Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU AKCIJSKOG PLANA BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Forum za slobodu odgoja AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, Mjera 1: Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja marginalnim i ranjivim skupinama koji su u lošijem socioekonomskom položaju: Korištenje izraza MARGINALNIM je potpuno neprimjereno. Isto je ponavlja i u pripadajućem Nacionalnom planu. Neprihvatljivo je da se marginalizirane društvene skupine naziva marginalnim. Prihvaćen Izraz marginalan promijenjen je u marginaliziran.
2 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Mjera 7- Daljnji razvoj volonterstva u Republici Hrvatskoj - predložili bismo jedinice lokalne (područne – regionalne) samouprave kao sunositelje Prihvaćen Kao sunositelji dodani su „organizatori volontiranja” što obuhvaća i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i šire od toga, a sukladno Zakonu o volonterstvu.
3 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, Mjera 2, Poboljšanje i dostupnost besplatnih programa usmjerenih socijalnom uključivanju djece i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, jedan od pokazatelja je “broj učenika koji su primili besplatan obrok”, iako se mjera odnosi na programe uključivanja (“npr. kulturni, umjetnički, sportski, obrazovni programi”). Prvo, smatramo da se u opisu mjere treba naznačiti da se radi o programima uključivanja i osnaživanja. Drugo, radi se o obrazovnim programima, a nositelj nije MZO. Treće, smatramo da pokazatelj “broj učenika koji su primili besplatan obrok” ne odgovara ciljevima ove mjere, te nije jasno gdje učenici/ice primaju besplatan obrok i koji su to učenici/ice. Predlažemo bolje definirati ovu mjeru, a za pokazatelj “broj učenika koji su primili besplatan obrok” je potrebno definirati drugu mjeru koja će biti usmjerena na dostupnost besplatnog školskog obroka za svako dijete u školi. Prihvaćen U opis mjere naznačeno je da se radi o programima uključivanja i osnaživanja. Definirana je nova mjera: Poboljšanje dostupnosti besplatnih obroka djeci u siromaštvu ili u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti s pokazateljima rezultata: - broj učenika koji su primili besplatan obrok - broj škola uključenih u osiguranje besplatnih obroka za djecu/učenike
4 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, pokazatelji ishoda definirani su samo za siromaštvo, a cilj se odnosi i na socijalnu isključenost. Potrebno je uvrstiti i pokazatelje za socijalnu isključenost. Prihvaćen U pokazatelje ishoda za Poseban cilj 2.: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, dodano je Osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (prema dobi i spolu) sukladno Biblioteci pokazatelja.
5 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 1, Mjera 7: Daljnji razvoj volonterstva u Republici Hrvatskoj, kao sunositelje predlažemo dodati i organizacije civilnog društva. Prihvaćen Kao sunositelji dodani su „organizatori volontiranja” što obuhvaća organizacije civilnoga društva, ali i šire od toga, a sukladno Zakonu o volonterstvu.
6 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, Mjera 1: Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja marginalnim i ranjivim skupinama koji su u lošijem socioekonomskom položaju: Korištenje izraza MARGINALNIM je potpuno neprimjereno. Isto je ponavlja i u pripadajućem Nacionalnom planu. Neprihvatljivo je da se marginalizirane društvene skupine naziva marginalnim. Prihvaćen Riječ marginalnim promijenjena u marginaliziranim.
7 Forum za slobodu odgoja AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Potrebno je dodati i ostale skupine djece i učenika/ica u visokom riziku od siromaštva, poput djece izbjeglica, djece kojima hrvatski jezik nije materinji, djece koja žive u kućanstvima slabijeg imovinskog stanja, djece koja žive u potresom pogođenim područjima Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske u tijeku je izrada i donošenje strateških dokumenata čije mjere/aktivnosti su također usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a zbog izbjegavanja preklapanja iste nisu dio ovog Nacionalnog plana. U ovom Nacionalnom planu fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima (kako ovog Akcijskog plana tako i drugog koji će se izrađivati za period od 2025. do 2027. godine). Vaši prijedlozi iziskuju preširoku sliku za područja intervencije ovog Nacionalnog plana jer kako je prethodno izneseno, paralelno sa izradom ovog Nacionalnog plana u tijeku su izrade i drugih nacionalnih planova koji su također usmjereni na područja vezana uz suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina (zapošljavanje i tržište rada, stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, usluge u sustavu socijalne skrbi, dječje siromaštvo, OSI, razvoj civilnog društva, ruralni i regionalni razvoj i dr.).
8 Forum za slobodu odgoja AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, Mjera 1, navodi se ”Inkluzivan/uključiv odgoj i obrazovanje zahtijeva stvaranje uvjeta u predškolskim ustanovama za zadovoljavanje različitih odgojno-obrazovnih potreba djece s teškoćama u razvoju te se naglasak stavlja na stvaranje promjena u odgojno-obrazovnom sustavu, kako bi sustav bio primjeren odgojno-obrazovnim potrebama svakog djeteta.” Također, u analizi Nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva, vezano uz područje obrazovanja je navedeno: “Prevenciju socijalne isključenosti i nadalje treba vezati s reformom odgojno-obrazovnog sustava (s većim naglaskom na nastavne sadržaje o ljudskim pravima, sprečavanju nasilja i diskriminacije, poticati vrijednosti solidarnosti, integracije i tolerancije).” Stoga predlažemo da se kao mjera pod ovaj cilj, u ovaj Akcijski plan uvrsti: razvoj i provedba odgojno obrazovnih programa u formalnom i neformalnom odgoju i obrazovanju kojima se promiču ljudska prava, inkluzivnost, sprečavanje nasilja i diskriminacije, potiče vrijednosti solidarnosti i koji djeluju u svrhu smanjenja socijalne isključenosti djece s teškoćama, kao i djece koja ne govore hrvatski, djece izbjeglica, djece pripadnika nacionalnih i drugih manjina, djece u riziku od siromaštva. Kao sunositelje mjere predlažemo obavezno dodati i organizacije civilnog društva. Nije prihvaćen Odbijeno uz napomenu da je tekst Nacionalnog plana dorađen i usklađen sa doradom Akcijskog plana. Dodatno napominjemo, mjere i aktivnosti vezane uz djecu u ovom Nacionalnom planu i pripadajućem Akcijskom planu samo djelomično odgovaraju na sve potrebe u pogledu dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, a najveći dio mjera usmjeren na smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti vezanih uz područje odgoja i obrazovanja razrađuje se kroz Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnoga plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2023. godine.
9 Pravobranitelj za djecu RH AKCIJSKI PLAN BORBE , 1. Uvod Poštovana/poštovani, Ured pravobranitelja za djecu Vam dostavlja prijedlog vezan za otvoreno savjetovanje o Prijedlogu Akcijskog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine. Sukladno članku 11. Zakona o pravobranitelju za djecu preporučamo da se u Prijedlogu Akcijskog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine predvidi uvođenje usluge mentorstva za djecu. Naime, u prevenciji i smanjenju dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti smatramo potrebnim uvođenje usluge kojoj bi cilj bio sprečavanje, prepoznavanje i rješavanje nepovoljnih prilika djeteta uzrokovanih siromaštvom (osnaživanje djeteta, podrška u obrazovanju, pomoć u učenju, prevencija napuštanja školovanja, uključivanje u aktivnosti slobodnog vremena i dr.). Nije prihvaćen Mjere i aktivnosti vezane uz djecu u ovom Akcijskom planu Nacionalnog plana samo djelomično odgovaraju na sve potrebe u pogledu dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti. Dodatno napominjemo, da sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske u tijeku je izrada i donošenje strateških dokumenata čije mjere/aktivnosti su također usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a zbog izbjegavanja preklapanja iste nisu dio ovog Nacionalnog plana. Obzirom da preporučate uvođenje mentorstva za djecu s opisom zadataka ističemo kako najveći dio mjera usmjeren na smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti vezanih uz područje odgoja i obrazovanja razrađuje se kroz Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnoga plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2023. godine.
