demokracije je sustav provjere i ravnoteže ("checks and balances"). Ovo je načelo ugrađeno u članak 4. stavak 2. Ustava RH. Sustav provjera i ravnoteža javnih vlasti je nužan za stvaranje pravne države i vladavinu prava, pošto razvoj pravne države nikad nije uspješan bez stvaranja učinkovitog i praktičnog sustava provjera javnih vlasti putem javnog sustava, kojim se osigurava ravnoteža u trima granama vlasti - zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj. Načelo sustava provjera i ravnoteže namijenjeno je zaštiti zemlje i građana od monopola bilo koje grane vlasti, odnosno bilo kojeg nositelja vlasti. Međutim, kad je u pitanju hrvatski monopolski komorski sustav načelo provjere i ravnoteže ("checks and balances") je nešto što u hrvatskom komorskom sustava ne egzistira od njegovih početaka devedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do danas, uključujući tu i najnoviji Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Ne samo to da monopolske komore (pošto ne možete bar birati između više komora koje ćete komore biti član), u kojima je članstvo i plaćanje članarine odnosno komorskog doprinosa obvezno ako se bavite ili želite baviti određenom djelatnosti, praktično ne nadzire, ili bar učinkovito ne nadzire, odnosno ne provjerava zakonitost njihovog djelovanja i postupanja, niti jedno neovisno regulatorno tijelo, nego komore u Hrvatskoj faktički krše i načelo trodiobe vlasti propisano člankom 4. stavak 1. Ustava RH, pošto im je zakonima dana zakonodavna ovlast donošenja općeobvezujućih podzakonskih propisa - općih akata, zatim izvršna vlast, jer odlučuju o brojnim pravima i obvezama svojih članova ili onih koji to žele postati, te su im konačno dane i sudsko-disciplinske ovlasti odlučivati o povredama obveza svojih članova, pa čak i u vlastitim predmetima, tj. u predmetima gdje su tijela komore navodni oštećenici, a ujedno i tužitelji i suci i sve to u istoj stvari. Vladajuće političke stranke, kao što to pokazuje i najnoviji Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu nisu spremne na bilo kakve stvarne promjene monopolskog, nedemokratskog i protutržišnog hrvatskog komorskog sustava, bez obzira koliko takve promjene bile demokratski nužne, te gospodarski potrebne pošto su u Hrvatskoj komore zbog svog monopolskog položaja i ovlasti glavni kočničari bilo kakvih neophodnih društvenih i gospodarskih, pa i tehnoloških promjena. | Primljeno na znanje | Načelne primjedbe o komorskom modelu sa dobrovoljnim članstvom koji nije predmetom ovog Zakona. Opći akti koje donosi Komora za potrebe svog poslovanja kao samostalne stručno-poslovne organizacije nisu po svojoj naravi podzakonski akti. Nositelj izrade podzakonskog akta može biti samo tijelo državne uprave. U svezi navoda ''da su u Hrvatskoj komore zbog svog monopolskog položaja i ovlasti glavni kočničari bilo kakvih neophodnih društvenih i gospodarskih, pa i tehnoloških promjena'', ne bismo se složili jer se iste osnivaju zakonom i imaju ulogu u društvu koja je upravo suprotna ovom stavu. Prostora za poboljšanja uvijek ima koja se i događaju pokretanjem zakonodavne inicijative, kao i u ovom slučaju. |
| 20 | Ivica Ban | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, a)Ocjenastanjaiosnovnapitanjakojasetrebajuureditiovim Zakonom | Predlažem ukinuti obvezno, tj. prisilno članstvo i obvezni komorski doprinos u HOK, a povjerene joj javne ovlasti prenijeti na ministarstvo nadležnom za obrt, pošto HOK u obavljanju javnih ovlasti, za razliku od tijela državne uprave, EFEKTIVNO nitko ne nadzire, a niti su njen rad, nadzor nad radom i odlukama, te odgovornost za nezakoniti i nepravilni rad regulirani zakonom, kao što je to slučaj sa poslovima državne uprave koje neposredno obavljaju tijela državne uprave, a što je regulirano Zakonom o sustavu državne uprave. Nadalje, prema sada važećim zakonima i sudskoj praksi, za razliku od podzakonskih propisa koje donose tijela državne uprave, ne postoji tijelo koje je nadležno nadzirati i odlučivati o nesuglasnosti s Ustavom općih akata koje donosi HOK, pošto i Ustavni sud i Visoki upravni sud otklanjanju od sebe takvu nadležnost. | Nije prihvaćen | Dobrovoljno članstvo nije opcija u ovom Zakonu iako smanjivanje izosa članarine u funkciji je budućeg modela komorskog sustava sa dobrovoljnim članstvom. Netočno je da HOK u obavljanju javnih ovlasti, za razliku od tijela državne uprave, efektivno nitko ne nadzire. Upravo suprotno tome, HOK je predmetom upravnog i stručnog nadzora u obavljanju javnih ovlasti temeljem ovog Zakona. Javne ovlasti prenose se sa tijela državne uprave u uvjetima kad Ministarstvo nema ljudske ni materijalne resurse za preuzimanje javnih ovlasti temeljem posebnih propisa, kao ni teritorijalnu zastupljenost po županijama. Upravo iz tih razloga i dolazi do prijenosa javnih ovlasti sa tijela državne uprave na pravne osobe koje ih mogu obavljati sa raspoloživim resursima i uz manje troškove.U preostalom dijelu djelovanja HOK je po definiciji samostalna stručno-poslovna organizacije čije djelovanje, osim u dijelu javnih ovlasti, nije predmetom bilo kakvog nadzora Ministarstva. |
| 21 | Ivica Ban | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, a)Ocjenastanjaiosnovnapitanjakojasetrebajuureditiovim Zakonom | Ovaj je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu potpuno razočaranje iz slijedećih razloga: 1. nije predloženo ukidanje prisilnog članstva i obveznog komorskog doprinosa u HOK, 2. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakvi mehanizmi osiguranja demokratskog izbora dužnosnika i tijela HOK, npr. putem neposrednih izbora tih dužnosnika od strane svih članova umjesto dosadašnjih nedemokratskih posrednih izbora po modelu tzv. delegatskog sustava iz bivšeg komunističkog nedemokratskog i netržišnog sustava; 3. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakvi mehanizmi osiguranja demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka od strane tijela i dužnosnika HOK. | Primljeno na znanje | Načelna primjedba koja se odnosi na razočaranje zbog predloženog koncepta Zakona kojim nije ukinuto obvezno članstvo. Način izbora tijela HOK-a uređuje se statutom samostalne stručno-poslovne organizacije u skladu sa zadanim zakonskim okvirom |
| 22 | Kam-bell | PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE, Članak17. | Članak 17. (1) Hrvatska obrtnička komora dužna je svoju organizaciju, statut i druge opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Područne obrtničke komore prestaju s radom 30. lipnja 2022. godine. (3) U zadanom roku usklađenja iz stavka 1. ovoga članka, Udruženja obrtnika proporcionalno svojoj veličini preuzimaju poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, imovinu, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze Područnih obrtničkih komora, kao i zaposlenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova. (4) Udruženja obrtnika i Udruženje obrtnika Grada Zagreba osnovani ovim Zakonom počinju s radom 1. srpnja 2022. godine. | Nije prihvaćen | Poboljšanom stipulacijom prijelaznih i završnih odredbi, propisuje se način usklađenja sa odredbama ovog Zakona kojim će se osigurati nesmetano obavljanje poslova od strane HOK-a i udruženja obrtnika. |
| 23 | Kam-bell | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak16. | Ovaj članak u končnici će odrediti sudbinu Udruženja obrtnika stoga predlažem slijedeće: Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Raspodjela sredstava iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se na slijedeći način: - Hrvatskoj obrtničkoj komori dodjeljuje se iznos od 40%, od čega se 5% namjenjuje isključivo za obavljanje javnih ovlasti iz područja obrazovanja - Udruženjima obrtnika dodjeljuje se iznos od 57% - Iznos od 3% namijenjen je za podmirivanje troškova poslova evidentiranja, obračuna, utvrđivanja naplate, nadzora i ovrhe s osnove komorskog doprinosa koji obavlja Porezna uprava Ministarstva financija.“. | Djelomično prihvaćen | Predložena raspodjela ne osigurava nesmetano funkcioniranje HOK-a i udruženja obrtnika pa je postotak za HOK dignut na 42%, a udruženjima smanjen na 55%. |
| 24 | Kam-bell | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Kao obrtnik koji aktivno radi 25 godine ne slažem se sa načinom na koji namjeravate napraviti rekonstrukciju komorskog sustava.Intencija izmjena Zakona je ukidanje jedne od poluga i smanjivanje administracije unutar obrtničkog komorskog sustava. Prijedlogom Zakona ukidaju se takozvani POK-ovi i njihova imovina i djelatnici se pripajaju HOK-u a u članku 6 izmjena Zakona se kaže da se osnivaju 20 županijskih udruženja obrtnika, zar nije bilo jednostavnije da ste rekli da ukidate udruženja obrtnika a da ostavljate POK, koja je razlika. Predlažem da ako već morate ukinuti jednu razinu da to bude kako ste prvotno planirali POK a da sva udruženja koja su održiva ostanu djelovati na svom području, a ona koja nisu da se udruže te tako formirana udruženja da tvore jedan jaki HOK. Sve ostalo bi trebalo regulirati pravilnicima i statuom koji treba donijeti HOK. Članak bi trebao glasiti: (1) Na području Republike Hrvatske djeluju sva samodrživa udruženja obrtnika (organizacijski i financijski samoodrživa o čijim uvjetima pravilnik donosi HOK) kao i Udruženje obrtnika grada Zagreba (u daljnjem tekstu :udruženja obrtnika) Imovinu, djelatnike i obveze POK-ova dijele proporcionalno udruženja na čijem je području POK djelovao. (2) Udruženja obrtnika i Hrvatska obrtnička komora zajedno čine jedinstveni sustav organiziranosti obrta.“. | Nije prihvaćen | Zakon predviđa navedeni model po kojem se POK-ovi ukidaju, a udruženja obrtnika kao osnova sustava organiziranosti obrtnika nastavljaju sa radom pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. |
| 25 | Kristijan Zović | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Izmijeniti članak na način da sadašnja Udruženja obrtnika mogu nastaviti s radom. Obrazloženje: Obrtnik sam više od 20 godina. Moje mišljenje o Udruženju obrtnika se godinama mijenjalo od toga da sam si u početku postavljao pitanje zašto ja uopće plaćam komorski doprinos do toga da kada sam naišao na probleme u poslovanju i dao si truda da se upoznam s radom i mogućnostima koje pruža samo Udruženje obrtnika, shvatio sam da je to jedna od boljih stvari koja mi se dogodila. Usporedbe radi, slično sam promijenio mišljenje i o plaćanju obaveznog zdravstvenog doprinosa za kojeg sam u mladosti smatrao da ga ne bih trebao plaćati jer nikada nisam bolestan do toga da mi sada puno znači kada češće koristim usluge doktora. U biti ,želim reći da je Udruženje obrtnika jedna odlična stvar za obrtnika ali treba si dati truda i upoznati se s prednostima koje nudi, a što očigledno predlagatelj ovog zakona nije učinio. Jer da je, sigurno ne bi predložio ukidanje (nacionalizaciju) sadašnjih Udruženja obrtnika koje su svojim radom i zalaganjem izgradili sami obrtnici da bi imali svoje mjesto za organiziranje sastanaka, pravnu službu, informiranje itd. U svakom sustavu promjene su neophodne što podržavam, ali ne pod cijenu da se ruše dobri temelji a zadržava fasada. Ponizno Vas molim da još jednom preispitate ovaj članak i izmijenite ga na način da sadašnja Udruženja obrtnika nastave s radom. S poštovanjem, Zović Kristijan | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću.Postojeća udruženja obrtnika će okrupniti i uz poslove preuzete od područnih obrtničkih komora, još više doprinositi razvoju obrtništva. |
| 26 | Međuopćinsko udruženje obrtnika Klanjec | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Postojeća udruženja obrtnika su osnova sustava organiziranosti obrtnika, a osnovana su radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa svih obrtnika koji djeluju na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave kako bi imali najjednostavniji pristup uslugama uz minimalne troškove. Protivimo se ukidanju posotjećih udruženja obrtnika i otuđivanju imovine na bilo koji način i pod bilo kojim uvjetima, jer su imovinu stjecale i izgrađivale generacije i generacije obrtnika prije nas, kao i sadašnje generacije. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću.Postojeća udruženja obrtnika će okrupniti i uz poslove preuzete od područnih obrtničkih komora, još više doprinositi razvoju obrtništva. |
| 27 | Međuopćinsko udruženje obrtnika Klanjec | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Međuopćinsko udruženje obrtnika Klanjec podržava Odluku Skupštine Hrvatske obrtničke komore s 52. izvanredne sjednice održane dana 12.10.2021. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Udruženja obrtnika su povijesno ishodište cijelog sustava te osiguravaju obrtnicima teritorijalno najjednostavniji pristup uslugama uz minimalne troškove. Protivimo se ukidanju udruženja obrtnika i otuđivanju imovine Udruženja obrtnika na bilo koji način i u bilo kojem obliku. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 28 | Nacionalna udruga ugostitelja | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu kojeg je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uputilo u e-savjetovanje 27.09.2021. donijet je nastavno na Zaključak Hrvatskog sabora od 4. ožujka 2021. godine u kojem se treba osigurati „reforma i racionalizacija sustava Hrvatske obrtničke komore u materijalnom i financijskom smislu te daljnje rasterećenje hrvatskih obrtnika uz istovremeno pružanje kvalitetne usluge i osnaživanje njihovog tržišnog položaja“. Udruženja obrtnika su jedini, od tri postojeće razine HOK-a, koji su u izravnom kontaktu sa obrtnicima na terenu i kroz rad s njima stvaraju dodanu vrijednost. Kroz rad udruženja obrtnika se na najnižoj razini, na samom tržištu, prepoznaju problemi i artikuliraju rješenja. Problem izostanka učinkovitosti komorskog sustava leži na najvišoj razini postojećeg komorskog sustava, u samom HOK-u koji već duži niz godina opstruira rad udruženja obrtnika te ne prepoznaje važnost i ozbiljnost njihovih zahtjeva. Na taj način HOK koči razvoj i evoluciju obrtništva u skladu sa promjenama tržišta koje je u posljednje vrijeme pogođeno tektonskim poremećajima što predstavlja opasnost za opstanak svih poduzetnika, a posebice obrtnika koji za obveze nastale u poslovanju odgovaraju cjelokupnom vlastitom imovinom. Komforan položaj komore koji proizlazi iz obveznog članstva je uz nedostatak volje samog HOK-a za proaktivnim djelovanjem i slušanjem udruženja obrtnika doveo do situacije izrazito negativnog rejtinga u stručnoj i široj javnosti te potrebe same reforme. Predloženi model ukidanja postojećih udruženja obrtnika i centralizacija sustava neće polučiti željeni efekt. Smjer reforme u vidu decentralizacija sustava kroz slobodu udruživanja u udruženja obrtnika sa pravnom osobnosti i ukidanje obveznog članstva u komori je jedini način za kvalitetnu reformu i restrukturiranje sustava na način da isti služi članovima za zaštitu i promicanje njihovih interesa. Dodatno, a od presudne važnosti za poslovanje obrtnika, predlaže se uvrstiti odredbu o odgovornosti obrtnika za obveze nastale u obavljanju obrta, na način da isti odgovara imovinom koja je stečena iz obavljanja obrta, a ne cjelokupnom svojom imovinom, uz istovremeno usklađivanje tj. izmjenu drugih pravnih propisa koji se odnose na ovrhu. NUU | Primljeno na znanje | Odgovornost za obveze iz obavljanja obrta nije tema ovih izmjena i dopuna. |
