Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Gordana Dujmović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
2 Marijana Kletečki Radović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
3 Vanja Branica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Podržavam komentra Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
4 Centar za socijalnu skrb Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA U potpunosti podržavamo i slažemo se s komentarima Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika: "Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove." Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
5 Melanija Paradi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA U potpunosti podržavam i slažem se s komentarima Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika: Hrvatska udruga socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Hrvatska komora socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
6 Udruga za unapređenje kvalitete življenja "LET" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA U potpunosti podržavamo i slažemo se s komentarima Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika: Hrvatska udruga socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Hrvatska komora socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
7 Mirjana Rukavina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA U potpunosti podržavam i slažem se s komentarima Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika: Hrvatska udruga socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Hrvatska komora socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
8 Josipa Barbarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Slažem se i podržavam komentar: "Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom." Smatram da ova odredba Ustava RH nije primjenjiva na konkretnu situaciju, tj. u odnosu na pravo slobodnog udruživanja s obzirom da je Komora strukovna organizacija, a „slobodno udruživanje“ pobija odredba članka 7. stavak 1. točka 1. koji kaže da odobrenje za rad može dobiti član Komore. Prema tome, ne postoji sloboda udruživanja već obaveza udruživanja s ciljem stjecanja odobrenja za rad. U nastavku stavljam komentare na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada neformalne građanske inicijative "Ujedinjeni za socijalni rad" čiji sam predstavnik, a koja okuplja hrvatske državljane koji su stekli inozemnu obrazovnu kvalifikaciju prvostupnik i/ili magistar socijalnog rada na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Mostaru: 1.) Članstvo u strukovnim komorama treba biti masovnije i članovi komora moraju se osjećati kolegama, a ne konkurencijom. Člankom 24. Zakona iz 2011. godine bilo je propisano da je Komora samostalna strukovna… Zakonom iz 2019. ova odredba je "dopunjena" s "neovisna". Nažalost, ovi termini su pogrešno tumačeni na način da je stručnost Komore definirana kao neupitna. Strukovne komore moraju biti servis svojim članovima, a obzirom da je HKSR, kao što i predlagatelj zakonskih izmjena konstatira, uvodila neopravdane i ograničavajuće uvjete za rad u reguliranoj profesiji – socijalni radnik, prijedlog je da se iz članka 24. stavak 1. briše tekst "samostalna i neovisna" (radi izbjegavanja pogrešnog tumačenja ovih termina) tako da glasi: "(1) Komora je strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske." 2.) Obzirom da su u ovom zakonu, Statutu i drugim općim aktima koje je donijela Komora taksativno navedeni poslovi koje obavlja Komora (članci 25., 26., 28.) prijedlog je da se odredi zakonski rok za provođenje tih poslova. Socijalnim radnicima su određeni peremptorni rokovi, pa tako npr. Komora člankom 2. Pravilnika o postupku priznavanja prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada određuje rok od 30 dana nakon položenog stručnog ispita za podnošenje zahtjeva za priznavanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada. Tako bi trebalo i Komori odrediti rokove radi izbjegavanja dugotrajnosti postupaka koje provodi. 3.) Vezano uz prethodni prijedlog, prijedlog je da se omogući upotreba žalbe kao redovnog pravnog lijeka na odluke Komore, odnosno da svakako treba razmisliti o "preskakanju" (nedopuštenosti) prava na žalbu (npr. članak 28. stavak 3.) jer u praksi upravni sporovi (kao i svi drugi sudski sporovi) sigurno puno duže traju od žalbenog postupka pred drugostupanjskim tijelom i izazivaju velike troškove za stranke spora. 4.) Prijedlog je da se dopuni predložena izmjena tako da se doda riječ "Komora" da bi se izbjegle eventualne dvojbe (i posljedično pogrešna tumačenja) oko toga odnosi li je odredba "ako ne postupi u skladu sa člankom 37. stavkom 2." na predsjednika Komore ili Komoru, tako da glasi: Članak 9. U članku 35. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore ako Komora ne postupi u skladu sa člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona kao i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore.“. 5.) Prijedlog je da se kroz cijeli Zakon (kao u predloženom članku 4. i 5., a koji se odnosi na članak 19., odnosno 25.) umjesto ministar/ministarstvo dodaju riječi "nadležan za poslove socijalne skrbi". Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
9 Gordana Sudec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Livio Dolgoš 02.11.2021 10:270 0 U potpunosti se slažem sa sljedećim komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
