Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU NACIONALNOG PLANA BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ivan Blažević | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI | Opći komentar SOLIDARNE – Zaklade za ljudska prava i solidarnost: Nacrt Nacionalnog plana za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti vrlo generalno detektira ključna područja javnih politika relevantna za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti, bez kritičkog osvrta na učinkovitost dosadašnjih mjera i jazove u obuhvatu korisnika, ili na već formulirane preporuke kako unaprijediti aktualne upravljačke mehanizme i programe. Naime, lako se može steći dojam da unutar sustava socijalne skrbi i upravljanja EU fondovima nisu proteklih godina provedene baš nikakve evaluacije socijalnih programa, što naravno nije slučaj. Poglavlje 6 je krajnje manjkavo - izostaje ključno pojašnjenje – na koje se to posebne ciljeve i načine realizacije fokusira ovaj strateški dokument. Naime iz tablice koja uopće nije pojašnjena (umetnuta je u tekst putem ikone, što je prilično neuobičajeni format!), teško je iščitati na koje se to ključne programe odnose navedeni financijski iznosi budući da su samo navedeni pokazatelji uspješnosti u odnosu na učinak na ciljane grupe. Žao nam je i što u Nacionalnom planu ne vidimo razradu socijalnih rizika koji su pojačani ili vidljiviji u krizi, a to se posebno odnosi na pogoršanje stanja mentalnog zdravlja koje utječe i na sve druge sfere života, stambenih uvjeta te povećani rizik siromaštva radnog stanovništva. Iako je prepoznato siromaštvo starih osoba, posebice žena u ruralnim krajevima na izuzetno niskim obiteljskim mirovinama kao i očigledno premali obuhvat siromašnih građana mjerom minimalnih zajamčenih naknada, Plan ne nudi jasan odgovor kako će na te uočene manjkavosti u mjerama i odgovoriti (najavljena revizija obiteljskih mirovina uopće nije jasna, baš kao niti plan širenje opsega socijalnih potpora). Nacionalni plan ne donosi smjernice kako na upravljačkoj razini unaprijediti mrežu socijalnih i zdravstvenih usluga u zajednici, kako bolje integrirati različite izvore podrške (primjerice nema nikakvih prijedloga za bolje upravljanje humanitarnom pomoći te bolje povezivanje filantropskih izvora s onim javnima, što s pokazalo posebno važnim u uvjetima krize izazvane potresima i pandemijom. Vezano uz socijalnu stambenu politiku za koju znamo da je gorući problem koji je još pojačan uslijed potresa i ekonomskih posljedica pandemije, posebno nas čudi da u okviru Nacionalnog plana nije predviđen niti jedan projekt od strateškog značaja u tom području, što uključuje i obnovu i adaptacije i stanogradnju i modele upravljanja stambenim fondovima. Žao nam je da se iz ovako sročenog dokumenta ne može dobiti jasna informacija kako država namjerava povećati stambenu sigurnost građana i prevenirati beskućništvo posebice u sredinama s malim kapacitetima za stambeno zbrinjavanje na razini JLS. Nacionalni plan samo detektira, no ne nudi niti razloge niti odgovor na problem izuzetno velikog fonda državnih stanova koji se većinom ne koriste za stambeno zbrinjavanje, a posebno u potresom pogođenoj području SMŽ niti je jasno kako će se ovaj fond u buduće bolje iskoristiti. Isto tako, problematika financiranja i ulaganja u razvoj infrastrukture i usluga privremenog i kriznog smještaja za različite ranjave skupine (od skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, preko „kuća na pola puta“ za bivše zatvorenike) kao i razvoja usluga organiziranog stanovanja uz podršku uopće nije razrađena. Poglavlje s indikativnim financijskim planom ne pruža orijentir koliko je sredstava u narednom razdoblju potrebno u odnosu na aktualnu proračunsku potrošnju za suzbijanje siromaštva – da li je nužno povećanje izdataka te da li predviđeni izvori financiranja mogu te potrebe zadovoljiti. Zaklada SOLIDARNA se zalaže za maksimalno javno ulaganje u prevenciju dječjeg siromaštva no nažalost iz ovog dokumenta ne možemo procijeniti jesu li planirana sredstva dostatna. Zahvaljujemo svim drugim sudionicima koji su se uključili u javno savjetovanje s vrlo preciznim opaskama i prijedlozima – sve s kojima se slažemo smo i označili, a posebno želimo istaknuti našu podršku prijedlogu Pučke pravobraniteljice za uvođenje mjere stambenog zbrinjavanja beskućnika te prijedlogu Pravobraniteljice za djecu za uvođenjem mjere mentorstva za djecu. Smatramo da je ovaj dokument nužno ozbiljno i temeljito doraditi prije no što se uputi kao prijedlog Vladi RH na usvajanje, i to u uskoj suradnji nadležnog ministarstva s Nacionalnim vijećem za razvoj socijalnih politika kojem se i povjerava proces praćenja i revizije ovog dokumenta. U doradi treba posebno obratiti pažnju, kako je istakao Centar za mirovne studije na internu koherentnost ovog dokumenta s drugim planovima koji se odnose na ranjive skupine i programska područja koja bi ovaj Plan sva trebao i smisleno povezati uokviriti (npr. Nacionalni plan za Rome,). Molimo i da se u finalnoj doradi dokumenta vodi računa o izbjegavanju netočnosti poput referiranja na Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva za razdoblje od 2021. do 2027. koji Vlada još uopće nije donijela. Donošenje Akcijskog plana za prvo trogodišnje razdoblje s detaljnijim financijskim planom treba vremenski ograničiti na prvi kvartal 2022, a Nacionalni Plan treba donijeti za period od 2022. do 2027. godine budući da će Plan biti donesen tek krajem 2021. godine. | Primljeno na znanje | U bitnom ističemo da se problem siromaštva i socijalne isključenosti rješava kroz različite sustave i različita područja nadležnosti kao što i sami navodite. Iz navedenog razloga ovaj Nacionalni plan usklađuje se sa relevantnim strateškim dokumentima koji su važeći ili se donose za isto vremensko razdoblje jer sukladno strateškom planiranju u Republici Hrvatskoj mjere i aktivnosti se ne smiju preklapati. Stoga je i navođenje strateških dokumenata koji su u izradi važno istaknuti jer nadležnim javnim politikama i svojim mjerama i aktivnostima također su usmjereni na suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti. Nadalje, ovaj dokument usklađujemo i sa preporukama i prijedlozima Europske komisije obzirom da je, kao i mnogi strateški dokumenti koji su u izradi u Republici Hrvatskoj uvjet za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine čije je programiranje u tijeku. Prema posljednjim prijedlozima Europske komisije sadržaj Nacrta prijedloga Nacionalnog plana treba rasteretiti preopširnom analizom stanja i dosadašnjih evaluacija i fokusirati se na mjere i aktivnosti kojima će se rješavati suštinski problem siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj uz povezivanje svih strateških dokumenata koji će biti usmjereni na postizanje ovoga cilja. Vezano uz iskazanu nejasnoću posebnih ciljeva valja naglasiti da je njihova razrada detaljno uređena u Akcijskom planu, a prvi za razdoblje od 2021. do 2024. također je bio na e_Savjetovanju u istom period kao i Nacionalni plan. Općenito komentari su usmjereni na formu i sadržaj teksta Nacionalnog plana koji je zadan sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te isti po Vašim preporukama ne mogu biti mijenjani jer su izrađivani temeljem Priručnika za strateško planiranje i Dodatka priručniku za strateško planiranje (https://www.istra-europa.eu/wp-content/uploads/2021/03/Priruc%CC%8Cnik-o-strates%CC%8Ckom-planiranju.pdf https://www.istra-europa.eu/wp-content/uploads/2021/03/Dodatak-Priruc%CC%8Cniku-o-strates%CC%8Ckom-planiranju.pdf ) i u suradnji sa koordinatorima za strateško planiranje (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Spomenuta područja u Vašem komentaru vezana uz mentalno zdravlje, stanovanje i stambene uvjete, obrazovanje, socijalne usluge, dječje siromaštvo, zdravstvene usluge, obiteljske mirovine, beskućnike, žrtve obiteljskog nasilja i dr. koje bi trebalo obuhvatiti ovim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a koja nisu ili su nedovoljno obuhvaćena, ističemo kako su dio strateškog planiranja drugih tijela nadležnih za ta područja koji također izrađuju ili su donijeli svoje strateške dokumente čija su područja intervencije, između ostaloga, usmjerena na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a ista se ne smiju preklapati (stoga se u pojedinim dijelovima i pozivamo na iste). Financijski plan i projekcije izrađivane su također sukladno strateškom planiranju jer je trenutno važeći plan i projekcije Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021., 2022. i 2023. godinu, a programiranje za period od 2021. do 2027. je još u tijeku. Svi ostali financijski navodi isključivo su projekcije. Na temelju Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. i Odluke o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova EU u razdoblju od 2021. do 2027, rokova donošenja i tijela zaduženih za njihovu izradu, koju je Vlada RH donijela na sjednici održanoj dana 14. listopada 2020., utvrđen je i vremensko razdoblje ovog Nacionalnog plana. |
| 2 | Centar za mirovne studije | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI | Za početak, naglašavamo kako je javna politika borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti jedan od najvažnijih dokumenata za zaštitu i promicanje ljudskih prava najranjivijih skupina i u tom smislu podržavamo intenciju donošenja ove politike. No, nažalost, smatramo kako ovaj dokument ne odražava ozbiljnost problema na koji pokušava nači odgovore te smatramo kako je potrebno nanovo pristupiti izradi dokuemnta. Prvo, analiza, iako zauzima gotovo polovicu dokumenta, nije precizna ni potpuna te joj fale ključni podaci i pokazatelji. Uz to, izvori podataka nisu jasni te analiza daje samo opći pregled stanja. Predlažemo dodavanje relevantnih podataka i pokazatelja koji bi činili doista analizu, uključujući dostupne podatke iz administrativnih izvora, Državnog zavoda za statisiku, istraživanja međunarodnih organizacija, akademske zajednice, organizacija civilnog društva itd. Nažalost, cjelokupni prijedlog Nacionalnog plana dokument smatramo izrazito nedorečenim i načelnim. Prijedlog Nacionalnog plana sadrži samo jedan prioritet te ukupno četiri posebna cilja. Uz to, posebni ciljevi i mjere ne odnose se na svih osam programskih područja niti na sve ranjive skupine spomenute u Analizi stanja po područjima. Stoga navedene ciljeve i mjere ne smatramo dovoljnima da bi se ovaj dokument mogao smatrati temeljnom strategijom za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Također, primjećujemo kako je jedina detaljnije analizirana skupina braniteljska populacija kojoj je u analizi svakog programskog područja u prosjeku posvećen najveći udio teksta, dok se položaj ostalih ranjivih skupina uglavnom ne analizira u dovoljnoj mjeri. Predlažemo kako se svakoj od detektiranih ranjivih skupina posveti u najmanjoj mjeri isti prostor kako bi analize za sve ranjive skupine bila jednako detaljna. Upozoravamo da Poglavlje 6. koje bi trebalo sadržavati posebne ciljeve i ključne pokazatelje ishoda nije vidljivo u eSavjetovanju niti u preuzetom Word dokumentu zbog čega je Prijedlog Nacionalnog plana upućen u javnu raspravu nepotpun te smatramo da bi se javna rasprava minimalno trebala ponoviti s dodanim Poglavljem 6. Dodatno, ovaj prijedlog nije adekvatno usklađen s najvažnijim međunarodnim dokumentima u području ljudskih prava čija je RH potpisnica, poput Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europskim stupom socijalnih prava itd. Također, prijedlog je nedovoljno unutarnje koherentan (u smislu da iz njega nije u potpusnosti jasna logika intervencije, odnosno detektirani problemi, prioriteti, ciljevi i mjere nisu jasno definirani i međusobno povezani), ali nije adekvatan ni sa stajališta vanjske koherencije (u odnosu na druge javne politike koje ciljaju na rješavanje povezanih društvenih problema). S obzirom na neambicioznost, nedorečenost i besmislenost predloženih ciljeva i mjera s jedne strane, a važnosti ovog dokumenta za zaštitu i promicanje ekonomskih i socijalnih prava najranjivijih skupina s druge strane, smatramo da bi ovaj Prijedlog Nacionalnog plana trebao biti povučen te da bi nadležno resorno ministarstvo u javnu raspravu trebao uputiti značajno dorađen Prijedlog koji sadrži ambicioznije, smislenije i učinkovitije mjere za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. | Djelomično prihvaćen | Problem siromaštva i socijalne isključenosti rješava se kroz različite sustave i različita područja nadležnosti tako da ovaj dokument nije jedini odgovor na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj. Iz navedenog razloga ovaj Nacionalni plan usklađuje se sa relevantnim strateškim dokumentima koji su važeći ili se donose za isto vremensko razdoblje jer sukladno strateškom planiranju u Republici Hrvatskoj mjere i aktivnosti se ne smiju preklapati. Stoga se kroz ovaj dokument i navode drugi dokumenti koji kroz različite nadležnosti javnim politikama i svojim mjerama i aktivnostima također su usmjereni na suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti. Sukladno Vašem prijedlogu, ali i preporuci i prijedlozima Europske komisije Analiza stanja po programskim područjima je dorađena. Uz analizu stanja dostavljen je komentar općenite naravi koji je primljen na znanje uz napomenu da je dodatno tekst Nacrta prijedloga Nacionalnog plana dorađen i upotpunjen sukladno prijedlozima i preporukama Europske komisije, a u skladu sa odredbama o strateškom planiranju, koji odgovaraju i dijelom na Vaše iznesene komentare. |
| 3 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI | Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra da nedostaje sustavna integracija rodne dimenzije kao integralne kategorije u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u najvećem dijelu Prijedloga Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. (izuzev dijela o mirovinskom sustavu). Takav nedostatak posebice se vidi u definiciji ranjivih skupina, iz čega proizlazi daljnje ispuštanje rodne dimenzije u Nacionalnom planu, kako u analizi stanja, tako i u definiranju prioriteta te posebnih ciljeva Nacionalnog plana te mjera za njihovu provedbu. Primjerice, u kategoriji ranjivih skupina nisu posebno naglašene nezaposlene žene, posebice žene srednje i starije životne dobi, žrtve obiteljskog nasilja, samohrane majke, žene (posebice starije životne dobi) korisnice socijalne pomoći, žene (posebice starije životne dobi) u samačkim kućanstvima, žene (posebice starije životne dobi) u ruralnim i izoliranim područjima, žene pripadnice nacionalnih manjina, žene migrantkinje, azilantkinje, tražiteljice azila i žene pod supsidijarnom zaštitom, osobe u prekarnim oblicima rada (kojima su izloženije žene), kao ni LGBTIQ osobe. Varijable spola i dobi te drugih karakteristika dovode do višestrukog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te je nužno da Nacionalni plan to prepoznaje u svim svojim aspektima: od analize stanja do pojedinih mjera. S tim u vidu, upućujemo vas na godišnja izvješća Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u kojem se osvrćemo na posebno osjetljive društvene skupine. Navedeni nedostaci posebice su vidljivi kod navođenja mjera za provedbu Posebnoga cilja 1: “Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina” jer navedene mjere nisu specifično osmišljene za različite ranjive skupine niti u obzir uzimaju rodni aspekt siromaštva i socijalne isključenosti, pa tako, primjerice, mjera 3. obuhvaća samo hrvatske branitelje i njihove obitelji kao korisnike programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja s ciljem povećanja njihove zapošljivosti i socijalne uključenosti. | Primljeno na znanje | Sukladno primjedbama i prijedlozima Europske komisije tekst Nacrta prijedloga Nacionalnog plana je dorađen, pa tako i dio vezan uz ranjive skupine. U bitnom, želimo istaknuti da je analiza stanja prvenstveno usmjerena na mjere/aktivnosti koje će se provoditi kroz provedbene programe, a iste su usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za sve članove društva bez obzira na rodni aspekt. Dodatno napominjemo da je u Nacionalni plan uvrštena odredba prema kojoj se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Nacionalnom planu korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. |