| 29 | OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Podržavaju se sve primjedbe Hrvatske obrtničke komore koje su kao komentari upisane u ovo javno savjetovanje temeljem odluke Skupštine Hrvatske obrtničke komore od 20.listopada 2021.godine, a kojima se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 30 | OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije podržava sve primjedbe Hrvatske obrtničke komore koje su kao komentari upisane u predmetno Javno savjetovanje temeljem Odluke Skupštine HOK-e donesena 20. listopada 2021. godine, temeljem koje se zadržava pravna osobnost i opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. | Primljeno na znanje | Načelna primjedba. |
| 31 | Obrtnička komora PGŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Gašenjem Područnih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima. Stoga treba sačuvati sve tri razine organiziranosti, u uvjetima smanjenja komorskog doprinosa, poštujući načela samoodrživosti i efikasnosti u funkcioniranju. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Nema gubitka segmenta koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini, jer će se ista nastaviti na predloženoj razini udruženja. |
| 32 | Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Upravni odbor Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije donio je slijedeću O D L U K U 1. Obrtnička komora SDŽ protivi se ukidanju udruženja obrtnika i otuđivosti imovine udruženja obrtnika na bilo koji način i u bilo kojem obliku. 2. Prijedlog Obrtničke komore SDŽ je da sva udruženja koja imaju uvjete po načelu samoodrživosti nastave s radom kao i do sada. Udruženja koja nemaju mogućnost samoodrživosti spajaju se na način da se udruži više udruženja u jedno ili da se pridruže bližem većem udruženju. 3. Područne obrtničke komore bile bi u sastavu HOK-a kao jedno tijelo gdje bi HOK preuzeo i zadržao zatečene zaposlenike, kojima je HOK dužan ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto i poslove u skladu sa osobnom stručnom spremom , koji će u pravilu odgovarati poslovima koje su prethodno obavljali. Iznimno , ako djelatnik ne zadovoljava propisane uvjete za obavljanje poslova koje je po prelasku u HOK obavljao u POK-u, HOK se obvezuje ponuditi djelatniku Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove druge vrste za koje ispunjava uvjete uz odgovarajuću plaću novog radnog mjesta. Imovina POK-a prenosi se u suvlasnički dio svih udruženja na području POK-a. 4. Postotak učešća u raspodjeli sredstava treba promijeniti na način da udruženjima obrtnika pripadne 55%, HOK-u 42%, a Poreznoj upravi 3%. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. HOK će preuzeti zaposlenike područnih obrtničkih komora zatečene na obavljanju poslova iz područja javne ovlasti obrazovanja, pismohranu i drugu dokumentaciju te sredstva za rad potrebna za obavljanje preuzetih poslova, a poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, imovinu, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze Područnih obrtničkih komora, kao i zaposlenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova, osim zaposlenika koje preuzima HOK, preuzimaju udruženja obrtnika s područja područne obrtničke komore, razmjerno broju članova na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Sukladno navedenom uređena je raspodjela sredstava na način da HOK dobiva 37%, udruženja 60%, a 3% Porezna uprava Ministarstva financije. |
| 33 | Obrtnička komora Varaždinske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Nakon svih rasprava i previranja u komorskom sustavu, Obrtnička komora Varaždinske županije i dalje se zalaže za očuvanje opstojnosti jedinstvenog komorskog sustava, što podrazumijeva sve tri razine organiziranosti. Svaka od razinama ima svoju opravdanost postojanja; u temelju svega udruženja obrtnika u svojem povijesnom postojanju, područne obrtničke komore (POK-ovi), koje su direktna veza s obrtnicima, jedinicama područne i lokalne samouprave, provode poslove javnih ovlasti HOK-a i HOK kao neupitna institucija koja zastupa i predstavlja obrtnike, promiče obrtništvo i obavlja javne ovlasti . Područne obrtničke komore, čije se ukidanje predlaže, razina su organiziranosti, čije se funkcioniranje veže uz područaja i pripadnost županijama. Razlozi su očiti, prije svega zbog činjenice da javne ovlasti koje ima HOK, prvenstveno na području obrazovanje, provode POK-ovi. Kako su županije osnivači srednjih škola, jasna je povezanost POK-ova i Županija u kreiranju upisnih politika i poticanju upisa u škole za obrtnička zanimanja. U provođenju majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti, licenciranja, škole i POK-ovi su povezani, kadrovski i funkcionalno, POK-ovi i županije su partneri u razvojnim gospodarskim politikama itd. Smatramo dakle, da je ova razina organiziranosti u sustavu dokazala svoju opravdanost. U POK-ovima sama priroda posla koji se obavlja, radi uglavnom visoko obrazovan kadar i nosi kvalitetu usluge obrtniku, što i je primarni cilj postojanja sustava. Bez obzira dakle, na to da li će ta razina prijedlogom zakonodavca biti ukinuta, ostaju poslovi koji se nužno na toj razini moraju obavljati i obavljaju se u kontinuitetu više od 25 godina. To nije samo provođenje javnih ovlasti, nego je puno više, to je suživot na prostoru područne i lokalne organiziranosti jedne županije, kreiranje zajedničkih razvojnih politika, kreiranje obrazovnih politika na toj razini i na kraju dostupnost usluga krajnjim korisnicima, kako to konačno nalaže i legislativa EU. Stoga, zbog svega navedenog i očuvanja uhodanog funkcioniranja, postaje prihvatljiv prijedlog zakonodavca u dijelu da se sačuvaju kadrovi i unaprijedi kvaliteta usluge, dok se u drugi se plan stavlja formalna razina organiziranosti (tijela upravljanja, skupština, upravni odbor, predsjednik i nadzorni odbor POK-ova). Sama priroda posla ove razine nalaže educirane kadrove i decentralizaciju rada. Izvjesno je da ukidanje POK-ova neće bitno rasteretiti funkcioniranje sustava niti donijeti značajne uštede, ali valja voditi računa da to može rezultirati zaustavljanjem dinamike pozitivnih procesa i gubitkom kvalitete usluge. Mišljenja smo da unutarnji preustroj komorskog sustava, temeljen na analitičkoj i stručnoj osnovi, može odgovoriti na sve izazove. Predsjednik Mario Milak Varaždin 26. listopada 2021. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 34 | Odvjetnički ured Ljiljana Maravić-Pirš | PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE, Članak17. | Čl. 17. Predlažem izmjenu u stavku 3. na slijedeći način: U zadanom roku usklađenja iz stavka 1. ovoga članka, Udruženje obrtnika preuzima poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, imovinu, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze te zaposlenike udruženja i Područnih obrtničkih komora iz st.2. ovog članka, osim zaposlenika zatečenih na obavljanju poslova iz područja javne ovlasti obrazovanja, pismohrane i druge dokumentacije te sredstva za rad potrebna za obavljanje preuzetih poslova, koje preuzima Hrvatska obrtnička komora. Obrazloženje: potrebno je propisati da će Županijsko udruženje obrtnika, osnovano ovim Zakonom, biti pravni slijednik udruženja i područnih obrtničkih komora koje prestaju sa radom dana 30.06.2022. u županiji. Pri tome treba uvažiti prijedlog Hrvatske obrtničke komore za preuzimanje zatečenih zaposlenika na obavljanju poslova iz područja javne ovlasti obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 35 | Odvjetnički ured Ljiljana Maravić-Pirš | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | čl. 6. predlažem izmijeniti st. 2. Udruženja obrtnika dužna su organizirati rad kroz područne ispostave (urede) na području jedinice lokalne samouprave. Predloženi st. 2. postao bi st. 3. Obrazloženje: čitajući cjelovit prijedlog Zakona, u vrlo kratkom roku zakonodavac predlaže prestanak sa radom velikog broja postojećih udruženja i područnih komora. Ukoliko se novim, županijskim udruženjima odredi daljnji način rada kroz ispostave (urede), obrtnik će i nadalje imati uslugu u svom mjestu gdje je i do sada navikao na pomoć svog udruženja | Nije prihvaćen | Ovim zakonom daje se okvir komorskog sustava, a djelovanje i organizacija poslova kako HOK-a, tako i udruženja obrtnika, uredit će se statutom HOK-a i potom udruženja obrtnika. |
| 36 | Odvjetnički ured Ljiljana Maravić-Pirš | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak3. | čl. 3. potrebno je u odredbu čl. 56.st.4.podstavak 3. dodati (vratiti) predstavnike udruženja obrtnika | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 37 | Odvjetnik Petar Car | PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE, Članak17. | U odnosu na Čl. 17. Predlažem izmjenu u stavku 3. na slijedeći način: U zadanom roku usklađenja iz stavka 1. ovoga članka, Udruženje obrtnika preuzima poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, imovinu, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze te zaposlenike udruženja i Područnih obrtničkih komora iz st.2. ovog članka, osim zaposlenika zatečenih na obavljanju poslova iz područja javne ovlasti obrazovanja, pismohrane i druge dokumentacije te sredstva za rad potrebna za obavljanje preuzetih poslova, koje preuzima Hrvatska obrtnička komora. Obrazloženje: potrebno je propisati da će Županijsko udruženje obrtnika, osnovano ovim Zakonom, biti pravni slijednik udruženja i područnih obrtničkih komora koje prestaju sa radom dana 30.06.2022. u županiji. Pri tome treba uvažiti prijedlog Hrvatske obrtničke komore za preuzimanje zatečenih zaposlenika na obavljanju poslova iz područja javne ovlasti obrazovanja. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 38 | Odvjetnik Petar Car | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | U odnosu na čl. 6. predlažem izmijeniti st. 2. Udruženja obrtnika dužna su organizirati rad kroz područne ispostave (urede) na području jedinice lokalne samouprave. Predloženi st. 2. postao bi st. 3. Obrazloženje: čitajući cjelovit prijedlog Zakona, u vrlo kratkom roku zakonodavac predlaže prestanak sa radom velikog broja postojećih udruženja i područnih komora. Ukoliko se novim, županijskim udruženjima odredi daljnji način rada kroz ispostave (urede), obrtnik neće biti bez daljnje usluge u svom mjestu gdje je i do sada navikao na pomoć svog udruženja | Nije prihvaćen | Ovim zakonom daje se okvir komorskog sustava, a djelovanje i organizacija poslova kako HOK-a, tako i udruženja obrtnika, uredit će se statutom HOK-a i potom udruženja obrtnika. |
| 39 | Odvjetnik Petar Car | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak3. | čl. 3. - Predlažem u odredbu čl. 56.st.4.podstavak 3. dodati (vratiti) predstavnike udruženja obrtnika | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 40 | OK BJELOVAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | OBRTNIČKA KOMORA BJELOVAR 26.10.2021. Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije smatra da prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu kojeg je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uputilo na e-savjetovanje 27.09.2021. godine nije prihvatljiv u dijelu koji se odnosi na ustroj komorskog sustava. Smatra da treba očuvati sve tri razine komorskog sustava, koje bi se, kao i uvijek kroz desetljeća, reorganizirala po načelu samoodrživosti, a kako bi se prilagodila smanjenim prihodima, odnosno smanjenom komorskom doprinosu. Ako zakonodavac ne prihvati takav prijedlog, tražimo da ostanu sadašnja - povijesna udruženja obrtnika, organizirana uglavnom stoljeće i više, a uvijek po načelu samoodrživosti i samoorganiziranosti, koje je glavna karakteristika udruživanja obrtnika kroz povijest. Tako su svojevremeno utemeljene i županijske obrtničke komore kao pomoć obrtnicima, pa je posve neprirodno da one sada "pojedu" svoje osnivače. Imovinu područnih obrtničkih komora moraju u slučaju njihova gašenja preuzeti udruženja obrtnika koja su ih osnovale, a po načelu broja obrta - odnosno razmjernom doprinosu stvaranja njihove današnje imovine. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću |
| 41 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak5. | S obzirom da važećim Zakonom u pogledu školovanja i osposobljavanja polaznika u majstorskim školama do sada kao uvjet nije bilo propisano i traženo osiguravanje pristupačnosti, pozdravljamo predloženu odredbu članka 70.c st. 2. kojom će se ubuduće tražiti ispunjavanje uvjeta i zahtjeva za ostvarivanje pristupačnosti za nesmetani pristup, kretanje i boravak osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Napominjemo, kako je navedeno potrebno i s aspekta polaznika, ali i aspekta zaposlenika koji rade i/ili će raditi na njihovim edukacijama, a mogu i sami biti osobe s invaliditetom. Također, na taj način će se ohrabriti i omogućiti polaznicima s invaliditetom samostalno sudjelovanje i pohađanje programa majstorske škole. | Primljeno na znanje | Načelna primjedba |