10 Melita Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Hrvatska komora psihoterapeuta smatra da se predloženim novim zakonima, kao i izmjenama i dopunama postojećih zakona, koje donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komora i slaže se sa slijedećim komentarima Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata za predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
11 LIDIJA RAJKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Livio Dolgoš 02.11.2021 10:270 0 U potpunosti se slažem sa sljedećim komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
12 Hrvatska psihološka komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Hrvatska psihološka komora smatra da se predloženim novim zakonima, kao i izmjenama i dopunama postojećih zakona, koje donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komora i slaže se sa sljedećim komentarima Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
13 ELVIRA ĆOSIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Izmjene Zakona o djelatnosti socijalnog rada su se pokazale kao nužne jer su se donošenjem ovog Zakona značajno proširile ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika, a praksa je pokazala da je ona u provođenju dobivenih ovlasti pogrešno tumačila i primjenjivala materijalno pravo zbog čega je donosila pogrešne opće i pojedinačne akte. Svima koji su komentirali predlažem da obrate pozornost na obrazloženje koje je predlagatelj naveo, posebice: " c) posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona o djelatnosti socijalnog rada je usklađivanje s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20). Potrebno je jasnije urediti rad i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Komore. Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika.", jer je prije svega bolno čitati neprofesionalne komentare Hrvatske komore socijalnih radnika i drugih lobiranih komentatora. Gdje su uopće konkretni komentari? TO JE SAMO JEDAN COPY PASTE KOMENTAR!!! Što je ovo? Zašto se Komora toliko osjeća ugroženo? Čemu ovo panično reagiranje? Komentar (-i) se svode na "dali, pa oduzeli". Ne, nisu Komori oduzeta nadležnost, kao ni ovlasti. Dakle, zakonodavac i dalje vjeruje u stručnost Komore. Naravno da treba "prethodna suglasnost Ministarstva". Nadzor nad radom mora postojati u svim segmentima. Sramotno je stalno ponavljanje fraze da im se „ograničava samostalnost i neovisnost“ pri čemu valjda pod krinkom samostalnosti i neovisnosti opravdavaju svoj dosadašnji APSOLUTISTIČKI način rada. Samostalnost i neovisnost ne znači ono što su oni do sada radili. I u čemu je problem kod ograničenja na dva predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore? To se zove demokracija; predsjednici država, premijera… imaju ograničen broj mandata (čak je i Putin morao nakon 2 mandata napraviti "pauzu" od predsjedanja!). Pa nije predsjednik Komore Luj XIV! Zaključno, predložene izmjene ispunjavaju svoj cilj i sigurno će rezultirati poboljšanjem kvalitete djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Hrvatska komora socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Hrvatska komora socijalnih pedagoga podržava stav i slaže se s komentarima Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika. Primljeno na znanje Na komentar je odgovoreno u prethodnim odgovorima na komentare.
15 Nina Cesarec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Prijedlog za uvođenje : Telepraksa/Pružanje socijalnih usluga na daljinu uz pomoć digitalnih tehnologija Obrazloženje potreba: Dosad nepoznata situacija globalne pandemije promijenila je naše živote preko noći. Novonastale okolnosti imale su ogroman učinak na kvalitetu života naših korisnika i njihovih obitelji što će zasigurno rezultirati dodatnim socijalnim teretom za naš sustav. Osjećajući obavezu prema različitim grupama naših korisnika s komunikacijskim teškoćama i u želji da učinimo što više možemo da im osiguramo kontinuitet u dobivanju potrebnih terapija, našli smo se pred izazovom pronalaženja novih načina pružanja usluga, svjesni da bi zaustavljanje ili prestanak terapija moglo trajno negativno utjecati na živote naših korisnika. Stanje kao što je poremećaj iz spektra autizma i drugi oblici komunikacijskih teškoća, zahtijevaju intenzivnu uključenost logopeda i drugih terapeuta obzirom na ekstremne promjene i narušavanje korisnikovih svakodnevnih rutina koje zahtijevaju iznimnu prilagodbu obitelji. Prijedlog: Stoga u najboljem interesu naših klijenata i njihovih obitelji, a kako ne bismo doprinijeli njihovoj ionako velikoj ranjivosti koja je bila prisutna i prije početka pandemije, predlažemo uvođenje i pružanje novih oblika usluga kroz telepraksu ili pružanje usluga na daljinu korištenjem digitalnih tehnologija. Telepraksa/ pružanje socijalnih usluga na daljinu korištenjem digitalnih tehnologija je model pružanja socijalnih usluga u slučajevima kad je korisnik i pružatelj usluge razdvojen fizičkom udaljenosti. Prednosti uvođenja modernih tehnologija u pristupu i metodama pružanja psihosocijalne podrške : Telepraksa/Pružanje socijalnih usluga na daljinu je metodologija koja koristi tehnologiju za izmjenu informacija u svrhu procjene, tretmana, istraživanja i evaluacije, te za kontinuiranu edukaciju korisnika i/ili pružatelja usluge. Uz to, može doprinijeti postizanju šire