Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. i Akcijski plan upravljanja rizicima od katastrofa za razdoblje 2021. do 2024. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 3.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 3.3.Požari otvorenog tipa | Georeferencirani sloj procjene rizika, ranjivosti prometne infrastrukture prilikom evakuacije i prohodnosti operativnih snaga, kao i određenje evakuacijskih puteva „bez prolaza” itd. već je izrađen za cjelokupno područje južnog dijela RH, kao i predložene preventivne mjere smanjenja gorive mase vegetacije u područjima visokog rizika kako bi se spriječio ulazak požara u naseljena područja (pogotovo s naglaskom na otoke s problematikom reagiranja u prebacivanju dodatnih snaga) čime se stvorila stručna podloga za lokalne vlasti u poduzimanju potrebnih mjera na što bi ih se moglo potaknuti i u ovom dokumentu u dijelu teksta dodatnog razvojnog potencijala. https://emergency.copernicus.eu/mapping/list-of-components/EMSN041 https://emergency.copernicus.eu/mapping/list-of-components/EMSN059 | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 2 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 2.USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA, 12.12.Zaslanjenost kopna | 3) Strategijom upravljanja vodama Komentar: dodati i integralno upravljanje obalnim područjem (ICZM Protokol) https://mingor.gov.hr/integralno-upravljanje-obalnim-podrucjem-iuop/1439 | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 3 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 1.UVOD, 1.1.Važnost upravljanja rizicima od katastrofa za Republiku Hrvatsku | Komentar: dio teksta (organizacije civilnog društva, udruge i dr.) zamijeniti (organizacije civilnog društva poput udruga i dr.) Obrazloženje: Udruge su vrsta organizacija civilnog društva, kao i npr. zaklade, ustanove (vrtići, škole, knjižnice i dr.), mjesni odbori.. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 4 | Plovput d.o.o. | STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA do 2030., 6.INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN | Poštovani, predlažemo nadopunu teksta, a kako slijedi: 6. INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN; KPI 2.2. Jačanje sposobnosti i kapaciteta; Strateški cilj 2. Povećanje spremnosti za upravljanje katastrofama Redni broj: 15 Strateški projekt: Modernizacija flote Plovputa d.o.o. u svrhu održavanja sigurnosti plovidbe na morskim plovnim putovima Republike Hrvatske Trajanje projekta: 2022.- 2026. Odgovorno trgovačko društvo: Plovput d.o.o. Aktivnosti/indikatori: 1. Nabava dva radna broda i pet brodica posebne namjene (projektno-tehnička dokumentacija brodova i brodica je izrađena i odobrena od strane HRB-a) 2. Nabava opreme za sprječavanje onečišćenja Ukupni troškovi projekta su 145.658.231,00 kuna od toga prihvatljivih troškova 116.744.044,00 kuna i bespovratnih sredstava 99.232.437,00 (85%). Izrađena CBA, veljača 2021. Prema potrebi dostavit ćemo potpunu dokumentaciju projekta. Srdačan pozdrav. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 5 | Plovput d.o.o. | STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA do 2030., 3.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA | Poštovani, nalazimo potrebnim ovim putem apelirati na integraciju razvojnih potreba i potencijala Plovputa d.o.o. u ovaj ključan nacionalni strateški dokument na odgovarajući način. Nažalost, nije se sagledala važnosti identificiranih razvojnih potreba Plovputa d.o.o. kojem je temeljna zadaća održavanje sigurnosti morskih plovnih putova, uklanjanje podrtina, što je i te kako primjenjivo u pogledu znatnog smanjenja rizika od katastrofa (posebno vezano za prevenciju onečišćenja mora u točki 10.10. dokumenta te prevenciju pomorskih nesreća i havarija). Ne umanjujući značaj i vrijednost svih projekata i razvojnih inicijativa spomenutih u Indikativnom financijskom planu (Poglavlje 6.), molimo Vas da osigurate nadopunu teksta ove strategije sa podatcima projekta Modernizacija flote Plovputa d.o.o. u svrhu održavanja sigurnosti plovidbe na morskim plovnim putovima Republike Hrvatske. Prema potrebi dostavit ćemo potpunu dokumentaciju projekta, a koja uključuje Studiju izvodljivosti s analizom troškova i koristi, prijavni obrazac s detaljnim proračunom i projektni plan nabave. Srdačan pozdrav. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 6 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA do 2030., 2.USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA | Ukoliko je moguće, podzakonskim aktom bi mogla biti definirana izrada sloja ranjivosti područja općenitog karaktera na razne prijetnje kao jedan od dokumenata prostornog uređenja što bilo itekako korisno u dinamičnom okruženju nakon katastrofe i procjeni preostalog rizika što je predstavljalo problem nakon potresa u Zagrebu, kao i pouzdanijoj izradi procjene rizika obzirom da većina nadležnih institucija stavlja naglasak na prijetnju te bi im pripremljeni sloj itekako dobro došao u postizanju jednoobraznosti i lakšoj usporedivosti sektorskih analiza, jer je i za očekivati navedenu primjenu slojeva ranjivosti nakon 2025. godine obzirom na razvoj metodologije u svijetu te da su navedeni podaci već dostupni u drugim državama, kao i georeferencirani ekonomski gubici određenog područja u monetarnoj vrijednosti što primjerice Njemačka već ima na cjelokupnom teritoriju. Bez navedenog sloja (uz LIDAR snimanje izloženosti područja) izrazito je teško pouzdano odrediti indirektne i dugoročne utjecaje, kao i kaskadno djelovanje za što je očekivati obradu do 2030. godine. Također, geokodiranje i jednoobrazno nazivlje ulica olakšalo bi korištenje prostornih podataka u uvjetima rada nakon nastanka katastrofe. | Nije prihvaćen | U navedenom poglavlju navode se postojeći dokumenti s kojim je Strategija u skladu. Predložene aktivnosti već su dio aktivnosti predviđenih u Strategiji upravljanja rizicima od katastrofa, posebice, izrada karata i baza podataka te procjena rizika. |