| 4 | Ured pučke pravobraniteljice | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI | Na početku, skrećemo pozornost da u Prijedlogu Nacionalnog plana nisu vidljivi svi njegovi dijelovi, pa tako npr. nije vidljiv tekstualni dio u poglavlju 6. Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda. S obzirom na općenitost Prijedloga Nacionalnog plana, koji uglavnom donosi analizu stanja po programskim područjima i općenite ciljeve i mjere, isto bi trebalo dodatno doraditi i specificirati kako bi jasnije adresirale potrebe skupina u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Nadalje, smatramo potrebnim korigirati razdoblje za koje se donose Prijedlog Nacionalnog plana, kao i Prijedlog Akcijskog plana, obzirom da oba obuhvaćaju i 2021. godinu koja je pri kraju, tako da se nakon njihovog usvajanja, tijekom 2021. neće moći provoditi njima zacrtane mjere. Tim više, što je predviđeno i donošenje Provedbenih programa nositelja mjera za razdoblje 2021.-2024. kojima bi se dodatno razradile mjere. Radi bolje transparentnosti, bilo bi dobro istaknuti koja su sve tijela, organizacije civilnoga društva, socijalni partneri i predstavnici akademske zajednice sudjelovali u radu radne skupine za izradu Prijedloga Nacionalnog plana, kao i Prijedloga Akcijskog plana, a ne ih samo brojčano navesti. Napominjemo da je u Godišnjem izvješću za 2020. pučka pravobraniteljica istaknula da je Državni ured za reviziju u ožujku 2020. u svom nalazu utvrdio da su mjere i aktivnosti Strategije djelomično učinkovite i da su potrebna znatna poboljšanja. Stoga se prilikom izrade ovog Nacionalnog plana trebalo rukovoditi nalazom Državne revizije te ne određivati preširoko ciljne skupine. U točki 4. Usklađenost s Nacionalnom razvojnom strategijom, sektorskim i višesektorskim strategijama te dokumentima prostornog uređenja navedeno je da je na europskoj razini, navodi se kako je Nacionalni plan u skladu s Europskim stupom socijalnih prava (2016.) koji predstavlja putokaz prema jakoj socijalnoj Europi, pravednoj, uključivoj i punoj mogućnosti, ali nije dodan i Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Pri tome kao primjer napominjemo da je u članku 19. Europskog stupa socijalnih prava - Stanovanje i pomoć beskućnicima navedeno da se onima kojima je to potrebno omogućuje pristup socijalnim stanovima ili kvalitetnoj pomoći za stanovanje, da ranjive osobe imaju pravo na primjerenu pomoć i zaštitu od prisilnih deložacija te da se osiguravaju primjerena skloništa i usluge za beskućnike radi promicanja njihove socijalne uključenosti. Primjećujemo da u tom dijelu predloženi Nacionalni plan nije usklađen s Europskim stupom socijalnih prava. Nadalje, kao posebna skupina nisu izdvojene starije osobe, iako je prema podacima DZS-a za 2019. godinu za osobe starije od 65 godina koje žive u samačkim kućanstvima stopa rizika od siromaštva iznosio 50,3%, a za osobe starije od 65 godina je iznosila 30,1%, što je najveći postotak u odnosu na sve ostale dobne skupine. Iako u Republici Hrvatskoj većinu starijih čine osobe koje su korisnici mirovine, među njima ima i korisnika zajamčene minimalne naknade te nacionalne naknade za starije osobe, radi čega se u Nacionalnom planu trebalo osvrnuti i na adekvatnost ovih naknada, posebice u kontekstu borbe protiv siromaštva starijih. Iako je novim ZSS-om koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2022. predloženo povećanje iznosa ZMN na 130% osnovice za radno nesposobnog samca, smatramo da bi navedeno povećanje iznosa dugoročno trebala slijediti i nacionalna naknada za starije, koja trenutno iznosi 800,00 kn i čiji su korisnici starije osobe koje su u dubokom i trajnom siromaštvu. Mjere čija je provedba predviđena u okviru Posebnog cilja 3. Povećanje visine obiteljskih i najnižih mirovina nejasne su i nerazumljive te je njihovo značenje teško razumjeti čak i uz obrazloženje odnosno poglavlje o njihovoj povezanosti s Nacionalnom razvojnom strategijom i Programom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. Pozdravljamo nastojanje da se ranjivim skupinama zdravstveno osiguranih osoba sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguravaju iz sredstava državnog proračuna. Međutim, skrećemo pažnju na one ranjive skupine, poput Roma ili posebice beskućnika, koji nemaju niti osnovno-obvezno zdravstveno osiguranje zbog nereguliranog prebivališta, o čemu smo pisali i u našim ranijim izvješćima i dali niz preporuka koje bi im olakšale dolazak do osobne iskaznice pa tako i do lakšeg ostvarivanja zdravstvene zaštite, no prethodno regulirano prebivalište i dalje je uvjet za ostvarivanje zdravstvene zaštite. S tim u vezi, veliki problem predstavljaju i visoki troškovi liječenja, koje podmiruju pružatelji usluga smještaja beskućnika, kojima zdravstvene ustanove dostavljaju račune za bolničko liječenje beskućnika koji su prijavljeni na njihovoj adresi, a koje oni uglavnom podmiruju iz vlastitih sredstava ili putem jednokratnih naknada koje odobravaju centri za socijalnu skrb. Navedeno predstavlja veliki problem, jer i Rome i beskućnike sve to dovodi u situaciju zanemarivanja zdravstvenih tegoba koje se pojavljuju i uskraćuje prevenciju raznih bolesti. Stoga je najčešća situacija da se zdravstveni problemi ne rješavaju, a bolesti ne liječe do nekog hitnog stanja, kad i neovisno o tome što nemaju zdravstveno osiguranje, moraju biti adekvatno zbrinuti i liječeni. S tim u vezi, također smo preporučili i razmatranje mogućnosti uspostavljanja ambulanti za beskućnike i ostale socijalno ugrožene osobe bez osnovnog zdravstvenog osiguranja. Nadalje, Prijedlog Nacionalnog plana, kao niti Prijedlog Akcijskog plana ne obrađuju probleme energetskog siromaštva. Budući da ne postoji standardizirana definicija energetskog siromaštva, državama članicama EU prepustio je razvijanje vlastitih kriterije o tome tko je ugrožen, odnosno tko si ne može priuštiti adekvatno grijanje odnosno trošak električne energije. Problemi u pristupu energiji u RH su različiti: od fizičke nedostupnosti mreža na ruralnim područjima od posebne državne skrbi i onima na kojima su prisutne posljedice razaranja iz Domovinskog rata (potresi su dodatno istaknuli tešku situaciju u Sisačko-moslavačkoj županiji), preko energetski neučinkovitih domova pa do poteškoća u podmirivanju računa s kojima se sve više sreću i radnici u nestalnim oblicima rada ili umirovljenici (energetski su siromašna i ona kućanstva kojima, nakon što podmire troškove utrošene energije, ne ostaje dovoljno sredstava za zadovoljenje drugih životnih potreba). Podaci DZS-a za 2019. godine ukazuju da 6,6% kućanstava RH nije u mogućnosti priuštiti si adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a pomoć iz sustava socijalne skrbi dobivaju samo najsiromašniji. U Hrvatskoj nema sustavnog praćenja utjecaja uvjeta stanovanja na zdravlje građana, no uočava se kako život u energetski siromašnom domu dovodi do učestalijih respiratornih, kardiovaskularnih, pa i psihičkih bolesti. Osim što teško pogađaju pojedinca i njegovu obitelj, ovakve posljedice uzrokuju izdatke za zdravstveni, socijalni i mirovinski sustav, utječu i na obrazovanje i rad od kuće, pa je potrebno adresirati i ovu temu, osmisliti mjere i nositelje za njegovo olakšavanje, a sve s ciljem smanjenja financijskog opterećenja građana. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i njihove obitelji te civilni ratni stradalnici su dobro prepoznati u Prijedlogu Nacionalnog plana, kroz opis stanja i potreba te kroz mjere za smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. Međutim, s druge strane nije pojašnjeno zašto su kao posebno osjetljiva skupina posebno izdvojeni samo hrvatski branitelji i njihove obitelji te civilni ratni stradalnici, no nisu navedene druge ranjive skupine. Primjerice, pod točkom 3.1. Siromaštvo i socijalna isključenost pobrojane su brojne ranjive skupine koje jesu ili bi trebale biti obuhvaćene navedenim dokumentom. Međutim, dokument u većem dijelu govori o ranjivim skupinama, dok su, vezano uz mjere za provedbu posebnog cilja Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina, posebno izdvojeni samo branitelji. Vezano uz područje stambenog zbrinjavanja, pozdravljamo najavu da će se stambeno zbrinjavanje proširiti i na otoke, što će se dalje konkretnije urediti kroz izmjene i dopune Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Međutim, iz teksta je nejasno kada će se pristupiti izmjenama toga Zakona te da li će se obuhvat istoga proširiti na sve otoke na kojima se može živjeti ili će se njegov obuhvat proširiti na samo neke od njih, sukladno određenim (i kojim) kriterijima. Mjere koje će se provoditi u okviru Posebnog cilja 2. Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti trebaju, osim dostupnosti obrazovanih programa, besplatnih programa za socijalnu uključivost obuhvatiti i širu društvenu podršku djeci u riziku od siromaštva kao što su: osiguravanje obroka, mjesta za učenje, pomoć pri učenju, dostupnost informatičke infrastrukture i sve druge oblike podrške koji su im potrebni u cilju ostanka i korištenja obrazovanih i drugih programa. U okviru Posebnog cilja 4. Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti predlaže se dodati novu mjeru 3. Socijalno stanovanje ranjivih skupina (beskućnika, mladi iz alternativne skrbi, korisnika zajamčene minimalne naknade, posebice kojima prijeti deložacija). Svrha ove mjere je integracija i socijalno uključivanje beskućnika u lokalnoj zajednici te prevencija beskućništva. Ova mjera bi bila u duhu članka 19. Europskog stupa socijalnih prava i Rezolucije Europskog parlamenta od 24. studenoga 2020. o snižavanju stopa beskućništva u EU-u. Nadalje, iako se u tekstu analize navodi kako će pandemija i potresi posebno utjecati na ugrožene skupine građana, iz predloženih posebnih ciljeva i mjera nije jasno na koji način oni adresiraju pitanje siromaštva i socijalne isključenosti u kontekstu pandemije i potresa. | Djelomično prihvaćen | Sastavni dio Poglavlja 6. je excel tablica koja se otvarala na način preuzimanja. Konkretni ciljevi i mjere izneseni općenito u Nacionalnom planu detaljno su razrađeni u Akcijskom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. i koji je također bio u istom period na e_Savjetovanju i u koji su unesene i Aktivnosti koje će se provoditi unutar mjera. Na temelju Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. i Odluke o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova EU u razdoblju od 2021. do 2027, rokova donošenja i tijela zaduženih za njihovu izradu, koju je Vlada RH donijela na sjednici održanoj dana 14. listopada 2020., utvrđen je i vremensko razdoblje ovog Nacionalnog plana. U svrhu izrade akta strateškog planiranja primijenjen je partnerski pristup pri izboru i imenovanju članova radne skupine za izradu Nacionalnog plana. U radnoj su skupini sudjelovali predstavnici tijela od značenja za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Tehnički nije bilo moguće uključiti sve predstavnike jer se radi o opsežnom području stoga su po potrebi uključivani i/ili konzultirani predstavnici akademske zajednice, koordinatori za strateško planiranje tijela državne uprave, predstavnici tijela državne uprave nadležnih za provedbu javnih politika u područjima koja obuhvaća Nacionalni plan kao i niz drugih relevantnih dionika. Dodatno napominjemo da se popis svih dionika koji su sudjelovali u izradi Nacionalnog i Akcijskog plana iznosi u Obrascu izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Sukladno primjedbama i prijedlozima Europske komisije tekst Nacrta prijedloga Nacionalnog plana je dorađen i dodan je i Akcijski plan za provedbu Europskog stupa socijalnih prava, navedene su osobe starije životne dobi kao ranjiva skupina, a određene aktivnosti vezane uz beskućnike provodit će se kao aktivnosti kroz mjeru: Razvoj i provedba programa usmjerenih smanjenju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina te aktivnosti kroz mjeru: Povećanje primjerenosti socijalnih naknada i poboljšanje pokrivenosti najosjetljivije skupine zdravstveno osiguranih osoba dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Komentari vezani uz isticanje pojedinih ranjivih skupna i mjera koje bi trebale biti sastavni dio ovog Nacionalnog plana, u bitnom ističemo da sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske u tijeku je izrada i donošenje strateških dokumenata čije mjere/aktivnosti su također usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a zbog izbjegavanja preklapanja iste nisu dio ovog Nacionalnog plana. Dodatno, sukladno preporukama Europske komisije Nacrt prijedloga Akcijskog plana je dorađen, između ostaloga isticanjem svih aktivnosti koje će se provoditi unutar svake mjere i dopunom aktivnosti unutar pojedinih mjera. Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje. Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno, prijavu vrše prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dodatno, u izradi je i Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. kojim su obuhvaćene mjere iz sustava zdravstva koje su, između ostaloga, usmjerene i na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. |
| 5 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI | Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti trebalo bi donijeti za razdoblje od 2022., budući da je 2021. već na izmaku. U njemu nije potrebno ni nužno navoditi kao mjere/aktivnosti koje će kao redovne poslove obavljati tijela državne uprave i javne ustanove, poput informatizacije i umrežavanja radi poboljšanja uvida u socijalne naknade, a koje će se provoditi i bez postojanja ovog Nacionalnog plana. Pri tom je veza navedenih aktivnosti i prioriteta i ciljeva Nacionalnog plana krajnje indirektna, te je njihov doprinos ostvarenju pokazatelja upitan. Navedeni proces informatizacije predviđa i izradu "web aplikacija koja bi građanima Hrvatske omogućila uvid u sva postojeća socijalna davanja na nacionalnoj razini i okvirnu procjenu prava koja građani mogu ostvariti". Ova aktivnost potpuno zanemaruje digitalni jaz s kojim se suočavaju osobe u siromaštvu i socijalno isključeni, a ne predviđaju se mjera i aktivnosti za prevladavanje ove prepreke. Smatramo da je potrebno napraviti bolji balans između mjera koje imaju karitativni karakter i onih koje za cilj imaju prevenciju rizika, osobno i ekonomsko osnaživanje osoba u siromaštvu i socijalno isključenih te uklanjanje strukturalne prepreke za njihovu punu participaciju u društvu i svim javnim uslugama. U Nacionalnom planu dominantan je karitativni pristup, s iznimkom za korisnički skupinu branitelja. Smatramo da bi dokument bio značajno unapređen ako bi se dizajn mjera ujednačio za sve korisničke skupine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da je na temelju Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. i Odluke o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova EU u razdoblju od 2021. do 2027, rokova donošenja i tijela zaduženih za njihovu izradu, koju je Vlada RH donijela na sjednici održanoj dana 14. listopada 2020., utvrđeno i vremensko razdoblje ovog Nacionalnog plana. |
| 6 | GRAD ZAGREB | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI | Nacionalni plan temeljem analiza stanja i stručnih izvješća o siromaštvu i socijalnoj isključenosti ističe ranjive skupine društva koje će biti obuhvaćene ovim i vezanim Nacionalnim planovima koji svojim mjerama nastoje doprinijeti socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva te segregaciji građana Republike Hrvatske: - djeca, mladi i starije osobe te umirovljenici; - osobe s invaliditetom; - beskućnici; - nezaposleni, posebice dugotrajno nezaposleni; - samačka kućanstva, jednoroditeljske obitelji, djeca bez roditeljske skrbi, obitelji s više od dvoje djece; - povratnici i raseljene osobe, migranti, azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom, tražitelji azila, osobe koje žive na depriviranim područjima i u ruralnim predjelima; - nacionalne/etničke/rasne/vjerske manjine; - zatvorenici i bivši zatvorenici, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju, žrtve zločina, posebice žrtve trgovanja ljudima i žrtve obiteljskog nasilja; - osobe zaražene HIV/AIDS-om i hepatitisom C, osobe s problemom ovisnosti o alkoholu, kocki i opojnim drogama; - hrvatski branitelji i stradalnici iz Domovinskog rata te članovi njihovih obitelji, kao i civilni stradalnici Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji koji su suočeni s problemima poput siromaštva, socijalne isključenosti, invaliditeta, nezaposlenosti, bolesti, neriješenog stambenog pitanja, otežanih socijalnih kontakta, bez potpore obitelji i dr.; KOMENTAR: Nadodati kategoriju – građani s blokiranim računima | Nije prihvaćen | Slažemo se da su građani s blokiranim računima ranjiva skupina, međutim isti nisu obuhvaćeni mjerama u ovom Nacionalnom planu, niti imamo saznanja o mjerama u drugim Nacionalnim planovima usmjereni ovoj ranjivoj skupini. |
