Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije s Konačnim prijedlogom Zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Aleksandra Mauri PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Znači Zakon će omogućiti da država predfinancira i u potpunosti financira obnovu zgrada u kojima su apartmani i stanovi za najam, te stanovi vlasnika koji imaju više od jedne nekretnine u Zagrebu, pa čak i iznad razine koju traže tehnički propisi, ali ne rješava pitanje dimnjaka u zgradama gdje nema upravitelja i pričuve.(Ostale pogodnosti koje Zakon donosi za mešetarenje i manipuliranje nekretninama neću spominjati.) U vezi toga imam nekoliko prijedloga: 1. da se obnova nekonstrukcijskih dijelova provede organizirano i prioritetno kao što se to radi npr. u Sisačko-moslavačkoj županiji 2. da se nekonstrukcijska obnova, ako ju izvode suvlasnici, predfinancira u slučaju da kuća ima upravitelja 3. da se troškovi nekonstrukcijske obnove etapno refundiraju na račune s kojih su plaćeni, u slučaju da kuća nema upravitelja i pričuvu. ( Takve kuće evidentno imaju problema s nerješenim imovinsko pravnim odnosima a što bi izmjene Zakona trebale premostiti). Nije prihvaćen Način financiranja za popravak nekonstrukcijskih elemenata će se propisati programom mjera.
2 danko seletković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zakon se u svojim definicijama poziva na Tehničke propise a koji nisu potpuni, jer ne uključuju interakciju tla i konstrukcije. Temeljna tla su kroz duge godine nemara u održavanju vodovodne i odvodne infrastrukture, likvefakcije uslijed vibracija prometa i potresa, klimatskih promjena, pretrpjela znatne promjene na lošije geomehaničke karakteristike i sukrivac su za nestabilnosti objekata. Poštivanjem normi Eurokod 7, HRN EN 1997-1: 2008 i HRN EN 1997-2:2008 osigurat će se znatno veća konstrukcijska sigurnost objekata. Predlažem da se za Razine obnove 2,3 i 4. obvezno izvode Geomehanički istražni radovi koji će utvrditi zatećeno stanje parametara tla potrebnih za geostatički proračun i projektiranje poboljšanja temeljnog tla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Za područje 16 općina i gradova Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije izrađena je Studija o seizmički induciranim efektima Petrinjske potresne serije 2020. – 2021. u kojoj je provedena preliminarna identifikacija rizičnih geoloških procesa i pojava, likvefakcije, vrtača i klizišta. Studija je nastala kao rezultat projekta geoloških, inženjerskogeoloških, hidrogeoloških i geofizičkih istraživanja za potrebe definiranja djelotvornoga koncepta organizirane obnove na područjima pogođenima potresom, a izrađivači studije su Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Na osnovi provedenih istraživanja izrađene su tematske karte koje sadrže kartografske podatke o rizičnim pojavama i izmjerenim razinama podzemne vode te su dane smjernice za donošenje odluka o planiranju i provođenju zahvata u prostoru, kao i upute za provedbu geotehničkih i geofizičkih istraživanja za projektiranje građevina u odnosu na registrirane pojave geohazarda, odnosno na potencijalne pojave likvefakcije, klizišta i vrtača.
3 Davorka Šušnjić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OSLOVNE ZGRADE Svrha izmjene čl.5 koji se odnosi i na poslovne zgrade je u zakonodavni okvir uvrstiti konstrukcijsku obnovu poslovnih prostora na način da se dopune uvjeti pod kojima vlasnici ostvaruju pravo na financiranje obnove. Prvenstveno, u cijelom Zakonu o obnovi nigdje se ne spominje pojam sjedišta pravne osobe već se spominju samo prebivalište i boravište, a pravne osobe nemaju niti prebivalište niti boravište. Isto tako fizičke osobe koje su upisane kao vlasnici poslovnih prostora u kojima se obavlja gospodarska djelatnost nemaju na adresi poslovnog prostora prebivalište niti boravište. Nije prihvaćen Nije relavantno jer vlasnici ne sudjeluju u financiranju obnove. Upravitelj ili vlasnik podnosi zahtjev za obnovu i nije uvjet da ima prebivalište ili boravište ili sjedište u toj zgradi (članak 39. stavak 6.).
4 Domagoj Orlić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 32. Ovim člankom se u naslovu iznad članka 46. te stavcima 1., 2., 3. i 4. brišu riječi "Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija". Potom se mijenja stavak 3. u kojem se opet navodi "Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija". Ostaje nejasno da li se članak 46., s obzirom na prijedlog izmjene stavka 3., odnosi na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju ili ne. To je posebno važno u smislu dopune stavka 3. koja glasi, citiram "Republika Hrvatska će vlasniku stana koji se nalazi u višestambenoj zgradi koja se uklanja na temelju ovoga Zakona, a koji je je to bio u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske." budući da su jedine višestambene zgrade uklonjene na području Petrinje, odnosno Sisačko-moslavačke županije. Slijedom navedenog, potrebno je nedvosmisleno definirati da li se stavak 3. odnosi na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju te predlažem da se dopuna članka 3., citat iz prethodne rečenice, uvrsti u članak 46.a koji se nedvojbeno odnosi na područje Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Prihvaćen Prihvaća se.
5 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. Članak 3. stavak 1. točka 9. – jasnije definirati razliku između pojedinačnog kulturnog dobra i građevine koja se nalazi u zaštićenoj kulturno povijesnoj/urbanoj cjelini Nije prihvaćen Primjedba nije jasna.
6 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. Članak 3. stavak 1. točka 5. – potrebno izmijeniti „pojačanje konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje konstruktivna, mehanička i geomehanička otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se ne cijeni potrebnim.
7 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. Članak 3. stavak 1. točka 4. – potrebno izmijeniti u „cjelovita obnova konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade i temeljnog tla kojima se postiže konstruktivna, mehanička i geomehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se ne cijeni potrebnim.
8 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. Članak 3. stavak 1. točka 1. – ispred teksta „i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije“ potrebno dopuniti sljedećim tekstom: „poboljšanje geomehaničkih parametara temeljnog tla“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se ne cijeni potrebnim.
9 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. Članak 3. stavak 1. – predlažemo dopuniti pojmovnik s pojmom „unificirani troškovnik“ jer bi se unificiranim troškovničkim stavkama (što je uobičajena praksa u svijetu) uskladili svi troškovnici, olakšao posao projektantima, naručitelju, izvođačima i stručnom nadzoru te osigurala kvalitetna i brza provjera prihvatljivosti troškova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer projekti obnove sadrže potrebne troškovnike.
10 Dubravko Kuzmanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ustav RH propisuje da su svi građani jednaki i da nema jednakijih. Iz ovog i srodnih Zakona i Odluka vidljivo je da nismo svi isti. Mi vlasnici stanova u obiteljskim kućama, a u kojima se nalaze zaštićeni najmoprimci, Zakonom i odlukom RH primamo stanarinu od zaštićenih najmoprimaca u iznosu od 2,40 kn/m2, dok Vlada daje za najam stanova oštećenim u potresima iznos od 75,00 kn/m2. Pa zar je to isto? Isto tako, sudski procesi vezani protiv RH na tu temu se odugovlaće i po meni izmišljaju se razlozi odugovlaćenju. Vlada RH je već izgubila nekoliko procesa na ESLJP-u (Europskom sudu za ljudska prava) i mora nadoknaditi razliku najamnina, na što je potrošila dosta novaca. A to su i naši novci, jer sve plaćaju iz proračuna koji pune svi građani RH. Isto, Vlada RH se obavezala da će taj problem riješiti do kraja 3. kvartala ove godine, ali kao što je već uobičajno, ništa nije napravljeno. Sada bi trebala opet platiti kaznu ESLJP-u za nepoštivanje te odluke. SRAMOTA, da veća ne može biti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nije predmet ovoga Zakona.
11 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. Predlaže se ostaviti stavak (2) važeće odredbe zakona, a koja glasi: "Programom mjera u svrhu provedbe ovoga Zakona određuju se najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru iz stavka 1. ovoga članka. Nije prihvaćen Predmetna se odredba u praksi pokazala problematičnom u kontekstu provedbe javne nabave i teško održivom u trenutno dinamičnim kretanjima.
12 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije Članak 37., Prijelazne i završne odredbe Predlažemo u prijelazne i završne odredbe uglaviti odredbu: „Pokrenuti postupci javne nabave započeti po odredbama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“, broj 102/20. i 10/21.) mogu se dovršiti po odredbama tog Zakona ili se predmetni postupci mogu poništiti i provesti po odredbama ovoga Zakona.“ Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Pokrenuti postupci završit će se po odredbama važećeg Zakona.
13 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. Predlažemo u članku 40. dodavanje stavka (6) koji glasi: "Na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije Fond za obnovu priprema, organizira i provodi popravak nekonstrukcijskih elemenata na obiteljskim kućama, višestambenim zgradama i stambeno-poslovnim zgradama sukladno Programu mjera, a prema redoslijedu i prioritetima koje utvrde jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave." U članku 40. stavku 1. predlažemo da se riječi "privremenu zaštitu zgrade" zamijene riječima "nekonstrukcijsku obnovu". Prihvaćen Prihvaća se.
14 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. Predlažemo da stavak (5) glasi: "(5) Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ako su ispunjeni uvjeti, može provesti postupke nabave objekata za privremeno stambeno zbrinjavanje iz ovoga članka u skladu s Zakonom o javnoj nabavi, a za što odluku donosi Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje." Smatramo da nema razloga za ostavljanjem odredbe da se privremeni smještaj nabavlja sukladno članku 131. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi kada uvjeti koji su u Zakonu o javnoj nabavi propisani nisu više ispunjeni za nabavu privremenog smještaja. Sukladno mišljenju Ministarstva gospodarstva u čijem je resoru nadležnost za javnu nabavu navedeno je sljedeće: „Dodatno, skrećemo pozornost da postupci obuhvaćaju razdoblje do pronalaska stabilnijih rješenja, odnosno provedbe redovnih postupaka temeljem kojih će se sklapati ugovori i okvirni sporazumi za potrebnu robu, radove i usluge.“ Iako, ističemo da nije jasno zašto se kod odabira sudionika u obnovi isključuje zakon o javnoj nabavi, a za stambeno zbrinjavanje ostaju odredbe o primjeni zakona o javnoj nabavi. Nije prihvaćen Odredba iz prijedloga Zakona je formulirana radi ubrzanja postupka.
15 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. Predlažemo da se i dalje primjenjuju odredbe Zakona o javnoj nabavi uz primjenu skraćenih rokova koje Zakon o javnoj nabavi omogućuje, a čiju primjen Zakon o obnovi može propisati i stvoriti uvjet za njihovu primjenu. Ukoliko gornje nije prihvatljivo, predlažemo da se za provedbu postupaka minimalno uvrste sljedeći kumulativno obvezni uvjeti: 1. da se natječaj objavljuje na EOJN, a prethodna infomacijska obavijest i na TED-u; 2. da se prije odabira provede elektronička dražba putem elektroničkog sustava. Također, potrebno je u prijelaznim i završnim odredbama definirati postupanje za postupke javne nabave koji su u tijeku, odnosno za postupke javne nabave koji su provedeni i za koje postoje ugovori ili uspostavljeni sustavi ugovora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zakon propisuje donošenje Pravilnika kojim će se urediti potrebna pitanja.
16 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 27. Vezano za članak 40.a, stavak 3. - predlažemo da se u svrhu postizanja cilja ovog zakona i Fondu za obnovu da ovlaštenje da na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije provodi postupak organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata na obiteljskim kućama, višestambenim zgradama i stambeno-poslovnim zgradama. Prihvaćen Prihvaća se.
17 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 12. Predlažemo iza članka 19. dodati novi naslov i članak 19. a koji glase: Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda i suglasnosti projekta obnove i projekta za izgradnju zamjenske obiteljske kuće i zamjenske višestambene, stambeno-poslovne zgrade Članak 19. (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, drugo javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda i suglasnosti projekta obnove i projekta za izgradnju zamjenske obiteljske kuće i zamjenske višestambene, stambeno-poslovne zgrade međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola. (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, potvrda i suglasnosti projekta obnove i projekta za izgradnju zamjenske obiteljske kuće i zamjenske višestambene, stambeno-poslovne zgrade utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave. (3) Županije, veliki gradovi i gradovi čija upravna tijela obavljaju upravne poslove prostornog uređenja i gradnje dužni su osigurati tehničke uvjete za pristupanje upravnog tijela i drugih javnopravnih tijela koja sudjeluju u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda i suglasnosti projekta obnove i projekta za izgradnju zamjenske obiteljske kuće i zamjenske višestambene, stambeno-poslovne zgrade programu eDozvola, uključujući i pristup elektroničkoj oglasnoj ploči u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno uspostave servisa eDozvole od strane Ministarstva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je predmetno pitanje uređeno programom mjera.
18 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. Predlažemo članak 15. ostaviti u dosadašnjem obliku: „(1) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se postojeće oštećene zgrade, i to: 1. zgrade javne namjene 2. višestambene zgrade 3. poslovne zgrade 4. stambeno-poslovne zgrade i 5. obiteljske kuće. (2) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade iz stavka 1. ovoga članka koje se ne smatraju postojećim ako je za njihovo ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom i ako budu ozakonjene. (3) Zgrade iz stavka 2. ovoga članka obnavljaju se po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju donesenog na temelju posebnog zakona. (4) Rješenje o izvedenom stanju za zgradu iz stavka 2. ovoga članka donosi se bez obzira na oštećenja na zgradi, ali se na temelju tog rješenja zgrada ne smije rabiti, a što se u izreci rješenja i navodi. (5) Postupak ozakonjenja zgrada iz stavka 2. ovoga članka je hitan i nadležno javnopravno tijelo dužno ga je riješiti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti Ministarstva da obnova na temelju ovoga Zakona ovisi o rješavanju zahtjeva za ozakonjenje zgrade. (6) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade iz stavka 1. ovoga članka na kojima su bespravno rekonstruirani odnosno uklonjeni konstrukcijski elementi zgrade odnosno izvršene bespravne preinake koje utječu na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade ako vlasnik odnosno suvlasnik pristane na vraćanje zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije kojom se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost ili pristane na rekonstrukciju do traženog stupnja mehaničke otpornosti i stabilnosti te nakon što se izvrši osiguranje podmirenja svih troškova vezano uz to. U protivnom je projektant dužan izvijestiti naručitelja projektne dokumentacije i podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji, što ne zaustavlja konstruktivnu obnovu zgrade.“ Naime, ako za oštećenu zgradu do 30.06.2018. godine, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, nije podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili je u predmetnom postupku ozakonjenja doneseno rješenje o odbijanju odnosno odbacivanju zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, tada ne bi trebalo omogućiti vlasnicima takvih zgrada pravo na obnovu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je u odredbi sadržano stajalište predlagatelja.
19 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 7. Predlažemo u članku 11. u stavku 1. iza riječi „gradnje zamjenskih obiteljskih kuća” dodati riječi: „gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada”. Nije prihvaćen Obuhvaćeno je pojmom i druge mjere uređene ovim Zakonom s obzirom na to da se Zaknom otvara mogućnost gradnje ovih zgrada međutim ne propisuje se detaljno.
20 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. Članak 5. stavak 2. i 3. – predlažemo definirati što podrazumijeva pojam „opremanje“ (da li su to pločice, parketi, sanitarije, stolarija ili isto uključuje i namještaj). Isto tako, ukoliko će se opremati obiteljske kuće predlažemo jednake uvjete i za opremanje višestambenih zgrada. Članak 5. stavak 7. – potrebno je definirati rok za izradu mrežne aplikacije Ministarstva Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer će biti na odgovarajući način uređeno provedbenim dokumentima.
21 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. Članak 3. stavak 1. točka 9. – predlažemo u Zakonu napraviti distinkciju između pojedinačnog kulturnog dobra i objekta koji to nije, a nalazi se u zaštićenoj kulturno povijesnoj/urbanoj cjelini jer nisu isti kriteriji za stručnjake. Članak 3. stavak 1. točka 10. – predlažemo iza riječi „projekt za uklanjanje zgrade“ dodati riječi „projekt za građenje višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade“, kao i u definiciju uključiti Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije. Članak 3. stavak 1. – predlažemo dopuniti pojmovnik sa pojmom „elektronička oglasna ploča“, a radi omogućavanja ovlaštenim projektantima ishođenje posebnih uvjeta, potvrda, suglasnosti i dr. na projekt obnove i projekt izgradnje zamjenske obiteljske kuće te višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade. Prijedlog odredbe: "elektronička oglasna ploča je mrežna stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo u sklopu elektroničkog programa eDozvola dostupnog na internetskoj adresi: »https://dozvola.mgipu.hr« (u daljnjem tekstu: eDozvola), a koja je stranica integrirana u mrežne stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje." Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pitanje zaštićenih kulturnih dobara uređeno je posebnih propisima. Elektronička oglasna ploća sasavni je dio programa eDozvole te će se koristiti kod ishođenja uvjeta konzervatora.
22 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. Predlažemo da stavak 23. glasi: (1) Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se obiteljske kuće, višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka Fond za obnovu odnosno Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje može na temelju odluke Ministarstva ukloniti i ostale zgrade istog vlasnika/suvlasnika uništene ili oštećene potresom, a čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu. (3) Zgrade za koje je podnesen zahtjev za obnovu ili uklanjanje zgrade, uklanjaju se uz suglasnost vlasnika, odnosno većine svih suvlasnika zgrade. (4) Ukoliko je zgrada iz stavka 1. ovoga članka pojedinačno kulturno dobro ili se nalazi unutar povijesne urbane cjeline za uklanjanje mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Suglasnost je nadležno tijelo dužno dostaviti u roku od pet dana od zaprimanja zahtjeva, a ukoliko se u propisanom roku ne očituje o zahtjevu, smatrat će se da je suglasnost izdana. Obrazloženje: U pojmovniku stoji da je zgrada, između ostaloga i građevina koja je namijenjena smještaju životinja, biljaka i stvari. Stoga je potrebno definirati u zakonu da se odluka o uklanjanju prvenstveno donosi za višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće. No, ukoliko na čestici postoje i druge zgrade (spremišta, garaža, staja i sl.), a koje su također izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost i prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili sabilnosti tla na okolnom zemljištu, tada Ministarstvo može odlukom naložiti da se uklone i takve zgrade. Nije prihvaćen Zakon propisuje da će se postupanje sa gospodarskim, poljoprivredim i drugim sličnim zgradama urediti drugim propisom.
23 Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. Vezano za članak 27. stavak 3. – Ako za uklonjenu uništenu postojeću obiteljsku kuću do 30.06.2018. godine, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, nije podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili je u predmetnom postupku ozakonjenja doneseno rješenje o odbijanju odnosno odbacivanju zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, tada se ne može vlasniku/suvlasniku graditi zamjenska obiteljska kuća. Predlažemo propisati da se u slučajevima gdje još nije riješeno o zahtjevu za ozakonjenje zastane s postupanjem vazano za gradnju dok se ne dovrši postupak ozakonjenja zgrade, te se po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju nastavi postupak po zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće. Shvaćamo da je cilj zakona ubrzati postupanje te se sa istim slažemo. Ali ne može se ubrzati postupanje na način da se vlasniku/suvlasniku nezakonito izgrađene obiteljske kuće na teret državnog proračuna izgradi zamjenska obiteljska kuća i to posebice ako se radi o gradnji kuće na lokaciji na kojoj prostornim planom nije planirana gradnja zgrada stambene namjene. Vezano za članak 27. stavak 5. – temeljem Zakona o zemljišnim knjigama zemljišnoknjižni sud je tijelo koje postupa i odlučuje o upisima u zemljišnu knjigu, te stoga ne može neko drugo tijelo u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće utvrđivati vlasništvo na temelju dostavljenih isprava. Potrebno je pridržavati se načela povjerenja u zemljišne knjige. Stoga predlažemo brisanje predmetnog stavka, te umjesto istog dodavanje odredbe kojom će podnositelj zahtjeva koji tvrdi da je vlasnik objekta biti pozvan da u određenom roku (npr. 15 dana) pokrene zemljišnoknjižni postupak za upis prava vlasništva ili pojedinačni ispravni postupak. Po utvrđenju prava vlasništva nastavit će se s postupkom donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je odredba sačinjena u skladu s intencijom predlagatelja u svrhu ubrzanja i pojednostavljenja postupanja te ostvarenja potrebne socijalne komponente. Pitanje vlasništva u ovom je slučaju povezano s ostvarenjem prava te se odredba cijeni opravdana.
24 Grad Petrinja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Svrha izmjene čl.5 koji se odnosi i na poslovne zgrade je u zakonodavni okvir uvrstiti konstrukcijsku obnovu poslovnih prostora na način da se dopune uvjeti pod kojima vlasnici ostvaruju pravo na financiranje obnove. U cijelom Zakonu o obnovi nigdje se ne spominje pojam sjedišta pravne osobe već se spominju samo prebivalište i boravište, a pravne osobe nemaju niti prebivalište niti boravište. Isto tako fizičke osobe koje su upisane kao vlasnici poslovnih prostora u kojima se obavlja gospodarska djelatnost nemaju na adresi poslovnog prostora prebivalište niti boravište. Čl.1 st.2 zakona odnosi se na „pomoći vlasnicima odnosno suvlasnicima oštećenih i uništenih višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i obiteljskih kuća“, no oštećen je i velik broj poljoprivrednih/gospodarskih zgrada koje su vlasnici OPG-ova s područja grada koristili za rad. Zakon ne predviđa njihovu obnovu, osim u čl.5. st.11 „Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete Vlada će posebnom odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.“ Obnova ovih zgrada je prepuštena Ministarstvu poljoprivrede i tu su nastali problemi i zastoj. U srpnju je ministarstvo, tj. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala natječaj za Podmjeru 5.2. tip operacije 1 – Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala s fondom u iznosu od 120milijuna kuna. Obzirom da poljoprivrednici primarno sami trebaju financirati obnovu Predlažemo za obnovu zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti koristiti isti princip samoobnove kao i kod stambenih zgrada. Čl.51 st.1 je predviđena izgradnja zamjenskih stanova samo na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, ali ne i Sisačko-moslavačke! Na području Grada Petrinje je nekoliko srušenih i oštećenih zgrada koje su dobile ili žutu ili crvenu naljepnicu te su stanari smješteni na raznim lokacijama i u različitim smještajima. Stanari srušenih zgrada su potpisali suglasnost u korist RH za rušenje zgrada koje nije bilo moguće obnoviti i sada ne znaju kada i na koji način će se pristupiti rješavanju ovog problema. Cijene rada i građevinskog materijala u postojećem Programu mjera su niske i neusklađene s tržištem. Cijene građevinskog materijala i radova su poprilično naraste i građevinskim tvrtkama javljanje na natječaje, a ni ugovaranje poslova nije zanimljivo iz tog razloga. Program mjera bi trebao pratiti trendove na tržištu te se usklađivati s njim kako bi se izvođači radova mogli lakše pronaći i kako bi se ubrzala obnova. predlažemo odlaganje otpada nastalog rušenjem posebno ureditit ovim ili posebnim zakonom. Nije prihvaćen Poslovni prostorni se obnavljaju na temelju ovoga Zakona a obnova poljoprivrednih i gospodarskih zgrada će biti predmet drugih propisa.