| 7 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA do 2030., Prilog 1. SWOT i TOWS analize nositelja politika | Pod PRIJETNJE navedena je prenormiranost u odnosu na druge zemlje. Ovo u području sustava civilne zaštite možda bi bilo bolje zamijeniti s „nedovoljnom jednoobrazanošću” obzirom da je primjerice svaka županija izrađivala procjene rizika prema vlastitoj metodi i nespretno određenim kriterijima posljedica te i jedan od ključnih dokumenta Državni plan djelovanja civilne zaštite nije izrađen. Također, to se odnosi i na raspršene podatke u više različitih dokumenata, sektora i razina. | Nije prihvaćen | Pojmovi jednoobraznost i prenormiranost nisu istog značaja. Strategijom identificiran problem (prenormiranosti) vezan je uz preklapanje nadležnosti i odgovornosti koji se rješava komunikacijom i suradnjom institucija te definiranjem prihvatljive razine normiranosti i konzistentnosti u provedbi. Identificirani problem nije vezan uz izradu procjene rizika koje su već pravno definirane i opisane. |
| 8 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 3.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 14.14.Koordinacija djelovanja sustava civilne zaštite | S obzirom na zaključke iz Nacionalne procjene rizika od katastrofa koja je bila polazni dokument za izradu ovog dokumenta, gdje stoji:: 8.1 Područje preventive: „.. važno je ispuniti dio očekivanja u primjeni Zakona [1], prvenstveno onih vezanih uz promjenu paradigme sustava. Promjena se može ostvariti jedino na način da se težište prioritetnih interesa s područja reagiranja, održavanja i jačanja spremnosti operativnih kapaciteta prebaci na područje preventive“, te 8.4. Zaključci o stanju sustava civilne zaštite Republike Hrvatske, gdje se navodi: „Ukupna razina spremnosti sustava civilne zaštite na području preventive procijenjena je nisko“ dok je „Ukupna razina spremnosti sustava civilne zaštite na području reagiranja procijenjena je visoko“, a „Ukupna razina spremnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite procijenjena je visokom Razinom“ iz čega je „razvidno kako je sustav neravnomjerno razvijen na različitim razinama na kojima se temeljem Zakona [1] obvezno mora ustrojiti“, te 8.1.5. „provođenje preventivnih mjera financira se u razmjerno minornom postotku u odnosu na njihov značaj za sustav civilne zaštite u cjelini. Istovremeno se, također nerazmjerno visoko prema značaju za cjeloviti sustav i to u iznosu većem od 98% od ukupno izdvojenih sredstava, financira djelatnost operativnih kapaciteta za reagiranje u katastrofama“, Iz svega gore navedenog, nije jasno zbog čega se ovaj strateški dokument ne trudi prebaciti težište s pružanja odgovora na dokazano zapostavljeni segment prevencije. Preporuke unutar ovog stavka 14.14 odnose se na: jačanje tehničkih kapaciteta, dodatna ulaganja u opremu, daljnji razvoj vještina operativnih snaga, osposobljavanje građana za djelovanje „u izvanrednim situacijama“, dok se i dalje skoro potpuno marginalizira potreba ulaganja u prevenciju u vidu jačanja razumijevanja rizika u svim sektorima i na svim razinama, razvoja kapaciteta za podršku u jačanju otpornosti gradova i zajednica, naglasak na podizanju svijesti donosioca odluka i javnosti o potrebi sustavnog djelovanja na smanjenju rizika, potrebi provođenja istraživanja o ranjivosti zajednice, o mnogobrojnim koristima rješenja bliskih prirodi na smanjenje rizika i prilagodbu klimatskim promjenama, preporuci o jačanju suradnje s udrugama za zaštitu okoliša u cilju pomoći u jačanju svijesti o važnosti zdravog okoliša za smanjenje rizika od katastrofa, itd. Već u sljedećem odjeljku, 4. Strateški ciljevi, daje se značaja prevenciji, međutim, kroz dokument to je jako neujednačeno. Također, nedostaju primjeri dobre prakse za korisnike strategije što sve može uključivati djelovanje na jačanju otpornosti, odnosno smanjenju ranjivosti, indirektnom utjecaju za što postoje i metodološki primjeri koje smo i sami razvijali na EU razini te educirali nadležne u drugim državama, kakvih istraživanja nedostaje kao i iz kojih sve brojnih razloga stručna zajednica prioritetno preporuča primjenu već postojećih alata i dokazanih rješenja. | Nije prihvaćen | Trenutni ukupni iznos procijenjenih potrebnih ulaganja do 2030. godine je 16.792.336.125 kuna od čega se 6.015.938.712 odnosi na ulaganje u postizanje Strateškog cilja 1. Smanjenje rizika od katastrofa. Radi se o postotnom udjelu od oko 36% što je značajan udio u ulaganjima u usporedbi s dosadašnjim ulaganjima u smanjenje rizika od katastrofa. Napominjemo i da se radi o aktivnostima koje, iako prioritetne i vrlo učinkovite, ne potražuju jednako sredstava kao što to potražuje ulaganje u opremu i infrastrukturu potrebnu za odgovor na katastrofe iz čega možemo zaključiti da je planiran mnogo veći broj aktivnosti na smanjenju rizika u usporedbi s aktivnostima povećanja spremnosti. |
