Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU AKCIJSKOG PLANA RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE Primjedbe i prijedlozi u ovom mišljenju temelje se na uočenom postupanjima po pritužbama građana, brojnim sastancima s nadležnim predstavnicima jedinica regionalne samouprave te preporukama u godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice, sve u skladu s ovlastima pučke pravobraniteljice. Općeniti komentari Akcijskim planom razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2024. g., trebao bi se provoditi Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od četiri godine, ali će se zapravo provoditi samo tri godine jer je 2021. već pri kraju, pa će se eventualno primjenjivati svega dva mjeseca u toj godini. Kao što smo istaknuli i za Prijedlog nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021.do 2027., obzirom da ovi akti nisu doneseni krajem II. kvartala 2021., kao što je to bilo planirano, takvo postupanje ne smatrano dobrom praksom u odnosu na donošenje strateških akata. Nadalje, iako predlagatelj navodi kao razlog skraćenog savjetovanja kašnjenje u donošenju prijedloga Akcijskog plana, ističemo kako ono u ovakvo kratkom roku ne doprinosi svrsi javnog savjetovanja, što je osiguranje participacije građana u kreiranju javnih politika. Osim toga, u Prijedlogu akcijskog plana u tablicama mjera nisu istaknuti rokovi provedbe, odnosno razdoblje provedbe. Radi preglednog i jasnog praćenja provedbe mjera povezanih s ciljevima, rokovi bi trebali biti po godinama, odnosno po kvartalima u godinama budući da se u Poglavlju 8. Prijedloga Nacionalnog plana “Okvir za praćenje i vrednovanje“ navodi da će u praćenju napretka u provedbi nositelj izrade Nacionalnog plana izrađivati polugodišnja i godišnja izvješća o napretku u provedbi Nacionalnog plana i provedbenog programa. Vezano uz prikaz financijskih sredstava za provedbu mjera, naveden je samo ukupni procijenjeni trošak provedbe, ali nije iskazano koliko je osigurano sredstava u državnom proračunu za pojedina nadležna tijela, već je samo iskazano s koje stavke nadležnog tijela i aktivnosti će sredstva biti osigurana za provedbu pojedine mjere. Važno je izračunati za svaku mjeru koliki će biti trošak njezine provedbe po svakoj godini u svakom nadležnom tijelu čak i ako se financira u okviru redovne djelatnosti. Radi bolje transparentnosti, trebalo bi istaknuti koja su sve tijela, organizacije civilnoga društva, socijalni partneri, po potrebi i predstavnici akademske zajednice sudjelovali u radu radne skupine za izradu kako prijedloga Akcijskog plana tako i prijedloga Nacionalnog plana.. Također, radi lakšeg snalaženja potrebno je numerirati stranice, a radi jasnoće, nakon Sadržaja, postaviti Kazalo pojmova za pojašnjenje kratica i druge oznake kao i npr. u Prijedlogu AP značenje pojma „vrsta mjere I, „vrsta mjere R“. Neke od aktivnosti čija je provedba predviđena Akcijskim planom nedovoljno su razrađene te iz njih ne proizlazi što će se zapravo poduzimati. Primjerice, sintagma „unaprjeđenje zakona i provedbenih propisa“ ne upućuje na moguće smjerove u kojima će se razvijati zakonodavni okvir za pružanje socijalnih usluga. Djelomično prihvaćen Iako Nacionalni plan nije donesen u propisanom roku, napominjemo da se predviđene aktivnosti provode te će se o uspješnosti provedbe mjera i postignutim pokazateljima rezultata za 2021. godinu izraditi izvješće stoga se komentar ne prihvaća. U vezi s navodom da u Akcijskom planu nisu istaknuti rokovi provedbe po godinama, navodimo da su isti prikazani u ovom dokumentu u Prilogu 1. koji omaškom