25 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA I. Do sada se pokazalo da vlasnici u potresu oštećenih objekata, osim obnoviti ih u stanju u kojem su bili prije potresa, imaju želju pri tome napraviti pojedine preinake objekata i/ili dograditi objekt na način da bolje udovoljava njihovim potrebama ili da dobiju dodatnu vrijednost objekta koja će im olakšati troškove obnove (takve potrebe se ne javljaju samo u slučajevima privatnih objekata nego i u slučajevima objekata javne namjene). U tim slučajevima vlasnici moraju izraditi dokumentaciju i ishoditi dozvole sukladno Zakonu o gradnji, te se ne primjenjuje Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (dalje: Zakon o obnovi). S obzirom da se u tim situacijama ne primjenjuje Zakon o obnovi, tada vlasnici ne ostvaruju pravo na bilo kakvu pomoć za radove popravka ili pojačanja konstrukcije, već iste izvode isključivo o svom trošku. Radi ravnopravnosti svih građana potrebno je Zakonom propisati da i u tom slučaju vlasnicima pripada pravo na novčanu pomoć za te troškove, s time da se predvidi da tada glavni projekti trebaju sadržavati jasne troškovnike iz kojih bi bili jasno odvojeni iznosi troškova za cjelovitu obnovu, pojačanje ili popravak konstrukcije zgrade odnosno popravak nekonstrukcijskih elemenata za koje bi ostvarivali pravo na naknadu dijela troška, u odnosu na ostatak troškova za preostale radove na objektu za koje im ne bi pripadala nikakva sredstva pomoći. II. Podržavamo prijedlog prema kojemu se omogućava uklanjanje i zamjenska gradnja svih oštećenih/uništenih zgrada (a ne isključivo obiteljskih kuća), te se u postupku uklanjanja zgrade čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, ovlašćuje građevinski inspektor za donošenje rješenja o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se ureduje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Međutim, izostale su odredbe o tehničkoj dokumentaciji i načinu gradnje zamjenske višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade, odnosno zgrade javne namjene. III. Smatramo da bi trebalo ograničiti primjenu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na način da isti ne bude zapreka za efikasnu i učinkovitu obnovu, te da bi bilo oportuno propisati da se projekti obnove konstrukcije zgrada koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, izrađuju u skladu s konzervatorskim smjernicama iz Programa mjera, te se za iste ne utvrđuju posebni uvjeti u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. IV. Osim navedenog, vezano uz korištenje sredstava iz fonda solidarnosti, potrebno je jasno definirati uvjete za korištenje sredstava iz fonda solidarnosti, dakle uvjeta pod kojima će se isplatiti predmetna sredstva, a ne da isplata istih ovisi o kasnije donesenim odlukama odnosno kriterijima različitim od ranije pripremljene dokumentacije i izvedenih radova. Za pretpostaviti je da bi Ministarstvo, tek rješenjem o obnovi (koje uvodi Prijedlog izmjene Zakona) koje donosi po završetku radova, utvrđivalo i sredstva iz fonda solidarnosti za sve zgrade koje su obnovljene po ovom Zakonu, uključivo zgrade javne namjene koje obnavljaju vlasnici i/ili osnivači, odnosno pravne osobe ili tijela kojima je zgrada dana na upravljanje. Ovo uz utvrđenje da Prijedlog izmjene Zakona, umjesto dosadašnjeg donošenja odluke o obnovi (privremene ili ne), predviđa da Ministarstvo, uz odluku o obnovi kojom nalaže Fondu, odnosno Središnjem državnom uredu, poduzimanje radnji u svezi s obnovom zgrada, donosi još jedan upravni akt - rješenje o obnovi, ali ne samo za one zgrade za koje je naložilo poduzimanje radnji, nego za sve obnovljene zgrade i to po završetku obnove, a prema kriterijima koji nisu definirani. V. Također bi bilo oportuno propisati odredbe kojima bi se propisale odredbe za suvlasnike susjedne nekretnine, u slučajevima kada je susjednu nekretninu potrebno koristiti kako bi se obnovio oštećeni objekt no suvlasnici te nekretnine bez opravdanog razloga takvu suglasnost ne daju ili fizički ometaju radove. VI. Člancima 18. - 22. postojećeg Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije, propisani su između ostalog posebni uvjet za pojedine struke koje sudjeluju u fazi projektiranja i fazi izvođenja radova, preporuka je da se navedeno uskladi s propisima o javnoj nabavi, obzirom da se u navedenim člancima propisuje i minimalan broj godina iskustva na određenim poslovima što je u nabavi često promatrano kao diskriminatorno i ograničavajuće. Također, treba uzeti u obzir aktualno stanje na tržištu u smislu raspoloživosti dovoljnog broja stručnjaka koji zadovoljavaju uvjete koji su propisani Zakonom o obnovi, a posebno u kontekstu kratkih rokova za iskorištenje sredstava iz FSEU. Člankom 41. postojećeg Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije, propisano je u stavku (4) Za obnovu zgrade javne namjene nužno je provesti i ishoditi pozitivnu tehničko-financijsku kontrolu projekta, što se pokazalo problematičnima tijekom iskustva u provedbi mjera koje se financiraju iz FSEU. Člankom 28. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i karlovačke županije (Prijedlog) navedena odredba se briše što je u skladu s potrebama iz prakse vezano uz FSEU. VII. Iz razloga usklađenja s Programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području grada zagreba, krapinsko-zagorske županije, zagrebačke županije, sisačko-moslavačke županije i karlovačke županije predlažemo izmjenu Članka 44. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine 102/20 i 10/21) na način: - u stavku 1. iza riječi: “skladištenje građevinskog otpada” dodati riječi: “materijala od rušenja i glomaznog otpada”. - u stavku 2. iza riječi: “skladištenja građevnog otpada” dodati riječi: “materijala od rušenja i glomaznog otpada”. VIII. U prijedlogu Zakona se ne spominje naknadno osiguranje zgrada od eventualnih prirodnih nepogoda, što uključuje i potres. Vezano za navedeno iznosimo stajalište da bi vlasnike trebalo obvezati da nakon obnove počnu uplaćivati policu osiguranja, a čiji bi iznos ovisio o razini obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost. IX. Čl. 41. stavak 4. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine 102/20 i 10/21) glasi: “za obnovu zgrade javne namjene nužno je provesti i ishoditi pozitivnu tehničko-financijsku kontrolu projekta.” Zaključak: Za obnovu zgrada javne namjene kojima je vlasnik ili osnivač Grad Zagreb, provode se postupci javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Temeljem ovoga članka nužno je provesti i ishoditi tehničko-financijsku kontrolu projekta. Pitanje: Da li je zaista nužna provedba tehničko-financijske kontrole projekta za obnovu zgrada javne namjene u vlasništvu/osnivača, konkretno Grada Zagreba? Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Iznesene primjedbe izlaze iz predmeta i sadržaja ovoga Zakona. Primjedba vezana uz provedbu tehničko-financijske kontrole se prihvaća.
26 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. Članak 41. navodi da će Pravilnik iz članka 28. Zakona Ministar će donijeti u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U članku 28. se ne spominje nikakav pravilnik. Odredba se možda odnosi na članak 29. predloženog zakona. Prihvaćen Prihvaća se.
27 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. Predlaže se brisati rok od 30 dana odnosno propisati primjereni rok minimalno 12 mjeseci od stupanja na snagu Zakona. Naime, gospodarska tranzicija, nov način i kvaliteta života, novi standardi te starost i trošnost kuća uz zapušteni stambeni fond i promjene obzirom na način korištenja postojećih zgrada i prostora u Gradu Zagrebu, kao i drugim europskim povijesnim središtima, vapaj su za sanacijom donjogradskih blokova, gornjogradskih insula i javnih površina Grada koje su desetljećima izložene propadanju , neodržavanju i degradaciji. Potres 22. ožujka 2020. je samo još jedan, ali ključni razlog pokretanju programiranja sveobuhvatne urbane obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Zavod za prostorno uređenja grada Zagreba je okupio multidisciplinarnu platformu od dvanaest ekspertnih radnih grupa znanstvenika i stručnjaka koji u okviru svojih struka i međusobnom koordinacijom zajedno s urbanistima Zavoda rade na istraživanjima/ studijama/ elaboratima koja će se integrirati u program cjelovite obnove, a sve sa ciljem iznalaženja integriranih prostornih rješenja za slojevitost i kompleksnost prostora Gornjega grada i Kaptola i Donjega grada što iziskuju novu planersku paradigmu i instrumente usmjerenih prema visokom stupnju osiguranja od potresnog hazarda i visokom standardu energetske učinkovitosti, a da se pritom očuva jedinstvena ambijentalnost i arhitektonska vrijednost, zadrži stanovnike i očuva sociodemografsku vitalnost gradskog središta te iznađe održiv financijsko ekonomski i organizacijski okvir. Sastavnice Programa cjelovite obnove povijesne urbane cjeline su sljedeće: prostorno-urbanistička analiza, konstruktorski modeli obnove, konzervatorski modeli obnove, sociološko istraživanje, urbanistički modeli obnove, imovinskopravni modeli obnove, ekonomski modeli obnove, prilagodba na klimatske promjene i zelena infrastruktura, energetska tranzicija, program unaprjeđenje mobilnosti i prometnog sustava, kružno gospodarstvo i projektantski modeli obnove za Pilot projekt_Blok_19 – predložena su dva scenarija. U tijeku iznalaženja integriranih prostornih rješenja i međusektorskog usuglašavanja, najvažniji planirani koraci koji slijede izradu sadržajne i organizacijske koncepcije Programa cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba su: „co-design“ i međusektorsko usklađivanje i usuglašavanje, široka javna rasprava s udrugama civilnog društva i građanima (radionice, forumi, izložbe, publikacije…) o razvojnim regeneracijskim izazovima povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, unaprjeđenje vidljivosti programa te konsenzus/ referendum o obnovi i usvajanje u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, koji proces je najvažniji i za koji proces participacije i usuglašavanja je potrebno određeno vremensko razdoblje. Izrada Programa cjelovite obnove nije preduvjet ni konstruktivnoj niti statičkoj obnovi, već je naglasak na modernizaciji i kvalitetnijem korištenju prostora, identifikaciji novih javnih prostora i/ili poboljšanju ponude usluga te njihovo prilagođavanje urbanom kontekstu, odabir namjena i sadržaja kompatibilnih povijesnom središtu u cilju razvoja područja i podizanje kvalitete stanovanja, uz istovremeni postupak revitalizacije – vraćanje života u povijesna središta očuvane prepoznatljivosti i identiteta Grada. Budući da izrada Programa cjelovite obnove ima snažan holistički pristup koji je neophodan kako bi ga prihvatili stanovnici središta, stanovnici cijeloga Grada i zagrebačke regije, ali i svi gosti gradskog središta (poslovni ljudi i turisti), a time osigurao provedivost, za njegov dovršetak i mogući početak cjelovite implementacije je potrebno znatno dulje vrijeme od zadanih 30 dana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se zbog žurnosti.
28 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA,      Članak 38. Predlaže se da se u stavku 3. odredi rok u kojem će se uplaćena sredstva vraćati uplatiteljima po službenoj dužnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se s obzirom na veliki broj zaprimljenih zahtjeva.
29 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 32. Članak 32. navodi da će RH vlasniku stana koji se nalazi u višestambenoj zgradi koja se uklanja, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist RH. Odredbom je propisana samo odgovarajuća veličina stana, što može biti štetno za obje strane. Definirati detaljnije kriterije za davanje stana u vlasništvo. Nije prihvaćen Predmetno je propisano kao mogućnost, ne kao obveza.
30 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. Izmjenom dosadašnjih odredbi povećavaju se pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi na način da će se prag nabave roba i usluga (bez PDV-a) povećati sa 200.000,00 kn i više na 1.033.076,00 kn i više za tijela središnje državne uprave, odnosno na 1.590.491,00 kn i više za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok bi se prag nabave radova (bez PDV-a) povećao sa 500.000,00 kn i više na 39.762.270,00 kn i više. Na postupke javne nabave procijenjene vrijednosti niže od pragova ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi, već se ti postupci nabave uređuju pravilnicima koje u slučaju Zakona o javnoj nabavi donose naručitelji pojedinačno, a u slučaju Zakona o obnovi pravilnik će donijeti Ministar. Bez donesenog pravilnika nije moguće provoditi postupke, a u izmjeni članka 42. stavka 2. Zakona o obnovi nije naveden rok u kojem će Ministar donijeti pravilnik. Pravilnikom se, između ostalog, treba propisati na koji način će se prikupljati ponude (da li javnim pozivom ili slanjem poziva direktno jednom ili više ponuditelja), rokovi za dostavu ponude, kriteriji za odabir ponude, pravna zaštita itd. Ovom izmjenom će se u svakom slučaju ubrzati postupci nabave procijenjene vrijednosti niže od praga jer ti postupci postaju postupci jednostavne nabave. Obzirom da se na te postupke neće primjenjivati Zakon o javnoj nabavi tek treba vidjeti na koji će se način pravilnikom osigurati poštivanje osnovnih načela javne nabave: načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Izmjenom ujedno briše dosadašnji stavak 2. kojim je propisano određivanje najviših cijena usluga, građevinskih proizvoda i radova koje se mogu prihvatiti u odabiru ponuditelja, koja odredba se u uvjetima stalnog rasta cijena na tržištu pokazala neodrživom, a ujedno i suprotnom načelu tržišnog natjecanja i drugim odredbama Zakona o javnoj nabavi Nastavano na niže dostavljeni mail vezano uz čl. 42. Zakona o obnovi „Odabir sudionika u gradnji“, stavkom 3. predlaže se da će o žalbama rješavati Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Smatram da je dobro što je pravna zaštita osigurana na predloženi način, međutim to će značiti da će Državna komisija rješavati o žalbama u svim postupcima vezanim uz obnovu pa i onima čija je procijenjena vrijednost manja od 200.000,00 kn (robe i usluge) i 500.000,00 kn (radovi), što po Zakonu o javnoj nabavi nije slučaj i moglo bi dovesti do dodatnog opterećenja DKOM-a, a što bi za posljedicu moglo imati u prosjeku duže trajanje svih žalbenih postupaka.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. Predlaže se da, u članku 26. Prijedloga, kojim se mijenja odredba članka 40. Zakona, s obzirom na promjenjivost cijena radova i materijala, za vlasnike oštećenog objekta koji traži financijsku pomoć i samostalno organiziraju radove, ili propiše rok za provođenje financijsko tehničke kontrole, ili da se propiše da vlasnik može započeti radovima prije odluke, a da će se naknadno obaviti financijsko tehnička kontrola i donijeti odluka. Naime ukoliko je vlasnik objekta već dogovorio obavljanje radova obnove s izvođačem, uslijed dugotrajnosti postupka financijsko tehničke kontrole se može odužiti vrijeme kada izvođači mogu započeti s radovima, pa može doći do situacije da izvođači uslijed porasta cijena i materijala neće biti u mogućnosti obaviti radove po dogovorenim cijenama. Nije prihvaćen Obveza provođenja tehničko-financijske kontrole nije propisana u slučaju samoobnove. Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade propisat će se programom mjera.
32 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 25. Odredba stavka 4. članka 39. ostavlja dvojbu radi li se o cjelovitoj obnovi ili o obnovi konstrukcije, stoga se predlaže konkretnije određenje. U članku 39. nedostaje odredba da Ministarstvo rješenjem na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće određuje iznos novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja je navedena u stavku 1. ovog članka. čl. 37 stavak 1. je propisano da se obnova provodi na temelju odluke o obnovi koju donosi Ministarstvo. čl. 39 stavak 1. je propisano da se obnova zgrada javne namjene provodi na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača odnosno pravne osobe ili tijela….. Zaključak: iz navedenih članaka Zakona nije razvidno da li jedinica lokalne samouprave u čijem su vlasništvu zgrade javne namjene treba ishoditi od nadležnog Ministarstva Odluku o obnovi zgrade ili pravna osoba, vlasnik, osnivač može sam donijeti Odluku o obnovi zgrade oštećene u potresu. Molimo za pojašnjenje! Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer nije potrebno niti odlučno. Cjelovito se obnavljaju zgrade za koje to Zakon propisuje. U pogledu novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće odredbom članka 37. stavka 4. Zakona propisano je da će uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera. Odluku o obnovi zgrade namjene donosi vlasnika i/ili osnivača odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje, a koja se odluka donosi u skladu s programom mjera, tj. predmetnu odluku ne donosi Ministarstvo.
33 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. Članak 37. stavak 4. Po odredbi članka 36. stavka 1. Zakona novčana pomoć za obnovu zgrade može se isplatiti prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove. Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće po stavku 1. ovog članka ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu. Međutim po stavku 2. ovog članka iznos novčane pomoći određuje se nakon završetka gradnje a isplata se propisuje programom mjera (stavak 4.). Trebalo bi i u ovom slučaju omogućiti isplatu dijela pomoći prije i tijekom gradnje a konačan iznos nakon završene gradnje. Nije prihvaćen Rješenje sadržano u odredbi je stajalište predlagatelja s obzirom da se postavilo opravdano pitanje o mogućnosti i načinu kontrole trošenja sredstava od strane fizičke osobe, u slučaju da se sredstva isplate unaprijed.
34 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. Člankom 22. se mijenja naziv članka 35. Zakona, te se dodaje nova odredba. No u ostalim odredbama Zakona se i dalje koristi stari naziv članka 35. Zakona, što dovodi do nejasnoća i nepreciznosti. Stoga bi trebalo ili ostaviti postojeći (stari) naziv članka, ili u slučaju izmjene naziva članka novi naziv adekvatno izmijeniti u svim člancima Zakona gdje se koristi Prihvaćen Prihvaća se.
35 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. Člankom 19. Prijedloga mijenja se odredba članka 28. stavka 1. i 2. Zakona. No iz ovako predložene odredbe proizlazi da se zamjenski objekt može graditi na drugom zemljištu vlasnika uklonjene građevine ukoliko je na njemu dopuštena gradnja zgrada stambene namjene, no ukoliko se isti gradi na zemljištu u vlasništvu neke od županija odnosno vlasništvu RH tada se uopće ne mora raditi o zemljištu na kojem je dopuštena gradnja zgrada stambene namjene, već za navedeno uopće ne postoji predmetno ograničenje. Slijedom navedenog, kako ne bi došlo do ovakvog apsurda, potrebno je ostaviti stavak 1 predmetnog članka u postojećem obliku, ili bi stavak 2 trebalo iznova u cijelosti napisati na način da se navedeno uskladi (na potrebu cjelovitog novog teksta stavka 2. ukazuje i činjenica da se u Prijedlogu navodi da se novi tekst dodaje iza riječi „uklonjene kuće“, a koji tekst „uklonjene kuće“ se u predmetnom stavku nalazi na čak 3 mjesta). Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća.
36 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 17. Članak 25.a stavak 1. Ova se iznimka ne smije dopustiti u odnosu na zgrade koje su pojedinačno kulturno dobro ili se nalaze unutar povijesne urbane cjeline osim u slučaju da se nadležno tijelo nije očitovalo u roku od 5 dana (novog članka 23. stavak 4.) niti je dostavilo obrazloženje kojim se protivi rušenju. Važno je napomenuti da po odredbi stavka 5. ovog članka rješenje iz stavka 4. ovoga članka smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči, čime postaje izvršno. Članak 25.a st. 3. Za zgrade koje su pojedinačno kulturno dobro ili se nalaze unutar povijesne urbane cjeline trebalo bi propisati obvezu izrade elaborata. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se cijeni da se u predmetnim situacijama radi o slučajevima u kojima poduzimanje radnje ne trpi odgodu
37 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. U članku 23. stavak 4. Predviđeni rok izdavanja suglasnosti od 5 dana za uklanjanje zgrade koje je kulturno dobro ili se nalazi unutar zaštićene cjeline, ne osigurava potrebno vrijeme za ishođenje suglasnosti od Hrvatskog vijeća za kulturna dobra kako stoji u članku 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Neprihvatljivo je da se za tako važnu odluku koja zahtijeva izradu određene dokumentacije propisuje iznimno kratak rok, odnosno rok koji se, kao takav, ne navodi ni u jednom drugom postupku, pa se predlaže propisati rok od najmanje 8 dana. Predložena mogućnost uklanjanja zgrade sa statusom kulturnog dobra ili zgrade unutar zaštićene cjeline bez suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara protivna je odredbi članka 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (ne ulazeći u pitanja vlasništva). Sukladno članku 73. istog Zakona, a vezano za Hitne mjere zašite i očuvanja kulturnih dobara, za ugrožene zgrade izdaju se mjere zaštite s rokom izvršenja tih mjera. Smatramo da se predloženim rješenjem odluka o uklanjanju zgrade nalazi u ingerenciji samo jednog čovjeka (inspektora) što je u koliziji sa transparentnošću postupka, ostavlja široki prostor zlouporabe i mogućnost manipulacije postupkom te smatramo da se ovime grubo krše prava i procedure koje Zakon mora štititi. Nadalje, uklanjanje kulturnog dobra za koje je potrebno izraditi repliku, potrebno je potkrijepiti odgovarajućom dokumentacijom. Ukoliko dokumentaciju nije moguće realizirati analizom in situ, moguće je organizirati snimke odgovarajućim geodetskim uređajima, a to je ovim prijedlogom onemogućeno. Sa stajališta zaštite i očuvanja kulturnih dobara, Zavod je, sukladno članku 53. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, dužan pratiti stanje kulturnih dobara te voditi evidenciju o svim promjenama istih što je isključivanjem Zavoda iz ovog postupka također onemogućeno. Člankom 14. mijenja se dosadašnji članak 23., koji se nalazi u dijelu trećem, pod naslovom - Uklanjanje zgrada, podnaslov - Zgrade koje se uklanjaju, pa nije jasno zbog čega se stavkom 3. propisuje da se u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće ako se stvarno stanje glede vlasništva kuće odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, vlasništvo može dokazivati na druge načine. Bilo bi jasnije da se propiše da, ukoliko se ima namjera utvrđivati pravo vlasništva u upravnom postupku kao prethodno pitanje, da se to provodi kod donošenja odluke o rušenju. Također, navedeno je da je moguće u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće, provoditi zemljišnoknjižni ispravni postupak, što apsolutno nije dozvoljeno jer sukladno posebnom propisu isti postupak provode suci zemljišnoknjižnog odjela. Nije prihvaćen Predmetni rok se cijeni odgovarajućim, a osim toga ako tijelo predmetnu suglasnost ne želi dati ono može odmah odbiti izdavanje suglasnosti.
38 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 13. Uz članak 11. - 13. Prijedloga Zakona Pojmovi cjelovita obnova konstrukcije, pojačanje konstrukcije i popravak konstrukcije nisu dovoljno razjašnjeni. Naime sva tri pojma iz tih točaka zapravo uključuju popravak i pojačanje konstrukcije zgrada oštećenih u potresu u stanje kojima bi se trebala postići protupotresna otpornost sukladno kriterijima iz aktualnih propisa prema kojima se projektira nova gradnja. Zakonsko rješenje koje se bazira samo na protupotresnoj obnovi, a ne uvažavajući i nužnost druge vrste obnove (protupožarna, energetska) odnosno ne temelji se na cjelovitoj obnovi kao takvo je do sad bilo neprovedivo. Dodatni napori u smislu izmjene Zakona, neće donijeti željene rezultate bez obzira na ciljane izmjene glede legalnosti građevina u vlasničke odnose jer ako nema cjelovite obnove, zgrade neće biti uporabljive već samo konstruktivno pojačane. Također, predviđeni način financiranja obnove je potrebno zamijeniti realnijim jer je jasno da niti Država ili Grad nisu u mogućnosti osigurati toliko velika sredstva financiranja. Nije prihvaćen Načini obnove su definirani Zakonom vodeći računa o temeljnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti što je predmet ovoga Zakona.
39 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 12. Uz članak 11. - 13. Prijedloga Zakona Pojmovi cjelovita obnova konstrukcije, pojačanje konstrukcije i popravak konstrukcije nisu dovoljno razjašnjeni. Naime sva tri pojma iz tih točaka zapravo uključuju popravak i pojačanje konstrukcije zgrada oštećenih u potresu u stanje kojima bi se trebala postići protupotresna otpornost sukladno kriterijima iz aktualnih propisa prema kojima se projektira nova gradnja. Zakonsko rješenje koje se bazira samo na protupotresnoj obnovi, a ne uvažavajući i nužnost druge vrste obnove (protupožarna, energetska) odnosno ne temelji se na cjelovitoj obnovi kao takvo je do sad bilo neprovedivo. Dodatni napori u smislu izmjene Zakona, neće donijeti željene rezultate bez obzira na ciljane izmjene glede legalnosti građevina u vlasničke odnose jer ako nema cjelovite obnove, zgrade neće biti uporabljive već samo konstruktivno pojačane. Također, predviđeni način financiranja obnove je potrebno zamijeniti realnijim jer je jasno da niti Država ili Grad nisu u mogućnosti osigurati toliko velika sredstva financiranja. Nije prihvaćen Načini obnove su definirani Zakonom vodeći računa o temeljnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti što je predmet ovoga Zakona.
40 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. Uz članak 11. - 13. Prijedloga Zakona Pojmovi cjelovita obnova konstrukcije, pojačanje konstrukcije i popravak konstrukcije nisu dovoljno razjašnjeni. Naime sva tri pojma iz tih točaka zapravo uključuju popravak i pojačanje konstrukcije zgrada oštećenih u potresu u stanje kojima bi se trebala postići protupotresna otpornost sukladno kriterijima iz aktualnih propisa prema kojima se projektira nova gradnja. Zakonsko rješenje koje se bazira samo na protupotresnoj obnovi, a ne uvažavajući i nužnost druge vrste obnove (protupožarna, energetska) odnosno ne temelji se na cjelovitoj obnovi kao takvo je do sad bilo neprovedivo. Dodatni napori u smislu izmjene Zakona, neće donijeti željene rezultate bez obzira na ciljane izmjene glede legalnosti građevina u vlasničke odnose jer ako nema cjelovite obnove, zgrade neće biti uporabljive već samo konstruktivno pojačane. Također, predviđeni način financiranja obnove je potrebno zamijeniti realnijim jer je jasno da niti Država ili Grad nisu u mogućnosti osigurati toliko velika sredstva financiranja. Nije prihvaćen Načini obnove su definirani Zakonom vodeći računa o temeljnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti što je predmet ovoga Zakona.
41 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. Stručni savjet trebao bi brojiti 22. člana i to predstavnika Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba s obzirom da je Zakonom propisano da Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba izrađuje Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba koji ujedno čini temeljni dokument cjelovite obnove Grada Zagreba. Nije prihvaćen Ne potrebno širenje kruga sudionika s obzirom na to da su sve struke adekvatno zastupljene.