| 9 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 2.USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA, 13.13.Bolesti bilja | Dodati: 1. Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. (Države članice prepoznale su potrebu za jačanjem napora rješavanjem izravnih i neizravnih uzroka gubitka bioraznolikosti i prirode. Ponovile su poziv da se ciljeve bioraznolikosti u potpunosti integrira u druge sektore, poput poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, te osigura dosljedna provedba mjera EU-a u tim područjima. https://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/strategy/index_en.htm 2. Strategija „od polja do stola” koja također želi osigurati održivu proizvodnju hrane, među ostalim znatnim smanjenjem upotrebe pesticida, antimikrobnih sredstava i gnojiva te ekološkom poljoprivredom. https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/from-farm-to-fork/ 3. EU-ova strategija održivosti u području kemikalija kojom se također nastoji stvoriti netoksični okoliš s višom razinom zaštite ljudskog zdravlja i okoliša https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=COM%3A2020%3A667%3AFIN | Nije prihvaćen | Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Sektor fitosanitarne politike uz pribavljeno interno mišljenje Sektora za EU poslove i međunarodnu suradnju, smatra kako Strategiju od polja do stola (F2F) nije potrebno uvrstiti u poglavlje 2 (USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA.) Naime, poglavlje 2 prvenstveno se odnosi na NRS te ostale nacionalne strategije. F2F je dokument EK i kao takav pravno neobvezujući za DČ. Ona u prvom redu razrađuje ciljeve i aktivnosti koji su bili opisani u Europskom zelenom planu te kojima se posebni naglasak stavlja na veći doprinos poljoprivrede i cijelog lanca hrane zaštiti okoliša i ostvarenju klimatske ambicije EU-a. Također F2F kroz akcijski plan navodi mjere i zakonodavne akte koje će se tek morati donijeti u narednom razdoblju. U ovom trenutku dakle još nije poznat točan način i sadržaj tih zakonodavnih i drugih akata iz akcijskog plana za razdoblje do 2024. godine stoga nije moguće definirati stav o svim otvorenim pitanjima, koja će se raspravljati u vremenu koje nam predstoji. Uz to, mjere i akti nemaju sadržajnu poveznicu sa Strategijom upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. |
| 10 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 2.USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA, 1.1.Poplave | (4) Državnim planom obrane od poplava Komentar: dodati i integralno upravljanje obalnim područjem (ICZM Protokol) https://mingor.gov.hr/integralno-upravljanje-obalnim-podrucjem-iuop/1439 | Nije prihvaćen | Integralno upravljanje obalnim prostorom širok je pojam koji obuhvaća prostorni razvoj prostora gdje se dotiču kopno i more, poput zagađenja mora, erozije i sedimentacije, relativnog izdizanje morske razine, olujne pojave i slično. Poglavlje poplave odnosi se, što je i sukladno s Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku na poplave koje nastaju uslijed izlijevanja kopnenih vodenih tijela |
| 11 | Luka Marinovic | 2.USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA, 2.2.Potresi | Poštovani, uz svo dužno poštovanje prema navedenim strategijama i planovima, u niti jednom nije pokrivena tema "nabavka novih seizmografa", koji su se pokazali neophodni za daljnji rad Seizmološke službe u Hrvatskoj. "Nacionalne infrastrukture prostornih podataka 2020." se niti u jednom svom dijelu nije referencirao za nabavku novih seizmografa i plana raspoređenja istih po Hrvtaskoj - samo povezivanje na EMSC mrežu (strane seizmografe iz EU sa stranim podacima). Sve to se posebno pokazalo potrebnim nakon zagrebačkog potresa 22.3.2020. i petrinjskog potresa 29.12.2020., te kasnijim podrhtavanjima tla. Mobilni uređaji koji su nabavljeni, su samo pričuvne mobilne verzije i nisu dovoljne za pračenje povećane seizmološke aktivnosti. Predlažem izraditi dodatni program i strategiju razvitka Seizmološke službe i opskrbe iste s potrebnom aparaturom, kako bi se bolje objasnili, locirali i pratili potresi u Hrvatskoj. Hvala, | Nije prihvaćen | Nabava seizmografa pokrivena je kroz projekte Seizmološke službe RH, poglavito „Primijenjena istraživanja seizmičnosti Republike Hrvatske za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika od potresa“. |
| 12 | Luka Marinovic | 2.USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA, 12.12.Zaslanjenost kopna | Poštovani, ovdje nije uopće spomenut projekt ASTERIS, koji Italija provodi zajedno s Hrvatskom i veže se za prodor slane vode Mediteranu. Link na projekt: https://www.voda.hr/hr/asteris-prilagodba-prodoru-slane-vode-u-scenarijima-podizanja-razine-mora Vjerujem kako bi ga trebalo češće spomenuti, jer zbog prodora slane vode se desilo više pomora slatke ribe u priobalnim jezerima Hrvatske. Hvala, | Nije prihvaćen | Važnost smanjenja rizika od zaslanjenosti kopna elaborirana je i pojašnjena u tekstu te se, sam rizik obrađen u Procjeni rizika od katastrofa koja je podloga za izradu Strategije upravljanja rizicima, odnosi na zaslanjivanje kopna. U tekstu poglavlja Usklađenost s nacionalnom razvojnom strategijom, sektorskim i višesektorskim strategijama te dokumentima prostornog uređenja navode se postojeći dokumenti s kojima je Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine u skladu. |