| 42 | RADIO TAKSI ZAGREB | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Predlaže se zadržati način na koji odredbe postojećeg članka 72. Zakona uređuju sustav organiziranosti obrta i udruženja obrtnika, uz nužne izmjene, tako da glasi: „Članak 72. (1) Udruženje obrtnika i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstveni sustav organiziranosti obrta. (2) Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa, više obrtnika osniva udruženje obrtnika koje djeluje na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. (3) Udruženja obrtnika mogu se osnivati i na strukovnom principu. (4) Na određenom području može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta. (5) Udruženje obrtnika je pravna osoba.“ Obrazloženje: udruženja obrtnika osnova sustava organiziranosti obrtnika jer su povijesno ishodište cijelog sustava te osiguravaju obrtnicima teritorijalno najjednostavniji pristup uslugama uz minimalne troškove. Ukidanjem područnih obrtničkih komora i smanjivanjem komorskog doprinosa u potpunosti će biti ispunjeni ciljevi koje je postavio zakonodavac te je nepotrebno ukinuti dio sustava koji je najbliži obrtniku. Kako bi se ostvario osnovni cilj tražene reforme, a to je poboljšanje usluga obrtnicima, predlaže se da dosadašnja udruženja obrtnika nastave s radom. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 43 | TIHOMIR KLEMENT | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, a)Ocjenastanjaiosnovnapitanjakojasetrebajuureditiovim Zakonom | HOK osnivanjem Majstorske škole direktno radi nelojalnu konkurenciju učilištima i školama i ustanovama akreditiranim od ministarstva prosvjete sa tom istom namjerom. | Primljeno na znanje | Ne postoji nelojalna konkurencija. Majstorska zvanja svrstana su na 5. razinu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, a majstorski ispit se može polagati za stjecanje ukupno 62 zanimanja. Pohađanje majstorske škole u trajanju od godine dana, u cilju stjecanja potrebnih znanja i vještina za obavljanje poslova određenog obrta, predviđeno je za osobe koje nisu stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu uz zadovoljenje uvjeta od najmanje 2 godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit. |
| 44 | UDRUŽENJE HRVATSKIH OBRNTIKA IVANEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Protivimo se bilo kakovom obliku promjene sadašnje organizacije komorskog sustava (tri nivoa), a posebno se protivimo ukidanju Udruženja obrtnika - kao temeljnih jedinica organiziranosti obrtništva. Udruženja obrtnika imaju stogodišnju tradiciju (naše udruženje 113 godina), i temeljna su baza na kojoj je organiziran današnji komorski sustav. Obrtnici su štedljivom politikom gospodarenja sredstvima stekli reprezentativne poslovne prostore i stvorili uvjete daljnjeg nesmetanog rada i postojanja. Protivimo se bilo kakvoj centralizaciji sistema, te udaljavanje sustava od samih korisnika - obrtnika. Ovakvim prijedlogom Zakona obrtnici ostaju bez svoje baze (neki od naših obrtnika morati će putovati do 50 km u jednom smjeru kako bi obavili svoje potrebe vezane uz obrtničko poslovanje). Dakle umjesto da se u ovim teškim vremenima sistem približi obrtniku, novim prijedlogom Zakona on se od istog udaljava. Smatramo da je održivost sadašnjeg sistema sa postojećim Udruženjima obrtnika opravdana i da će moći obavljati djelatnost i uz predkloženi iznos smanjenja stope komorskog doprinosa. Predsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Ivanec: Darko Lončar | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 45 | Udruženje hrvatskih obrtnika Ludbreg | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se odluka br. 1-105-6289/2-11-2021 Skupštine Hrvatske obrtničke komore o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 46 | Udruženje hrvatskih obrtnika Ludbreg | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Inzistiramo da dosadašnja udruženja obrtnika zadrže pravnu osobnost i nastave pružati usluge obrtnicima na području svoga djelovanja. Udruženja obrtnika s područja područne obrtničke komore sporazumno će preuzeti imovinu, financije, prava, obveze i dio radnika područne obrtničke komore, osim radnika zaposlenih na području obrazovanja koje će preuzeti Hrvatska obrtnička komora. | Djelomično prihvaćen | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Preuzimanje poslova, sredstava za rad, prava i obveza, imovine, zaposlenika, raspoređuje se na HOK i postojeća udruženja obrtnika koja se potom udružuju u županijsko udruženje obrtnika. |
| 47 | Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin | PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE, Članak18. | Predlažemo članak 18. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu izmijeniti tako da glasi: „Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2022. godine, osim odredbe članka 16. stavak 2. koja stupa na snagu 1. srpnja 2022. godine.“ Obrazloženje: Smatramo potrebnim do 1. srpnja 2022. godine odgoditi stupanje na snagu članka 16. stavak 2. ovoga Zakona, kojim se u članku 89. Zakona dodaje novi stavak 2., a koji uređuje raspodjelu sredstava ostvarenih od komorskog doprinosa na dvije razine sustava i Poreznu upravu. Naime, prijelaznom odredbom članka 17. predviđeno je da postojeći sustav djeluje do 30. lipnja 2022. godine, a da se kroz dvije razine započinje s djelovanjem od 1. srpnja 2022. godine. Ako bi novi stavak 2. u članku 89. Zakona stupio na snagu 1. siječnja 2022. godine, to bi značilo da područne obrtničke komore kroz prijelazno razdoblje neće imati prihode od komorskog doprinosa što će značajno utjecati na mogućnost izvršavanja redovnih poslova i kvalitetu rada. | Nije prihvaćen | Poboljšanom stipulacijom prijelaznih i završnih odredbi, propisuje se način usklađenja sa odredbama ovog Zakona kojim će se osigurati nesmetano obavljanje poslova od strane HOK-a i udruženja obrtnika |
| 48 | Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin | PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE, Članak17. | Prijelazna odredba članka 17. predlažemo da glasi: (1) Hrvatska obrtnička komora dužna je svoju organizaciju, statut i druge opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Područne obrtničke komore prestaju s radom 30. lipnja 2022. godine. (3) U zadanom roku usklađenja iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska obrtnička komora preuzima zaposlenike područnih obrtničkih komora zatečene na obavljanju poslova iz područja javne ovlasti obrazovanja, pismohranu i drugu dokumentaciju te sredstva za rad potrebna za obavljanje preuzetih poslova. (4) Imovinu, opremu, sredstva za rad, financijska sredstva, poslove, pismohranu i drugu dokumentaciju, prava i obveze područne obrtničke komore, kao i zaposlenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova, osim zaposlenika iz stavka 3. ovoga članka, preuzimaju udruženja obrtnika s područja područne obrtničke komore, razmjerno broju članova na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Udruženja su dužna prethodno navedeno preuzimanje urediti međusobnim sporazumom do dana prestanka s radom područne obrtničke komore. Obrazloženje: Što se tiče odredbe o načinu preuzimanja zaposlenika područnih obrtničkih komora koje prestaju s radom, sukladno prijedlogu da udruženja obrtnika nastave djelovati, predlažemo da Hrvatska obrtnička komora preuzme dio zaposlenika. Predlaže se da sva udruženja obrtnika s područja područne obrtničke komore razmjerno preuzmu drugi dio zaposlenika, prava i obveza. Raspodjela prava, obveza i zaposlenika izvršit će se razmjerno broju članova udruženja, a o čemu će sporazumom odlučiti udruženja obrtnika u propisanom roku. | Djelomično prihvaćen | Poboljšanom stipulacijom prijelaznih i završnih odredbi, propisuje se način usklađenja sa odredbama ovog Zakona kojim će se osigurati nesmetano obavljanje poslova od strane HOK-a i udruženja obrtnika |
| 49 | Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak16. | Predlažemo da novi stavak 2. u članku 89. Zakona glasi: „(2) Raspodjela komorskog doprinosa iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se na sljedeći način: - Hrvatskoj obrtničkoj komori dodjeljuje se iznos od 37%, od čega se 5% namjenjuje isključivo za obavljanje javnih ovlasti iz područja obrazovanja - udruženjima obrtnika dodjeljuje se iznos od 60% - iznos od 3% namijenjen je za podmirivanje troškova poslova evidentiranja, obračuna, utvrđivanja naplate, nadzora i ovrhe s osnove komorskog doprinosa koji obavlja Porezna uprava Ministarstva financija.“ Obrazloženje: Raspodjela sredstava od komorskog doprinosa treba slijediti predloženi način preuzimanja poslova i zaposlenika. Uz dio sredstava predviđenih za poslove Porezne uprave Ministarstva financija, ocjenjuje se potrebnim prihod od komorskog doprinosa raspodijeliti na predloženi način kako bi se osigurala osnova za nastavak rada udruženja obrtnika, a da se ne ugrozi izvršavanje zakonskih zadataka Hrvatske obrtničke komore. | Djelomično prihvaćen | Raspodjela će se obavljati na način da se Hrvatskoj obrtničkoj komori dodjeljuje se iznos od 42%, od čega se 5% namjenjuje isključivo za obavljanje javnih ovlasti iz područja obrazovanja, udruženjima obrtnika dodjeljuje se iznos od 55%, a preostali iznos od 3% namijenjen je za podmirivanje troškova poslova evidentiranja, obračuna, utvrđivanja naplate, nadzora i ovrhe s osnove komorskog doprinosa koji obavlja Porezna uprava Ministarstva financije. |
| 50 | Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak7. | Predlažemo da se članak 73. Zakona izmijeni tako da glasi: „Članak 73. (1) Udruženje obrtnika ima statut. (2) Statutom udruženja obrtnika uređuju se poslovi i zadaci udruženja obrtnika, organizacija i teritorijalni obuhvat udruženja, prava i obveze članova. (3) Statut donosi skupština udruženja obrtnika u skladu s odredbama ovog Zakona i statuta Hrvatske obrtničke komore. (4) U spornim slučajevima teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika određuje Hrvatska obrtnička komora.“ Obrazloženje: Nastavno na obrazloženje uz prijedlog načina izmjene članka 72. Zakona, predlažemo zadržati način uređenja statuta udruženja obrtnika kako je to u važećem Zakonu, uz prijedlog potrebnih nužnih izmjena uvjetovanih reorganizacijom kakvu predlažemo. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću.Postojeća udruženja obrtnika će okrupniti i uz poslove preuzete od područnih obrtničkih komora, još više doprinositi razvoju obrtništva. |
| 51 | Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Predlaže se zadržati način na koji odredbe postojećeg članka 72. Zakona uređuju sustav organiziranosti obrta i udruženja obrtnika, uz nužne izmjene, tako da glasi: „Članak 72. (1) Udruženje obrtnika i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstveni sustav organiziranosti obrta. (2) Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa, više obrtnika osniva udruženje obrtnika koje djeluje na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. (3) Udruženja obrtnika mogu se osnivati i na strukovnom principu. (4) Na određenom području može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta. (5) Udruženje obrtnika je pravna osoba.“ Obrazloženje: Tijela Hrvatske obrtničke komore naglašavaju da su udruženja obrtnika osnova sustava organiziranosti obrtnika jer su povijesno ishodište cijelog sustava te osiguravaju obrtnicima teritorijalno najjednostavniji pristup uslugama uz minimalne troškove. Ukidanjem područnih obrtničkih komora i smanjivanjem komorskog doprinosa u potpunosti će biti ispunjeni ciljevi koje je postavio zakonodavac te je nepotrebno ukinuti dio sustava koji je najbliži obrtniku. Kako bi se ostvario osnovni cilj tražene reforme, a to je poboljšanje usluga obrtnicima, predlaže se da dosadašnja udruženja obrtnika nastave s radom. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću.Postojeća udruženja obrtnika će okrupniti i uz poslove preuzete od područnih obrtničkih komora, još više doprinositi razvoju obrtništva. |
| 52 | Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak3. | Predlažemo da podstavak 3. u stavku 4. članka 56. Zakona glasi: „- predstavnik stručne službe Hrvatske obrtničke komore, odnosno udruženja obrtnika.“ Obrazloženje: Prema prijedlogu Skupštine Hrvatske obrtničke komore, HOK preuzima od područnih obrtničkih komora zaposlenike koji trenutačno rade poslove iz područja javnih ovlasti obrazovanja pa se posljedično mijenja predstavnik, dok je predstavnike udruženja obrtnika potrebno zadržati jer i prema važećem Zakonu sudjeluju u procesu licenciranja kako bi se postupak ubrzao i troškovi smanjili. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 53 | Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak1. | Predlažemo da novi stavak 3. članka 23. Zakona glasi: „(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka obrtnik nije dužan imenovati poslovođu, odnosno stručnog poslovođu za dio djelatnosti koju obavlja putem samoposlužnih aparata, kao i u izdvojenom skladištu iz kojega se ne obavlja promet.“ Dodatno se predlaže izuzeti skladišta od obveze imenovanja poslovođe i to izmjenom stavka 2. u članku 22. Zakona, tako da glasi: „(2) Pod izdvojenim pogonom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta, osim skladišnog prostora u kojem se ne obavlja promet, a nalazi se izvan sjedišta obrta.“ Obrazloženje: Hrvatska obrtnička komora podržava administrativno rasterećenje obrta vezano za obavljanje djelatnosti samoposlužnih aparata za koje se ne zapošljava radnike jer to ne zahtijeva način obavljanja posla. Predlažemo da se ovaj izuzetak odnosi samo na dio djelatnosti koja se obavlja putem samoposlužnih aparata, a za sve ostale upisane djelatnosti obveza imenovanja poslovođe treba i dalje biti vezana za vrstu djelatnosti. Također, zalažemo se i za administrativno i financijsko rasterećenje obrtnika koji koriste skladište ili su ga zakonski obvezni uspostaviti, a u kojem prostoru nema potrebe za stalnim radom radnika jer se u tom prostoru samo pohranjuje roba do prijenosa u trgovinu i stavljanja u promet. | Djelomično prihvaćen | Nije potrebna izmjena članka 22. Zakona, niti je moguća jer svaki prostor u kojem se obavlja obrt izvan sjedišta obrta ima status izdvojenog pogona. |
| 54 | Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Inzistiramo da dosadašnja udruženja obrtnika zadrže pravnu osobnost i nastave pružati usluge obrtnicima na području svoga djelovanja. Udruženja obrtnika s područja područne obrtničke komore sporazumno će preuzeti imovinu, financije, prava, obveze i dio radnika područne obrtničke komore, osim radnika zaposlenih na području obrazovanja koje će preuzeti Hrvatska obrtnička komora. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Preuzimanje poslova, sredstava za rad, prava i obveza, imovine, zaposlenika, raspoređuje se na HOK i postojeća udruženja obrtnika koja se potom udružuju u županijsko udruženje obrtnika. |