pokrivenosti uslugama povećanjem dostupnost korisnicima kvalitetnoj usluzi gdje god da se nalaze. Obzirom na uvjete pandemije i potrebom za socijalnim distanciranjem kako bi se ograničila zaraza, osobe s komunikacijskim teškoćama i njihove obitelji postali su populacija kojoj je telepraksa/pružanje usluga na daljinu osobito vrijedna. Naši terapeuti su se tijekom proteklog razdoblja dodatno izvještili i proširili svoja postojeće usluge upotrebom online intervencija. To je prvenstveno osiguralo kontinuitet usluga, a kasnije je također omogućilo pružanje usluga novim korisnicima. Obiteljima je bila dragocjena sigurnost koju im pruža ovaj model ostanka u vlastitom domu. Telepraksu ili metodu u pružanju socijalnih usluga na daljinu je moguće koristiti za savjetovanje, konzultacije, edukacije, habilitacijske i rehabilitacijske intervencije u direktnom i indirektnom modalitetu, evaluaciju i procjenu, superviziju i praćenje. Različiti oblici teleprakse ili socijalne usluge na daljinu uključuju velik izbor pružanja usluga kroz videopozive, e-mail razmjenu, slanje unaprijed snimljenih video tretmana, te tretmane u stvarnom vremenu preko različitih online platformi (npr.Zoom). Bez obzira na tehnološki modalitet, terapeutov glavni cilj ostaje pomoći i voditi korisnika kako bi postigao svoj potencijal, kroz individualiziran pristup i ciljeve koji su relevantni za samog korisnika i njegovu obitelji. Stoga je svaka intervencija krojena za svakog ponaosob tako da je jednako kvalitetna kao usluga licem u lice. Telepraksa/metoda u pružanju socijalne usluge na daljinu je sredstvo, modalitet koji pruža korisnicima istu kvalitetu usluge, vodeći se potrebama svakog pojedinog korisnika, te će terapeut zajedno s korisnikom, važući izazove i mogućnosti odlučiti o najboljem modelu pružanja usluge. U skladu s preporukama našeg Stožera, te brojnih svjetskih organizacija za socijalno distanciranje, nužno je uvođenje novih oblika rada zasnovanih na već dokazanim uspješnoj metodi teleprakse/socijalne usluge na daljinu kad god je to moguće kako bi korisnici mogli i dalje koristiti dobrobiti terapije. Obzirom na drastičan učinak koji pandemija ima na ekonomski sektor, nužno je je telepraksu/ metodu pružanja socijalne usluge na daljinu uključiti na listu socijalnih usluga kako osobe s komunikacijskim teškoćama ne bi bile zakinute u njihovom pravu na terapiju gdje god i kako god je to moguće i dostupno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Hrvatska komora psihoterapeuta PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Hrvatska komora psihoterapeuta smatra da se predloženim novim zakonima, kao i izmjenama i dopunama postojećih zakona, koje donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komora i slaže se sa slijedećim komentarima Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata za predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
17 Maja Toplek Kamenar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Svakako i ne dvojbeno se slažem sa ranijim komentarima u pogledu ovog Zakona. Nikako se nebi smijelo podržati bilo kakvo ograničenje udruživanja i djelovanja, a koji je u interesu struke, bilo kako ograničavati i time smanjuje snaga znanosti i znanja, kao i mogućnost razvoja struke . Podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Livio Dolgoš 02.11.2021 10:270 0 U potpunosti se slažem sa sljedećim komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata za predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
18 Lidija Perši PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA U potpunosti se slažem sa sljedećim komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata za predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
19 Silvija Kancijan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Livio Dolgoš 02.11.2021 10:270 0 U potpunosti se slažem sa sljedećim komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata za predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
20 Robert Kresić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA "Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom." Smatram da ova odredba Ustava RH nije primjenjiva na konkretnu situaciju, tj. u odnosu na pravo slobodnog udruživanja s obzirom da je Komora strukovna organizacija, a „slobodno udruživanje“ pobija odredba članka 7. stavak 1. točka 1. koji kaže da odobrenje za rad može dobiti član Komore. Prema tome, ne postoji sloboda udruživanja već obaveza udruživanja s ciljem stjecanja odobrenja za rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Robert Kresić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA U nastavku stavljam komentare na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada neformalne građanske inicijative "Ujedinjeni za socijalni rad" čiji sam predstavnik, a koja okuplja hrvatske državljane koji su stekli inozemnu obrazovnu kvalifikaciju prvostupnik i/ili magistar socijalnog rada na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Mostaru: 1.) Članstvo u strukovnim komorama treba biti masovnije i članovi komora moraju se osjećati kolegama, a ne konkurencijom. Člankom 24. Zakona iz 2011. godine bilo je propisano da je Komora samostalna strukovna… Zakonom iz 2019. ova odredba je "dopunjena" s "neovisna". Nažalost, ovi termini su pogrešno tumačeni na način da je stručnost Komore definirana kao neupitna. Strukovne komore moraju biti servis svojim članovima, a obzirom da je HKSR, kao što i predlagatelj zakonskih izmjena konstatira, uvodila neopravdane i ograničavajuće uvjete za rad u reguliranoj profesiji – socijalni radnik, prijedlog je da se iz članka 24. stavak 1. briše tekst "samostalna i neovisna" (radi izbjegavanja pogrešnog tumačenja ovih termina) tako da glasi: "(1) Komora je strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske." 2.) Obzirom da su u ovom zakonu, Statutu i drugim općim aktima koje je donijela Komora taksativno navedeni poslovi koje obavlja Komora (članci 25., 26., 28.) prijedlog je da se odredi zakonski rok za provođenje tih poslova. Socijalnim radnicima su određeni peremptorni rokovi, pa tako npr. Komora člankom 2. Pravilnika o postupku priznavanja prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada određuje rok od 30 dana nakon položenog stručnog ispita za podnošenje zahtjeva za priznavanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada. Tako bi trebalo i Komori odrediti rokove radi izbjegavanja dugotrajnosti postupaka koje provodi. 3.) Vezano uz prethodni prijedlog, prijedlog je da se omogući upotreba žalbe kao redovnog pravnog lijeka na odluke Komore, odnosno da svakako treba razmisliti o "preskakanju" (nedopuštenosti) prava na žalbu (npr. članak 28. stavak 3.) jer u praksi upravni sporovi (kao i svi drugi sudski sporovi) sigurno puno duže traju od žalbenog postupka pred drugostupanjskim tijelom i izazivaju velike troškove za stranke spora. 4.) Prijedlog je da se dopuni predložena izmjena tako da se doda riječ "Komora" da bi se izbjegle eventualne dvojbe (i posljedično pogrešna tumačenja) oko toga odnosi li je odredba "ako ne postupi u skladu sa člankom 37. stavkom 2." na predsjednika Komore ili Komoru, tako da glasi: Članak 9. U članku 35. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore ako Komora ne postupi u skladu sa člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona kao i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore.“. 5.) Prijedlog je da se kroz cijeli Zakon (kao u predloženom članku 4. i 5., a koji se odnosi na članak 19., odnosno 25.) umjesto ministar/ministarstvo dodaju riječi "nadležan za poslove socijalne skrbi". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata za predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
23 Vlasta Grgec-Petroci PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA U potpunosti se slažem sa sljedećim komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata za predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
24 Livio Dolgoš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA U potpunosti se slažem sa sljedećim komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika : „ Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove.“ Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata za predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
25 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom od strane zakonodavca. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata za predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
26 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom od strane zakonodavca. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata za predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
27 Melanija Paradi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA U potpunosti podržavam i slažem se s komentarima Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika: Hrvatska udruga socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Hrvatska komora socijalnih radnika: Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga), - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), - kao i glede pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Obrazloženja koja su navedena za predložene izmjene i dopune ne opravdavaju navedene prijedloge niti su izmjene i dopune svrsishodne; štoviše usmjerene su isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore čime se Komora izravno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj, ista gubi svoju autonomiju te se stvara pravna nesigurnost, a što izravno ima utjecaj kako na rad Komore, tako i na sve njezine članove. Primljeno na znanje Odgovoreno je u prethodnim komentarima.
28 Udruga za unapređenje kvalitete življenja "LET" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, a) ocjena stanja Predlažemo slijedeću definiciju socijalnog rada sa naglaskom na promicanje društvene promjene i razvoj, socijalnu koheziju te osnaživanje ljudi: Socijalni rad je praktično utemeljena profesija i akademska disciplina koja promiče društvenu promjenu i razvoj, socijalnu koheziju te osnaživanje i oslobađanje ljudi. Izvor: https://www.eassw.org/global/globalna-definicija-profesije-socijalnog-rada/ Principi socijalne pravde, ljudskih prava, kolektivne odgovornosti i poštivanja različitosti središnji su u socijalnom radu. Potkrijepljena teorijom socijalnoga rada, društvenih i humanističkih znanosti te autohtonim znanjem, profesija socijalnoga rada angažira ljude i strukture na rješavanju životnih izazova i povećanje blagostanja. Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova su predložene i usuglašene s predstavnicima akademske zajednice i Hrvatske komore socijalnih radnika, koji su bili članovi Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada.
29 Vanja Branica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, b) osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Nejasno je zašto se radi - "Ukida se mogućnost polaganja ispita stručnih znanja i kompetencija pri Komori radi ujednačavanja uvjeta za pristup reguliranim profesijama u području socijalne skrbi." kada se do sada nije niti dozvolilo da isti sustav profunkcionira. Dakle, ukida se nešto što se sustavno opstruira, a pri tome nedostaju argumenti zašto se ukida. Većina predviđenih odredbi opstruira i onemogućava samostalnost i autonomiju u radu Komore. Postupak stručnog usavršavanja se namjerava pojednostavniti, a on ni sada nije kompliciran, odnosno na temelju čega se zaključuje da je on sada takav da ga je potrebno pojednostavniti. Ukoliko Ministarstvo želi dijalog oko sadržaja stručnog usavršavanja koje bi bilo potrebno i nužno za socijalne radnike u okviru sustava socijalne skrbi ta mogućnost uvijek postoji i u okviru sadašnjih propisa, zbog toga nije potrebno da Ministarstvo daje suglasnost i brine o pojednostavljivanju postupaka. Nije prihvaćen Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta. Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj komora ravnopravan.
30 Marijana Kletečki Radović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. Slažem se s komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Studij socijalnog rada u Zagrebu organiziran je kao preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada u trajanju od 4. godine te diplomski sveučilišni studiji socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike u trajanju od 1. godine stoga je potrebno dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike Prihvaćen Prihvaća se.
31 Centar za socijalnu skrb Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. Slažemo se sa sljedećim komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... Prihvaćen Prihvaća se.
32 Melita Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. U potpunosti se slažem sa sljedećim komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... hrvatska udruga socijalnih radnika 29.10.2021 14:370 0 U potpunosti se slažemo sa sljedećim komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... Prihvaćen Prihvaća se.
33 Lidija Perši PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. U potpunosti se slažemo sa sljedećim komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... hrvatska udruga socijalnih radnika 29.10.2021 14:370 0 U potpunosti se slažemo sa sljedećim komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... Prihvaćen Prihvaća se.
34 Zrinka Perić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. "2. ima diplomu socijalnog radnika/ili stekao je zvanje socijalnog radnika/ili ima završen studij socijalnog rada" Naime, Fakultet određuje uvjete kojim netko stječe zvanje socijalnog radnika. Studentima je omogućeno da nakon preddiplomskog studija upišu diplomski studij socijalnog rada, polože razlikovne predmete i steknu diplomu socijalnog radnika. Uvjet za stjecanje iste te diplome nije preddiplomski studij (što je odgovornost Fakulteta). Što je s MAGSTRIMA socijalnog rada koji su stekli diplomu socijalnog rada prema uvjetima koje određuje Fakultet završavanjem diplomskog studija kako je i omogućeno i koji djelatnost socijalnog rada obavljaju već duži niz godina i stručni su u svom poslu, iako nisu završili preddiplomski studij socijalnog rada??? Prihvaćen Prihvaća se.
35 renata sever PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... hrvatska udruga socijalnih radnika 29.10.2021 14:370 0 U potpunosti se slažemo sa sljedećim komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... Prihvaćen Prihvaća se.
36 Livio Dolgoš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. U potpunosti se slažem sa sljedećim komentarom Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komora socijalnih radnika: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... hrvatska udruga socijalnih radnika 29.10.2021 14:370 0 U potpunosti se slažemo sa sljedećim komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... Prihvaćen Prihvaća se.
37 Štefica Karačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. U potpunosti se slažemo sa sljedećim komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... hrvatska udruga socijalnih radnika 29.10.2021 14:370 0 U potpunosti se slažemo sa sljedećim komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... 1 Prihvaćen Prihvaća se.
38 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. U potpunosti se slažemo sa sljedećim komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... Prihvaćen Prihvaća se.
39 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. U potpunosti se slažemo sa sljedećim komentarom: "Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima." Na navedeni način uređeno je i postojećim Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 16/19. Na studiju u Zagrebu imamo preddiplomski studij socijalnog rada (sveučilišni) - 4. godine te diplomski studiji socijalnog rada i diplomski studij socijalne politike (sveučilišni) . 1. godina tako da treba dodati ..."završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ... Prihvaćen Prihvaća se.
40 Teodor Sabolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 2. Nedostaje diplomski studij socijalne politike... St. 2 bi trebao glasiti: ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili završen preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili specijalistički diplomski stručni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. Prihvaćen Prihvaća se.
41 Vanja Branica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 4. Kao i u ranijim raspravama ponovno izražavam svoje neslaganje s ovom odredbom. Postupak stručnog usavršavanja jest samoregulacija profesionalnog djelovanja i propisivanje uvjeta i načina stručnog usavršavanja od strane samih stručnjaka pripadnika profesionalne skupine, a ne od strane ministarstva koje je zaduženo za pitanje socijalne skrbi. U području socijalne skrbi djeluje više različitih profesionalnih skupina te nije logično da ministarstvo daje suglasnoti za pravilnike kojim bi se reguliralo stručno usavršavanje jedne profesionalne skupine. Što ako se ministarstvo ne složi s planom edukacija, s postupkom sturčnog usavršavanja, onda se ono neće provoditi? ili što? biti će onako kako ministarstvo kaže, gdje je onda sloboda samoreguliranja određene profesije, a samoregulacija je jedno od temeljin obilježja profesije Nije prihvaćen Regulirane profesije u području socijalne skrb su osim profesije socijalni radnik i profesije psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut, te su odredbe vezane za prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluke i opće akte navedene u Zakonu ujednačeni u svim zakonima kojima se uređuju pojedine navedene djelatnosti. Ujednačenim odredbama je i položaj stručnjaka koji se bave navedenim profesijama ravnopravan.
42 Melita Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 4. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
43 Lidija Perši PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 4. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
44 renata sever PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 4. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Ovo je u suprotnosti sa člankom 43. Ustava RH ,prema kojem se svakom jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
45 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 4. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
46 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 4. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
47 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 4. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - prava i obveza u obavljanju djelatnosti socijalnog rada (čl. 4. Prijedloga), Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
48 Vanja Branica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 6. Ponovno apostrofiram, ako Ministarstvo daje suglasnosti za svako funkcioniranje komore onda nema govora o samostalnosti Komore, slobodi udruživanja to je potpuni nadzor nad radom Komore, sa elementima za ucjene i pritiske npr. stavak 7. Ono što treba uzeti u obzir je da socijalni radnici ne rade samo u području socijalne skrbi, rade i u području zdravstva , pravosuđa i zašto bi onda nad svime što Komora radi bdjelo Ministratvo nadležno za poslove sociajlne skrbi. Primljeno na znanje Na ovaj komentar je odgovoreno u odgovorima na prethodne komentare.
49 Melita Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 6. Čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga) Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Nije prihvaćen Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ovim odredbama se ne utječe na sadržaj akata i planova već se daje prethodnu suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
50 Lidija Perši PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 6. Čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga) Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Nije prihvaćen Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ovim odredbama se ne utječe na sadržaj akata i planova već se daje prethodnu suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
51 renata sever PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 6. Čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga) Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
52 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 6. Čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga) Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Nije prihvaćen Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ovim odredbama se ne utječe na sadržaj akata i planova već se daje prethodnu suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
53 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 6. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga) Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
54 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 6. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - određivanja visina članarine (čl. 6. Prijedloga) Posebno se ističe pravna nesigurnost glede prijedloga o davanju prethodne suglasnosti nadležnog ministarstva na odluku Komore o visini članarine za iduću godinu (čl. 6. Prijedloga). Sukladno sadašnjim zakonskim odredbama visina članarine bila utvrđivana odlukom Skupštine Komore, a koje tijelo predstavlja najviše tijelo odlučivanja i čine ju svi članovi. Uplitanje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u pitanje visine članarine u pogledu davanja ministarstva se obrazlaže na način da je cilj prijedloga tih izmjena i dopuna osiguravanje nadzora nad uvođenje dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova; a što nema smisla obzirom da i iz samog obrazloženja izmjena proizlazi da sami članovi (djelovanjem kroz Skupštinu Komore) odlučuju koliko će članarina iznositi. Predloženim izmjenama su nadalje definirane samo obveze Komore u pogledu rokova i načina za traženje suglasnosti od ministarstva, dok s druge strane ne bi bilo propisano koji bi to bili rokovi ministarstva za donošenje odluke o davanju ili uskrati suglasnosti, mora li takva odluka biti obrazložena i mogu li se protiv takve odluke podnositi pravni lijekovi, niti je određeno što dalje u slučaju uskrate suglasnosti (kada bi Komora mogla dostaviti izmjenu Odluke o visini članarine, koji su rokovi za donošenje odluke o toj izmjeni). Dodatno se predlaže da, u slučaju uskrate suglasnosti, obveza plaćanja članarine prestaje do donošenja nove odluke (za donošenje, ponavljamo, nije propisan rok) što izravno utječe na samo financiranje Komore, a obzirom da su članarine osnovni izvor financiranja Komore, neplaćanje članarine bi dovelo do poremećaja u poslovanju Komore, a kroz određeno razdoblje i do nemogućnosti poslovanja Komore u cijelosti. Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
55 Melita Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 8. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Nije prihvaćen Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture.
56 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 8. Bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Nije prihvaćen Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture.
57 Livio Dolgoš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 8. Bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Nije prihvaćen Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture.
58 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 8. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Nije prihvaćen Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture.
59 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 8. Također, bezrazložno se ograničava broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), a čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore stoga nije opravdano obrazloženje da se isto treba ograničiti na dva mandata da bi se potaknuli i drugi članovi Komore da se uključe u upravljanje. Nitko ne sprječava članove Komore da sudjeluju u radu Komore, a izbor predsjednika i zamjenika treba biti slobodan i bez ograničenja. Nije prihvaćen Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture.
60 Melita Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 9. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga) hrvatska udruga socijalnih radnika 29.10.2021 14:392 0 Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada iz čega i proizlazi njegova odgovornost u slučajevima nezakonitog rada.
61 Lidija Perši PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 9. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada iz čega i proizlazi njegova odgovornost u slučajevima nezakonitog rada.
62 renata sever PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 9. Nejasno je radi čega se ministarstvo upliće u broj mandata predsjednika Komore i zamjenika predsjednika Komore (čl. 8. Prijedloga), čiji izbor treba biti isključivo odluka Skupštine Komore. Razlog poticanja ostalih članove Komore da sudjeluju u radu Komore zaista nije stvar ministarstva nadležnog za socijalnu skrb, već bi mu trebao biti zadatak rad na suradnji sa strukovnim komorama. Nije prihvaćen Propisivanje ograničenog ponavljanja mandata ne smatra se ograničavajućim, već naprotiv je poticaj za uključivanje ostalih članova u upravljačke strukture.
63 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 9. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga) Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada iz čega i proizlazi njegova odgovornost u slučajevima nezakonitog rada.
64 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 9. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada iz čega i proizlazi njegova odgovornost u slučajevima nezakonitog rada.
65 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 9. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada iz čega i proizlazi njegova odgovornost u slučajevima nezakonitog rada.
66 Melita Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 10. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga) Nije prihvaćen Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
67 renata sever PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 10. Brisati - ovim se člankom krši čl. 43. na pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju.
68 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 10. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga) Nije prihvaćen Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
69 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 10. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
70 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 10. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - davanja prethodnog mišljenja o godišnjem programu rada, financijskom planu, godišnjem izvješću rad i financijskom izvješću prije upućivanja istog Skupštini Komore sa strogim ograničenjima samo u odnosu na Komoru u pogledu obveza i rokova, dok s druge strane se na jednak način ne postupa prema nadležnom ministarstvu (čl. 10. Prijedloga), a što izravno utječe na mogućnost razrješenja predsjednika Komore (čl. 9. Prijedloga), Nije prihvaćen Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
71 Melita Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 12. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u odnosu na pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Nije prihvaćen Pribavljanjem prethodne suglasnosti na opći akt o postupku, troškovima, naknadi za provođenje stručnog nadzora i načinu provođenja stručnog nadzora koji donosi Komora, osigurava se standardizacija obveza članova komora osnovanih za regulirane profesije u području socijalne skrbi.
72 Lidija Perši PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 12. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Pribavljanjem prethodne suglasnosti na opći akt o postupku, troškovima, naknadi za provođenje stručnog nadzora i načinu provođenja stručnog nadzora koji donosi Komora, osigurava se standardizacija prava i obveza članova komora osnovanih za regulirane profesije u području socijalne skrbi.
73 renata sever PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 12. brisati - predloženim se člankom krši čl. 43. Ustava tj. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi Nije prihvaćen Pribavljanjem prethodne suglasnosti na opći akt o postupku, troškovima, naknadi za provođenje stručnog nadzora i načinu provođenja stručnog nadzora koji donosi Komora, osigurava se standardizacija obveza članova komora osnovanih za regulirane profesije u području socijalne skrbi.
74 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 12. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi u odnosu na pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Nije prihvaćen Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik. Pribavljanjem prethodne suglasnosti na opći akt o postupku, troškovima, naknadi za provođenje stručnog nadzora i načinu provođenja stručnog nadzora koji donosi Komora, osigurava se standardizacija prava i obveza članova komora osnovanih za regulirane profesije u području socijalne skrbi.
75 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 12. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
76 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 12. Člankom 43. Ustava RH svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve; a radi čega svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Nadalje, čl. 24. st. 1. Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika (dalje u tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Ista definicija Komore je sadržana i u čl. 2. st. 1. Statuta Komore. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada se ograničava samostalnost i narušava neovisnost Komore obzirom da je predloženo da je za poslove iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i to glede: - pitanja postupka, troškova, naknade i načina provođenja stručnog nadzora (čl. 12. Prijedloga). Nije prihvaćen Ovim odredbama se ne ograničava sloboda udruživanja jer se ovim odredbama ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnih radnika kao i samu profesiju. Komora je pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Ne utječe se na sadržaj akata i planova već se daje prethodna suglasnost na navedeno s ciljem standardizacije rada komora i zaštite prava članova. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jer se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. Sve odluke ili opće akte na kraju prihvaća Skupština komore čime je omogućeno članovima da sami sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje se odnose na profesiju socijalni radnik.
77 Melita Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Uz članak 11. U ovakvim se lapsusima - SOCIJALNI PEDAGOG ???? vidi koja je namjera, cilj i svrha ovih izmjena. Znači, njima se krši čl. 43. Ustava, a sve iz razloga što ministrstvo želi imati kontrolu nad strukovnom organizacijom u svrhu totalne kontrole. I neka vrsta kazne zbog toga što se ne prihvaćaju prijedlozi i nacrti ostalih Zakona, akcijskih planova i sl. a koji su sačinjeni na isti način ( brzopleto, bez konzultacije ili uvažavanja prakse i struke) Prihvaćen Prihvaća se.
78 renata sever PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Uz članak 11. U ovakvim se lapsusima - SOCIJALNI PEDAGOG ???? vidi koja je namjera, cilj i svrha ovih izmjena. Znači, njima se krši čl. 43. Ustava, a sve iz razloga što ministrstvo želi imati kontrolu nad strukovnom organizacijom u svrhu totalne kontrole. I neka vrsta kazne zbog toga što se ne prihvaćaju prijedlozi i nacrti ostalih Zakona, akcijskih planova i sl. a koji su sačinjeni na isti način ( brzopleto, bez konzultacije ili uvažavanja prakse i struke) Prihvaćen Prihvaća se.
79 Vesna Vinčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Uz članak 11. Poučena dosadašnjim iskustvom e- savjetovanja u kojem onaj koji piše zakon, ujedno i usvaja ili odbija primjedbe na njega, što u praksi znači da odbija gotovo sve primjedbe, ipak se nadam se da će se predlagatelj zakona u ovom slučaju odlučiti da li je ovo prijedlog kojim se mijenja Zakon o djelatnosti socijalnog rada ili socijalnopedagoškoj djelatnosti, pa valjda ….. propisuje kada ovlaštenom SOCIJALNOM RADNIKU prestaje pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada.... Prihvaćen Prihvaća se.
80 Sonja Alimović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 3. HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA - POVJERENSTVO ZA STRUČNA USAVRŠAVANJA Točka 8. članka 3. zašto se ovdje izdvajaju djeca s razvojnim rizikom ili razvojnim teškoćama? Temeljem uvida u dostupne programe studija Socijalnog rada razvidno je da su ishodi, a slijedom toga i kompetencije stručnjaka nedostatne za pružanje "poticajne pomoći djeci, stručne i savjetodavne pomoći roditeljima..." Kvalitetnu poticajnu pomoć u ranoj intervenciji djece s rizikom i/ili razvojnim teškoćama može pružiti samo stručnjak koji ima potrebna znanja i kompetencije za rad s djecom s razvojnim rizicima i/ili teškoćama (edukacijski rehabilitator). Ukoliko se pod ovim "poticajna pomoć" misli na nešto drugo (podrška pri ostvarivanju socijalnih prava i sl.) onda to treba tako i pisati. "Stručna poticajna pomoć djeci..." ima potpuno drugo značenje i to treba brisati. Točka 9. članka 3. također treba biti revidirana jer ponovno nije razvidno zašto se ovdje izdvajaju djeca s teškoćama i mlađe osobe s invaliditetom (a ne i druge marginalne skupine). Nije jasno što se podrazumijeva pod "pruža pomoć odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima pri uključivanju djeteta s teškoćama..." Ukoliko se to odnosi na pružanje pomoći pri ostvarivanju prava na školovanje, onda tako treba i pisati. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet uređivanja ovih izmjena i dopuna.
81 Ana Wagner Jakab PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 3. VIJEĆE STUDIJA EDUKACIJSKA REHABILITACIJA EDUKACIJSKO - REHABILITACIJSKOG FAKULTETA U članku 3. pod brojem 9. navodi se "pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integraciju) – proces u kojem socijalni radnik pruža pomoć odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u predškolske i školske ustanove" Komentar: Stječe se dojam da socijalni radnik pruža podršku učiteljima i nastavnicima u uključivanju (npr. prilagodbi podučavanja, ishoda učenja, vrednovanja, prilagodbi okoline itd.) djece s teškoćama u razvoju. Uvidom u dostupne programe studija socijalnog rada uočavamo nedostatak ishoda vezanih za provođenje ove djelatnosti vezane za djecu s teškoćama. Temeljem navedenog smatramo da socijalni radnici nemaju kompetencije za provođenje ove djelatnosti u odnosu na djecu s teškoćama. Stoga predlažemo da se navede što se podrazumijeva pod pružanjem podrške (pravne podrške?), a ne kome se ona pruža. Nadalje, nije vidljivo pruža li socijalni radnik podršku pri uključivanju djece drugih marginalnih skupina, bez teškoća. Predlažemo sljedeću formulaciju "pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integraciju) – proces u kojem socijalni radnik pruža pomoć ___ navesti kakvu: pravne prirode, rješavanja pravnih poslova pri uključivanju" bez navođenja odgojitelja, učitelja i nastavnika, a osobito bez navođenja djece s teškoćama u razvoju. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet uređivanja ovih izmjena i dopuna.