| 13 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 3.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 5.5.Ekstremne temperature | Dio teksta "element ublažavanja posljedica visokih temperatura" zamijeniti s "element prilagodbe visokim temperaturama, kao i ublažavanja njihovih učinaka" ukoliko je riječ o upravljanju, a ne smanjenju. | Djelomično prihvaćen | Predložen tekst ne odražava funkciju mjera iz Strategije. Unesen tekst: „Kako bi se smanjio rizika od ekstremnih temperatura važan element predstavljaju…“ |
| 14 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 3.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 7.7.Industrijske nesreće | Pod razvojne potrebe moglo bi se navesti i NATECH "Natural Hazards Triggering Technological Disasters" nesreće. | Primljeno na znanje | Poglavlje Opis razvojnih potreba i razvojnih potencijala ne bavi se opisom različitih uzročnika pojedinih katastrofa. U sklopu Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. planiraju se aktivnosti izrade procjene rizika u kojim se može razmotriti obrada „Natural Hazards Triggering Technological Disasters“. |
| 15 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA do 2030., Prilog 3. Akcijski plan upravljanja rizicima od katastrofa | KPI2.1. KOMENTAR: Nejasno je da li će se sa 500 000 kuna financirati izrada Državnog plana djelovanja civilne zaštite ili provesti edukacija 46 sudionika? Strateški projekt 6 KPI2.2. Tekst "Razvijeni sustavi prikupljanja podataka, predviđanja i procjena rizika od nastanka izvanrednih događaja, mogu omogućiti njihovo pravovremeno predviđanje" zamijeniti s "Poboljšanje sustava za predviđanje nadolazećih prijetnji, sustava ranog upozoravanja i uzbunjivanja, uključujući poboljšanje sustava za prikupljanje i analizu podataka". Strateški projekt 2 KPI 2.2. Strateški projekt 3 KPI 1.2. Komentar: Navedeni proračun osim promocije mjera i edukaciju bi bilo svrhovito upotrijebiti i na konkretnije mjere prilagodbe klimatskim promjenama i posljedicama na zdravlje ljudi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 16 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 4.STRATEŠKI CILJEVI, 2.2.Strateški cilj 2. Povećanje spremnosti za upravljanje katastrofama | Nadopuna teksta: Društveni razvoj i napredak doprinosi pojavom novih kompleksnijih prijetnji koje utječu na sve izraženije osobine rizika poput: • kompleksnosti, nepouzdanosti, rasta • brzih promjene u okruženju i • povećanja ranjivosti vezano uz tehnološke, društvene i prirodne rizike. Što dovodi do ključnih izazova suvremenog sustava civilne zaštite: • rastuća međuovisnost suvremenih rizika i prijetnji • rastuća potreba za financijskom učinkovitošću i • promjene u informacijskim i komunikacijskim sustavima vezane uz tehnološki napredak. | Primljeno na znanje | Isto je već navedeno i argumentirano u postojećem tekstu Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. |
| 17 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 3.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 14.14.Koordinacija djelovanja sustava civilne zaštite | Obzirom na terensko iskustvo i naučene lekcije smatramo potrebnim izraditi zajedničke principe djelovanja temeljnih operativnih snaga što bi značajno doprinjelo u postizanju cilja učinkovitije koordinacije i pravovremenog djelovanja, podizanja spremnosti te stvaranja modernijeg, bržeg i ekonomski održivog sustava. | Primljeno na znanje | Isto je već uključeno u tekst i aktivnosti Strategije koje se odnose na ispunjavanje drugog Strateškog cilja Strategije: Povećanje spremnosti za upravljanje katastrofama. |
| 18 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 3.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 13.13.Bolesti bilja | Nužnost izbjegavanja primjene pesticida nije u njihovoj smanjenoj djelotvornosti uslijed učinka klimatskih promjena, već u njihovoj toksičnosti na zdravlje ljudi i okoliš, što uključuje poremećaj bioraznolikosti, kao i izumiranje pčela. Svako korištenje pesticida sa sobom nosi negativne posljedice na ekosustav u kome se primjenjuje i okolne ekosustave. Smanjenje upotrebe pesticida je jedan od temelja održive poljoprivrede i održivog razvoja. Komisija je u svibnju 2020. usvojila prijedlog strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. Cilj je te strategije europsku bioraznolikost usmjeriti na put oporavka do 2030., od čega će korist imati ljudi, klima i planet. Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. predlaže mjere koje uključuju jačanje zaštićenih područja u Europi i obnovu narušenih ekosustava povećanjem ekološke poljoprivrede, smanjenjem upotrebe i štetnosti pesticida te sadnjom stabala. Komisija je 2020. usvojila strategiju „Od polja do stola” kao jednu od ključnih mjera u okviru europskog zelenog plana kojom do 2030. želi prepoloviti upotrebu pesticida i gnojiva te prodaju antimikrobnih sredstava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 19 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | 3.OPIS RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA, 6.6.Suša | Poticanje istraživanja o tzv. regenerativnom pristupu u poljoprivredi koji obuhvaća poljoprivredne principe i metode čijom se primjenom povećava bioraznolikost, plodnost tla, kruženje vode, zadržavanje vlage u tlu i pojačavaju se usluge ekosustava. Poticanje uspostavljanja gradskih kompostana kako bi se, uz smanjenje emisija metana koje nastaju truljenjem hrane, dobivao nutritivni kompost za jačanje otpornosti tla kako bi se biljke bolje nosile s promijenjenom klimom. | Primljeno na znanje | Predložen tekst ne odražava funkciju mjera iz Strategije. Unesen tekst: „Kako bi se smanjio rizika od ekstremnih temperatura važan element predstavljaju…“ Primljeno na znanje |