| 55 | Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se odluka br. 1-105-6289/2-11-2021 Skupštine Hrvatske obrtničke komore o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 56 | Udruženje obrtnika Bedekovčina | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Udruženje obrtnika Bedekovčina podržava Odluku Skupštine Hrvatske obrtničke komore br. 1-105-6289/2-11-2021 od 20. listopada 2021. g. o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Udruženja su stvarala svoju imovinu vlastitim radom, te se ta imovina ne smije otuđiti. | Primljeno na znanje | Načelna primjedba. |
| 57 | Udruženje obrtnika Bedekovčina | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Udruženja obrtnika su osnova sustava organiziranja obrtnika tj. osnovna baza i temeljna jedinica organiziranosti. Udruženja obrtnika imaju imovinu koju su stekli vlastitim dugogodišnjim radom i zalaganjem obrtnika svog područja, te se nikako ne smije dozvoliti da se imovina otuđuje. Smatramo da dosadašnja udruženja trebaju zadržati pravnu osobnost i da nastave pružati usluge obrtnicima na području svog djelovanja. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću.Postojeća udruženja obrtnika će okrupniti i uz poslove preuzete od područnih obrtničkih komora, još više doprinositi razvoju obrtništva. |
| 58 | UDRUŽENJE OBRTNIKA BRAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Udruženje obrtnika Brač smatra da Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (u daljnjem tekstu:Prijedlog zakona) kojeg je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uputilo na e-savjetovanje nije prihvatljiv. Udruženje obrtnika Brač protivi se ukidanju razine Udruženja obrtnika kao organizacije komorskog sustava te traži da Udruženja obrtnika ostanu u sadašnjem obliku kao pravne osobe. Podržava se opstanak Udruženja kao baze i temeljne jedinice organiziranosti obrta, pogotovo opstanak Udruženja koja se mogu sama financirati i imaju uvjete za opstojnost po sistemu samoodrživosti unatoč smanjenju jedinstvene stope komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta koji bi mjesečno iznosio 1,25 osnovnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodat, umjesto 2% kako propisuje važeći zakon. Marinko Klepo Predsjenik Udruženja obrtnika Brač | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 59 | UDRUŽENJE OBRTNIKA BUJŠTINE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. donesena 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost Udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Udruženja obrtnika predstavljaju prvi kontakt svakog obrtnika koji traži pomoć ili savjet. Gašenjem Područnih obrtničkih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti Udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima. | Primljeno na znanje | Sukladno zaključku Hrvatskog sabora potrebno je osigurati reformu i racionalizaciju sustava Hrvatske obrtničke komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te daljnje rasterećenje hrvatskih obrtnika uz istovremeno pružanje kvalitetne usluge i osnaživanje njihovog tržišnog položaja.Navedeni cilj nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava. |
| 60 | UDRUŽENJE OBRTNIKA BUJŠTINE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. donesena 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost Udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Udruženja obrtnika predstavljaju prvi kontakt svakog obrtnika koji traži pomoć ili savjet. Gašenjem Područnih obrtničkih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti Udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 61 | Udruženje obrtnika Buzet | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržavamo Odluku Skupštine HOK o usvajanju primjedbi na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu od dana 20.10.2021. Tražimo da sadašnja udruženja obrtnika zadrže pravnu osobnost i kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika nastave svojim obrtnicima pružati usluge i informacije kao i do sada. Vrlo je važno održati tradiciju obrtništva i udruženja za koju su se naši prethodnici zalagali i koju su nam ostavili u nasljeđe. Udruženja obrtnika pogotovo u malim sredinama kao što smo mi, gdje svakog obrtnika poznajemo imenom i prezimenom, izražavaju potrebu da imaju svoje sigurno mjesto gdje se osjećaju kao kod kuće i u svakom trenutku mogu tražiti i dobiju informaciju koja im je potrebna. Ukidanjem udruženja obrtnici bi izgubili svoj „dom“. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 62 | Udruženje obrtnika Cres-Lošinj | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Gašenjem Područnih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim Predsjednik Udruženja obrtnika Cres-Lošinj Mario Kanalić | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Nema gubitka segmenta koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini, jer će se ista nastaviti na predloženoj razini udruženja. |
| 63 | UDRUŽENJE OBRTNIKA ČABAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Gašenjem Područnih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Nema gubitka segmenta koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini, jer će se ista nastaviti na predloženoj razini udruženja obrtnika |
| 64 | Udruženje obrtnika Delnice | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika, međutim, gašenjem Područnih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Nema gubitka segmenta koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini, jer će se ista nastaviti na predloženoj razini udruženja. |
| 65 | Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Ne podržavamo Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obrtu u dijelu koji se odnosi na reformu postojećeg sustava organiziranosti obrta. Smatramo da treba očuvati sve tri razine komorskog sustava, pošto svaka razina ima svoju opravdanost, udruženja obrtnika kao osnovni oblik organiziranosti obrta svojim članovima osigurava teritorijalno najbrži i najjednostavniji pristup uslugama uz minimalne troškove, te su direktna veza sa jedinicama lokalne samouprave, a područne komore koje između ostalog provode javne ovlasti HOK-a, čije funkcioniranje veže se uz područja i pripadnost županiji, zastupa i predstavlja obrtnike i obrtništvo na županijskom nivou. U svom poslovanju područne obrtničke komore i udruženja obrtnika provode niz zajedničkih projekata, bilo sa jedinicama lokane samouprave, bilo sa županijom, a ukidanjem bilo koje razine isti bi bili onemogućeni. Komorski sustav HOK/POK/UO je jedan uređen sustav koji se izgrađivao godinama, povjerenjem, znanjem, iskustvom sjajnih ljudi, što zaposlenika, što volontera članova tijela i ostalih obrtnika, te ako je nužno smanjiti iznos mjesečnog komorskog doprinosa na 1,25 posto od osnovnog osobnog odbitka kako bi se naši obrtnici i dobrovolji članovi financijski rasteretili, možemo funkcionirati. Ukidanjem područnih komora, prestanak rada udruženja obrtnika, te osnivanje 20 županijskih udruženja ne osigurava promicanje obrtništva, predstavljane i zastupanje interesa obrtnika i obrtništva na lokalnoj razini, a članovi gube neposredni kontakt sa udruženima obrtnika i sustavom, te se smanjuje dostupnost usluga. Udruženja obrtnika, tijekom godina, stekla su značajnu imovinu, a svojim uslugama su na korist članovima, te je nužno da zadrže svoju pravnu osobnost i nastave sa radom. | Nije prihvaćen | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću na području jedne županije. |
| 66 | Udruženje obrtnika grada Zaboka | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Zalažemo se i tražimo da sadašnja postojeća udruženja obrtnika zadrže svoju pravnu osobnost i nastave funkcionirati u sustavu kao temelj sustava. Protivimo se ukidanju udruženja obrtnika i otuđenja imovine udruženja obrtnika na bilo koji način i u bilo kojem obliku. Naše Udruženje nije steklo imovinu isključivo od članarine komorskog doprinosa, već su obrtnici u istu uložili svoj novac putem samodoprinosa za izgradnju objekta Doma obrtnika u Zaboku, svoj rad i vrijeme stoga smatramo da mora ostati u službi obrtnika na području gdje je stvorena. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću.Postojeća udruženja obrtnika će okrupniti i uz poslove preuzete od područnih obrtničkih komora, još više doprinositi razvoju obrtništva. |
| 67 | Udruženje obrtnika grada Zaboka | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Udruženje obrtnika grada Zaboka se slaže s Odlukom Upravnog odbora HOK-e donesenoj na 52. izvanrednoj sjednici održanoj 12.10.2021. godine u kojoj se prihvaća ukidanje područnih komora. Inzistiramo i tražimo da sadašnja postojeća udruženja obrtnika zadrže svoju pravnu osobnost i nastave funkcionirati u sustavu kao temelj sustava. Protivimo se ukidanju udruženja obrtnika i otuđivanju imovine udruženja obrtnika na bilo koji način i u bilo kojem obliku. Podržavamo opstanak udruženja koja unatoč smanjenju jedinstvene stope komorskog doprinosa na 1,25% osobnog odbitka će moći djelovati po sistemu samoodrživosti. Vezano uz donošenje prijedloga vezanih uz Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o obrtu koji je u proceduri e- savjetovanja, predlažemo da se u navedeni prijedlog uvrsti sljedeća izmjena članka 36. stavak 1. postojećeg Zakona o obrtu i da novi članak glasi: „ Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara imovinom koja se nalazi u vlasništvu obrta i sastavni je dio popisa dugotrajne imovine.“ Time ujedno podržavamo i pridružujemo se prijedlogu Obrtničke komore Zagreb s njihove sjednice Upravnog odbora jer ova izmjena je od iznimne važnosti za svakog obrtnika. | Nije prihvaćen | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Predmet ovih izmjena i dopuna Zakona nije odgovornost za obveze u obavljanju obrta, a kad bi i bio,nije ga moguće urediti na predloženi način koji nije sukladan propisima iz područja financije i Ovršnom zakonu. |
| 68 | Udruženje obrtnika grada Zagreba | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika, tim više što su udruženja obrtnika najstariji oblik organiziranosti obrta, te imaju opstojnost dulju od samih Komora. Udruženja obrtnika su najstariji oblik organiziranosti djelovanja obrtnika, neki sa preko sto i više godišnjom tradicijom i povijesno su ishodište cijelog sustava. Sadašnja udruženja obrtnika predstavljaju prvi kontakt obrtnika s uslugama komorskog sustava što osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Udruženje obrtnika grada Zagreba smatra da bi trebalo ostati 4 regionalne/područne komore kako bi se osigurao rad obrazovnog sustava i ostalih javnih ovlasti, a sve radi bolje suradnje i koordinacije udruženja obrtnika sa lokalnom samoupravom. Komore su relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima, te prihvatljiv prijavitelj na EU projektima. Protivimo se sustavu centralizacije sustava , kao i društva općenito, i podržavamo konkretan rad i pružanje usluga obrtnicima. U pogledu raspodjele komorskog doprinosa, mišljenja smo da veći postotak treba pripasti udruženjima obrtnika, a manji postotak dodijeliti HOK-u. Udruženje obrtnika Grada Zagreba je poslovnu zgradu u kojoj djeluje izgradilo vlastitim radom obrtnika te donacijama obrtnika davne 1910.godine. Također, većina udruženja obrtnika u RH su radom svojih obrtnika izgradili imovinu kako udruženja tako i Komora Udruženje obrtnika Grada Zagreba, smatra da bi razdoblje prilagodbe sustava novom zakonskom okviru trebalo biti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. | Djelomično prihvaćen | Raspodjela komorskog doprinosa usklađena je razmjerno potrebama i poslovima HOK-a i udruženja obrtnika sukladno ovom Zakonu. Područne obrtničke komore se ukidaju, a udruženja obrtnika preuzimaju njihove poslove, prava i obveze, financijska sredstva, zaposlenike (osim onih koji obavljaju poslove u obrazovanju koje preuzima HOK) i dr. Uz ukidanje područnih komora, istovremeno uvođenje regionalnih/područnih komora nema svrhu niti svoje opravdanje u uvjetima preuzimanja poslova od strane HOK-a i udruženja obrtnika koje će osigurati nesmetano obavljanje poslova u obrazovanju sukladno ovlastima, kao i drugih javnih ovlasti. Ovim Nacrtom prijedloga Zakona omogućava se sporazumno udruživanje više županijskih udruženja, odnosno Udruženja obrtnika Grada Zagreba (bez pravne osobnosti) radi zajedničke provedbe aktivnosti u funkciji razvoja i promocije obrtništva. |
| 69 | Udruženje obrtnika gradova Donja Stubica, Oroslavje i općina Marija Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke Toplice | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Udruženje obrtnika gradova Donja Stubica, Oroslavje i općina Marija Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke Toplice podržava Odluku Skupštine Hrvatske obrtničke komore br. 1-105-6289/2-11-2021 od 20. listopada 2021. g. o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Navedenom odlukom se inzistira da dosadašnja udruženja obrtnika zadrže pravnu osobnost te osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice jedinstvenog komorskog sustava. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 70 | Udruženje obrtnika gradova Donja Stubica, Oroslavje i općina Marija Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke Toplice | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Zalažemo se za zadržavanje sadašnjih temeljnih jedinica organiziranosti obrta - udruženja obrtnika te da zadrže pravnu osobnost. Sadašnja udruženja obrtnika predstavljaju prvi kontakt obrtnika sa uslugama komorskog sustava, mišljenja smo da je nužno da nastave pružati usluge obrtnicima na području svoga djelovanja. Udruženja obrtnika svoju povijest vuku desetljeća i desetljeća unatrag, a mnoga i puno duže te su na područjima na kojima djeluju jedna od najuglednijih društvenih organizacija. Stekla su imovinu ne isključivo od članarina komorskog doprinosa već su obrtnici u istu uložili svoj novac, rad i vrijeme stoga smatramo da mora ostati u službi obrtnika na području gdje je stvorena. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću.Postojeća udruženja obrtnika će okrupniti i uz poslove preuzete od područnih obrtničkih komora, još više doprinositi razvoju obrtništva. |