10 Udruga MoSt AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 2, mjera 2: mladima koji izlaze iz alternativne skrbi potrebno je pružiti priliku kroz organizirano stanovanje. Mladi iz te skupine u velikom su riziku od siromaštva i socijalne isključenosti i potrebna im je stručna podrška i pomoć po izlasku i prilagodbi. Jedan od pokazatelja rezultata trebao bi biti broj otvorenih stambenih jedinica za mlade koji izlaze iz alternativne skrbi. Nije prihvaćen Pokazatelj rezultata postavljen je sukladno Aktivnosti Pružanje programa osnaživanja i podrške djeci i mladima nakon izlaska iz skrbi koja će se provoditi kroz mjeru: Poboljšanje i dostupnost besplatnih programa usmjerenih socijalnom uključivanju djece i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti koji ne uključuje stambene jedinice za mlade koji izlaze iz alternativne skrbi, stambene jedinice za mlade koji izlaze iz skrbi nisu dio mjere ovog Akcijskog plana.
11 Udruga MoSt AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere U Posebni cilj 1, mjera 4, potrebno je uključiti i razvoj nacionalne i/ili regionalnih Banka hrane. Tema je već godinama aktualna u javnom prostoru a različiti oblici postoje u gotovo svim državama članicama Europske unije. Kao nositelj mjere predlažemo Ministartsvo poljoprivrede, a pokazatelji rezultata može biti broj formiranih regionalnih banka hrane. Sunositelji mjera mogu biti organizacije civilnog društva koje djeluju na tom području. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen obzirom da se mjere/aktivnosti ne smiju preklapati u različitim strateškim dokumentima, a prema našim saznanjima Projekt osnivanja banke hrane u RH dio je Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019.-2022. Ministarstva poljoprivrede.
12 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, nema mjere koja je specifično usmjerena na osobe koje žive u neadekvatnim životnim uvjetima na potresom pogođenim područjima. Smatramo da je nužno da se Akcijskim planom za borbu siromaštva i socijalne isključenosti nađe adekvatna mjera za unaprjeđenje njihovih životnih prilika i da to mora biti prioritet u ovom akcijskom planu, pogotovo u području stanovanja. Predlažemo uvrstiti novu mjeru usmjerenu na osobe koje žive u neadekvatnim životnim uvjetima na potresom pogođenim područjima. Nije prihvaćen Već postoji Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije izrađen u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine vezan uz njihovo strateško planiranje.
13 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, mjera 1. Rezultati Anketa o dohotku stanovništva u 2018. i u 2019. godini (DZS) potvrđuju da je podstanarstvo iznimno prekaran i nestabilan stambeni status a da se podstanari često nalaze u tzv. stambenog stresa, odnosno u riziku od siromaštva. Naime, rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti prema statusu stanovanja je za podstanare (kako one koji plaćaju punu najamninu, tako i one koji je ne plaćaju ili plaćaju sniženu) znatno viši nego za vlasnike nekretnine. Za podstanare koji plaćaju najamninu on je u 2018. godini primjerice iznosio 39,7%, dok je za vlasnike s obvezom otplate stambenog kredita to bilo 11,5%. U 2019. godini taj je omjer bio 32,4% prema 6,6%. Također, opterećenje troškovima stanovanja prema statusu stanovanja za stanare koji plaćaju punu najamninu višestruko je viši za podstanare (npr. 35,7% u 2019. g.) nego za vlasnike s obvezom otplate stambenih kredita (2,9% u 2019. g.), kao i za druge stambene statuse. S obzirom na položaj jednočlanih kućanstava, Rezultati Anketa o dohotku stanovništva u 2018. i u 2019. godini pokazuju da je udio troškova stanovanja u raspoloživom dohotku kućanstva kod jednočlanih kućanstava najviši (oko 30%, dok je prosjek 17%). Istovremeno, jedina mjera iz ovog Akcijskog plana za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti koja se tiče stanovanja odnosi se na potrebu za stambenim zbrinjavanjem osoba koje su u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, odnosno isključivo onih koji žive na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, a na području cijele zemlje iznimno i na bivše nositelje stanarskih prava. Ova mjera stoga nije dostatna i u okviru Akcijskog plana ne nudi adekvatan odgovor na rizik od siromaštva i socijalne isključenosti povezan s pitanjem stanovanja, koji je u cijeloj zemlji, a ne samo u područjima od posebne državne skrbi, prisutan zbog nepriuštivosti troškova stanovanja i opće nesigurnosti podstanarskog statusa na tržištu najma, zaduženosti po stambenim kreditima i energetskog siromaštva, a to potvrđuju i Rezultati Anketa o dohotku stanovništva DZS-a. U tom smislu je i nadležnost Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje nedostatna jer se po pitanju stanovanja fokusira na tek određene društvene skupine, dok postoji potreba za stambenim politikama koje će sustavno unaprijediti perspektive za adekvatno stanovanje na razini cijele države. Nije prihvaćen Već postoji Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije izrađen u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine vezan uz njihovo strateško planiranje.
14 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, Mjera 1, nije jasno zašto su mjerom obuhvaćena samo djeca tj. učenici/ice s teškoćama u razvoju, djeca tj. učenici/ice koji su članovi kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade i korisnici prava na besplatne udžbenike sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a isključene su ostale skupine djece i učenika/ica u visokom riziku od siromaštva, poput djece izbjeglica, djece kojima hrvatski jezik nije materinji, djece koja žive u kućanstvima slabijeg imovinskog stanja u potresom pogođenim područjima. Nije jasno na kojim analizama i prioritetima počiva ova mjera, tj. zašto su neke skupine djece isključene iz mjere. Predlažemo proširiti mjeru i na druge skupine djece koja su u riziku od dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, ali ih precizno definirati. Nije prihvaćen Sukladno strateškom planiranju u Republici Hrvatskoj s ciljem ne preklapanja mjera izrađen je ovaj Nacionalni plan u kojem mjere i aktivnosti vezane uz djecu samo djelomično odgovaraju na sve potrebe u pogledu dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, a najveći dio mjera usmjeren na smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti vezanih uz područje odgoja i obrazovanja razrađuje se kroz Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnoga plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2023. godine.
15 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, Mjera 1, navodi se ”Inkluzivan/uključiv odgoj i obrazovanje zahtijeva stvaranje uvjeta u predškolskim ustanovama za zadovoljavanje različitih odgojno-obrazovnih potreba djece s teškoćama u razvoju te se naglasak stavlja na stvaranje promjena u odgojno-obrazovnom sustavu, kako bi sustav bio primjeren odgojno-obrazovnim potrebama svakog djeteta.". Također, u analizi Nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva, vezano uz područje obrazovanja je navedeno: “Prevenciju socijalne isključenosti i nadalje treba vezati s reformom odgojno-obrazovnog sustava (s većim naglaskom na nastavne sadržaje o ljudskim pravima, sprečavanju nasilja i diskriminacije, poticati vrijednosti solidarnosti, integracije i tolerancije).” Stoga predlažemo da se kao mjera pod ovaj cilj, u ovaj Akcijski plan uvrsti: razvoj i provedba odgojno obrazovnih programa u formalnom i neformalnom odgoju i obrazovanju kojima se promiču ljudska prava, inkluzivnost, sprečavanje nasilja i diskriminacije, potiče vrijednosti solidarnosti i koji djeluju u svrhu smanjenja socijalne isključenosti djece s teškoćama, kao i djece koja ne govore hrvatski, djece izbjeglica, djece pripadnika nacionalnih i drugih manjina, djece u riziku od siromaštva. Kao sunositelje mjere predlažemo obavezno dodati i organizacije civilnog društva. Nije prihvaćen Odbijen uz napomenu da je tekst Nacionalnog plana dorađen i usklađen sa doradom Akcijskog plana. Dodatno napominjemo, mjere i aktivnosti vezane uz djecu u ovom Nacionalnom planu i pripadajućem Akcijskom planu samo djelomično odgovaraju na sve potrebe u pogledu dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, a najveći dio mjera usmjeren na smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti vezanih uz područje odgoja i obrazovanja razrađuje se kroz Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnoga plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2023. godine i/ili se kontinuirano provode unutar sustava Ministarstva znanosti i obrazovanja.