| 7 | GRAD ZAGREB | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI | Potrebno uskladiti terminologiju kroz cjelokupan tekst prijedloga plana vezano na tekst koji se odnosi na pandemiju Covid 19. Unatoč tome što su u dokumentu dobro definirani posebni ciljevi za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, iako je dobro objašnjen termin ranjive skupine, dokument odgovara vrlo površno na zbrinjavanje ranjivih skupina jer su podciljevi - mjere nedovoljno dobro razrađeni (specificirani) prema određenim kategorijama korisnika, a koji to i jesu, opet se ne vidi čime će se točno smanjiti siromaštvo i socijalna isključenost (nisu definirane konkretne aktivnosti) - Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina U tom smislu su nedovoljno dobro određene mjere za provedbu Posebnog cilja 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina obzirom da nisu specificirane prema pojedinim osobama koje možemo smatrati ranjivom skupinom (osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom višečlane obitelji, jednoroditeljske obitelji, beskućnici, romi, azilanti i dr. dok su primjerice kao ranjiva skupina navedeni hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji. Nadalje, smatramo da treba jačati resurse i kapacitete svih pružatelja socijalnih usluga, a ne samo daljnje razvijanje volonterstva. - Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti U pomoć u stambenom zbrinjavanju (podizanje kvalitete života) naznačeni su samo mladi i obitelji te hrvatski branitelji te se pitamo što će biti s ostalim marginalnim skupinama (beskućnicima i dr.). | Djelomično prihvaćen | Dio iznesenih prijedloga obuhvaćen je u doradi teksta Nacrta prijedloga Nacionalnog i Akcijskog plana borbe protiv siromaštva nakon prijedloga i preporuka Europske komisije (sastanak održan dana 14. listopada 2021.) koji se, između ostalih, odnosi i na usklađivanje terminologije ranjive skupine. Dodatno ističemo, da su doradom tekstova upisane i aktivnosti koje će se provoditi unutar mjera, koje između ostaloga uključuju i jačanje resursa i drugih pružatelja socijalnih usluga, a ne samo volontera. Uz navedeno, sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske u tijeku je izrada i donošenje strateških dokumenata čije mjere/aktivnosti su također usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a zbog izbjegavanja preklapanja iste nisu dio ovog Nacionalnog plana. |
| 8 | Centar za mirovne studije | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 1.UVOD | Budući da pojave siromaštva i socijalne isključenosti uvelike upućuju na to da socijalna i ekonomska ljudska prava nisu dovoljno dostupna odnosno da su ovo prvenstveno pitanja vezana za ljudska prava, najrelevantniji međubarodni i regionalni dokumenti, na kojima treba temeljiti politike usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, su konvencije koje propisuju socijalna i ekonomska prava, a to su UN-ov Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te Europska socjalna povelja s obzirom na to da RH nažalost još nije ratificirala revidiranu Europsku socijalnu povelju iz 1996. Također, u cilj transparentnosti, a s obzirom na to da se radi o informacijama od širokog javnog interesa, potrebno je uvrstiti informaciju o tome koja su tijela državne uprave, organizacije civilnog društva, tijela javne vlasti i socijalni partneri te drugi akteri bili uključeni u izradu ovoga dokumenta. | Primljeno na znanje | U svrhu izrade akta strateškog planiranja primijenjen je partnerski pristup pri izboru i imenovanju članova radne skupine za izradu Nacionalnog plana. U radnoj su skupini sudjelovali predstavnici tijela od značenja za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Tehnički nije bilo moguće uključiti sve predstavnike jer se radi o opsežnom području stoga su po potrebi uključivani i/ili konzultirani predstavnici akademske zajednice, koordinatori za strateško planiranje tijela državne uprave, predstavnici tijela državne uprave nadležnih za provedbu javnih politika u područjima koja obuhvaća Nacionalni plan kao i niz drugih relevantnih dionika. Dodatno napominjemo da se popis svih dionika koji su sudjelovali u izradi Nacionalnog i Akcijskog plana iznosi u Obrascu izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 9 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 1.UVOD | Siromaštvu, kao multidimenzionalnom problemu (što je u Uvodu jasno naglašeno), nužno je pristupiti multisektorski, koordinirano i sinergijski. Velika je šteta da se u izradi ovog važnog dokumenta nije pristupilo kroz široke konzultacije s dionicima u JLS, civilnom društvu, akademskoj zajednici, socijalnim partnerima, a posebno s predstavnicima korisničkih skupina. Takav pristup vjerojatno bi rezultirao sadržajnijim i relevantnijim dokumentom, a sigurno osigurao veću posvećenost implementaciji i ostvarivanju planiranih rezultata. Nije dobra demokratska praksa da sastav radne skupine nije javni podatak, da rad radne skupine nije transparentan, kao i da se ne osigura minimum predstavničkog sudjelovanja, odnosno da se članovi radne skupine obavežu na razmjenu informacija sa sektorom koji u radnoj skupini predstavljaju. | Primljeno na znanje | Napominjemo da su u članstvu radne skupine uključeni osim tijela državne uprave i tijela javne vlasti, organizacije civilnog društva te socijalnih partnera. Također, po potrebi konzultirani su i relevantni predstavnici civilnog društva, akademske zajednice i dionici JLS koji nisu imenovani članovi radne skupine. Naime, u svrhu izrade akta strateškog planiranja primijenjen je partnerski pristup pri izboru i imenovanju članova radne skupine za izradu Nacionalnog plana. U radnoj su skupini sudjelovali predstavnici tijela od značenja za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Tehnički nije bilo moguće uključiti sve predstavnike jer se radi o opsežnom području stoga su po potrebi uključivani i/ili konzultirani predstavnici akademske zajednice, koordinatori za strateško planiranje tijela državne uprave, predstavnici tijela državne uprave nadležnih za provedbu javnih politika u područjima koja obuhvaća Nacionalni plan kao i niz drugih relevantnih dionika. Dodatno napominjemo da se popis svih dionika koji su sudjelovali u izradi Nacionalnog i Akcijskog plana iznosi u Obrascu izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 10 | Pravobranitelj za djecu RH | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 1.UVOD | Poštovana/poštovani, Ured pravobranitelja za djecu Vam dostavlja prijedlog vezan za otvoreno savjetovanje o Prijedlogu Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Sukladno članku 11. Zakona o pravobranitelju za djecu preporučamo da se u Prijedlogu Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine predvidi uvođenje usluge mentorstva za djecu. Naime, u prevenciji i smanjenju dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti smatramo potrebnim uvođenje usluge kojoj bi cilj bio sprečavanje, prepoznavanje i rješavanje nepovoljnih prilika djeteta uzrokovanih siromaštvom (osnaživanje djeteta, podrška u obrazovanju, pomoć u učenju, prevencija napuštanja školovanja, uključivanje u aktivnosti slobodnog vremena). | Nije prihvaćen | Mjere i aktivnosti vezane uz djecu u ovom Nacionalnom planu samo djelomično odgovaraju na sve potrebe u pogledu dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti. Obzirom da preporučate uvođenje mentorstva za djecu s opisom zadataka ističemo kako najveći dio mjera usmjeren na smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti vezanih uz područje odgoja i obrazovanja razrađuje se kroz Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnoga plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2023. godine. |
| 11 | GRAD ZAGREB | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 1.UVOD | Segregacija je najteži oblik diskriminacije i predstavlja i predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava. Dapače, često predstavlja i prostorno odvajanje pojedine rasne, etničke, vjerske ili klasne skupine na temelju diskriminacije. Smatramo da ovo nije odgovarajuća riječ te da bi trebalo razmisliti o njenoj upotrebi u cijelom dokumentu. | Primljeno na znanje | Isticanje segregacije uvjetovala je Europska komisija kao jedan od kriterija za ispunjavanje uvjeta za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije za ovaj Nacionalni plan. |
| 12 | Centar za mirovne studije | 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.1 Siromaštvo i socijalna isključenost | Predlažemo da se dodaju svi izvori i dokumenti na kojima se temelje korišteni pojmovi, definicije i analize u ovome dokumentu. Nadalje, predlažemo da popis cjelovito obuhvaća sve ranjive skupine u društvu te da Prijedlog Nacionalnog plana pratilegislative RH, uključujući statusne kategorije: tražitelji azila, osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom (azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom). | Prihvaćen | Izneseni prijedlozi obuhvaćeni su doradom teksta Nacrta prijedloga Nacionalnog i Akcijskog plana borbe protiv siromaštva nakon prijedloga i preporuka Europske komisije (sastanak održan dana 14. listopada 2021.). |
| 13 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.1 Siromaštvo i socijalna isključenost | U ranjive skupine, a koje su u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, treba dodati: - osobe s poremećajima mentalnog zdravlja; - osobe koje izlaze is institucionalnog smještaja/tretmana; Iza "djeca, mladi i starije osobe te umirovljenici" potrebno je dodati u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, jer nisu svi u tom položaju. Kod "beskućnici", potrebno je dodati i osobe u riziku od beskućništva te osobe koje natpolovični prihod troše na stanovanje. Kod "nacionalne/etničke/rasne/vjerske manjine" treba dodati i seksualne manjine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da je dorađen tekst Nacrta prijedloga Nacionalnog i Akcijskog plana borbe protiv siromaštva nakon prijedloga i preporuka Europske komisije (sastanak održan dana 14. listopada 2021.), a koji je uključivao i doradu ranjivih skupina. |
| 14 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.1 Siromaštvo i socijalna isključenost | Navodi se: “Ljudi mogu biti isključeni iz različitih područja društvenog života: zaposlenja, obrazovanja, stanovanja, socijalnih veza, kulture, poštovanja itd. “ - nije jasno kako ljudi mogu biti isključeni iz poštovanja. Dodatno, potrebno je sustavno nabrojati područja socijalne isključenosti, a pogotovo naglasiti ona koja su strateški cilj ovog plana. | Prihvaćen | Brisana je riječ poštovanja u tekstu Nacionalnog plana. Izneseni prijedlozi obuhvaćeni su doradom teksta Nacrta prijedloga Nacionalnog i Akcijskog plana borbe protiv siromaštva nakon prijedloga i preporuka Europske komisije (sastanak održan dana 14. listopada 2021.). |
| 15 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.1 Siromaštvo i socijalna isključenost | Smatramo da ranjive skupine nisu dovoljno precizno definirane, a također i ne obuhvaćaju sve skupine u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, čak i neke u velikom riziku, pa tako nedostaju: - djeca izbjeglice i migranti, djeca s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju i/ili učenju, djeca kojima hrvatski jezik nije materinji jezik - mladi u NEET položaju, mladi s invaliditetom - osobe starije životne dobi korisnici socijalne pomoći, osobe starije životne dobi u samačkim kućanstvima i osobe starije životne dobi u ruralnim i izoliranim područjima - nezaposlene žene, posebice srednje i starije životne dobi - žrtve obiteljskog nasilja - osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s mentalnim teškoćama - kod rizika od socijalne isključenosti, navedene su nacionalne/etničke/rasne/vjerske manjine, a potrebno je dodati i LBGTIQ osobe - osobe u podstanarskom statusu i/ili u prekarnim oblicima rada Sve navedeno temeljimo na izvješćima: Ljudska prava u Hrvatskoj, pregled stanja za 2019. , i 2020. godinu, poglavlja Ranjive skupine, Pravo na adekvatni životni standard, dostupno na: https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2021/04/KLJP_GI2020_PRIP_web_26.4..pdf Napominjemo i kako su Državnom revizijom provedbenih dokumenata donesenih na temelju Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.) te njihovog utjecaja na ublažavanje siromaštva utvrđeni nedostaci u provedbi i praćenju, te da je, između ostalog, ciljna skupina u toj provedbi Strategije bila preširoko određena. Iz navedenog popisa ranjivih skupina, zaključujemo da se isto ponavlja i u ovom Nacionalnom planu, koji bi trebao uvažiti nalaze revizije i unijeti poboljšanja u odnosu na prethodno razdoblje, odnosno preciznije definirati ranjive skupine, kako u Nacrtu Nacionalnog plana, tako i u pripadajućem Akcijskom planu. Predlažemo nadopuniti istaknute ranjive skupine u društvu, sukladno navedenom. | Djelomično prihvaćen | Državni ured za reviziju u svojim preporukama iznosi potrebu jasnog definiranja ciljnih skupina i mjera usmjerenih prema istima, stoga širenje popisa ranjivih skupina po predloženom smatramo nepotrebnim jer nisu obuhvaćene intervencijama ovim Nacionalnim planom. Prihvaćamo dio preciznije definiranje ranjivih skupina po područjima intervencija - izneseni prijedlozi obuhvaćeni su doradom teksta Nacrta prijedloga Nacionalnog i Akcijskog plana borbe protiv siromaštva nakon prijedloga i preporuka Europske komisije (sastanak održan dana 14. listopada 2021.). |
| 16 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.1 Siromaštvo i socijalna isključenost | Ističe se da “Nacionalni plan temeljem analiza stanja i stručnih izvješća o siromaštvu i socijalnoj isključenosti ističe ranjive skupine društva (...)” međutim nije navedeno koje su to analize i izvješća. Ukoliko se referira na samo 6 dokumenata koji su navedeni u prilozima, smatramo da to nikako nije dovoljno kvalitetna i dostatna podloga za analizu siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, to jest definiranje ranjivih skupina, jer nisu konzultirane analize posebno ranjivih društvenih skupina osim djece. Ukoliko se Nacionalni plan temelji i na drugim analizama stanja i stručnim izvješćima, potrebno ih je ovdje transparentno navesti. | Prihvaćen | Izneseni prijedlozi obuhvaćeni su doradom teksta Nacrta prijedloga Nacionalnog i Akcijskog plana borbe protiv siromaštva nakon prijedloga i preporuka Europske komisije (sastanak održan dana 14. listopada 2021.). |
| 17 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj | Potrebno je dodati i pokazatelje materijalne i teške materijalne deprivacije te prikazati koji broj osoba se nalazi u tom položaju. Analizirati po spolu, dobi i vrsti kućanstva. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Material_deprivation_statistics_-_early_results | Prihvaćen | Dodani su pokazatelji materijalne i teške materijalne deprivacije. |
| 18 | GRAD ZAGREB | 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj | Nacionalno istraživanje položaja pripadnika romske nacionalne manjine, izrađeno na iznimno velikom uzorku , ukazuje kako je p rema stopi relativnog siromaštva, 92,3% Roma u Republici Hrvatskoj siromašno , dok oko 70 % obitelji romske nacionalne manjine živi u ekstremnom siromaštvu . KOMENTAR: Koje godine? Tko je proveo istraživanje? | Prihvaćen | U fusnoti uz navedene podatke stavljen je i izvor: Podaci iz: Klasnić. K., Kunac. S., Rodik, P., (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH Zagreb. Str. 46. |