| 71 | Udruženje obrtnika Kaštela | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Ne podržava se dio Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu koji se odnosi na reformu postojećeg sustava organiziranosti obrta, kojim se predlaže ukidanje udruženja obrtnika i područnih komora te osnivanje dvadeset županijskih udruženja obrtnika i Udruženje obrtnika grada Zagreba. Ukidanjem udruženja obrtnika, temeljne organizacije komorskog sustava, gubi se svaki kontakt s bazom, dijelom sustava koji je prvi i najbliži obrtniku. Ukidanjem postojećih udruženja udaljilo bi obrtništvo od svoje organizacije, dovelo do smanjenja dostupnosti i opsega usluga uz znatno veći gubitak vremena i financijskih sredstava. Kako bi se ostvario osnovni cilj tražene reforme, poboljšanje usluge obrtnicima uz smanjivanje komorskog doprinosa, podržavamo zadržavanje postojećih udruženja - temeljnih jedinica organiziranosti obrta, uz povećanje kvalitete i proširenje usluga koje se pružaju obrtnicima. | Primljeno na znanje | Sukladno zaključku Hrvatskog sabora potrebno je osigurati reformu i racionalizaciju sustava Hrvatske obrtničke komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te daljnje rasterećenje hrvatskih obrtnika uz istovremeno pružanje kvalitetne usluge i osnaživanje njihovog tržišnog položaja.Navedeni cilj nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta, što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta. Ukidaju se područne obrtničke komore, a postojeća udruženja na razini županije se spajaju u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 72 | Udruženje obrtnika Labin | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se odluka Skupštine HOK o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika no gašenjem Područnih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima. | Primljeno na znanje | Nema gubitka segmenta koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini, jer će se ista nastaviti na predloženoj razini udruženja. |
| 73 | Udruženje obrtnika Labin | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Podržava se odluka Skupštine HOK o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu kojim se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. | Primljeno na znanje | Načelna primjedba kojom se podržava odluka Skupštine HOK-a. |
| 74 | UDRUŽENJE OBRTNIKA MAKARSKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | UDRUŽENJE OBRTNIKA SA PODRUČJA MAKARSKE, BRELA, BAŠKE VODE, TUČEPI I PODGORE Udruženje obrtnika Makarska ne slaže se sa predloženim izmjenama jer se istima ne postiže podizanje razine i kvalitete usluga obrtništvu. Ukidanjem udruženja gubi se osnovni vid identifikacije obrtnika pojedinca sa komorskim sustavom. Baza obrtnika zahtjeva sustavan pristup bitan za pravilan i održiv razvoj. Nužno je stoga postojanje udruženja obrtnika koje je u izravnoj komunikaciji sa obrtnicima na terenu a na temelju koje se potom definiraju stvarne potrebe i problemi obrtništva i poduzimaju daljnje aktivnosti. Udruženje obrtnika Makarska objedinjuje rad preko 1400 obrtnika na području Makarske rivijere. Ova brojka najbolje potvrđuje činjenicu da obrtništvo čini jaku pokretačku snagu gospodarstva koja se odražava na ekonomski razvoj i zapošljavanje. Udruženje je ono koje zastupa zajedničke interese obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i regionalne (samo)uprave, surađuje sa lokalnim razvojnim agencijama i ostalim akterima društveno-gospodarskog razvoja te kao takvo mora postojati sa sjedištem i svojstvom pravne osobe izravno na teritoriju za koje je osnovano. | Primljeno na znanje | Sukladno zaključku Hrvatskog sabora potrebno je osigurati reformu i racionalizaciju sustava Hrvatske obrtničke komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te daljnje rasterećenje hrvatskih obrtnika uz istovremeno pružanje kvalitetne usluge i osnaživanje njihovog tržišnog položaja.Navedeni cilj nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta, a to su isključivo područne obrtničke komore, dok se postojeća udruženja na razini županije spajaju u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 75 | Udruženje obrtnika Novi Vinodolski | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. donesena 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost Udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Gašenjem Područnih obrtničkih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti Udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Nema gubitka segmenta koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini, jer će se ista nastaviti na predloženoj razini udruženja. |
| 76 | UDRUŽENJE OBRTNIKA NOVSKA | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Udruženja obrtnika su osnova sustava organiziranja obrtnika tj. osnovna baza i temeljna jedinica organiziranosti. Udruženja obrtnika imaju imovinu koju su stekli dugogodišnjim radom i zalaganjem obrtnika svog područja, te se nikako ne smije dozvoliti da se imovina otuđuje. Ujedno i udruženja obrtnika koja se bez obzira na smanjenje komorskog doprinosa mogu sama financirati trebaju ostati s radom i ne treba ih ograničavati brojem članova. Stoga smatramo da dosadašnja udruženja zadrže pravnu osobnost i nastave s radom | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću.Postojeća udruženja obrtnika će okrupniti i uz poslove preuzete od područnih obrtničkih komora, još više doprinositi razvoju obrtništva. |
| 77 | UDRUŽENJE OBRTNIKA OPATIJA, MATULJI, LOVRAN I MOŠĆENIČKA DRAGA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu kojim se inzistira da dosadašnja udruženja obrtnika zadrže pravnu osobnost bez obzira na smanjenje jedinstvene stope komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta po načelu samoodrživosti. Udruženja obrtnika su najstariji oblik organiziranosti djelovanja obrtnika, neki sa preko pedeset i više godišnjom tradicijom i povijesno su ishodište cijelog sustava, te obrtnicima osiguravaju teritorijalno najjednostavniji pristup informacijama i uslugama uz minimalne troškove. Sadašnja udruženja obrtnika predstavljaju prvi kontakt obrtnika sa uslugama komorskog sustava i čine organizacijsku prednost u odnosu na druge oblike udruživanja (regionalne ili nacionalne udruge, komore i sl.). | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 78 | UDRUŽENJE OBRTNIKA OPATIJA, MATULJI, LOVRAN I MOŠĆENIČKA DRAGA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu kojim se inzistira da dosadašnja udruženja obrtnika zadrže pravnu osobnost bez obzira na smanjenje jedinstvene stope komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta po načelu samoodrživosti. Udruženja obrtnika su najstariji oblik organiziranosti djelovanja obrtnika, neki sa preko pedeset i više godišnjom tradicijom i povijesno su ishodište cijelog sustava, te obrtnicima osiguravaju teritorijalno najjednostavniji pristup informacijama i uslugama uz minimalne troškove. Sadašnja udruženja obrtnika predstavljaju prvi kontakt obrtnika sa uslugama komorskog sustava i čine organizacijsku prednost u odnosu na druge oblike udruživanja (regionalne ili nacionalne udruge, komore i sl.). | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 79 | Udruženje obrtnika otoka Hvara | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore od 20.listopada 2021.godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Gašenjem Područnih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Nema gubitka segmenta koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini, jer će se ista nastaviti na predloženoj razini udruženja. |
| 80 | Udruženje obrtnika otoka Krka | PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE, Članak17. | Jedna od temeljnih odredbi hrvatskog Ustava (Ustav RH - NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14), u čl. 3. govori o "nepovredivosti vlasništva", kao jednoj od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i jednom od temelja za tumačenje Ustava. U čl. 48 st.1. istog "Jamči se pravo vlasništva". U čl. 50. Ustava, propisano je da je eventualno "Zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, (isključivo) uz naknadu tržišne vrijednosti". Odredbama "Prijelaznih i završnih odredbi" "Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu" Predlagatelja - Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (dalje: Predlagatelja), članka 17. stavka 2. koji glasi – citiramo: "(2) Područne obrtničke komore i udruženja obrtnika prestaju s radom 30. lipnja 2022. godine." – kraj citata, stavka 3. istog članka – citiramo: "(3) U zadanom roku usklađenja iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska obrtnička komora preuzima poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, imovinu, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze Područnih obrtničkih komora, kao i zaposlenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova." – kraj citata i stavka 4. istog članka – citiramo: "(4) Udruženja obrtnika i Udruženje obrtnika Grada Zagreba osnovani ovim Zakonom počinju s radom 1. srpnja 2022. godine." – kraj citata. Dakle predmetnim Prijedlogom, gasi se 112 udruženja obrtnika koja u Hrvatskoj danas djeluju na razini jedinica lokalne samouprave - gradova i općina, osnovanih/nastalih uglavnom u razdoblju šezdesetih godina prošloga stoljeća i koja kontinuirano rade od svog osnutka do danas, dok od 1994. godine do danas funkcioniraju kao dio "Jedinstvenog sustava organiziranosti obrta" slijedom i u skladu s odredbama važećeg Zakona o obrtu, posebno članka 72. istog, kao sastavni dio Hrvatske obrtničke komore koja biva osnovana u srpnju 1994. godine, dok su županijske obrtničke komore osnovane/nastale ipso lege pet mjeseci kasnije u prosincu 1994. https://www.hok.hr/o-hok-u/o-nama https://www.hok.hr/o-hok-u/povijest https://www.hok.hr/o-hok-u/ustroj Prijedlogom Predlagatelja nedvojbeno se određuje prestanak rada upravo temeljnih organizacijskih jedinica Sustava – Udruženja obrtnika – dok se istodobno omogućuje daljnji "modificirani" nastavak rada područnih komora pod nazivom "Udruženja" i Hrvatske obrtničke komore, što je u suprotnosti s deklariranom reorganizacijom komorskog sustava iz obrazloženja: "Poziva na sudjelovanje u novom savjetovanju" pod: "a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom", od 27. rujna 2021. godine gdje se navodi citiramo: "na način da se u ustrojstvenom smislu sustav smanji ukidanjem jedne razine organiziranosti, točnije područnih obrtničkih komora koje će se pripojiti Hrvatskoj obrtničkoj komori" – kraj citata, https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=17628 U čemu se onda očituje premisa o: "reformi sustava Hrvatske obrtničke komore koja neće narušiti njenu opstojnost", ako se Prijedlogom određuje prestanak rada svih temeljnih organizacijskih jedinica komorskog sustava iz kojih je isti uopće nastao - udruženja?! OBRAZLOŽENJE: Osnivači i vlasnici udruženja obrtnika su obrtnici s razine/područja jedne ili više jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbama statuta pojedinih udruženja. Udruženja obrtnika imaju pravnu osobnost i statut temeljen na odredbama Zakona o obrtu i u skladu s odredbama Statuta Hrvatske obrtničke komore koji je ipso lege, u skladu s odredbama istoga Zakona što je posebno regulirano člankom 83. Zakona. Imovina, oprema, financijska sredstva i drugo, privatna je imovina Udruženja. Uvjeti, postupak i način osnivanja udruženja obrtnika utvrđen je posebnim Pravilnikom kojeg je donijela Skupština Komore sukladno odredbi članka 61. stavka 8. Statuta HOK-a. Važećim Pravilnikom o osnivanju udruženja obrtnika Hrvatske obrtničke komore posebno odredbama članka 22. istog predviđena su svega 3 moguća slučaja/scenarija prestanka rada Udruženja: 1.) kada udruženje trajno ne udovoljava nekom od kriterija kojima se ocjenjuje ispunjenje uvjeta za osnivanje udruženja obrtnika, sukladno članku 9. ovog Pravilnika, 2.) kada skupština udruženja donese takvu odluku o prestanku rada udruženja, 3.) kada se na temelju odluke skupštine udruženja odluči o spajanju više udruženja u jedno udruženje. Izuzetno je važna činjenica i okolnost, kako postoji niz udruženja u Hrvatskoj koja su kroz desetljeća svojeg postojanja i djelovanja stekla značajnu (prvenstveno tzv. dugotrajnu materijalnu) imovinu proizišlu iz ranih dopuštenih i zakonitih pravnih osnova i poslova tzv. izvanrednih prihoda (darova, sponzorstava, donacija i dr. sukladno čl. 89. Zakona), imovinu koja na bilo koji način ne potječe i nije nastala kao posljedica akumuliranog prihoda od obveznog doprinosa kojeg plaćaju svi članovi, te stoga u punom smislu odredbi stvarnoga prava predstavlja isključivo privatnu imovinu pojedinih udruženja. Radi se o privatnoj imovini udruženja stečenoj iz legalnih pravnih poslova u skladu s odredbama statuta pojedinih udruženja, a razvidno izvan osnova prihoda ostvarenog od komorskog doprinosa. Prijedlog Predlagatelja koji odredbom čl. 17. st. 3. isključivo predviđa "preuzimanje" od strane Hrvatske obrtničke komore između ostalog: imovine, financijskih sredstava, prava i obveza, bez ikakvih drugih određenja, nepotpun je, nedovoljno dorečen, te držimo otvara prostor i mogućnost kasnijih nejasnoća i brojnih otvorenih pitanja iz domene stvarnoga prava sukladno pozitivnim odredbama "Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima" (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) i protivno uvodno navedenim načelima Ustava Republike Hrvatske. "Sretna je okolnost" da je Republika Hrvatska država članica Europske unije, pa je ostvarivanje prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom izjednačeno s ostvarivanjem prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, te udruženja pravnu zaštitu mogu zatražiti i ostvariti ako to eventualno uistinu bude potrebno i pred europskim sudom. (Europska) "Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda" (pročišćeni tekst - MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10), u Protokolu br. 1, Čl. 1. "ZAŠTITA VLASNIŠTVA", nedvosmisleno određuje - citiramo: "Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava." – kraj citata, te nezadovoljstvo dijela članstva Komore, "zahtjev smanjenja parafiskalnih nameta" - obveznosti podmirivanja propisane visine komorskog doprinosa, svakako ne čini, ne može i ne smije predstavljati "javni interes" koji bi opravdavao predmetni Prijedlog Predlagatelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, u dijelu o kojem se ovdje govori. Jednako, određen rok od 6 mjeseci za završetak svih poslova predložene reforme sustava ustrojstva Hrvatske obrtničke komore, držimo neobjektivnim i prekratkim da bi svi potrebni procesi bili izvršeni u roku i predloženi reformirani sustav mogao stvarno započeti s radom 1. srpnja 2022. godine. ZAKLJUČAK: Predlažemo i pozivamo Predlagatelja, da prije upućivanja Zakona na raspravu u Hrvatski sabor, uvažavajući upravo iznijete argumente i činjenice, zajednički i u suradnji s ekspertnim timom Hrvatske obrtničke komore, upravo zbog specifičnosti rada i djelovanja Komore, dodatno podrobnije analizira i preciznije doradi postojeći Prijedlog ili izradi novi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu o reorganizaciji Komore koji će potom biti upućen na razmatranje saborskim zastupnicima, te koji će uistinu moći ostvariti željeni cilj - učinkovito regulirati istaknute probleme i utjecati na pozitivnu promjenu u djelovanju Komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te osigurati daljnje unaprjeđivanje lepeze usluga i proizvoda koje Komora pruža svom članstvu, što predmetni Prijedlog Predlagatelja zasigurno ne može postići. Udruženje obrtnika otoka Krka | Djelomično prihvaćen | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Rokovi usklađenja sa odredbama ovog Zakona iz odredbe članka 17. su prilagođeni i međusobno usklađeni kako bi se osigurali preduvjeti za nesmetano funkcioniranje sustava. U dijelu primjedbe koja se odnosi na potrebu oduzimanje ili ograničavanja prava vlasništva, potrebno je istaknuti da važećim Statutom HOK-a postoji mogućnost spajanja više udruženja U slučaju spajanja više udruženja u novo udruženje obrtnika, pojedinačna imovina svakog udruženja mora biti utvrđena posebnom odlukom skupštine i unosi se u glavnu knjigu (financijska i materijalna imovina) novoosnovanog udruženja. Ukoliko dođe do razdvajanja udruženja koje je nastalo spajanjem više udruženja, odluci skupštine o razdvajanju prethodi odluka o izradi diobene bilance koja se temelji na ranije unesenoj pojedinačnoj imovini svakog udruženja te kasnije preuzetim pravima i obvezama. Dakle, razvidno je da ničija imovina nije ugrožena niti neidentificirana kako u postupku spajanja tako i u postupku eventualnog razdvajanja. Navedena materija propisuje se inače propisima iz područja financija i temeljem istih u općim aktima, odnosno statutima HOK-a i spojenih udruženja. |