16 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 1, Mjera 8: Doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj i lokalnoj razini, obzirom da se navodi: “Kroz ulaganje u infrastrukturu jedinica lokalne i područne samouprave te organizacija civilnog društva, osigurat će se rad i dostupnost pučkih kuhinja, socijalnih samoposluga, skladišta za hranu i osnovna materijalna pomoć.”, nužno je u pokazatelje rezultata uvrstiti i “broj organizacija civilnog društva s izgrađenom i obnovljenom infrastrukturom”. Napominjemo da je “broj izgrađene i obnovljene infrastrukture “ preširoko postavljen pokazatelj te da će s tako širokim pokazateljem biti nemoguće mjeriti učinke ove mjere na ranjive skupine i u konačnici doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj i lokalnoj razini, što je krajni cilj ove mjere, koji mora moći biti mjerljiv. Napominjemo i kako su Državnom revizijom provedbenih dokumenata donesenih na temelju Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.) te njihovog utjecaja na ublažavanje siromaštva utvrđeni nedostaci u provedbi i praćenju, te da je, između ostalog, pokazatelji učinka nisu bili jasno definirani. Iz navedenog zaključujemo da se isto ponavlja i u ovom Akcijskom planu, koji bi trebao uvažiti nalaze Revizije i unijeti poboljšanja u odnosu na prethodno razdoblje, odnosno preciznije definirati pokazatelje učinka. Osim dodavanja predloženog ishoda, predlažemo redefinirati ishode - jasno ih definirati i učiti mjerljivima. Nije prihvaćen Navedeni pokazatelj rezultata „broj izgrađene i obnovljene infrastrukture“ odgovara pokazatelju rezultata za EFRR „kapacitet novih ili moderniziranih objekata socijalne skrbi (koji nisu stambeni objekti)“ te će se pratiti kroz provedbu infrastrukturnih projekata financiranih iz EFRR. Na taj način će se, između ostalog, omogućiti praćenje učinaka.
17 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Pokazatelji ishoda Posebnog cilja 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina, pod kojim je mjera 1 su Stopa rizika od siromaštva, Osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, Teška materijalna deprivacija prema dobi i spolu. Međutim, nejasno je kako će mjera 1, koja je zapravo kapacitiranje institucija za praćenje i analizu ovih podataka direktno doprinjeti pokazateljima ishoda. Smatramo da ova mjera treba biti drugačije pojašnjena i da spada u sasvim drugi posebni cilj, koji treba biti jasno definiran, kao i njegovi pokazatelji. Napominjemo i kako su Državnom revizijom provedbenih dokumenata donesenih na temelju Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.) te njihovog utjecaja na ublažavanje siromaštva utvrđeni nedostaci u provedbi i praćenju, te da je, između ostalog, glavni cilj mjere nije usklađen s aktivnostima mjere. Iz navedenog zaključujemo da se isto ponavlja i u ovom Akcijskom planu, koji bi trebao uvažiti nalaze Revizije i unijeti poboljšanja u odnosu na prethodno razdoblje, odnosno preciznije definirati glavni cilj mjere i aktivnosti mjere. Nije prihvaćen Mjera 1. u Posebnom cilju 1. nije samo usmjerena na kapacitiranje institucija za praćenje i analizu podataka nego je njezin krajnji cilj osim umreženosti relevantnih tijela/institucija, objedinjavanje podataka i izrada sveobuhvatne analize stanja sa indikatorima i preporukama za unapređenje javnih politika u sustavu socijalne zaštite čime se prevenira rizika od siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih korisničkih skupina.
18 Ured pučke pravobraniteljice AKCIJSKI PLAN BORBE Na početku, skrećemo pozornost da u Prijedlogu Akcijskog plana nisu vidljivi svi njegovi dijelovi, pa tako npr. nije vidljiv „Prilog 1.“ iza Mjere 2. Stambeno zbrinjavanje stradalnika i dragovoljaca Domovinskog rata. Smatramo potrebnim korigirati razdoblje za koje se donosi Prijedlog Akcijskog plana, a koje obuhvaća i 2021. godinu koja je pri kraju, tako da se nakon njihovog usvajanja, tijekom 2021. neće moći provoditi njima zacrtane mjere. Tim više, što je predviđeno i donošenje Provedbenih programa nositelja mjera za razdoblje 2021.-2024. kojima bi se dodatno razradile mjere. Nadalje, ukazujemo kako je potrebno ujednačiti i terminologiju koja se u Prijedlogu Akcijskog plana koristi za opisivanje ranjivih skupina, jer se u pojedinim dijelovima teksta koriste različiti termini (npr. „ranjive skupine“, „socijalno osjetljive skupine“, „najosjetljivije skupine“, itd.). Akcijskim planom, nadalje, nisu definirane aktivnosti koje bi se trebale provoditi u razdoblju njegove realizacije iako Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH definira pojam “mjere” kao skup međusobno povezanih aktivnosti i projekata u određenom upravnom području kojima se izravno ostvaruje poseban cilj, a neizravno doprinosi ostvarenju strateškog cilja. Unatoč navedenom, mjere Akcijskog plana nisu razrađene kroz pojedine aktivnosti, već su objašnjene načelnim opisom svrhe mjere. Stoga bi Akcijski plan trebalo dopuniti konkretnim aktivnostima uz definiranje njihovih nositelja, rokova i pokazatelja izvršenja. Nadalje, neka objašnjenja kojima se razrađuje svrha mjera zadiru u vremenski period koji nadilazi trajanje samog Prijedloga Akcijskog plana, primjerice opis svrhe Mjere 1. Posebnog cilja 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina pojašnjava svrhu mjere u vremenskom razdoblju do 2027. godine, a trajanje Akcijskog plana predviđeno je do 2024. U Prijedlogu Akcijskog plana u tablicama mjera nisu uopće istaknuti rokovi provedbe, odnosno razdoblje provedbe. Radi preglednog i jasnog praćenja provedbe mjera povezanih s ciljevima, rokovi bi trebali biti definirani po tijelima, po godinama, odnosno po kvartalima u godinama kao i na koje se konkretno skupine korisnika mjera odnosi, budući da se u Poglavlju 9. Prijedloga Nacionalnog plana Okvir za praćenje i vrednovanje navodi da će o napretku u realizaciji postavljenih ciljeva i izazovima u realizaciji, nositelj izrade izrađivati polugodišnja i godišnja izvješća. S tim u vezi, npr. Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina Mjera 1. Sveobuhvatna dijagnoza siromaštva i socijalne isključenosti predviđa tri faze provedbe, s tim da je predviđen rok za prvu fazu tek u zadnjoj godini provedbe, odnosno u 2024. kada se kao rezultat očekuje analitičko izvješće svih relevantnih sustava koji prikupljaju podatke o korisnicima i izdacima socijalne zaštite. Analizom bi se utvrdilo kojim podacima se raspolaže i iz kojih izvora, detektirale bi se slabosti i nedostatci i predložila rješenja za metodološko ujednačavanje sistemskog objedinjavanja, što je svakako važno i predstavlja pozitivan iskorak. Međutim, u skladu s prijedlogom Akcijskog plana konačnu sveobuhvatnu dijagnozu siromaštva i socijalne isključenosti bi dobili tek 2026./2027. godine, što već ulazi u kraj drugog predviđenog Akcijskog plana za razdoblje od 2025. do 2027. te stoga smatramo da su predviđeni neprimjereno dugi rokovi za analiziranje sustava i postavljanje dijagnoze. Naime, navedeno bi trebalo provesti u početnoj godini provedbe jer bi dijagnoza sustava trebala biti temelj za kreiranje ostalih mjera i aktivnosti unapređenja sustava borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Vezano uz prikaz financijskih sredstava za provedbu mjera, navedeni su samo ukupni procijenjeni troškovi provedbe, ali nije iskazano koliko je osigurano sredstava u državnom proračunu za pojedina nadležna tijela, već je samo iskazano s koje stavke nadležnog tijela i aktivnosti će sredstva biti osigurana za provedbu pojedine mjere. Važno je izračunati za svaku mjeru koliko košta njezina provedba u svakom nadležnom tijelu po svakoj godini čak i ako se financira u okviru redovne djelatnosti. Radi bolje transparentnosti, bilo bi dobro istaknuti koja su sve tijela, organizacije civilnoga