| 19 | GRAD ZAGREB | 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj | Podaci nisu komentirani, a značajno je da je u 2019. godini prag rizika za jednočlano kućanstvo iznosio 32.520 kn, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosio 68.292 kn ( DZS, 2019.). Dakle, povisio se prag siromaštva što bi značilo da „vam treba više dohotka“ da ne bi bili siromašni. Smatramo da se povećanje praga siromaštva treba komentirati radi razvidnosti kretanja pojave. | Prihvaćen | Prag rizika od siromaštva komentiran je u uvodnom dijelu poglavlja 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj. |
| 20 | Centar za mirovne studije | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 1.Zdravstvena zaštita | U ovoj analizi nedostaju osnovni podaci o stanju u području zdravstvene zaštite, poput podataka o očekivanoj životnoj dobi s obzirom na dohodak, nezadovoljenim zdravstvenim potrebama, stopi obuhvata osnovnim i dopunskim zdravstvenim obrazovanjem, mortalitetom uslijed izliječivih uzroka, broju i rasprostranjenosti raspoloživog medicinskog osoblja prema mjestu stanovanja itd. Nadalje, nedostaje analiza siromaštvom uzrokovanih bolesti i poremećaja koji se se manifestiraju kroz urušavanje fizičkog i psihičkog zdravlja. Neki od izvora koje treba konzultirati uljučuju podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ali i izvješća Pučke pravobraniteljice i ostalih pravobraniteljica itd. Među ostalim, preporučujemo i ovu studiju: https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/b63e8c9f-en.pdf?expires=1634662529&id=id&accname=guest&checksum=F450BCF09B263EA8A284BD59324259BE | Primljeno na znanje | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana. Prijedlozi vezani uz podatke iz područja zdravstvene zaštite nisu dio intervencija u ovom Nacionalnom planu. |
| 21 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 1.Zdravstvena zaštita | "Starenjem populacije i porastom broja kroničnih nezaraznih bolesti, među koje se ubrajaju i onkološke bolesti" dodati i bolesti mentalnog zdravlja. Broj osoba kod kojih je zabilježena barem jedna dijagnoza iz navedene skupina bolesti i stanja u djelatnosti obiteljske (opće) medicine je alarmantan i te je pokazatelje potrebno uzeti u obzir. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/05/CEZIH_2020_OM_za-objavu.pdf | Primljeno na znanje | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana. Prijedlozi vezani uz podatke iz područja zdravstvene zaštite nisu dio intervencija u ovom Nacionalnom planu. |
| 22 | Udruga MoSt | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 1.Zdravstvena zaštita | Upozoravamo na osobe koje nemaju reguluirano Osnovno zdravstveno osiguranje. Jedan broj beskućnika, nažalost, ne posjeduje zdravstveno osiguranje i teško dolaze do prava i mogućnosti na ostvarivanje istog. | Primljeno na znanje | Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje. Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno, prijavu vrše prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dodatno, u izradi je i Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. kojim su obuhvaćene mjere iz sustava zdravstva koje su, između ostaloga, usmjerene i na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. |
| 23 | GRAD ZAGREB | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 1.Zdravstvena zaštita | Ovdje imamo potrebu svratiti pozornost na osobe koje NEMAJU REGULIRANO NITI OSNOVNO zdravstveno osiguranje. Naime, člankom 7. točkom 13 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ( NN 80/13, 137/13, 98/19) regulirani su rokovi u kojima se osobe moraju javiti u HZZO i regulirati svoj status osigurane osobe nakon isteka prethodne osnove osiguranja ( npr. 30 dana od prestanka radnog odnosa (nerijetko niti nemaju saznanja da ih je poslodavac odjavio), od stjecanja punoljetnosti, od završetka školovanja (30-90 dana) i slično.) Napominjem da se uglavnom radi o slučajevima gdje ljudi zbog neinformiranosti o postojanju tih rokova ostaju bez prava na zdravstvenu zaštitu na teret državnog proračuna. Dio tih korisnika uspije pravo na zdravstvenu zaštitu na teret državnog proračuna regulirati sukladno Pravilniku o mjerilima i postupku za utvrđivanje nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatak sredstava za uzdržavanje za osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj kojima se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi (Narodne novine 39/02) (u Gradu Zagrebu njih je cca 2300 prosječno mjesečno). Ostali sugrađani koji propuste propisane rokove a ne ispunjavaju kriterije propisane ovim Pravilnikom imaju opciju da si PLAĆAJU zdravstveno osiguranje što si mnogi ne mogu priuštiti. Tako ostaju bez ZZ dok se ponovno ne zaposle (a mnogi su teško zapošljivi) ili ne ostvare ZZ kao član obitelji osiguranika. | Primljeno na znanje | Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje. Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno, prijavu vrše prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dodatno, u izradi je i Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. kojim su obuhvaćene mjere iz sustava zdravstva koje su, između ostaloga, usmjerene i na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. |
| 24 | Centar za mirovne studije | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 2.Odgoj i obrazovanje | U ovom programskom području nedostaju podaci i pokazatelji te se ne spominju Državni pedagoški standardi i drugi akti relevantni za ovo područje, kako u smislu regionalnih nejednakosti u području obrazovanja, tako i u odnosu na određene posebno ranjive skupine. Stoga, ovaj paragraf ne predstavlja analizu stanja u odnosu na siromaštvo i socijalnu isključenosti na području odgoja i obrazovanja. Preporučujemo, između ostalog, konzultirati podatke o materijalnim uvjetima dostupnosti predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja u RH: http://oz.goo.hr/wp-content/uploads/2019/11/OZ-2019-Ulaganje-u-obrazovanje.pdf | Primljeno na znanje | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana. |
| 25 | Forum za slobodu odgoja | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 2.Odgoj i obrazovanje | Analiza nije skupine djece u velikom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, poput djece izbjeglica i migranata, djece s teškoćama u razvoju i/ili učenju, djece s invaliditetom, djece kojima hrvatski jezik nije materinji, djece pripadnika manjina, posebno djece Roma. Predlažemo u analizu uključiti navedene skupine i probleme u obrazovanju, kako bi se osigurala njihova društvena uključenost i donjele mjere koje će odgovoriti na izazove. U posebno su izazovnom položaju djeca Romi: iako je postignut napredak u njihovoj uključenosti u osnovnu školu, i daje su suočeni sa značajnim preprekama. Naime, čak 69% romske djece u dobi od tri do šest godina ne pohađa ni dječji vrtić ni predškolu. Dodatno, u Hrvatskoj postoje izrazite i sustavne regionalne razlike u obuhvatu djece ranim i predškolskim programima, što produbljuje jaz među djecom u socioekonomski (ne)povoljnom položaju. Naime, najnovija istraživanja TIMSS-a pokazuju kako u Hrvatskoj učenici koji dolaze iz kućanstava boljeg socioekonomskog statusa postižu statistički značajno više rezultate od onih u nepovoljnom socioekonomskom položaju. Također, razlike u dostupnosti ranih i predškolskih programa negativno utječu i na uključenost žena u tržište rada pa tako i na prihode kućanstva, što rezultira posebno nepovoljnim položajem žena i djece iz podrazvijenih regija i produbljivanjem socioekonomskih nejednakosti. Istraživanjem PISA 2015. utvrđena je velika nejednakost u ishodima obrazovanja u Hrvatskoj. Osnovnu razinu matematičke pismenosti ne postiže gotovo 45% učenika iz najnižeg socioekonomskog kvartila, u usporedbi s tek 15% u najvišem socioekonomskom kvartilu. Sličan nesrazmjer razvidan je i u područjima prirodoslovne i čitalačke pismenosti. Više od polovine učenika iz skupine s najlošijim rezultatima potječe iz najnižega socioekonomskog kvintila i stoga zaostaje u matematičkim vještinama. Također je dokazano kako učenici iz boljeg socioekonomskog položaja u pravilu pohađaju škole (prvenstveno gimnazije) koje ostvaruju bolje rezultate u PISA istraživanju, dok učenici slabijeg socioekonomskog statusa čine veliku većinu učenika strukovnih srednjih škola. Predlažemo konzultirati Nacionalni plan oporavka i otpornosti kojeg je Vlada usvojila a u kojemstoji kako je strateški cilj u području obrazovanja to što niska razina temeljnih pismenosti, posebice učenika slabijeg socioekonomskog statusa, jasno ukazuje na nužnost nastavka postojećih i uvođenje dodatnih reformskih inicijativa. Potrebno je uvažiti sve ove podatke i analize kako bi one postale sastavni dio ovog dokumenta te na temelju njih formirati strateške ciljeve. | Nije prihvaćen | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana. Mjere i aktivnosti vezane uz djecu u ovom Nacionalnom planu samo djelomično odgovaraju na sve potrebe u pogledu dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti. Obzirom da preporučate mjere vezane uz djecu ističemo kako najveći dio mjera usmjeren na smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti vezanih uz područje odgoja i obrazovanja razrađuje se kroz Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnoga plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2023. godine; mjere vezane uz položaj djece Roma detaljno su razrađene u Nacionalnom planu za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. i pratećem Akcijskom planu, za razdoblje od 2021. do 2022. godine. |
| 26 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 2.Odgoj i obrazovanje | Analiza nije obuhvatila neke od ključnih izazova u obrazovanju, niti neke od skupina djece u velikom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, poput djece izbjeglica i migranata, djece s teškoćama u razvoju i/ili učenju, djece s invaliditetom, djece kojima hrvatski jezik nije materinji, djece pripadnika manjina, posebno djece Roma. Iako se u pripadajućem Akcijskom planu za borbu siromaštva čak i predlažu mjere za npr. djecu s teškoćama u razvoju, ova nepotpuna i vrlo površna analiza stanja otežava definiranje adekvatnih mjera za jasno poboljšanje položaja djece u posebnom riziku od siromaštva i socijalne isključennosti, te neopravdano isključuje pojedine ranjive skupine iz plana. Predlažemo u analizu uključiti navedene skupine i probleme u obrazovanju, kako bi se osigurala njihova društvena uključenost i donjele mjere koje će odgovoriti na izazove. Sve navedeno temeljimo na izvješćima: Ljudska prava u Hrvatskoj, pregled stanja za 2019. , i 2020. godinu, poglavlje Ranjive skupine, Pravo na obrazovanje dostupno na: https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2021/04/KLJP_GI2020_PRIP_web_26.4..pdf Predlažemo izraditi novu analizu ili proširiti postojeću temeljem relevantnih i recentnih rezultata znanstvenih istraživanja, istraživanja organizacija civilnog društva i preporuka Pravobraniteljice za djecu, analiza stanja institucija zaduženih za prava djece i dostupnost obrazovanja. | Nije prihvaćen | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana. Dodatno napominjemo, da sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske akti strateškog planiranja moraju biti usklađeni i ne smiju se preklapati mjere unutar područja intervencije između istih. Stoga, primjerice mjere za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti usmjerene na područje zapošljavanja i tržišta rada ne nalaze se u ovom već u Nacionalnom planu tržišta rada i zapošljavanja koji se izrađuje za isto vremensko razdoblje; mjere vezane uz odgoj i obrazovanje te konkretno za djecu u posebnom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u ovom području realizirat će se kroz Nacionalni plan koji će proizaći iz sustava znanosti i obrazovanja; mjere vezane uz osobe/djecu sa invaliditetom razrađuju se u Nacionalnom planu izjednačavanja mogućnosti za osobe sa invaliditetom i Nacionalnom planu razvoja usluga. |
| 27 | Centar za mirovne studije | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 3.Zapošljavanje i pristup zapošljavanju | Kao i u analizi drugih područja, i u analizi ovog područja nedostaju podaci i pokazatelji uključujući onih za o zapošljivosti nacionalnih manjina. Nadalje, nedostaje analiza rodne dimenzije pri zapošljavanju i pristupu istom (npr. žene na tržištu rada, žene i žrtve nasilja na tržištu rada, samohrani roditelji itd.) te prepoznavanje drugih ranjivosti na tom području. Također, u kontekstu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, potrebno je osim problema nezaposlenosti, uzeti u obzir i probleme poput nesigurnih i prekarnih oblika rada, minimalne plaće, neisplate plaća i drugih pitanja koja se tiču materijalnih prava radnika. | Nije prihvaćen | Ovim Nacionalnim planom nisu obuhvaćene mjere vezane uz rad i zapošljavanje obzirom da su iste obuhvaćene izradom Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine. |
| 28 | Centar za mirovne studije | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 5.Stambeno zbrinjavanje | U ovoj analizi ne uzima se u obzir da nedostaju strategija stanovanja i politike javnog stanovanja. Nadalje, analiza ne obuhvaća podatke o sufinanciranju stambenih kredita koje je uzrokovalo nagli porast cijena nekretnina i najamnina. Povrh toga, analiza izostavlja utjecaj smanjenja/privatizacije državne imovine, fenomen beskućništva te stambeno zbrinjavanje posebno ranjivih skupina. Također, ne spominje se nepostojanje zakonodavstva koje štiti prava najmoprimca i regulira tržište nekretnina (npr. cijena, uvjeta, itd.) te fenomen diskriminacije na tržištu nekretnina. | Nije prihvaćen | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana. |
| 29 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 5.Stambeno zbrinjavanje | Iz analize izostaju podaci o beskućništvu (procjena Hrvatske mreže za beskućnike je da ima oko 2000 apsolutinh beskućnika u HR), osobama koje žive u nesigurnim uvjetima i onima koji veći dio dohotka (preko 50%) daju za troškove stanovanja. Izostavljeni su podaci o stambenim jedinicama u vlasništvu JL(R)S što je potencial za osiguravanje priuštivog stanovanja i stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od siromaštva i osoba u materijalnoj deprivaciji, koji nisu vlasnici nekretnina. | Nije prihvaćen | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana. |
| 30 | Centar za mirovne studije | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 6.Socijalna skrb | Analiza ovog područja ne obuhvaća konkretne podatke i pokazatelje. Povrh toga, smatramo da je humanitarna pomoć akutna mjera, ali ona nije zamjena za socijalne usluge socijalne države u sklopu sustava socijalne skrbi. Potonja je planirana, organizirana, sustavna, preventivna, inkluzivna, odgovarajuća. Fali također osvrt na pružatelje socijalnih usluga. Npr. organizacije civilnog društva pružaju socijalne usluge i time preuzimaju dio odgovornost iz područja socijalne skrbi na sebe. Smatramo stoga da bi trebale postojati princip subsidijarnosti i jasno propisane odgovornosti na način da ako država određenu socijalnu uslugu ne može pružati, prvenstveno u slučaju da su nedržavni pružatelji socijalnih usluga kompetentniji, onda treba postojati jasna regulacija podjele kompetencija te biti uveden sustavni okvir za financiranje, a koje nije projektno i time potencijalno neodrživo i nesustavno. Nadalje, analiza ne obuhvaća analizu socijalne skrbi u ruralnim područjima i socijalnu isključenost s kojima su osobe u ruralnim područjima suočene, primjerice zbog nedostatka kvalitetnog javnog prijevoza, dostupnih socijalnih usluga i dr. | Nije prihvaćen | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana uz napomenu da je u tijeku i izrada Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. |