| 81 | Udruženje obrtnika otoka Krka | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, a)Ocjenastanjaiosnovnapitanjakojasetrebajuureditiovim Zakonom | Netočna je i neistinita premisa u kojoj se navodi citiramo: "Donošenje izmijenjenog i dopunjenog zakonskog okvira u funkciji je reforme sustava Hrvatske obrtničke komore koja neće narušiti njenu opstojnost, sa ciljem povećanja kvalitete usluga koje pruža obrtnicima, na način da se u ustrojstvenom smislu sustav smanji ukidanjem jedne razine organiziranosti, točnije područnih obrtničkih komora koje će se pripojiti Hrvatskoj obrtničkoj komori, uz kontrolu i pružanje iste, odnosno nadgrađene razine usluga, a u financijskom smislu, uvođenje nove, smanjene jedinstvene stope komorskog doprinosa u paušalnom iznosu za cijeli komorski sustav" - kraj citata, sadržana u obrazloženju: "Poziva na sudjelovanje u novom savjetovanju" sadržana pod: "a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom", od 27. rujna 2021. godine, Predlagatelja - Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (dalje: Predlagatelja): https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=17628 isto i u: "ANALIZI POSTOJEĆEG STANJA" "OBRAZACA PRETHODNE PROCJENE", Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt, od 30.07.2021., jer je u izravnoj suprotnosti s odredbama: "Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu" članka 6. istog koji glasi - citiramo: "Članak 72. mijenja se i glasi: „(1) Na području Republike Hrvatske osniva se i djeluje 20 županijskih udruženja obrtnika i Udruženje obrtnika Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: udruženja obrtnika). (2)Udruženja obrtnika i Hrvatska obrtnička komora zajedno čine jedinstveni sustav organiziranosti obrta.“." – kraj citata, što dodatno potvrđuju odredbe: "Prijelaznih i završnih odredbi" članka 17. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, posebno stavka 2. koji glasi - citiramo: "(2) Područne obrtničke komore i udruženja obrtnika prestaju s radom 30. lipnja 2022. godine." – kraj citata i stavka 4. istog članka - citiramo: "(4) Udruženja obrtnika i Udruženje obrtnika Grada Zagreba osnovani ovim Zakonom počinju s radom 1. srpnja 2022. godine." – kraj citata. Dakle ne radi se o "ukidanju"/gašenju "područnih obrtničkih komora", već s radom prestaje 112 udruženja obrtnika koja djeluju na razini jedinica lokalne samouprave, gradova i općina u Hrvatskoj. OBRAZLOŽENJE: Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno-poslovna organizacija obrtnika koja je osnovana radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva. Hrvatska obrtnička komora su obrtnici koji obavljaju obrt na području udruženja. Hrvatska obrtnička komora su prvenstveno oni obrtnici koji "daju" svoje privatno vrijeme za zajedničku dobrobit svih drugih kolega obnašajući isključivo volonterski i dobrovoljno dužnosti u tijelima Udruženja, a jednako tako i na razini Područnih komora i na razini HOK-a. Naravno da je od 1994. godine glavni ured i sjedište Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu, naravno da su od kraja iste 1994. godine osnovane i djeluju 20 tzv. Područne obrtničke komore na razini županija, naravno da su Područne obrtničke komore udružene u Hrvatsku obrtničku komoru i zajedno s udruženjima čine tzv. jedinstveni komorski sustav. Svaki od navedenih subjekata Komore obavlja specifičan dio poslova na različitim razinama i nije objektivno za očekivati da će nove "Područne komore" i Hrvatska obrtnička komora (čl. 6. Prijedloga Predlagatelja), biti uspješnije i kvalitetnije od postojećih Udruženja u poznavanju i rješavanju pitanja i problema svake lokalne razine i lokalnog područja u Hrvatskoj. Eventualnim prestankom rada/ukidanjem udruženja, kako predlaže Predlagatelj, ukida se ona esencijalna vrijednost, osnov/temelj na kojem počiva "jedinstveni komorski sustav". Nepobitna je činjenica, kako glavnina udruženja u Hrvatskoj, na svojem području funkcioniraju 50 i više godina (primjerice: Zagreb, Rijeka, Osijek, Krk i druga), dok Hrvatska obrtnička komora jednako kao i županijske/Područne komore postoje od 1994. godine. Upravo u toj okolnosti je "snaga" Hrvatske obrtničke komore. https://www.hok.hr/o-hok-u/o-nama https://www.hok.hr/o-hok-u/povijest Dostupnost obrtnicima na lokalnoj razini, poznavanje specifičnih lokalnih prilika određenog područja, "lako" dostupni radnici Udruženja, je conditio sine qua non funkcije i smisla Hrvatske obrtničke komore. Gašenje Udruženja neće i ne može ostvariti pozitivnu promjenu u djelovanju Komore, kako u funkcionalnom tako i materijalnom smislu, te neće osigurati željeno daljnje unaprjeđenje usluga i proizvoda koje Komora danas pruža svojem članstvu. Umanjenje prihoda Komori/iznosa komorskog doprinosa, koje se predlaže radi rasterećenja članstva, barem onog dijela članstva koje obvezu podmirivanja komorskog doprinosa (pogrešno) smatra "parafiskalnim/državnim nametom", u iznosu nešto većem od trećine trenutnog prihoda Komore (-34,21%) s postojećih 76 kn/mjesečno/obrtnik, na 50 kn/mjesečno/obrtnik, slijedom trenutno važećeg osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak), neće i objektivno ne može dovesti do željenog povećanja angažmana i kvalitete Komore te osmišljavanja novih proizvoda i usluga za članstvo kako to tumači Predlagatelj. Neupitno Prijedlogom će se postići traženo rasterećenje obrtnika, međutim postojeći iznos članarine/komorskog doprinosa, ustvari predstavlja minimum koji osigurava normalno funkcioniranje udruženja obrtnika/komorskog sustava, odnosno osigurava uredno podmirivanje tzv. funkcionalnih izdataka za izvršavanje poslova i zadataka udruženja. U prilog toj tvrdnji, govori i odredba čl. 61. Statuta Hrvatske obrtničke komore, posebno stavka 2. istog članka, koja kao minimum određuje neophodnih 700 članova da bi se na određenom području uopće moglo osnovati/egzistirati udruženje obrtnika. Svakako ovdje posebno naglašavamo, kako članarina/komorski doprinos nipošto nije tržišna kategorija i ne može se takvom niti smatrati, jer Komora s jedne strane svojem članstvu pruža niz proizvoda i usluga specifične prirode koje po prirodi stvari ne mogu biti prepuštene tržištu, pri čemu svi njezini članovi u svojem radu uživaju institucionalnu podršku Komore, a s druge strane, upravo ta činjenica/okolnost obvezne članarine garantira/osigurava neutralnost i neovisnost Komore u zadovoljavanju zajedničkih/općih interesa hrvatskih obrtnika i pred tijelima državne i regionalne i lokalne vlasti na načelu (obvezne) solidarnosti članova omogućavajući tako jednaku razinu usluge svim obrtnicima neovisno o njihovoj "veličini". Ilustracije radi, prema važećem cjeniku Hrvatske odvjetničke komore, sat rada odvjetnika/ pravni savjet odvjetnika, ima cijenu: 500 kn bez PDV-a, odnosno ukupno: 625,00 kuna. Hrvatska obrtnička komora svojim članovima tu "istu uslugu" trenutno pruža za 76,00 kn mjesečno. Ističemo kako su udruženja obrtnika, područne komore pa i sama Hrvatska obrtnička komora, po svojoj pravnoj osobnosti neprofitne organizacije, koje po definiciji nemaju i "ne smiju imati" za cilj ostvarivanje dobiti, međutim mogu u sklopu svog djelovanja eventualno obavljati neke gospodarske djelatnosti, ali su prvenstveno osnovane samo radi koristi određene grupe osoba odnosno osnivača i koje su osnovane samo radi ostvarivanja "svojih interesa", te se financiraju prvenstveno iz članarine/komorskog doprinosa i ukupni rashodi organizacije nužno moraju biti ekvivalentni ostvarenom prihodu ili poželjno manji. Isto određuju i odredbe "Zakona o porezu na dobit" (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18 i 121/19) uzimajući u obzir kako državne ustanove, udruge, vjerske zajednice i druge neprofitne organizacije iako stječu određene prihode, temeljno su oslobođene plaćanja poreza na dobit jer obavljaju značajnu društveno korisnu funkciju zbog koje se osnivaju i istu obavljaju u skladu s posebnim zakonima i propisima. https://www.rrif.hr/neprofitne_organizacije_smjernice-3725-misljenje/ ZAKLJUČAK: Predlažemo i pozivamo Predlagatelja, da prije upućivanja Zakona na raspravu u Hrvatski sabor, uvažavajući upravo iznijete argumente i činjenice, zajednički i u suradnji s ekspertnim timom Hrvatske obrtničke komore, upravo zbog specifičnosti rada i djelovanja Komore, dodatno podrobnije analizira i preciznije doradi postojeći Prijedlog ili izradi novi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu o reorganizaciji Komore koji će potom biti upućen na razmatranje saborskim zastupnicima, te koji će uistinu moći ostvariti željeni cilj - učinkovito regulirati istaknute probleme i utjecati na pozitivnu promjenu u djelovanju Komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te osigurati daljnje unaprjeđivanje lepeze usluga i proizvoda koje Komora pruža svom članstvu, što predmetni Prijedlog Predlagatelja zasigurno ne može postići. Udruženje obrtnika otoka Krka | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 82 | UDRUŽENJE OBRTNIKA PAKRACA I LIPIKA | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, a)Ocjenastanjaiosnovnapitanjakojasetrebajuureditiovim Zakonom | Neistinita je tvrdnja da će se ovim Zakonom osigurati daljni razvoj sustava i osigurati dostupnost usluga i informacija obrtnicima, baš suprotno, otuđit će se komorski sustav od svojih članova u svakom pogledu. | Primljeno na znanje | Odgovor je sažet u prethodno danim odgovorima. |
| 83 | UDRUŽENJE OBRTNIKA PAKRACA I LIPIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika ne podržava prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, a pogotovo čl.72 o osnivanju 20 županijskih udruženja. Obrazloženje: Udruženja obrtnika su osnova sustava organiziranja obrtnika tj. osnovna baza i temeljna jedinica organiziranosti, djeluju lokalno u svojim gradovima i općinama pridonoseći razvoju istih, imaju svoju imovinu koju su stekli radom pripadajučih obrtnika i dobrovoljnim prilozima istih. Nikako se nesmije dopustiti da se stvore županijska udruženja koja bi bila velika i otuđila bi obrtnika od osječaja pripadnosti ovoj organizaciji. Ovim prijedlogom Zakona bi županijska udruženja postala svrha sama sebi i izgubila bi svoju osnovnu funkciju. Stoga smatramo da dosadašnja udruženja obrtnika bez obzira na broj članova, ako su samoodrživa, trebaju zadržati svoju pravnu osobnost i nastaviti sa radom. | Nije prihvaćen | Sukladno zaključku Hrvatskog sabora potrebno je osigurati reformu i racionalizaciju sustava Hrvatske obrtničke komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te daljnje rasterećenje hrvatskih obrtnika uz istovremeno pružanje kvalitetne usluge i osnaživanje njihovog tržišnog položaja.Navedeni cilj nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta, što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta. |
| 84 | UDRUŽENJE OBRTNIKA PAZIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika, međutim, gašenjem Područnih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Nema gubitka segmenta koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini, jer će se ista nastaviti na predloženoj razini udruženja. |
| 85 | UDRUŽENJE OBRTNIKA PAZIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine, o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu kojim se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. | Primljeno na znanje | Načelna primjedba kojom se podržava odluka Skupštine HOK-a. |
| 86 | Udruženje obrtnika Poreč | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu kojim se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Naime, udruženja obrtnika su prvi i najbliži korak svakome obrtniku koji traži pomoć i savjet. Gašenjem udruženja obrtnika i formiranjem jednog novog udruženja na razini županije za veliku većinu obrtnika će predstavljati problem (trošak puta, vremena i sl.). Sadašnja udruženja obrtnika predstavljaju prvi kontakt obrtnika sa uslugama komorskog sustava i čine organizacijsku prednost u odnosu na druge oblike udruživanja (regionalne ili nacionalne udruge, komore i sl.). | Primljeno na znanje | Udruženja se ne ukidaju, već samo okrupnjuju pri čemu zadržavaju svoju ulogu u odnosu na članove I ujedno nadgrađuju preuzimanjem poslova, imovine, prava i obveza i zaposlenika (osim onih na poslovima obrazovanja koje preuzima HOK). |