društva, socijalni partneri i predstavnici akademske zajednice sudjelovali u radu radne skupine za izradu kako Akcijskog plana tako i Nacionalnog plana, a ne ih samo brojčano navesti. Radi lakšeg snalaženja potrebno je numerirati stranice. Također je potrebno radi jasnoće, nakon Sadržaja, postaviti Kazalo pojmova za pojašnjenje kratica i druge oznake kao i npr. u Prijedlogu AP značenje pojma „vrsta mjere I, „vrsta mjere R“. Nadalje, vezano uz Poseban cilj 1., Mjeru 2. Povećanje primjerenosti socijalnih naknada i poboljšanje pokrivenosti najosjetljivije skupine zdravstveno osiguranih osoba dopunskim zdravstvenim osiguranjem, pozdravljamo nastojanje da se ranjivim skupinama zdravstveno osiguranih osoba sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguravaju iz sredstava državnog proračuna. Međutim, skrećemo pažnju na one ranjive skupine, poput Roma ili beskućnika, koji nemaju niti osnovno-obvezno zdravstveno osiguranje zbog nereguliranog prebivališta, o čemu smo pisali i u našim ranijim izvješćima i dali niz preporuka koje bi im olakšale dolazak do osobne iskaznice pa tako i do lakšeg ostvarivanja zdravstvene zaštite, no prethodno regulirano prebivalište i dalje je uvjet za ostvarivanje zdravstvene zaštite. S tim u vezi, u kontekstu beskućnika, veliki problem predstavljaju i visoki troškovi liječenja, koje podmiruju pružatelji usluga smještaja,a kojima zdravstvene ustanove dostavljaju račune za bolničko liječenje beskućnika koji su prijavljeni na njihovoj adresi i koje oni uglavnom podmiruju iz vlastitih sredstava ili putem jednokratnih naknada koje odobravaju centri za socijalnu skrb. Navedeno predstavlja veliki problem, jer Rome i beskućnike dovodi u situaciju zanemarivanja zdravstvenih tegoba koje se pojavljuju i uskraćuje prevenciju raznih bolesti. Stoga je najčešća situacija da se zdravstveni problemi ne rješavaju, a bolesti ne liječe do nekog hitnog stanja, kad i neovisno o tome što nemaju zdravstveno osiguranje, moraju biti adekvatno zbrinuti i liječeni. S tim u vezi, također smo preporučili i razmatranje mogućnosti uspostavljanja ambulanti za beskućnike i ostale socijalno ugrožene osobe bez osnovnog zdravstvenog osiguranja. Nadalje, mjere ne prepoznaju kao posebnu skupinu niti starije osobe, iako je prema podacima DZS-a za 2019. godinu za osobe starije od 65 godina koje žive u samačkim kućanstvima postotak rizika od siromaštva iznosio 50,3%, a za osobe starije od 65 godina je iznosio 30,1%, što je najveći postotak u odnosu na sve ostale dobne skupine. Vezano uz Posebni cilj 3: Povećanje visine obiteljskih i najnižih mirovina i redefiniranje modela obiteljske mirovine i podizanje donje razine prava iz mirovinskog osiguranja (najniže mirovine), pozdravljamo aktivnosti koje će Ministarstvo poduzeti u ovom smjeru, no napominjemo da je iz početnih i ciljanih vrijednosti Posebnog cilja 3. Akcijskog plana vidljivo da će ista u značajnijoj mjeri koristiti korisnicima obiteljskih mirovina, dok je za korisnike najniže mirovine (s obzirom da se radi o postupnom povećanju visine iznosa najniže mirovine za ukupno 3% do 2025.) upitna učinkovitost mjere u kontekstu borbe protiv siromaštva zbog realno niskog iznosa povećanja mirovine. Nadalje, iako smo suočeni s pandemijom i razornim potresima, prijedlog Akcijskog plana ne uzima u obzir kako su isti utjecali na ranjive skupine te ne predviđa mjere koje bi iste adresirale. Naime, prema istraživanjima Koordinacije humanitaraca Sisačko- moslavačke županije izazovi koji dodatno utječu na socijalnu isključenost stanovništva, između ostalog uključuju i nedostatnu prometnu povezanost ruralnih područja, što utječe na njihov pristup obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim uslugama. Također, ukazujemo kako u Sisačko-moslavačkoj županiji trenutno imamo14 kontejnerskih naselja (Sisak, Petrinja i Glina) te 2 grupna smještaja (Sisak), u kojima žive najranjiviji građani te je nužno osmisliti mjere za suzbijanje njihovog dodatnog siromaštva i socijalne isključenosti. Djelomično prihvaćen Prilog 1. je umetnuta excel tablica koja se otvara dvostrukim klikom uz preuzimanje dokumenta uz napomenu da je ista dio teksta Nacionalnog plana sukladno Priručniku i dodatku priručniku o strateškom planiranju (Verzija: 3.0 Pripremljeno: Svibanj 2020. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije). Na temelju Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. i Odluke o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova EU u razdoblju od 2021. do 2027, rokova donošenja i tijela zaduženih za njihovu izradu, koju je Vlada RH donijela na sjednici održanoj dana 14. listopada 2020., utvrđen je i vremensko razdoblje ovog Nacionalnog plana. Korištenje terminologija npr. „ranjive skupine“, „socijalno osjetljive skupine“, „najosjetljivije skupine“, itd. u tekstu Nacionalnog i Akcijskog plana su usklađene. Akcijski plan je dorađen i svaka mjera dopunjena je definiranim aktivnostima. Akcijski plan je dorađen i usklađen sa vremenskim trajanjem istog. Navedeni prijedlog da se u tablice u Akcijskom planu iznesu rokovi definirani po tijelima, po godinama, odnosno po kvartalima u godinama kao i na koje se konkretno skupine korisnika mjera odnosi, nije u skladu sa odredbama o strateškom planiranju na temelju kojeg je izrađen tekst Akcijskog plana. Slažemo se da sveobuhvatna dijagnoza predstavlja temelj za unapređenje sustava borbe protiv siromaštva i socijalne isključenost, međutim obzirom na opsežnost provedbe svih aktivnosti predviđenih ovom mjerom prijedlog je nerealan za provedbu cjelokupne mjere u trajanju prvog Akcijskog plana, odnosno do 2024. godine, međutim početak provedbe je pomaknut doradom plana. Navedeni izračun i financijske procjene već su učinjene izradom Obrasca standardne metodologije koje je upućen Ministarstvu financija kao nadležnom tijelu na očitovanje i nije predviđen da bude sastavni dio ovog Akcijskog plana sukladno strateškom planiranju. U svrhu izrade akta strateškog planiranja primijenjen je partnerski pristup pri izboru i imenovanju članova radne skupine za izradu Nacionalnog plana. U radnoj su skupini sudjelovali predstavnici tijela od značenja za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Tehnički nije bilo moguće uključiti sve predstavnike jer se radi o opsežnom području stoga su po potrebi uključivani i/ili konzultirani predstavnici akademske zajednice, koordinatori za strateško planiranje tijela državne uprave, predstavnici tijela državne uprave nadležnih za provedbu javnih politika u područjima koja obuhvaća Nacionalni plan kao i niz drugih relevantnih dionika. Dodatno napominjemo da se svi dionici u izradi Nacionalnog i Akcijskog plana upisuju u Obrascu izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Uz navedeno, putem Samostalnog sektora za Partnerstvo svim socijalnim partnerima proslijeđeni su nacrti prijedloga ovog Nacionalnog i Akcijskog plana na pregled i moguću dostavu njihovih prijedloga i komentara. U tekst Nacionalnog i Akcijskog plana unesen je i popis kratica uz napomenu da su već i sada numerirane stranice i Nacionalnog i Akcijskog plana. Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje. Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno, prijavu vrše prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dodatno, u izradi je i Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. kojim su obuhvaćene mjere iz sustava zdravstva koje su, između ostaloga, usmjerene i na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Dodatno napominjemo, da sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske u tijeku je izrada i donošenje strateških dokumenata čije mjere/aktivnosti su također usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a zbog izbjegavanja preklapanja iste nisu dio ovog Nacionalnog plana.