nije objavljen. Prihvaća se komentar koji se odnosi na prikaz financijskih sredstava potrebnih za provedbu mjere te će se u Akcijskom planu iskazati godišnji trošak pojedine mjere. Ujedno napominjemo kako je trošak po godinama i izvorima sredstava po pojedinim mjerama detaljnije iskazan u obrascu Procjene fiskalnog učinka (PFU) koji nije sastavni dio ovoga dokumenta. Prihvaća se komentar koji se odnosi na navođenje predstavnika radne skupine koji su sudjelovali u izradi Akcijskog plana te će se u uvodnom dijelu teksta ovog dokumenta dodati navedeno. Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na pojašnjenje vrste mjere (R- reformska, I-investicijska) te će se navedeni tekst dodati u Akcijski plan. Također napominjemo da je sadržaj Akcijskog plana izrađen sukladno uputama koordinacijskog tijela i smjernicama o strateškom planiranju. Smjerove u kojima će se razvijati zakonodavni okvir za pružanje socijalnih usluga dijelom su naznačene u rubrici Aktivnosti, a sadržaj izmjena propisa biti će poseban postupak koji će također biti dostupan javnosti te će se moći komentirati. Ujedno napominjemo kako će planirane aktivnosti u području pružanja socijalnih usluga biti detaljnije razrađene u godišnjim provedbenim programima u skladu s posebnim ciljevima i mjerama definiranim u aktima strateškog planiranja.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE Poštovani/e, Vezano uz Prijedlog Akcijskog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2024. godine (dalje u tekstu: Akcijski plan), Pravobraniteljica je stava kako bi se u istome trebale dodatno razraditi odnosno uvrstiti pojedine mjere i aktivnosti koje bi se ciljano odnosile i na položaj žrtava obiteljskog nasilja, kao i na žene izložene riziku višestruke diskriminacije – žene žrtve trgovanja ljudima, žene ovisnice i žene tražiteljice međunarodne zaštite. Naime, i u Prijedlogu Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine navedene skupine su izdvojene i prepoznate kao osjetljive skupine. Međutim, Akcijski plan, prema mišljenju Pravobraniteljice, nije na dostatan način pokrio sve navedene skupine. Tako bi se u Akcijski plan mogle uvrstiti pojedine mjere odnosno aktivnosti kao što su npr. osnivanje i vođenje evidencije rodilja ovisnica. Također mogla bi se razmotriti i mjera koja bi bila usmjerena na osnivanje sigurne kuće koja bi bila specijalizirana za žrtve obiteljskog i partnerskog nasilja koje su ujedno ovisnice ili prilagoditi postojeće sigurne kuće njihovim specifičnim potrebama. U odnosu na žene kojima je odobrena međunarodna zaštita, pojedine mjere bi se mogle usmjeriti na osiguranje cjelovite zdravstvene i socijalne zaštite tražiteljica azila i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, posebno za trudnice i rodilje te na dodatnu edukaciju djelatnika/ica iz sustava socijalne skrbi u smjeru senzibiliziranja prema potrebama navedenih skupina. Pored navedenog, nužno je osnaživati i jačati podršku ženama i djevojkama migrantske populacije za borbu protiv seksualnog i rodno utemeljenog nasilja. S poštovanjem, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dipl.iur. Nije prihvaćen Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021. – 2027. i pripadajući Akcijski plan usmjeren je na regionalni razvoj usluga i u tom smislu uvažava položaj svih korisničkih skupina. Naime, sadržaj Akcijskog plana izrađen je sukladno uputama koordinacijskog tijela (MRRFEU) i smjernicama strateškog planiranja, a aktivnosti u svrhu provedbe definiranih mjera i postavjenih posebnih ciljeva bit će detaljnije razrađeni u godišnjim provedbenim programima.