42 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 8. U predloženoj odredbi članka 12. stavku 1. točki 8. predlaže se riječi: „konzervatorske smjernice“ zamijeniti riječima: „mjere zaštite“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže s ciljem jednoobraznog propisivanja uvjeta odnosno mjera konzervatorske zaštite te pojednostavnjenja i ubrzanja postupka izrade dokumentacije za svaku zgradu koja se nalazi u obuhvatu kulturno povijesne cjeline. U odnosu na stavak 2. i 3. držimo korisnim da se Zakonom odredi obvezni sadržaj Programa, rok za izradu i njegova konkretna svrha u kontekstu provedbe Zakona o obnovi. U stavku 3. članka, potrebno je dodati izraz: „u suradnji s nadležnim tijelom za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Zagreba“ a u skladu sa stavkom 2. istog članka kojim je propisano da za sve druge županije istu podlogu izrađuje Ministarstvo kulture i medija. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer su konzervatorske smjernice dio programa mjera s ciljem olakšavanja projektiranja projektantima. Rok za donošenje programa mjera sadržani su u Zakonu. Zavod za prostrono uređenje grada Zagreba cijeni se kompetentan za izradu predmetnog Programa a isti može po potrebi konzultirati tijela za koja smatra potrebnim.
43 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 7. Člankom 7. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i karlovačke županije (Prijedlog) mijenja se članak 11. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije (Zakon), pri čemu se u stavku 3. briše odredba da se Programi mjera donose i uz prethodna mišljenja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Predlaže se da navedena odredba ostane u Zakonu kako bi se Gradu Zagrebu omogućilo aktivno sudjelovanje u donošenju Programa mjera. Mišljenja smo kako ukidanje izdavanja mišljenje Grada Zagreba na program mjera uz obrazloženje da su grad Zagreb i druge županije zastupljeni članovi Savjeta izabrani po načelu stručnosti, ne može zamijeniti stav (politički) županija i Grada Zagreba. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je program mjera prvenstveno stručno tehnički dokument za provedbu Zakona.
44 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. Članak 5.b glasi: „Ministarstvo u ime Republike Hrvatske može, sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, stjecati vlasništvo nekretnina kako bi se osigurala provedba ovoga Zakona.“ S obzirom na postupke koji su u tijeku prema članku 70. Zakona o upravljanju državnom imovinom i samoj odredbi članka 70., što će konkretno značiti ova odredba članka 5.b Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o obnovi, odnosno hoće li imati utjecaj na postupke u tijeku prema članku 70. Zakona o upravljanju državnom imovinom? Također, način stjecanja vlasništva nad nekretninama potrebno je jasno definirati, predlažemo Pravilnikom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Način stjecanja nekretnina u smislu predmetne odredbe uređen je posebnim zakonom.
45 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. Vezano za članak 5. stavak 2. napominjemo da Zakonom nije definirano što se podrazumijeva pod opremanjem te nije jasno zašto se ne primjenjuje na sve stambene tipologije, osim ako se to ne uređuje Programom mjera. Člankom 4. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, krapinsko – zagorske županije i zagrebačke županije, sisačko – moslavačke županije i karlovačke županije (Prijedlog) mijenja se članak 5. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, krapinsko – zagorske županije i zagrebačke županije, sisačko – moslavačke županije i karlovačke županije (Zakon), pri čemu se u stavku 5. propisuje obveza prenošenja prava na osigurninu do donošenja odluke. U predmetnom stavku bi trebala biti propisana obveza prijenosa prava na osigurninu do iznosa troška obnove ili uklanjanja, a ukoliko osigurnina premašuje te troškove, tada razlika osigurnine treba pripasti osiguraniku (u protivnom radilo bi se o stjecanju bez osnove od strane Republike hrvatske za taj iznos razlike između osigurnine i troška obnove odnosno uklanjanja). Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer će isto biti pobliže uređeno programom mjera te je intencija odredbe sadržana u istoj.
46 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. U stavku 1.: - pod točkom 3. predlaže se preciznije određenje pojma „obiteljska kuća“ s točnim definiranjem maksimalne površine - pod točkom 9. predlažemo jasnije definiranje s ciljem razlikovanja i tretmana pojedinačnih kulturnih dobara i ostalih objekata koji su unutar zaštićene zone, osobito nije jasno definirano u koju kategoriju bi spadali objekti na Mirogoju (mrtvačnica i arkade) - pod točkom 13. predlaže se konkretnije određenje pojma „stambeno-poslovna zgrada“ kako bi se nedvojbeno razlikovao od pojma „obiteljska kuća“ posebice u odnosu na površinu Članak je potrebno dopuniti pojmom odluke suvlasnika o obnovi iz članka 16. Zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se ne cijeni potrebnim. Osim toga definicije su u skladu s potrebama provedbe ovoga Zakona.
47 GRAD ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 1. U članku 1. stavak 1. predlaže se iza riječi „obiteljskih kuća“ dodati riječi: „višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada”. Obrazloženje: Zakonom se ne uređuje samo gradnja zamjenskih obiteljskih kuća nego i gradnja višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća, na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa (članak 40.a) Nije prihvaćen Gradnja višestambenih zgrada će biti uređena drugim propisom.
48 Građanska inicijativa Petrinjsko proljeće PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA • POLJOPRIVREDNE/GOSPODARSKE ZGRADE Čl.1 st.2 zakona odnosi se na „pomoći vlasnicima odnosno suvlasnicima oštećenih i uništenih višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i obiteljskih kuća“, no oštećen je i velik broj poljoprivrednih/gospodarskih zgrada koje su vlasnici OPG-ova s područja grada koristili za rad. Zakon ne predviđa njihovu obnovu, osim u čl.5. st.11 „Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete Vlada će posebnom odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.“ Obnova ovih zgrada je prepuštena Ministarstvu poljoprivrede i tu su nastali problemi i zastoj. U srpnju je ministarstvo, tj. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala natječaj za Podmjeru 5.2. tip operacije 1 – Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala s fondom u iznosu od 120milijuna kuna. Zatražili smo pomoć naših sugrađana i vlasnici dva OPG-a su nam se javila s identičnim pričama te su bili spremni ponuditi i da njihovu priču podijelimo s Vama. Oba OPG-a imaju pravo na povrat novca nakon obnove, ali sve moraju platiti sami te će im se tek onda isplatiti subvencija. U oba slučaja riječ je o iznosima od milijun-milijun i pol, samo za rušenje objekta. • POSLOVNE ZGRADE Svrha izmjene čl.5 koji se odnosi i na poslovne zgrade je u zakonodavni okvir uvrstiti konstrukcijsku obnovu poslovnih prostora na način da se dopune uvjeti pod kojima vlasnici ostvaruju pravo na financiranje obnove. Prvenstveno, u cijelom Zakonu o obnovi nigdje se ne spominje pojam sjedišta pravne osobe već se spominju samo prebivalište i boravište, a pravne osobe nemaju niti prebivalište niti boravište. Isto tako fizičke osobe koje su upisane kao vlasnici poslovnih prostora u kojima se obavlja gospodarska djelatnost nemaju na adresi poslovnog prostora prebivalište niti boravište. • STAMBENE ZGRADE Čl.51 st.1 je predviđena izgradnja zamjenskih stanova samo na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, ali ne i Sisačko-moslavačke! Na području Grada Petrinje je nekoliko srušenih i oštećenih zgrada koje su dobile ili žutu ili crvenu naljepnicu te su stanari smješteni na raznim lokacijama i u različitim smještajima. Stanari srušenih zgrada su potpisali suglasnost u korist RH za rušenje zgrada koje nije bilo moguće obnoviti i sada ne znaju kada i na koji način će se pristupiti rješavanju ovog problema. • PROGRAM MJERA Cijene rada i građevinskog materijala u postojećem Programu mjera su niske i neusklađene s tržištem. Cijene građevinskog materijala i radova su poprilično naraste i građevinskim tvrtkama javljanje na natječaje, a ni ugovaranje poslova nije zanimljivo iz tog razloga. Program mjera bi trebao pratiti trendove na tržištu te se usklađivati s njim kako bi se izvođači radova mogli lakše pronaći i kako bi se ubrzala obnova. • GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA Odlaganje otpada koji nastaje rušenjem zgrada u SMŽ mora također biti uređen zakonom, a u čl.46 se ne spominje Sisačko-moslavačka županija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
49 Grga K. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA 1. Neprihvatljiva je obnova nelegalnih građevina ili građevina koje su naknadnim građevinskim radovima postale nelegalne, a pogotovo je nemoralno ako se isto radi javnim novcem. Postoji eventualna mogućnost obnove u skladu s projektnom dokumentacijom iz pravomoćne građevinske dozvole i uporabne dozvole što podrazumijeva uklanjanje nelegalno izgrađenih ili prenamijenjenih dijelova zgrade. Zar nije dovoljno što trpimo nerad istog ovog ministarstva koje predlaže ovaj zakon (izmjene) i službi koje dopuštaju nelagalne gradnje odnosno nagrđivanje predivnih secesijskih zgrada u užem centru Zagreba pa bi sada trebali i financirati javnim sredstvima "zgrade koje nisu sukladne propisima o gradnji"?! Svi oni koji predlažu takve i slične izmjene, nebitno radi li se o aktualnom gradonačelniku, ministru, državnom tajniku; oni ljude koji poštuju propise i zakone smatraju 'de facto' budalama koje će ovim izmjenama odnosno financiranjem izgradnje i obnove "zgrade koje nisu sukladne propisima o gradnji" postati budale 'de jure'! Kako može država poticati nepoštivanje vlastitih zakona i propisa? Kakva je to država i je li to uopće u pravom smislu država građana ili despotski aparat koji usmjerava novce poštenih ljudi u džepove prevaranata?! 2. Treba jasno i nedvojbeno definirati tko su korisnici (nikakvi kvazi srodnici i sl. nove definicije koje se predlažu ovim nakaradnim zakonom) npr. "Korisnici sredstava u smislu ovog zakona su fizičke osobe – građani, vlasnici ili suvlasnici stambenih jedinica (stana ili kuće) s prebivalištem na adresi te stambene jedinice prijavljenim najkasnije 21. ožujka 2020. godine za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije odnosno 27. prosinca 2020. za područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije." Kao primjer navodim javni poziv FZOEU; drugog fonda u vlasništvu države - https://www.fzoeu.hr/docs/165/Javni%20Poziv%2015.9.2021..pdf 3. Potrebno je obvezati svakog izvođača na sklapanje obvezne police osiguranja na podmirenje sve štete uzrokovane nekvalitetnom obnovom/gradnjom ili zbog drugih nedostataka prilikom izvođenja radova kroz sljedećih 30 godina, a kako porezni obveznici ne bi morali namirivati štetu nastalu njihovim radom obzirom su plaćeni javnim sredstvima. Naime, danas je čest slučaj zatvaranja tvrtki čime prestaje sva njihova financijski odgovornost prema drugoj ugovorenoj strani. Poželjna je aktivnost javnih subjekata koji će omogućiti dokazivanje referenci čime bi se umanjili iznosi osiguranja iako je očekivati kako će takvo osiguranje biti znatno, ali će pružiti neophodnu sigurnost da neće doći do dodatnih troškova za porezne obveznike. Potrebno je razmisliti i o obvezi sklapanja police na 30 godina za sve obnovljene/izgrađene zgrade za sve štetne događaje. 4. Potrebno je uvesti obvezu davanja izjave (ovjerene kod javnog bilježnika) vlasnika/suvlasnika stambene jedinice koje se obnavljaju o dozvoli uknjižbe države na DESET godina (takva odredba je i kod sklapanja ugovora za stambeno zbrinjavanje) te o njihovom stvarnom vlasništvu koje je sukladno upisu u zemljišne, odnosno prihvaćanju obveze potpunog uređenja vlasništva ukoliko isto nije u potpunosti uređeno tj. postoje određena odstupanja i to o njihovom trošku s obvezom pokretanja istog pred nadležnom zemljišnom knjigom u roku tri mjeseca (to je i u interesu tih vlasnika/suvlasnika, ali i poreznih obveznika). 5.Sukladno propisima za sve građevine izgrađene poslije 16.2.1968., a koje su srušene ili znatno oštećene u potresu koji nisu bili jačine veće od 6.5 stupnjeva po Richteru potrebno je utvrditi odgovornu osobu – graditelja, odnosno investitora koji je gradio bez dozvole ili nije gradio u skladu s dozvolama ili je delegalizirao legalne objekte. 6. Nadležna tijela sukladno Zakonu o gradnji bi trebala napraviti fotodokumentaciju prije sklapanja ugovora o financiranju izgradnje/obnove i poslije završetka svih radova (dakle prilikom ishođenja uporabne dozvole) te ista mora biti javno i jednostavno dostupna radi bolje kontrole javnosti nad utrošenim javnim sredstvima. Podsjećam na prijedloge prilikom donošenja zakona koji nisu prihvaćeni niti je na njih dan adekvatan odgovor; Imovinsko-pravni odnosi Općenito je potrebno uvesti odredbe koje definiraju ne mijenjanje zatečenih vlasničko/suvlasničkih i imovinsko-pravnih odnosa s naglaskom kako rješenja po ovom zakonu i radovi izvršeni ovim zakonom ne mijenjaju imovinsko-pravne odnose, a nadalje da zahtjeve za obnovu ili pomoć može podnijeti bilo koji suvlasnik. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi u većini su odgovornost države koja nije osigurala provođenje sudskih postupaka u razumnim rokovima, ali također nije riješila mnoge postojeće životne situacije protivne zakonskim odredbama te iz tih razloga se treba pobrinuti da ovaj zakon ne nanosi dodatnu nepravdu. Ovdje treba imati na umu stanarska prava na privatnom vlasništvu, stanarska prava na neadekvatnim nekretninama, neriješene obiteljske odnose, neprovedena spajanja zemljišne knjige i zbirke položenih ugovore, neprovedena etažiranja itd. Nelegalne građevine Također vrlo je bitno ovim putem obratiti pozornost na legalnost građevina (ne može se područje glavnog grada koji je izuzetna srednjoeuropska kulturna cjelina obilježena stilovima gradnje s kraja 19. i početka 20. st. stavljati u isti kontekst ruralne cjeline naselja Gunja) i to iz dva razloga; 1. nelegalne građevine, a pogotovo one kojima je odbijena legalizacija po posebnom zakonu o ozakonjenju tih građevina jer su imovinsko-pravno i urbanistički neprihvatljive, 2. nelegalne gradnje, dogradnje, nelegalnih rekonstrukcija i sl. su često statički neprihvatljive odnosno narušile su dotadašnje dobre statike. Nelegalni objekti iz tog razloga ne mogu biti predmetom obnove odnosno ovog zakona ukoliko nisu u postupku ozakonjenja (čl. 18.), a što podrazumijeva da im legalizacija nije odbijena po podnesenom zahtjevu te da je građevina u skladu s prostornim uvjetima (konkretan primjer, ukoliko je za zgradu koja je oštećena podnesen zahtjev za legalizaciju o kojem još nije odlučeno, a zgrada ima kat više ili ima otvore prema susjednim građevnim česticama, a što nije dozvoljeno prostornim uvjetima, tada se takva zgrada prilikom obnove ima prilagoditi prostornim uvjetima, konkretno ukloniti kat više i zatvoriti otvore prema susjednim građevnim česticama). Deponije Potrebno je odmah odrediti lokacije deponija građevinskog materijala prilikom donošenja Zakona, ni dana se ne smije odgađati s time, obzirom su padine Medvednice postala divlja odlagališta građevinskog materijala za koji djelatnici centara za zbrinjavanje otpada izmišljaju razloge kako ga ne bi zbrinuli, a što je u trenutnoj situaciji potencijalna ekološka bomba dugotrajnog nagrđivanja tog Parka prirode (Medvednice). Ograničenje ovog izvanrednog zakona Obzirom je intencija ovog zakona rješavanje izvanredne situacije, potrebno je uvesti ograničenje Zakona, bilo vremenski, bilo po izvršenju ciljeva. Novčana pomoć Potrebno je uzeti u obzir ukidanje ukoliko je potrebna izgradnje/obnova; ne može se dozvoliti isplata i primitak novca, a da se u njoj i dalje živi ili se treba izmijeniti na način da se novčana pomoć isplati po okončanju obnove od strane vlasnika/suvlasnika te primitka završnog izvješća nadzornog inženjera koji utvrđuje ispravno izvedenu obnovu. Ovdje je bitno napomenuti ukoliko ostane na snazi isplata kako u slučaju suvlasništva bi se novac trebao isplatiti na poseban računa pričuve predmetne građevine ili taj račun mora biti osnovan, a za njegovo upravljanje treba biti imenovan upravitelj sa suglasnošću većine suvlasnika gledano po suvlasničkim udjelima (kako bi ovaj zakon bio u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Uklanjanje zgrada Ukoliko zgrada statički nije sigurna i ne može se obnoviti odnosno cijena obnove bi bila skuplja od nove izgradnje, ona je tada, ugroza za sigurnost građana te se ima ukloniti. Zbog navedenog, suglasnost vlasnika, suvlasnika, posjednika, nadležnih tijela za očuvanje kulturnih dobara i sl. samo dovodi do usporavanja procesa koji bi morao biti neminovan, a to je uklanjanje zgrade. Treba navesti da se po donošenju rješenja ono dostavlja evidentiranim nositeljima prava i upisanima u teretovnicu (između ostalih ukoliko su se poštivale zakonske odredbe koje im to nalažu, tamo su upisana i nadležna tijela za očuvanje kulturnog dobra). Potrebno je uvesti obvezu hitnog izlaska građevinske inspekcije po pozivu građana, jer ista na dojave nije izlazila. Zaštićeni najmoprimci Svim zaštićenim najmoprimcima koji su koristili stanove u vlasništvu privatnih vlasnika, kao i onima koji su koristili stanove neodgovarajuće veličine u višestambenim zgradama i obiteljskim kućama koje se obnavljaju na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo treba dati u najam drugi stan odgovarajuće veličine na području mjesta prebivališta, ukoliko oni ili njihovi ukućani nemaju u vlasništvu stambenu nekretninu u Republici Hrvatskoj, a ukoliko oni ili njihovi ukućani imaju stambenu nekretninu u Republici Hrvatskoj tada im Ministarstvo treba osigurati plaćanje troškove preseljenja u tu nekretninu. Obrazloženje - stanarska prava zaštićenih najmoprimaca je neriješeno političko pitanje, pogotovo u stanovima privatnih vlasnika, a obnovom zbog elementarne nepogode odnosno tim financijskim sredstvima treba riješiti to pitanje pa time te ljude preseliti u adekvatne stanove u vlasništvu RH, a ne ih seliti pa im obnavljati stanove u privatnom vlasništvu (odnosno neodgovarajuće površine u vlasništvu RH) pa ih ponovno seliti u te stanove koji očito nisu trajno rješenje. Dokaz kako zaštićeni najmoprimci, odnosno njihovi ukućani sa prijavljenim boravištem dana 22.3.2020. kada se potres dogodio, nemaju u vlasništvu stambenu nekretninu na području RH neophodan je radi sprječavanja zloporabe prava zaštićenog najmoprimca. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 HP-Hrvatska pošta d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. Kako bi se osim za zgrade/objekte koje su kulturno dobro i u kojima se obavlja negospodarska djelatnost stvorila pravna pretpostavka i mogućnost obnove zgrada unutar povijesne cjeline u kojima se obavlja i gospodarska djelatnost predlaže se dopuniti članak 5. stavak 2. prijedloga predmetnog Zakona na način da glasi: „(2) Sredstva za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća i koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra te zgrada unutar kulturno povijesne cjeline u kojima se obavlja gospodarska djelatnost osiguravaju za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije:…“ Naime, u centrima gradova koje su pogođene potresom postoje upravo spomenute zgrade koje zahtijevaju hitnu sanaciju zbog sigurnosti građana, ali i narušavanja povijesno-kulturne slike gradskih jezgri. Na ovaj način, osiguralo bi se da i njih obuhvati proces obnove te da im se ne ograniči pristup sredstvima namijenjenih za isto. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer su zgrade koje se obnvaljaju na temelju ovoga Zakona definirane tim Zakonom.
51 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. Umjesto izgradnje zamjenske kuće građani mogu odabrati isplatu novčane pomoći koja ne može biti veća od procjenjene građevinske vrijednosti kuće. Na Banovini i u Sisku prosječna tržišna vrijednost nekretnina je 500eur po m2 i za te iznose se više ništa novo ne može sagraditi. Nije prihvaćen Odredba govori o “procijenjenoj građevinskoj vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu’’.
52 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. Članak 45, 46 i 46a Nije jasno što znači „stan odgovarajuće veličine“, to treba definirati. Potom, nije jasno zašto je predviđeno da samo RH, u slučaju uklanjanja, kao krajnje rješenje, iznimka, ako dio (su)vlasnika nije zainteresiran za izgradnju zamjenskog objekta nakon uklanjanja, u kojem slučaju u njegovu poziciju stupa RH/lokalna samouprava, daje zamjenski stan. To bi trebale davati samo jedinice lokalne (samo)uprave, a ne RH (koja redovito prodaje svoju imovinu). Ponovno, uklanjanjem treba poticati izgradnju zamjenskoga objekta, a RH i lokalna samouprava bi trebala sufinancirati gradnju u postotku ekvivalentnom onome za konstruktivnu obnovu (mehaničko-statičke stabilnosti). Uklanjanjem se ni u kojem slučaju ne bi smjelo izbjegavati izgradnju zamjenskoga objekta. Isto tako, RH, odnosno jedinica lokalne samouprave trebaju ući u poziciju (su)vlasnika posebnoga dijela, a nikako ne zemljišta, drugim riječima, treba stimulirati izgradnju zamjenskih objekata što će, ujedno, doprinijeti kvaliteti i sigurnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Stan odgovarajuće veličine definiran je odredbom članka 47. Zakona. Propisano rješenje u kojem Republika Hrvatska može dati u vlasništvo stan polazi od poznatog raspoloživog fonda nekretnina. Podaci o vlasništvu nekretnina županija nisu poznati.
53 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Treba dodati iza članka 34 novi peti dio, tako da postojeći peti dio postaje šesti i tako redom, a koji novi peti dio nosi naslov: DIO PETI GRADNJA ZAMJENSKIH VIŠESTAMBENIH, STAMBENO-POSLOVNIH I POSLOVNIH ZGRADA Treba uvesti nove članke počevši od 34a i dalje Nedostatak postojećega Zakona i njegovih izmjena i dopuna jest da uopće ne tretira/regulira gradnju zamjenskih višestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada, odnosno da se njime posve zanemaruju odnosne/odgovarajuće odredbe općeg zakona (lex generalis) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV). ZV-om, člankom 383, određeno je postupanje u slučaju nužnih popravaka što je primjenjivo i na situacije iz članka 25a ovoga Zakona. ZV-om, glavom 3, člankom 384 na dalje, definirano je što je (više)stambena zgrada i što je čini te prava i obveze u vezi s njom. Predmet ovoga Zakona je (su)financiranje obnove zajedničkih konstruktivnih dijelova. O zajedničkim dijelovima odlučuju suvlasnici, a njima upravlja upravitelj. Dakle, i kod obnove i uklanjanja zgrade ključna je osoba upravitelj, a njegova uloga u Zakonu i njegovim izmjenama nije dovoljno prepoznata ni razrađena, osim u slučajevima obnove mehaničko-statičke konstrukcije. Utvrđenjem da je višestambena zgrada uništena, niukoliko ne prestaje upravljanje niti se može smatrati da zgrade više nema (pogotovo u pravnome smislu). Ne prestaju ni suvlasničke ovlasti ni dužnosti pa tako ne prestaje ni obveza plaćanja pričuve. Dakle, suvlasnička zajednica i dalje ima imovinu te i dalje postoji. Nema nikakvoga razloga da se vlasništvo stana u zgradi koja se smatra uništenom (u odnosu na uporabu) kod koje obnova nije moguća, ne bi mogao ponuditi/dati Grad Zagreb ili privatni investitor. Definicija iz članka 23 Zakona nije precizna ni dostatna. To pogotovo u slučaju kada obnova nije moguća. Tu je objektivno ostavljen prostor za manipulacije, a što je još problematičnije, odredbama vezanim uz uklanjanjem ne potiče se obnova, odnosno izgradnja zamjenskoga objekta. Nasuprot tome, upravo bi izgradnja zamjenskih objekata trebala biti cilj da se osiguraju višestambene, stambeno-poslovne zgrade za sigurno stanovanje/korištenje u skladu s današnjim standardima. Upravo zbog toga se u nastavku predlaže da se RH, odnosno jedinica lokalne samouprave ne upisuje na zemljište nego na posebni dio koji će se vratiti nakon izgradnje zamjenskog objekta. Treba, kada je riječ o donošenju suvlasničkih odluka, uvijek imati i na umu recentnu odluku Ustavnoga suda koji je upozorio na to da je suvlasnička odluka valjana samo ako je za nju skupljen odgovarajućih postotak suvlasničkih dijelova i suvlasnika. Nije prihvaćen Uvjeti i rokovi gradnje višestambenih zgrada bit će propisani programom mjera. Zakonom nije predviđeno da se nova zgrada gradi na istom mjestu kao i uklonjena zgrada odnosno da ista bude “zamjenska”, ali se radi stambenog zbrinjavanja omogućava gradnja višestambenih zgrada.