19 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN BORBE Mjera 5. Osiguranje jednakosti pristupa i sudjelovanja ranjivih skupina u kulturi te unaprjeđenje medijske pismenosti Zašto ne uključiti kao dionike JLPRS, organizacije civilnog društva, kazališta, centre za kulturu (ili samo JLPRS kao nekoga tko financira kulturu? Djelomično prihvaćen Ministarstvo kulture i medija nositelj je mjere 5. te je planiralo sredstva potrebna za njenu provedbu u proračunu RH. Kao nositelj/sunositelj provedbe mjere u Akcijskom planu navode se samo ona tijela/institucije koja su dužna planirati financijska sredstva za provedbu mjere. Jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, organizacije civilnog društva te ustanove u kulturi su (potencijalni) korisnici sredstava u pozivima koji se raspisuju/ili će biti raspisani u okviru mjere te će provedbom svojih projekata doprinijeti ostvarenju ciljeva Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
20 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN BORBE Potrebno uskladiti terminologiju kroz cjelokupan tekst prijedloga plana vezano na tekst koji se odnosi na pandemiju Covid 19. Unatoč tome što su u dokumentu dobro definirani posebni ciljevi za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, iako je dobro objašnjen termin ranjive skupine, dokument odgovara vrlo površno na zbrinjavanje ranjivih skupina jer su podciljevi - mjere nedovoljno dobro razrađeni (specificirani) prema određenim kategorijama korisnika, a koji to i jesu, opet se ne vidi čime će se točno smanjiti siromaštvo i socijalna isključenost (nisu definirane konkretne aktivnosti) - Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina U tom smislu su nedovoljno dobro određene mjere za provedbu Posebnog cilja 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina obzirom da nisu specificirane prema pojedinim osobama koje možemo smatrati ranjivom skupinom (osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom višečlane obitelji, jednoroditeljske obitelji, beskućnici, romi, azilanti i dr. dok su primjerice kao ranjiva skupina navedeni hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji. Nadalje, smatramo da treba jačati resurse i kapacitete svih pružatelja socijalnih usluga, a ne samo daljnje razvijanje volonterstva. - Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti U pomoć u stambenom zbrinjavanju (podizanje kvalitete života) naznačeni su samo mladi i obitelji te hrvatski branitelji te se pitamo što će biti s ostalim marginalnim skupinama (beskućnicima i dr.). Djelomično prihvaćen Terminologija vezana uz pandemiju Covid 19 usklađen, a dio iznesenih prijedloga vezan uz ranjive skupine obuhvaćen je u doradi teksta Nacrta prijedloga Nacionalnog i Akcijskog plana borbe protiv siromaštva nakon prijedloga i preporuka Europske komisije (sastanak održan dana 14. listopada 2021.) i u bitnom su iznesene one za koje u provedbenom programu ovog Nacionalnog plana su izrađene mjere/aktivnosti. Dodatno ističemo, da su doradom tekstova upisane i aktivnosti koje će se provoditi unutar mjera, koje između ostaloga uključuju i jačanje resursa i drugih pružatelja socijalnih usluga, a ne samo volontera. Također, sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske u tijeku je izrada i donošenje strateških dokumenata čije mjere/aktivnosti su također usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a zbog izbjegavanja preklapanja iste nisu dio ovog Nacionalnog plana.
21 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 1, Mjera 8: Doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj i lokalnoj razini, obzirom da se navodi: “Kroz ulaganje u infrastrukturu jedinica lokalne i područne samouprave te organizacija civilnog društva, osigurat će se rad i dostupnost pučkih kuhinja, socijalnih samoposluga, skladišta za hranu i osnovna materijalna pomoć.” - osim što je nužno u pokazatelje rezultata uvrstiti i “broj organizacija civilnog društva s izgrađenom i obnovljenom infrastrukturom”, također je kod sunositelja mjere nužno dodati organizacije civilnoga društva. Djelomično prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća, obzirom da je mjera usmjerena na ulaganje u infrastrukturu jedinica lokalne i područne samouprave (JLP(R)S) i organizacija civilnog društva (OCD), pri čemu JLP(R)S i OCD mogu imati partnere u provedbi mjere, kao na primjer ostale pružatelje socijalnih usluga. Nadalje, uzimajući u obzir da se radi o decentraliziranim funkcijama koje po Zakonu o socijalnoj skrbi spadaju u nadležnost JLP(R)S, te regionalnu dimenziju siromaštva koja je u ovoj mjeri adresirana, nije potrebno dodavati u pokazatelje rezultata broj OCD s izgrađenom i obnovljenom infrastrukturom. Drugi dio komentara odnosno prijedloga se prihvaća te su OCD uvršteni kao sunositelji mjere.
22 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Poseban cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina, mjera 5: Osiguranje jednakosti pristupa i sudjelovanja ranjivih skupina u kulturi te unaprjeđenje medijske pismenosti, u sunositelje mjere nužno je dodati organizacije civilnog društva, udruge u nezavisnoj kulturi, kulturne ustanove. Ova mjera je usmjerena i na unaprjeđenje medijske pismenosti, ali prema pokazateljima i nositeljima je vidljivo da je više usmjerena na kulturu nego na medijsku pismenost. Predlažemo uvstiti i mjeru i pokazatelje koji se odnose samo na unapređenje medijske pismenosti za skupine u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te da se specificiraju mjere za primjerice mlade u NEET položaju, djecu kojoj hrvatski jezik nije materinji, djecu izbjeglice i ostale ranjive skupine kojima su ovi programi najpotrebniji. Djelomično prihvaćen Ministarstvo kulture i medija nositelj je mjere 5. te je planiralo sredstva potrebna za njenu provedbu u proračunu RH. Kao nositelj/sunositelj provedbe mjere u Akcijskom planu navode se samo ona tijela/institucije koja su dužna planirati financijska sredstva za provedbu mjere. Jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, organizacije civilnog društva te ustanove u kulturi su (potencijalni) korisnici sredstava u pozivima koji se raspisuju/ili će biti raspisani u okviru mjere te će provedbom svojih projekata doprinijeti ostvarenju ciljeva Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. U okviru mjere 5. predviđena je zasebna aktivnost koja se odnosi na potporu razvoju medijske pismenosti, a u pokazatelj mjere „broj pripadnika ranjivih skupina koji su sudjelovali u projektnim aktivnostima u području kulture, umjetnosti i medijske pismenosti“ brojat će se svi pripadnici ranjivih skupina koji sudjeluju u projektnim aktivnostima jačanja medijske pismenosti. Ciljane skupine kojima će kroz provedbu projekata biti jačani kapaciteti u području medijske pismenosti, bit će određene na razini poziva i navedene u pratećoj natječajnoj dokumentaciji.
23 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Poseban cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina, mjera 4: Razvoj i provedba programa usmjerenih smanjenju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina, navedene mjere su preširoko postavljene, i nisu specifično osmišljene za različite potrebe i prava različitih ranjivih skupina. Navedene mjere su usmjerene jednim dijelom na beskućnike i drugim dijelom, na, kako u pokazateljima stoji, “osobe koje primaju hranu i/ili osnovne materijalne pomoći u odnosu na broj korisnika ZMN-a“, dok za ostale ranjive skupine uopće nisu predviđene mjere. Predlažemo da se u Nacionalni i Akcijski plan uvedu i mjere usmjerene i na druge visokorizične skupine, pogotovo u području razvoja i provedbe programa koji provode OCD. Također predlažemo da se u opisu doprinosa naznači odnosi li se mjera samo na podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći te pružanje socijalnih usluga beskućnicima i/ili se mjera i odnosi i na ostale ranjive skupine i koje, te da se u opisu razjasni da se razvoj i provedba programa usmjerenih smanjenju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina, pogotovo onih koji razvijaju i provode udruge, ne odnosi samo na socijalne usluge, već i na razvoj i provedbu programa osnaživanja i uključivanja ranjivih društvenih skupina. Djelomično prihvaćen Tekst Akcijskog plana je dorađen gotovo u svim svojim dijelovima uključujući: Svrha mjere; Opis doprinosa provedbi posebnog cilja; Pokazatelji rezultata; dodane su i Aktivnosti te usklađeni i ostali dijelovi. Mjere vezane uz programe koje provode organizacije civilnog društva dio su i ostalih strateških dokumenata koji se provode za isto vremensko razdoblje te ne mogu biti uvrštene u ovaj dokument.
24 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti izrađen je za razdoblje od 2021. do 2024. , a Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina, mjera 1 je razrađena do 2027. godine. Obzirom da se navodi “Procjena fiskalnog učinka mjera, aktivnosti i projekata izraditi će se za razdoblje provedbe Akcijskog plana od 2021. do 2024. godine.” Pretpostavljamo da je "ukupni procijenjeni trošak provedbe: redovna sredstva + EU financiranje: 3.000.000,00 kn", trošak prve četiri godine provedbe. Obzirom da se navodi “U prvoj fazi provedbe aktivnosti (2024.) analizirali bi se svi relevantni sustavi (baze podataka) koji prikupljaju podatke o korisnicima i izdacima socijalne zaštite.”, nejasno je počinje li prva faza provedbe u 2024. ili je to trogodišnja analiza koja počinje u 2021. godini. U oba slučaja, to je previše vremena - ili se prekasno počinje sa analizom ili ona predugo traje. U svakom slučaju predlažemo redefinirati ovu aktivnost tako da bude učinkovita, pravovremena i ekonomična, tim više što je cilj analize “Analizom bi se utvrdilo kojim podacima raspolažemo i iz kojih izvora; detektirale bi se slabosti i nedostaci i predložila rješenja za metodološko ujednačavanje sistemskog objedinjavanja.”, smatramo da je to potrebno i moguće učiniti u kraćem vremenskom razdoblju i sa manje troška. Također, treća faza ove aktinosti dolazi tek u 2027. godini “Treća faza (2026./2027.) je dijagnoza siromaštva u Hrvatskoj - analiza (analitičko izvješće) koja bi uključivala postavljanje indikatora te prijedloge za unapređenje postojećih i mogući razvoj novih javnih politika usmjerenih na suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti.”. Smatramo da se dijagniza siromaštva za Hrvatsku koja ima manje od 4 milijuna stanovnika može i treba napraviti u puno kraćem roku, i da je ova aktivnost ovako postavljena neučinkovita. Predlažemo redefinirati ovu aktivnost tako da bude učinkovita, pravovremena i ekonomična. Djelomično prihvaćen Mjera 1 je redefinirana uz pomaknuti rok provedbe, međutim obzirom na opsežnost provedbe svih aktivnosti predviđenih ovom mjerom prijedlog je nerealan za provedbu cjelokupne mjere.
25 Rehabilitacijski centar za stres i traumu AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina Mjera 1: Sveobuhvatna dijagnoza siromaštva i socijalne isključenosti: Imajući u vidu pokazatelje ishoda za posebni cilj 1, aktivnosti ove mjere ne doprinose tim ishodima. Rokovi za provedbu su vrlo dugi, te je zato dodatno nejasno na koji način mjera doprinosi Smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti ukoliko će isporučiti Analitičko izvješće nakon isteka ovog Akcijskog plana. Mjera 2: Povećanje primjerenosti socijalnih naknada i poboljšanje pokrivenosti najosjetljivije skupine zdravstveno osiguranih osoba dopunskim zdravstvenim osiguranjem, Pokazatelji rezultata: Broj korisnika ZMN - Korektniji pokazatelj rezultata bio bi broj korisnika ZMN u odnosu na procjenjeni broj osoba koje žive u teškoj materijaloj deprivaciji, kako bi se pratilo je li mjera odgovarajuća; sam broj korisnika ne govori mnogo ukoliko se ne uspoređuje s aktualnim potrebama Mjera 4: Razvoj i provedba programa usmjerenih smanjenju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina: Osiguranje hrane i/ili osnovna materijalna pomoć za najpotrebitije nije mjera koja utječe na smanjenje materijalne deprivacije, a osobito socijalne isključenosti: ona samo omogućava preživljavanje pogođenim osobama. Broj osoba koje primaju hranu i/ili osnovne materijalne pomoći u odnosu na broj korisnika ZMN-a nije adekvatan pokazatelj, jer je očekivano da se i proširenjem obuhvata ZMN-a ne pokrije cijela populacija osoba u teškoj materijalnoj deprovaciji (7% populacije); dakle, osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji koje nisu obuhvaćene ZMN-om bit će izostavljene iz ove humanitaarne pomoći Mjera 6: Informatizacija socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite: Imajući u vidu pokazatelje ishoda za posebni cilj 1, aktivnosti ove mjere ne doprinose tim ishodima. Pored toga, informatizacija je redovni posao nadležnih državnih tijela i javnih ustanova i odvijala bi se i ako ovaj Akcijski plan ne postoji, stoga je ova mjera u Akcijskom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti suvišna Mjera 7: Daljnji razvoj volonterstva u Republici Hrvatskoj “Kroz povećanje volonterskih aktivnosti, projekta i inicijativa u lokalnoj zajednici, volonteri doprinose njezinom razvoju i boljoj socijalnoj koheziji njezinih članova te se povećava kvaliteta usluga u brojnim resorima.” Volontiranje, građanski resursi i dobrosusjedska pomoć neprocjenjivo su važni dio sustava socijalne zaštite. Zato je potrebno detaljnije obrazložiti i opisati na koji način će se poticati volonterski programi, koja vrsta volonterskih programa će se poticati, koje korisničke skupine će biti obuhavćene volonterskim programima. S ovako raspisanom mjerom i pokazateljima rezultata postoji rizik da se ovaj dragocjeni instrument socijalnog uključivanja svede na humanitarne i karitativne aktivnosti, što je važno ali nikako dovoljno. Potencijal volontiranja je daleko veći. Mjera 8: Doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj i lokalnoj razini: Podupiranje rada pučkih kuhinja, socijalnih samoposluga i skladišta za hranu i osnovnu materijalnu pomoć pruža se osnovna podrška najsiromašnijim građanima, no to nije dovoljno da bi doprinijelo smanjenjju siromaštva i socijalne isključenosti. Ulaganjem u infrastrukturu jedinica lokalne i područne samouprave te organizacija civilnog društva potrebno je proširivati obuhvat socijalnim uslugama koje potiču osobno i ekonomsko osnaživanje osoba u riziku od siromaštva i materijalnoj deprivaciji, kako bi se olakšao njihov izlazak iz siromaštva. Mjera kako je opisana doprinijeti će olakšavanju njihovoga života u siromaštvu. Pokazatelji rezultata: broj izgrađene i obnovljene infrastructure i broj JLP(R)S sa unaprjeđenom socijalnom, komunalnom i gospodarskom infrastrukturom mogu se dogoditi i neovisno o ovom Akcijskom planu, pa je potrebno precizirati o kojoj infrastrukturi se radi, da bi se moglo pratiti učinak vezao za smanjenje siromaštvai i socijalne isključenosti. Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti Mjera 1: Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja marginalnim i ranjivim skupinama koji su u lošijem socioekonomskom položaju Navedene su aktivnosti koje se provode neovisno o ovom Akcijskom planu za djecu s teškoćama u razvoju te djecu iz obitelji korisnika ZMN-a. Ove će se aktivnosti provoditi i bez Akcijskog plana. Potrebno je uključiti aktivnosti koje povećavaju dostupnost odgoja i obrazovanja široj populaciji djece u siromaštvu, kao što su pomoć i podrška u učenju djeci iz obitelji u siromaštvu, romski asistent u nastavi i kulturni medijator za djecu izbjeglice, kako bi se izjednačile mogućnosti za djecu pripadnike nacionalnim manjina i izbjeglice, proširenje obuhvata besplatnim produženi borvkom za djecu iz obitelji u siromaštvu, besplatno ljetovanje/zimovanje za djecu iz obitelji u siromaštvu. Primljeno na znanje Vaši komentari primljeni su na znanje uz napomenu da su rokovi za provedbu aktivnosti mjere: Sveobuhvatna dijagnoza siromaštva i socijalne isključenosti postavljeni realno obzirom na opsežnost provedbe svih aktivnosti uz napomenu da je rok za početak provedbe pomaknut (2023.) u dogovoru sa Europskom komisijom. Radi jasnoće utjecaja postavljenih pokazatelja rezultata na pokazatelj ishoda u tekst Akcijskog plana unesene su i Aktivnosti. Zahvaljujemo na svim prijedlozima za postavljanje pokazatelja rezultata i njihovo praćenje što će svakako biti moguće kada se realizira upravo mjera Sveobuhvatna dijagnoza siromaštva i socijalne isključenosti. Naime, pokazatelji rezultata, ishoda i učinka postavljeni su temeljeni na trenutno dostupnim podacima nositelja mjera/aktivnosti, podataka DZS (podaci usklađeni sa EUROSTAT-om), dok je svrha mjere Sveobuhvatna dijagnoza siromaštva i socijalne isključenosti uspostavom jedinstvene metodologije povezivanje različitih baza podataka s obzirom da službeni podaci tijela ne koriste adekvatne i ujednačene šifre, imaju različitu strukturu podataka, postoji i paralelan unos istih podataka u različite baze što ne jamči da se ti podaci podudaraju, neujednačen je i način ažuriranja baze (da li u realnom vremenu, da li retroaktivno, i slično.), koje klasifikacije koristi i drugo. Ako govorimo o administrativnim podacima, to jest službenim podacima tijela koja pružaju ili vode podatke o naknadama i uslugama socijalne zaštite, valja naglasiti kako trenutno za Republiku Hrvatsku ne postoji podatkovna infrastruktura koja bi obuhvatila na standardizirani način sva tijela opće države koja pružaju naknade i usluge socijalne zaštite. Cilj mjere je omogućiti umreženost tijela državne uprave, tijela lokalne/regionalne samouprave i ostalih relevantnih institucija koja priznaju određena prava iz nadležnosti u području sustava socijalne zaštite i/ili vode evidencije o istima; izradu sveobuhvatne analize stanja sa indikatorima i preporukama za unapređenje javnih politika u sustavu socijalne zaštite čime se prevenira rizika od siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih korisničkih skupina. Dodatno mjera Informatizacija socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite svojim aktivnostima ne odgovara samo redovnim poslovima nadležnih državnih tijela nego opravdano ima mjesto u ovom Akcijskom planu što će Vam biti jasnije pregledom aktivnosti koje smo u međuvremenu iznijeli u tekstu Akcijskog plana. Isto se odnosi i na Daljnji razvoj volonterstva u Republici Hrvatskoj kao i Mjera 8: Doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj i lokalnoj razini te Mjera 1: Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja marginalnim i ranjivim skupinama. Također, sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske u tijeku je izrada i donošenje strateških dokumenata čije mjere/aktivnosti su također usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a zbog izbjegavanja preklapanja iste nisu dio ovog Nacionalnog plana.
26 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova AKCIJSKI PLAN BORBE Vezano uz Prijedlog Akcijskog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024., Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je stava kako isti nedovoljno sustavno prepoznaje rodnu dimenziju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, osim u Prioritetnom cilju 3., koji se odnosi na povećanje visine obiteljskih i najnižih mirovina. Navedeni nedostatak proizlazi iz nedostatka sustavne integracije rodne dimenzije kao integralne kategorije u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u najvećem dijelu Prijedloga Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. (izuzev dijela o mirovinskom sustavu). Navedeni nedostaci posebice su vidljivi kod navođenja mjera za provedbu Posebnoga cilja 1: “Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina” jer navedene mjere nisu specifično osmišljene za različite ranjive skupine niti u obzir uzimaju rodni aspekt siromaštva i socijalne isključenosti. Tako, primjerice, mjera 3. obuhvaća samo hrvatske branitelje i njihove obitelji kao korisnike programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja s ciljem povećanja njihove zapošljivosti i socijalne uključenosti. Stoga bi se u Akcijskom planu, kao i u Nacionalnom planu, trebale razraditi, odnosno uvrstiti pojedine mjere i aktivnosti koje bi se odnosile na nezaposlene žene, posebice žene srednje i starije životne dobi, žrtve obiteljskog nasilja, samohrane majke, žene (posebice starije životne dobi) korisnice socijalne pomoći, žene (posebice starije životne dobi) u samačkim kućanstvima, žene (posebice starije životne dobi) u ruralnim i izoliranim područjima, žene pripadnice nacionalnih manjina, žene migrantkinje, azilantkinje, tražiteljice azila i žene pod supsidijarnom zaštitom, osobe u prekarnim oblicima rada (kojima su izloženije žene), kao i na LGBTIQ osobe. Varijable spola i dobi te drugih karakteristika dovode do višestrukog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te je nužno da ih Akcijski plan prepoznaje u svim svojim aspektima. S tim u vidu, upućujemo vas na godišnja izvješća Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u kojem se osvrćemo na posebno osjetljive društvene skupine. Primljeno na znanje Sukladno primjedbama i prijedlozima Europske komisije tekst Nacrta prijedloga Nacionalnog i Akcijskog plana je dorađen, pa tako i dio vezan uz ranjive skupine. Dodatno u Nacionalni plan unesena je odredba prema kojoj se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Nacionalnom planu korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnose na jednak način na muški i ženski rod. U bitnom, želimo istaknuti da su mjere/aktivnosti koje će se provoditi kroz ovaj i drugi Akcijski plan usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za sve članove društva bez obzira na rodni aspekt. Pokazatelji rezultata, ishoda i učinka postavljeni su temeljem u ovom trenutku dostupnih podataka nositelja mjera/aktivnosti i podataka DZS (podaci usklađeni sa EUROSTAT-om), međutim kao jedna od mjera Akcijskog plana je i Sveobuhvatna dijagnoza siromaštva i socijalne isključenosti uspostavom jedinstvene metodologije povezivanjem različitih baza podataka s obzirom da službeni podaci tijela ne koriste adekvatne i ujednačene šifre, imaju različitu strukturu podataka, postoji i paralelan unos istih podataka u različite baze što ne jamči da se ti podaci podudaraju, neujednačen je i način ažuriranja baze (da li u realnom vremenu, da li retroaktivno, i slično.), koje klasifikacije koristi i drugo. Ako govorimo o administrativnim podacima, to jest službenim podacima tijela koja pružaju ili vode podatke o naknadama i uslugama socijalne zaštite, valja naglasiti kako trenutno za Republiku Hrvatsku ne postoji podatkovna infrastruktura koja bi obuhvatila na standardizirani način sva tijela opće države koja pružaju naknade i usluge socijalne zaštite. Cilj mjere je omogućiti umreženost tijela državne uprave, tijela lokalne/regionalne samouprave i ostalih relevantnih institucija koja priznaju određena prava iz nadležnosti u području sustava socijalne zaštite i/ili vode evidencije o istima; izradu sveobuhvatne analize stanja sa indikatorima i preporukama za unapređenje javnih politika u sustavu socijalne zaštite čime se prevenira rizika od siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih korisničkih skupina. U bitnom, ovom mjerom odgovorilo bi se i na Vaše prijedloge jer bi se prilikom prikupljanja podataka uveo i pokazatelj vezan, između ostaloga, i na integraciju rodne dimenzije. U dijelu koji navodite, a odnosi se na područje tržište rada i zapošljavanje, odnosno nezaposlenost istaknutih ranjivih skupina, ističemo kako je dogovoreno sa Europskom komisijom ovim Nacionalnim planom neće biti obuhvaćene mjere vezane uz rad i zapošljavanje već će iste biti dio Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
27 Udruga MoSt AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 1, mjera 8: kroz navedenu mjeru može se unaprijediti infrastruktura i omogućiti objekte za formiranje Banki hrane u jedinicama područne samouprave, koje će kasnije poduprijeti rad pučkih kuhinja, socijalnih samoposluga, skladišta hrane i slično. Primljeno na znanje Primljeno na znanje uz napomenu da je mjerom, između ostalih aktivnosti predviđeno i ulaganje u infrastrukturu jedinica lokalne i područne samouprave, organizacija civilnog društva u svrhu osiguravanja rada i dostupnosti pučkih kuhinja, socijalnih samoposluga, skladišta za hranu i osnovnu materijalnu pomoć.
28 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Posebni cilj 1, Mjera 8: Svrha mjere i opis doprinosa provedbi posebnog cilja: "Doprijeti psihosocijalnom osnaživanju i podizanju kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te civilnih stradalnika iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (su)financiranjem projekata udruga iz Domovinskog rata te osigurati dostupnosti savjetodavne i psihosocijalne pomoći i podrške ciljanoj populaciji radi njihovog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja i socijalne uključenosti." Iako široko postavljena, ova mjera odnosi se samo na (su)financiranje projekata udruga iz Domovinskog rata, a sredstva su predviđena i iz ESF+ programa. Smatramo da se ova mjera treba prošitriti i na druge ranjive prioritetne skupine u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te da se sredstva iz ESF+ programa trebaju usmjeriti i na (su) financiranje projekata udruga kojima se osigurava dostupnost savjetodavne i psihosocijalne pomoći i podrške ciljanoj populaciji ranjivih skupina (primjerice, žrtava obiteljskog nasilja, nezaposlenih žena pogotovo srednje i starije životne dobi, nezaposlenih, posebice dugotrajno nezaposlenih, povratnika i raseljenih osoba, migranata, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, tražitelja azila, osoba koje žive na depriviranim područjima i u ruralnim predjelima, osoba starije životne dobi koji žive u samačkim kućanstvima, mladih u NEET položaju, osoba u visokom riziku od beskućništva, beskućnicima), radi njihovog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja i socijalne uključenosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje uz napomenu da se i određeni broj drugih mjera/aktivnosti usmjerenih na različite ranjive skupine također predviđaju financirati iz ESF+ u programskom razdoblju 2021.-2027.
29 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Poseban cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina, mjera 6, “Informatizacija socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite” - ova mjera se odnosi na omogućavanje “JLP(R)S uvid u vrstu i iznos socijalnih naknada iz sustava socijalne zaštite za svakog pojedinog korisnika na nacionalnoj razini”, međutim nije jasno zašto se ova aktivnost tj. mjera ne uključi u mjeru “Sveobuhvatna dijagnoza siromaštva i socijalne isključenosti”, koja bi trebala omogućiti: “povezivanje različitih baza podataka s obzirom da službeni podaci tijela ne koriste adekvatne i ujednačene šifre, imaju različitu strukturu podataka, postoji i paralelan unos istih podataka u različite baze što ne jamči da se ti podaci podudaraju, neujednačen je i način ažuriranja baze (da li u realnom vremenu, da li retroaktivno, i slično.), koje klasifikacije koristi i drugo.”. Dakle, nije jasno zašto za JLR(R)S treba posebno informatičko rješenje, umjesto da se podaci otvore za njih iz sustava povezivanja različitih baza. Smatramo da je to moguće i smisleno, te predlažemo informatizaciju sustava provoditi tako da bude ekonomična i učinkovita, a ne da se stalno razvijaju novi sustavi, nove web aplikacije za građane, već ds ih treba nasloniti na već postojeće sustave. Napominjemo da su naznačeni troškovi ove aktivnosti 3.255.000,00 kn iz ESF+ fonda, a troškovi aktivnosti povezivanja različitih baza podataka (mjera 1) redovna sredstva + EU financiranje: 3.000.000,00 kn. To je dakle preko 6 milijuna kuna za informatizaciju sustava. Dodatno zabrinjava da je slična mjera „Redefiniranje sustava novčanih naknada unaprjeđenjem propisa i integracija novčanih pomoći i usluga na nacionalnoj razini kroz informatičko umrežavanje i razmjenu podataka“ bila je predložena i započeta i u razdoblju provođenja prošle Strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a Državni ured za reviziju ocijenio je da provedba ove mjere nije učinkovita, te navodi “značajne nedostatke u provedbi i praćenju kao i odustajanje od provedbe mjere”. Naglašavamo nužnost da ovakve mjere informatizacije budu ekonomične i učinkovite, da sustavi budu interoperabilni, a provedba pravovremena i da se štede resursi. Također, ova mjera, ako bude učinkovita i ekonomična, može samo, kao i mjera 1, indirektno doprinjeti posebnom cilju 1 - Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina, a kako je ona zapravo usmjerena na kapacitiranje institucija za praćenje i analizu ovih podataka, ona ne može direktno doprinjeti pokazateljima ishoda - Stopa rizika od siromaštva, Osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, Teška materijalna deprivacija prema dobi i spolu. Stoga smatramo da ova mjera treba biti drugačije pojašnjena i da spada u sasvim drugi posebni cilj, koji treba biti jasno definiran, kao i njegovi pokazatelji. Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje uz napomenu da je mjera „Informatizacija socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite“ povezana sa mjerom „Sveobuhvatna dijagnoza siromaštva i socijalne isključenosti“ jer kao što je i navedeno u opisu ove mjere nadogradnja SoNal baze jedna je od mogućnosti objedinjene baze podataka. Međutim, u ovom trenutku SoNal je baza izdataka za socijalnu zaštitu JLP(R)S što je samo dio podataka koji se predviđa prikupljati/objedinjavati i analizirati kroz mjeru Sveobuhvatne dijagnoze siromaštva koja je po preporuci EK stavljena kao prioritet (ENC) za realizaciju i zasebna mjera na prvom mjestu u prvom posebnom cilju. Dodatno ističemo da ova mjera nije samo usmjerena na kapacitiranje institucija za praćenje i analizu podataka nego je njezin krajnji cilj osim umreženosti relevantnih tijela/institucija, objedinjavanje podataka i izrada sveobuhvatne analize stanja sa indikatorima i preporukama za unapređenje javnih politika u sustavu socijalne zaštite čime se prevenira rizika od siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih korisničkih skupina.
30 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN BORBE , 2. Posebni ciLjevi I mjere Poseban cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina, mjera 3: Povećanje zapošljivosti i socijalne uključenosti hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji provedbom Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obiteljin - smatramo da ova mjera neopravdano obuhvaća samo hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji i da bi se temeljem ovog Programa trebao razviti ili proširiti postojeći program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja i na druge prioritetne ranjive skupine u visokom riziku od siromaštva, poput žrtava obiteljskog nasilja, nezaposlenih žena pogotovo srednje i starije životne dobi, nezaposlenih, posebice dugotrajno nezaposlenih, povratnika i raseljenih osoba, migranata, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, tražitelja azila, osoba koje žive na depriviranim područjima i u ruralnim predjelima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje uz napomenu da sukladno strateškom planiranju u Republici Hrvatskoj cijelo područje rada, zaštite na radu i zapošljavanja neće biti zastupljeno ovim nego Nacionalnim planom za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za koji se trenutno provodi i e_Savjetovanje, a koji kroz svoju nadležnost uključuje u provedbeni program i mjere usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.