| 31 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 6.Socijalna skrb | U analizu je potrebno uključiti i podatke o projektima i programima OCD koji su usmjereni smanjenju i prevenciji socijalne isključenosti i socijalnom uključivanju. Poželjno je uključiti podatke o broju odobrenih program/projekata, broju OCD-a koji ih provode te prosječni iznos po programu/projektu u jednici vremena (godišnje) kao i analizu trenda financiranja projekata i programa OCD-a u ovom području. Iako su humaniratne i druge aktivnosti s karitativnim pristupom siromaštvu i socijalnoj isključenosti dragocjene, one nisu i ne smiju biti jedini instrument borbe protiv siromaštva. OCD-i su važan generator socijalnih inovacija u ovom području i povećanja vidljivosti problema siromaštva i socijalne isključenosti. | Djelomično prihvaćen | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana, pa su dijelom i Vaši prijedlozi prihvaćeni uz napomenu da sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske akti strateškog planiranja moraju biti usklađeni i ne smiju se preklapati mjere unutar područja intervencije između istih, a projekti i programi OCD-a usmjerenih na smanjenje i prevenciju socijalne isključenosti dio su i drugih nacionalnih planova koji se izrađuju za isto vremensko razdoblje kao i ovaj. |
| 32 | GRAD ZAGREB | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 6.Socijalna skrb | Zajamčenu minimalnu naknadu kao osnovno socijalno pravo sa svrhom suzbijanja siromaštva u 2020. godini koristilo je ukupno 57.450 osoba, od toga 23.258 samaca i 34.194 članova kućanstva dok je u ožujku 2021. evidentirano ukupno 56.908 osoba, od toga 23.106 samaca i 33.804 članova kućanstva. KOMENTAR: Možda bi trebalo navesti koji postotak stanovništva prima ZMN te u kojim je županijama/gradovima najviši postotak, a u kojim najmanji. | Nije prihvaćen | U ovom trenutku sustav praćenja korisnika ZMN nije moguće iskazati na predložen način. |
| 33 | Centar za mirovne studije | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 7.Razvoj civilnog društva | Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2021 - 2027 nije donesen, a s obzirom da se donošenje strategije koja mu je trebala prethoditi čeka više od četiri godine, nije sigurno ni da će biti donesen. Stoga se ovaj prijedlog na njega ne bi trebao pozivati. Također, uz rad organizacija koje pružaju najrazličitije vrste socijalnih usluga za skupine u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, trebao bi biti prepoznat i doprinos organizacija koje rade na zagovaranju i monitoringu zaštite i promicanja ekonomskih i socijalnih prava. Također, sustav besplatne pravne pomoći u Hrvatskoj nije funkcionalan u smislu dostupnosti i ravnomjerne rasprostranjenosti udruga pružateljica, iako je upravo besplatna pravna jedan od ključnih instrumenata za ostvarivanje drugih prava te nužna osobama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Dodatno, smatramo da je važno da u slučajevima kada država svoje osvnovne zadaće u području socijalnih usluga prebacuje na organizacije civilnog društva, potrebno osigurati kontinuirano i održivo financiranje organizacija civilnog društva, kako dostupnost socijalnih usluga ranjivim skupinama ne bi ovisila o logici projektnog financiranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da su socijalne usluge uključujući i one vezane uz siromaštvo i socijalnu isključenost sastavni dio mnogih strateških dokumenata, uključujući i nacionalne planove koji se izrađuju za razdoblje od 2021. do 2027., a u najvećoj mjeri Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027., a doprinos OCD-a kroz Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2021. – 2027. |
| 34 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 7.Razvoj civilnog društva | Potrebno je u analizu uključiti i doprinos OCD u području besplatne pravne pomoći, koja je prepoznata kao temeljna socijalna usluga za različite kategorije u građana koji žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti, i kao takva treba biti univerzalno dostupna (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.). Također, potrebno je valorizirati doprinos OCD-a u istraživačko-analitičkim aktivnostima koje doprinose razumjevanju fenomena siromaštva i socijalne isključenosti i imaju potencijal za informiranje politika utemeljenih na dokazima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da su socijalne usluge uključujući i one vezane uz siromaštvo i socijalnu isključenost sastavni dio mnogih strateških dokumenata, uključujući i nacionalne planove koji se izrađuju za razdoblje od 2021. do 2027., a u najvećoj mjeri Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. |
| 35 | GRAD ZAGREB | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 7.Razvoj civilnog društva | Civilno društvo se razvija već dvadeset godina. Ono nije u fazi razvoja, niti mu trebaju neki posebni uvjeti za razvoj, ukoliko isti već do sada nisi stvoreni. Ono što današnjem civilnom društvu treba je definiranje jasne uloge u zajednici, te jasna očekivanja od nacionalne i lokalne razine koja donosi odluke. Civilnom društvu treba osigurati uvjete za održivost njihovih aktivnosti i programa kojima nastoje osigurati pružanje usluga za koje nacionalna i lokalna razina nemaju kapacitete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da obzirom na stalne promjene u društvu uzrokovane različitim čimbenicima zahtijevaju i osiguravanje novih/dodatnih uvjeta za razvoj civilnog društva. Slažemo se da je za civilno društvo potrebno osigurati održivost njihovih aktivnosti i programa koji nastoje osigurati pružanje usluga što je također jedan od uvjeta za njihov razvoj. Dodatno napominjemo da je u izradi i Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2021. – 2027. koji djelom odgovara i na vaše komentare. |
| 36 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 7.Razvoj civilnog društva | Analizom nisu obuhvaćene niti preoznate organizacije civilnog društva koje nisu samo pružatelji/ice socijalnih usluga, nego i organizacije koje sustavno prate javne politike i predlažu rješenja za poboljšanje i unapređenje zaštite i promocije socijalnih, kulturnih i ekonomskih prava, posebno ranjivih skupina , ali također nisu uvrštene organizacije civilnog društva koje pilotiraju programe i pristupe - one koje osmišljavaju inovativne pristupe i provode nove programe za osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Predlažemo da se te organizacije i njihov doprinos borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti uključe u analizu razvoja civilnog društva, a u analizi potreba istakne potreba jačanja i njhovih kapaciteta. | Djelomično prihvaćen | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana uz napomenu da je u izradi i Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2021. – 2027. koji djelom odgovara i na vaše komentare. |
| 37 | Centar za mirovne studije | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 8.Regionalni razvoj | Analiza ovog područja ne sadrži podatke i pokazatelje. Stoga predlažemo dodavanje istih. | Prihvaćen | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana, koja pokriva i vaš prijedlog. |
| 38 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.2. Analiza stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, 8.Regionalni razvoj | Analiza nije obuhvatila ključne izazove u regionalnom razvoju, niti adresirala razlike ruralno-urbano. Primjerice, analiza ne adresira da su u Hrvatskoj prisutni vrlo izraženi problemi regionalne nezastupljenosti pružatelja socijalnih usluga, pristupa zdravstvenim uslugama, kulturnim programima, a da rizik od siromaštva i socijalne isključenosti produbljuju i velike regionalne razlike u stopi nezaposlenosti i razvijenosti pojedinih područja u Hrvatskoj, jer gotovo 40% nezaposlenih živi u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj, iako na tim područjima živi tek četvrtina ukupnog stanovništva. Ova “analiza” zapravo samo elaborira Zakon o potpomognutim područjima i Zakon o regionalnom razvoju, ne dajući temelj za definiranje potreba i/ili donošenje mjera vezano uz regionalni razvoj i borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Dodatno, uopće ne pojašnjava ili analizira odnos između ovog Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti i primjerice Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja. Dodatno, analiza je u potpunosti isključila potresom pogođena područja i propušta prepoznati odnosno u potpunosti ignorira produbljivanje regionalnih razlika u odnosu na potresom pogođena područja. Takva nepotpuna analiza nije dobar temelj za definiranje razvojnih potreba, a onda niti mjera koje bi odgovorile na izazove. Predlažemo izraditi novu analizu ili proširiti postojeću temeljem relevantnih i recentnih rezultata znanstvenih istraživanja, istraživanja organizacija civilnog društva i analiza stanja institucija zaduženih za regionalni razvoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana. Vaši prijedlozi iziskuju preširoku sliku za područja intervencije ovog Nacionalnog plana jer paralelno sa izradom ovog Nacionalnog plana u tijeku su izrade i drugih nacionalnih planova koji su također usmjereni na područja vezana uz suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina (zapošljavanje i tržište rada, stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, usluge u sustavu socijalne skrbi, dječje siromaštvo, OSI, ruralni i regionalni razvoj i dr.). |
| 39 | GRAD ZAGREB | 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima | Stoga je cilj povezati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s nacionalnom razinom u svrhu razmjene podataka o socijalnim davanjima za svakog pojedinog korisnika kako bi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom uvida u iste imala što bolju procjenu potrebe korisnika i bolje ciljane naknade. KOMENTAR. Posebna pohvala za ovu mjeru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prepoznavanju i slažemo se u vezi važnosti navedene mjere. |
| 40 | GRAD ZAGREB | 3.OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima | 3.6.6. Socijalna skrb Među razvojnim izazovima u području socijalne skrbi, između ostalih, ističu se nezadovoljavajuća skrb o pojedinim korisničkim skupinama (djeci, obiteljima, starijim osobama); KOMENTAR: Nije li ovo malo preteška kvalifikacija bez dodatnog obrazloženja? u kojim dijelovima je nezadovoljavajuća ( pokrivenost naknadama, smještaj, socijalne usluge, posvojenje, udomiteljstvo? ) | Prihvaćen | Predloženi tekst dorađen i umjesto „ističu se nezadovoljavajuća skrb o pojedinim korisničkim skupinama…“ uneseno „ističe se potreba za unapređenjem skrbi za pojedine korisničke skupine…“ |
| 41 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.3.1. Zdravstvena zaštita | Izazovi su jezgrovito prepoznati. Ne vide se, međutim razvojne potrebe, iz kojih bi se moglo zaključivati na koji način će zdravstvene politike odgovoriti prepoznatim izazovima a kako bi se odgovorilo na potrebe stanovnika u siromaštvu i socijalno isključenih. Ovdje je posebno važno povezati pokazatelje siromaštva s zdravstvenim pokazateljima, primjerice povezanost siromaštva i poremećaja i bolesti mentalnog zdravlja, jer su usluge prevencije i zaštite mentalnog zdravlja među najmanje dostupnima u HR (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). | Primljeno na znanje | Analiza stanja, sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana uz napomenu da su mjere koje uključuju, između ostalih, i one usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti iz sustava zdravstva obuhvaćene Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. koji je u tijeku izrade. |
| 42 | GRAD ZAGREB | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.3.1. Zdravstvena zaštita | Osigurati SVIM građanima pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu ( vezano uz komentar na str. 13). Uslijed odredbi propisanih člankom 7. točkom 13. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ( NN 80/13, 137/13, 98/19) građani zbog neinformiranosti o postojanju tih rokova ostaju bez prava na zdravstvenu zaštitu na teret državnog proračuna a nemaju sredstava za plaćanje istoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da je na vezani komentar izneseno očitovanje. |
| 43 | Centar za mirovne studije | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.2.2.Odgoj i obrazovanje | Preciznosti radi, predlažemo egzaktno i sustavno korištenje pojmova. U ovom slučaju, to je izbjeglica ili osoba kojoj je odobrena međunarodna zaštita ili azilanti i stranci pod supisidijarnom zaštitom. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća uz napomenu da je tekst u doradi i usklađivanju prije upućivanja na Vladu RH. |
| 44 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.2.2.Odgoj i obrazovanje | U operacionalizaciju razvojnih potreba potrebno je uključiti dostupnost odgoja i obrazovanja djeci u ruralnim i depriviranim sredinama, te djeci iz obitelji u riziku od siromaštva i u materijalnoj deprivaciji. Istraživanjem je prepoznato da besplatni produženi boravak u školi, pomoć i podrška siromašnoj djeci i u riziku od siromaštva u učenju, karijerno savjetovanje djece u riziku od siromaštva, organizirana zimovanje ili ljetovanja za djecu iz siromašnih obitelji, značajno doprinose borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti djece. Također, potrebno je povećati dostupnost obrazovanja za odrasle, kao jednog od instrumenata koji i ovaj dokument prepoznaje, za povećanje zapošljivosti i izlazak iz siromaštva. Potrebno je proširivati mrežu besplatnih ili priuštivih obrazovnih programa, osobito za deficitarna zanimanja s visokom dodanom vrijednošću (u IT sektoru, zelenim industrijama). Vezano za dostupnost odgoja i obrazovanja djeci u riziku, što uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu pripadnike nacionalnih manjina i izbjeglice, potrebno je institucionalizirati uslugu asistenta u nastavi za djecu s teškoćama, te uspostaviti uslugu romskog odnosno kulturnog asistenta/medijatora; time bi se osiguralo socijalno uključivanje i puna participacija u obrazovanju za ovu osobito ranjivu skupinu djece. Rezultati provedenog istraživanja idu tome u prilog (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena tekst Nacionalnog plana i fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana. Mjere i aktivnosti vezane uz sustav odgoja i obrazovanja usmjerene na djecu i odrasle u ovom Nacionalnom planu samo djelomično odgovaraju na sve njihove potrebe u pogledu siromaštva i socijalne isključenosti već se one u većini razrađuju kroz Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnoga plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2023. godine |
| 45 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.2.2.Odgoj i obrazovanje | U analizi razvojnih potreba izostaju potrebe za prevenciju i smanjenje digitalnog jaza, koji može dovesti do još većeg rizika od siromaštva i socijalne isključenosti djece. Naime, u izvješću Europske komisije Education and Training Monitor 2020 – Croatia, iznesen je podatak o daleko manjoj digitalnoj povezanosti i opremljenosti škola u Hrvatskoj od prosjeka EU-a, te o pristupu učenika virtualnom okruženju za učenje koji je znatno ispod prosjeka EU-a i to na svim školskim razinama, kako u školi, tako i kod kuće (European Commission, Education and Training Monitor 2020 – Croatia, dostupno na: https://op.europa.eu/webpub/eac/education-and-trai- ning-monitor-2020/countries/croatia.html), te stoga smatramo da se u ovaj Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti moraju uvrstiti analize takvog stanja, te potrebe ranjivih skupina, a zatim donijeti i u Akcijski plan uvrstiti odgovarajuće mjere. | Nije prihvaćen | Slažemo se po pitanju potrebe za prevenciju i smanjenje digitalnog jaza i mogućeg utjecaja na siromaštvo i socijalnu isključenost djece, međutim smatramo da isto treba vezati uz Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnoga plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine. |