| 87 | Udruženje Obrtnika Pregrada, Hum na Sutli, Desinić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Udruženje obrtnika Pregrada, Hum na Sutli, Desinić u potpunosti podržava Odluku Skupštine Hrvatske obrtničke komore br. 1-105-6289/2-11-2021 od 20. listopada 2021. g. o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 88 | Udruženje obrtnika Rab | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Udruženja obrtnika Rab podržava Odluku Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021 od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Što se tiče odredbe o načinu preuzimanja zaposlenika područnih obrtničkih komora koje prestaju s radom, sukladno prijedlogu da udruženja obrtnika nastave djelovati, predlažemo da Hrvatska obrtnička komora preuzme dio zaposlenika te da sva udruženja obrtnika sa područja područne obrtničke komore razmjerno preuzmu maksimalno dva zaposlenika te prava i obveza bez otpuštanja zaposlenika područnih komora. Raspodjela prava, obveza i zaposlenika izvršit će se razmjerno broju članova udruženja, a o čemu će sporazumom odlučiti udruženja obrtnika u propisanom roku. Predsjednik Željko Dumičić | Djelomično prihvaćen | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. HOK će preuzeti zaposlenike područnih obrtničkih komora zatečene na obavljanju poslova iz područja javne ovlasti obrazovanja, pismohranu i drugu dokumentaciju te sredstva za rad potrebna za obavljanje preuzetih poslova, a poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, imovinu, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze Područnih obrtničkih komora, kao i zaposlenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova, osim zaposlenika koje preuzima HOK, preuzimaju udruženja obrtnika s područja područne obrtničke komore, razmjerno broju članova na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. |
| 89 | UDRUŽENJE OBRTNIKA RIJEKA, BAKAR, KRALJEVICA, ČAVLE I KOSTRENA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Udruženje obrtnika Rijeka u potpunosti podržava i slaže se sa svim upisanim prijedlozima, koje je donijela Skupština Hrvatske obrtnike komore, na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Zadržavajući udruženja, esenciju jedinstvenog sustava organiziranosti obrtnika, članovi će imati osiguran teritorijalno najjednostavniji pristup uslugama uz minimalne troškove. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 90 | UDRUŽENJE OBRTNIKA ROVINJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Podržavamo Odluku Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine, o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, te nastavno tome podržavamo i sve primjedbe Hrvatske obrtničke komore koje su kao komentari upisane u ovo javno savjetovanje. Inzistiramo da dosadašnja udruženja obrtnika zadrže pravnu osobnost i da im se osigura opstojnost te da primarno nastave pružati usluge obrtnicima na lokalnoj razini. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću |
| 91 | UDRUŽENJE OBRTNIKA SPLIT | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine, o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu kojim se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost Udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Sadašnja Udruženja obrtnika predstavljaju prvi kontakt obrtnika sa uslugama komorskog sustava. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 92 | UDRUŽENJE OBRTNIKA ŠIBENIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Polazeći od činjenice da tradicija obrtništva predstavlja identitet Republike Hrvatske te da je udruženo obrtništvo u kontinuitetu oblikovalo i unaprjeđivalo hrvatsko društvo, obraćamo se Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja vezano uz „Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu“. Napominjemo, hrvatsko obrtništvo se je razvijalo, raslo i napredovalo, bez obzira na sve prepreke koje su pred njega bile postavljane i sve prijetnje koje su pogađale kompletno društvo, a pogotovo u protekle dvije godine. U pronalaženju načina da se nastale situacije pozitivno riješe svih ovih godina, značajnu ulogu imale su područne obrtničke komore i udruženja obrtnika koje su zajedno činile mrežu, objedinjavajući interese obrtnika i surađujući s krovnom organizacijom kako bi se realizirali kvalitetni pregovori sa zakonodavcem, a u cilju rješavanja potreba obrtništva. Ovakav „Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu“ nije dobar i mogao bi donijeti više štete nego koristi. Ne radi se o gašenju jednog segmenta komorskog sustava, kako tumači predlagatelj, već se gasi i temelj hrvatskog obrtništva kojeg čine udruženja obrtnika, čija tradicija seže u davna vremena. Važno je podsjetiti da tradicija hrvatskog obrtništva i njegova organiziranost nije prekinuta ni u najtežim trenucima stvaranja Republike Hrvatske kada je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio Ukaz o proglašenju Zakona o obrtu (NN.77/1993.) i u članku 90. stajalo je da postojeća udruženja obrtnika nastavljaju radom. „Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu“ na način da gasi postojeća udruženja obrtnika i nanovo osniva 20 županijskih udruženja i udruženje obrtnika Grada Zagreba upućuje na zaključak da predlagatelj ne prepoznaje i/ili ne valorizira tradiciju hrvatskog obrtništva nego ruši temelj istoga (vidi članak 6. Prijedloga). Posebna napomena odnosi se na činjenicu da se ovakvim Prijedlogom zadire i u Ustav Republike Hrvatske u pogledu „nepovredivosti vlasništva“, jer veliki broj udruženja svoje je vlasništvo stjecalo kroz stoljeća. Upravo iz te činjenice proizlazi mogućnost dugotrajnih sudskih sporova koji, s obzirom da je Hrvatska članica Europske unije, mogu završiti i pred sudovima EU. I na kraju, gledajući odredbe navedenog „Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu“, članak 17. smatramo da je propisano vremensko razdoblje prilagodbe od 6 mjeseci, prekratak rok, odnosno da do 30. lipnja 2022. godine prilagodbu nije moguće realizirati čak i da udruženja nastave s radom bez gašenja, a pogotovo što udruženja trebaju preuzeti poslove i zadatke područnih obrtničkih komora. Smatramo da bi primjereniji rok bio 12 mjeseci. Predlažemo predlagatelju da razmotri i uvaži iznesene činjenice prije nego Prijedlog Zakona uputi na raspravu u Hrvatski sabor. | Djelomično prihvaćen | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Rokovi usklađenja sa odredbama ovog Zakona iz odredbe članka 17. su prilagođeni i međusobno usklađeni kako bi se osigurali preduvjeti za nesmetano funkcioniranje sustava. U dijelu primjedbe koja se odnosi na potrebu poštivanja instituta nepovredivosti vlasništva, potrebno je istaknuti da važećim Statutom HOK-a postoji mogućnost spajanja više udruženja U slučaju spajanja više udruženja u novo udruženje obrtnika, pojedinačna imovina svakog udruženja mora biti utvrđena posebnom odlukom skupštine i unosi se u glavnu knjigu (financijska i materijalna imovina) novoosnovanog udruženja. Ukoliko dođe do razdvajanja udruženja koje je nastalo spajanjem više udruženja, odluci skupštine o razdvajanju prethodi odluka o izradi diobene bilance koja se temelji na ranije unesenoj pojedinačnoj imovini svakog udruženja te kasnije preuzetim pravima i obvezama. Dakle, razvidno je da ničija imovina nije ugrožena niti neidentificirana kao u postupku spajanja tako i u postupku eventualnog razdvajanja. |
| 93 | UDRUŽENJE OBRTNIKA TROGIR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | UDRUŽENJE OBRTNIKA TROGIR Neprihvatljiv je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu u dijelu koji se odnosi na reformu postojećeg sustava organiziranosti obrta. Traži se zadržavanje postojećih udruženja obrtnika - temeljnih jedinica organiziranosti obrta koja za to imaju uvjete po načelu samoodrživosti (osigurane materijalno tehničke i financijske uvjete za funkcioniranje). Obrazloženje Ukidanje područnih obrtničkih komora, prestanak udruženja obrtnika, te osnivanje zamjenskih oblika - 20 županijskih udruženja obrtnika ne osigurava promicanje obrta, usklađivanje, predstavljanje i zastupanje interesa obrtnika na lokalnoj razini. Predložene izmjene bi dovele do gubitka kontakta sa sustavom i smanjenja dostupnosti usluga članstvu. Članstvo gubi neposredni kontakt s udruženjem obrtnika, a ostaje mu obveza komorskog doprinosa. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. |
| 94 | Udruženje obrtnika Viškovo Kastav Klana Jelenje | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore od 20.listopada 2021.godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Prijedlogom se zadržava pravna osobnost i osigurava opstojnost udruženja obrtnika kao osnovne jedinice organiziranog djelovanja obrtnika. Gašenjem Područnih komora izgubiti će se važan segment koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini kao i relevantno tijelo za razvoj suradnje i vrijednih projekata sa županijskim tijelima. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Nema gubitka segmenta koordinacije aktivnosti udruženja na županijskoj razini, jer će se ista nastaviti na predloženoj razini udruženja. |
| 95 | Udruženje obrtnika Zlatar | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Ne podržava se Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obrtu u dijelu koji se odnosi na reformu postojećeg sustava organiziranosti obrta. Smatra se da treba očuvati sve tri razine komorskog sustava, pošto svaka razina ima svoju opravdanost, udruženja obrtnika kao osnovni oblik organiziranosti obrta, svojim članovima osigurava teritorijalno najbrži i najjednostavniji pristup uslugama uz minimalne troškove, te su direktna veza sa jedinicama lokalne samouprave, a područne komore koje između ostalog provode javne ovlasti HOK-a, čije funkcioniranje veže se uz područja i pripadnost županiji, zastupa i predstavlja obrtnike i obrtništvo na županijskom nivou.. U svom poslovanju područne obrtničke komore i udruženja obrtnika provode niz zajedničkih projekata, bilo sa jedinicama lokane samouprave, bilo sa županijom, a ukidanjem bilo koje razine isti bi bili onemogućeni. Ukidanjem područnih komora, prestanak rada udruženja obrtnika, te osnivanje 20 županijskih udruženja ne osigurava promicanje obrtništva, predstavljane i zastupanje interesa obrtnika i obrtništva na lokalnoj razini, a članovi gube neposredni kontakt sa udruženima obrtnika i sustavom, te se smanjuje dostupnost usluga. Udruženja obrtnika, tijekom godina, stekla su značajnu imovinu, a svojim uslugama su na korist članovima, te je nužno da zadrže svoju pravnu osobnost i nastave sa radom. | Nije prihvaćen | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću |
| 96 | Udruženje obrtnika Zlatar | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Udruženja obrtnika su osnovni oblik udruživanja obrtnika i svojim članovima (obrtnicima) osiguravaju teritorijalno najjednostavniji i najbrži pristup uslugama uz minimalne troškove. Udruženja obrtnika posjeduju imovinu koja je stjecana dugogodišnjim radom i zalaganjem svojih članova, te se nikako ne smije dozvoliti da se ista otuđuje. Smatramo da dosadašnja udruženja obrtnika tebaju nastaviti sa radom i isto tako zadržati postojeći status sa pravnom osobnošću. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću.Postojeća udruženja obrtnika će okrupniti i uz poslove preuzete od područnih obrtničkih komora, još više doprinositi razvoju obrtništva. |
| 97 | UDRUŽENJE PRIJEVOZNIKA ZAGREB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Kao jedno od 5 strukovnih udruženja obrtnika koja postoje unutar komorskog sustava, protivimo se ukidanju strukovnih i općih udruženja. Ukidanje postojećih udruženja i njihovo okrupnjavanje u jedno veliko udruženje obrtnika na županijskoj razini značiti će centralizaciju i otuđenost komorskog sustava od baze, s to su obrtnici. Opća i strukovna udruženja obrtnika su najstariji oblik organiziranosti djelovanja obrtnika, neki sa tradicijom dugom preko sto godina i povijesno su ishodište cijelog komorskog sustava kakav postoji. Tijekom godina Udruženja su stekla značajnu imovinu, svojim uslugama su na korist svom članstvu i nužno je da udruženja obrtnika zadrže pravnu osobnost unutar komorskog sustava. | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Zakon i dalje omogućava osnivanje cehova i sekcija na strukovnom principu, kao i sporazumno udruživanje županijskih udruženja obrtnika, odnosno udruženja obrtnika Grada Zagreba. |
| 98 | Udruženje ugostitelja Zagreb | PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE, Članak17. | Kad se povijesno gleda Zakon o obrtu u Republici Hrvatskoj, primjećuje se da je Zakonom iz 1993. bilo propisano da su udruženja obrtnika bili propisani kao slobodna udruženja građana – obrtnika, koja nisu bila ni na koji način normirana, a u pogledu kojih Hrvatska obrtnička komora nije imala značajnije ovlasti, već je isključivo arbitrirala u pogledu područja djelovanja. Prema čl. 64. tog Zakona, Skupština Hrvatske obrtničke komore – donosi odluku o broju područnih obrtničkih komora, njihovu teritorijalnom obuhvatu i ustroju. Nakon toga, donošenjem Zakona o obrtu iz 2013. primjećuje se jedno potpuno novo ovlaštenje Hrvatske obrtničke komore, a koje je pretpostavljalo da, pored svega ranije određenog, donosi odluku o broju područnih obrtničkih komora, njihovu teritorijalnom obuhvatu i ustroju i odluku o osnivanju, spajanju, razdvajanju i prestanku rada udruženja obrtnika. Već je takvom zakonskom regulacijom dovedeno u pitanje Ustavom zajamčeno pravo građana na slobodu udruživanja odnosno stečeno pravo obrtnika koji se prema ranijem Zakonu udružili i kao takvi odlučili štititi svoje interese slobodno (samostalno odlučujući o udruživanju) i samostalno (samostalno odlučujući o statusnim promjenama). U tom smislu navedeno je predstavljalo nesumnjivo ograničenje stečenih prava, ali nije poznat slučaj da bi u praksi navedeno ovlaštenje obrtničke komore odnosno njezine skupštine (da odlučuje o prestanku rada) bilo dovedeno u pitanje na naprijed opisani način (odlukom skupštine). Pri ovome se posebno mora razjasniti pitanje „prestanka s radom“. Naime, premda se osnivaju sukladno Zakonu o obrtu, udruženja obrtnika kao zasebne pravne osobe u svim dijelovima koji nisu bili uređeni tim Zakonom, bili su regulirani Zakonom o udrugama. Zakon o udrugama ne poznaje termin „prestaje s radom“ jer je čl. 48. Zakona o udrugama jasno propisano koji su razlozi za prestanak. Prema čl. 48. Zakona o udrugama, razlozi za prestanak djelovanja udruge jesu: 1. odluka skupštine o prestanku udruge 2. pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge razdvajanjem 3. protek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupštine, a ona nije održana 4. pravomoćna odluka suda o ukidanju udruge 5. pokretanje stečajnog postupka 6. na zahtjev člana, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova. Iz navedenog je vidljivo da o prestanku udruge odlučuju sami članovi ili nastup objektivnih okolnosti iz kojih je vidljivo da nastavak djelovanje udruge nije moguć. Prema tome, kada taj Zakon traži pravomoćnu odluku suda o ukidanju udruge, tada je jasno da nije sukladno Zakonu moguće da bi o prestanku s radom pojedine udruge, pa i udruženja obrtnika, odlučivala samostalno Hrvatska obrtnička komora, bez prava članova udruge da navedenu odluku testiraju pred sudom. Ovo se posebno odnosi na one članove koji su svoje članstvo ostvarili prije Zakona o obrtu iz 2013. godine (stečena prava). Sve navedeno ukazuje, osim očite manjkavosti pojma „prestaje s radom“ da navedeno zakonsko rješenje iz 2013. nije bilo sukladno općem propisu (Zakonu o udrugama) niti se kao takvo moglo podvesti pod njegovu pojedinu odredbu. Takav propis naprosto ne zadovoljava temeljne postulate načela vladavine prava jer norma koja nije precizna, jasna i nedvosmislena, a iz opisanog je jasno da je riječ o takvoj normi, ne bi smjela egzistirati u pravnom poretku. Nomotehnički gledano predložene izmjene ne bi dosezale stupanj načela vladavine prava kakav zahtijeva Ustav Republike Hrvatske jer pojam da bi udruženja „prestajala s radom“ ne odgovara kriterijima jasnoće i preciznosti pravne norme kojima se, k tome, dokidaju stečena prava građana. Ranije je već opisan nesklad predmetnog pojma s citiranim odredbama Zakonom o udrugama pa ostaje krajnje nejasno i dvojbeno kakvu će pravnu sudbinu dijeliti brojna udruženja obrtnika i područne obrtničke komore na temelju navedene odredbe. Naime, normom „prestaje s radom“ nije određen „prestanak udruženja“, on, dakle, ne nastupa eo ipso - sam po sebi. Kako pojam nije naveden kao razlog prestanka udruge (u Zakonu u udrugama), tako ostaje dvojbeno kako će u tim slučajevima postupati nadležna tijela državne vlasti. Takva dvojba nije primjerena zakonskom propisu, a svakako onom koji zadire u stečena prava na udruženje prema postojećim propisima. Pri ovome je od značaja napomenuti da navedena udruženja obrtnika, a pretpostavlja se i područne obrtničke komore, prestaju s radom, a da su nositelji značajnih oblika imovine i kao takvi ne predstavljaju „udruge na papiru“, već pravne osobe s tradicijom i imovinom, čiji eventualni prestanak i posljedice takvog prestanka moraju biti jasno zakonski uređene. Ništa od navedenoga propisa ne sadrži za udruženja obrtnika (propisano je preuzimanje imovine samo Područnih obrtničkih komora), a dovodi u pitanje primjenu i način primjene odredaba o prestanku udruga, sadržanog u Zakonu u udrugama. Dakle, Zakon je propustio odlučiti o značajnoj imovini koje su vlasnici one udruge za koje je zakon odredio da prestaju s radom pa je već samo na temelju toga jasno da predloženi zakon nije sukladan naprijed opisanim načelima. Osim navedenog, kako Zakon nije predvidio da se udruženja obrtnika i područna udruženja prestaju postojati (već prestaju s radom), ostaje mogućnost da egzistiraju dva različita pravna subjekta istog ili sličnog naziva, istog ili sličnog područja djelovanja, jedan upisan u registar udruga, a drugi upisan u odgovarajuće registre. Ovo tim više ostaje nedorečeno jer je Skupštini Hrvatske obrtničke komore zakonodavac i nadalje ostavio ovlaštenje da odlučuje o prestanku s radom udruženja obrtnika. Postavlja se pitanje zašto zakonodavac, pored jasnog određenja o „prestanku s radom“, o pitanju prestanka ostavlja nadležnost Skupštini Hrvatske obrtničke komore. Ovlast skupštine pretpostavlja demokratsko odlučivanje koje se nameće kao temelj uređenja odnosa u svakoj udruzi dok zakon takvu mogućnost ne predviđa. Navedene norme međusobno su proturječne jer jedna (zakonska prisila prestanka s radom) nužno derogira drugu (skupština odlučuje o prestanku rada) i time ukazuje na nedosljednost u zakonskom prijedlogu zbog koje isti ne dostiže zajamčeni stupanj vladavine prava. Pri ovome se ističe da postojeći Pravilnik o osnivanju udruženja obrtnika hrvatske obrtničke komore, koji kao osnovu donošenja naznačuje čl. 62 Zakona o obrtu ( NN br. 77/93., 90/96., 102/98., 64/01., 71/01., 49/03. - službeni pročišćeni tekst, 68/07., 79/07., 40/10., 143/13), sadrži određena pravila postupanja sa imovinom u slučaju zakonom određenog prestanka rada udruge, ali ostaje dvojbena osnova takvoga uređenja kao i način prijenosa imovine te njezina neusklađenost sa višim propisima (imovina se prenosi na upravljanje i korištenje bez prava otuđenja, pa se postavlja pitanje u čiju korist kada prenositelja više nema). U tome smislu Pravilnik je potpuno nedostatan za rješavanje iznesenih dvojbi. Udruženje ugostitelja Zagreb | Djelomično prihvaćen | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Rokovi usklađenja sa odredbama ovog Zakona iz odredbe članka 17. su prilagođeni i međusobno usklađeni kako bi se osigurali preduvjeti za nesmetano funkcioniranje sustava. U dijelu primjedbe koja se odnosi na ‘’značajnu imovinu’’ koja nije uređena Zakonom, potrebno je istaknuti da važećim Statutom HOK-a postoji mogućnost spajanja više udruženja. U slučaju spajanja više udruženja u novo udruženje obrtnika, pojedinačna imovina svakog udruženja mora biti utvrđena posebnom odlukom skupštine i unosi se u glavnu knjigu (financijska i materijalna imovina) novoosnovanog udruženja. Ukoliko dođe do razdvajanja udruženja koje je nastalo spajanjem više udruženja, odluci skupštine o razdvajanju prethodi odluka o izradi diobene bilance koja se temelji na ranije unesenoj pojedinačnoj imovini svakog udruženja te kasnije preuzetim pravima i obvezama. Dakle, razvidno je da ničija imovina nije ugrožena niti neidentificirana kao u postupku spajanja tako i u postupku eventualnog razdvajanja.Tretman imovine ukinutih odnosno spojenih subjekata utvrđeno je propisima iz područja financije, a detaljnije uređeno statutima HOK-a, odnosno spojenih udruženja. |
| 99 | Udruženje ugostitelja Zagreb | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak6. | Dosadašnje uređenje članka 72. Zakona o obrtu (Narodne novine br. 143/2013, 127/2019, 41/2020) je ovakvo (po uzoru na njemačko zakonodavstvo) : (1) Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstveni sustav organiziranosti obrta. (2) Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa više obrtnika osniva udruženje obrtnika na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave. Udruženje obrtnika je pravna osoba. (3) Udruženja obrtnika mogu se osnivati i na strukovnom principu. (4) Na određenom području može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta. Predloženim izmjenama Zakona o obrtu, odnosno Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu u potpunosti se mijenja organizacijska struktura odnosno jedinstveni sustav organiziranosti obrta. Tim izmjenama prelazi se s decentraliziranog sustava koji je obrtnicima omogućavao ostvarenje Ustavom zajamčenog prava na slobodu udruživanja, propisanu člankom 43. stavkom 1. Ustava na zatvoreni i centralizirani sustav. Takvo ukidanje odnosno centralizacija spada u domenu odluke zakonodavaca i u potpunosti je podložna volji tog zakonodavca, odnosno potrebi da određeni sustav centralizira ili decentralizira. Međutim važno je napomenuti da se predmetnim izmjenama obrtnicima oduzima sloboda udruživanja u udruženja obrtnika sa pravnom osobnošću na strukovnom principu koja je omogućavala komorskom sustavu da se prilagodi potrebama obrtnika radi osiguravanja kvalitetne usluge i osnaživanja njihovog tržišnog položaja. Upravo odredbe stavaka 2. i 3. članka 72. koje se brišu omogućavaju komorskom sustavu da, kroz prilagodbu potrebama promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa članova na razini osnovne jedinice organiziranosti obrta u vidu udruženja obrtnika sa pravnom osobnošću, bude učinkovit, stabilan i održiv te služi u interesu svojih članova, a posebice obrtnika koji za obveze nastale u poslovanju obrta odgovaraju svom svojom imovinom. Postojeća udruženja obrtnika su osnovna jedinica organiziranosti obrta te predstavljaju najizravniji način zastupanja interesa obrtnika, pružanje stručne pomoći uz minimalne troškove po obrtniku, zbog stručnosti i blizine pružanja usluge. Ukidanjem postojećih udruženja obrtnika po gradovima, nikako se ne postiže svrha i zadani cilj reorganizacije, a to je podizanje razine i kvalitete usluga obrtništvu, već se uvelike smanjuje dostupnost i kvaliteta stručne pomoći, a sam sustav se udaljuje od obrtnika i centralizira na županijskoj razini. Predloženim zakonodavnim rješenjem, zakonodavac također nesporno zadire u već stečena prava članova tih udruga (udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora) koje su sljednici stoljetne tradicije cehovskih udruženja s pravnom osobnošću (koju sada gube prisilnim propisima). Reorganizacija koja bi donijela značajne pomake i povećanje kvalitete rada obrtničkog sustava, trebala bi sadržavati odredbe koje će osigurati uključiv i otvoren sustav, adekvatnu primjenu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, poticati decentralizaciju i udruživanje obrtnika u udruženja obrtnika sa pravnom osobnošću na strukovnom principu uz uvjet financijske održivosti, omogućavati transparentan i učinkovit rad komorskog sustava od najniže do najviše razine komorskog sustava, odnosno bržu i kvalitetniju komunikaciju te prenošenje inicijativa sa razine udruženja obrtnika gdje se zaprimaju zahtjevi obrtnika do najviše razine sutava gdje se inicijative i zahtjevi obrtnika rješavaju ukoliko to nije moguće rješiti na razini osnovne jedinice organiziranosti obrta, udruženja obrtnika sa pravnom osobnošću. Udruženje ugostitelja Zagreb | Primljeno na znanje | Zadanu reformu nije moguće postići bez racionalizacije komorskog sustava na način ukidanja jedne razine jedinstvene organiziranosti obrta (područnih obrtničkih komora), što posljedično dovodi do promjena na razini udruženja obrtnika koja zadržavaju svoju ulogu u jedinstvenoj organiziranosti obrta, ali u reformiranom obliku koji će ih spojiti u jedan entitet sa pravnom osobnošću. Komorski sustav treba racionalizirati, smanjiti mu troškove kako bi se oslobodila sredstva upravo za obrtnike članove tog sustava (kreiranjem novih usluga i proizvoda za svoje članove), koji kontinuirano aktualiziraju opravdanost obveznog članstva i postojanje benefita koji oni stječu temeljem istog. |
| 100 | Udruženje ugostitelja Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU | Podržava se Odluka Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Odredbe čl. 6. i čl. 8. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, sagledane zasebno i u ukupnosti s ostalim predloženim izmjenama, posebno čl. 17. st. 2., su nejasne, nedorečene i podložne kritici. Naime, predmetnim izmjenama prelazi se s decentraliziranog sustava koji je obrtnicima omogućavao ostvarenje Ustavom zajamčenog prava na slobodu udruživanja, propisanu člankom 43. stavkom 1. Ustava na centralizirani sustav. Obrtnicima se oduzima sloboda udruživanja u udruženja obrtnika sa pravnom osobnošću na strukovnom principu koja je omogućavala komorskom sustavu da se prilagodi potrebama obrtnika radi osiguravanja kvalitetne usluge i osnaživanja njihovog tržišnog položaja. Navedeno samo po sebi ne izlazi iz prava zakonodavca da uređuje gospodarsku granu. Ali „mijenjanje pravila igre“, prema kojem o prestanku rada pojedinih udruga prema zakonodavnom uređenju iz 1993. odlučuju same udruge, prema zakonodavnom uređenju iz 2013. skupština Hrvatske obrtničke komore, a danas to propisuje Zakon, predstavlja jednu vrstu nedopuštenog ograničenja prava na udruživanje pod određenim uvjetima kakva su stekli svi članovi kada su se udružili prema Zakonu iz 1993. Ovo je posebno upečatljivo kada zakonodavac istim propisima predviđa osnivanje novih 20 županijskih udruženja obrtnika i Udruženja obrtnika Grada Zagreba pa ispada da je jedina svrha izbjegavanje skupštine Hrvatske obrtničke komore i rasprave o „prestanku s radom“ članova. Navedeno nije u skladu niti sa zahtjevom za preciznošću pravne norme niti stečenim pravima članova. Smatramo da bi predložena rješenja trebalo preispitati u duhu Odluke Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-6289/2-11-2021. od 20. listopada 2021. godine o usvajanju primjedbi na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu te uskladiti s postojećim zakonodavnim rješenjima, uzimajući u obzir i stečena prava. Posebno napominjemo da preuzimanje imovine pojedinih pravnih osoba koje nastaju udruživanjem pojedinih udruženja, a koje čine pojedini članovi koji su navedenu imovinu stekli samostalno, izravnim prihodima – članarinama i dr. nije u skladu niti s Ustavom zajamčenim pravom vlasništva i iznimnim mogućnostima ograničenja tog prava. Udruženje ugostitelja Zagreb | Djelomično prihvaćen | Odredbom članka 17. u prijelaznim i završnim odredbama nedvosmisleno se propisuje način tranzicije postojećih udruženja obrtnika u udruženja obrtnika iz članaka 6.,7. i 8. Nacrta prijedloga Zakona. Hrvatska obrtnička komora osnovana je ex lege, Zakonom o obrtu iz 1993. odnosno 2013. godine, kojim je zadan zakonodavni okvir organiziranosti obrta. Reforma komorskog sustava ne može se ostvariti bez reorganizacije i ukidanja jedne razine organiziranosti obrta jer sadašnji sustav zbog svoje strukture ne osigurava dovoljno sredstava za osmišljavanje novih proizvoda i usluga za potrebe svojih članova koji to očekuju upravo zbog obveznog članstva |
| 101 | Vjekoslav Šimunović | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNODOPUNJUJU | Članak 23. stavak (1) je potrebno maknuti jer stvara velike i nepotrebne probleme u poslovanju obrtnika koji imaju recimo paušalni obrt, robu prodaju putem web trgovine i koji imaju recimo jako mali promet. Jako je teško pronaći skladišni prostor u kojem se istovremeno može registrirati sjedište obrta i takva kombinacija stvara troškove obrtnicima koji možda niti ne mogu u mjesec dana zaraditi dovoljno da pokriju te troškove | Nije prihvaćen | Članak 23. izmijenjen je na način da postoji izuzetak od obveze imenovanja poslovođe/stručnog poslovođe u izdvojenom pogonu. |
| 102 | Vjekoslav Šimunović | IV.PRIJEDLOGZAKONAOIZMJENAMA IDOPUNAMAZAKONAOOBRTU, Članak1. | Potrebno je dodati i da obrtnik nije dužan imenovati poslovođu ukoliko skladišni prostor ima na lokaciji/adresi koja nije jednaka sjedištu obrta jer npr. ako imam skladište koje ima svu potrebnu dokumentaciju i koje je doslovno 15 metara dalje ali nije na istoj adresi mora se imati imenovanog poslovođu u izdvojenom pogonu | Prihvaćen | Prihvaća se. |