| 20 | Hrvatska udruga kriznog menadžmenta | STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA do 2030., 2.USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA | Degradirani ekosustavi pogoršavaju negativne učinke klimatskih promjena, a klimatske promjene uzrokuju daljnju degradaciju ekosustava. Stoga, Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. prepoznaje važnost područja očuvanja prirode, primjene prirodi bliskih rješenja (u upravljanju vodama ) te razvoja i očuvanja zelene i plave infrastrukture. Komentar: primjene prirodi bliskih rješenja za smanjenje rizika od katastrofa radi višestrukih koristi koje pružaju takva rješenja, njihove troškovne učinkovitosti te dugoročnosti rješavanja društvenih izazova poput klimatskih promjena. Pristupi smanjenju rizika od katastrofa temeljeni na ekosustavima imaju za cilj poboljšanje stanja i otpornosti ekosustava u urbanim, ruralnim i divljim područjima i kao takvi doprinose provedbi Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa, a doprinose i postizanju ciljeva očuvanja biološke raznolikosti, prilagodbe klimatskim promjenama, odnosno ciljevima Zelenog plana EU. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 21 | Ured pučke pravobraniteljice | STRATEGIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA do 2030. | Kako se navodi u Strategiji, radi se o dugoročnom aktu strateškog planiranja Vlade Republike Hrvatske koji je izrađen u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te Zakonom o sustavu civilne zaštite i temeljem Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, a njome se ispunjava i zakonska obaveza i uvjet za provedbu fondova EU. Također, usklađena je s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Pozdravljamo proaktivni pristup upravljanju rizicima koji je zastupljen u Strategiji i kojom će Republika Hrvatska doprinijeti ispunjenju obveza iz međunarodnih sporazuma: Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa 2015.-2030., Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Također smatramo bitnim prepoznavanje važnosti područja očuvanja prirode, primjene prirodi bliskih rješenja u upravljanju vodama te razvoja i očuvanja zelene i plave infrastrukture pri čemu je utjecaj klimatskih promjena opisan za poplave, požare otvorenog tipa, epidemije i pandemije, ekstremne temperature, suše, snijeg i led, klizišta te zaslanjenost kopna, većina kojih našu zemlju već pogađaju. Stoga je nesumnjiva potreba donošenja dokumenta kojim se dugoročno planira upravljanje rizicima od katastrofa, što i jest cilj Strategije, te bi korak dalje u proaktivnom pristupu bilo uključivanje nulte prevencije, odnosno aktivnosti koje će ograničiti potencijalne izvore onečišćenja, primjerice mora, na način da se ograniče ili zabrane aktivnosti koje more onečišćuju, što bi u punom značenju bio i ekološki osviješten pristup upravljanju rizicima. Strategijom se posebno naglašava potreba za edukacijom kroz sustavno osnaživanje, odnosno uvođenje teme smanjenja rizika od katastrofa u nastavne programe, što je detaljno razrađeno u Planu, a koji preventivni pristup smatramo korisnim i što je također bilo predmetom preporuke pučke pravobraniteljice u Izvješću Hrvatskom saboru za 2017. godinu, namijenjene većem broju institucija (Ministarstvu unutarnjih poslova, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, Ministarstvu znanosti i obrazovanja), ukazujući na potrebu da unutar svojih resora uvedu sustavnu edukaciju o zaštiti i spašavanju, u obrazovne institucije i javne ustanove. Naime, pučka pravobraniteljica, sukladno svojim ovlastima i s posebnom pažnjom prati utjecaj različitih izvanrednih i/ili katastrofalnih događaja na ostvarivanje ljudskih prava, počevši od katastrofalne poplave na području Vukovarsko-srijemske županije u svibnju 2014. godine, požara koji je u srpnju 2017. godine ušao u okolna mjesta i Grad Split te zahvatio odlagalište otpada Karepovac, proglašenje epidemije nove zarazne bolesti COVID-19, 11. ožujka 2020. godine, potresa koji je u ožujku iste godine pogodio Grad Zagreb te katastrofalnog potresa koji je u prosincu 2020. razorio područje Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke i Karlovačke županije. Dakle, pojedina poglavlja obuhvaćena Strategijom, kao što su poplave, požari, potresi, klizišta, pandemija, već su bila predmetom postupanja ove pravobraniteljske institucije. Riječ je o izvanrednim događajima koji su u opasnost doveli i/ili odnijeli ljudske živote i zdravlje, životinje, imovinu - najčešće i dom, te je o njima pučka pravobraniteljica izvještavala Hrvatski sabor i javnost u godišnjim te posebnim izvješćima o stanju ljudskih prava, dajući preporuke za unapređenje sustava zaštite od izvanrednih događaja koji imaju negativan učinak na ljudska prava. Pritom su stečena iskustva i saznanja korisna i za izradu još učinkovitije i sadržajnije Strategije, koja se donosi za