54 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. Stavak 1 Brisati iza brojke „2020.“ postojeći tekst i dodati novi koji glasi: „vlasnik/suvlasnik odnosno njegov srodnik bio obveznik plaćanja komunalne naknade, električne energije, vode, odvoza komunalnoga otpada, zajedničke pričuve i ostalih obveza u skladu s odlukama jedinica lokalne samouprave. Stavak 3 Brisati prvu alineju. U drugoj alineji iza brojke „2020.“ brisati postojeći tekst i dodati novi koji glasi: „vlasnik/suvlasnik odnosno njegov srodnik bio obveznik plaćanja komunalne naknade, električne energije, vode, odvoza komunalnoga otpada, zajedničke pričuve i ostalih obveza u skladu s odlukama jedinica lokalne samouprave. Stavak 4 Na kraju teksta, iza riječi „ispravnog postupka“ dodati riječi: „postupka povezivanja glavne knjige i knjige položenih ugovora“, a iza riječi „i sl.“ dodati u zagradama riječi: „(međuvlasnički ugovor)“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer nije u skladu s intencijom odredbe. Mogućnost gradnje zamjenske obiteljske kuće i u slučaju u kojem je ukonjena obiteljska kuća koja se ne smatra postojećom je uređena sukladno stajalištu predlagatelja. Iniciranje povezivanje glavne knjige i knjige položenih ugovora obveza je upavitelja zgrade, a obiteljske kuće nemaju upravitelja, niti obvezu imat međuvlasniči ugovor.
55 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 17. Iza postojećega stavka 2 dodati novi stavak 2a koji glasi: Prije donošenja rješenja iz stavka 1, a nakon označavanja zgrade kako je to određeno stavkom 2 ovoga članka, građevinski inspektor će o stanju zgrade i utvrđenoj opasnosti obavijestiti vlasnika i upravitelja, a u slučaju da nema upravitelja, vlasnike zgrade te ih pozvati da u roku od 15 dana uklone uništenu zgradu ili njezine dijelove, odnosno da poduzmu radnje radi otklanjanja neposredne opasnosti. Stavak 6 Postojeći tekst se briše i umjesto njega dodaje novi koji glasi: Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je žalba o kojoj odlučuje ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se cijeni da se u predmetnim situacijama radi o slučajevima u kojima poduzimanje radnje ne trpi odgodu, a što uključuje izvršnost rješenja. Drugostupanjski žalbeni postupak bi anulirao žurno postupanje
56 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. Stavak 1 Uskladiti ga s odredbom stavka 1 članka 25a (koji se predlaže). Umjesto postojećega, dodati novi stavak stavak 2 i 3 , tako da postojeći stavak 3 postaje stavak 4. Novi stavak 2 glasi: Zahtjev za obnovu zgrade moguće je promijeniti u zahtjev za uklanjanje zgrade u slučaju da je obnova nemoguća ili je neisplativa. Stavak 3 Rješenje o uklanjanju obvezno sadrži odluku o gradnji zamjenskog objekta iz članka 3 stavak 1 točka ovoga zakona. U stavku 4 riječi „ukoliko“ zamijeniti riječju „ako“ te riječi „stavak 2.“ zamijeniti riječju „stavka 2. i 32. Nije prihvaćen Mogućnost promjene zahtjeva u navedenom slučaju se podrazumijeva. Gradnja zamjenskog objekta nije u vezi s hitnim uklanjanjem.
57 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 12. Treba dodati novi stavak 3 koji glasi: Obnova u svrhu pojačanja konstrukcije zgrade iz prethodnoga stavka obavlja se u skladu s glavnim arhitektonskim projektom po Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Nije prihvaćen Za obnovu zgrade izrađuje se projekt za obnovu zgrade.
58 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. Stavak 4 mora ostati, a u stavku 8 ne treba ubaciti riječi „uklanjanja zgrade“, to ne smije biti posao redovite uprave, jer je to suprotno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je intencija predlagatelja sadržana u odredbi.
59 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. Stavak 2 Postojeći tekst brisati, a dodati novi koji glasi: Iznimno od stavka 1. ovoga članka na temelju ovoga zakona obnavljaju se i zgrade koje su vidljive na geoportalu Državne geodetske uprave i to na dan 22. ožujka 2020., odnosno 28. i 29. prosinca 2020. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je stav predlagatelja zauzet u predmetnoj odredbi.
60 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. Stavak 1, točka 3. Obiteljska kuća – kriterij za razlikovanje trebao bi biti funkcija, dakle, to bi trebala biti kuća, neovisno o veličini, koja u funkcionalnom i građevinskom smislu nema zajedničkih dijelova, u naravi predstavlja jednu cjelinu koja služi za stanovanje članova istoga kućanstva na istom kućnom broju, a kod koje se iz svih ulaza odmah ulazi u stambeni prostor (unutarnje stepenište i hodnici, isključivo služe za pristup prostorijama za stanovanje). Stavak 1, točka 10. Iza teksta u zagradama (u daljnjem tekstu: projekt) dodati: višestambene zgrade stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade te u predzadnjem retku iza riječi „obiteljske kuće“ dodati: višestambene zgrade stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade. Stavak 1, točka 15. Višestambena zgrada – trebalo bi stajati da se sastoji od najmanje dva i više stanova. Trebalo bi dodati novu točku kojom se definira rješenje o uklanjanju (koje se spominje članka 5. stavak 4); to rješenje je kritična točka, njime mora biti određeno tko ga donosi, na temelju čega, pravni lijek, a ne bi smjelo biti doneseno bez odluke suvlasnika o daljnjoj sudbini zgrade i buduće gradnje; u svakom slučaju, tretman višestambene zgrade mora biti jednak onome obiteljske kuće (u pogledu projekta zamjenske gradnje i financiranja). Treba definirati i što je zahtjev za obnovu i uklanjanje, tko ga i na temelju čega podnosi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer su pojmovi jasno definirani. Pitanje uklanjanja uništene zgrade i rješenja o uklanjanju detaljno je uređeno člankom 25.a.
61 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predložene izmjene i dopune Zakona o obnovi, odnose se većim dijelom na financijske i organizacijske izmjene usmjerene na korisnike, ali nisu prihvatile niti jedan od prijedloga i sugestija za poboljšanje procesa obnove, urbanu obnovu i revitalizaciju potresom pogođenih područja, koje je komunicirala HKA u proteklih godinu i pol dana. I dalje smatramo da je potrebno uspostaviti jedno središnje stručno tijelo koje će potpuno provoditi i pratiti proces obnove, kako bi svi procesi, kriteriji i procedure bili ujednačeni i transparentni. U prijedlogu nisu uključene izmjene koje bi doprinijele revitalizaciji povijesnih cjelina (i Zagreba i Petrinje), te su u potpunosti zanemarene odredbe koje bi omogućile kvalitetnu obnovu i zamjensku izgradnju višestambenih i većih stambeno-poslovnih zgrada. Isti prijedlog vrlo problematično tretira obiteljske kuće (zgrade s 3 samostalne uporabne cjeline), te je na taj način u suprotnosti s mogućnostima (su)financiranja obnove, s obzirom na to da se radi o suvlasništvu. Prijedlog nije obuhvatio niti pojednostavljenje procedure izrade projekata, što također neće doprinijeti ubrzanju procesa obnove, za što predlažemo da se omogući izrada dokumentacije koja će biti financirana iz sredstava obnove prema Pravilniku o jednostavnim i drugim radovima i građevinama. Uspostavom paralelnog sustava projektiranja, neovisno o važećim Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji stvorila se dvojnost u procesu projektiranja i potpuno onemogućilo sagledavanje rekonstrukcija zgrada kao cjelina s unapređenjem i drugih temeljnih zahtjeva za građevinu. Projektiranjem cjelovite obnove zgrade sukladno Zakonu o gradnji i financiranjem dijela koji se bavi samo konstruktivnom obnovom, omogućilo bi se vlasnicima nekretnina da dugoročno planiraju neophodne investicije u zgrade, bez obzira što se zakonom o obnovi financira samo konstruktivna obnova, koja može biti prva faza ulaganja u zgradu. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Pokazalo da je potrebno da na jednom mjestu provodi obnovu jedno tijelo, tako se na području proglašenom katastrofom obnvoa provodi samo putem Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
62 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. Na članak 3. stavak 1. točka 1. Na kraju definicije cjelovite obnove zgrade predlažemo staviti točku i dodati formulaciju „Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ukoliko je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova.“ koja je dodana nakon te definicije i u poglavlju 9.4. ZGRADA JAVNE NAMJENE Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (NN br. 99/2021) iz rujna 2021. godine Predloženo je da se ova formulacija uvrsti u Zakon o obnovi iz razloga što je navedena odredba koja se nalazi u Programu mjera od rujna 2021. godine i koju Komora u potpunosti podržava derogirana odredbama Pravilnika o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove članak 39. kojim je propisana obveza osiguranja ispunjenja drugih temeljnih zahtjeva. Ako je potrebno treba izvršiti i odgovarajuće usklađenje odredbe članka 18. stavak 3. važećeg Zakona o obnovi sa ovom formulacijom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se ne cijeni potrebnim s obzirom da je isto sadržano u Programu mjera koji je ključan za za provedbu Zakona.
63 Hrvatski inženjerski savez (HIS) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U svim našim dosadašnjim primjedbama na Zakon o obnovi ukazivali smo da će doći do kašnjenja u realizaciji obnove uslijed neusklađenosti ovog Zakona, postojećih zakonskih rješenja (građevinske regulative u širem smislu) i „situacija na terenu“, kao i nepostojanja (ili nedovoljnog poticanja) instituta „samoobnove“ od strane vlasnika/korisnika. Pozdravljamo namjeru predlagatelja da izmjenama ovog Zakona o obnovi ubrza postupke obnove i barem dijelom (u slučaju potresa) otvori petlju u kojoj se nalaze regulatorni odnosi u procesu građenja, te značajnije aktivira institut „samoobnove“. Unatoč tome smatramo da postupke i procedure na građevinama koje su pojedinačno kulturno dobro treba podrobnije definirati, a posebno ako se radi o uklanjanju građevine. S obzirom na kašnjenja u procesu obnove mišljenja smo da to, kao i druga otvorena pitanja, treba regulirati Programom mjera i podzakonskim aktima, te u interesu građana stradalih u potresu ove izmjene Zakona što hitnije donijeti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. Prijedlog izmjene članka 5. stavka 5. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije s Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na obavezu prenošenja osigurnine u korist državnog proračuna nije prihvatljiv. Država bi, kao što kontinuirano naglašavamo, trebala potaknuti da se svaki pojedinac brine o svojoj imovini na način da svoju imovinu osigura, dok se zahtjevom za prenošenje osigurnine na državni proračun šalje upravo suprotna poruka građanima. U obrascu prethodne procjene navodi se da je jedan od ciljeva Zakona oslobađanje građana obveze sufinanciranja troškova obnove. Člankom 4. kojim se mijenja članak 5. predlaže se zakonsko rješenje kojim država snosi punih 100% štete, međutim prema općem načelu naknade štete naknađuje se samo stvarna šteta. Također, prijedlogom izmjene članka 5. stipulirana je obveza države na konstrukcijsku obnovu oštećenih objekata, što je suprotno poslovnoj praksi osiguratelja i obvezama osiguratelja koji naknađuju potpunu štetu, jer je osigurnina puno šira od konstrukcijske obnove te može obuhvaćati i oštećene stvari u objektu / kućanstvu i dr. Željeli bismo istaknuti kako su osiguratelji brzo i efikasno reagirali na potres te izvršili potrebne radnje u otežanim uvjetima i isplatili milijunske iznose osigurnina u zakonskim rokovima. Doprinos osiguratelja u sanaciji posljedica potresa bio bi svakako još značajniji da je veći broj građana ugovorio primjerena osigurateljna pokrića (pitanje upravitelja zgrada i ugovaranje rizik potresa). Upravo stoga potrebno je potaknuti građane da sklope police osiguranja kako bi zaštitili svoju imovinu, jer kao što je općepoznato osiguranje ujedno ostvaruje važne društvene funkcije odnosno što je veća zastupljenost osiguranja to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima. Slijedom iznesenog molimo da u članku 4. kojim se mijenja članak 5. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije s Konačnim prijedlogom zakona izostavite obvezu prenošenja prava na osigurninu za oštećenje ili uništenje u korist državnog proračuna, odnosno da se briše prijedlog stavka 5. Podsjećamo da je u 2020. godini tijekom procedure donošenja prvotnog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko - zagorske županije i Zagrebačke županije, člankom 27. Nacrta prijedloga Zakona predloženo da je vlasnik obiteljske kuće koja je osigurana, a na mjestu koje će se graditi zamjenska obiteljska kuća, dužan pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje te kuće prenijeti u korist državnog proračuna do donošenja rješenja o gradnji zamjenske obiteljske kuće, a ukoliko vlasnik ne prenese osigurninu u korist državnog proračuna ne može se donijeti rješenje o gradnji zamjenske obiteljske kuće. Tada smo ukazali na nelogičnost/nepravičnost predmetnog rješenja te na nepotrebno kopiranje rješenja iz Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije te je u Konačnom prijedlogu Zakona koji je dana 27. kolovoza 2020. godine utvrđen na sjednici Vlade RH te 2. rujna 2020. godine predstavljen na sjednici Sabora, brisan članak 27. „Osigurnina za obiteljsku kuću” čime je u cijelosti bila ispuštena obveza da se osigurnina isplaćena za obiteljsku kuću mora uplatiti u državni proračun ukoliko vlasnik želi ostvariti pravo na obnovu. Mišljenja smo kako tada usvojeno zakonsko rješenje šalje ispravnu poruku građanima i osiguranicima, odnosno da građani koji su imali odgovarajuće osigurateljno pokriće imaju smanjen financijski teret prilikom obnove, čime se ujedno i znatno smanjuje financijski teret države. Prihvaćen Prihvaća se.
65 Hrvoje Degoricija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA 1. ELABORIRANJE NELEGALNE GRADNJE/ADAPTACIJE: Uz čl 10. ovog prijedloga izmjena Zakona o obnovi : predlažu se promjene u čl.15 Zakona obnovi, tu se zabunom? briše i st.6. st. 6: Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade iz stavka 1. ovoga članka na kojima su bespravno rekonstruirani odnosno uklonjeni konstrukcijski elementi zgrade odnosno izvršene bespravne preinake koje utječu na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade ako vlasnik odnosno suvlasnik pristane na vraćanje zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije kojom se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost ili pristane na rekonstrukciju do traženog stupnja mehaničke otpornosti i stabilnosti te nakon što se izvrši osiguranje podmirenja svih troškova vezano uz to. U protivnom je projektant dužan izvijestiti naručitelja projektne dokumentacije i podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji, što ne zaustavlja konstruktivnu obnovu zgrade. - Sadržajno slična odredba (Zakon o obnovi čl. 55, st 1 i 2) prvotno je citirana u Prvom programu mjera inačici u NN19/20 (5.1.1. Ministarstvo, navod 12) pa kasnije brisana (zašto?) iz Programa mjera. - U aktualnom Programu mjera nema više niti obveze projektanta da tretira ne legalne/opasne adaptacije u Elaboratu ocjene postojećeg stanja građevine za Projekt obnove konstrukcije (zgrade crvene i žute naljepnice), a ta obveza i dalje postoji (9.1 točka 6) pri izradi eleborata za Projekt NE konstrukcijske obnove (uglavnom zgrade zelene naljepnice). 9.1 SMJERNICE ZA POPRAVAK NEKONSTRUKCIJSKIH ELEMENATA 9.1.6. ako projektant tijekom izrade elaborata utvrdi da su na zgradi bespravno rekonstruirani odnosno uklonjeni konstrukcijski elementi zgrade, odnosno izvršene bespravne preinake koje utječu na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade o tome je obvezan obavijestiti Fond za obnovu i podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji. --Tako NESTAJE praktična mogućnost da Ministarstvo ili Fond SAZNA, tako i PRIMIJENI čl. 55, st. 1 i 2 Zakona, pri analizi dostavljenih Projekata obnove konstrukcije. Mehanizam primjene Čl. 55 je demontiran. Pokretanje utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji i naknada štete Čl 55.. (1) Ministarstvo ima pravo i obvezu iniciranja pokretanja postupaka te poduzimanja potrebnih mjera i radnji radi omogućavanja pokretanja postupaka uređenih posebnim propisima u svrhu utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji zgrada oštećenih ili uništenih nepogodom iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, obnovljenih ili uklonjenih na temelju ovoga Zakona za koje se osnovano posumnja da su oštećene ili uništene zbog nezakonitog ili nestručnog rada sudionika u gradnji. (2) Sudionik u gradnji zbog čijeg je nezakonitog i/ili nestručnog rada došlo do oštećenja ili uništenja zgrade iz stavka 1. ovoga članka dužan je Republici Hrvatskoj naknaditi troškove obnove odnosno uklanjanja zgrade. ---Ovo recentno brisanje odredbi-kojima Ministarstvo putem elaborata/dojave projektanta saznaje o i inicira sankcioniranje bespravnih i nestručnih rekonstrukcija na zgradama, koje rekonstrukcije su smanjile meh. otpornost i razlog su povećanih oštećenja građevine (uz starost građe i arhaičnost gradnje) u potresima, praktično dovodi do PRIKRIVANJA činjenice o bespravnoj ili ne kvalitetnoj dogradnji/rekonstrukciji, a sokoli na moguće buduće takve malverzacije sudionika u obnovi. ------PREDLAŽEM: u Čl.15 Zakona treba ostaviti tekst sadašnje st.6 ------PREDLAŽEM: u budući Program mjera treba vratiti obvezu projektanta da u Elaboratu o postojećem stanju građevine za SVE vrste projekata obnove primjeni postojeći st.6 iz Čl. 9.1 sa dodatkom da takav elaborat i dojavu šalje Ministarstvu i Fondu. 2. REDOVITA UPRAVA: Uz Čl.11 ovog prijedloga izmjena Zakona o obnovi: Za sve vrste popravka građevina propisana je primjena odlučivanja suvlasnika redovitom upravom-norma iz Zakona o vlasništvu. U postojećem Zakonu o obnovi u Čl.16 dodana je točka (10) kojom 49% preglasanih suvlasnika gube sva prava koja trebaju imati ako je propisana redovita uprava. Čl.16 (8) Popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnova zgrade na temelju ovoga Zakona u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se poslom REDOVITE UPRAVE. (9) Poslovima redovite uprave iz stavka 8. ovoga članka smatraju se i odluka suvlasnika o obnovi, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i isplata novčane pomoći. (10) U suvlasničkim odnosima iz postupaka obnove predviđenim ovim Zakonom isključuje se od primjene članak 40. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.). -----PREDLAŽEM: u Čl.16. dosadašnju točku (10) treba brisati jer ZV u Čl.40. st.4. propisuje zaštitu nadglasanih suvlasnika prilikom odlučivanja tim institutom-redovitom upravom. (ZV Čl.40. st. (4): Svaki suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se neki posao poduzme, ili je to učinio sud, ima pravo zahtijevati osiguranje za buduću štetu. Tko bude obvezan dati osiguranje treba tu obvezu ispuniti davanjem zaloga, a jamstvom samo ako sud ocijeni da bi davanje zaloga bilo za njega prevelik teret). 3. SAMOOBNOVA BEZ ODLUKE O OBNOVI I BEZ SUFINANCIRANJA RH Uz Čl.25 ovog prijedloga izmjena Zakona o obnovi: prijedlog uvodi novi oblik samoobnove u Čl.39 st (2), (3), (4): Članak 39 . (1) Ministarstvo odlučuje povodom zahtjeva za obnovu odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, prema ovom Zakonu. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka vlasnici, odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno poslovnih zgrada i obiteljskih kuća koji žele sami obnoviti zgradu bez financiranja sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije mogu na temelju ovog zakona provesti obnovu bez odluke Ministarstva. (3) Obnovljena zgrada iz stavka 2. ovog članka može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja. (4) Obnovljena zgrada iz stavka 3. ovog članka za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola. -----PREDLAŽEM: Za samoobnovu po Čl.39, točki (2) treba propisati odlučivanje suvlasnika po Izvanrednoj upravi (100% suglasnost). Za takve velike poslove o trošku isključivo suvlasnika (rekonstrukcije, poboljšice) ozakonjena je izvanredna uprava u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ev. se posebnom Odlukom u potresenom području može ukinuti std. građ. dozvola, uvesti elaborat o stanju i projekt iz ovog Zakona, sve ostalo regulira Zakon o građenju i ZV. Hrvoje Degoricija Nije prihvaćen Zauzet je stav da se obnavljaju sve postojeće zgrade a iznimno i nezakonito izgrađene zgrade ako udovoljavaju propisanim uvjetima, tj. u onima u kojem se radi o domu u kojm osoba prebiva. Ostale primjedbe primljene na znanje.
66 Institut za Compliance, Criminal Compliance i Anti-Money Laundering (ICCrA) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ustrojena je Samostalna služba za prevenciju prijevara kojoj je svrha i cilj zaštita Fonda za obnovu, proračuna Fonda tj proračuna RH i proračuna EU. Obzirom da većina sredstava 680 mil eura dolazi od Fonda solidatnosti a vjerujem i drugih, bitno je dati zakonsko uporište kako bi se sustav kontrole digitalizirao i spriječile zlouporabe u trošenju sredstava. To je bilo prijeko potrebno u starom Zakonu o obnovi , a naročito je neophodno u novom jer se ukida primjena odredbi Zakona o javnoj nabavi i otvara se veliki prostor prijevarama, zlouporabama tj. kriminalu većom od procesa pretvorbe i privatizacije. Upravo zbog toga su potrebni jači elementi monitoringa, procesi i mehanizmi kontrole. Ako se to ne učini sva sredstva ćemo morati vratiti u EU. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je već dobilo ovaj prijedlog nacrta odredbe. Ovim dodatkom navedene odredbe se ne narušava koncept Nacrta izmjene Zakona o obnovi, već se osnažuje Samostalna služba za prevenciju prijevara i daje Zakonsko uporište i legitimni okvir za pojačane mehanizme kontrole koji su prijeko potrebni i nužni. To se može učini samo dodavanjem jedne odredbe čl. 55a koja glasi: Članak 55a Prilikom obavljanja poslova iz članka 38. stavka 1. ovog Zakona, Fond za obnovu ima pravo i obvezu uspostaviti mehanizme kontrole postupaka obnove sa svrhom prevencije i sprečavanja svih zlouporaba u provođenju postupka obnove sukladno odredbama ovog Zakona, kao i poduzeti mjere i radnje radi omogućavanja pokretanja postupka uređenim posebnim propisima u svrhu utvrđenja odgovornosti sudionika u postupku obnove. U cilju provedbi radnji iz prethodnog stavka, nadležna tijela u Republici Hrvatskoj dužna su Fondu za obnovu, na njegov zahtjev, dostaviti tražene podatke kojima nadležna tijela raspolažu." OBRAZLOŽENJE JE SLJEDEĆE: Člankom 55. stavak 1. postojećeg Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Zakon) određeno je da Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ima pravo i obvezu iniciranja pokretanja postupaka te poduzimanja potrebnih mjera i radnji radi omogućavanja pokretanja postupaka uređenih posebnim propisima u svrhu utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji zgrada oštećenih ili uništenih nepogodom iz članka 1. stavka 1. Zakona, obnovljenih ili uklonjenih na temelju tog Zakona za koje se osnovano posumnja da su oštećene ili uništene zbog nezakonitog ili nestručnog rada sudionika u gradnji. Dio obnove od potresa financira se sredstvima Europske unije, a sukladno odredbi članka 114. Zakona o proračunu, Republika Hrvatska kao korisnica sredstava Europske unije, kroz sustav provedbe pomoći Europske unije, obavezna je osigurati, između ostalog i: funkcioniranje financijskih internih kontrola, posebno praćenje projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije, transparentan i nediskriminirajući proces javne nabave kojim se sprječavaju sukobi interesa, kao i poduzimanje odgovarajućih mjera za prevenciju nepravilnosti i prijevara. Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Fond) je ustanova čiji je zadatak obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje provedbe programa mjera obnove. Fond za obnovu provodi odluke Ministarstva te u velikom broju slučajeva oštećenih zgrada provodi javno-nabavne procedure za potrebe obnove nakon potresa. S obzirom na potrebu organizirane prevencije i smanjenja rizika od prijevara, Fond za obnovu ima ustrojenu Samostalnu Službu za prevenciju prevara kojoj je cilj osiguranje zakonitog i etičnog postupanja svih sudionika u postupku obnove, postavljanje visokih etičkih standarda, moralnih načela i vrijednosti u obavljanju djelatnosti Fonda za obnovu, s ciljem ostvarivanja zajedničkog dobra i javnog interesa, te kontinuirano podizanje povjerenja građana u rad i način funkcioniranja Fonda za obnovu, s čime se direktno doprinosi povećanju povjerenja u državnu administraciju. Iz gore iznesenog proizlazi da je Fond za obnovu kao provedbeno tijelo postupka obnove od potresa u neposrednoj komunikaciji sa svim sudionicima postupka obnove, kako u fazi pripreme i izrade tehničke dokumentacije, tako u fazi izvođenja projekata obnove, te istovremeno ima potrebne ljudske resurse za ostvarenje ciljeva Zakona – transparentno i zakonito provođenje postupka obnove. Putem Fonda za obnovu Ministarstvo može učinkovitije ispunjavati svoje obveze propisane člankom 55. stavkom 1. Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nepravilnosti se mogu rješavati prema važećim propisima Republike Hrvatske. Nije potrebno isto propisivati ovim Zakonom.
