Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Jasmina Stošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Komentar VIJEĆA STUDIJA EDUKACIJSKA REHABILITACIJA EDUKACIJSKO - REHABILITACIJSKOG FAKULTETA Potrebno je iz članka 6. izbrisati specijalistički diplomski stručni studij edukacijske rehabilitacije Kvalifikacija osobe koja će obavljati edukacijsko - rehabilitacijsku djelatnost ne smije biti stručni nego sveučilišni studij Prihvaćen Prihvaća se
2 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. stavak 2., točka 8. Evaluacija i koordinacija- skup znanstvenih i stručnih postupaka kojima se sustavno prikupljaju i analiziraju podaci radi utvrđivanja učinaka, praćenja procesa provedbe i unaprjeđivanja edukacijsko-rehabilitacijskih planova i programa, učinkovitosti sustava podrške i procesa inkluzije, samovrednovanja rada edukacijskog rehabilitatora, vrednovanja i koordiniranja rada i usluga drugih stručnjaka i ustanova koje trebaju odgovoriti na potrebe ciljane populacije te mentoriranje studenata i pripravnika Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova isključivo su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
3 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. stavak 2., točka 4. edukacijsko-rehabilitacijsko planiranje – izrada individualnih i grupnih edukacijsko-rehabilitacijskih planova i programa samostalno i u suradnji s drugim stručnjacima, uključujući izradu individualiziranog plana podrške za tranzicije/prijelaze u slučaju životnih promjena, utvrđen na temelju sveobuhvatne procjene potreba, poteškoća i resursa ciljanih skupina Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova isključivo su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
4 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. U članku 3. točka 8. dodati koordinaciju službi i timova podrške za djecu s teškoćama i odrasle osobe s invaliditetom Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova isključivo su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
5 Jasmina Stošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Komentar VIJEĆA STUDIJA EDUKACIJSKA REHABILITACIJA EDUKACIJSKO - REHABILITACIJSKOG FAKULTETA Nakon analize dostupnih drugih Zakona na e-Savjetovanju i dodatne rasprave članovi Vijeća studija Edukacijska rehabilitacija predlažu izmjene članka 3. za koje smatraju da pridonose jasnoći opisa edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti: Predložene izmjene: Članak 3. (1) Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka, metoda, intervencija, terapija, programa i aktivnosti utemeljenih na načelima i spoznajama edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i prakse. Obavlja se s ciljem unapređivanja i/ili zadržavanja funkcionalnih sposobnosti i razvoja individualnih potencijala, stjecanja akademskih, socijalnih i životnih znanja i vještina, radnog i profesionalnog osposobljavanja/rehabilitacije, neovisnog življenja, unapređenja životnog okruženja, socijalne uključenosti (inkluzije) i kvalitete života ciljane populacije. (2) Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost obuhvaća: 1. Rano otkrivanje koje obuhvaća skup postupaka, metoda i programa usmjerenih na prepoznavanje odstupanja od razvojnih miljokaza, poteškoća u funkcioniranju te rizičnih čimbenika u okolini. 2. Edukacijsko-rehabilitacijsku procjenu - primjenu formalnih i neformalnih metoda procjene odnosno prikupljanje, analizu i interpretaciju podataka o razvojnim miljokazima i funkcioniranju ciljane populacije u svim životnim okruženjima te procjenu potreba za prilagodbama životnog okruženja u svrhu unapređenja kvalitete života i socijalne uključenosti. 3. Metode, intervencije i terapije u edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti su postupci koji obuhvaćaju prevenciju pojave sekundarnih teškoća i socijalnog isključivanja pružanjem podrške ciljanoj populaciji za prevladavanje teškoća i unapređenje u područjima motoričkog, senzornog, spoznajnog, komunikacijskog, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja, te razvoj znanja i vještina, uz potrebne prilagodbe u okruženju radi unapređenja kvalitete života i prihvaćenosti u zajednici. 4. Izradu i provođenje individualiziranih edukacijsko rehabilitacijskih planova i programa podrške, temeljenih na edukacijsko-rehabilitacijskoj znanosti i praksi, samostalno i/ili u timu, za unapređenje funkcioniranja i jačanje potencijala ciljane populacije u svim razvojnim područjima i životnim razdobljima, unutar svih sustava, uključujući i tranzicije/prijelaze unutar i između sustava. Također, provode se prilagodbe fizičkog i socijalnog okruženja u svrhu unapređenja socijalnog uključivanja i cjelokupne kvalitete života. 5. Određivanje i primjena odgovarajućeg oblika i alata asistivne tehnologije za podršku ciljanoj populaciji u svakodnevnom funkcioniranju, svladavanju odgojnih i obrazovnih sadržaja i ishoda, prilagodbi radnog okruženja i svladavanju radnih zadataka te korištenju svih usluga i službi podrške u zajednici i ostalim životnim aktivnostima ciljane populacije. Razvijanje novih tehnoloških i programskih rješenja u području asistivne tehnologije za ciljanu populaciju i okruženje. 