| 46 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.2.2.Odgoj i obrazovanje | U razvojnim potrebama stoji “Posebna pažnja usmjerit će se na uključivanje i integraciju učenika pripadnika nacionalnih manjina, osobito Roma, u obrazovni sustav. Za pripadnike romske nacionalne manjine osigurava se materijalna potpora od predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog i obrazovanja odraslih”, međutim u Akcijskom planu nema mjere koja bi odgovorila na ovu potrebu. Također, pod pokazateljima rezultata nigdje u Akcijskom planu nisu navedeni učenici Romi. Predlažemo uvrstiti u akcijski plan mjeru “uključivanja i integracije učenika pripadnika nacionalnih manjina, osobito Roma, u obrazovni sustav.” Također, kao razvojna potreba u obrazovanju nisu prepoznati sljedeći problemi koji znatno utječu na rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, te apeliramo da se oni, kao i odgovarajuće mjere koje će odgovoriti na te potrebe, uvrste u Nacionalni plan i pripadajući akcijski plan: Romska djeca i dalje pohađaju segregirano obrazovanje a nastavom na daljinu njihova prava su dodatno narušena jer nisu imala mogućnost dodatne nastave na hrvatskom jeziku. Stambeni uvjeti i niska obrazovna razina dovode do većeg jaza u obrazovnim ishodima između romske djece i njihovih vršnjaka. Romska djeca često pohađaju kurikulum po prilagođenom programu koji često nije vezan za njihove razvojne probleme već zbog činjenice da im hrvatski jezik nije prvi jezik, tokom obrazovanja nisu naknadno evaluirana te na kraju mogu upisati samo određene srednje škole. (izvještaj Ljudska prava u Hrvatskoj: stanje za 2020. godinu). | Nije prihvaćen | Navedene mjere sastavni su dio Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. |
| 47 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.2.2.Odgoj i obrazovanje | U razvojnim potrebama stoji da “sukladno donesenim zakonodavnim i strateškim dokumentima, a u svrhu integracije izbjeglica i stranaca kojima je odobrena zaštita, inzistirat će se na provođenju programa učenja hrvatskog jezika za tražitelje azila, azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom, kao jednoj od najvažnijih mjera kojom se osigurava integracija i sprječavaju diskriminirajući postupci i ponašanja prema doseljenicima, te osigurava pristup srednjoškolskom obrazovnom sustavu i sustavu obrazovanja odraslih.” Međutim, u Akcijskom planu nema mjere koja bi odgovorila na ovu potrebu. Akcijski plan niti jednom riječju ne spominje integraciju izbjeglica i stranaca, niti tražitelje azila, azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom, a niti djecu izbjeglice, koja su nedvojbeno skupina u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Predlažemo uvrstiti u akcijski plan mjeru poticanja “provođenja programa učenja hrvatskog jezika za tražitelje azila, azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom, kao jednoj od najvažnijih mjera kojom se osigurava integracija i sprječavaju diskriminirajući postupci i ponašanja prema doseljenicima, te osigurava pristup srednjoškolskom obrazovnom sustavu i sustavu obrazovanja odraslih”. U ovom Nacionalnom planu se navodi i da će se na tome inzistirati, mi se slažemo i inzistiramo da se odgovarajuća mjera, koju je sam ovaj Plan prepoznao kao potrebnu i na kojoj će inzistirati, uvrsti u Akcijski plan. | Nije prihvaćen | U razvojnim potrebama brisan je navedeni dio s obzirom na stav Ministarstva znanosti i obrazovanja da isti nije potrebno uvrstiti u Akcijski plan jer se provođenje programa učenja hrvatskog jezika za tražitelje azila, azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom kontinuirano provodi unutar sustava. |
| 48 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.2.2.Odgoj i obrazovanje | Ovaj odjeljak treba numerirati kao 3.3.2. , a ne 3.2.2., ali ono što je ključno - u razvojnim potrebama stoji da “prevenciju socijalne isključenosti i nadalje treba vezati s reformom odgojno-obrazovnog sustava (s većim naglaskom na nastavne sadržaje o ljudskim pravima, sprečavanju nasilja i diskriminacije, poticati vrijednosti solidarnosti, integracije i tolerancije)”, međutim niti jedna mjera u Akcijskom planu ne odgovara na ovu potrebu - u mjeri 2. Poboljšanje i dostupnost besplatnih programa usmjerenih socijalnom uključivanju djece i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, naglasak je na programima socijalnog uključivanja, a pri tome MZO nije nositelj niti sunositelj mjere, kao niti škole, tako da zaključujemo da se mjera ne odnosi na nastavne sadržaje, a pri tome niti ova niti jedna druga mjera nigdje ne navodi fokus na na nastavne sadržaje o ljudskim pravima, sprečavanju nasilja i diskriminacije, poticati vrijednosti solidarnosti, integracije i tolerancije. Predlažemo uvrstiti mjeru koja odgovara na ovu jasno definiranu razvojnu potrebu - predlažemo uvrstiti u akcijski plan mjeru koja potiče kreiranje i provedbu nastavnih sadržaja, ali i programa neformalnog obrazovanja o ljudskim pravima, sprečavanju nasilja i diskriminacije, koji će poticati vrijednosti solidarnosti, integracije i tolerancije, a čiji nositeli bi bile organizacije civilnog društva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jedinice lokalne uprave, te škole. Također stoji da “posebnu pažnju treba usmjeriti na rane faze obrazovanja gdje počinju socijalne nejednakosti i u čiji razvoj se ulaganje višestruko isplati. Rano uključivanje u sustav obrazovanja od ključne je važnosti za daljnji uspjeh djeteta u obrazovnom sustavu”međutim niti jedna mjera u akcijskom planu jasno ne odgovara na ovu potrebu. Predlažemo uvrstiti u akcijski plan mjeru koja potiče rano uključivanje djece u sustav obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Dorađen tekst Nacionalnog plana za područje Odgoja i obrazovanja konkretnije usmjeren na mjere u pripadajućem provedbenom programu. Dodatno napominjemo, mjere i aktivnosti vezane uz sustav odgoja i obrazovanja pa tako i reformu odgojno-obrazovnog sustava sastavni su dio Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnoga plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2023. godine kao i ostalih strateških dokumenata u sustavu znanosti, odgoja i obrazovanja. Također, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije suglasno s predloženim uvrštavanjem mjere (kreiranje i provedbu nastavnih sadržaja, ali i programa neformalnog obrazovanja o ljudskim pravima, sprečavanju nasilja i diskriminacije, koji će poticati vrijednosti solidarnosti, integracije i tolerancije, a čiji nositelj bi bile organizacije civilnog društva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jedinice lokalne uprave, te škole) budući da su traženi nastavni sadržaji već sadržani kroz predmetne kurikulume i međupredmetne teme). Propisi iz sustava odgoja i obrazovanja definiraju formalno, neformalno i informalno obrazovanje te organizacije civilnog društva mogu biti partneri školama u provedbi određenih programa i projekata za koje imaju suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja te su svakako partneri Ministarstvu u kreiranju politike inkluzivnog obrazovanja. Također, nije potrebna nova mjera vezana uz poticanje na rano uključivanje djece u sustav obrazovanja budući je ista obuhvaćena Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja. |
| 49 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.3.3.Zapošljavanje i pristup zapošljavanju | Iskustvo govori da mjere APZ nisu adekvatni instrument povećanja zapošljivosti i zapošljavanja osobito ranjivih osoba (osoba s invaliditetom, osoba s teškoćama mentalnog zdravlja, osoba koje izlaze iz institucionalnog smještaja/tretmana, dugotrajno nezaposlenih korisnika ZMN). Stoga je u razvojne potrebe u poglavlju Zapošljavanje nužno uključiti analizu i prijedlog unapređenja normativnog okvira za razvoj socijanlog poduzetništva te mjere i aktivnosti za poticanje ovog oblika radne aktivacije i ekonomskog osnaživanja građana u teškoj materijalnoj deprivaciji i izrazito ranjivih skupina, koje nisu dovoljno kompetitivne na tzv. otvorenom tržištu rada. Rezultati provedenog istraživanja idu tome u prilog, odnosno većina ispitanih predstavnika JLS i pružatelja socijalnih usluga smatra programe socijalnog poduzetništva potrebnim u njihovoj zajednici za borbu protiv siromaštva i socijalne isključensoti (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da sukladno strateškom planiranju u Republici Hrvatskoj cijelo područje rada, zaštite na radu i zapošljavanja neće biti zastupljeno ovim nego Nacionalnim planom za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za koji se trenutno provodi i e_Savjetovanje, a koji kroz svoju nadležnost uključuje u provedbeni program i mjere usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. |
| 50 | Udruga MoSt | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.3.3.Zapošljavanje i pristup zapošljavanju | U stavku u kojem se spominju daljnja provedba i korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja, uz sve nabrojene različite socijalne kategorije, predlažemo nadopunu s kategorijom beskućnika, koji su u izrazito nepovoljnom položaju na tržištu rada i višegodišnje iskustvo je pokazalo kako je zapošljavanje beskućnika kroz različite mjere jedan do boljih oblika socijalnog uključivanja navedene kategorije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da sukladno strateškom planiranju u Republici Hrvatskoj cijelo područje rada, zaštite na radu i zapošljavanja neće biti zastupljeno ovim nego Nacionalnim planom za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za koji se trenutno provodi i e_Savjetovanje, a koji kroz svoju nadležnost uključuje u provedbeni program i mjere usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. |
| 51 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.5.5.Stambeno zbrinjavanje | U razvojne potrebe je neophodno uključiti izradu planova socijalnog stanovanja i u drugim područjima (osim potpomognutih i otoka) te za druge korisničke skupine u riziku. Posebno treba imati u vidu alarmantne podatke o beskućništvu te o nesigurnim oblicima stanovanja građana koji nemaju vlastitu nekretninu (njih 9%, te im je stopa rizika od siromaštva viša od opće populacije). Potrebno je napraviti istraživanja i analize o podstanarstvu te regulirati ovo područje. Istraživanje o dostupnosti socijalnih usluga (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) ide u prilog tome da je socijalno stanovanje preferirani oblik smještaja i stambenog zbrinjavanja osoba u riziku od beskućništva i drugih koji žive u teškoj materijalnoj deprivaciji i riziku od siromaštva, a ne posjeduju nekretnine. | Djelomično prihvaćen | Tekst Nacionalnog i Akcijskog plana sukladno preporukama i prijedlozima EK, je dorađena i njezin fokus je stavljen na područja intervencije i iznošenja aktivnosti unutar mjera koji dijelom odgovara i na Vaše prijedloge. Nije prihvaćen prijedlog uključivanja izrade planova socijalnog stanovanja i u drugim područjima osim potpomognutim i otocima jer, osim ovih, drugi nisu vezani uz područja intervencije ovog Nacionalnog plana. |
| 52 | Udruga MoSt | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.5.5.Stambeno zbrinjavanje | Potrebno je izraditi Nacionalnu politiku socijalnog stanovanja (Nacionalnu politku stambenog zbrinjavanja) kao temeljni dokument za provedbu različitih oblika socijalnog stanovanja. Takav temeljni dokument može poslužiti regionalnim i lokalnim zajednicama za razvoj svojih politika i akcijskih planova. Natječaji za najam socijalnih stanova i organizirano stanovanje ponekad su jedina mogućnosti pojedinim socijalno isključenim kategorijama za stambeno zbrinjavanje! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da navedeni prijedlog nije tema e_Savjetovanja za ovaj Nacionalni plan. |
| 53 | GRAD ZAGREB | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.5.5.Stambeno zbrinjavanje | Osim Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, potrebno je donošenje sveobuhvatnog Zakona o stanovanju ili strategije kao ključnog dokumenta na kojemu će se temeljiti programi socijalnog uključivanja. Jer se ciljana vrijednost od 15% do 2030. godine koja se odnosi na osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti Nacionalne razvojne strategije, bez konkretne i sveobuhvatne stambene politike neće ostvariti. Ono što je ključno u borbi protiv socijalne isključenosti je prevencija beskućništva, što se gašenjem požara i zbrinjavanjem u prihvatilišta neće osigurati, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da navedene prijedloge treba adresirati nadležnim tijelima za normativnu regulativu u području stanovanja i stambenog zbrinjavanja. |
| 54 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.6.6.Socijalna skrb | Aktivnosti OCD ne bi trebalo ograničavati na sprječavanje siromaštva i socijalne isključenosti starijih osoba. OCD-i imaju iskustvo i potencijale doprinositi socijalnim inovacijama u cilju uklanjanja strukturalnih prepreka s kojima se suočavaju različite skupine osoba u siromaštvu i socijalno isključenosti, pa je te potencijale i kapacitete potrebno jačati i angažirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da je sukladno preporukama i prijedlozima EK, dorađen tekst Nacionalnog plana i fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana uz napomenu da je u izradi i Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2021. – 2027. koji djelom odgovara i na vaše komentare. |
| 55 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.6.6.Socijalna skrb | U razvojne potrebe je potrebno uključiti i potrebe vezano za socijalnu skrb i socijalne usluge za druge korisničke skupine (koje nisu obuhvaćene ostalim strateškim dokumentima). Posebno je potrebno obuhvat socijalnim uslugama priširivati na pripadnike nacionalnih manjina, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja te mlade u riziku. Za ove korisničke skupine najslabija je dostupnost socijalnih usluga, uključujući onih koje trebaju doprinijeti smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da socijalne usluge tema su Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. koji je također prošao u istom periodu e_Savjtovanje kao i ovaj Nacionalni plan i koji svojim provedbenim programom odgovara na razvoj dostupnih socijalnih usluga uključujući one koje trebaju doprinijeti smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti. |
| 56 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.7.7.Razvoj civilnog društva | Slažemo se da kapaciteti organizacija civilnog društva kao pružatelja socijalnih usluga trebaju biti podupirani i izgrađeni, međutim smatramo da je nužno organizacije civilnoga društva dugoročno usmjeravati i kapacitirati u inoviranje i pitotiranje novih i/ili poboljšanje postojećih programa socijalnih usluga koje će biti dodana vrijednost postojećim socijalnim uslugama, te ih kapacitirati u smjeru kvalitete, a ne isplativosti u pružanju socijalnih usluga. Organizacije civilnog društva koje pružaju socijalne usluge svoje usluge razvijaju u prvom redu prema potrebama korisnika, kako bi im pružile kvalitetnu uslugu, a ne kako bi bile isplative, te smatramo da je to smjer u kojem se treba razvijati. Dodatno, u potrebama kao i u analizi nisu prepoznate organizacije civilnog društva koje nisu samo pružatelji/ice socijalnih usluga, nego i organizacije koje sustavno prate javne politike i predlažu rješenja za poboljšanje i unapređenje zaštite i promocije socijalnih, kulturnih i ekonomskih prava, posebno ranjivih skupina , ali također nisu uvrštene organizacije civilnog društva koje pilotiraju programe i pristupe - one koje osmišljavaju inovativne pristupe i provode nove programe osnaživanja osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Predlažemo da se te organizacije i njihov doprinos borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti uključe u ovaj Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Također, u akcijskom planu nema razrađenih mjera koje bi odgovorile na potrebu kapacitiranja i podrške organizacija civilnog društva, izuzev djelomično mjere 4: Razvoj i provedba programa usmjerenih smanjenju materijalne deprivacije i socijalne isključenosti ranjivih skupina, gdje je pokazatelj broj OCD-a koje pružaju programe za osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, ali kod koje iz opisa doprinosa provedbi posebnog cilja, vidljivo je da nije usmjerena na izgradnju kapaciteta OCD-a, već specifično na pružanje socijalnih usluga beskućnicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da je sukladno preporukama i prijedlozima EK, dorađen tekst Nacionalnog plana i fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana uz napomenu da je u izradi i Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2021. – 2027. koji djelom odgovara i na vaše komentare. |