razdoblje od sljedećih osam godina, zbog čega u ovome e-savjetovanju ukazujemo na zaključke i preporuke koje su tada donesene, a koje su i ovdje primjenjive. Jedan od takvih događaja je bila katastrofalna poplava iz svibnja 2014., u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja se zbog velikih količina kiša i vodenog vala povezuje s klimatskim promjenama, i zbog koje je Vlada RH po prvi puta proglasila katastrofu. Pučka pravobraniteljica je temeljem podataka dobivenih kroz višednevne terenske posjete i razgovore sa stradalim stanovništvom, čelnicima JLRS, Stožerom civilne zaštite, Hrvatskim crvenim križem te humanitarnim i drugim organizacijama koje su sudjelovale u sanaciji i spašavanju na poplavljenom području, te temeljem pritužbi građana po kojima su vođeni ispitni postupci, izradila posebno Izvješće o ljudskim pravima u katastrofi uzrokovanoj poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojem su prikazani razmjeri katastrofe iz perspektive ljudskih prava. Iako se Izvješće odnosilo na konkretnu situaciju i njene posljedice, u njemu navedene preporuke su primjenjive i na druge krizne situacije čije posljedice mogu utjecati na razinu ostvarivanja ljudskih prava, poput prava na život i zdravlje, prava na pristup informacijama, prava na dom, kao i na očuvanje prirode i okoliša. Jedna od takvih preporuka, primjenjiva i na Strategiju, jest da se za učinkovitost zaštite i spašavanja u kriznim situacijama, jasno definiraju dugotrajno održivi modeli financiranja vatrogastva i civilne zaštite, vodeći računa o lokalnim zajednicama čiji proračun ne može pokriti troškove nastale štete i/ili nema dovoljno prihoda za ulaganje u sustav zaštite i spašavanja te zaštite od požara, što je posebno važno u kontekstu KPI 2.2. Jačanje sposobnosti i kapaciteta i aktivnosti usmjerenih na izgradnju i opremanje kapaciteta sustava civilne zaštite (strateški projekt 7). U Izvješću je također istaknuta važnost da se za vrijeme katastrofe vode pravovremene i cjelovite službene evidencije stradalih osoba i njihovih osnovnih životnih potreba, uključujući i pojedinačne evidencijske kartone, što se nadovezuje na Strateški projekt 8. (KPI 2.2.) Razvijanje operativnih sposobnosti za djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama. Nužno je i propisivanje standarda za kolektivni smještaj, kao mjeru žurnog smještaja u odgovoru na izvanrednu situaciju, koristeći dostupna međunarodna iskustva u pogledu veličine potrebnog prostora za stanovanje po osobi, specifičnosti potreba ranjivih skupina te pratećih sadržaja koje treba imati svako smještajno naselje. Kako prilikom postupanja u navedenom slučaju poplave, tako i kod ostalih izvanrednih događaja, nužno je pružiti psihološku pomoć građanima, koja treba biti kontinuirano dostupna i pristupačna te po potrebi prilagođena posebnim potrebama pojedinih građana, i to kroz izravni i proaktivni pristup u mjestima boravka svih potrebitih osoba, a ne samo onih koji ju traže. Pritom je potrebno posebno voditi računa o ranjivim skupinama, kao i da psihološka pomoć bude raspoloživa i volonterima te stručnim i drugim osobama angažiranim u obrani od katastrofe, zbrinjavanju stradalih ili sanaciji. S obzirom da je u okviru KPI 2.2. predviđen strateški projekt 6 koji je usmjeren na uspostavu međuresornih timova za zaštitu kulturne baštine, važno bi bilo imati i strateški projekt koji je usmjeren na osiguravanje psihološke pomoći građanima. Nadalje, stečeno iskustvo je pokazalo da je prilikom saniranja posljedica svake katastrofe važno propisati jasne i transparentne kriterije i načine distribucije humanitarne pomoći, te da ona treba biti distribuirana svima kojima su ugrožene osnovne životne potrebe, na jednak način i u istom vremenskom periodu, neovisno o statusu i vlasništvu kojeg su stradale osobe imale prije krizne situacije, te je potrebno osmisliti strateški plan i za ovu aktivnost unutar KPI 2.2. U ovakvim je slučajevima također potrebno troškove struje otpisati na transparentan način te se računi vezani uz kućanstvo ne bi trebali naplaćivati vlasnicima do završetka obnove nekretnine stradale u katastrofi, kao jedna od aktivnosti usmjerenih na jačanje odgovora na katastrofe. Dosadašnje postupanje povodom više ovakvih događaja pokazalo je da se informiranje o postupku obnove i drugih prava stradalih građana treba provoditi neposredno, kontinuirano i pravovremeno, radi prevencije njihovog daljnjeg traumatiziranja. Kao jedna od aktivnosti usmjerenih na jačanje odgovora na katastrofu, također je potrebno uvesti informativne mobilne točke u mjestima u kojima borave stradale osobe, a koje bi uključivale i besplatnu pravnu pomoć. Daljnja iskustva u zaštiti ljudskih prava u kriznim situacijama, stečena su postupanjem pučke pravobraniteljice vezano uz požar koji je 2017. ušao u okolna mjesta i Grad Split te zahvatio i odlagalište otpada Karepovac, što se također povezuje s klimatskim promjenama zbog toplinskih valova i visokih temperatura. Navedeni je događaj ukazao na potrebu pojačanog nadzora protupožarne inspekcije terenskim obilascima i provjerama planova zaštite od požara, kao i potrebu provedbe nadzora hidrantske mreže za gašenje požara, posebice u požarima ugroženim županijama, što je bilo predmetom preporuke pučke pravobraniteljice Ministarstvu unutarnjih poslova, u Izvješću za 2017. godinu. Ujedno je Hrvatskim šumama preporučeno osiguranje postavljanja video-nadzora na području cijele UŠP Split i drugih požarima ugroženim područjima, do početka požarne sezone 2018., koji video nadzori su u Strategiji i Planu predviđeni, ali primjećujemo da se u nacrtima ovih dokumenata ne navodi ulaganje u sustav hidrantske mreže, što smatramo bitnom mjerom. Nejasno je zašto je taj dio sustava odbrane od požara izostao, odnosno da li se stanje hidrantske mreže u međuvremenu unaprijedilo. Splitski je požar pokazao međusobnu neusklađenost sustava vatrogastva i sustava civilne zaštite na zakonodavnoj i operativnoj razini, te potrebu za daljnjim ulaganjem u vatrogasne i preventivne aktivnosti uz uvodno spomenutu nužnost sustavne edukacije djece i građana o zaštiti i spašavanju, a posebno je istaknuta važnost suradnje institucija i građana, kako bi se vratilo povjerenje u sustav. Navedene su potrebe i dalje prisutne te pozdravljamo zatupljenost edukacija i informiranosti građana o potencijalnim rizicima u nacrtu prijedloga Strategije. Nakon katastrofalne poplave, 2015. je na snagu stupio Zakon o sustavu civilne zaštite u čijoj izradi je sudjelovala i pučka pravobraniteljica te su prihvaćeni njezini prijedlozi o važnosti pravovremenog i dostupnog informiranja javnosti, ujednačavanja kvalitete sustava na lokalnoj, područnoj i državnoj razini s obzirom na financijske mogućnosti JLP(R)S na tadašnjim područjima posebne državne skrbi, te je u načela sustava civilne zaštite uvedeno i načelo zabrane diskriminacije. Na inicijativu pučke pravobraniteljice propisano je osnivanje izvanproračunskog fonda civilne zaštite radi osiguranja financijskih sredstava za zaštitu i spašavanje u velikim nesrećama i katastrofama, no prema nama dostupnim podatcima, isti nije osnovan. Smatramo da bi Strategija i Plan trebali predvidjeti njegovo osnivanje i djelovanje kroz jedan od strateških projekata koji se odnosi na KP 1.1.Upravljanje rizicima od katastrofe. Iako je sustav civilne zaštite aktiviran zbog splitskog požara, isti je najviše došao do izražaja u epidemiji COVID-19, kada je uz Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, primijenjen kao vodeći zakonski okvir za donošenje odluka usmjerenih suzbijanju epidemije, te je u toku epidemije i mijenjan. Primijenjen je i za katastrofalni potres u Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji krajem 2020. godine. O utjecaju potresa u Zagrebu na ostvarivanje ljudskih prava, kao i epidemije COVID-19, pučka pravobraniteljica je pisala u Izvješću za 2020. godinu, te će o istima nastaviti izvještavati u odnosu na 2021. godinu. U odnosu na potrese, prateći medije i društvene mreže u prvim danima nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. godine, ali i nakon potresa u prosincu 2020. godine, koji su najviše pogodili Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i Karlovačku županiju, znatan dio građana nije imao pravovremene i provjerene informacije o tome što im je činiti, koja su im prava dostupna i kome se za pomoć mogu obratiti. Situaciju su dodatno komplicirale epidemiološke mjere i ograničenje kretanja, čemu je pridonosilo i nepovjerenje u institucije. Naročito je teško na područjima od posebne državne skrbi gdje i u redovnim situacijama mnogi nemaju pristup različitim uslugama, a što su potresi dodatno potencirali. Istovremeno su brojni građani samoorganizirano i samoinicijativno krenuli pomagati, što je potaknulo ne samo pitanja o dostatnosti sustava i funkcioniranja žurnih službi, već i pitanja o dostupnosti relevantnih i provjerenih informacija. Prvotno se radilo o humanitarnoj pomoći i smještaju, a potom i o mogućnostima ostvarivanja drugih prava, ali i obveza, odnosno primjene važećih propisa. Razgovarajući s građanima na Banovini uočilo se kako često nemaju informaciju kome se trebaju obratiti za pomoć oko privremenog smještaja, koje kriterije trebaju pri tome ispunjavati, kako osigurati dostupnost zdravstveno ispravne vode za piće, moraju li i dalje podmirivati troškove za objekte nastradale u katastrofi, i dr., slijedom čega pozdravljamo strateški projekt 1 (KPI 2.1) Izrada/edukacija kroz Državni plan djelovanja civilne zaštite, koji bi u većoj mjeri trebao uključiti i građane i volontere. Budući je izgledno da nam i u budućnosti slijede novi izvanredni događaji na koje se kao društvo moramo najbolje moguće pripremiti, osim odgoja i obrazovanja djece o specifičnim sadržajima, trebalo bi raditi i na općem jačanju svijesti o katastrofama kao i na edukaciji odraslih o postupanju za vrijeme i nakon što se katastrofe dogode, što je bilo jedna od preporuka iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2017. godinu. Tu svakako treba uključiti medije te unaprijediti informiranje o ključnim temama pri čemu posebnu pažnju (u sadržaju i načinu komunikacije) treba posvetiti informiranju ranjivih skupina: starijih, osoba s invaliditetom, manjinskih zajednica i sl., kako bi bili upoznati sa svojim pravima i načinima njihovog ostvarenja, što bi pridonijelo pravnoj sigurnosti, ali i mogućoj brzini reakcije. Dakako, središnja državna tijela trebaju voditi računa o kapacitetima jedinica lokalne samouprave. U odnosu na epidemiju, u poglavlju 3. Opis razvojnih potreba i razvojnih potencijala, u točki 4.4. Pandemije i epidemije ističe se važnost rane detekcije novog uzročnika bolesti i početka prijenosa u čemu značajnu zadaću imaju laboratorijski kapaciteti. Stoga, obogaćeni