6. Evaluaciju, razvoj novih programa, metoda, terapija i intervencija te osiguravanje kvalitete kao skup znanstveno utemeljenih i stručnih postupaka kojima se sustavno prikupljaju i analiziraju podaci o kvaliteti planova i programa podrške kroz vrednovanje napretka ciljane populacije i učinaka metoda, terapija ili intervencija u ostvarenju zadanih ciljeva, na svim razvojnim i funkcionalnim područjima u svim razdobljima života ciljane populacije. Evaluacija se sustavno provodi i radi unapređenja postojećih i razvoja novih prilagodbi životnog okruženja te provjere učinkovitosti sustava podrške i procesa inkluzije u zajednici ciljane populacije. Evaluacija uključuje i brigu oko osiguranja kvalitete cjelokupne djelatnosti i standarda kvalitete usluga kroz samovrednovanje rada edukacijskog rehabilitatora te vrednovanja rada drugih stručnjaka i ustanova vezano uz ciljanu populaciju. 7. Mentoriranje studenata i pripravnika - vođena i usmjerena priprema za samostalno obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti. 8. Suradnju kao proces razvijanja partnerskih odnosa sa svim relevantnim sudionicima koji pružaju podršku, u neposrednom su kontaktu i odnosu s ciljanom populacijom i/ili donose odluke i kreiraju javne politike za ciljanu populaciju. Suradnja s drugim stručnjacima temelji se na principu transdisciplinarnosti odnosno zajedničkog pronalaženja najboljih rješenja različitih disciplina za holističku podršku ciljanoj populaciji. 8. Savjetovanje i informiranje obuhvaćaju skup postupaka usmjerenih prema ciljanoj populaciji, obiteljima, sudionicima različitih sustava i službi podrške u zajednici, pružateljima usluga, kao i kreatorima javnih politika i donosiocima odluka za ciljanu populaciju. Savjetovanje i informiranje usmjereno ciljanoj populaciji i članovima obitelji ima za cilj unaprijediti postojeće i razviti nove načine sagledavanja i rješavanja određene situacije sa svrhom prevladavanja teškoća u funkcioniranju kao i stvaranja boljih uvjeta u samom okruženju za unapređenje kvalitete života ciljane populacije i obitelji. Savjetovanje i informiranje usmjereno sudionicima različitih sustava podrške ima za cilj osvijestiti sudionike o načinima znanstveno utemeljenog pristupa prema ciljanoj populaciji radi unapređenja funkcioniranja i jačanja potencijala kao i o potrebnim promjenama u okruženju za rješavanje određene situacije tako da je ono na dobrobit ciljanoj populaciji, ali i na korist sudionicima u obavljanju njihove djelatnosti. Savjetovanje i informiranje donosioca odluka i kreatora javnih politika, kroz uloge članova radnih skupina ili vanjskih suradnika nadležnih tijela, ima za cilj unaprijediti položaj ciljane populacije u društvu, doprinijeti realizaciji njihovih prava, ukazati na propuste i diskriminaciju, predložiti konkretne promjene i prilagodbe okruženja prema načelima univerzalnog dizajna te sudjelovati u unapređenju postojećih i donošenju novih zakonskih i podzakonskih regulativa. 9. Edukacije se provode sa svrhom unapređenja znanja i vještina te cjeloživotnog obrazovanja svih sudionika koji pružaju podršku ciljanoj populaciji kako bi mogli pružiti što kvalitetniju i znanstveno utemeljenu podršku i intervencije te time postići bolju kvalitetu uključenosti u sustave kao i napredak u funkcioniranju ciljane populacije u svim razvojnim područjima. 10. Edukacijsko-rehabilitacijsku podršku koja se pruža prilikom uključivanja ciljane populacije u sustave odgoja i obrazovanja (odgojno obrazovna inkluzija), rada i zapošljavanja, neovisnog življenja u zajednici kao i pružanje podrške za njihov ostanak u navedenim sustavima, provedbu potrebnih mjera i prilagodbi za unapređenje kvalitete uključivanja i prihvaćenosti ciljane populacije. 11. Superviziju kao proces analize i evaluacije rada stručnjaka, poticanje kontinuiranog stručnog usavršavanja te primjenu u praksi s ciljem razvoja i unapređenja kvalitete profesionalnog rada, stručnih kompetencija, osobnog učenja i razvoja. Provode je dodatno educirani stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom u pojedinom području rada. 12. Razumnu prilagodbu i univerzalni dizajn obuhvaćaju procjenu, planiranje i preporuke za provođenje potrebnih preinaka i prilagodbi okruženja, uz primjenu asistivne tehnologije te pružanje stručne podrške i usluga u socijalnom okruženju za ostvarivanje jednakih mogućnosti ciljane populacije, temeljem poštivanja osnovnog načela univerzalnog dizajna, a taj je da proizvod i usluga trebaju biti oblikovani na način da ih u najvećoj mogućoj mjeri mogu koristiti svi ljudi. 13. Zastupanje i zagovaranje kao niz postupaka promoviranja, koordinacije i suradnje te utjecanja na javne politike, zakonodavstvo te nacionalne strategije i praksu sa svrhom osiguravanja socijalnog uključivanja, unapređenje procesa inkluzije, razvoja suvremenih modela i programa podrške te razvoja i evaluacije novih usluga temeljenih na relevantnim znanstvenim i stručnim spoznajama 14. Osmišljavanje i provođenje sigurnosnih protokola te promoviranje zdravih stilova života, mentalnog i socijalnog zdravlja u području javnozdravstvenog rada. 15. Edukacijsko-rehabilitacijska stručna i znanstvena istraživanja koja uključuju temeljna, primijenjena i razvojna istraživanja u svrhu produbljivanja spoznaja na području edukacijsko-rehabilitacijske znanosti i unapređenja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. (3) Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost se odvija u sljedećim područjima rada: rana intervencija u djetinjstvu, odgoj i obrazovanje, osposobljavanje za život i rad, profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje, neovisno življenje, treća životna dob te tranzicije/prijelazi unutar i između sustava (podrške). (4) Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost se provodi sa svim dobnim skupinama ciljane populacije u sustavima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja, civilnom sektoru te kao samostalna djelatnost. Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova isključivo su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