3 Ured pučke pravobraniteljice AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Posebni cilj 1 Povećanje dostupnosti socijalnih usluga Za ostvarivanje Posebnog cilja 1., Mjere 1. Povećanje opsega pružanja izvaninstitucijskih usluga na područjima na kojima te usluge nisu dostatne, važno je da se, radi prevencije institucionalizacije starijih osobna koje bi uz adekvatnu pomoć i dalje mogle živjeti u vlastitim domovima, osim blizine pružatelja usluga u obzir uzme i okolnost da veći broj starijih osoba kojima su izvaninstitucijske usluge (primjerice pomoć u kući) potrebne, ne zadovoljava iznimno niski imovinski cenzus propisan ZSS-om. Bez povisivanja imovinskog cenzusa za ostvarivanje prava na pomoć u kući i dalje će dolaziti do institucionalizacije osoba koje ne mogu same platiti navedenu uslugu. Pri tome napominjemo da su aktivnosti općenito navedene, sama konstatacija “da će se raspisati javni pozivi za širenje izvaninstitucijskih usluga u zajednici (širenje opsega pružanja usluga ili uvođenje dodatnih usluga)” nije dovoljna, već to treba precizirati i navesti na koje se korisnike odnosi, a radi lakšeg praćenja provedbe mjere. Vezano za buduću izgradnju centara za starije osobe, što je predviđeno kao Posebni cilj 1., Mjera 3., Prijedloga akcijskog plana, smatramo da bi trebalo biti pojašnjeno da se radi o izgradnji osam centara za starije osobe sa 800 korisnika koji trebaju dugotrajnu skrb, da će centri za starije osobe uz niz izvaninstitucijskih usluga, pružati uslugu skrbi za starije osobe za vrijeme spriječenosti njegovatelja, da će se u njima educirati njegovatelji te da je planirano da isti u budućnosti postanu centri izvrsnosti za skrb o starijim osobama te model za postojeće domove za starije osobe u procesu širenja usluga u zajednici (kako je to predviđeno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.). Iako se u Prijedlogu akcijskog plana kao aktivnost spominje raspisivanje javnih poziva za izradu projektno-tehničke dokumentacije te za izgradnju i opremanje centara, smatramo da je, s obzirom na specifičan oblik teritorija RH i velike razlike u gustoći stanovništva u pojedinim dijelovima zemlje, trebalo uvrstiti komponentu planiranja okvirnog (idealnog) razmještaja takvih centara kako bi isti bili što iskoristiviji, naročito u pogledu pružanja izvaninstitucijskih usluga, pri čemu JLS treba pozvati na aktivnu suradnju. Uz razvoj izvaninstitucijskih usluga, a s obzirom na pokazatelje koji upućuju na veliki interes ciljane skupine za institucionalnom skrbi koji još uvijek značajno nadilazi dostupne kapacitete, potrebno je razmišljati i o dodatnom povećanju dostupnih kapaciteta institucionalne skrbi o osobama starije životne dobi kako bi usluge za kojima postoji veliki interes i potreba bile dostupnije što većem broju onih u potrebi, posebno s obzirom na rast udjela starijeg stanovništva. Pri osmišljavanju mjera svakako treba voditi računa o specifičnim potrebama velikog broja osoba starije životne dobi sa ozbiljno narušenim zdravstvenim stanjem, smanjenom pokretljivosti zbog čega su ovisne o tuđoj pomoći u svakodnevnom funkcioniranju, te im nije dovoljna podrška koja se svodi na pomoć u kući u trajanju od nekoliko sati tjedno. Nadalje, Prijedlogom akcijskog plana trebale bi biti obuhvaćene mjere usmjerene na pomirenje potreba profesionalnog i obiteljskog života kojima bi se poboljšao status članova obitelji koji brinu o starijim članovima obitelji u potrebi, u vezi čega pučka pravobraniteljica godinama ukazuje na potrebu omogućavanja statusa njegovatelja za one koji brinu o svojim starijim članovima obitelji u potrebi. No iako Prijedlog akcijskog plana ne predviđa uvođenje navedenog statusa, spominje se uvođenje usluge njegovatelja za starije osobe koje žive u vlastitom domu (Posebni cilj 2, Mjera 2 Akcijskog plana za zapošljavanje novog profila radnika), no nedostaje detaljnije objašnjenje o tome radi li se o ekvivalentu patronažne zdravstvene zaštite u sustavu zdravstva ili nekom drugom rješenju. U odnosu na Posebni cilj 4, Mjeru 2 Zapošljavanje dodatnog broja radnika za pružanje socijalnih usluga, trebalo bi, naročito u kontekstu skrbi o starima i nemoćnima, osmisliti kako zadržati zaposlenike u ovome sustavu koji odlaze u inozemstvo, ne samo radi većih primanja nego i radi boljih uvjeta rada. Također je bitno poticati obrazovanje za poslove koji su kadrom najdeficitarniji (npr. u domovima za starije kronično nedostaje medicinskih sestara, fizioterapeuta, njegovateljica) te predvidjeti i konkretan broj potrebnih inozemnih radnika. Akcijski plan ne sadrži projekcije o broju i profilu dodatnih radnika za pružanje socijalnih usluga koje se u provedbenom razdoblju planira zaposliti. Iako sadrži ukupno procijenjeni trošak, trebalo bi predvidjeti i o kojem broju zapošljavanja je riječ, a samu dinamiku moguće je onda odrediti Planom zapošljavanja čije je izrada, ali ne i donošenje/usvajanje, predviđeno Akcijskim planom. Posebni cilj 3. Unaprjeđenje upravljanja socijalnim uslugama Uz mjeru 2. Usklađivanje regulatornog okvira djelovanja za pružanje socijalnih usluga, među ostalim navedena je i aktivnost „Izrada smjernica, protokola i standarda postupanja radi ujednačavanja planiranja i djelovanja u pružanju socijalnih usluga“, ali nije dovoljno razrađena niti su navedene korisničke skupine na koje se ova aktivnost odnosi. Budući da je pučka pravobraniteljica u više godišnjih izvješća dala preporuku da se izradi Protokol o postupanju s beskućnicima, predlažemo da se u Prijedlog akcijskog plana ugradi ova preporuka i uvede kao posebna aktivnost, posebice jer to nije ugrađeno niti u Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi. Aktivnosti koje su predviđene vezano uz mjeru 3. posebnog cilja 3. Unaprjeđenje upravljanja socijalnim uslugama kojom se predviđa unaprjeđenje digitalizacije sustava i povezivanje pružatelja socijalnih usluga, ne predviđaju instalaciju i implementaciju novousvojenih softwerskih rješenja, što je potrebno ispraviti, a navedeno se odnosi i na implementaciju novih metodologija za procjenu potreba. Poseban cilj 2: Uvođenje novih socijalnih usluga Kod Mjere 1. koja predviđa razvoj novih socijalnih usluga, važno bi bilo predvidjeti i evaluaciju istih, a potom i vremenski okvir za unapređenje zakonskog okvira kako bi osigurali održivost novih socijalnih usluga. Pri tome, važno je imati u vidu da su socijalne usluge javne usluge koje pridonose kvaliteti života i ostvarivanju prava ranjivih društvenih skupina. Iako su socijalne usluge prvenstveno normirane kroz Zakon o socijalnoj skrbi, važno je naglasiti da je veliki broj njih prepoznat u znanstvenoj literaturi kao socijalne usluge u širem smislu te obuhvaćaju sve one usluge koje su usmjerene sprječavanju socijalne isključenosti ili pružanju nekog oblika potpore/pomoći socijalno osjetljivim društvenim grupama. Kao pružatelji socijalnih usluga, uz tijela javne vlasti (Centre za socijalnu skrb, JLS), pojavljuju se i privatni sektor te udruge civilnog društva, pri čemu su udruge u najvećoj mjeri pružateljice različitih oblika socijalnih usluga te psihološkog i pravnog savjetovanja marginaliziranih društvenih skupina. Istovremeno, besplatno pravno savjetovanje nije prepoznato kao oblik socijalne usluge, iako je primarno usmjereno socijalno isključenim kategorijama stanovništva i osobama u riziku od siromaštva. U tom kontekstu ističemo kako se Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine kao prioriteti provedbe na području socijalne politike navode smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu. Ostvarenju navedenog strateškog prioriteta – smanjenju nejednakosti u društvu, direktno pridonose i pružatelji besplatne pravne pomoći, koji pravnim informiranjem i savjetovanjem osoba lošijeg imovnog stanja osiguravaju jednakost građana pred pravosudnim i javnopravnim tijelima. Slijedom navedenog, predlažemo da se usluga pružanja pravne pomoći – pravnog savjetovanja, prepozna kao kategorija socijalne usluge u širem smislu te kao takva definira Prilogom 4. prijedloga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027., te uvrsti u prateći Akcijski plan. Posebni cilj 4: Jačanje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga Kod opisa Mjere 1: Poboljšanje infrastrukturnih kapaciteta za pružanje socijalnih usluga ne navodi se na koje se to pružatelje socijalnih usluga odnosi, primjerice prema korisničkim skupinama, pa nije jasno da li će se ova mjera primjenjivati i na prihvatilišta/prenoćišta za beskućnike i dnevne boravke za beskućnike. S obzirom da je svrha ove mjere osiguravanje kvalitetnog prostora koji jamči održivost i racionalno korištenje te osiguravanje nekretnina koji jamče dostupnost usluga u zajednici bitno je definirati na koje se to pružatelje socijalnih usluga odnosi. Ujedno obzirom da nedostaju pojašnjenja određenih šifri pod izvorom financiranja, primjerice K618350 Poboljšanje infrastrukture u sustavu socijalne skrbi, ne može se utvrditi na koga se ova mjera odnosi. U Mjeri 2. Zapošljavanje dodatnog broja radnika za pružanje socijalnih usluga također nije navedeno na koje se pružatelje socijalnih usluga odnosi ova mjera, već se to donekle razabire iz stavke Izvori financiranja gdje su pobrojani: Centri za socijalnu skrb; Skrb za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju; Skrb za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi; Skrb o osobama s mentalnim oštećenjem; Skrb o osobama s tjelesnim, intelektualnih ili osjetilnim oštećenjima; Skrb o starijim i nemoćnim osobama. Međutim, među navedenima nisu navedeni pružatelji socijalnih usluga o beskućnicima, što bi trebalo dodati jer će u protivnom biti upitno pružanje inovativnih usluga ovoj korisničkoj skupini, koje će zasigurno tražiti posebno educiran kadar. U Mjeri 5. Osposobljavanje pružatelja socijalnih usluga za održivi razvoj koje je svrha stjecanje znanja i vještina za razvoj socijalnog poduzetništva i održivosti pružanja socijalnih usluga mišljenja smo da treba uključiti i pružatelje socijalnih usluga beskućnicima, jer bi osposobljeni pružatelji usluga o aktivnostima prikupljanja sredstava mogli osnovati neke oblike društvenog poduzetništva, što bi u bitnome doprinijelo socijalnom uključivanju i zapošljavanju radno sposobnih beskućnika. Na kraju, ističemo kako sam prijedlog akcijskog plana ne uzima u obzir kontekst epidemije COVID-19 koja sasvim sigurno utječe na način na koji su se ili se i dalje socijalne usluge pružaju kao niti potresa, koji je utjecao na socijalnu infrastrukturu i dostupnost socijalnih usluga, posebice u Sisačko-moslavačkoj županiji. Djelomično prihvaćen Prihvaća se komentar koji se odnosi na nedostatno objašnjenje mjere Izgradnja centara za starije te će se tekst u tom dijelu dodatno razraditi. Nadalje, vezano uz komentar koji se odnosi na pravo status njegovatelj, navodimo da proširenje kruga korisnika prava na status njegovatelja nije predmet Akcijskog plana, već Zakona o socijalnoj skrbi. Prihvaća se komentar koji se odnosi na nedostatno objašnjenje nove usluge Njegovatelj za starije osobe te će se u tekstu Nacionalnog plana u točki 3.3. Razvojne potrebe i razvojni potencijali dodatno razraditi navedena socijalna usluga kao i ostale predviđene nove socijalne usluge. Aktivnosti u svrhu provedbe mjere Usklađivanje regulatornog okvira djelovanja za pružanje socijalnih usluga biti će detaljnije razrađene godišnjim provedbenim programima programima u skladu s posebnim ciljevima i mjerama definiranim strateškim dokumentima. Dinamika aktivnosti zapošljavanja radnika za potrebe pružanja socijalnih usluga i izvori financiranja njihovog zapošljavanja bit će također razrađena godišnjim provedbenim programima. Vezano uz instalaciju i implementaciju novousvojenih softwerskih rješenja (metodologija izračuna cijena, povezivanje CZSS s pružateljima socijalnih usluga) navodimo da su ove aktivnosti planirane, te će biti ugrađena u Akcijski plan. Vezano uz prijedlog koji se odnosi na evaluaciju razvoja socijalnih usluga, navodimo da je Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/2017) te provedbenim propisima propisan postupak praćenja (polazne i ciljane vrijednosti), postupak izvješćivanja i postupak vrednovanja (koje se provodi tijekom donošenja NP, tijekom provođenja i nakon provedbe) te se prijedlog ne prihvaća. Unutar mjere Povećanje opsega pružanja izvaninstitucijskih usluga na područjima na kojima te usluge nisu dostatne te unutar mjere Uvođenje novih profila radnika za pružanje socijalnih usluga bit će omogućeno zapošljavanje dodatnog broja radnika za pružanje socijalnih usluga i za pružatelje socijalnih usluga drugih osnivača za sve korisničke skupine stoga se komentar ne prihvaća. Ne prihvaća se komentar koji se odnosi na mjeru Osposobljavanje pružatelja socijalnih usluga za održivi razvoj jer će ovom mjerom biti obuhvaćeni svi pružatelji socijalnih usluga neovisno o osnivaču i korisničkoj skupini. Nadalje, u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave donesen je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) kojim je socijalno i ekonomski ugroženoj kategoriji građana omogućeno osiguranje stručne pravne pomoći u svrhu djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima. Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći kao pružatelji besplatne pravne pomoći predviđeni su upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba, ovlaštene udruge i pravne klinike kao pružatelji primarne pravne pomoći te odvjetnici kao pružatelji sekundarne pravne pomoći.Stoga se komentar koji se odnosi na uslugu pružanja pravne pomoći – pravnog savjetovanja ne prihvaća. Prihvaća se komentar koji se odnosi na Mjeru 1. Poboljšanje infrastrukturnih kapaciteta za pružanje socijalnih usluga unutar Posebnog cilja 4. te će se u tekstu Akcijskog plana dodatno pojasniti na koga se predviđena mjera odnosi. Zaključno ističemo kako je sadržaj Akcijskog plana izrađen sukladno uputama koordinacijskog tijela i smjernicama o strateškom planiranju te kako će planirane aktivnosti u području pružanja socijalnih usluga biti detaljnije razrađene u godišnjim provedbenim programima u skladu s posebnim ciljevima i mjerama definiranim u aktima strateškog planiranja.
4 Pravobranitelj za djecu RH AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Poštovana/poštovani, Ured pravobranitelja za djecu Vam dostavlja prijedlog vezan za otvoreno savjetovanje o Prijedlogu Akcijskog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Prijedlog Akcijskog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine pod naslovom „Posebni cilj 2. Uvođenje novih usluga (socijalne inovacije)“ predviđa nove usluge. Sukladno članku 11. Zakona o pravobranitelju za djecu preporučamo da se predvidi uvođenje usluge mentorstva za djecu. Naime, u borbi protiv dječjeg siromaštva smatramo potrebnim uvođenje usluge kojoj bi cilj bio sprečavanje, prepoznavanje i rješavanje nepovoljnih prilika djeteta uzrokovanih siromaštvom (osnaživanje djeteta, podrška u obrazovanju, pomoć u učenju, prevencija napuštanja školovanja, uključivanje u aktivnosti slobodnog vremena dr.). Nije prihvaćen U Nacionalnom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine koji je također u postupku donošenja, definiran je posebni cilj Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te mjere i aktivnosti usmjerene borbi protiv dječjeg siromaštva nije potrebno predvidjeti i ovim Nacionalnim planom.
5 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Mjera 4: Volontiranje kao doprinos u pružanju socijalnih usluga KOMENTAR: Kod volontiranja smatramo da bi se kao sunositelje moglo staviti i JLPRS kao značajni potencijal za poticanje volontiranja ( povelja koju je Grad potpisao primjerice) -edukacije udomitelja – zašto opet ne staviti tu organizacije CD Nije prihvaćen S obzirom da su kao sunositelji navedene mjere predviđeni i organizatori volontiranja te pružatelji socijalnih usluga, a što uključuje i organizacije civilnog društva te jedinice lokalne i područne samouprave, nije potrebno izrijekom navoditi sve sunositelje.
6 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Mjera 3: Unapređenje digitalizacije sustava socijalne skrbi radi povezivanja pružatelja socijalnih usluga Svrha: Praćenje i analiza podataka o korisnicima i uslugama u sustavu socijalne skrbi putem jedinstvenog IT sustava. Opis doprinosa provedbi posebnog cilja: Ulaganjem u daljnji razvoj i nadogradnju IT infrastrukture u sustavu socijalne skrbi povećat će se učinkovitost i transparentnost sustava socijalne skrbi. Digitalizacijom sustava i povezivanjem centara za socijalnu skrb i pružatelja socijalnih usluga osigurat će se razmjena podataka, efikasnije pružanje i bolja kontrolu troškova socijalnih usluga. Pokazatelj rezultata: Uspostavljen informatički sustav za razmjenu, praćenje i analizu podataka o korisnicima i socijalnim uslugama KOMENTAR: U kojoj fazi se očekuje povezivanje s jedinicama područne i lokalne samouprave? Nije prihvaćen Iako ovo nije primjedba već pitanje, navodimo da se povezivanje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ne odnosi na ovu mjeru. Mjera Unapređenje digitalizacije sustava socijalnih naknada između nacionalne i lokalne razine predviđena je Nacionalnim programom oporavka i otpornosti, a cilj mjere je JLP(R)S osigurati uvid u vrstu i iznos socijalnih naknada iz sustava socijalne zaštite za svakog pojedinog korisnika na nacionalnoj razini sukladno važećim zakonskim propisima te tijelima na nacionalnoj razini omogućiti precizne podatke o vrsti i iznosu socijalnih naknada iz sustava socijalne zaštite za svakog pojedinog korisnika na lokalnoj razini. Rok za provedbu ove mjere je prosinac 2025.
7 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Aktivnosti: - Donošenje Pravilnika o metodologiji za utvrđivanje cijena usluga - Donošenje Odluke o cijenama pružatelje usluga kojima je osnivač RH - Sklapanje ugovora o pružanju socijalnih usluga s pružateljima usluga drugih osnivača po cijenama utvrđenim prema jedinstvenoj metodologiji KOMENTAR: Ukoliko je jedinstvena metodologija, zbog čega domovi čiji je osnivač RH imaju posebnu Odluku? Nije prihvaćen Prema jedinstvenoj metodologiji bit će utvrđeni cjenovni intervali za svaku pojedinu uslugu unutar kojeg će se odrediti cijena. Cjenovni intervali vrijedit će jednako za sve pružatelje usluga socijalnih usluga neovisno o osnivaču. Za pružatelje usluga čiji je osnivač RH, cijenu utvrđuje osnivač donošenjem Odluke, a cijena usluga kod pružatelja usluga drugih osnivača u mreži bit će definirana ugovorom.
8 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Mjera 1: Utvrđivanje cijena socijalnih usluga za pružatelje socijalnih usluga u mreži temeljem jedinstvene metodologije za izračun cijena Svrha: Jednaki status korisnika socijalnih usluga neovisno o vrsti i statusu pružatelja usluge, jednaki pristup prema svim pružateljima socijalnih usluga u mreži te postizanje cijene koja prati kvalitetu pružene usluge. Opis doprinosa provedbi posebnog cilja: Utvrđivanjem cijena socijalnih usluga temeljem jedinstvene metodologije za izračun cijena socijalnih usluga osigurat će se jednaki pristup u izračunavanju i formiranju cijena za sve pružatelje socijalnih usluga u mreži, neovisno o pravnom statusu i/ili osnivaču. Pokazatelj rezultata: Broj pružatelja usluga s utvrđenom cijenom temeljem jedinstvene metodologije Izvori financiranja: Nova aktivnost NPOO A734191 Skrb za djecu mladež i odrasle osobe - drugi osnivači Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje 2021.-2024: 919.219.727 kn KOMENTAR: Ako se ta aktivnost financira s pozicije domova drugih osnivača, što će biti s domovima čiji je osnivač RH budući da bi prema mjeri 1. jedinstvena metodologija trebala vrijediti za sve? Nije prihvaćen Navedena mjera odnosi se na sve pružatelje usluga u mreži odnosno pružatelje socijalnih usluga kojima je osnivač RH i pružatelje socijalnih usluga drugih osnivača.
9 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Posebni cilj 3: Unapređenje upravljanja socijalnim uslugama - KOMENTAR: Možda je tu prilika da se uvede kartica s kojom bi korisnik mogao sam birati pružatelja usluge gdje bi bio zadovoljan. Rješenjem se priznaje pravo na uslugu a odabir se prepušta korisniku. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet ovog Akcijskog plana već izmjena Zakona o socijalnoj skrbi.
10 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Aktivnosti: - Zapošljavanje novih profila radnika za pružanje novih socijalnih usluga (usluga socijalnog mentorstva, usluga obiteljskog suradnika, usluga psihosocijalnog savjetovanja, usluga psihosocijalnog tretmana, odmor od skrbi, njegovatelj za starije osobe koji žive u vlastitom domu, peer podrška te razvoj drugih usluga) KOMENTAR: Ne bi li trebala biti aktivnost donošenje zakonskih propisa za ustanovljavanje novih usluga? I procjena kada bi opet došlo do izmjene Zakona o socijalnoj skrbi budući da trenutačni prijedlog ne uključuje većinu novih socijalnih usluga Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi predviđeno je uvođenje nove socijalne usluge psihosocijalno savjetovanje, psihosocijalni tretman osoba u riziku od nasilničkog ponašanja i socijalno mentorstvo. S obzirom da socijalne usluge, osim usluga propisanih zakonskim propisima obuhvaćaju i one aktivnosti koje se provode putem programa i projekata te predstavljaju dodanu vrijednost u zadovoljavanju specifičnih potreba korisnika, razvoj novih socijalnih usluga ne bi trebao biti ograničen isključivo na usluge propisane zakonom.
11 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Aktivnosti: - Promocija udomiteljstva (kampanje, informiranje javnosti, podizanje svijesti) - Povećanje naknade za smještaj u udomiteljsku obitelj - Povećanje osobne naknade udomitelju NADODATI: – broj pruženih usluga stručne pomoći i potpore podrške udomiteljskim obiteljima od strane domova socijalne skrbi propisanih Zakonom o udomiteljstvu Prihvaćen Komentar se prihvaća.
12 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Mjera 4: Poticanje razvoja udomiteljstva (povećanje broja udomiteljskih obitelji za djecu) To je točka u kojoj bi mogli dodati ulogu OCD kao neke koje potiču udomiteljstvo, pružaju podršku i informacije, provode radionice za udomitelje . Ili bar JLPRS? Poticanje udomiteljstva kod mlađih ljudi Prihvaćen Komentar se prihvaća.
13 GRAD ZAGREB AKCIJSKI PLAN RAZVOJA SOCIJALNIH USLUGA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, 2.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti Budući da je analiza socijalnih usluga za osobe starije životne dobi pokazala da smještajni kapaciteti nedostaju u Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko- neretvanskoj županiji gdje su smještajni kapaciteti ispod prosjeka za RH (3,68%), hoće li izgradnja centara biti u tim županijama? Zašto se ne spominje broj centara te pravni oblik (dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici, osnivač i način financiranja). Mjera 3. Je li izgradnja centra za starije jedino moguće rješenje kako bi se nudile izvaninstitucijske usluge za starije osobe. Nije jasno što će biti navedeni centri za starije osobe, koliko će ih biti (u kojim županijama). Recimo, u Gradu Zagrebu kraj financiranih udruga, patronaže, gerontoloških centara ne čini se prioritetnim osnovati centar za starije osobe. *možda staviti usluge palijativne skrbi kao prioritet s obzirom na to da sami domovi postaju više palijativni centri, pomoć starijim kod specifičnih teškoća – bolesti, invaliditeta, u prometno nepovezanim sredinama Djelomično prihvaćen Prihvaća se komentar koji se odnosi na nedostatnu razradu mjere Izgradnja centara za starije te će se tekst u tom dijelu proširiti radi jasnijeg prikaza uloge centara za starije i predviđenih koraka za provedbu ove mjere. Ujedno napominjemo kako je osim izgradnje centara za starije, ovim Akcijskim planom predviđeno razvijanje i drugih oblika podrške za starije osobe, a detaljnija razrada aktivnosti u svrhu provedbe mjera definiranih u Akcijom planu bit će dostupna u godišnjim provedbenim programima. Ujedno skrećemo pozornost kako je u tekstu Nacionalnog plana navedeno da će se u zasebnom dokumentu razraditi aktivnosti usmjerene povezivanju sustava zdravstva i socijalne skrbi u području dugotrajne skrbi.