67 IVA KRKALO MRVELJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. Sukladno čl. 27. potrebno je dokazati boravište ili prebivalište samo u slučaju gradnje zamjenske kuće. Za obnovu je osim dokaza vlasništva ukinuto i dokazivanje boravišta ili prebivališta što bi značilo da će se popravljati objekti za povremeni boravak tj. kuće u kojima nitko ne stanuje. Također ovako se može obnavljati više stanova u vlasništvu 1 osobe. Potrebno je ostaviti dokaz boravišta ili prebivališta za sve. Nije prihvaćen Pojam prebivao u kontekstu odredbe ima u vidu stvarnu, odnosno faktičku okolnost. Uvjet je da vlasnici odnsono suvlasnici nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.
68 IVA KRKALO MRVELJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. Čl.23.st.2. - "Zgrade za koje je podnesen zahtjev za obnovu ili uklanjanje zgrade, uklanjaju se uz suglasnost vlasnika, odnosno većine svih suvlasnika zgrade." Potrebno je definirati što je „većina“ – broj suvlasnika ili veći broj m2 u vlasništvu? Na ovaj se način može dogoditi da nema suglasnosti većine iako je jedna osoba vlasnik više od 50% zgrade. Nije prihvaćen Predmetno se cijeni u skladu s Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
69 IVA KRKALO MRVELJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. Dio Čl.5.St.5. glasi: "Vlasnik poslovne zgrade koja je osigurana, dužan je pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje prenijeti u korist državnog proračuna do donošenja odluke o obnovi, odnosno uklanjanju poslovne zgrade." Izbaciti ovu rečenicu jer nije korektno prema onima koji su postupili odgovorno i osigurali se, za razliku od onih koji nisu uplaćivali osiguranje i za koje će se morati osigurati veća sredstva. Oni koji su imali policu osiguranja, taj bi novac mogli uložiti u npr. cjelovitu obnovu. Da su se poticale fizičke i pravne osobe na osiguranje svoje nekretnine, država se ne bi trebala niti obavezivati na obnovu u tolikoj mjeri. Ovo je kriva poruka. Prihvaćen Prihvaća se.
70 IVA KRKALO MRVELJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. Čl.3. st.1. točka 3. "obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan" - definicija je previše neodređena jer ne postoji ograničenje površine kao ni udio stambene namjene. U većini prostornih planova obiteljska kuća je zgrada stambene namjene, max. bruto površine 400m2 a i ZOG drugačije tretira tu skupinu zgrada. Prevelika odstupanja od uvriježenih kategorizacija mogu uzrokovati probleme u provedbi Zakona jer će pod obiteljske kuće ući veliki broj zgrada koje to nisu. Problemi se mogu javiti i u eventualnim kasnijim postupcima koji će se nadovezivati na obnovu od potresa. Ako se želi obuhvatiti veći broj zgrada BRP se može ograničiti na 600m2 u skladu s javnim pozivima za energetsku obnovu zgrada. Definicija bi mogla glasiti: "Obiteljska kuća je zgrada pretežno stambene namjene (najmanje 50% njene građevinske (bruto) površine) s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora), čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 (ili 600) m²." Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je definicija sačinjena za potrebe provedbe ovoga Zakona.
71 Iva Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ako dobro razumijem, ovo je sumrak hrvatskog zakonodavstva. Obnoviti će se nelegalne zgrade, a onda će im država sve to legalizirati odnosno upisati pravo vlasništva!!! Govorim o izjavama ministra graditeljstva za medije. Znači ovako, u našoj zgradi postoje ljudi koji su zauzeli 180 m2 tavana (pravo korištenja), proširili ga, preuredili, digli kat i slično. Prostor nikada nisu otkupili. I znači, sada će im se nakon obnove zgrade upisati vlasništvo???? Ima još nekoliko sličnih slučajeva samo u mojoj zgradi. Dakle ja ću u tom slučaju tražiti od države 200 kvadrata u centru Zagreba jer ako netko ima pravo, imaju svi gradjani. Pred Ustavom svi imamo ista prava. I pozvat ću sve gradjane RH da učine isto. I moramo ih dobiti. Ovo se treba pojasniti gradjanima pa nek si oni koji su se prijavili, a imaju slične situacije (to je velik broj zgrada u centru Zagreba), razmisle o povlačenju prijave zgrade za obnovu. Financiranje obnove može biti Odluka, a ne Zakon koji je toliko nakaradan. Da li Europska Komisija zna da se ovo dogadja u Hrvatskoj? Drugo, ne razumijem zašto bi onima koji nisu živjeli u stanu država novcem poreznih obveznika (kako pojedinci ovdje traže u komentarima) financirala obnovu stanova u kojima nisu živjeli? Očito imaju druge nekretnine pa ih mogu prodati i obnoviti ove razrušene, a ne da im država pomaže njihovo bogatstvo. Ima onih koji su u vrijeme bivše države dobili nekoliko stanova koje nisu mogli održavati jer ništa nisu radili i koje su zbog tog doveli u stanje opasno za sve. A sad da im hrvatski porezni obveznici sve te njihove stanove obnove??? To nema niti u Norveškoj. Prilikom izrade elaborata postojećeg stanja trebalo bi utvrditi jel zgrada nastradala u potresu ili iz drugog razloga. U zgradi do moje se u ulici priča kako su vlasnici rušili zidove radi stvaranja 'open space-ova', narušili statiku i iselili se pred dosta g. Dio prostora su prodali, a dio iznajmljuju. I sad će im porezni obveznici sve obnoviti. Predivno. Dodatno, pojam srodnik bi prema mojem mišljenju trebalo uključiti samo u slučaju da je vlasnik nakon potresa umro. Inače zbilja hrvatski porezni obveznici u 16 000 generacija neće otplatiti svoje dugove. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je ispravno obnoviti zgrade koje su jedini dom bez obzira na zakonitost istih. Naime, predmetno sadrži nužnu socijalnu komponentu.
72 Ivan Blažević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Pozdravljamo spremnost ministra graditeljstva na učenje u hodu kroz poslije potresnu obnovu i prepoznavanje kritične važnosti ubrzanja i širenja opsega procesa obnove koji uvelike ovisi o regulatornom i institucionalnom okviru te angažmanu države u organizaciji stručne, administrativne, logističke i financijske podrške svim dionicima obnove da daju djelotvoran doprinos. Pozdravljamo tendenciju spram pojednostavljenja i pojašnjenja koja je evidentna iz ovog zakonskog prijedloga, no, u skladu s nizom iznesenih sugestija u ovom javnom savjetovanju, sugeriramo da se u nomotehničkoj obradi posebno obrati pažnja na internu koherentnost i konzistentnost zakonskih odredbi i korištenih pojmova. Želimo istaknuti da je od presudnog značaja za ishode obnove iskorak prema uključivanju svih kućanstava stradalih u potresu u organiziranu i subvencioniranu obnovu bez obzira na legalnost srušenog ili oštećenog objekta prije potresa, uz neke iznimke koje se odnose na lokaciju i sigurnost objekta, kada je nužno predvidjeti mogućnost gradnje na zamjenskoj lokaciji ili uključenja u programe socijalnog stanovanja. Bez obzira što je to djeluje kao iskrivljavanje vladavine prava, smatramo da je ovo jedini logičan pristup ukoliko je cilj da ishod obnove bude legalna ne nelegalna gradnja, kao i to da kronično zapuštena regija Banije demografski i ekonomski i preživi i zaživi. Ukoliko se ne iznađe korektivno rješenje, obnova će u ovoj regiji umjesto razvoja i modernizacije de facto pospješiti divlju gradnju – trend kojeg nacionalni projekt legalizacije ovdje nije uspio niti ublažiti, kamoli preokrenuti u korist pravne države i sigurnosti građana. Stoga podržavamo predložene izmjene Članka 15. nastavno na zabrinutosti i opcije iznesene u Otvorenom pismom koje smo 29. lipnja zajedno sa 44 supotpisnika uputili Vladi i Hrvatskom saboru: https://solidarna.hr/otvoreno-pismo-vladi-rh-i-hrvatskom-saboru-hitno-omogucite-pristup-obnovi-svim-stambenim-i-gospodarskim-objektima-stradalima-u-potresu-legalizacija-ne-smije-biti-prepreka/ Posebno nas zabrinjava neadekvatan poljoprivrednih/gospodarskih zgrada mjerama obnove. Naime Čl.1 st.2 zakona ne predviđa njihovu obnovu, dok je čl.5. st.11 predviđa tek temeljem naknadne posebne odluke i to tek nakon dovršetka popisa i procjene štete. Kao što znamo obnova kritičnog resursa za socio-ekonomski oporavak banije povjerena je Ministarstvu poljoprivrede i EU fondovima, a kao što znamo, provedba je zakazala zbog pretjerane zahtjevnosti prijavnog postupka, deficita stručnjaka za pripremu tehničke dokumentacije, i primjene model post-financiranja uz jamstva HBOR-a u kojeg korisnici nemaju povjerenja, dok sami poljoprivrednici nemaju vlastita sredstva za brzu obnovu koja je nužna za njihov opstanak. Smatramo da poljoprivredne/gospodarske zgrade te poljoprivrednici i OPG-ovi trebaju biti obuhvaćeni Čl.1 st.2 te imati redovan pristup subvencioniranim mjerama obnove. . Upozoravamo i na to da bez direktne efikasne podrške građanima, obnova ne može uspjeti, posebno na području SMŽ s velikim udjelom siromašnog, disperziranog, starog i niže obrazovanog stanovništva.. Ovaj prijedlog Zakona treba pratiti adekvatan proračun i organizacijska struktura koja ide povrh one državne. Nužno je osigurati centralnu točku upravljanja procesom obnove te adekvatne kapacitete javnih službi, besplatne pravne pomoći te savjetodavne podrške građanima u pripremi zahtjeva te prateće tehničke dokumentacije u procesu obnove, koje treba uvrstiti u priznate troškove obnove o trošku državnog proračuna i fondova EU. Smatramo da se treba predvidjeti alokacija pri Ministarstvu pravosuđa za besplatnu pravnu pomoć, apsolutno je nužno angažirati državna tijela u mobilizaciji dostatnog broja stručnjaka za pripremu tehničke dokumentacije kao i „poolove“ izvođača, što su se pokazali kao veliki problemi na terenu u dosadašnjoj obnovi. Jedino se tako može premostiti i informacijski, tehnički i financijski jaz koji je ranije otežao legalizaciju, a sada otežava obnovu na području SMŽ. Smatramo nužnim u sklopu proračuna Ministarstva pravosuđa (besplatna pravna pomoć, što je prioritet) ali i Ministarstva rada (javni radovi za terenske psihosocijalne, administrativne i humanitarne radnike) te Ministarstva poljoprivrede te Ministarstva graditeljstva (savjetnici u pripremi elaborata za obnovu stambenih te gospodarsko-poljoprivrednih zgrada) predvidjeti dostatna financijska sredstva za pružanje multiresorne terenske podrške stradalnicima u procesu obnove, kako putem javnih službi tako i putem specijaliziranih nevladinih i strukovnih organizacija poput udruga i komora. Označili smo slaganje s prijelomima drugih sudionika u javnom savjetovanju te očekujemo da će mnogi od njih biti i usvojeni. Upozoravamo na značajan proceduralni propust - ovo je savjetovanje otvoreno na samo 7 mjesto regularnih 30 ili barem realnih 15 dana, što je zasigurno uvelike ograničilo opseg i temeljitost sudjelovanja mnogih dionika u procesu obnove. U ime Zaklade SOLIDARNA, Ivan Blažević, voditelj Fonda 5.5 za kriznu podršku nakon potresa i tajnik Zaklade SOLIDARNA. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Obnova poljoprivrednih i gospodarskih zgrada će biti regulirana drugim propisima. Zbog hitnosti donošenja ovoga Zakona savjetovanje je provedeno u trajanju od 7 dana.
73 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovim putem ističem važnost razumevanja zatečene situacije narušenih međuljudskih odnosa suvlasnika stambenih zgrada i tvrtki Upravitelja s kojima zgrade imaju potpisani međuvlasnički ugovor o upravljanju. Iako je za ovakave odnose važna izmena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV), neophodno je, u svim novim izmenama "pratećih" zakona, koji se odnose na "kolektivno stanovanje" i zajedničko trošenja novaca iz pričuve, urediti materiju nadziranja rada tvrtki Upravitelja i predstavnika stanara (transparentan i zakonit rad). U konkretnom slučaju, zahteva za povrat novaca od Fonda za obnovu, za radove koji se odnose na stavke kojima se vraćaju novci za radove sanacije stubišta, krovova i liftova, dok su mnoge zgrade, suprotno ZV, sa samo jednom ponudom za izvedene radove radili sanaciju predmetnih delova zgrade te sada od Fonda traže povrat sredstava. Ujedno, mnoge potpisne liste i odluke rađene su po jednoj ponudi, uvećani su kvadrati na potpisnim listama (koji ne odgovaraju zemljišnim knjigama), potpisane su osobe koje su preminule, često je jedan potpis na više imena (stanova). Upravitelji, tvrtke s kojima zgrade imaju potpisani međuvlasnički ugovor, takve potpisne liste i odluke prihvataju i ne proveravaju da li postoji više ponuda za izvedene radove (kako bi se snizila cena) ali ni da li su potpisi valjani i da li su na nelegalan način, s uvećanim kvadratima koji ne odgovaraju zemljišnim knjigama, dostavljeni. Jako je bitno razumeti i da mnogi predstavnici stanara u svom radu, za odluke i radove, ne uključuju sve suvlasnike (koji uredno plaćaju pričuvu) u suodlučivanje te se vode da imaju čuvenih "51%" potpisa suvlanika, dok ostalih 49% ne uključuju u suodlučivanje i ne daju im odluke i potpisne liste na uvid. Neke od ovakvih popisanih, nelegalnih, radova Europska civilna inicijativa Zagreb dostavila je Fondu za obnovu, njihovoj Samostalnoj službi za prevenciju prijevara. Mi smo ustanovili dve vrste potpisnih llista. Jedna je uredno napisana, ona koja se koristi u komunikaciji s državnim i javnim telima, dok su druge, one, kojima se pribavlja samo jedna ponuda za radove u zgradi (suprotno ZV), sa uvećanim kvadratima (suprotno zemljišnim knjigama) i sa delom suvlasnika u odlučivanju (isključivo onih 51% koji podržavaju rad predstavnika stanara). Ostali suvlanici, oni koji su u procentu "manjinski" nisu uključeni u nikakvo suodlučivanje oko trošenja novaca iz pričuve koju uredno uplaćuju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Ivana Novosel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U prijedlogu Zakona podržavam prijedlog za mogućnost uklanjanja ne samo obiteljskih kuća već i višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, poslovno-stambenih i zgrada javne namjene. Čl.23.(1)"...Na temelju ovog Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost..." Ukoliko bi višestambena, poslovna ili poslovno-stambena zgrada na temelju elaborata o konstrukcijskoj obnovi bila obnovljena, a nedovoljno ojačana za buduće potrese, postavlja se pitanje ekonomičnosti financiranja i ugroze za stanovanje suvlasnika i ostalih sudionika u susjednim zgradama . Podržavam participaciju za troškove uklanjanja zgrade u iznosu 100% na teret RH/Grad Zagreb ... Ovim Zakonom ne otvara se mogućnost gradnje zamjenske zgrade na istoj lokaciji uklonjene zgrade i to pod kojim uvjetima, u kojim gabaritima i kojim financijskim sredstvima. Nije prihvaćen Ovaj Zakon uređuje gradnju zamjenskih obiteljskih kuća dok će u pogledu gradnje višestambenih zgrada isti biti definirani odgovarajućim dokumentima – programima mjera.
75 Jasmina Reis PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U uvodnom dijelu prijedloga Zakona piše da se ovim Zakonom omogućava pred-financiranje troškova konstrukcijske obnove i to na način da se novčana pomoć za obnovu zgrade može isplatiti i prije početka obnove i to na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade. Na ovaj način upravitelji će moći navedenim sredstvima nabavljati sve potrebne usluge i radove za obnovu što će znatno ubrzati postupak. Dok se novčana pomoć za obiteljske kuće isplaćuje nakon završene obnove, odnosno prema računima ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima. Smatram da bi takvo različito postupanje bilo neustavno i diskriminirajuće, na štetu vlasnika obiteljskih kuća. Mnogi od njih su u mirovini i nisu kreditno sposobni da bi mogli sami financirati obnovu, a zatim čekati isplatu nakon obnove i uz veliko pitanje koliko i u kojem roku će im biti vraćen uloženi novac. Smatram da i vlasnci obiteljskih kuća trebaju imati pravo na pred-financiranje obnove u cijelosti ili po fazama i da svi trebaju biti jednaki pred Zakonom. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je predfinanciranje prihvatljivo samo za više stambene zgrade jer se može pratiti namjensko trošenje sredstava. Vlasnicima obiteljskih kuća sredstva se mogu isplaćivati sredstava u tijeku obnove po ispostavljenim računima.
76 Josip Brombauer PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. Članak 36. st 2 Da li se pod "upravitelj" podrazumijeva i prinudni upravitelj? Da li će zgradama koje nemaju upravitelja biti dodijeljen prinudni upravitelj? Jer dobar dio višestambenih zgrada koje imaju problem sa skupljanjem 51% potpisa za konstrukcijsku obnovu imaju sličan problem sa odabirom upravitelja; većina suvlasnika ne želi potpisati MVU niti imenovati predstavnika stanara i upravitelja kako ne bi plaćali pričuvu što bi svakako trebalo dovesti u red ako je moguće. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Imovinsko pravni odnosi i njihovo uređivanje su izvan predmeta i svrhe ovog Zakona.
77 KREŠIMIR BENČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. Vlasnici zgrada u kojima nije bilo prijavljenog prebivališta/boravišta, a čija zgrada se mora ukloniti jer je trošak obnove prevelik (prema Programu mjera) nemaju nikakvu pomoć pri obnovi/izgradnji novog objekta. Potrebno je dodati članak koji omogućava takvim vlasnicima novčanu pomoć za izgradnju zamjenskske zgrade, prema Zakonu o gradnju (dimeniziski istog te na istoj lokaciji kao uništena i uklonjena zgrada). Ostatak financiranja zamjenskog objekta je na teret vlasnika. Time se potiče izgradnja objekata prema aktualnim propisima. RH ne gubi ništa obzirom da namjenski vlasnika sufinancira s maksimalnim iznosom koji je bila sprema uložiti u konstrukcijsu obnovu, koji je definiran u programu mjera Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer bi predloženo neprihvatljivo proširilo opseg korisnika novčane pomoći. Zadaća zamjenska obiteljske kuće je osiguravanje primarnog doma te stoga ista gradi ako je vlasnik ili njegov srodnik u njoj prebivao.
78 KREŠIMIR BENČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovim zakonom se na dikriminirajući način određuje postupanje prema vlasnicima građevina oštećenih u potresu koji u njima nemaju prijavljeno prebivalište te kojima je zgrada oštečena na način da je popravak konstrukcije financijski neopravdan (uništena zgrada). Prema Zakonu imaju pravo na samo rušenje objekta financirano od strane državnog proračuna i na ništa više. Naime, uvjet za financiranje izgradnje zamjenske obiteljske kuće je prebivalište te se veličina iste određuje na način da se odredi broj ljudi s prebivalištem/boravište u zgradi na vrijeme potresa. Za zgrade u kojima vlasnik nije prebivao postoji mogućnost financiranja konstrukcijske obnova do određenog iznosa iz Programa mjera koji se određuje metodom "boja naljepnice" * "površina objekta". Ako procijenjena vrijedost konstrukcije obnove bude veća od tog iznosa projekt se proglašava financijski neisplativ te zgrada, prema hodogramu, ide na rušenje. Ovo smatram nepoštenim jer ako je zgrada zgradala jako, ali popravljivo, onda se provodi obnova te država ulaže značajna financjiska sredstva u to, a ako je osobu zadesila još veća nestreća te joj je kuća uništena, država financira rušenje i ništa više. Zakon treba predvidjeti mogućnost da se vlasniku uništene zgrade pomogne na naćin da mu se namjenski dodijeli maksimalni iznos koji je prihvatljiv za obnovu zgrade prema programu mjera te da on sufinancira do punog iznosa konstrukcijsku obnovu kuće ili da krene u izgradnju zamjeske, dimenzijski iste zgrade te da država sudjeljuje u sufinanciranju iste do maksimalnog iznosa koji joj se prihvatljiv za konstrukcijsku obnovu. Država ne ulaže više nego što je predviđeno programom mjera, a vlasniku uništene zgrade se omogućuje da, uz ulaganje vlastitih sredstva i uz pomoć države, izgradi zamjensku zgradu. Time se osigurava nediskriminatoran pristup prema svim građanima koji su pretrpili financijsku štetu na svojim objektima, a možda i dao okvir da se umjesto popravljanja starih objekata na određenu protupotresnu razinu krene s izgradnjom zgrada prema trenutno važećim pravilnima i tehničkim propisima. Smatram da je interes RH da se omogući vlasnicima da, uz svoju volju, grade zamjenske objekte, a pogotovo na zgradama s crvenom naljepnicom, te da država sufinancira iste zahvate do iznosa do kojeg bi (su)financirala konstrukcijsku obnovu. To bi rezultiralo s puno kvalitetnijom obnovom na visokoj protupotresnoj razini. Nije prihvaćen Osoba čija zgrada se uklanja na temelju ovoga Zakona ostvaruje pravo na najam na neodređeno vrijeme ili, ako to želi, na to da mu RH daruje stan uz obvezu da na RH prenese vlasništvo zemljišta. Prebivalište vlasnika u toj nekretnini je u tom slučaju nužan uvjet za ostvarivanje toga prava. Zakon i ovako postavljen iziskuju velike troškove iz državnog proračuna.
79 KREŠIMIR TARNIK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U članku 10. dopušta se obnova nezakonitih zgrada – U tehničkom propisu se opisuje kako se provodi postupak projektiranja projekta potresne obnove, a prvi korak je izrada elaborata ocjene stanja konstrukcije. Za nezakonite zgrade koje su rađene bez projekata i bez poštivanja pravila građevinske struke nije moguće odrediti stanje konstrukcije. Članak 17. govori o postupcima kojima se olakšava uklanjanje opasnih građevina – Ocjena o uklanjanju opasne građevine može se donijeti samo na osnovu mišljenja ovlaštenog inženjera građevinarstva. Nitko drugi nije školovan za to. Zakonom o obnovi govori se o urbanim cjelinama i o potrebi izrade planova cjelovite obnove koja je prepuštena urbanističkim zavodima. Kako je donji grad cijeli u takvoj zaštićenoj cjelini, postavlja se pitanje kada će se izdat uvjeti za potresnu obnovu kad se tek pokreće izrada planova cjelovite obnove. Također je pitanje kako će urbanisti provoditi planove cjelovite obnove kojoj je cilj pojačanje i popravak konstrukcije kada nisu školovani za to? Nije dodana dužnost izvođača da mora dati izjavu o izvedenim radovima već je sva odgovornost prebačena na nadzora i projektanta. Potrebno je uskladiti podzakonske akte sa Zakonom jer su u koliziji (program mjera i pravilnik o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove). Potrebne su i izmjene izmjena i dopuna tehničkog propisa za građevinske konstrukcije Prihvaćen U propisanom roku će se izmijeniti podzakonski propisi i uskladiti sa Zakonom.
80 Kršćanska adventistička crkva u RH, Hrvatska konferencija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Dopuna članka 5. stavku 2. Prijedlog dopune vezano za financiranje sredstava za popravak konstrukcije obnove potresom oštećenih zgrada javne namjene kojoj je osnivač vjerska zajednica. Smatramo da nije u skladu sa solidarnošću i prava na jednakost glede štete koje je nanjela prirodna katastrofa - potres. Vjernici su građani koji ne mogu njegovati i jačati vjeru jer nemaju se gdje okupljati i vršiti obrede (bogoslužja, krštenja, vječanja, socijalno karitativne usluge građanima i dr.). Štete su velike i vjernici nisu u mogućnosti obnoviti zgrade. Nije prihvaćen Financiranje zgrada javne namjene osiguravaju osnivači istih a sredstva se mogu povući iz raznih izvora.
81 Ksenija Zrvnar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. U dosadašnjem stavku 5 iza "riječi pojedinačno zaštićeno kulturno dobro" dodaje se "imaju prvenstvo prilikom obnove i" Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer nije potrebno.
82 MARTINA PETRINJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA je potpuno sporna nomotetički i po pravnim načelima zbog toga što je Zakon opći akt i kao takav ne može biti namijenjen jednoj posebnoj situaciji, nego mora vrijediti za sve slične situacije bez vremenskog, prostornog i drugog ograničenja. Nomotetički je nedopustivo donošenje dokumenta koji se naziva Zakon, a strukturno to nije. Nedopustivo je i zvati nomotetiku (nomos pravilo, thetein – tvoriti) nomotehnikom, a nepojmljivo je da se to ne uči na pravnom fakultetu. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA preambula je tekst koji definira krajnju namjeru Zakona i ni na koji način ne treba biti kontaminirana lirskim crticama iz života i rada Ministarstva i epskim opisima stradanja, pogotovo ne na štetu upravo temeljnoj svrsi preambule koja je korektiv eventualnim logičkim greškama u tekstu Zakona. Ne samo da je apsurdno navođenje koji ministar je što predložio i što je na to odgovorio koji državni tajnik, te opis povijesti otužnog i lošeg snalaženja administracije u nečem tako banalnom kao što je prirodna katastrofa koja je bila predvidiva te nabrajanje broja zahtjeva, te busanje u prsa navodnom aktivnom obradom zahtjeva premda je svima jasno da to nije slučaj. Čak i da je, takvoj zadaćnici nije mjesto u zakonskom tekstu. Tijekom zaprimanja zahtjeva uočeno je da predmetni zahtjevi nisu mogli sadržavati sve potrebne podatke iz razloga nesređenih imovinsko-pravnih odnosa, što u postupku donošenja akata zahtijeva dodatno utvrđivanje relevantnih činjenica koje značajno utječe na duljinu trajanja postupanja po tim zahtjevima  Pored navedenih nesređenih imovinsko-pravnih odnosa uočeni su i druge poteškoće u obradi zahtjeva a to su pitanja legalnosti zgrada koje su oštećene te pitanje prebivališta što također zahtjeva dodatno utvrđivanje te samim time utječe na brzinu donošenja odluka. Međutim, u provedbi se pokazuju značajni nedostaci u pribavljenim podacima kao što su nesređeni registri (zemljišno knjižni, matica rođenih, matica vjenčanih) neujednačeni podaci, nepotpuni podaci i slično.  Prema načelima vladavine zakona gore navedeni dio teksta je zaprepašćujuć. Naime, ovo je jedinstven slučaj da jedno Ministarstvo neke Vlade inkriminira cijelu Vladu. Sve navedeno je u domeni i jurisdikciji Vlade RH i nedvosmisleno se navodi da nije obavila protuuslugu za uplatu poreza, da je prekršila svoje obaveze i temeljem navedenog, a posebno u svjetlu činjenice da je upravo za sređivanje zemljišnih knjiga i matica dobila novac iz pretpristupnih fondova (vlada iste stranke) traži momentalnu reakciju OLAFa i DORHa na ovaj tekst iz Zakona. Nadalje, vladavina zakona nalaže i ustanovljivanje individualne odgovornosti dužnosnika pa je ovo poziv i na istragu u tom smjeru, ako je podatak istinit. Međutim, niti istinitom podatku takve prirode ne može biti mjesta u zakonskom tekstu. Zakon je po sebi normativni tekst, njime se postavlja norma ponašanja, a ne elaboriraju se tužne pripovjetke iz života postkolonijalnih sustava. Zbog gore spomenutih poteškoća, a koje su izravno posljedica zakonskog okvira postojećeg Zakona koji uvjetuje donošenje odluke utvrđivanjem brojnih činjenica koje u mnogim slučajevima nije moguće utvrditi bez provedbe dugotrajnih ispitnih postupaka, postoji nepremostiv problem koji se očituje u nemogućnost bržeg postupanja, odnosno donošenja odluka čime je i zaustavljen proces obnove.   Ova konstatacija (kojoj, ponovo, nije mjesto u Zakonu) bila bi izraziti znak neinteligencije i u proznom tekstu, uzmemo li u obzir da su taj prvi zakon i ove dopune pisali isti ljudi u istom Ministarstvu. Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom   Predmetnim Zakonom trebaju se urediti sljedeća pitanja:   - oslobađanje građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove - uvode se europski pragovi za javnu nabavu - uvodi se gradnja stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada - uređuje se pitanje obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji - uvodi se pred financiranje kod isplata novčane pomoći - pojednostavljuje se postupak donošenja odluka o obnovi - uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi - nomotehnički se dorađuje Zakon.   Konačno nakon zadaćnice "kako sam proveo ljetovanje" dolazimo do svrhe Zakona. Ili izmjena Zakona VALJDA. Međutim, svrha je logička kategorija, u filozofiji prava se izučava kao zasebna znanstvena grana DEONTOLOGIJA, a ovdje je, u logičkom smislu, očigledna orangutanska igra neke polupismene osobe. Što znači "uvode se europski pragovi za javnu nabavu" i je li to uopće u ingerenciji ovog Ministarstva? Što znači "uvodi se gradnja stambenoposlovnih i višestambenih zgrada", kud se uvodi, zaboga? Što lingvističko-logički znači "zgrade koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji", na stranu što to znači u smislu nesposobnosti, neučinkovitosti i nerada Ministarstva. I na kraju, što je to "nomotehnika", za milog Boga. Znanost se zove, ponovo, nomotetika. Financiranje u slučaju katastrofe može i mora biti Odluka, a ne Zakon. U primjeni postojećeg zakonodavnog okvira pokazala se potreba za jasnijim definiranjem odredaba o uklanjanju zgrada, osobito onih koje su uništene do te mjere da predstavljaju opasnost za živote građana. Kako postojeći model rješavanja ovoga pitanja uključuje prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika za uklanjanje takvih zgrada, elementarna nepogoda izazvana potresom pokazala je potrebu za brzim djelovanjem i odlučivanjem o rušenju i kada takve suglasnosti nema. Prevedeno na jezik suvislih ljudi, Ministarstvo radi Zakon koji je pravno besmislen i potpuno izvan njegove nadležnosti, ali NIJE NAPRAVILO protokol ni proceduru proglašenja objekta opasnim i neuporabljivim te proceduru uklanjanja, niti tehničke propise za takvu radnju. Ponovo, prema Vladavini Zakona nemar i nečinjenje JESU inkriminirajuće radnje. Dugotrajnost postupka ishođenja suglasnosti vlasnika odnosno suvlasnika predstavljalo bi preveliku opasnost za živote ostalih građana u zajednici u kojoj se nalazi zgrada za rušenje. Sigurnost zajednice odnosno građana koji u njoj koji žive ovdje je na prvom mjestu. Stoga je i člankom 16. Ustava propisano da se slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. S druge strane u Republici Hrvatskoj jamči se pravo vlasništva, ali ono također obvezuje svoje nositelje te su oni dužni pridonositi općem dobru. Prvo: Zakon ne poznaje kondicionale. Citiranje Ustava i interpretacija razloga nije u domeni Zakona. "Javni moral" NIJE kategorija pravnog sustava Republike Hrvatske i, prema zasadima Europske pravne stečevine i uopće prema kategorijama Europske zapadne civilizacije i nepojmljivo je da ITKO u dvadesetiprvom stoljeću smatra da mu je dozvoljeno svoje privatne stavove izražavati u javnom dokumentu koji je još i zakonski tekst. "opće dobro" također nije pravna kategorija u hrvatskoj pravnoj praksi, pa je očit znak nepoznavanja pravne znanosti autora iznošenje vlastitih etičkih i filozofijskih pretpostavki u pravnom tekstu. Podatak o tome da se u Hrvatskoj jamči pravo vlasništva "ali ono i obvezuje svoje nositelje te su oni dužni doprinositi općem dobru" nije mi poznat, bilo bi zanimljivo saznati na koji se zakonski tekst tu poziva "spisatelj" ovog Zakona, bilo bi dobro da takav tekst postoji, međutim to nije slučaj. Ali, čak i da nije u pitanju neistinita tvrdnja i da je tvrdnja dobro utemeljena, njoj je mjesto na nekom simpoziju, a nipošto u Zakonu. U ovom slučaju ona implicira nepostojanje još jednog ključnog Zakona iz domene Ministarstva koje je autor ovog Zakona (apsurdno, ali Ministarstvo piše Zakon koji treba definirati obveze Ministarstva). Nadalje, VRLO SPORNI koncept uklanjanja opasnih ruševina bez suglasnosti vlasnika, a vjerojatno i bez drugih suglasnosti, potencijalno je opasan za spomenike kulture koji su nekom trn u oku. Dok se novčana pomoć za obiteljske kuće isplaćuje nakon završene obnove, odnosno prema računima ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima. Riječ je o netočnoj tvrdnji obzirom da se zahtjev za naknadu može podnijeti samo jednom a ne po obavljenom dijelu posla. Čak i da je tvrdnja točna, nepojmljivo je da se pojavi kao esejistička notica u preambuli. III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA   Financijska sredstva za izvršenje obveza Republike Hrvatske za provedbu ovoga Zakona osigurat će se u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Riječ je o notornoj laži, sredstva su iz Europskog Fonda Solidarnosti dominantno. U ovoj točki Zakona, iako se financiranjem ne bave Zakoni, ili bar ne oni koje piše Ministarstvo Graditeljstva, možda je trebalo napomenuti da Ministarstvo Financija za troškove obnove ne naplaćuje PDV ni na građevinske materijale ni na radove ni za tvrtke ni za privatne osobe BUDUĆI DA PDV NIJE PRIHVATLJIVA STAVKA U FONDU SOLIDARNOSTI, odnosno da je i etički i pravno nepojmljivo da država kojoj zajednica pomaže 25% iznosa takve pomoći otima u vlastiti proračun. Međutim, ponovo, TO JE U DOMENI MINISTARSTVA FINANCIJA I Europske Komisije, može biti predmet neke odluke, ali nipošto nije u okvirima ovog i ovakvog Zakona. Prelazimo na tijelo Zakona. Načelno – prijedlog nije u skladu s vladavinom zakona jer ne navode obaveze javne uprave na način kako to zahtijeva vladavina zakona. Ostaje nepoznat proces obnove, nadležnosti raznih tijela, oraganigrami i obveze javnih tijela, procedure i što zapravo javna tijela u ovom enormnom zahvatu moraju pripremiti građanima. Domene javnih tijela nisu nikad i nigdje jasno i nedvosmisleno navedene niti su organizirane na efikasan način. Građani ni nakon ovog kvazizakona neće znati što je čija odgovornost i kome se obraćaju za koji segment. Ekonomski razumna državna organizacija bi u ovakvoj prilici regulirala i obvezu Fonda za Energetsku učinkovitost i obveze Zavoda za Zaštitu Spomenika Kulture, a to nije slučaj u ovom manjkavom, nestručnom i beskorisnom tekstu. Ova "izmjena Zakona" osniva Fond koji postoji već mjesecima??? Zakon je visokologički tekst, budući da usmjerava razvoj nacije i određuje njegovu sudbinu pokušava minimizirati logičku grešku, a u ovom Zakonu se vidi da autor nije savladao ni osnove srednjoškolske logike. Tako Zakon tvrdi da se njime, citiram: ..."propisuje organizacija i provedba obnove oštećenih zgrada (pa se nabrajaju različiti floskularne sintagmatske novotvorevine lišene značenja kao što su "cjelovita obnova zgrade" etc) pa da se "propisuje gradnja zamjenskih obiteljskih kuća", ali se zapravo ništa takvo ne propisuje, pa je pretpostavka da je autor, verbalno nevičan, htio napisati "naređuje se", međutim je i sam bio svjestan da se to ne može napisati u dvadesetiprvom stoljeću. "propisuje se novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu", "propisuje se mogućnost (za vlasnike bla, bla), propisuje se privremeno i trajno zbrinjavanje. Floskule su standard hrvatskog zakonodavstva, pa tako slijedeći dio teksta je, evidentno, ispražnjen svakog značenja, u svakom segmentu rečenice: Pravila i mjere iz stavka 1. primjenjuju se u koordinaciji svih nadležnih tijela, uz odgovarajuću primjenu propisa koji uređuju gradnju, inspekcijski nadzor građenja te sustav civilne zaštite.“ Dekonstrukcija ove pompozne strukture bila bi duga i suvišna. Pompoznost je sadržana u činjenici da se stječe dojam da je mobilizirana nepregledna sila nadležnih tijela koja su jasno definirala što je čemu odgovarajuće i da su postojeći propisi (što je gore u tekstu izveden dokaz da autor Zakona sam sebe demantira) iscrpno, potpuno i jasno uredili područje građenja. A već smo pročitali da eto nemamo uređeno ni obično uklanjanje građevina. Članak 3 je, suprotno svim zamislivim nomotetičkim običajima, pojmovnik Zakona. Riječ je o OSAMNAEST novotvorenih pojmova od kojih NITI JEDAN nije u domeni ovog Zakona, niti je posao ovog zakona definirati ga, neki nisu čak ni u domeni Ministarstva kao npr SRODNIK. Ministarstvo Graditeljstva je sebi dalo ovlast definiranja srodništva? Ili je pak to prijepis nekog drugog Zakona, pa kao takvo nema mjesta u ovom Zakonu? Derogira li ovaj Zakon Zakon o Vlasništvu i Zakon o Naslijeđivanju ili kako im je već ime u Hrvatskoj? Je li ovo loša šala? A da ovo jest loša šala dokaz je točka 10 koja definira Projekt obnove. Projekt obnove je potpuni novum, zahtjeva vlastiti pravilnik, zahtjevao je opći akt i ranije, u poslijeratnoj obnovi, u svjetlu mnoštva ruševina čak i od ogromnog kulturnog značaja i Ministarstvo u čijoj je nadležnosti detaljni tehnički propisnik svega navedenog, u smislu koordinacije sulude količine tijela koja se bave segmentima po vlastitom izboru tako da je polje onog čime se ne bavi nitko nepregledno, nakon osamnaest mjeseci od katastrofe generira OVO: 10.  projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade odnosno projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće   (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka Nadalje: 8) Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete Vlada će odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.“   Osnovno je definirati kriterije procjene, specificirati točke audita i ujednačiti proces za cijelu državu. Takav audit bio je potreban i prije katastrofe, ali Ministarstvo je zanemarilo svoje obveze i na tom polju. Vlada ĆE ODLUKOM UTVRDITI KRITERIJE: Zašto onda Vlada piše ovaj ili bilo koji drugi Zakon ako nije u stanju 18 mjeseci utvrditi obične kriterije financiranja, ili ih nakanjuje mijenjati svega pola A4 lista nakon što je rekla da snosi (tuđim novcem) 100% troška? I, zatim slijedi točka na i: NACIONALIZACIJA u članku 5b - Ministarstvo u ime Republike Hrvatske  može, sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, stjecati vlasništvo nekretnina kako bi se osigurala provedba ovoga zakona. Uz goruću opasnost da NITKO to ni ne primijeti. Ostaje, naravno, otvoreno pitanje može li Ministar koristiti vojni vokabular i samovoljno propisati nacionalizaciju u zemlji članici EU? Ili se netko gadno šali s njim? Članak 12 specificira poslove (program mjera) koji, čak i ovako loše organizirani, su odavno trebali biti gotovi, a autori si nisu dali truda učiniti ono za što su ovlašteni, a to je definirati točne protokole svake točke. U članku 25 već poznatim rečenicama potiho se dodaje da za rušenja neće pitati ni Zaštitu Kulture, da će građevinska inspekcija nešto raditi (nakon 18 mjeseci), da imamo "nepoznate vlasnike" zgrada i da ćemo vlasništvo rješavati mimo sudova. A zatim, Ministarstvo Graditeljstva nalaže slijedeće:  Svi zemljišnoknjižni postupci za nekretnine za koje je doneseno rješenje o obnovi smatraju se hitnim postupcima.  Kao da je to u domeni Ministarstva. Ili novčana pomoć se izuzima od ovrhe, kao da je to u domeni Ministarstva. Od članka 40 pojavljuje se Tijelo "Središnji Državni ured za obnovu odnosno uklanjanje..." kojeg, ipak, nigdje nismo vidjeli da se osniva. I, sad smo došli do kraja, naime do prijelaznih i završnih odredbi. Nomotetički, riječ je o ključnom elementu Zakona koji definira kako će se mijenjati Zakon i kako će se provjeravati njegova učinkovitost. Suprotno tome, ovdje se nastavljaju nizati članci Zakona, govori se o tome što će od provedbenih dokumenata Vlada (ne piše kad) učiniti, iako Ministarstvo ne može sugerirati Vladi što će ova činiti, pa se obvezuju lokalne uprave na radnje na koje ih također ne može obvezivati Ministarstvo (tu se specificira rok, znači nije da ne znaju specificirati) i dolazimo do rak rane: (1) Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje dužni su u roku 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona provesti primopredaju poslova, opreme, pismohrane i druge dokumentacije, sredstava za rad, financijskih sredstava, te ostalih prava i obveze, sukladno nadležnosti propisanih ovim Zakonom, a o čemu sklapaju sporazum. (2) Fond za obnovu uskladit će svoje osnivačke akte i akte poslovanja s odredbama ovog Zakona u roku 30 dana od stupanja na snagu ovog Zakona.   KOME će primopredati poslove? Zbog čega? Ukidaju se? Oni koji su se ovim Zakonom osnovali? Ili se čak ni nisu osnovali? I na kraju obrazloženja članaka kojima Ministarstvo priznaje da su članci nejasni već u samom tekstu u kojem donosi te članke. U tim obrazloženjima također ima protuustavnih posezanja izvan vlastite domene, futura (propisat će se, odredit će se) i brojna ponavljanja. Dakako, riječ "nomotehnički" koristi se često i izlišno, i to u pogrešnoj formi. Futur nije forma u kojoj se piše Zakon, naročito kad se koristi za listu zadataka koje tijelo koje potpisuje Zakon daje samom sebi. Ukratko, Zakon je potpuno neefikasan, nomotetički nekorektan, logički nesuvisao i nepovezan s domenom donositelja na način da se donositelj bavi svime što nije njegov posao, a izbjegava se baviti onim što jest njegov posao, već sve što spada u tehnička pitanja stvarne obnove spominje u futuru "propisat će se, donijet će, etc" Na kraju u tekstu dopune CITIRA SE CIJELI TEKST ORIGINALNOG ZAKONA KOJI SE MIJENJA, ALI NA NAČIN DA SE UOPĆE NE INKORPORIRAJU IZMJENE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 Mihaela Zamolo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zgrade razreda važnosti IV, posebno zdravstvene ustanove veće važnosti, obnavljaju se cjelovitom obnovom konstrukcije u okviru cjelovite obnove zgrade, neovisno o ocjeni uporabljivosti na temelju brzih pregleda nakon potresa., znači obnova se provodi i za zgrade označene kao uporabljive (zelena oznaka) Država, lokalna i regionalna zajednica određuje o kojim se zgradama radi. Obrazloženje: Za zgrade navedene važnosti ocjena uporabljivosti nakon dogođenog potresa ne može biti mjerilo za sigurnost zgrade u odnosu na moguće naredne potresei zahtjeve postojećih propisa obzirom na rizik koje te zgrade imaju. Dodatno, kada se govori o zdravstvenim ustanovama (bolnicama) ne mogu se koristiti sredstva iz fonda solidarnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ne sadrži konkretnu primjedbu.
84 Mihaela Zamolo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. članak 3 .stavak 1 Treba izbaciti riječ „cjelovitu“ . Obrazloženje: suvišna riječ i kontradiktorna je odredbama koje govore o popravku, pojačanju ili cjelovitoj obnovi konstrukcije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer nije jasno na koju odredbu se primjedba odnosi.
85 nabava PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. Stavak 1 je u suprotnosti s važećim Zakonom o javnoj nabavi (NN 120/16 - dalje ZJN2016) u kojem su POGLAVLJEM 4. propisani pragovi za primjenu ZJN2016. POGLAVLJE 4. PRAGOVI Pragovi za primjenu Zakona Članak 12. (1) Ovaj Zakon ne primjenjuje se: 1. na nabavu a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna b) radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna 2. na nabavu u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 950.000,00 kuna b) radova procijenjene vrijednosti manje od 4.000.000,00 kuna. (2) Naručitelj je obvezan primijeniti odredbe ovoga Zakona za nabavu robe, radova ili usluga te provedbu projektnih natječaja čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od pragova iz stavka 1. ovoga članka. Nabava velike vrijednosti Članak 13. (1) Nabava velike vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova iz članka 4. Direktive 2014/24/EU i članka 15. Direktive 2014/25/EU ovisno o vrsti naručitelja i vrsti ugovora, izraženih u odgovarajuće vrijednosti u kunama sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije (europski prag). (2) U slučaju iz nabave robe iz Priloga III. A ovoga Zakona, nabava velike vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova iz članka 8. Direktive 2009/81/EZ, izraženih u odgovarajuće vrijednosti u kunama sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije (europski prag). (3) U slučaju nabave robe iz Priloga III. B ovoga Zakona od strane javnog naručitelja koji djeluje u području obrane i sigurnosti, nabava velike vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova iz članka 4. stavka 1. točke (b) Direktive 2014/24/EU, dok u slučaju nabave proizvoda koji nisu na tom popisu od strane javnih naručitelja iz Priloga I. ovoga Zakona koji djeluje u području obrane i sigurnosti, nabava velike vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova iz članka 4. stavka 1. točke (c) Direktive 2014/24/EU, izraženih u odgovarajuće vrijednosti u kunama sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije (europski prag). (4) Obavijest o važećim vrijednostima europskih pragova središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave objavljuje na Portalu javne nabave. Nabava male vrijednosti Članak 14. Nabava male vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti pragova iz članka 12. ovoga Zakona, a manja od vrijednosti iz članka 13. ovoga Zakona. Jednostavna nabava Članak 15. (1) Jednostavna nabava je nabava do vrijednosti pragova iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom, uzimajući u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije. (3) Naručitelj je obvezan opći akt iz stavka 2. ovoga članka te sve njegove kasnije promjene objaviti na internetskim stranicama. (4) Iznimno od odredbi stavaka 2. i 3. ovoga članka, pravila, postupke i način provedbe jednostavne nabave u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu do pragova iz članka 12. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove, pravilnikom. Temeljem kojega dokumenta predlagatelj uređuje pitanja iz područja javne nabave koja su u nadležnosti drugog ministarstva? Kako mislite provoditi postupke javne nabave? Da li javnom objavom putem EOJN-a RH gdje se objavljuju svi postupci iznad pragova iz članka 12. ZJN2016, a neki naručitelji čak i postupke do pragova iz članka 12. ZJN2016 objavljuju putem EOJN-a RH? Nigdje u prijedlogu ovih izmjena i dopuna Zakona o obnovi, a ni u važećem Zakonu o obnovi ne vidim da je ovaj Zakon lex specialis u odnosu na ZJN2016. Smatram da će ovakav prijedlog dovesti do pogodovanja i otvara mogućnosti koruptivnih radnji, a što nije u skladu s politikama ove Vlade RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zakon propisuje donošenje pravilnika kojim će se za potrebe nabave za potrebe ovoga Zakona urediti, uz ostalo, mjere antikorupcijske zaštite.
86 Narodna stranka-reformisti PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Članak 10. Izmjena i dopuna Zakona predviđa se da se mogu obnavljati građevine koje se ne smatraju postojećima. Člankom 13. Izmjena i dopuna Zakona propisuje se stoga da se obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće i rješenje o obnovi smatra u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola. Ovim odredbama se omogućava legalizacija objekata koji do sada nisu legalizirani. Provedbom ove odredbe otvara se mogućnost da nelegalni objekti postanu ne samo legalni već da postanu objekti sa pravomoćnom uporabnom dozvolom, čime se objekt koji nema vrijednost na tržištu pretvara u objekt koji ima izrazito veliku vrijednost. Predlažemo da se članak 13. Izmjena i dopuna dopuni rečenicom: Za zgrade koje u trenutku donošenja Odluke o obnovi nije utvrđen status postojeće zgrade, potrebno je provesti postupak ozakonjenja sukladno posebnom zakonu, a rješenje o obnovi se smatra podnesenim zahtjevom za ozakonjenje. Na ovaj način bi se za nezakonito izgrađene zgrade oštećene potresom omogućila obnova dakle riješio problem sigurnosti, ali im se ne bi samom obnovom priznao status legalnosti već bi se isti mogao steći u postupku sukladno posebnom Zakonu, na isti način kako je proveden postupak ozakonjenja sukladno posebnom Zakonu. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da je ispravno obnoviti zgrade koje su jedini dom bez obzira na zakonitost istih. Naime, predmetno sadrži nužnu socijalnu komponentu.
87 PGP Sisak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. PGP SISAK U st. 1 dodati iza riječi prebivao dodati: ili boravio. U st. 2 potrebito je brisanje dijela:….. uz uvjet da oni na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020 U st. 5 uočavamo opetovano nepotrebno administriranje znajući da npr. pojedinačni ispravni postupci traju i po 6 i više mjeseci. Za odluku o gradnji zamjenske obiteljske kuće potrebita je samo suglasnost vlasnika/posjednika koji se zatekao u trenutku potresa u samoj kući. Upravo nesređeni imovinsko-pravni odnosi bili su prepreka u ostvarivanju prava na obnovu i u Zakonu o obnovi iz veljače. St. 6 treba glasiti: Svi zemljišnoknjižni postupci za nekretnine za koje se treba donijeti rješenje o obnovi, smatraju se hitnim postupcima. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se jer nije potrebno. Naime, pojam prebivao u kontekstu odredbe ima šire značenje od prebivališta. Prihvaća se propisivanje hitnosti zemljišnoknjižnih postupaka
88 PGP Sisak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. PGP SISAK Komentar: St. 1 treba glasiti: Novčana pomoć za obnovu zgrade nužno se isplaćuje prije početka obnove. U predmetnom stavku mora se definirati i rok isplate novčanih sredstava. Vezano za st. 2 članka 36 : osigurati mehanizam kontrole upravitelja vezano za namjensko trošenje isplaćenih novčanih sredstava i to od strane svih suvlasnika. Naime, Zakon o upraviteljima zgrada nije još stupio na snagu, te ovdje vidimo otvorenu mogućnost neovlaštenog trošenja isplaćenih sredstava na štetu svih suvlasnika bilo stambenih ili poslovnih zgrada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se ne cijeni opravdanim. Odredom je omogućena isplata novčane pomoći prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove. Podrobniji uvjeti u pogledu isplate i drugih pitanja bit će definirani programom mjera.
89 PGP Sisak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. PGP SISAK U članku 37. potrebno je izmijeniti stavak 4. na način da se ovim Zakonom definiraju uvjeti, rokovi i načini isplate novčane pomoći iz ovoga članka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer nije potrebno s obzirom da će se predmetna pitanja odgovarajuće definirati programom mjera.
90 PGP Sisak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. PGP SISAK Stavak 3. je potrebno brisati jer je ovdje riječ o uklanjanje zgrade ili obiteljske kuće, a ne o gradnji zamjenske obiteljske kuće. Prihvaćen Prihvaća se.
91 PGP Sisak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 25. PGP SISAK Potrebito je definirati rokove donošenja kako rješenja za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, tako i rješenja za novčanu pomoć za obnovu oštećene višestambene i stambeno – poslovne zgrade i poslovne zgrade. Nije prihvaćen Dinamika donošenja rješenja kod masovne organizirane obnove nije element koji je moguće propisati pa bi tako rokovi i uz propisivanje bili instruktivne naravi.
92 PGP Sisak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. PGP SISAK U stavku 2. toč. 2. iza riječi prebivao dodati riječi „ili boravio“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je u kontekstu odredbe pojam prebivao širi od prebivališta.
93 PGP Sisak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. PGP SISAK U članku 5., stavak 6 iza riječi „Zagrebačkom županijom“ na kraju stavka, dodati riječi „Sisačkom-moslavačkom županijom i Karlovačkom županijom“. Nije prihvaćen Navedene županije ne sudjeluju u troškovima obnove.
94 PGP Sisak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 1. PGP SISAK Iza riječi „stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama“, dodaje se tekst: „te obnova oštećenih poljoprivredno/gospodarskih objekata namijenjenih obiteljskim poljoprivrednim i stočarskim gospodarstvima.“ Nije prihvaćen Obnova poljoprivrednih i gospodarskih zgrada bit će predmet drugih propisa.
95 PGP Sisak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PGP SISAK: Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, tijela javne vlasti dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana. Shodno tomu nedopustivo je da e savjetovanje za ovako primaran Zakon, točnije izmjene i dopune traje svega 7 dana. Upravo to Nam kazuje da je u interesu nadležnih tijela da se što manje zainteresirane javnosti, struke i nevladinih udruga uključi davanjem komentara/prijedloga na konačni prijedlog predmetnog Zakona. Potrebno je u Zakonu definirati da obnova predstavlja imovinsko pravo koje se može prenositi nasljeđivanjem ili npr. darovanjem na bliske srodnike. U Zakon je potrebno dodati reguliranje pružanje besplatne pravne podrške građanima postradalim u potresu, a koja im je neophodna od pokretanja upravnih postupaka i zastupanja na sudu u vezi obnove. PGP smatra da je nelogično odvajati obnovu objekata prema vlasništvu te smatra da svi objekti bez obzira na vrstu vlasništva, moraju biti obuhvaćeni Zakonom. Ne može predmet obnove biti gotovo samo privatno vlasništvo. Na primjer, postavlja se pitanje „Što sa stambenim zgradama gdje postoji privatno vlasništvo, vlasništvo RH i vlasništvo jedinica lokalne/regionalne samouprave?“ PGP smatra da imovinsko-pravni odnosi koji nisu regulirani, ovim Prijedlogom nisu riješeni, jer se i dalje zahtijevaju dokazi te provođenje postupaka na sudu koji traju dugo. Potrebito je suziti i broj provedbenih tijela u samom postupku obnove koji iznosi velikih 15. Obeshrabrujuća je činjenica da je krajem rujna 2021.g. od 6000 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu, obnovljeno tek 600 objekata. Ukidanje mobilnih timova i call info telefona Ministarstva uzimajući u obzir da je većina pogođenog stanovništva ili informatički nepismeno ili u neposjedu signala, skoro godinu dana nakon potresa možemo definirati kao neozbiljno-poražavajući. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zbog hitnosti donošenja ovoga Zakona savjetovanje je provedeno u trajanju od 7 dana. Vezano uz primjedbu da obnova predstavlja imovinsko pravo ističe se da je Zakonom određeno da se obnavljaju zgrade a osoba nakon obnove nema ograničenja za raspolaganje svojom imovinom. Ministarstvo je osiguralo pružanje besplatne pravne pomoći putem informativnih centara u Zagrebu, Petrinji i Sisku.
96 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA S obzirom da su Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) i Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (Narodne novine, br. 78/13) definirane obveze ne samo u vezi s gradnjom novih građevina, nego i obveze u vezi prilagodbe postojećih građevina tijekom njihove rekonstrukcije, predlažemo da se ovim zakonom propiše obveza da se prilikom obnove građevina od potresa osigura nesmetan pristup i kretanja osobama s invaliditetom i osobama s teškoćama kretanja, odnosno ugrade elementi pristupačnosti na način kako je definirano i Zakonom o gradnji i Pravilnikom osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. Obrazloženje: Unatoč obvezama definiranima ranije navedenim propisima, činjenici da su rokovi prilagodbe i rekonstrukcije starijih građevina koje su u najvećem broju potresom oštećene - odavno prošli, smatramo da je obnova građevina ujedno i prilika, ali i najracionalnije rješenje da se ovim Zakonom propiše obveza da se prigodom obnove osiguraju propisani elementi pristupačnosti kako bi se osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti omogućio nesmetan pristup i kretanje. Nije prihvaćen Nije predmet ovoga Zakona. Predmet ovoga Zakona je osiguranje temeljnog zahtjeva – mehaničke otpornosti i stabilnosti.
97 Sabina Petković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U svim člancima Zakona u kojima se navodi riječ vlasnik potrebno je zamijeniti s riječi vlasnik/suvlasnik. Naime, člancima 45, 46, 46a Zakona, diskriminirani su svi oni suvlasnici koji su imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode, a čije vlasnitvo u zk nije upisano 1/1 Članak 32. Prijedloga Zakona Izmjene stavka 1,2,3 i 4 potpuno nepotrebne. U čl. 46. Zakona nikad nije stajao naslov Područje Sisačko moslavačke i i Karlovačke županije, pa nije jasno što se točno briše, odnosno mijenja. Prema izmjenama i dopunama Zakona (NN 10/21) Područje Sisačko moslavačke i Karlovačke županije dodano je stavkom 46a. Greška portala koji objavljuje pročišćene tekstove nije u domeni Zakona. Možda bi se greške izbjegle kada bi Zakonodavac sam objavljivao pročišćene tekstove. Izmjena st. 3. tek stvara zabunu jer se prvo iz stavka briše nepostojaća „Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija“ da bi se izmjenom stavka 3. dodale??? Prihvaćen Prihvaća se.
98 SISAK STAN D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Primjedbe na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije s konačnim prijedlogom Zakona Svakodnevnim kontaktom s velikim brojem suvlasnika ( cca 3000 ) kao upravitelj stambenih zgrada u području Grada Siska suočeni smo mnogim nedefiniranim situacijama u kojima suvlasnici ne mogu ostvariti svoja prava iz ranih nepredviđenih razloga. Stoga ovdje predlažemo dopune koje mogu poboljšati odredbe Zakona i omogućiti rješenje problema određenog broja suvlasnika. 1. U članku 3. toč. 18 navedenog Zakona prvi red, iza riječi „bračni drug“ Dodaje se „roditelji bračnog druga“. Obrazloženje: U praksi su obitelj mijenjali korištenje stanova na način da su u pravilu mlade porodice s djecom mijenjale stanove s roditeljima, bez zamjene prava vlasništva. Pri tom su uredno prijavili adrese prebivališta, te posjeduju uredne osobne dokumente. Posljedicom potresa, vlasnik ne može ostvariti prava jer u trenutku potresa nije stanovao u svom stanu već u stanu u vlasništvu roditelja supružnika, oni pak ne mogu ostvariti prava jer stan nije u njihovom vlasništvu. 2. Članak 32. toč. 3 navedenog Zakona iza „srodnici“ brisati „u pravoj liniji“, jer se predloženom odredbom sužava određenje termina „srodnici“ definiranog u čl.3. toč. 18, s navedenom dopunom iz toč. 1 ovih primjedbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Primjedbe nisu jasne.
99 SISAK STAN D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Pred-financiranje troškova popravka nekonstruktivnih dijelova višestambenih zgrada. Poštovani, predlažemo sistem pred-financiranja troškova popravka nekonstruktivnih elemenata višestambenih zgrada koje su označene sa zelenom U2 naljepnicom na način da suvlasnici angažiraju ovlaštenog inženjera koji će izraditi elaborat popravka nekonstruktivnih elemenata sa pripadajućim troškovnikom. Nakon izrade elaborata suvlasnici izabiru izvođača radova, te zajedno sa elaboratom predaju zahtjev za popravak nekonstruktivnih elemenata. Nakon pregleda elaborata i ispunjenog troškovnika, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine izdaje Odluku o obnovi. Ukoliko je odluka pozitivna, sredstva se uplaćuju na račun zajedničke pričuve višestambene zgrade. Razlog predlaganja pred-financiranja za popravak nekonstruktivnih dijelova višestambenih zgrada je porast cijena građevinskog materijala, nepovoljno financijsko stanje računa obvezne pričuve višestambenih zgrada, te nemogućnosti plaćanja mjesečnih rata velikih kredita koji bi se morali podizati. Predmet: Pred-financiranje troškova konstrukcijske obnove. Na temelju čega se isplaćuju financijska sredstva prije početka obnove? Da li je dovoljna ponuda izrađena prema troškovniku? Članak 5. stavak 4. Da li se sredstva za popravak konstrukcije odnose na stambeno poslovne zgrade ili višestambene zgrade iako su prostori u vlasništvu pravne osobe? Članak 51.a Zašto je privremeno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom samo sa montažom privremenih, pokretnih i montažnih objekata? Predmet: promjena zahtjeva za obnovu Da li novi Zakon predviđa mogućnost promjene načina obnove na način da se promjeni zahtjev (umjesto samoobnove, obnova da ide preko države)? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 SOS Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 8. Imajući u vidu da je od stupanja na snagu Zakona o obnovi zgrada potresom oštećenih zgrada prošlo više od godinu dana, a da nije donesen poseban Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba niti se sve zgrade cjelovito obnavljaju u jezgri predlaže se brisati obvezu donošenja posebnih Programa mjera za posebne cijeline kako se ne bi dodatno produžio i otežao postupak obnove zgrada koje se nalaze u povijesno urbanoj cjelini. Nije prihvaćen Ovim Zakonom propisuje se rok za donošenje Programa cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba.
101 SOS Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 1. Predlaže se da obnova bude obvezujuća. Naime, obnova zgrada odnosno njihovo održavanje obveza je i danas sukladno propisima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj pa je tako ta materija na različite načine obrađena sukladno, Ustavu RH, koji propisuje da vlasništvo obvezuje, Zakonu o vlasništvu, Zakonu o gradnji , Zakonu o građevinskoj inspekciji kao i Uputom o zakonskoj obvezi održavanja građevina, no upravo nedostatak jednog cjelovitog propisa koji određuje jasna prava i obveze svih sudionika u takvom održavanju odnosno obnovi u pojedinim slučajevima, dovela je do stanja zgrada u kakvom su one bile prije potresa pa posljedično i danas. Vlasnici, odnosno suvlasnici nemaju svijest o potrebi, a u konačnici i obvezi održavanja zgrada u kojima žive, ne postoji jasno razrađen sustav provjere i sistematizirane evidencije o ispunjavanju obveza vlasnika odnosno suvlasnika kao i sustav penaliziranja propuštanja izvršavanja pojedinih obveza održavanja. U takvoj situaciji dolazi i do pomanjkanja motivacije današnjih vlasnika odnosno suvlasnika za korištenjem benefita koje im nudi Zakon o obnovi, odnosno korištenja blagodati sufinanciranja obnove na koju bi, i na koju će realno biti obvezni i sami, u cijelosti o vlastitom trošku u nekom kasnijem trenutku u vremenu u kojem se neće moći koristiti sufinanciranim sredstvima. U trenutnom nedostatku takvog cjelovitog propisa upravo je nužno, imajući na umu uz privatni interes pojedinačne obnove i javni interes sigurnosti građana kao i interes obnove najužeg povijesnog centra glavnog grada RH, da se obnova sukladno ovom Zakonu proglasi obveznom kako bi se uklonile sve ili većina prepreka efikasnoj i cjelovitoj obnovi Grada Zagreba unutar prihvatljivog vremenskog razdoblja, istovremeno sa što manjim financijskim opterećenjem za stanovnike Grada. Osim toga, treba omogućiti sudsko nalaganje pristupa dijelovima pojedinih vlasnika stanova koji ne bi dopustili da se u njihovim posebnim dijelovima izvode radovi nužni za obnovu cijele zgrade kao cjeline. Obzirom na obvezni karakter obnove sukladno ovom Zakonu kakav predlažemo obnovu nužno mora pod određenim uvjetima biti moguće pokrenuti i po službenoj dužnosti. Također, predlažemo da se navede da obnova sukladno odredbama ovog Zakon predstavlja imovinsko pravo koje se može naslijediti i prenijeti srodnicima nenaplatnim pravnim poslom jer u slučaju kada je vlasnik na dan potresa preminuo, a stekao je ovim zakonom prava potrebno je da ista prijeđu na nasljednike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vlasnici imaju mogućnost obnoviti zgrade prema ovom Zakonu bez troška pa nije jasno na koni način im isto ne bi bilo u interesu, posebice što u suprotnom ostaju s oštećenom nekretninom što donosi druge negativne posljedice.
102 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. Člancima 45., 46., 46a i 48. Zakona propisuje se stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj vlasnika/zaštićenog najmoprimca s prijavljenim prebivalištem, što onda predmnijeva i dokazivanje tog statusa, a što se prema obrazloženju pokazalo izrazito problematičnim u dosadašnjim postupcima obnove pa se nameće pitanje neće li se isto dogoditi i u ovim postupcima te tako dovesti do zastoja u stambenom zbrinjavanju. Nije prihvaćen Pravo na privremeni smještaj mora dokazati na određeni način i ne može se priznati neograničenom broju ljudi a u primjedbi nije iznesen drugačiji način određivanja prava.
103 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 32. Člankom 32. stavkom 3. Prijedloga mijenja se stavak 3. članka 46. Zakona i uvodi se sasvim nova sintagma „stanovao“ i koristi istovremeno s pojmovima „prebivalište ili boravište“, što će pridonijeti daljnjoj nejasnoći pri primjeni, te smatramo da pojmove „prebivalište ili boravište“ u ovom smislu treba izostaviti. Prihvaćen Prihvaća se.
104 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. Mišljenja smo kako odredbe čl. 35. Prijedloga kojim se mijenjaju odredbe čl. 51.a. Zakona o privremenom stambenom zbrinjavanju u privremenim, pokretnim i montažnim objektima treba doraditi kako bi bilo nedvojbeno jasno tko se i po kojim kriterijima, kada, gdje i na koje vremensko razdoblje zbrinjava, tko donosi takvu odluku i koji je pravni lijek na raspolaganju onima koji su nezadovoljni. Naime, nakon potresa bilo je dosta upita stanovnika Sisačko-moslavačke županije o kriterijima dodjele i montaže privremenih, pokretnih i montažnih objekata, odnosno o prioritetima njihova priključivanja na energetsku mrežu i vodnokomunalnu infrastrukturu, kao i o mogućnostima kontrole redoslijeda i prioriteta stambenog zbrinjavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Potrebni elementi uredit će se programom mjera. Situacije na terenu konstantno se pojavljuju te se za iste iznalaze adekvatna rješenja.
105 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. U skladu s predloženim izmjenama članka 27. stavka 1. Prijedloga te korištenja termina „prebivanja“ vlasnika/suvlasnika odnosno srodnika vlasnika/suvlasnika, predlažemo uskladiti i članak 29. stavka 1. Zakona na način da se umjesto „prijavljeno prebivalište ili boravište u uklonjenoj kući“ navede „prebivale u uklonjenoj kući“ Prihvaćen Prihvaća se.
106 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. Nastavno na članak 28. Zakona, predlažemo prilikom reguliranja gradnje zamjenske kuće na novoj lokaciji na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije te dužnosti vlasnika uklonjene kuće darovati Republici Hrvatskoj zemljište na kojem je bila uklonjena kuća, da se vodi računa o približno jednakoj površini i tržišnoj vrijednosti darovanog i zemljišta na kojem je izgrađena zamjenska obiteljska kuća. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. Člankom 18. Prijedloga mijena se članak 27. Zakona čijim stavkom 2. se gradnja zamjenske obiteljske kuće uvjetuje, između ostaloga, okolnošću da vlasnici uništene obiteljske kuće nisu ujedno vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. godine. Međutim, pritom nije cijenjena okolnost da li u drugoj useljivoj kući ili stanu žive druge osobe, odnosno je li ista, iako pogodna za stanovanje, ujedno slobodna za useljenje, koja okolnost je bitna za ocjenu mogućnosti stambenog zbrinjavanja vlasnika čija su kuća ili stan uništeni u potresu. Ukoliko pak termin „useljiva kuća ili stan“ podrazumijeva kuću ili stan slobodnu od trećih osoba i podobnu za useljenje, tada predlažemo navedenu definiciju uključiti u pojmovnik članak 3. Prijedloga Zakona, radi prevencije različitog tumačenja ovog pojma. Navedeni prijedlog primjenjiv je i na odredbu članka 45. stavka 6., članka 46. stavka 6. , članka 46.a stavka 6. te članka 48. Zakona, kojim se regulira davanje u najam drugog zamjenskog stana pod uvjetom da vlasnik stana, njegov bračni ili izvanbračni drug, životni ili neformalni životni partner nije vlasnik drugog useljivog stana ili kuće. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. Člankom 14. Prijedloga mijenja se članak 23. čijim stavkom 2. Zakona se navodi da se zgrade za koje je podnesen zahtjev za obnovu ili uklanjanje zgrada, uklanjaju uz suglasnost vlasnika, odnosno većine svih suvlasnika zgrade. Predlažemo da se radi otklanjanja nejasnoća definira da li „većina svih suvlasnika zgrade“ znači većinu pojedinačnih suvlasnika zgrade ili suvlasnika koji imaju u vlasništvu većinu površine, odnosno m2 zgrade. Nije prihvaćen Predmetno se cijeni u skladu s Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
109 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 17. Člankom 17. Prijedloga propisano je da se iza članka 25. dodaje naslov i članak 25.a. Pritom je nejasno o kojem se naslovu radi, obzirom da to iz teksta Prijedloga Zakona nije vidljivo. Također u članku 25.a Prijedloga Zakona propisano je da iznimno od članaka 23. i 25. toga Zakona, u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara (stavak 1.) Rješenje iz stavka 1. toga članka dostavlja se vlasniku/suvlasniku/upravitelju zgrade, odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a ako se rješenje odnosi na pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, dostavit će se nadležnom konzervatorskom odjelu, odnosno gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, dok se obavijest o tome objavljuje na mrežnim stranicama Državnog inspektorata (stavak 4.) Rješenje iz stavka 4. toga članka smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči, čime ono postaje izvršno. Jasno je da se ovakvim propisivanjem htjelo na djelotvorniji i brži način urediti uklanjanje uništenih ili oštećenih obiteljskih kuća i drugih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi, a što proizlazi i iz obrazloženja uz navedeni članak. Međutim, mišljenja smo kako je, radi pravne sigurnosti i obaviještenosti osoba, odnosno vlasnika zgrade i/ili dijela zgrade koje je nužno ukloniti, rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, gdje god je to moguće, potrebno dostaviti osobno vlasniku, a ne stavljanjem na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda ili ispostave Državnog inspektorata. Ovo stoga, jer se, kako to proizlazi iz stipulacije stavka 4. toga članka, smatra da je izvršena dostava, samim stavljanjem rješenja na oglasnu ploču, koje postaje odmah i izvršno. Pri tome je važno naglasiti kako je osobna dostava bitna i iz razloga kako bi se vlasnik/suvlasnik takvog stambenog objekta na vrijeme informirao o mogućnosti pokretanja upravnog spora protiv navedenog rješenja, a što mu je omogućeno stavkom 6. toga članka Prijedloga. Djelomično prihvaćen Prihvaća se (naslov). Ne prihvaća se primjedba u pravcu osobne dostave jer se radi o iznimnoj situaciji koja traži žurnost radi zaštite zdravlja, života i imovine.
110 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 13. Člankom 13. Prijedloga predložena je dopuna stavka 3. članka 22. Zakona o obnovi kojim je propisano da se “obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće iz stavka 1. istog članka smatra u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola, na način da se dodaju i riječi “doneseno rješenje o obnovi”. Predlažemo da se u čl. 22. Zakona o obnovi dodaju i novi stavci kojima se propisuje koje javnopravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu ili drugi akt za uporabu objekta koji se smatra aktom za uporabu ili potvrdu da se akt za uporabu ne izdaje jer se građevina za koju su izdani akti propisani stavkom 3. članka 22. Zakona o obnovi smatraju građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola temeljem Zakona. Također predlažemo da se doda stavak kojim se propisuje da javnopravno tijelo koje izdaje akt o uporabi ili potvrdu da se akt za uporabu ne izdaje sukladno Zakonu, dostavlja iste po službenoj dužnosti nadležnom katastarskom uredu, ali i nositelju obnove označenom u pravomoćnom rješenju o obnovi. Takvo rješenje bi osobito pomoglo stanovnicima ruralnih područja i ne bi obnovljeni objekti ostali bez izdanih akata o uporabi. Ako se detaljnije ne propiše postupak izdavanja i upisa akata o uporabi ovim Zakonom ostaje obveza vlasnika da kasnije traži ishođenje ili zabilježbu, akt o uporabi ili potvrdu da se pravomoćna građevinska dozvola smatra uporabnom temeljem Zakona o obnovi i postoji mogućnost protekom vremena da se tijela oglašavaju nenadležnim, da stranke kasnije godinama prikupljaju dokumentaciju, a to su i dodatni troškovi (iskustva uknjižbe u slučaju katastrofalne poplave, iako je propis sadržavao odredbe o nadležnostima u izdavanju akata za uporabu, prestankom važenja tog Zakona građani su imali problema oko upisa uz obrazloženje da tijela nisu nadležna, da trebaju plaćati i sami tražiti dokumentaciju za uknjižbu i sl.). Na ovaj način bi u području u kojem su imovinsko-pravni odnosi neriješeni bar veći dio obnovljenih objekata bio upisan ili ako to nije moguće vlasnici /nositelji obnove bi imali potrebne akte za uporabu. Cilj predloženih dopuna je da se službenim putem odredi da li će i koje javnopravno tijelo izdavati akt o uporabi ili potvrdu da uporabna dozvola nije potrebna (nakon završnog izvješća nadzornog inženjera). Nije prihvaćen Rješenje o obnovi donosi Ministarstvo. Isto se smatra uporabnom dozvolom. To rješenje će biti dostavljeno stranci sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.
111 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. Prema podacima iz Otvorenog pisma humanitarnih udruga upućenog Vladi RH i zastupnicima Hrvatskog sabora iz lipnja 2021. godine preko 90% gospodarskih i blizu 80% stambenih objekata na području Sisačko-moslavačke županije nije legalizirano. Člankom 10. Prijedloga predlaže se dopuna čl. 15. Zakona o obnovi tako što se omogućava obnova i takvih objekata ako je vlasnik/suvlasnik u njemu prebivao na dane potresa i uz uvjet da se ne radi o zgradi koja se ne može ozakoniti po članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN br. 86/12,143/13, 65/17 i 14/19), primjerice ako se nalazi na planiranim ili istraženim koridorima i površinama prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina, području posebne zaštite voda i dr., a što je legitimno. No, katastrofa na Banovini otkrila je na kakvim sve nedostupnim mjestima stanovnici žive pa se unaprijed ne može otkloniti vjerojatnost da su neki objekti, izgrađeni u egzistencijalnoj nuždi i neukosti, upravo na takvim mjestima, a koji zbog opisane norme ne podliježu obnovi, pa se postavlja pitanje što će biti s tim ljudima. Kako ne bi ostali živjeti u svakodnevnoj životnoj pogibelji predlažemo i za njih iznaći adekvatno rješenje moguće i u okviru čl. 18. Prijedloga, poglavito kada je riječ o ranjivim skupinama: osobama starije životne dobi ili onima u sustavu socijalne skrbi, možda u vidu osiguranja prednosti prilikom primanja u dom za starije i nemoćne osobe u vlasništvu RH ili JLS i temeljem iskazane volje, odnosno u vidu zbrinjavanja u zamjensku nekretninu u vlasništvu RH/JLS ili gradnjom zamjenske nekretnine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je stajalište predlagatelja sadražano u predmetnoj odredbi. Na ovaj način je postignut kompromis između socijalne komponente i konteksta zaštite prostora.
112 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. Člankom 9. Prijedloga, među ostalim, dopunjen članak 13. stavak 3. postojećeg Zakona na način da se u Stručni savjet za obnovu predlaže imenovanje i predstavnika SDUOSZ-a, što svakako pozdravljamo. Naime, još prilikom izrade temeljnog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreb, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (NN br. 102/20) ukazali smo kako je nejasno iz kojeg razloga Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (dalje u tekstu: SDUOSZ) koji se unatrag više desetljeća isključivo bavi upravnim područjem obnove i stambenog zbrinjavanja te koji na tom području zasigurno ima stručan kadar, nije uključen u Stručni savjet za obnovu. Potreba za uključivanjem SDUOSZ-a u sastav Stručnog savjeta za obnovu još je više izražena nakon što je člankom 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, i Zagrebačke županije, (NN br. 10/21) iza članka 40. toga Zakona dodan članak 40.a prema kojem iznimno od članka 40. na temelju odluke Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, SDUOSZ provodi obnovu, odnosno uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. Člankom 4. Prijedloga predlaže se izmjena čl. 5. Zakona o obnovi i ubrzanje obnove oslobođenjem građana od obveze sufinanciranja njenih troškova pri čemu ono nije uvjetovano imovnim ili socijalnim stanjem/statusom niti je vezano uz područje na kojem je proglašena katastrofa, što pozdravljamo. Pristup obnovi baziran je na faktičnom stanju, a ne vlasničkim odnosima i uz javno financiranje trebao bi pridonijeti ubrzanju postupka, dovesti do bržeg i šireg povratka u domove te otkloniti dio brige oko sigurnosti na ulicama i uz objekte. No istodobno ne treba zaboraviti kako i uz posljedice ovih potresa postoje i druge potrebe i izazovi na koje se čeka odgovor javnih vlasti (kao što je primjerice rješavanje stambenog zbrinjavanja stradalih u klizištima tijekom 2014. godine u Gornjem Knegincu). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
114 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. U članku 3. Prijedloga kojim se mijenja članak 3. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke i Karlovačke Županije (dalje u tekstu Zakon o obnovi) daju se definicije pojmova, no neke od njih nisu sasvim jasne, dok neke nedostaju, što može izazvati teškoće u provedbi. Tako u definiciju obnove zgrade ulazi popravak nekonstrukcisjkih elemenata, no u definiciji rješenja o obnovi nije naveden. Ni definicija rješenja o obnovi ne navodi nekonstrukcijsku obnovu, kao ni definicija rješenja o novčanoj pomoći, pa proizlazi da u danom pojmovniku nije jasno definirana nekonstrukcijska obnova, odnosno, nije naznačeno da li se za istu donosi rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći ili nije predviđeno niti jedno od navedenog. Također smo uočili da nedostaje definicija rješenja o stambenom zbrinjavanju i privremenom smještaju. Također, Prijedlog u nekoliko navrata koristi pojam „prebivanje“, primjerice u čl. 10. ili 18. bez da ga pojašnjava, pa predlažemo i njega pojasniti odnosno propisati u pojmovniku, odnosno u članku 3. Zakona o obnovi, propisujući da se ova činjenica ne dokazuje isključivo službenim ispravama Ministarstva unutarnjih poslova, već i svjedocima, računima i sl., a sve imajući u vidu posebne okolnosti i potrebu za što bržim djelovanjem. Navedeno se ukazuje potrebnim obzirom se u Zakonu umjesto ranije korištenog termina „prijavljeno prebivalište“ (u članku 27. Zakona o obnovi gradnja zamjenske obiteljske kuće uvjetuje se stanovanjem i prijavljenim prebivalištem ili boravištem vlasnika odnosno srodnika vlasnika u uklonjenoj uništenoj obiteljskoj kući) u Prijedlogu navodi termin „prebivanje“ slijedom čega je potrebno jasno razlikovati ova dva termina. Ujedno koristimo priliku podsjetiti i na preporuku iz Izvješća pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u katastrofi uzrokovanoj poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji iz 2014. da se prebivalište i boravište stradale osobe ne smiju koristiti na način da onemogućuje zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Naime, utvrđivanje prebivališta i boravišta upravni je postupak kojim službena osoba utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje: pribavljanjem isprava, saslušanjem svjedoka, pribavljanjem nalaza i mišljenja vještaka i obavljanjem očevida sukladno Zakonu o općem upravnom postupku (NN br. 47/09). Nije prihvaćen Definiciju pojma popravka nekonstrukcijske obnove nije potrebno unijeti u pojmovnik jer je se isto pobliže obrađuje programom mjera.
115 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju (NN br. 76/12) upućujemo Vam mišljenje na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke i Karlovačke Županije s Konačnim prijedlogom Zakona (dalje u tekstu Prijedlog). Ono polazi od potrebe zaštite ljudskih prava te je rađeno s fokusom na građane koji i dalje žive uz posljedice potresa koji su pogodili Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju tijekom 2020. godine prouzročivši ljudske žrtve i ogromnu materijalnu štetu na imovini građana i poslovnih subjekta, na brojnim javnim kulturnim, obrazovnim, zdravstvenim i drugim objektima, ali i na osiguravanje pravne sigurnosti i vladavine prava. Mnogima je oštećen jedini dom, a razaranja su utjecala i na dostupnost javnih usluga i ostvarivanje različitih prava: na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, rad. Zbog stalnih seizmičkih aktivnosti nastaju nova oštećenja objekata, vrtače i sl. što dodatno ugrožava sigurnost. Jasno je da su potresi prirodne nepogode, a u takvim izvanrednim okolnostima građani očekuju reakciju svih razina vlasti: hitno stambeno zbrinjavanje i humanitarnu pomoć, potom stabilizaciju uvjeta života, obnovu te društvenu i gospodarsku revitalizaciju pogođenih područja. Također, jasno je da katastrofe teže pogađaju siromašne i marginalizirane skupine jer svaki utjecaj na njihovu imovinu te razinu potrošnje ugrožava i njihovu egzistenciju. Stoga je reakcija na potres pitanje zaštite ljudskih prava odnosno zadaća i odgovornost tijela vlasti koja reguliraju pravne odnose. Potresi su pogodili glavni (najbogatiji) grad RH i neke od najsiromašnijih županija ogolivši cijeli niz dugogodišnje nerješavanih različitih, ali i sličnih, problema vezanih uz siromaštvo, nezaposlenost, neriješene imovinsko-pravne odnose i nelegalizirane objekte, loše održavane nekretnine u privatnom vlasništvu, ali i (su)vlasništvu RH i JLPRS i sl. Zbog obima štete obnova će biti dugotrajna jer od 49.648 pregledanih objekata 10.600 su privremeno neupotrebljivi (žuti), a 5.305 neupotrebljivih (crvenih). Podneseno je 12.346 zahtjeva za obnovom od čega se 9.028 odnosi na područje Sisačko-moslavačke županije. Obnavljaju se uglavnom nekonstrukcijski elementi, uklanjanja su prisutna na Banovini, dok imamo samo pojedinačne slučajeve konstrukcijske samoobnove ili obnove iz donacija. Državna organizirana obnova još uvijek izostaje, procedure su komplicirane i ne donose rezultate pa je već neko vrijeme evidentno kako treba mijenjati pravni okvir i prilagoditi ga hitnim situacijama jer mnogi su u kolektivnom smještaju/kontejnerima i žive u teškim uvjetima. Jasno je kako se radi o osjetljivom balansiranju, između s jedne strane općih pravnih normi i postupanja i s druge strane potrebe da se od njih odstupi kako bi se stanovnicima što prije osigurao povratak u domove, ali i sačuvali životi i zdravlje zbog sve veće opasnosti od ruševina s druge strane. Istodobno i s obzirom na to da će u obnovu biti uložena golema materijalna sredstva, vrijeme i rad, ovakav poseban propis bi trebalo biti odraz šireg konsenzusa i uz jasno artikulirano javno pojašnjene potrebe i razloga njegova donošenja. Također ljudskopravaški pristup problemima traži sudjelovanje različitih dionika u procesima, od državnih i tijela JLS pa do stručnih komora i udruženja te napose građana, pa iako smo svjesni kratkoće vremena i ovim putem apeliramo na uključivost pri obradi pristiglih komentara. U nastavku slijede primjedbe uz konkretne odredbe Prijedloga: U članku 3. Prijedloga kojim se mijenja članak 3. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke i Karlovačke Županije (dalje u tekstu Zakon o obnovi) daju se definicije pojmova, no neke od njih nisu sasvim jasne, dok neke nedostaju, što može izazvati teškoće u provedbi. Tako u definiciju obnove zgrade ulazi popravak nekonstrukcisjkih elemenata, no u definiciji rješenja o obnovi nije naveden. Ni definicija rješenja o obnovi ne navodi nekonstrukcijsku obnovu, kao ni definicija rješenja o novčanoj pomoći, pa proizlazi da u danom pojmovniku nije jasno definirana nekonstrukcijska obnova, odnosno, nije naznačeno da li se za istu donosi rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći ili nije predviđeno niti jedno od navedenog. Također smo uočili da nedostaje definicija rješenja o stambenom zbrinjavanju i privremenom smještaju. Također, Prijedlog u nekoliko navrata koristi pojam „prebivanje“, primjerice u čl. 10. ili 18. bez da ga pojašnjava, pa predlažemo i njega pojasniti odnosno propisati u pojmovniku, odnosno u članku 3. Zakona o obnovi, propisujući da se ova činjenica ne dokazuje isključivo službenim ispravama Ministarstva unutarnjih poslova, već i svjedocima, računima i sl., a sve imajući u vidu posebne okolnosti i potrebu za što bržim djelovanjem. Navedeno se ukazuje potrebnim obzirom se u Zakonu umjesto ranije korištenog termina „prijavljeno prebivalište“ (u članku 27. Zakona o obnovi gradnja zamjenske obiteljske kuće uvjetuje se stanovanjem i prijavljenim prebivalištem ili boravištem vlasnika odnosno srodnika vlasnika u uklonjenoj uništenoj obiteljskoj kući) u Prijedlogu navodi termin „prebivanje“ slijedom čega je potrebno jasno razlikovati ova dva termina. Ujedno koristimo priliku podsjetiti i na preporuku iz Izvješća pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u katastrofi uzrokovanoj poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji iz 2014. da se prebivalište i boravište stradale osobe ne smiju koristiti na način da onemogućuje zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Naime, utvrđivanje prebivališta i boravišta upravni je postupak kojim službena osoba utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje: pribavljanjem isprava, saslušanjem svjedoka, pribavljanjem nalaza i mišljenja vještaka i obavljanjem očevida sukladno Zakonu o općem upravnom postupku (NN br. 47/09). Člankom 4. Prijedloga predlaže se izmjena čl. 5. Zakona o obnovi i ubrzanje obnove oslobođenjem građana od obveze sufinanciranja njenih troškova pri čemu ono nije uvjetovano imovnim ili socijalnim stanjem/statusom niti je vezano uz područje na kojem je proglašena katastrofa, što pozdravljamo. Pristup obnovi baziran je na faktičnom stanju, a ne vlasničkim odnosima i uz javno financiranje trebao bi pridonijeti ubrzanju postupka, dovesti do bržeg i šireg povratka u domove te otkloniti dio brige oko sigurnosti na ulicama i uz objekte. No istodobno ne treba zaboraviti kako i uz posljedice ovih potresa postoje i druge potrebe i izazovi na koje se čeka odgovor javnih vlasti (kao što je primjerice rješavanje stambenog zbrinjavanja stradalih u klizištima tijekom 2014. godine u Gornjem Knegincu). Člankom 9. Prijedloga, među ostalim, dopunjen članak 13. stavak 3. postojećeg Zakona na način da se u Stručni savjet za obnovu predlaže imenovanje i predstavnika SDUOSZ-a, što svakako pozdravljamo. Naime, još prilikom izrade temeljnog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreb, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (NN br. 102/20) ukazali smo kako je nejasno iz kojeg razloga Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (dalje u tekstu: SDUOSZ) koji se unatrag više desetljeća isključivo bavi upravnim područjem obnove i stambenog zbrinjavanja te koji na tom području zasigurno ima stručan kadar, nije uključen u Stručni savjet za obnovu. Potreba za uključivanjem SDUOSZ-a u sastav Stručnog savjeta za obnovu još je više izražena nakon što je člankom 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, i Zagrebačke županije, (NN br. 10/21) iza članka 40. toga Zakona dodan članak 40.a prema kojem iznimno od članka 40. na temelju odluke Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, SDUOSZ provodi obnovu, odnosno uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa. Prema podacima iz Otvorenog pisma humanitarnih udruga upućenog Vladi RH i zastupnicima Hrvatskog sabora iz lipnja 2021. godine preko 90% gospodarskih i blizu 80% stambenih objekata na području Sisačko-moslavačke županije nije legalizirano. Člankom 10. Prijedloga predlaže se dopuna čl. 15. Zakona o obnovi tako što se omogućava obnova i takvih objekata ako je vlasnik/suvlasnik u njemu prebivao na dane potresa i uz uvjet da se ne radi o zgradi koja se ne može ozakoniti po članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN br. 86/12,143/13, 65/17 i 14/19), primjerice ako se nalazi na planiranim ili istraženim koridorima i površinama prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina, području posebne zaštite voda i dr., a što je legitimno. No, katastrofa na Banovini otkrila je na kakvim sve nedostupnim mjestima stanovnici žive pa se unaprijed ne može otkloniti vjerojatnost da su neki objekti, izgrađeni u egzistencijalnoj nuždi i neukosti, upravo na takvim mjestima, a koji zbog opisane norme ne podliježu obnovi, pa se postavlja pitanje što će biti s tim ljudima. Kako ne bi ostali živjeti u svakodnevnoj životnoj pogibelji predlažemo i za njih iznaći adekvatno rješenje moguće i u okviru čl. 18. Prijedloga, poglavito kada je riječ o ranjivim skupinama: osobama starije životne dobi ili onima u sustavu socijalne skrbi, možda u vidu osiguranja prednosti prilikom primanja u dom za starije i nemoćne osobe u vlasništvu RH ili JLS i temeljem iskazane volje, odnosno u vidu zbrinjavanja u zamjensku nekretninu u vlasništvu RH/JLS ili gradnjom zamjenske nekretnine. Člankom 13. Prijedloga predložena je dopuna stavka 3. članka 22. Zakona o obnovi kojim je propisano da se “obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće iz stavka 1. istog članka smatra u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola, na način da se dodaju i riječi “doneseno rješenje o obnovi”. Predlažemo da se u čl. 22. Zakona o obnovi dodaju i novi stavci kojima se propisuje koje javnopravno tijelo će izdati uporabnu dozvolu ili drugi akt za uporabu objekta koji se smatra aktom za uporabu ili potvrdu da se akt za uporabu ne izdaje jer se građevina za koju su izdani akti propisani stavkom 3. članka 22. Zakona o obnovi smatraju građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola temeljem Zakona. Također predlažemo da se doda stavak kojim se propisuje da javnopravno tijelo koje izdaje akt o uporabi ili potvrdu da se akt za uporabu ne izdaje sukladno Zakonu, dostavlja iste po službenoj dužnosti nadležnom katastarskom uredu, ali i nositelju obnove označenom u pravomoćnom rješenju o obnovi. Takvo rješenje bi osobito pomoglo stanovnicima ruralnih područja i ne bi obnovljeni objekti ostali bez izdanih akata o uporabi. Ako se detaljnije ne propiše postupak izdavanja i upisa akata o uporabi ovim Zakonom ostaje obveza vlasnika da kasnije traži ishođenje ili zabilježbu, akt o uporabi ili potvrdu da se pravomoćna građevinska dozvola smatra uporabnom temeljem Zakona o obnovi i postoji mogućnost protekom vremena da se tijela oglašavaju nenadležnim, da stranke kasnije godinama prikupljaju dokumentaciju, a to su i dodatni troškovi (iskustva uknjižbe u slučaju katastrofalne poplave, iako je propis sadržavao odredbe o nadležnostima u izdavanju akata za uporabu, prestankom važenja tog Zakona građani su imali problema oko upisa uz obrazloženje da tijela nisu nadležna, da trebaju plaćati i sami tražiti dokumentaciju za uknjižbu i sl.). Na ovaj način bi u području u kojem su imovinsko-pravni odnosi neriješeni bar veći dio obnovljenih objekata bio upisan ili ako to nije moguće vlasnici /nositelji obnove bi imali potrebne akte za uporabu. Cilj predloženih dopuna je da se službenim putem odredi da li će i koje javnopravno tijelo izdavati akt o uporabi ili potvrdu da uporabna dozvola nije potrebna (nakon završnog izvješća nadzornog inženjera). Člankom 17. Prijedloga propisano je da se iza članka 25. dodaje naslov i članak 25.a. Pritom je nejasno o kojem se naslovu radi, obzirom da to iz teksta Prijedloga Zakona nije vidljivo. Također u članku 25.a Prijedloga Zakona propisano je da iznimno od članaka 23. i 25. toga Zakona, u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara (stavak 1.) Rješenje iz stavka 1. toga članka dostavlja se vlasniku/suvlasniku/upravitelju zgrade, odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a ako se rješenje odnosi na pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, dostavit će se nadležnom konzervatorskom odjelu, odnosno gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, dok se obavijest o tome objavljuje na mrežnim stranicama Državnog inspektorata (stavak 4.) Rješenje iz stavka 4. toga članka smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči, čime ono postaje izvršno. Jasno je da se ovakvim propisivanjem htjelo na djelotvorniji i brži način urediti uklanjanje uništenih ili oštećenih obiteljskih kuća i drugih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi, a što proizlazi i iz obrazloženja uz navedeni članak. Međutim, mišljenja smo kako je, radi pravne sigurnosti i obaviještenosti osoba, odnosno vlasnika zgrade i/ili dijela zgrade koje je nužno ukloniti, rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, gdje god je to moguće, potrebno dostaviti osobno vlasniku, a ne stavljanjem na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda ili ispostave Državnog inspektorata. Ovo stoga, jer se, kako to proizlazi iz stipulacije stavka 4. toga članka, smatra da je izvršena dostava, samim stavljanjem rješenja na oglasnu ploču, koje postaje odmah i izvršno. Pri tome je važno naglasiti kako je osobna dostava bitna i iz razloga kako bi se vlasnik/suvlasnik takvog stambenog objekta na vrijeme informirao o mogućnosti pokretanja upravnog spora protiv navedenog rješenja, a što mu je omogućeno stavkom 6. toga članka Prijedloga. Člankom 14. Prijedloga mijenja se članak 23. čijim stavkom 2. Zakona se navodi da se zgrade za koje je podnesen zahtjev za obnovu ili uklanjanje zgrada, uklanjaju uz suglasnost vlasnika, odnosno većine svih suvlasnika zgrade. Predlažemo da se radi otklanjanja nejasnoća definira da li „većina svih suvlasnika zgrade“ znači većinu pojedinačnih suvlasnika zgrade ili suvlasnika koji imaju u vlasništvu većinu površine, odnosno m2 zgrade. Člankom 18. Prijedloga mijena se članak 27. Zakona čijim stavkom 2. se gradnja zamjenske obiteljske kuće uvjetuje, između ostaloga, okolnošću da vlasnici uništene obiteljske kuće nisu ujedno vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. godine. Međutim, pritom nije cijenjena okolnost da li u drugoj useljivoj kući ili stanu žive druge osobe, odnosno je li ista, iako pogodna za stanovanje, ujedno slobodna za useljenje, koja okolnost je bitna za ocjenu mogućnosti stambenog zbrinjavanja vlasnika čija su kuća ili stan uništeni u potresu. Ukoliko pak termin „useljiva kuća ili stan“ podrazumijeva kuću ili stan slobodnu od trećih osoba i podobnu za useljenje, tada predlažemo navedenu definiciju uključiti u pojmovnik članak 3. Prijedloga Zakona, radi prevencije različitog tumačenja ovog pojma. Navedeni prijedlog primjenjiv je i na odredbu članka 45. stavka 6., članka 46. stavka 6. , članka 46.a stavka 6. te članka 48. Zakona, kojim se regulira davanje u najam drugog zamjenskog stana pod uvjetom da vlasnik stana, njegov bračni ili izvanbračni drug, životni ili neformalni životni partner nije vlasnik drugog useljivog stana ili kuće. Nastavno na članak 28. Zakona, predlažemo prilikom reguliranja gradnje zamjenske kuće na novoj lokaciji na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije te dužnosti vlasnika uklonjene kuće darovati Republici Hrvatskoj zemljište na kojem je bila uklonjena kuća, da se vodi računa o približno jednakoj površini i tržišnoj vrijednosti darovanog i zemljišta na kojem je izgrađena zamjenska obiteljska kuća. U skladu s predloženim izmjenama članka 27. stavka 1. Prijedloga te korištenja termina „prebivanja“ vlasnika/suvlasnika odnosno srodnika vlasnika/suvlasnika, predlažemo uskladiti i članak 29. stavka 1. Zakona na način da se umjesto „prijavljeno prebivalište ili boravište u uklonjenoj kući“ navede „prebivale u uklonjenoj kući“. Nadalje, mišljenja smo kako odredbe čl. 35. Prijedloga kojim se mijenjaju odredbe čl. 51.a. Zakona o privremenom stambenom zbrinjavanju u privremenim, pokretnim i montažnim objektima treba doraditi kako bi bilo nedvojbeno jasno tko se i po kojim kriterijima, kada, gdje i na koje vremensko razdoblje zbrinjava, tko donosi takvu odluku i koji je pravni lijek na raspolaganju onima koji su nezadovoljni. Naime, nakon potresa bilo je dosta upita stanovnika Sisačko-moslavačke županije o kriterijima dodjele i montaže privremenih, pokretnih i montažnih objekata, odnosno o prioritetima njihova priključivanja na energetsku mrežu i vodnokomunalnu infrastrukturu, kao i o mogućnostima kontrole redoslijeda i prioriteta stambenog zbrinjavanja. Nadalje, člancima 45., 46., 46a i 48. Zakona propisuje se stambeno zbrinjavanje i privremeni smještaj vlasnika/zaštićenog najmoprimca s prijavljenim prebivalištem, što onda predmnijeva i dokazivanje tog statusa, a što se prema obrazloženju pokazalo izrazito problematičnim u dosadašnjim postupcima obnove pa se nameće pitanje neće li se isto dogoditi i u ovim postupcima te tako dovesti do zastoja u stambenom zbrinjavanju. Osim toga, člankom 32. stavkom 3. Prijedloga mijenja se stavak 3. članka 46. Zakona i uvodi se sasvim nova sintagma „stanovao“ i koristi istovremeno s pojmovima „prebivalište ili boravište“, što će pridonijeti daljnjoj nejasnoći pri primjeni, te smatramo da pojmove „prebivalište ili boravište“ u ovom smislu treba izostaviti. Iz Prijedloga nije jasno planira li se povrat uloženih sredstava onima koji su sami djelomično ili potpuno obnavljali stradale objekte, a nisu podnosili zahtjeve za obnovu upravo zbog složene procedure i sporosti sustava, a u nekim slučajevima i nužnosti brze obnove, što smatramo potrebnim uzeti u obzir i regulirati. U konačnici, ponavljamo i prijedlog o kombiniranju protupotresne s energetskom obnovom (poboljšanjem toplinsko-izolacijskih karakteristika zgrade gubici topline mogu se smanjiti od 30 do 60%). I na kraju, provedba ovog Zakona, ali i šira revitalizacije ovisit će i o tome koliko će građani biti upoznati sa svojim pravima i obvezama. Ne treba posebno naglašavati kako su mnogima u ruralnim područjima nedostupne osnovne informacije, ne koriste se Internetom niti uslijed starije životne dobi, neposjedovanja vozila ili udaljenosti mogu doći primjerice do Petrinje ili Gline i izmještenih ureda Ministarstva. Slijedom toga, predlažemo da se u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave razmotre mogućnosti za dodatnim financiranjem udruga koje se bave besplatnom pravnom pomoći na potresima pogođenim područjima kako bi osigurali podršku građanima u postupku obnove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Na primjedbe je odgovoreno na odgovarajućim mjestima uz pojedine članke gdje su ponovno iznesene.