iskustvima aktualne borbe protiv epidemije virusa SARS-CoV-19 te imajući u vidu izuzetno ograničene kapacitete zdravstvenog sustava, ističemo važnost osnaživanja vlastitih kapaciteta za proizvodnju potrebnih medikamenata u slučaju epidemije kao i osnaživanja zdravstvenog sustava, uključujući i kroz osnivanje suvremenih i kadrovski osnaženih laboratorija koji će moći odgovoriti na buduće zdravstvene izazove i povećati otpornost sustava na vanjske utjecaje. Nadalje, prateći zdravstveni sustav od trenutka proglašenja epidemije, ali i postupajući po pritužbama građana, zamjećuje se nedovoljna spremnost zdravstvenog sustava koji, boreći se sa specifičnim izazovima izazvanim epidemijom, nije uvijek u mogućnosti udovoljiti potrebama redovnih pacijenata čije su zdravstvene potrebe stavljene u drugi plan. Stoga smo mišljenja da je za upravljanje rizicima tijekom katastrofa izuzetno važno, uz izvanredne aktivnosti koje traži izvanredna situacija, osigurati u maksimalnoj mogućoj mjeri redovito obavljanje poslova pojedinog sustava, pa tako i sustava zdravstva i zdravstvene zaštite. O navedenome je potrebno voditi računa i kod osmišljavanja mjera za provedbu ove Strategije, ali i prilikom osmišljavanja reforme zdravstvenog sustava čiju je učinkovitost i nesmetani rad potrebno osigurati i u najtežim trenucima krize i izvanrednih okolnosti. Stoga je potrebno osmisliti strateški projekt usmjeren na jačanje zdravstvenog sustava unutar poglavlja o epidemiji i pandemiji. Da bi se to osiguralo, potrebno je razmišljati o kadrovskom osnaživanju sustava koji će, uz epidemiologe koji su nužni za protuepidemijske djelatnosti, kroz poticajne uvjete rada i njegovo adekvatno vrednovanje, javnozdravstvenom sustavu jamčiti održivost i u krizama kao što su epidemije, ali i drugim potencijalno rizičnim odnosno katastrofičnim okolnostima, pa je važno predvidjeti takve aktivnosti unutar strateškog projekta 3 (KPPI 2.2.) unutar ovog poglavlja. Kada pak govorimo o razvojnom potencijalu, svakako je potrebno propisati protokole postupanja u doba kriznih situacija, uključivo i epidemije i pandemije, kako bi u ključnim trenucima odgovorna tijela imala hodogram postupanja i time učinkovitije upravljala rizicima. Iako je, kako je i predviđeno, izuzetno važno osnaživanje epidemiologije kriznih stanja, mišljenja smo da je kao razvojni potencijal potrebno uložiti znatne napore kako bi se osnažio cjeloviti zdravstveni sustav i tako učinio neosjetljivim na izvanredna stanja, uključivo i proglašene epidemije. Zaključno, prepoznajući pro aktivni pristup Vlade Republike Hrvatske kroz samu izradu Nacrta Strategije i Plana, apeliramo da se u obzir uzmu navedena izvješća i preporuke pučke pravobraniteljice, kako bi se njihov sadržaj upotpunio ustavnim vrednotama, zaštitom ljudskih prava te očuvanja okoliša i prirode na izvoru nastanka opasnosti. | Primljeno na znanje | Potrebno je pratiti međunarodno definirane minimalne standarde za organiziranje kolektivnog smještaja pogođenog stanovništva te organiziranja nužne prateće infrastrukture. U sklopu Strategije isto je planirano kroz planiranje Modula za zbrinjavanje stanovništva (mass sheltering) i logističke potpore u sklopu logističkog centra civilne zaštite, projekt „Razvijanje operativnih sposobnosti za djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama“. Sustav civilne zaštite definiran je općim te načelima operativnog djelovanja Sustava. Opća načela (načelo humanosti i načelo zabrane diskriminacija) osiguravaju poštivanja osoba kojima se pruža pomoć, osiguravanjem prava na fizički i mentalni integritet i zaštitom osobnosti te osiguravaju pomoć svima kojima je potrebna, neovisno o rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji. Načela operativnog djelovanja (načelo supsidijarnosti, solidarnosti i kontinuiteta djelovanja) osiguravaju pomoć svima neovisno vremenu trajanja i prostornom smještaju. vremensko i prostornu Načela sustava civilne zaštite ugrađena su u članak 7. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine 82/15, 118/18, 31/20, 20/21). Postojeći projekti jačanja sustava upravljanja rizikom od požara uključivati će i ulaganja u sustav hidrantske mreže. U skladu sa člankom 19 i 19a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) općine, gadovi i veliki gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana unutar kojih su i poslovi organizacije protupožarne i civilne zaštite. Osnivanje izvanproračunskog fonda koji bi se bavio reaktivnim temama poput saniranja šteta i financiranja operativnih snaga vatrogastva i civilne zaštite jedinica lokalne samouprave slabije gospodarske moći ne rješava problem nesamostalnosti JLS-ova u obavljanju osnovnih zadaća u njihovoj nadležnosti. Plan oporavka i otpornosti 2021-2030 potiče spajanja samouprava radi stvaranja funkcionalne i održive lokalne samouprave. Osim navedenog, člankom 56. Zakona o proračunu (narodne novine 87/08, 136/12, 15/15) već su definirana sredstva za sustav civilne zaštite. Postojeći projekti Ministarstva zdravstva i HZJZ-a, planirani u Strategiji upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine, ulažu upravo u jačanje zdravstvenog sustava. Poglavito se radi o projektima: Integralni zdravstveno-informacijski sustav, Podizanje kapaciteta ustanova i ljudskih kapaciteta te opremljenosti ustanova vezano uz prijetnje epidemije i pandemije te ekstremne temperature. |