6 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 30. Dodati tekst: ako Ministarstvo u roku od 30 dana od dana dostave akata iz stavka 1. ovoga članka ne izda niti uskrati prethodno mišljenje, smatra se da je izdano pozitivno prethodno mišljenje.“. Nije prihvaćen Ministarstvo kao tijelo državne uprave podliježe propisima o sustavu državne uprave, kao i drugim važećim propisima, te u tom smislu i propisanim rokovima u kojima su tijela dužna postupati.
7 Mia Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. U članku 3, stavku 2 navodi se izraz „asistivna i rehabilitacijska tehnologija“. Taj izraz nije primjeren, jer asistivna tehnologija po svojoj definiciji podrazumijeva rehabilitaciju. Potrebno je usluge i postupke asistivne tehnologije, uz točke 2 i 9 dodati u točke od 2 do 11. Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova isključivo su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
8 ANA MIHOVILOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. U Članku 3, stavku 2 potrebno je korigirati izraz asistivna i rehabilitacijska tehnologija koji nije ispravan jer asistivna tehnologija po svojoj definiciji podrazumijeva rehabilitaciju. Usluge asistivne tehnologije potrebno je uvrstiti redom u članke 2 - 11, osim članaka 2 i 9. Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova isključivo su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
9 Hrvatska psihološka komora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatska psihološka komora smatra da se predloženim novim zakonima, kao i izmjenama i dopunama postojećih zakona, koje donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komora i slaže se sa sljedećim komentarima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, temeljem Zakona o djelatnosti Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - određivanja visina članarine - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu, a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore. Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu. Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Predloženim tekstom su definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi. Bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore, a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Iz teksta proizlazi da se Zakonom djeluje na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Predloženim odredbama ne ograničava se sloboda udruživanja, niti se utječe na slobodu udruživanja, niti na rad udruženja koja promiču i štite područje rada edukacijskih rehabilitatora kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ovime se ne utječe na sadržaj akata i planova već se daje prethodnu suglasnost nadležnog Ministarstva na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Nacrt prijedloga Zakona donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetuje prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, obzirom da se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije edukacijski rehabilitator i profesije socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
10 Hrvatska komora socijalnih pedagoga NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatska komora socijalnih pedagoga podržava i slaže se s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Temeljem Zakona o djelatnosti Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti ograničava se samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Nije prihvaćen Predloženim odredbama ne ograničava se sloboda udruživanja, niti se utječe na slobodu udruživanja, niti na rad udruženja koja promiču i štite područje rada edukacijskih rehabilitatora kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ovime se ne utječe na sadržaj akata i planova već se daje prethodnu suglasnost nadležnog Ministarstva na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Nacrt prijedloga Zakona donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetuje prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, obzirom da se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije edukacijski rehabilitator i profesije socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
11 Renata Vragović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 37. čl.37. dodati: - obavijestiti nadležno ministarstvo i inspekciju Nije prihvaćen Navedeno nije potrebno propisivati ovim zakonom.
12 Renata Vragović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 36. čl. 36.st.1. Stručni nadzor nad radom ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i onih koji provode djelatnost edukacijske rehabiltiacije provodi Komora. Nije prihvaćen Edukacijski rehabilitator ne može obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost bez priznatog prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnosti, a posljedično i obveznog članstva u Komori, te samim tim i Komora vrši nadzor nad ovlaštenim edukacijskim rehabilitatorima, odnosno edukacijskim rehabilitatorima kojima je priznato pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnosti.
13 Renata Vragović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 30. čl- 30. Razumljivo je da se Ministarstvu kao suosnivaču podnose ovi dokumenti i da Ministarstvo treba dati na njih mišljenje ili suglasnost, ali poznajući koliko dugo se čeka na odgovor Ministarstva, postavlja se pitanje kočenja tekućeg rada Komore. Sporan je institut "prethodnog mišljenja". Istovremeno se time ograničava neovisnost Komore i pravo Skupštine sužava na donošenje samo onog što je Ministarstvo odobrilo. S druge strane se drugi suosnivač Savez edukacijskih rehabilitatora Hrvatske, posve isključio iz utjecaja nad radom Komore. Sve to ima smisla samo u djelokrugu javnih ovlasti i financiranja javnih ovlasti iz Državnog proračuna. Dalje od toga je zadiranje u neovisnost Komore. Nije prihvaćen Prethodnim mišljenjem ili suglasnošću nadležnog Ministarstva ne utječe se na sadržaj akata i planova, već je cilj istoga standardizacija rada komora i zaštite prava članova, a ostavljajući Skupštini Komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne, odnosno članovima Komore da odlučuju o pitanjima važnima za profesiju.
14 Renata Vragović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 20. čl. 20. st.7. Razumljiva je intencija Ministarstva da želi voditi brigu i pomoći Komori da članstvo ne izglasa prenisku članarinu neophodnu za tekući rad Komore. Stoga je ovaj stavak apsurdan jer upravo onemogućava rad Komore uskratom suglasnosti. Bilo bi logičnije da se visina članarine ostavi do donošenja nove odluke te da se naknadno uplati razlika članarine za tekuću godinu. Najpravednije bi bilo da Ministarstvo za sve komore odredi minimum i maksimum postotka osnovnog osobnog dohodka kao raspon članarine ili kao što je u Komori zdravstvenih radnika određen postotak osnovnog osobnog dohotka koji je članarina. Nije prihvaćen Intencija predmetne odredbe je zaštita članova Komore od nametanja pretjeranih financijskih obveza, koja se postiže dvojako – propisivanjem da se visina članarine utvrđuje odlukom Skupština Komore, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Također, odredbom koja propisuje da obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke, u slučaju da se uskrati suglasnost na Odluku ili se Odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, sprječava se mogućnost da članovi Komore i dalje imaju obvezu plaćanja jednake visine članarine, i ako Komora predmetnu odluku ne donese ili je ne donese u propisanom roku.
15 Renata Vragović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. čl. 17.st.1. točka 5. "- obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti" (gdje god se ona vrši i od koga god se ona provodi) Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona daje ovlast Komori da provodi stručni nadzor nad radom ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora, u kojem god su sustavu zaposleni, a ako obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost.
16 Renata Vragović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 14. čl.14.st.2. i st. 4. Pitanje profesionalne tajne je vrlo složeno. Ovako široko a neprecizno definirana poslovna tajna onemogućiti će i rad stručnih tijela i povjerenstava unutar i izvan organizacija, podučavanje studenata i novih zaposlenika, a posebno prijavljivanje problema nadležnim Centrima za socijalnu skrb, nadležnom ministarstvu, osnivaču, policiji, pa i Pravobranitelju, jer se profesionalna tajna može prekršiti samo "po zahtjevu tijela državne uprave ili sudbene vlasti". Konkretno, ako postoji opravdana sumnja na zlostavljanje ili korisnika ili od strane korisnika, dužna sam prekršiti poslovnu tajnu. Ako trebam stučnu pomoć i savjet nekog stručnjaka, moram s njime podijeliti nešto što krši stavak 2. Pri edukaciji novih zaposlenika ako navodim primjere iz prakse, pokazujem video snimak ponašanja korisnika, po ovoj definiciji iz st. 2. kršim poslovnu tajnu Kada na stučnom skupu ili u radu dajem prikaz slučaja onda bi se i to moglo okvalificirati kršenjem profesionalne tajne. Primjerice kada me socijalni radnik iz CZSS pita da li znam da li je stan korisnika otuđen ili prodan, čini se da kršim profesionalnu tajnu ako mu odgovorim. Neophodno je ograničiti profesionalnu tajnu na osobne i obiteljske podatke, dijagnoze i rezultate procjene kada se mogu povezati s identitetom osobe. Etičkim kodeksom je propisano što se smatra profesionalnom tajnom. To doista nije "sve" .... što u.... "obavljanju djelatnosti saznaju o korisniku". Nije prihvaćen Pitanje profesionalne tajne, kao i postupanja vezana uz to, uređena su posebnim propisima.
17 Hrvatska komora psihoterapeuta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatska komora psihoterapeuta smatra da se predloženim novim zakonima, kao i izmjenama i dopunama postojećih zakona, koje donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komora i slaže se sa slijedećim komentarima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, temeljem Zakona o djelatnosti Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - određivanja visina članarine - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu, a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore. Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu. Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Predloženim tekstom su definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi. Iz teksta proizlazi da se Zakonom djeluje na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Predloženim odredbama ne ograničava se sloboda udruživanja, niti se utječe na slobodu udruživanja, niti na rad udruženja koja promiču i štite područje rada edukacijskih rehabilitatora kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ovime se ne utječe na sadržaj akata i planova već se daje prethodnu suglasnost nadležnog Ministarstva na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Nacrt prijedloga Zakona donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetuje prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, obzirom da se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije edukacijski rehabilitator i profesije socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
18 Renata Vragović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 12. čl.12. st.2. Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom edukacijskom rehabilitatoru sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovog članka u razumnoj mjeri prikupljanja potrebnih bodova i to na godišnjoj razini (u skladu s Kolektivnim ugovorom), s čime istovremeno ne preuzima i obvezu financiranja stručnog usavršavanja, pogotovo kada to nije u interesu radnih procesa i djelatnosti organizacije. Nije prihvaćen Predloženi stavak 2. čl. 12. Nacrta prijedloga Zakona nalaže poslodavcu samo da omogući ovlaštenom edukacijskom rehabilitatoru sudjelovanje na stručnom usavršavanju, ali ne obvezuje poslodavca da snosi troškove usavršavanja.
19 Hrvatska komora socijalnih radnika NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažemo s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, temeljem Zakona o djelatnosti Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - određivanja visina članarine - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu, a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore. Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu. Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Predloženim tekstom su definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi. Bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore, a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Iz teksta proizlazi da se Zakonom djeluje na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Predloženim odredbama ne ograničava se sloboda udruživanja, niti se utječe na slobodu udruživanja, niti na rad udruženja koja promiču i štite područje rada edukacijskih rehabilitatora kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ovime se ne utječe na sadržaj akata i planova već se daje prethodnu suglasnost nadležnog Ministarstva na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Nacrt prijedloga Zakona donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetuje prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, obzirom da se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije edukacijski rehabilitator i profesije socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
20 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 36. Predlažemo u stavku 1. ovoga članka izbaciti riječ "ovlaštenih" kako bi se stručni nadzor mogao provoditi nad svim članovima Komore, bez obzira je li riječ o ovlaštenim edukacijskim rehabilitatorima, odnosno je li riječ o članu kojem je priznato pravo na obavljanje djelatnosti ili ne. Stavak 1. ovoga članka glasio bi u tom slučaju: "(1) Stručni nadzor nad radom edukacijskih rehabilitatora provodi Komora." Nije prihvaćen Edukacijski rehabilitator ne može obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost bez priznatog prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnosti, a posljedično i obveznog članstva u Komori, te samim tim i Komora vrši nadzor nad ovlaštenim edukacijskim rehabilitatorima, odnosno edukacijskim rehabilitatorima kojima je priznato pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnosti.
21 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 27. Predlažemo izmjenu stavka 1. ovoga članka kako slijedi: "(1) Upravni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Upravni odbor) izvršno je tijelo Komore koje: - vodi poslovanje Komore - brine se za izvršavanje programa rada Komore i izvršavanje odluka Skupštine - donosi opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore - donosi druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore - obavlja i druge poslove određene statutom Komore." Nije prihvaćen Člankom 28. st. 2. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da se Statutom Komore uređuje organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njezinih članova te sva druga pitanja važna za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga, pitanja navedena u komentaru uređuju se Statutom i općim aktima Komore.
22 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 26. Neprihvaćanje godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore kao razlog razrješenja predsjednika Komore, bez jasno postavljenih kriterija za izlasavanje navedenih izvješća, omogućava smjenu predsjednika bez validnih razloga i utječe na stabilnost funkcije predsjednika Komore kao čelnika tijela. Nije prihvaćen Predsjednika Komore bira Skupština iz redova svojih članova, te Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore. Slijedom toga, Skupština Komore može i razriješiti Predsjednika kada nastupi neki od razloga koji su jasno propisani čl. 26. Nacrta prijedloga Zakona.
23 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 23. Predlažemo ovlast za donošenje općih akata kojima se provode javne ovlasti Komore i drugih općih akata kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore staviti u nadležnost Upravnog odbora Komore. Uzevši u obzir činjenicu da Skupštinu čine svi članovi Komore, kojih je trenutno oko 900, jasno je da sazivanje iste zahtjeva organizacijske i financijske napore, a proces donošenja akata čini otežan, spor te je onemogućeno pravovremeno djelovanje. Nije prihvaćen Skupština Komore je najviše tijelo odlučivanja i čine je svi njezini članovi. Intencija čl. 23. Nacrta prijedloga Zakona je upravo omogućavanje svim članovima Komore da odlučuju o pitanjima važnim za profesiju i funkcioniranje Komore.
24 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 20. Predlažemo izmjenu stavka 7. kako slijedi: "(7) U slučaju da se uskrati suglasnost na Odluku iz stavka 5. ovoga članka ili se Odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, do donošenja takve Odluke, članarina se naplaćuje prema Odluci o visini članarine donesenoj za prethodnu godinu." Nije prihvaćen Intencija predmetne odredbe je zaštita članova Komore od nametanja pretjeranih financijskih obveza, koja se postiže dvojako – propisivanjem da se visina članarine utvrđuje odlukom Skupština Komore, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Također, odredbom koja propisuje da obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke, u slučaju da se uskrati suglasnost na Odluku ili se Odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, sprječava se mogućnost da članovi Komore i dalje imaju obvezu plaćanja jednake visine članarine, i ako Komora predmetnu odluku ne donese ili je ne donese u propisanom roku.
25 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 20. Članarina je osnovni izvor financiranja Komore, uključujući i obavljanje svih zakonom predviđenih poslova. Pritom je važno naglasiti kako Komora nije primatelj dotacija ni doprinosa iz državnog proračuna kao ni proračuna jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, čak ni u djelu financiranja javnih ovlasti pa je tim manje jasna intencija predlagatelja da predloženom odredbom zadire u financijsku autonomiju uvođenjem instituta koji u svojem ostvarenju predviđa potpunu obustavu financiranja Komore i to na neodređeno vrijeme. Predviđenom normativnom mjerom nerazmjerno se, u odnosu na bilo koji legitiman cilj, ograničava raspolaganje izvornim sredstvima Komore koja ne predstavljaju javna sredstva niti u užem, niti u širem smislu, niti su prikupljena od poreznih obveznika već od samih članova Komore. Nadalje, nije jasna uloga Ministarstva i zadiranja u opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore, predviđena u vidu davanja suglasnosti. Donošenje istih u nadležnosti je Skupštine Komore, koju čine svi članovi Komore, što znači da članovi samostalno odlučuju o svojim financijskim obvezama prema Komori. Nije prihvaćen Intencija predmetne odredbe je zaštita članova Komore od nametanja pretjeranih financijskih obveza, koja se postiže dvojako – propisivanjem da se visina članarine utvrđuje odlukom Skupština Komore, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Također, odredbom koja propisuje da obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke, u slučaju da se uskrati suglasnost na Odluku ili se Odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, sprječava se mogućnost da članovi Komore i dalje imaju obvezu plaćanja jednake visine članarine, i ako Komora predmetnu odluku ne donese ili je ne donese u propisanom roku.
26 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 7. Prestanak prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti bez uređenja načina ponovnog stjecanja prava u vidu polaganja ispita za provjeru stručnosti ili kompetencija od strane Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, gubi svoj smisao te omogućava edukacijskom rehabilitatoru kojem prethodno prestane pravo na obavljanje djelatnosti, ponovno stjecanje prava pod istim uvjetima kao i pri prvom priznavanju prava, odnosno samo s dokazom o položenom stručnom ispitu i alternativama stručnom ispitu sukladno članku 6. st. 1. t. 2. Slijedom navedenog, predlažemo dodavanje novog članka, koji glasi: "(1) Na zahtjev edukacijskog rehabilitatora kojem je prethodno prestalo pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti priznati će se pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako ispuni uvjete iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona i položi ispit za provjeru stručnosti. (2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor. (4) Komora na temelju izvršnog rješenja iz stavka 2. ovoga članka upisuje edukacijskog rehabilitatora u Imenik ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora." Nije prihvaćen Jedan od ciljeva donošenja novog Zakona je i sprječavanje nametanja neopravdanih ograničavajućih uvjeta, kako bi se olakšao pristup profesiji i tržištu rada, ali zadržavajući visoke standarde profesije i kvalitetu usluga. Nametanje obveze polaganja dodatnih stručnih ispita, moglo bi se smatrati nametanjem dodatnih neopravdanih uvjeta.
27 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Članak 6. st. 1. t. 2. predlažemo 20 godina radnog staža u struci zamijeniti s 10 godina radnog staža u struci. Nije prihvaćen Uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti jasno su propisani čl. 6. Nacrta prijedloga Zakona, te su usklađeni s drugim zakonima o djelatnostima iz sustava socijalne skrbi.
28 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Članku 6. st. 1. t. 2. potrebno je dodati ispit provjere stručnosti ili kompetencija od strane Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Izostavljanjem navedenog, edukacijski rehabilitator koji izgubi pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti može ponovno zatražiti priznavanje prava na obavljanje djelatnosti pod istim uvjetima kao i pri prvom stjecanju prava na obavljanje djelatnosti bez dodatnih uvjeta pri čemu mehanizam prestanka prava gubi svaki smisao. Nije prihvaćen Jedan od ciljeva donošenja novog Zakona je i sprječavanje nametanja neopravdanih ograničavajućih uvjeta, kako bi se olakšao pristup profesiji i tržištu rada, ali zadržavajući visoke standarde profesije i kvalitetu usluga. Nametanje obveze polaganja dodatnih stručnih ispita, moglo bi se smatrati nametanjem dodatnih neopravdanih uvjeta.
29 Gordana Hosni Hrvatin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Izbaciti točku 3. stavka (1). Nije prihvaćen Uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti jasno su propisani čl. 6. Nacrta prijedloga Zakona, te su usklađeni s drugim zakonima o djelatnostima iz sustava socijalne skrbi. Edukacijski rehabilitator koji obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost obvezan je biti članom Komore.
30 Gordana Hosni Hrvatin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 41. ....Ovlaštenim edukacijskim rehabilitatorom smatra se i onaj zaposlen na poslovima edukacijskog rehabilitatora temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju i/ili drugih zakonskih propisa važećih prije stupanja na snagu Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti . Nije prihvaćen Profesija edukacijski rehabilitator je profesija regulirana u sustavu socijalne skrbi, te se na nju primjenjuje Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Edukacijski rehabilitatori mogu biti zaposleni u različitim sustavima, te u tom smislu podliježu i propisima sustava u kojem su zaposleni.
31 Zlatko Bukvić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 41. Neki članovi Komore imaju djelomičan pristup reguliranoj profesiji i to je važno regulirati i ovim Zakonom. Oni koji su stekli takvo pravo djelomičnog pristupa ne mogu se sada ovim prijedlogom smatrati ovlaštenim, ostaje im djelomično ovlaštenje. Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona, kao ni sada važeći Zakon ne poznaju djelomično ovlaštenje. Edukacijski rehabilitatori koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost moraju imati valjano ovlaštenje.
32 Zlatko Bukvić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 31. Nije pošteno da se cjelokupno financijsko poslovanje Komora temelji na sredstvima članarina. Nije prihvaćen Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija, koja sredstva za izvršavanje poslova koje obavlja na temelju ovoga Zakona osigura iz članarina i drugih prihoda ostvarenih svojom djelatnošću Komore, a vodi financijsko poslovanje sukladno propisima kojima se uređuju financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.
33 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 25. Povećanje broja članova Komore i obveze koje Komora ima temeljem javnih ovlasti zahtijevaju veći angažman predsjednika i Upravnog odbora. Za vrijeme trajanja mandata predsjednik Komore trebao bi imati mogućnost čuvanja radnog mjesta do povratka s mandata. Obzirom na predviđeni utjecaj nadležnog ministarstva na poslovanje Komore, plaća predsjednika i tajnika Komore treba biti osigurana u državnom proračunu. Nije prihvaćen Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija, koja sredstva za izvršavanje poslova koje obavlja na temelju ovoga Zakona osigura iz članarina i drugih prihoda ostvarenih svojom djelatnošću Komore, a vodi financijsko poslovanje sukladno propisima kojima se uređuju financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.
34 Zlatko Bukvić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 27. Zašto povećavati trenutni broj članova Upravnog odbora? Nije prihvaćen U Nacrtu prijedloga Zakona se prvi put uvodi broj članova Upravnog odbora, a predloženi članak je usklađen s drugim zakonima o djelatnosti iz sustava socijalne skrbi.
35 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 25. (4) Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine, a mogu biti ponovno izabrani. Nije prihvaćen Namjera odredbe Nacrta prijedloga Zakona kojom se ograničava biranje predsjednika i zamjenika predsjednika Komore na najviše dva mandata uzastopno, upravo je poticaj za uključivanje članova u upravljačke strukture.
36 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. - obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i ustanova u kojima se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost provodi Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona daje ovlast Komori da provodi stručni nadzor nad radom ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora. Nadzor nad radom ustanova propisan je posebnim propisima.
37 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. (4) Osobe koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, uz obvezu pribavljanja suglasnosti za obavljanje djelatnosti od Komore Nije prihvaćen Stavak 4. članka 9. Nacrta prijedloga Zakona, odnosno način na koji osobe koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost kao samostalnu djelatnost, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, usklađen je s posebnim propisima
38 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 12. U članku 12. predlažem dodati stavak 4 sadržaja: Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja edukacijskih rehabilitatora, a izvan sustava u nadležnosti ministarstva za poslove socijalne skrbi, sporazumno rješavaju Komora i pojedinačna ministarstva. Nije prihvaćen Profesija edukacijski rehabilitator je profesija regulirana u sustavu socijalne skrbi, te je edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost u nadležnosti ovog Ministarstva. Slijedom toga, Nacrt prijedloga Zakona daje ovlaštenje ovom Ministarstvu davati prethodnu suglasnost na opće akte Komore. Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju se općim aktom Komore, te u tom smislu Komora određuje sadržaj ovog općeg akta.
39 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. (1) Edukacijskom rehabilitatoru priznat će se pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako kumulativno zadovoljava uvjete: 1. ima završen preddiplomski sveučilišni studij edukacijske rehabilitacije ili preddiplomski stručni studij edukacijske rehabilitacije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij edukacijske rehabilitacije ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij edukacijske rehabilitacije ili specijalistički diplomski stručni studij edukacijske rehabilitacije u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima 2. ima položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili je po propisima oslobođen polaganja stručnog ispita ili ima akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti te sukladno mjestu bavljenja djelatnošću nema mogućnost polaganja stručnog ispita 3. je član Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora) Nije prihvaćen Uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti jasno su propisani čl. 6. Nacrta prijedloga Zakona, te su usklađeni s drugim zakonima o djelatnostima iz sustava socijalne skrbi.
40 Zlatko Bukvić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Stavak 2., točka 11. Promijeniti u: Intervencija i edukacija – aktivnosti usmjerene na promjene u okruženju i osnaživanje stručnjaka iz sustava obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, rada i zapošljavanja kroz educiranje o suvremenim pristupima u pružanju podrške, osnaživanje vršnjaka u školskom okruženju i roditelja te ostalih članova obitelji osoba s invaliditetom i djece s teškoćama Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova isključivo su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
41 Zlatko Bukvić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Ciljana populacija na koju se odnosi naš rad – neurorizična djeca, djeca s teškoćama, osobe s invaliditetom i njihovo okruženje Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
42 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, temeljem Zakona o djelatnosti Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - određivanja visina članarine - davanja prethodnog mišljenja o  godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu, a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore. Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu. Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Predloženim tekstom su definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi. Bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore, a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Iz teksta proizlazi da se Zakonom djeluje na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Predloženim odredbama ne ograničava se sloboda udruživanja, niti se utječe na slobodu udruživanja, niti na rad udruženja koja promiču i štite područje rada edukacijskih rehabilitatora kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ovime se ne utječe na sadržaj akata i planova već se daje prethodnu suglasnost nadležnog Ministarstva na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Nacrt prijedloga Zakona donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetuje prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, obzirom da se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije edukacijski rehabilitator i profesije socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
43 TEA ČIVRAG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Stavak 2. Nije razumljivo kome je namijenjena procjena i dijagnostika Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
44 TEA ČIVRAG NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Rano otkrivanje- što je s probirnim ljestvicama? Iz ovog nije vidljivo da ih možemo koristiti Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
45 Alba Čop NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. U članku 3, stavak 2 predlažemo izmjenu i dopunu sljedećeg: ad 1. Izraz asistivna i rehabilitacijska tehnologija nije prihvatljiv jer asistivna tehnologija prema svojoj definiciji podrazumijeva rehabilitaciju. Potrebno je terminologiju uskladiti s drugim državama u kojima je asistivna tehnologija već prepoznata u zakonima. ad. 2. Krucijalno je važno da se usluge i postupci asistivne tehnologije, uz točke 2. i 9., dodaju redom u točkama od 2. do 11. (Asistivna tehnologija podrazumijeva procjenu potreba za rehabilitacijom putem AT, prema učinjenoj procjeni, izdaje se nalaz i mišljenje te izrađuje individualni plan i program implementacije, zatim se provodi implementacija/trening u posebno namijenjenom kabinetu, provodi se savjetovanje i edukacija obitelji korisnika i ostalih stručnjaka/osoblja/poslodavaca/pomoćnika u nastavi koji dolaze u kontakt s korisnikom, provodi se razumna prilagodba okoline korisnika počevši od sustava odgoja i obrazovanja pa sve do radnog mjesta. Asistivna tehnologija je specijalističko područje koju provodi stručnjak s dodatnom specijalnom edukacijom u posebno namijenjenom kabinetu prema posebno uređenim načelima rada (način provedbe dijagnostike, pisanja nalaza i mišljenja te individualnog programa, implementacije i praćenja i vođenje dokumentacije). AT tim DCZR Veruda Pula Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova su predložene i usuglašene s članovima Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji su imenovani kao predstavnici akademske zajednice, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
46 Snježana Šulentić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Odnosi li se čl.3. stavak 2. na učitelje edukacijske rehabilitatore i stručne suradnike edukacijske rehabilitatore u odgoju i obrazovanju? Primljeno na znanje Nacrt prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti odnosi se na sve edukacijske rehabilitatore koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost. Članak 3. st. 2. Nacrta prijedloga Zakona opisuje što se smatra edukacijsko-rehabilitacijskom djelatnošću.