| 57 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.8.8.Regionalni razvoj | Najznačajniji izazov vezano uz regionalni razvoj, koji nije adekvatno uključen u prijedlog Nacionalnog olana, su izrazite regionalne razlike u dostupnsoti svih socijalnih usluga, uključujući socijalne usluge za osobe u riziku od siromaštva i u materijalnoj deprivaciji. Paradoksalno, iako potpomognuta područja imaju veće stope rizika od siromaštva, istovremeno su u JLS-ovima u ovim područjima rjeđe dostupne socijalne usluge za građane koji se suočavaju s ovim rizikom. Nadalje, iako je siromaštvo češće u ruralnim sredinama, u njima su manje dostupne socijalne usluge prevencije rizikai podrške osobama koje žive u siromaštvu (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Ove nejednakosti je potrebno bolje artikulirati u poglavlju Regionalni razvoj te na odgovarajući način adresirati, kroz poticanje razvoja i širenja specifičnih socijalnih usluga u područjima s većim stupnjem deprivacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da socijalne usluge tema su Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. koji je također prošao u istom periodu e_Savjtovanje kao i ovaj Nacionalni plan i koji svojim provedbenim programom odgovara na razvoj dostupnih socijalnih usluga uključujući one koje trebaju doprinijeti smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti uvažavajući regionalne nejednakosti. |
| 58 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.8.8.Regionalni razvoj | Navodi se: “Uz navedena programska područja dodatno ističemo važnost kulture kao sastavnog dijela životne svakodnevice, informatizacije socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite. Međutim, i u tim sferama socioekonomske razlike pojedinaca i skupina čine distinkcije u njihovoj dostupnosti.”, nije jasno koje su to sfere u kojima socioekonomske razlike čine distinkcije u njihovoj dostupnosti, pogotovo ako se misli na informatizaciju socijalnih naknada. Predlažemo uskladiti rečenicu tako da ima smisleno značenje. Dodatno, osim informatizacije, ulaganja u infrastrukturu i kulture, niti jedan od ključnih problema koji su nabrojani (poput regionalne neujednačenosti pristupa socijalnih uslugama, radu, potrebe manjinskih skupina) nije razložen - koje su to potrebe i kako će ovaj plan na njih odgovoriti? Predlažemo proširiti razlaganje razvojnih potreba tako da smisleno uključuju i analizu ovih samo nabrojanih ključnih razvojnih izazova. | Prihvaćen | Primljeno na znanje uz napomenu da je sukladno preporukama i prijedlozima EK, dorađen tekst Nacionalnog plana i fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana koji odgovaraju i na Vaše prijedloge. |
| 59 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 3.3. Razvojne potrebe po programskim područjima, 3.8.8.Regionalni razvoj | "Nezaposlenost, niska zaposlenost, niži stupanj obrazovanja, manjak i manja dostupnost socijalnih usluga i komunalne i društvene infrastrukture, značajna zastupljenost manjinskih skupina stanovništva povezani s dodatnim izazovima socijalne isključenosti i segregacije te još uvijek postojećim dugoročnim posljedicama ratnih zbivanja iz 1990-tih i općenito dugotrajnim negativnim demografskim trendovima.”, ova rečenica nema glagol, pa predlažemo ju uskladiti tako da ima smisleno značenje ili koristiti drugačiju interpunkciju da se smisleno poveže sa sljedećom rečenicom. | Prihvaćen | Primljeno na znanje uz napomenu da sukladno strateškom planiranju u Republici Hrvatskoj cijelo područje rada, zaštite na radu i zapošljavanja neće biti zastupljeno ovim nego Nacionalnim planom za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za koji se trenutno provodi i e_Savjetovanje, a koji kroz svoju nadležnost uključuje u provedbeni program i mjere usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. |
| 60 | Centar za mirovne studije | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 4.USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA | Kao što smo gore naveli, Republika Hrvatska ratificirala je konvencije koje garantiraju socijalna i ekonomska ljudska prava. Stoga, strategija treba prvenstveno biti utemeljena na ljudskim pravima kodificiranima u Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Također, među dokumente na nacionalnoj razini, potrebno je uvrstiti i Nacionalni plan za uključivanje Roma 2021 - 2027. | Prihvaćen | Prijedlozi uvršteni u tekst Nacionalnog plana. |
| 61 | Kuća ljudskih prava Zagreb | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 4.USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA | Smatramo da se lista usklađenosti s Europskim strategijama ne može završiti sa navodom “i mnoge druge”, već sve strategije s kojima je ovaj plan usklađen moraju biti trasparentno navedene. Uz to, predlažemo dodati i plan uskladiti i sa najnovijim dokumentima: Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52021DC0102&qid=1615364474217), Strategija EU-a o pravima djeteta (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52021DC0142&qid=1621352303074), EU Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030. (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52021DC0101&qid=1616766625776), Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52020DC0620&qid=1606229270819), Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52020DC0758&qid=1607956232768). Vezano uz nacionalne strategije, obzirom da se kasnije u dokumentu plana civilno društvo navodi i u analizi potreba i kroz mjere, smatramo da je plan potrebno uskladiti i sa prijedlogom Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva za razdoblje od 2021. do 2027., ali i s prijedlogom Nacionalnim planom zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije od 2021. do 2027. | Prihvaćen | U tekst Nacionalnog plana uvršteni su prijedlozi. |
| 62 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 5.OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU | Bilo bi bolje da je prioritet Doprinijeti smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku. Ovako formuliran prioritet ima značenje da će se siromaštvom baviti dominantno karitativnim pristupom, odnosno da smo se kao društvo opredijelili olakšati siromašnim građanima da nastave živjeti u siromaštvu umjesto olakšati im da iz siromaštva izađu, te da se dugoročno siromaštvo iskorjeni | Prihvaćen | Izmijenjen je naziv prioriteta. |
| 63 | GRAD ZAGREB | 5.OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Dopunsko zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna omogućeno je osobama slabijeg socio-ekonomskog statusa i to za sigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.600,12 kn, a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.047,20 kn. Dakle, pravo postoji, mozda se može proširiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da je prijedlog upućen nadležnom nositelju mjere. |
| 64 | Centar za mirovne studije | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.1.Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina | Minimalno, mjere usmjerene na braniteljsku populaciju trebaju se proširiti na ranjive skupine koje su ciljne skupine ove strategije, a to su: 3. Povećanje zapošljivosti i socijalne uključenosti hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji provedbom Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji,9. Unaprjeđenje kvalitete življenja braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata kroz razvoj infrastrukture i provedbu programa u veteranskim centrima te 10. Podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te civilnih stradalnika iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Uz to, nije jasno zašto se u sklopu ovog posebnog cilja jedne javne politike spominje daljnji razvoj volonterstva u Republici Hrvatskoj jer pružanje socijalnih usluga i rad na smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti treba biti plaćen i sustavan rad od strane profesija kojima su predmet rada socijalni problemi, dok razvoj volonterstva može biti nadogradnja dobro funkcionirajućem sustavu. | Prihvaćen | Primljeno na znanje uz napomenu da su mjere vezane uz borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti dio nacionalnih planova i drugih strateških dokumenata u Republici Hrvatskoj i odgovaraju na iznesene prijedloge, a neke i dio aktivnosti mjera iznesenih u Akcijskom planu ovog Nacionalnog plana koje su u međuvremenu unesene u tekst. |
| 65 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.1.Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina | Posebni cilj 1 je preširok i identičan prioritetu, odnosno cilju cijelog Plana (budući da Plan ima samo jedan prioritet, može se govoriti da je to opći cilj Nacionalnog plana) Obzirom na široko postavljeni cilj, mjere su raznovrsne, različite razine općosti i logički nepovezane. Predlažemo ovaj cilj raščlaniti na tri: 1. Smanjenje meterijalne deprivacije, u koji bi ulazile mjere vezane za socijalne naknade i socijalne usluge usmjerene osobama u krajnjem siromaštvu 2. Povećanje zapošljivosti, u koji bi ulazile mjere vezano uz povećanje pristupa obrazovanju odraslih i programi povećanja zapošljivosti korisničkih skupina (svih, ne samo braniteljske populacije). U analitičkom dijelu dokumenta jasno je naznačeno da je stopa rizika od siromaštva najveća za nezaposlene osobe, te ovo zaslužuje posebni cilj. 3. Povećanje dostupnosti i pristupačnosti usluga, ukjlučujući odgojno-obrazovnih, socijalnih, medijskih i kulturnih, osobama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti Smatramo nepotrebnim u ovaj dokument uvrstiti aktivnosti i mjere koje će sustav provesti kao svoju redovnu aktivnost, poput informatizacije i umrežavanja. To su poslovi koji bi se napravili i bez ovog Nacionalnog plana | Nije prihvaćen | Sukladno dogovoru sa Koordinacijskim tijelom – Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije - za strateško planiranje usuglašeno je postavljanje ovog posebnog cilja. |
| 66 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.1.Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina | Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina, mjera 3. smatramo da ova mjera ne bi treba obuhvaćati samo hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji i da bi se temeljem ovog Programa trebao razviti ili proširiti postojeći program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja i na druge prioritetne ranjive skupine u visokom riziku od siromaštva, poput žrtava obiteljskog nasilja, nezaposlenih žena pogotovo srednje i starije životne dobi, nezaposlenih, posebice dugotrajno nezaposlenih, povratnika i raseljenih osoba, migranata, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, tražitelja azila, osoba koje žive na depriviranim područjima i u ruralnim predjelima. | Prihvaćen | Sukladno strateškom planiranju u Republici Hrvatskoj i preporuci EK cijelo područje rada, zaštite na radu i zapošljavanja neće biti zastupljeno ovim nego Nacionalnim planom za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za koji se trenutno provodi i e_Savjetovanje, a koji kroz svoju nadležnost uključuje u provedbeni program i mjere usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. |
| 67 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.1.Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina | Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina - navedene mjere su preširoko postavljene, odnosno nisu specifično osmišljene za različite potrebe i prava različitih ranjivih skupina, izuzev mjera koja se specifično odnose na hrvatske branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te civilnih stradalnika iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Smatramo da je nužno da se mjere donesu specifično za detektirane prioritetne ranjive skupine u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Napominjemo i kako su Državnom revizijom provedbenih dokumenata donesenih na temelju Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.) te njihovog utjecaja na ublažavanje siromaštva utvrđeni nedostaci u provedbi i praćenju, te da je, između ostalog, ciljna skupina u toj provedbi Strategije bila preširoko određena. Iz navedenog popisa mjera, zaključujemo da se isto ponavlja i u ovom Nacionalnom planu, koji bi trebao uvažiti nalaze Revizije i unijeti poboljšanja u odnosu na prethodno razdoblje, odnosno preciznije definirati mjere za ranjive skupine, kako u nacrtu Nacionalnog plana, tako i u pripadajućem Akcijskom planu. | Prihvaćen | Tekst i koncepcija Nacionalnog plana usuglašena je sa Koordinacijskim tijelom za strateško planiranje – Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Prvotno ističemo da se radi o novom sustavu strateškog planiranja koje se uvelike razlikuje od dosadašnjeg po kojem je i spomenuta Strategija izrađivana. Prihvaća se komentar da su mjere preširoko postavljene pa ne daju jasnu sliku intervencija, stoga je tekst Akcijskog plana u dogovoru sa EK dopunjen i aktivnostima koje će se u mjerama provoditi, a biti će sastavni dio godišnjih planova rada provoditelja što je ujedno i u skladu sa preporukama Državnog ureda za reviziju. Naime, općenito mjere su šire postavljene jer odgovaraju područjima intervencija, dok su aktivnosti zapravo konkretni koraci koji će se poduzimati i biti usmjereni na konkretne potrebe pojedinih ranjivih skupina. |
| 68 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.2.Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti | Ovaj je posebni cilj kvalitetno razrađen i mjere su primjerene i međusobno usklađene. Posebno pozdravljamo cilj da se teška materijalna deprivacija djece iskorjeni. Kako je za iskorjenjivanje dječjeg siromaštva nužno iskorjeniti siromaštvo obitelji u kojima djeca žive, predlažemo ostale ciljeve i mjere uskladiti s ovim. | Prihvaćen | Slažemo se da je za iskorjenjivanje dječjeg siromaštva nužno iskorijeniti siromaštvo obitelji stoga su i određene mjere u ovom Nacionalnom planu usmjerene i ka ostvarenju toga cilja kroz provedbu različitih aktivnosti unutar mjera. Radi jasnoće dopunjen je Akcijski plan i za svaku mjeru unesene su i aktivnosti koje će se u istoj provoditi. |
| 69 | GRAD ZAGREB | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.2.Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti | Je li moguće razmišljati o povećanju naknadu za djecu, o posebnim naknada za jednu samohranih roditelja i jednoroditeljskih obitelji, stipendijama itd? | Prihvaćen | U okviru mjere 2: Povećanje primjerenosti socijalnih naknada i poboljšanje pokrivenosti najosjetljivije skupine zdravstveno osiguranih osoba dopunskim zdravstvenim osiguranjem u 1. Posebnom cilju, jedna od aktivnosti je i povećanje osnovice za priznavanje prava na ZMN kao i povećanje osobnih faktora za pojedine članove kućanstva, između ostalih i djecu, za samohranog roditelja, za dijete samohranog roditelja odnosno dijete u jednoroditeljskoj obitelji; : također povećat će se i limit iznosa ZMN za kućanstvo sa jedne na jednu i pol bruto minimalnu plaću u RH. |
| 70 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.2.Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti | Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, navodi se mjera “1. Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja marginalnim i ranjivim skupinama koji su u lošijem socioekonomskom položaju”. Korištenje izraza MARGINALNIM je potpuno neprimjereno. Isto je ponavlja i u “Doprinos posebnog cilja provedbi povezanog cilja Nacionalne razvojne strategije do 2030. “. Isti izraz se ponavlja i na više mjesta u pripadajućem Akcijskom planu, primjerice: “Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja marginalnim i ranjivim skupinama djece i mladih koji su u lošijem socioekonomskom položaju smanjuje se, ali i prevenira siromaštvo i utječe na njihovu socijalnu uključenost. “ Neprihvatljivo je da se marginalizirane društvene skupine naziva marginalnim. | Prihvaćen | Riječ marginalnim zamijenjen je riječju marginaliziranim. |
| 71 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.2.Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti | Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, pokazatelji ishoda su postavljeni samo za dio smanjenja siromaštva. Ukoliko nisu postavljeni mjerljivi pokazatelji za borbu protiv socijalne isključenosti, neće biti moguće pratiti učinke mjera. Napominjemo i kako su Državnom revizijom provedbenih dokumenata donesenih na temelju Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.) te njihovog utjecaja na ublažavanje siromaštva utvrđeni nedostaci u provedbi i praćenju, te da je, između ostalog, pokazatelji učinka nisu bili jasno definirani, te nisu bile određene ciljane vrijednosti. Iz navedenog zaključujemo da se isto ponavlja i u ovom Nacionalnom planu, koji bi trebao uvažiti nalaze Revizije i unijeti poboljšanja u odnosu na prethodno razdoblje, odnosno preciznije definirati pokazatelje učinka i ishode. | Prihvaćen | U pokazatelje ishoda za Poseban cilj 2.: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, dodano je Osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (prema dobi i spolu) sukladno Biblioteci pokazatelja. |
| 72 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.2.Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti | Posebni cilj 2: Prevencija i smanjenje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, navedene mjere su preširoko postavljene, odnosno nisu specifično osmišljene za različite potrebe i prava različitih ranjivih skupina djece. Smatramo da je nužno da se mjere donesu specifično za detektirane prioritetne ranjive skupine djece u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Napominjemo i kako su Državnom revizijom provedbenih dokumenata donesenih na temelju Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.) te njihovog utjecaja na ublažavanje siromaštva utvrđeni nedostaci u provedbi i praćenju, te da je, između ostalog, ciljna skupina u toj provedbi Strategije bila preširoko određena. Iz navedenog popisa mjera, zaključujemo da se isto ponavlja i u ovom Nacionalnom planu, koji bi trebao uvažiti nalaze Revizije i unijeti poboljšanja u odnosu na prethodno razdoblje, odnosno preciznije definirati mjere za ranjive skupine djece kojima su mjere usmjerene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da je sukladno preporukama i prijedlozima EK, dorađen tekst Nacionalnog plana i fokus je stavljen na područja intervencije koja su ili će biti u postavljanju mjera i aktivnosti u provedbenim programima ovog Nacionalnog plana koji odgovaraju i na Vaše prijedloge. |
| 73 | Centar za mirovne studije | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.3.Posebni cilj 3: Povećanje visine obiteljskih i najnižih mirovina | Prema Pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti, jednočlana kućanstva starijih i žena posebno su ugrožena te smatramo da bi trebale biti dodane mjere koje mogu smanjiti stopu siromaštva u tim kućanstvima. Također, udio najnižih mirovina u prosječnoj mirovini nedovoljno ambiciozno je postavljen zbog čega predlažemo znatno veću ciljanu vrijednost te dodatak drugih mirovina s obzirom na to da su stariji, a napose starije žene u samačkim kućanstvima posebno u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. | Djelomično prihvaćen | Povećanjem osnovice kao i osobnih faktora korisnika kućanstva zajamčene minimalne naknade obuhvaćene su predložene ranjive skupine kroz provedbu aktivnosti mjere 2: Povećanje primjerenosti socijalnih naknada i poboljšanje pokrivenosti najosjetljivije skupine zdravstveno osiguranih osoba dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Dodatno ističemo da su ciljane vrijednosti vezane uz udio najnižih mirovina u prosječnoj mirovini postavljene kao projekcije koje će se ovisno o mogućnostima dodatno mijenjati. |
| 74 | Centar za mirovne studije | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.4.Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Predlažemo mjere koje su prilagođene analizi dohotka i Pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti. Također, nejasni su određeni pokazatelji, a pojedine ciljane vrijednosti niže su od onih polaznih. Nadalje, nejasno je zašto je stambeno zbrinjavanje stradalnika i dragovoljaca iz Domovinskog rata navedeno kao posebna mjera dok to isto nije učinjeno za ostale ranjive skupine. Posebice naglašavamo uvođenje mjere stambenog zbrinjavanja za beskućnike, mjere koje doprinose prevenciji beskućništva, mjere koje doprinose prevenciji siromaštva i socijalne isključenosti u području stanovanja, energetskog siromaštva itd. Također, ponovo naglašavamo kako je Hrvatskoj potrebna sveobuhvatna strategija stanovanja i mjere koje će ublažiti negativne pojave na tržištu nekretnina i najma, probleme stambenog kreditiranja, zaduženost građana itd. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da paralelno sa izradom ovog Nacionalnog plana u tijeku su izrade i drugih nacionalnih planova koji su također usmjereni na područja vezana uz suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina (zapošljavanje i tržište rada, stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, usluge u sustavu socijalne skrbi, dječje siromaštvo, OSI, ruralni i regionalni razvoj i dr.). |
| 75 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.4.Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Prema sadržaju mjera, ovaj cilj se odnosi na stambene prilike. Predlažemo izmjeniti ga tako da glasi “Poboljšati stambene prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti koje stanuju u nesigurnim uvjetima” U mjere je potrebno uključiti korisnike u najvećem riziku od beskućništva te one koji natpolovični dio svojih prihoda troše na stanovanje. Također, nedostaju mjere za suzbijanje energetskog siromaštva, što bi bilo u skladu s ostalim nacionalnim i EU prioritetima održivosti i zelene tranzicije. | Nije prihvaćen | Naziv posebnog cilja odgovara mjerama i aktivnostima koje će se provoditi unutar mjere, a popis aktivnosti dodatno smo unijeli za svaku mjeru. Također, napominjemo da paralelno sa izradom ovog Nacionalnog plana u tijeku su izrade i drugih nacionalnih planova koji su također usmjereni na područja vezana uz suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina (zapošljavanje i tržište rada, stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, usluge u sustavu socijalne skrbi, dječje siromaštvo, OSI, ruralni i regionalni razvoj i dr.). |
| 76 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.4.Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, predloženi plan uopće ne prepoznaje problem nedostupnosti stanovanja, niti konsekvence postojećeg modela subvencioniranja stambenih kredita - a to je da se a) dijelu stanoviništva niske kupovne moći koje nije kreditno sposobno ovim modelom onemogućuje rješavanje stambenog pitanja, da b) dio stambeno nezbrinutih građana zbog rasta cijena stanovanja postaje kreditno nesposobno, a c) da se onaj dio građana koji po skupim cijenama kupuju stanove izlaže rizicima imanentnim stambenom kreditiranju (kamatni rizik, rizik od ovhe u slučaju neplaćanja zbog smanjene likvidnosti dužnika itd.). Smatramo da u okviru predloženog Nacionalnog plana predlagatelj mogao pozabaviti negativnim posljedicama stambenog kreditiranja i zaduženosti građana općenito. No naprotiv, ova je tematika u potpunosti izostavljena, a predloženi Nacionalni plan pitanje zaduženosti i financijske neovisnosti više uopće ne prepoznaje kao jedno od programski važnih područja, iako ih postojeća Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014-2020, svrstava u jedno od prioritetnih strateških područja. Isto tako, a posebice u kontekstu očekivanog rasta cijena energenata, neshvatljivo je da je iz ključnih ciljeva izostalo pitanje energetskog siromaštva i dostupnosti energije, a što je bilo prisutno u Strategiji za razdoblje 2014-2020. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da paralelno sa izradom ovog Nacionalnog plana u tijeku su izrade i drugih nacionalnih planova koji su također usmjereni na područja vezana uz suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina i u okviru svojih nadležnosti obuhvatiti stanovanje i stambena pitanja i kreditiranja, energetsko siromaštvo i pitanja energije i dostupnosti energije, pitanja financijske zaduženosti građana, financijsku pismenost i dr. |
| 77 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.4.Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, plan ne prepoznaje problematiku s kojom se suočavaju mnogi, a posebno mladi u urbanim sredinama u Hrvatskoj, a to je pitanje najma stanova na tržištu. Prema podacima ankete koju je Grad Zagreb naručio 2018e godine, skoro 20% mladih u dobi od 18-39 godina svoje stambeno pitanje rješava najmom stana na tržištu. Pritom primjećeno je da se radi o iznimno prekarnom i nestabilnom stambenom statusu niskog standarda stanovanja, a čiji troškovi nerijetko prelaze granicu od 30% primanja kućanstva što dovodi do tzv. stambenog stresa i u mnogim slučajevima čini da kućanstva padaju u rizik od siromaštva kada im stambeni troškovi pređu 40% od primanja kućanstva. Stanovanje u statusu najmoprimca na tržištu nedovoljno je zakonski regulirano Zakonom o najmu stanova koji nije doživio izmjene i dopune u segmentu stambenih odnosa na tržištu najma od devedesetih godina, odnosno vremena njegovog donošenja. Isto tako, Zakon, iako manjkav u svom sadržaju, manjkav je i u definiranju provedbe, odnosno gotovo je nemoguća provedba zakona uslijed smanjenih kompetencija lokalnih samouprava u ovom sektoru budući zakon ne propisuje alate kojim bi lokalne samouprave mogle regulirati stanje na tržištu najma u svom djelokrugu. Neregulirani i prekarni status najmoprimaca dodatno je potaknut u obalnim gradovima gdje se utjecaj turizma na stambeno pitanje gotovo uopće ne promatra kao faktor u generiranju politika i mjera. Smatramo da mjere naznačene ovim planom ne adresiraju ovaj problem koji, u konačnici, generira dodatni porast broja ljudi koji postaju ranjive skupine. Isto tako, istraživanja prepoznaju samačka kućanstva kao posebno pogođena stambenim troškovima, dok mjere ne adresiraju ovaj specifični problem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da paralelno sa izradom ovog Nacionalnog plana u tijeku su izrade i drugih nacionalnih planova koji su također usmjereni na područja vezana uz suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina i u okviru svojih nadležnosti obuhvatiti će stanovanje i stambena pitanja te kreditiranja. |
| 78 | Kuća ljudskih prava Zagreb | 5.1. Prioritet 1. Doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja kroz koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti , 5.1.4.Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, navedene mjere su preširoko postavljene, odnosno nisu specifično osmišljene za različite potrebe i prava različitih ranjivih skupina u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, osim za stradalnike i dragovoljace iz Domovinskog rata. Smatramo da je nužno da se mjere donesu specifično za detektirane prioritetne ranjive skupine u visokom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Napominjemo i kako su Državnom revizijom provedbenih dokumenata donesenih na temelju Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.) te njihovog utjecaja na ublažavanje siromaštva utvrđeni nedostaci u provedbi i praćenju, te da je, između ostalog, ciljna skupina u toj provedbi Strategije bila preširoko određena. Iz navedenog popisa mjera, zaključujemo da se isto ponavlja i u ovom Nacionalnom planu, koji bi trebao uvažiti nalaze Revizije i unijeti poboljšanja u odnosu na prethodno razdoblje, odnosno preciznije definirati mjere za ranjive skupine djece kojima su mjere usmjerene. Uz to, Posebni cilj 4: Unaprijediti životne prilike osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, pokazatelji ishoda ne obuhvaćaju specifično stradalnike i dragovoljace iz Domovinskog rata, a za koje je osmišljena i posebna mjera. Napominjemo i kako su Državnom revizijom provedbenih dokumenata donesenih na temelju Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.) te njihovog utjecaja na ublažavanje siromaštva utvrđeni nedostaci u provedbi i praćenju, te da je, između ostalog, pokazatelji učinka nisu bili jasno definirani, te nisu bile određene ciljane vrijednosti. Iz navedenog zaključujemo da se isto ponavlja i u ovom Nacionalnom planu, koji bi trebao uvažiti nalaze revizije i unijeti poboljšanja u odnosu na prethodno razdoblje, odnosno preciznije definirati pokazatelje učinka i ishode. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da se ovaj Nacionalni plan izrađuje sukladno strateškom planiranju u Republici Hrvatskoj, da je isti usklađen sa drugim nacionalnim strateškim dokumentima u smislu da se mjere i aktivnosti ne preklapaju, a pokazatelj učinka kao i pokazatelji ishoda usklađeni su sa postavljenim mjerama. |
| 79 | Centar za mirovne studije | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 6.POSEBNI CILJEVI I KLJUČNI POKAZATELJI ISHODA | Nije moguće komentirati jer je ovaj dio teksta nevidljiv. | Primljeno na znanje | EXCEL tablica otvara se dvostrukim klikom i preuzimanjem dokumenta. |
| 80 | Kuća ljudskih prava Zagreb | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 6.POSEBNI CILJEVI I KLJUČNI POKAZATELJI ISHODA | POSEBNI CILJEVI I KLJUČNI POKAZATELJI ISHODA , ne možemo komentirati jer nije vidljivo. Predlažemo omogućiti vidljivost i komentiranje navedenog poglavlja. | Primljeno na znanje | EXCEL tablica otvara se dvostrukim klikom i preuzimanjem dokumenta. |
| 81 | Biserka Tomljenović | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 8.INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN | Podaci o izvorima financiranja i ukupnom procijenjenom trošku provedbe ovoga akta prikazani su u Akcijskom planu koji je sastavni dio ovoga akta. Ne nalazim akcijski plan. Ili je ovo nejasno rečeno da će se on u budućnosti priložiti nacionalnom planu koji će se tek izraditi, a rok za izradu nacionalnog plana nije naveden? Potrebno je navesti rok donošenja akcijskog plana. | Primljeno na znanje | Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti također je bio na e_Savjetovanju u periodu od 4. do 19. listopada. |
| 82 | Kuća ljudskih prava Zagreb | NACIONALNI PLAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI , 10.PRILOZI | Sastav Radne skupine, navodi se da je radna skupina bila sastavljena od 1 predstavnika/ice civilnoga društva. Smatramo da je izostanak predstavnika/ica u radnoj skupini civilnog društva koje okuplja ranjive skupine kojima se ovaj plan bavi onemogućilo pravo i smisleno uključivanje “kao viši stupanj dvosmjernog procesa putem kojega su predstavnici zainteresirane javnosti aktivno uključeni u radna tijela za izradu, praćenje provedbe i vrednovanje dostignuća strateškog dokumenta”. Apsolutno je jasno da ranjive skupine, pogotovo manjine i one čiji glas u javnosti nije toliko zastupljen, moraju biti uključene u procese koji se tiču njih direktno i moraju moći upozoriti na potrebe putem predstavnika/ica civilnog društva u radnoj skupini. Predlažemo smisleno i na vrijeme ih uključiti kod pisanja novog plana i kod svake izrade akcijskog plana, a pri izradi konzultirati i izvješća organizacija civilnog društva i preporuke Pučke pravobraniteljice, Pravobraniteljice za djecu i Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje uz napomenu da su u postupku izrade Nacionalnog i prvog provedbenog programa konzultirani i ostali relevantni dionici uključujući i civilno društvo te akademsku zajednicu. Naime, u svrhu izrade akta strateškog planiranja primijenjen je partnerski pristup pri izboru i imenovanju članova radne skupine za izradu Nacionalnog plana. U radnoj su skupini sudjelovali predstavnici tijela od značenja za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Tehnički nije bilo moguće uključiti sve predstavnike jer se radi o opsežnom području stoga su po potrebi uključivani i/ili konzultirani predstavnici akademske zajednice, koordinatori za strateško planiranje tijela državne uprave, predstavnici tijela državne uprave nadležnih za provedbu javnih politika u područjima koja obuhvaća Nacionalni plan kao i niz drugih relevantnih dionika. Dodatno napominjemo da se popis svih dionika koji su sudjelovali u izradi Nacionalnog i Akcijskog plana iznosi u Obrascu izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |