Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ante Barisic | , Članak 10. | U stavku (4) članka 10. potrebno promijeniti : posebni dio stručnog ispita može polagati osoba koja ima položen opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik ( baccalaureus ) sigurnosti na radu, elektrotehnike, strojarstva ili građevine. Razlog tomu je vrlo jednostavan. Ovakav pravilnik dopušta da na primjer netko tko je završio srednju ekonomsku školu, završio ekonomski fakultet može polagati ispit za stručnjaka ZNR 2. stupnja. Takva osoba nemože imati dovoljnu edukaciju iz područja fizike, kemije, mehanike i sl. koje su ključne da bi stručnjak kvalitetno obavljao svoj posao. Pravilnik koji je bio prije nije dopuštao da nekvalificirane osobe mogu polagati stručni ispit ZNR, koliko se sjećam čak se i zahtjevala godina dana radnog iskustva. LP | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor uz red. br. 20 |
| 2 | Europsko društvo inženjera sigurnosti | , Članak 36. | Sigurno najbolji model propisa uređenja stalnog stručnog usavršavanja u Hrvatskoj je usavršavanje za javnu nabavu: Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave, NN 65/2017 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_65_1533.html Ovaj potvrđeni model u praksi može biti i dobar model za propisivanje stalnog usavršavanja za stručnjake zaštite na radu i koordinatore zaštite na radu. | Primljeno na znanje | Prijedlog je općenit te ne predlaže konkretnija rješenja u odnosu na Prijedlog pravilnika |
| 3 | Europsko društvo inženjera sigurnosti | , Članak 36. | Stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu Članak 36., 37. i 38. treba detaljno razraditi, uskladiti, izmijeniti i dopuniti na osnovi sljedećih stručnih načela: a) Stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu stalni je proces i ono mora biti jasno određeno vremenski periodično, stručno kvalitativno i stručno kvantitativno planirano i verificirano. b) Stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu mora se provoditi prema odredbama ovog Pravilnika. c) Ministarstvo se ne mora baviti stalnim stručnim usavršavanjem za zaštitu na radu niti za jednog sudionika u sustavu zaštite na radu. d) Ministarstvo mora samo voditi akreditaciju programa, nositelja, organizatora i predavača stalnog stručnog usavršavanja, te evidenciju i nadzor provedbe stalnog stručnog usavršavanja. e) Zbog toga u ovom Pravilniku trebaju biti jasno propisani uvjeti i zahtjevi za program, nositelja, organizatora i predavače stalnog stručnog usavršavanja. f) Stručnjak zaštite na radu nakon položenog stručnog ispita za stručnjaka za zaštitu na radu (ili stečenog statusa stručnjaka zaštite na radu u skladu s ovim Pravilnikom) mora se stalno stručno usavršavati i to usavršavanje verificirati u roku od 5 godina, na način da stručnim usavršavanjem skupi 40 bodova (1 bod = 1 sat usavršavanja). g) Koordinator zaštite na radu nakon položenog stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu mora se stalno stručno usavršavati i to usavršavanje verificirati u roku od 5 godina, na način da stručnim usavršavanjem skupi 20 bodova (1 bod = 1 sat usavršavanja). | Nije prihvaćen | Dijelom, vidjeti odgovor uz red. br. 41. (Radi se o općem komentaru iz kojeg nije vidljiva konkretna primjedba niti prijedlog u odnosu na predloženu odredbu Prijedloga pravilnika.) Nadalje, stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu, nije predmetom ovoga Prijedloga, već je regulirano odredbom članka 9. Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (godišnji planovi izobrazbe i stalnog stručnog usavršavanja svojih stručnjaka zaštite na radu), koji pružaju usluge na tržištu trećim osobama. Stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu stalni je proces i ono je jasno određeno i periodički definirano (najmanje jednom u 5 godina). |
| 4 | Europsko društvo inženjera sigurnosti | Poštovani Europsko društvo inženjera sigurnosti je strukovna udruga koja okuplja inženjere sigurnosti svih visokoškolskih obrazovnih razina i smjerova, uključujući i inženjere sigurnosti smjera zaštite na radu. Na osnovi komunikacije među našim članovima (inženjerima i diplomiranim inženjerima sigurnosti, prvostupnicima i specijalistima sigurnosti, magistrima sigurnosti, magistrima znanosti, doktorima znanosti) ovime dajemo sljedeće stručno mišljenje na Prijedlog Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita: 1) Pozdravljamo donošenje novog Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita. 2) Pravilnik mora jasno i detaljno propisati stručne i metodičke zahtjeve za stalno stručno usavršavanje svih sudionika u sustavu zaštite na radu. 3) Pravilnik mora pozitivno vrednovati znanja i status inženjera sigurnosti smjera zaštite na radu stečen formalnim visokoškolskim obrazovanjem. Srdačan pozdrav dr.sc. Josip Taradi, Predsjednik Europskog društva inženjera sigurnosti | Nije prihvaćen | Radi se o općoj opservaciji. Prijedlog pravilnika regulira pitanja stalnog stručnog usavršavanja svih sudionika u sustavu zaštite na radu, međutim opseg i sadržaj Prijedloga nije vrednovanje znanja i statusa inženjera sigurnosti smjera zaštite na radu stečenog formalnim visokoškolskim obrazovanjem, već vrednovanje stalnog stručnog usavršavanja kako to proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu (članak 22. stavak 3.). Stručni i metodički zahtjevi za stalno stručno usavršavanje definirani su na odgovarajući način u odnosu na različite sudionike stalnog stručnog usavršavanja te s obzirom na različite mogućnosti (opcije) stalnog stručnog usavršavanja kojeg Prijedlog pravilnika regulira. | |
| 5 | Europsko društvo inženjera sigurnosti | , Članak 26. | U članku 26., iza stavka (4) dodati novi stavak (5) koji glasi: U Komisiji K za koordinatora zaštite na radu tijekom građenja (koordinator II) jedan od ispitivača zastupa struku zaštite na radu kao stručnjak zaštite na radu koji ima završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) sigurnosti smjera zaštite na radu. | Nije prihvaćen | Pojedini članovi Komisije S jesu i stručnjaci iz područja sigurnosti, smjera zaštite na radu, međutim propisivanje takvog uvjeta ne bi bilo provedivo u svim sastavima Komisije S, s obzirom na vrlo ograničeni broj inženjera sigurnosti u sastavu tijela državne uprave koji se imenuju u sastav Komisije |
| 6 | Europsko društvo inženjera sigurnosti | , Članak 12. | U članku 12., iza stavka (4) dodati novi stavak (5) koji glasi: U Komisiji S za opći dio i u Komisiji S za posebni dio jedan od ispitivača zastupa struku zaštite na radu kao stručnjak zaštite na radu koji ima završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) sigurnosti smjera zaštite na radu. | Nije prihvaćen | Pojedini članovi Komisije S jesu i stručnjaci iz područja sigurnosti, smjera zaštite na radu, međutim propisivanje takvog uvjeta ne bi bilo provedivo u svim sastavima Komisije S, s obzirom na vrlo ograničeni broj inženjera sigurnosti u sastavu tijela državne uprave koji se imenuju u sastav Komisije |
| 7 | Europsko društvo inženjera sigurnosti | , Članak 10. | U članku 10., iza stavka (5) dodati novi stavak (6) koji glasi: Osobe koje imaju završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) sigurnosti smjera zaštite na radu oslobođene su od obveze polaganja općeg dijela stručnog ispita. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 8 | GORAN BEROŠ | , V. STALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU I KOORDINATORA ZAŠTITE NA RADU | Definirati programe usavršavanje i bodovanje, te sustav licenciranja. Primjer: Pravilnik o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje NN 55/20 | Nije prihvaćen | Nije primjenjiva analogija sa osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje, jer se u području gradnje i prostornog uređenja radi o strogo definiranim stručnim područjima |
| 9 | GORAN BEROŠ | , Članak 8. | najmanje jednom u godini dana.... | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog stvarao bi dodatne terete poslodavcima koji u najvećoj mjeri nije opravdan niti racionalan |
| 10 | GORAN BEROŠ | , Članak 4. | Praćenje sigurnog načina rada o ocjenu praktične osposobljenosti provoditi periodički, najmanje jednom mjesečno, te o tome voditi evidenciju. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije opravdan. Naime, ukoliko radnik za kojeg je ocijenjeno da je osposobljen za rad na siguran način obavlja određene radne operacije protivno pravilima zaštite na radu, poslodavac odnosno njegov ovlaštenik može o tome voditi evidenciju i u skladu s tim ima druge instrumente na raspolaganju za upozorenje radnika, odnosno za isključenje od obavljanja poslova – zabraniti rad radniku (čl. 24. st. 1. t. 7. Zakona o zaštiti na radu). |
| 11 | miroslav babić | , Obrazac ZOS | bez obzira na Direktivu, pitanje u zapisniku ''Radnik odmah obavještava poslodavca...o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje'' nema smisla, jer sam siguran da nitko od nazočnih u postupku ocjenjivanja osposobljenosti nije bio u prilici to ocijeniti, pa bi stoga bilo logičnije promijeniti pitanje na način da je Radnik upoznat (ili zna, ili nešto drugo u tom smislu) da mora obavještavati poslodavca u skladu s odredbom članka 69. stavak 3. Zakona i da u slučaju kad mu prijeti izravan rizik za sigurnost i zdravlje ima pravo odbiti rad (čl. 69. stavak 4. Zakona) | Nije prihvaćen | Na mjestu rada mogu se realno pojaviti situacije i okolnosti zbog kojih bi radnik bio u obvezi obavijestiti poslodavca o situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, pa je takve okolnosti potrebno pratiti i provjeriti u postupku praćenja rada radnika i ocjenjivanja njegove praktične osposobljenosti |
| 12 | miroslav babić | , Članak 6. | na pitanja u zapisniku ZOS je moguće odgovoriti s NE ili NP i nema druge ocjene osim da je radnik osposobljen za rad na siguran način, što je besmislen zaključak, pa stoga treba definirati kad se smatra da je radnik osposobljen za rad na siguran način, a u obrazac treba ubaciti opciju da radnik JE/NIJE osposobljen... | Prihvaćen | U obrascu ZOS, u dijelu odgovora na pojedina pitanja uz praćenje sigurnog načina rada i ocjene praktične osposobljenosti briše se opcija „NE“, a praćenje sigurnog rada provodi se do trenutka kada će biti pozitivno potvrđeni (DA) sigurnosni aspekti praćenja rada nakon čega se pristupa potpisivanju zapisnika |
| 13 | miroslav babić | , Članak 3. | dodati stavak da stručnjaci ZNR zaposleni u ovlaštenoj osobi koji sudjeluju u ocjeni osposobljenosti radnika za samostalno obavljanje poslova (potpisuju zapisnik) moraju biti stručnjaci u djelatnosti u kojoj osposobljavaju | Nije prihvaćen | Predloženo dodatno propisivanje nije neophodno, jer se o istome zaključuje temeljem odredbe čl. 3. st. 1.Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, kojom je, za taj segment ovlaštenja, propisano područje tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti, koje „pokriva“ sve djelatnosti |
| 14 | miroslav babić | , Članak 4. | s obzirom da se osposobljavanje mora provoditi na temelju izrađene procjene RIZIKA i raznih tumačenja odredbe članka 101. stavak 5., a u vezi s odredbom članka 27. Zakona o zaštiti na radu, predlažem dodati novi stavak i naglasiti da sva osposobljavanja za rad na siguran način provedena na temelju procjene opasnosti nisu važeća | Nije prihvaćen | Navedena pitanja riješena su prijelaznim odredbama Zakona o zaštiti na radu pa ih nije moguće, a niti potrebno, rješavati odredbama Prijedloga pravilnika. Nadalje, osposobljavanje se provodi prema utvrđenim izvorima opasnosti, štetnosti i napora za određene poslove na mjestu rada, bez obzira na naziv dokumenta „procjena opasnosti“ ili „procjena rizika“. |
| 15 | miroslav babić | , Članak 3. | u stavku (3) treba dodati i hrvatski jezik, odnosno da dokumentacija i sve bude izrađena na hrvatskom jeziku i na jeziku koji je stranom radniku razumljiv | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 16 | miroslav babić | , Članak 3. | u stavku (2) obrisati dio teksta ''čije je osposobljavanje uređeno posebnim propisom'' jer naučnici, odnosno učenici na praksi moraju cijelo vrijeme naukovanja, odnosno za vrijeme praktične nastave, biti pod nazorom mentora ili osposobljenog radnika i ne smiju samostalno obavljati poslove za poslodavca! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Mišo Gužvinec | , Članak 22. | U članku 22 ovog pravilnika dodati novi (3) stavak na način : Iznimno od stavka 2. ovoga članka, osoba koja ima najmanje završen studij arthitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva (baccaulaureus) ili specijalistički diplomski studij sigurnosti sa nazivom (stručni specijalist inženjer sigurnosti i zaštite) i položen stručni ispit za koordinatora II ima pravo polaganja stručnog ispita za koordinatora I. ili u stavku (1) omogućiti odmah pravo polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta (K I) i koordinatora zaštite na radu tijekom građenja (K II) osobama koje imaju završen specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti i zaštite. | Nije prihvaćen | Stručni studij sigurnosti i zaštite ne odgovara (ne podudara se) sa stručnim područjem prema propisima iz djelokrugu graditeljstva (arhitektura, građevinarstvo, elektrotehnika i strojarstvo) koji se odnose na projektiranje i izradu projekta, pa se osobe sa stručnim studijem sigurnosti ne mogu nominirati za poslove koordinatora I, a poslovi koordinatora I su upravo vezani na strukovna područja iz djelokruga graditeljstva |
| 18 | Mišo Gužvinec | , Članak 10. | U stavku (4) članka 10, precizirati da posebni dio stručnog ispita može polagati osoba koja ima položen opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) sigurnosti i zaštite, elektrotehnike i strojarstva! | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog isključuje druge moguće stručne kvalifikacije, pa je takav prijedlog protivan odredbi čl. 2. st. 3. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, prema kojoj stručnjak zaštite na radu mora imati odgovarajuće obrazovanje iz područja koje odgovara djelatnosti poslodavca |
| 19 | Srećko Tot | , Članak 23. | Da se u članku 23. stavak 1. doda tekst ima osoba koja je završila najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik ( baccalaureus ) i položila stručni ispit za inspektora rada u području zaštite na radu. Ako inspektori imaju Status stručnjaka zaštite na radu na pragu toga i njihove stručnosti, kontrole koje vrše isto tako trebaju dobiti status Status koordinatora I i II . | Nije prihvaćen | Status nije moguće dobiti po osnovi poslova i iskustva odgovarajuće kontrole nad provedbom, već isključivo temeljem stručne kvalifikacije |
| 20 | Vitomir Begović | , Članak 32. | Izmijeniti članak ,budući se pisanim odnosno elektroničkim ispitom ostvaruju između ostalog i uštede, te smanjuju izdaci. | Nije prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 21 | Vitomir Begović | , Članak 30. | Uskladiti sadržaj obrasca. | Nije prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 22 | Vitomir Begović | , Članak 29. | Uskladiti članak . | Nije prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 23 | Vitomir Begović | , Članak 27. | Izmijeniti članak sukladno konceptu pisanog odnosno elektroničkog polaganja ispita. | Nije prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 24 | Vitomir Begović | , Članak 26. | Izmijeniti članak sukladno konceptu pisanog odnosno elektroničkog ispita . | Nije prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 25 | Vitomir Begović | , Članak 20. | Izmijeniti , budući se pismenim odnosno elektroničkim načinom provedbe ispita između ostalih prednosti, smanjuju i troškovi. | Nije prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 26 | Vitomir Begović | , Članak 18. | Uskladiti sadržaj obrazaca . | Nije prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 27 | Vitomir Begović | , Članak 16. | Uskladiti s konceptom pismenog, odnosno elektroničkog polaganja ispita . | Nije prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 28 | Vitomir Begović | , OBRAZAC USIK-2 | Uskladiti s e-ispitom | Nije prihvaćen | e-ispit za sada nije provediv |
| 29 | Vitomir Begović | , OBRAZAC ZSIK-1 | Uskladiti s e-ispitom | Nije prihvaćen | e-ispit za sada nije provediv |
| 30 | Vitomir Begović | , Prilog 3. | Uskladiti s e-ispitom i obuhvatiti rješavanje praktičnog zadatka - rješavanje studije slučaja | Nije prihvaćen | e-ispit za sada nije provediv |
| 31 | Vitomir Begović | , OBRAZAC USIS-5 | Uskladiti s e-ispitom | Nije prihvaćen | e-ispit za sada nije provediv |
| 32 | Vitomir Begović | , OBRAZAC USIS-4 | Uskladiti s e-ispitom | Nije prihvaćen | e-ispit za sada nije provediv |
| 33 | Vitomir Begović | , OBRAZAC USIS-3 | Uskladiti s e-ispitom | Nije prihvaćen | e-ispit za sada nije provediv |
| 34 | Vitomir Begović | , OBRAZAC ZSIS-2 | Izmijeniti u skladu s e-ispitom | Nije prihvaćen | e-ispit za sada nije provediv |
| 35 | Vitomir Begović | , OBRAZAC ZSIS-1 | Izmijeniti u skladu s e-ispitom | Prihvaćen | e-ispit za sada nije provediv |
| 36 | Vitomir Begović | , Obrazac ZOOP | Dopuniti t.8 | Nije prihvaćen | Nije jasan komentar, odnosno prijedlog dopune |
| 37 | Vitomir Begović | , Prilog 2. | Dodati: III Praktičan zadatak Rješavanje studije slučaja Također se kao i I i II dio polaže u okviru e-ispita, odnosno pismeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 38 | Vitomir Begović | , Prilog 1. | Dopuniti: 8.Mjere prevencije i zaštite zdravlja na radu i sudjelovanje u opće zdravstvenim akcijama (npr. Nacionalni program "Živjeti zdravo - Tvrtka prijatelje zdravlja", Nacionalni program borbe protiv raka, ....) | Nije prihvaćen | Prijedlog dopune nije opravdan jer zadire u druga pitanja javnog zdravstva koja su u djelokrugu Ministarstva zdravstva i izvan su opsega poslodavca |
| 39 | Vitomir Begović | , Članak 1. | Priprema propisa Prilikom izrade nacrta prijedloga zakona, drugog propisa ili akta, kao i prilikom praćenja njihove provedbe, postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću može, u skladu s potrebama i raspoloživim sredstvima, obuhvatiti i: uključivanje stručnjaka iz reda predstavnika zainteresirane javnosti u postupak izrade nacrta zakona, drugih propisa ili akata od strane tijela državne uprave, odnosno Vlade Republike Hrvatske. U postupku izrade nacrta, stručnjaci kao predstavnici zainteresirane javnosti mogu biti imenovani za članove stručnih radnih skupina sukladno važećim propisima ili na temelju javnog poziva, nastojeći osigurati zastupljenost interesnih skupina, te fizičkih i pravnih osoba na koje neposredno može utjecati zakon ili drugi propis koji se donosi, odnosno koje će biti uključene u njegovu provedbu. Prilikom imenovanja članova stručnih radnih skupina iz reda predstavnika zainteresirane javnosti treba voditi računa o kriterijima stručnosti, prethodnom javnom doprinosu predmetnoj problematici i drugim kvalifikacijama relevantnim za pitanja koja se uređuju zakonom ili drugim propisom ili utvrđuju aktom tijela državne uprave. Dakle, sadržaj, kvalitetu,međusobnu usklađenost ,provedivost i pravodobnost donošenja nacionalnih dokumenata, zakona i propisa iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu potrebno je unaprijediti , polazeći i od mogućnosti na koju upućuje čl.16 st.4 Zakona o zaštiti na radu. Ovlaštenja ministara za donošenje podzakonskih propisa Članak 16. (1) Podzakonske propise zaštite na radu donosi ministar, odnosno ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra, na temelju ovlasti propisanih ovim Zakonom. (2) Podzakonske propise koji se odnose na zdravstvenu zaštitu na radu donosi ministar nadležan za zdravstvo, na temelju ovlasti propisanih ovim Zakonom te posebnim propisima iz područja zdravstvene zaštite. (3) Podzakonske propise zaštite na radu u pojedinim područjima djelatnosti provedbenim propisima propisuju nadležni ministri uz suglasnost ministra. (4) Izradu stručnih podloga za podzakonske propise iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, nadležni ministar može povjeriti znanstvenoj ili stručnoj ustanovi, odnosno znanstvenicima ili stručnjacima za pojedina pitanja u vezi sa zaštitom na radu, te je ovlašten imenovati radne skupine za izradu nacrta prijedloga propisa. Činjenica je da mnoga druga tijela državne uprave i bez ovakve zakonske mogućnosti koriste vanjske stručnjake i usluge ,prilikom izrade važnih dokumenata ,pa nema razloga da se to ne primjeni i u području zaštite na radu. e-Savjetovanje ali i druge metode Savjetovanje s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata neizostavni je dio suvremenog, demokratskog procesa upravljanja javnim politikama, ali i jedan od ključnih koraka u jačanju otvorenosti, odgovornosti i djelotvornosti rada tijela javne vlasti.Zato to ne smije biti formalnost, zadovoljavanje propisanog postupka, već uočavanja slabosti i negativnih učinaka javne politike koje treba na vrijeme otkloniti, a to podrazumijeva stvarno uvažavanje onog što unapređuje proces donošenja kvalitetnog i provedivog dokumenta. Dakle, važno je ono što izriču sudionici savjetovanja.U suprotnome smanjiti će se interes javnosti za aktivnim doprinosom oblikovanju propisa i drugih važnih dolumenata,a što je još važnije neće se postići potrebna kvaliteta. Provedbe savjetovanja putem portala e-Savjetovanja ne isključuje korištenje i drugih metoda savjetovanja u svrhu uključivanja što šireg kruga javnosti. Naime, uz provedbu internetskog savjetovanja koje je obvezno, tijelo javne vlasti može provoditi savjetovanja s javnošću koristeći i druge metode, kako je to opisano u Smjernicama za primjenu Kodeksa savjetovanja odnosno određeno u članku 11., stavak 6., Zakona o pravu na pristup informacijama, poput javnih rasprava, javnih predstavljanja, anketa, fokus skupina i sl. Kako je zaštita na radu (sigurnost i zdravlje na radu) područje od posebnog društvenog interesa ,neprijeporno je da bi ministarstvo trebalo koristiti upravo i takve oblike savjetovanja a ne samo ovo putem e-portala. Dokumenti kao što je prijedlog Nacionalnog programa i Akcijskog plana, kao i nakon povlačenja ovog ,novi prijedlog Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita trebaju proći navedeni postupak. | Nije prihvaćen | Radi se o donošenju Pravilnika koji proizlazi iz odredaba Zakona o zaštiti na radu, pa smatramo da nije neophodna šira radna skupina za izradu Prijedloga pravilnika. Osim postupka e-savjetovanja provedena je i prethodna rasprava i traženje mišljenja od stručnjaka zaštite na radu, socijalnih partnera kao i od ostalih tijela državne i javne uprave iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. |
| 40 | Vitomir Begović | , Članak 36. | Kako osigurati bez dodatnog povećanja proračuna i opterećenja gospodarstva i poreznih obveznika, potrebna sredstva za ulaganje u cjeloživotno učenje u području zaštite na radu ? Posebno je to važno s aspekta uloge ,značaja i važnosti inspekcije zaštite na radu, a na što upućuju i dokumenti EU. Kako u samoj organizaciji državnih tijela učiniti organizacijska unapređenja uz racionalno korištenje sredstva i kadrovskih resursa ? Organizacijskim promjenama dosljedno provesti zaključak Vlade i obrazloženje premijera od 2.8.2018. te na taj način preusmjeriti financijske i kadrovske resurse u prioritete zaštite na radu ,uključivo i osposobljavanje za rad na siguran način samozaposlenih osoba i dr. Budući je kod e-savjetovanja dat općenit odgovor na sličan prijedlog a da je navedeno usko vezano za napredak na području edukacije, kao i ukupno unapređivanje područja zaštite na radu, u nastavku zavređuje i detaljnije obrazloženje, kako bi se pristupilo odgovarajućim promjenama. Vlada je 2.8.2018.prihvatila zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima "u cilju racionalizacije državne uprave". Cilj je učinkovita, brza, jednostavna i transparentna javna uprava", istaknuo je Plenković te dodao da će nadležna ministarstva nakon današnjeg zaključka pristupiti daljnjim koracima kako bi poduzela zakonske i druge promjene za smanjenje broja tijela“. To će biti ozbiljna i kvalitetna reforma koja će dovesti do racionalizacije državne uprave i tijela s javnim ovlastima na korist hrvatskih građana i imati i određene financijske uštede", ocijenio je premijer Plenković. Netom poslije ,donijet je novi Zakon o državnom inspektoratu, s primjenom od 1. travnja 2019. godine, te je između ostalog istim određeno da Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove na području rada i zaštite na radu. Pored toga u članku 90. st.(1) Zakona o zaštiti na radu stoji : „Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, osim odredaba koje se odnose na rad zdravstvenih ustanova“. U Uredbi o unutrašnjem ustrojstvu Sektora Državnog inspektorata navedeno je : „Služba za prevenciju i nadzor ozljeda na prostorima poslodavca i međunarodnu suradnju …………………..obavlja inspekcijske nadzore provedbe propisa koji se odnose na osobe ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu,…………….. Vlada je odluku o jedinstvenom Državnom Inspektoratu obrazložila na način da će obavljanje inspekcijskih poslova unutar jedinstvenog tijela dovesti do odgovarajuće koordinacije između svih inspekcija , učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, a posljedično do manjeg broja nadzora te ujednačavanja postupanja inspekcija“, a što je u skladu sa opredjeljenjem za smanjenje nepotrebnog opterećenja redovnog poslovanja gospodarskih subjekata. Slijedom zaključka Vlade a vezano za organizacijske promjene u području zaštite na radu izmijenjen je brzinski i djelomično na kraju 2018.g. Zakon o ZNR u dijelu koji je regulirao osnivanje ,odnosno prestanak rada javne ustanove ;Zavod za unapređivanje zaštite na radu, a izostalo je slijedom zaključka Vlade i obrazloženja predsjednika Plenkovića, cjelovito usklađivanje Zakona o zaštiti na radu i podzakonskih propisa (Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu), kako bi se odista ostvarila namjera „racionalizacije državne uprave i tijela s javnim ovlastima“ i „određene financijske uštede". Tim povodom objavljeno je niz sličnih analitičkih komentara, pa se tako u jednom od njih kaže :“Odluku treba podržati jer ona predstavlja konkretizaciju neprestano najavljivanih rezova i reformi usmjerenih na smanjivanje opterećenja koje funkcioniranje državne uprave predstavlja investitorima, pravnim i fizičkim osobama, svim građanima“. Hrvatskoj nisu potrebne promjene radi promjena, a bez najavljenih efekata, već temeljite reforme s vidljivim učincima; financijskim i organizacijskim. Javne ustanove s javnim ovlastima su jedno, a sustav državne uprave posve drugo, kako po ustroju tako i po načinu rada; samostalnosti, poduzetnosti, kreativnosti, inovativnosti ,efikasnosti ,brzini procesa donošenja i realizacije odluka ,itd. Kad se Vlada opredijelila za promjene onda je iste potrebno provesti do kraja, a ne polovično. Vlada je odlučila, a zadaća je administracije da to učini i provede, ne čekajući neke daljnje zaključke ili odluke ili naloge Vlade i ministra, ili pritiske javnosti. Zna se i čija je to zadaća temeljem opisa poslova: UPRAVA ZA RAD I ZAŠTITU NA RADU ravnatelj/ica OPIS POSLOVA: - upravlja radom Uprave (organizira, koordinira, prati i nadzire obavljanje poslova u ustrojstvenim jedinicama Uprave) i obavlja poslove upravljanja ljudskim potencijalima u Upravi; - neposredno obavlja najsloženije poslove koji se odnose na upravna područja iz djelokruga Uprave; - prati stanje i predlaže mjere i radnje koje je potrebno poduzeti radi rješavanja problema u upravnim područjima iz djelokruga Uprave (donošenje i izmjene propisa i drugih akata); - sudjeluje u radu stručnih radnih skupina i drugih radnih tijela Vlade Republike Hrvatske i radnih tijela Hrvatskog sabora, povjerenstava i radnih skupina za izradu propisa, strategija, akcijskih planova i drugih akata iz djelokruga Uprave; - surađuje s drugim tijelima državne uprave, drugim državnim tijelima, institucijama i međunarodnim organizacijama u području od značaja za rad Uprave; - odgovora za zakonitost rada i postupanja, kvalitetno i pravodobno obavljanje svih poslova iz djelokruga Uprave; - obavlja i druge poslove po ovlaštenju i nalogu nadređenih. Tajming i način na koji se odvijalo ukidanje agencija, zavoda i drugih institucija s javnim ovlastima te za nekoliko mjeseci kasnije početak rada Državnog inspektorata, moguće je uzrokovao nedovoljnu pozornost na cjelovito usklađivanje propisa u području zaštite na radu i ostvarivanja najave predsjednika Vlade: “Učinkovita, brza, jednostavna i transparentna javna uprava", i „Ozbiljna i kvalitetna reforma koja će dovesti do racionalizacije državne uprave i tijela s javnim ovlastima na korist hrvatskih građana i imati i određene financijske uštede". U ovom području uslijedile su promjene ministara, državnih tajnika i sve je ostalo nedovršeno, jer administracija nije pripremila i provela ono što je bilo logično i što je trebala učiniti .Slično se događa i kad su u pitanju pravilnici koje donosi ministar zdravstva uz suglasnost ministra rada, kao i Nacionalni program ZNR (7-8 godina nema učinka !?). Nakon ukidanja javne ustanove s javnim ovlastima, ministarstvo nadležno za rad i zaštitu na radu ,trebalo je zadržati ovlasti provjere ispunjavanja uvjeta i temeljem toga izdavanja ovlaštenja za rad ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu (odgovarajući podaci su lako dostupni i mogu se provjeravati i razmjenjivati u okviru sustava državne uprave ), te na osnovu zahtjeva stranke donositi rješenja o određenim promjenama i prestanku rada , a na osnovu zapisnika inspekcije zaštite na radu donositi rješenja o poništenju ovlaštenja, odnosno o ukidanju ili djelomičnom ukidanju ovlaštenja na osnovu utvrđenih nalaza. Zatim, u nadležnosti ministarstva rada treba biti vođenje registra ovlaštenih osoba i unos podataka u informacijski sustav ( radi razmjene podataka npr. povlačenja određenih podataka od strane inspekcije zaštite na radu), dok nadzor nad radom ovlaštenih osoba u cijelosti treba biti u nadležnosti inspekcije zaštite na radu. Pri tome nitko od službenika ne ostaje bez posla, već naprotiv postiže se racionalno raspoređivanje kadrova i nadležnosti, postiže se viša razina stručnosti , veća učinkovitost, i potrebne najavljene uštede (poduzetnici ne plaćaju naknadu za rad Povjerenstva, ministarstvo nema putnih troškova, hotelskog smještaja, dnevnica i naknade za članove Povjerenstva) a te uštede se mogu preusmjeriti u određene prioritete u području zaštite na radu ,kao što je edukacija, e-ispiti, kampanje, akcije osvješćivanja, provedba istraživanja, analiza i sl. Prema sadašnjoj neusklađenoj odredbi u Pravilniku o obavljanju poslova zaštite na radu: “Nadzor nad radom ovlaštene osobe i reviziju danog ovlaštenja obavlja Povjerenstvo sastavljeno od 3 člana, koje imenuje ministar nadležan za rad. A ovlaštena osoba dodatno snosi i troškove Povjerenstva za nadzor nad radom ovlaštene osobe. Dakle, nema logike da povjerenstvo iz Zagreba odlazi npr. u Split, Osijek, Dubrovnik, Pulu, Sisak itd. ,kad na tim područjima djeluju organizacijske jedinice Državnog inspektorata, koje su nadležne za područje zaštite na radu, i koje sukladno ovlastima i znanju mogu vršiti cjeloviti nadzor rada ovlaštenih osoba, po svim pitanjima, kao i vršiti određene provjere kod korisnika usluga, a što je utemeljeno na Zakonu o državnom inspektoratu i inspekciji u području zaštite na radu. Na taj način bi se ostvarilo i načelo rasterećenja poduzetnika, kako financijsko , tako i ono vremensko. Poduzetnici takav racionalan pristup s opravdanjem očekuju, a za vjerovati je i da Vlada i premijer nisu od toga odustali. Potrebno je brisati čl.82 st.7 Zakona i sukladno navedenom izmijeniti predmetni Pravilnik. Kako je kod izmjena Zakona 2018..g učinjen još jedan previd potrebno je istovremeno izmijeniti i čl.21.st.1 toč.6., a postoji potreba i usklađivanja odredbe o izdvojenom mjestu rada i mjerama zaštite na radu u kontekstu najavljene izmjene općeg propisa o radu, i primjene prakse po tom pitanju drugih zemalja, te zakonom regulirati obveze iz zaštite na radu za samozaposlene osobe. | Nije prihvaćen | Radi se o općem komentaru iz kojeg nije vidljiva konkretna primjedba niti prijedlog u odnosu na predloženu odredbu Prijedloga pravilnika. |
| 41 | Vitomir Begović | , Članak 8. | Ne samo ozljede već i zdravlje u središtu pozornosti i preventivnog djelovanja U dokumentu „Europski stup socijalnih prava“ između ostalog stoji načelo: „Radnici imaju pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu“. Sigurnost i zdravlje na radu interdisciplinarno je područje.Činjenica je da se bolesti neovisno o uzrocima mogu pogoršavati radom, bez obzira na izvorni uzrok .Radno mjesto se danas smatra važnim okruženjem za promicanje zdravlja. To je dovelo do širokog koncepta promocije zdravlja na radnom mjestu.Navedeno uključuje na potrebu provedbe programa osposobljavanja dionika u radnim sredinama, cjeloživotnog učenja, ciljanih nacionalnih kampanja,sinergijskog djelovanja određenih čimbenika, a sve s ciljem očuvanja radne sposobnosti, zdravlja i života radne populacije.Na upozorenje na navode u predloženom Nacionalnom planu, i prijedlog da se u pokazateljima obuhvate i podaci o smrtnim slučajevima u prostorima poslodavca, koji su nastupili zbog bolesti radnika , ministarstvo je odgovorilo: „Prema odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 14. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine , br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18), ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad. Državni inspektorat je aktivno sudjelovao u izradi Prijedloga Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine te su pri izradi Prijedloga Nacionalnog plana korišteni podaci kojima Državni inspektorat raspolaže, a isti su u vezi s navedenom definicijom“. Nacionalni plan ne smije se držati krute zakonske definicije ,već registrirati i djelovati na ono što se dođaja u svakodnevnom životu , na mjestu rada.Kao što je vidljivo ignorira se činjenica da nisu samo fizičke ozljede uzrok smrtnih događaja na radu, već je sve više slučajeva uzrokovanih zdravstvenim razlozima, i na to se ne može žmiriti i kruto pozivati na definiciju ozljede.Imamo problem ! Registrirajmo, analizirajmo,poduzmimo aktivnost, spriječimo ! O navedenom problemu izvještavao je i tisak: Vidi :https://www.vecernji.hr/vijesti/u-tri-godine-povecan-broj-poginulih-radnika-na-radnom-mjestu-u-gradevinarstvu-za-cak-75-posto-1468028 Vidi: https://www.vecernji.hr/vijesti/radnik-umro-jer-su-mu-dali-da-radi-bez-da-su-provjerili-moze-li-on-to-zbog-svog-zdravlja-1504893 Zdravlje na radu obuhvaća mnoge aspekte: istraživanje, izvješćivanje, zakonske zahtjeve (tj. povjerljivost dijagnoza), prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i kompenzaciju radnika s ozljedama i profesionalnim bolestima, razvoj/integraciju upravljanja zdravljem u sveukupne sustave upravljanja, programe promocije i zaštite zdravlja, sudjelovanje radnika. Promicanje visokih standarda radnih uvjeta, uključujući područje zdravlja i dobrobiti na radu, ključni je prioritet za EU. Direktiva EU o mjerama za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu nastoji zaštititi radnike na njihovom radnom mjestu i promicati prava radnika u ovom području. Organizacije kao što je Europska mreža za promicanje zdravlja na radnom mjestu razvile su opsežnu mrežu. Utvrđeni su kriteriji kvalitete i dostupni su mnogi primjeri dobre prakse. Sigurnost i zdravlje na radu je interdisciplinarna aktivnost koja se bavi prevencijom profesionalnih rizika u svakoj radnoj aktivnosti. Osnovni cilj je promicanje i održavanje najvišeg stupnja sigurnosti i zdravlja na radu, te stvaranje uvjeta za sprječavanje nastanka nesreća na radu i narušavanja zdravlja. Međunarodna organizacija rada (ILO) 2003. .g. objavila je globalnu strategiju o zaštiti na radu. Strategija navodi da jedan od temeljnih stupova globalne strategije ZNR uključuje izgradnju i održavanje nacionalne preventivne sigurnosne i zdravstvene kulture te uvođenje sustavnog pristupa u upravljanju ZNR. . Kao dokaz ozbiljnosti problema i utemeljenosti predloženog mogu poslužiti odgovori u razgovoru za časopis Sigurnost , do nedavno vodeće osobe inspekcije zaštite na radu u RH: Pitanje: Na problem trenda rasta broja radnika s akutnim ili kroničnim bolestima u prostorijama ili na prostorima poslodavaca, te teškim ozljedama i smrtnim ishodima, u svojem izvješću za 2018. godinu upozorio je u vrijeme vašeg aktivnog rada tadašnji Inspektorat rada te zatražio od ministarstava nadležnih za rad i zdravstvo da poduzmu odgovarajuće mjere za smanjenje ovih pojava. Novi pokazatelji i trendovi ukazuju i nadalje negativne trendove. Što je potrebno poduzeti da se to promijeni? Odgovor: I prije je bilo slučajeva da radnik umre na mjestu rada zbog akutne ili kronične bolesti, ali trend rasta broja takvih slučajeva je postao zabrinjavajući. Zato smo u Izvješću za 2018. predložili da ministarstvo nadležno za zdravstvo i ministarstvo nadležno za rad razmotre mogućnost utvrđivanja odgovarajućih mjera za smanjenje ovakvih pojava. Poznato je da smo sve starija nacija ali i sve bolesnija. Međutim, treba osvijestiti da teško bolestan radnik kada obavlja poslove na mjestima rada ugrožava sebe i druge radnike. Događalo se da radnik umre za građevinskim strojem, na skeli ili drugim poslovima. U Zakonu o zaštiti na radu postoji podloga za zaštitu bolesnih radnika, ali odredbe se ne mogu provesti jer je opće zdravstveno stanje radnika nepoznanica za poslodavca, a medicina rada nema obvezu utvrđivati zdravstveno stanje radnika šire od uputnice za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada. Smatram da bi trebalo ostvariti bolju suradnju između medicine rada i opće prakse, dati odgovarajuće ovlasti medicini rada i u tom smislu dopuniti propise“. Dakle, suhoparno i birokratsko pozivanje na definciju „ozljede na radu“ a zanemarivanje činjenica,te izostanak poduzimanja mjera za sprječavanje ne samo ozljeđivanja već i bolesti radnika na radu koje rezultiraju smrtnim posljedicama nije prihvatljivo.Dokument, kao što je Nacionalni plan mora pružiti adekvatne odgovore na tu pojavu i utvrditi daljnji smjer djelovanja.Svaki izgubljeni život je veliki gubitak za obitelj i društvo.Time i odgovornost mora biti na najvišoj razini, kao i mjere koje treba poduzimati. Dakle, zasigurno je ovo pitanje s kojim bi se trebalo pozabaviti i Nacionalno vijeća za zaštitu na radu, kako bi se pristupilo aktivnom i angažiranom poduzimanju potrebnih mjera od strane pojedinih dionika.Navedeno upućuje na opravdanost proširenja sastava tog savjetodavnog tijela ,kako bi bilo reprezentativno i učinkovitije u radu. Zato čudi odgovor ministarstva :“Nacionalno vijeće za zaštitu na radu ima mogućnost suradnje sa svim dionicima u području zaštite na radu“ .Što to znači ?Problem je što drugi ključni dionici nisu ravnopravni .Nije isto biti član tijela i ovisiti o nečijoj volji i interesu ? Sigurnost i zdravlje na radu interdisciplinarno je područje pa slijedom toga i sastav najvišeg nacionalnog savjetodavnog tijela treba održavati tu činjenicu.Zato je potrebno prihvatiti konstruktivan i opravdan prijedlog iznijet u e-savjetovanju o prijedlogu Nacionalnog plana o proširenju sastava Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, s relevantnim predstavnicima određenih važnih institucija. | Nije prihvaćen | Radi se o općem komentaru te nisu vidljivi konkretni prijedlozi u odnosu na odredbe članka 8. Prijedloga pravilnika. |
| 42 | Vitomir Begović | , Članak 7. | Potrebno uključiti i specijaliste medicine rada i sporta .Detaljniji razlozi u slijedećem članku. | Nije prihvaćen | Ne postoje zapreke da specijalisti medicine rada, kao vanjski suradnici, budu uključeni u izradu programa osposobljavanja kao i u postupak provjere teorijskog znanja, međutim propisivanje obveze njihovog sudjelovanja ne bi bilo racionalno na svim poslovima |
| 43 | Vitomir Begović | , Članak 3. | Osposobljavanje za rad na siguran način ( i obveze iz ZNR) samozaposlenih osoba Razvidno je da po pitanju samozaposlenih osoba treba zakonom regulirati obveze po pitanju mjera zaštite na radu, a ne kao što je navedeno u odgovoru na takav prijedlog da se isto navede u Nacionalnom planu,to zanemariti.Postoji problem, treba reagirati na vrijeme i preveventivno. Pored toga, upravo za tu skupinu tj. samozaposlene osobe potrebno je organizirati stručna osposobljavanja za rad na siguran način, organizirati druge redovite edukacije , te prikladne materijale, kako bi im na takav konkretan način pružili potporu, i preduvjete za siguran rad. Potvrda potrebe navedenog pristupa nalazi se i u razgovoru do nedavno čelne osobe inspekcije zaštite na radu za časopis Sigurnost. Pitanje: Od ukupnog broja zaposlenih unutar EU, samozaposlene osobe čine 16,4 %, a u Hrvatskoj njihov je udio 11,1 %. Preporukom Vijeća EU o samozaposlenima, države članice se potiču na promicanje njihove sigurnosti i zdravlja te njihovo uključivanje u područje primjene nacionalnog zakonodavstva. Upozorava se da „samozaposleni radnici, bez obzira na to rade li sami ili uz zaposlenike, mogu biti izloženi rizicima za zdravlje i sigurnost sličnim onima koje doživljavaju zaposlenici“. Međutim, u našem zakonu obveze samozaposlenih osoba su minimizirane. Kakvo je Vaše iskustvo i što bi trebalo promijeniti u vezi sa sigurnošću tzv. „samozaposlenih osoba“? Odgovor :“ Smatram da sigurnost i zdravlje samozaposlenih osoba nije dobro riješeno postojećim Zakonom. Izrijekom da se Zakon na njih ne odnosi, oslobođeni su obveza ali i prava koja iz njega proizlaze i to samo zbog toga što ne postoji klasičan odnos poslodavca i radnika. Prijašnja definicija po kojima se samozaposlena osoba smatrala ujedno i poslodavcem i radnikom bila je primjerenija. Naravno da je opravdano pitanje trebaju li samozaposlene osobe provoditi sve obveze jednako kao i poslodavci, ali ne bi smjelo biti sporno da moraju imati jednaka prava kao radnici. Problem da se osigura provedba Zakona od strane samozaposlene osobe, jer bi samozaposlena osoba trebala provoditi obveze sama prema sebi, bio je jedan od argumenata zašto je donesena navedena odredba Zakona. Međutim, taj argument nema stvarnog uporišta, zato što takvu situaciju možemo usporediti s drugim propisima. Primjerice samozaposlena osoba sama sebi plaća zdravstveni i mirovinski doprinos ili primjer da građani ne smiju sami u svojim stanovima nelegalno držati eksplozivna sredstva i niz drugih primjera. Smatram da bi trebalo malo dobre volje i truda da se samozaposlene osobe ponovo na primjeren način uključe u zaštitu na radu“. | Nije prihvaćen | Obveze samozaposlenih osoba u određenim slučajevima isključene su prema odredbama Zakona o zaštiti na radu, pa njihovo „osposobljavanje za rad na siguran način“ nije moguće regulirati ovim Prijedlogom |
| 44 | Vitomir Begović | , Članak 1. | Ukoliko u predloženom obliku ostane sadašnji, tj. budući pravilnik ,imajući u vidu da su unatrag tri godine učinjene značajne organizacijske promjene u sustavu zaštite na radu ,a u susret brojnim novim izazovima u tom području, kao i iskustvima u drugim djelatnostima,i susjednoj Sloveniji, potrebno je s relevantnim dionicima otvoriti dijalog o osnivanju Hrvatske komore stručnjaka zaštite na radu, kao samostalne i neovisne organizacije, čiji članovi su stručnjaci zaštite na radu , s ciljem unapređenja njihovog profesionalnog rada i razvoja zaštite na radu ,kao područja od posebnog društvenog interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba ( kao i kod drugih struka kod kojih je to već uređeno, potrebno je i u ovom slučaju pripremiti i donijeti zakon, za što postoje opravdani razlozi). Komoru pozicionirati tako da postane središnje mjesto okupljanja i organiziranja stručnjaka zaštite na radu u Republici Hrvatskoj,uspostavljati i razvijati suradnju s drugim komorama i međunarodnim organizacijama, kao i s drugim profesionalnim organizacijama i udrugama,kako bi između ostalog provodila trajno stručno usavršavanje svojih članove te s tim u vezi uspostavljala i unapređivala razne oblike stručne i znanstvene suradnje s odgovarajućim pravnim i fizičkim osobama. Komora bi promicala, zastupala i usklađivala zajedničke interese članova pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te skrbila da njeni članovi savjesno i u skladu sa zakonom i javnim interesom obavljaju svoje poslove i pri tome poštuju etičke standarde i unapređuju sigurnost na radu. Komora bi vodila imenike, upisnike i evidencije u obliku digitalnih zapisa, koji se trajno čuvaju.Komora bi također provodila stručni nadzor nad radom svojih članova temeljem javnih ovlasti iz Zakona i posebnog općeg akta kojim se uređuje način organiziranja i provođenja stručnog nadzora, te bi u obavljanju stručnog nadzora surađivala s odgovarajućim tijelom Državnog inspektorata. U okviru Komore uspostavio bi se i Centar za mirenje , radi omogućavanja provedbe postupaka medijacije u određenim sporovima. Dakle, u okviru Komore, uz Skupštinu,Upravni i Nadzorni odbor,te Disciplinski sud,ustrojila bi se i stručna tijela Komore;Etičko povjerenstvo,Povjerenstvo za stručna pitanja i trajno usavršavanje,Povjerenstvo za stručni nadzor, Povjerenstvo za profesionalnu djelatnost zaštite na radu,Povjerenstvo za provedbu stručnih ispita, Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, Povjerenstvo za odnose s javnošću i Stručne sekcije. Primjera radi, s jedne strane područje socijalne skrbi i s druge strane područje sigurnosti i očuvanja radne sposobnosti, trebali bi imati jednak tretman, u pogledu institucionalnog ustroja, kao pretpostavke mogućnosti učinkovitog djelovanja i razvoja.Javna ustanova za zaštitu na radu (ZUZNR) je prije 3 godine ukinuta, i to neovisno o drugačijem mišljenju nadležnog ministarstva i socijalnih partnera, kao i pokazateljima rada,postignutih rezultata,racionalnog ustroja i učinjenih ušteda! U području socijalne skrbi prije cca. više od 15 godina osnovana je javna ustanova Zavod za socijalni rad, da bi nakon nekoliko godina ta ustanova bila ukinuta i pripojena kao uprava u sastav jednog pa zatim drugog ministarstva.Ove godine nakon niza nemilih događaja u tom području,resorno ministarstvo u kojem su sada i socijalna skrb i zaštita na radu, najavljuje reformu socijalne skrbi, promjenu Zakona i ponovno osnivanje i jačanje samostalne javne ustanove, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, s početkom rada od 1.1.2023.Istovremeno, poznato je da vrlo angažirano u području socijalne skrbi djeluje i Hrvatska komora socijalnih radnika te Hrvatska udruga socijalnih radnika sa županijskim udrugama. Dakle, u području zaštite na radu potrebne su konkretne i smislene promjene, te pozicioniranje stručnjaka zaštite na radu (uz specijaliste medicine rada i sporta), kao ključnih stručnih i kompetentnih osoba s ciljem profesionalnog obavljanja odgovornih poslova, i doprinosa daljnjem razvoju sigurnog i zdravog radnog okružja te ostvarivanju Strateškog okvira EU i Nacionalnog plana/programa zaštite na radu. | Nije prihvaćen | Pitanja osnivanja Hrvatske komore stručnjaka zaštite na radu, nisu pitanja koja su predmetom Prijedloga pravilnika, niti druga pitanja koja se navode u komentaru. Prijedlog pravilnika ne stvara nikakve zapreke za osnivanje Hrvatske komore stručnjaka zaštite na radu, s napomenom da su stručnjaci zaštite na radu samo jedan od dionika u postupku stalnog stručnog usavršavanja u području zaštite na radu. Ukoliko dođe do osnivanja Hrvatske komore stručnjaka zaštite na radu koja bi uspostavila određena sustavna rješenja na području usavršavanja, nove izmjene Pravilnika uvažavat će takva rješenja i prilagoditi će se njima na odgovarajući način. Predmet Prijedloga pravilnika nije „pozicioniranje“ bilo kojih dionika sustava zaštite na radu, već uspostava odgovarajućeg sustava za njihovo stalno stručno usavršavanje radi doprinosa na unaprjeđivanju stanja sigurnosti i zaštite zdravlja u RH. |
| 45 | Vitomir Begović | , Članak 41. | Povući ovaj prijedlog Pravilnika te potom izmijeniti ovaj članak. | Nije prihvaćen | Ne vidimo osnovu i stvarne razloge za povlačenje Prijedloga pravilnika |
| 46 | Vitomir Begović | , Članak 40. | Povući ovaj prijedlog Pravilnika te potom izmjeniti ovaj članak. | Nije prihvaćen | Ne vidimo osnovu i stvarne razloge za povlačenje Prijedloga pravilnika |
| 47 | Vitomir Begović | , Članak 27. | Čl.27 Stručni ispit za koordinatora zaštite na radu kandidat polaže elektroničkim putem. Dalje razraditi ,a operativne detalje provedbe ispita regulirati posebnim Poslovnikom. | Nije prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 48 | Vitomir Begović | , Članak 13. | Čl.13 Stručni ispit za stručnjake zaštite na radu kandidat polaže elektroničkim putem. Dalje razraditi postupak uz potrebu da se operativni detalji provedbe ispita reguliraju posebnim Poslovnikom | Nije prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 49 | Vitomir Begović | , Članak 11. | Čl.11. stavak 5. može izgledati privlačano ali samo naizgled . Zato je isti potrebno promjeniti u skladu s novim rješenjima (elektroničko polaganje ispita) uz napomenu da su sredstva uplaćena na ime naknade troškova polaganja ispita logično prihod Državnog proračuna. Sredstva za izvođenje ili sufinanciranje programa stručnog usavršavanja ne mogu ovisiti o tom uskom izvoru (tim prije što će se uvođenjem elektroničkog ispita taj trošak/prihod značajno smanjiti) , već se potrebna sredstva za edukaciju moraju planirati kao i svaka druga stavka izdataka prilikom izrade proračuna ministarstva nadležnog za rad. Postoji još jedno rješenje po pitanju osiguranja izvora sredstava .Kao što je naglašeno i kod prijedloga Akcijskog plana ( i ranijih zahtjeva od strane Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, i socijalnih partnera) dostatna sredstva za edukacije i druge važne aktivnosti u području zaštite na radu (i zaštite zdravlja radnika; mjere specifične zdravstvene zaštite,praćenje zdravstvenog stanja radne populacije i ovisno o pokazateljima poduzimanje dodatnih preventivnih mjera) moguće je osigurati bez dodatnog povećanja opterećenja poslodavaca , uz značajne druge benefite , uvođenjem transparentnog i stimulativnog modela obračuna doprinosa za zaštitu zdravlja na radu (bonus/malus), umjesto sadašnjeg modela koji je usmjeren na interventno „krpanje“ zdravstvenog proračuna. Naime, kao što je poznato namjenski doprinos 0,5 je „ukinut“, i prebačen u ukupni doprinos za zdravstvenu zaštitu. Predloženi transparentni pristup je dugoročno rješenje kojim se postiže edukacija, stimulacija i unapređivanje zaštite na radu na mikro razini, te nema razloga da se isto ne primjeni. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog zadire u druga pitanja koja nisu u djelokrugu ovoga ministarstva, pa tako nisu niti predmetom ovoga Prijedloga pravilnika |
| 50 | Vitomir Begović | , Članak 10. | Čl.10 st.5.nova točka 3. „Završila diplomski studij sigurnosti i zaštite i koja je stekla najmanje 1 godinu radnog iskustva na poslovima zaštite na radu". | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno u dijelu oslobađanja od polaganja općeg dijela stručnog ispita. U vezi propisivanja uvjeta prethodnog radnog iskustva, navedeni prijedlog doveo bi u neravnopravni položaj upravo osobe za završenim studijem sigurnosti, jer bi bili prisiljeni stjecati radno iskustvo na nekim drugim poslovima izvan poslova stručnjaka zaštite na radu |
| 51 | Vitomir Begović | , Članak 10. | Čl.10 st.4. ,…………..elektrotehnike, strojarstva, kemije ili građevine , i najmanje 1 godinu radnog iskustva (alternativa 2) godinu/e radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog isključuje druge moguće stručne kvalifikacije, pa je takav prijedlog protivan odredbi čl. 2. st. 3. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, prema kojoj stručnjak zaštite na radu mora imati odgovarajuće obrazovanje iz područja koje odgovara djelatnosti poslodavca |
| 52 | Vitomir Begović | , Članak 10. | Čl.10 st.3 ……, i najmanje 1 (alternativa 2 ) godinu/e radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima. | Nije prihvaćen | Prihvaćeno u dijelu oslobađanja od polaganja općeg dijela stručnog ispita. U vezi propisivanja uvjeta prethodnog radnog iskustva, navedeni prijedlog doveo bi u neravnopravni položaj upravo osobe za završenim studijem sigurnosti, jer bi bili prisiljeni stjecati radno iskustvo na nekim drugim poslovima izvan poslova stručnjaka zaštite na radu |
| 53 | Vitomir Begović | , Članak 4. | Čl.4. st. 2 Uvjet stečena andragoška znanja , isto kao i za čl.2 i čl.7 | Prihvaćen | Andragoška znanja, kao preduvjet za postupke osposobljavanja, za stručnjake zaštite na radu u ovlaštenim osobama, propisana su odredbom članka 30. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu, koji postupke osposobljavanja provode u različitim djelatnostima. Mišljenja smo da bi dodatno propisivanje andragoških znanja i za stručnjake zaštite na radu koji provode osposobljavanja za vlastite potrebe poslodavca bio prestrog kriterij a radi se o puno užim izvorima opasnosti i rizicima na mjestu rada (kod vlastitog poslodavca), u odnosu na stručnjake zaštite na radu o ovlaštenim osobama. Takvo propisivanje proizvelo bi ozbiljan zastoj u daljnjoj provedbi postupaka osposobljavanja. |
| 54 | Vitomir Begović | , Članak 7. | U nastavku dodatni osvrt na pojedine članke. Čl.2. i čl.7 Osposobljavanje mogu izvoditi svi stručnjaci zaštite na radu, neovisno o radnom statusu i/ili obliku rada koji posjeduju i uvjerenje o stečenim andragoškim znanjima. Osposobljavanja i usavršavanja različitih dionika iz područja zaštite na radu mogu izvoditi svi stručnjaci zaštite na radu I. ili II. stupnja koji, uz to posjeduju uvjerenje o završenom osposobljavanju stručnjaka/-inja za zaštitu na radu iz osnova andragogije (to je važno - te osobe stekle su potrebna znanja iz područja znanosti o odgoju i obrazovanju odraslih osoba – Andragoška načela osposobljavanja,Cjeloživotno obrazovanje / učenje odraslih,Osposobljavanje radnika za rad na siguran nači,Psihološka načela obrazovanja,Psihofiziologija nezgoda na radu,Nastavni rad s odraslim, Nastavni procesi,Uloga nastavnika na satu, Komunikacija u nastavi,Metodologija osposobljavanja za rad na siguran način, Andragoška dokumentacija). | Nije prihvaćen | Andragoška znanja, kao preduvjet za postupke osposobljavanja, za stručnjake zaštite na radu u ovlaštenim osobama, propisana su odredbom članka 30. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu, koji postupke osposobljavanja provode u različitim djelatnostima. Mišljenja smo da bi dodatno propisivanje andragoških znanja i za stručnjake zaštite na radu koji provode osposobljavanja za vlastite potrebe poslodavca bio prestrog kriterij a radi se o puno užim izvorima opasnosti i rizicima na mjestu rada (kod vlastitog poslodavca), u odnosu na stručnjake zaštite na radu o ovlaštenim osobama. Takvo propisivanje proizvelo bi ozbiljan zastoj u daljnjoj provedbi postupaka osposobljavanja. |
| 55 | Vitomir Begović | , Članak 2. | U nastavku dodatni osvrt na pojedine članke. Čl.2. i čl.7 Osposobljavanje mogu izvoditi svi stručnjaci zaštite na radu, neovisno o radnom statusu i/ili obliku rada koji posjeduju i uvjerenje o stečenim andragoškim znanjima. Osposobljavanja i usavršavanja različitih dionika iz područja zaštite na radu mogu izvoditi svi stručnjaci zaštite na radu I. ili II. stupnja koji, uz to posjeduju uvjerenje o završenom osposobljavanju stručnjaka/-inja za zaštitu na radu iz osnova andragogije (to je važno - te osobe stekle su potrebna znanja iz područja znanosti o odgoju i obrazovanju odraslih osoba – Andragoška načela osposobljavanja,Cjeloživotno obrazovanje / učenje odraslih,Osposobljavanje radnika za rad na siguran nači,Psihološka načela obrazovanja,Psihofiziologija nezgoda na radu,Nastavni rad s odraslim, Nastavni procesi,Uloga nastavnika na satu, Komunikacija u nastavi,Metodologija osposobljavanja za rad na siguran način, Andragoška dokumentacija). | Nije prihvaćen | Andragoška znanja, kao preduvjet za postupke osposobljavanja, za stručnjake zaštite na radu u ovlaštenim osobama, propisana su odredbom članka 30. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu, koji postupke osposobljavanja provode u različitim djelatnostima. Mišljenja smo da bi dodatno propisivanje andragoških znanja i za stručnjake zaštite na radu koji provode osposobljavanja za vlastite potrebe poslodavca bio prestrog kriterij a radi se o puno užim izvorima opasnosti i rizicima na mjestu rada (kod vlastitog poslodavca), u odnosu na stručnjake zaštite na radu o ovlaštenim osobama. Takvo propisivanje proizvelo bi ozbiljan zastoj u daljnjoj provedbi postupaka osposobljavanja. |
| 56 | Vitomir Begović | , III. STRUČNI ISPIT ZA STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU | Nedvojbeno je kod stručnog ispita potrebno učiniti razliku između osoba koje su završile studij sigurnosti i zaštite (osloboditi ih obveze polaganje ispita) i drugih osoba kojima je potrebno omogućiti polaganje stručnog ispita iz zaštite na radu s obzirom na vezanost tih struka za zaštitu na radu ( elektrotehnika ,strojarstvo, građevina). Novi Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju i polaganju stručnog ispita iz zaštite na radu ,mora slijediti smjer koji će se primijeniti i u drugim područjima. Između ostalog Ministarstvo uprave i pravosuđa u vezi polaganja državnog stručnog ispita najavljuje : Riječ je o novom sustavu polaganja državnog ispita, koje bi se od iduće godine trebalo odvijati isključivo elektroničkim putem. Sadašnji način polaganja državnog ispita potpuno je zastario, a temelji se na usmenom ispitivanju službenika, pri čemu je ispitivanje neujednačeno, kao i sustav ocjenjivanja. Iz Ministarstva uprave i pravosuđa najavljuju „da će se državni ispit ubuduće polagati po suvremenim metodama, putem zadataka višestrukog izbora, verificiranih na metodološkoj i stručnoj razini. Napominju i kako će se ispitivanje u prvoj fazi provoditi u ispitnom centru u sjedištu Ministarstva, kako bi se moglo pratiti i nadzirati u kontroliranim uvjetima postupak polaganja ispita računalnim putem. U drugoj fazi, ispitivanje će se provoditi na regionalnoj razini u Rijeci, Splitu, Osijeku, a poslije i u drugim mjestima. Nov način polaganja državnog ispita donio bi i uštede, pa u Ministarstvu računaju da bi se troškovi trebali smanjiti za više od 50 posto. No, ključni benefit ovakvog načina ispitivanja je činjenica da elektroničko ispitivanje kandidatima osigurava jednake mogućnosti i izglede za prolaz na ispitu, kroz objektivnu usporedbu i procjenu razine znanja, poručuju iz resornog ministarstva“. U mnogim drugim područjima napušten je institut usmenog ispita , i on se odvija elektronički ili pismeno pod individualnom zaporkom svakog kandidata, bez bilo kakve mogućnosti subjektivnosti (porezni savjetnici ,obrazovanje, …..). Uostalom , novi Strateški okviru EU za sigurnost i zdravlje na radu 2021.-2027. među tri međusektorska cilja, ističe „upravljanje promjenama koje donose zelena, digitalna i demografska tranzicija“. Trenutak je da se upravo sada učini iskorak ka digitalnom (ne samo prijava ispita !) vezano za područje ovog Pravilnika i polaganje ispita. Elektronički način polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu otvara i mogućnost obuhvata značajno šire materije od usmenog načina ( a to je upravo potrebno), kao i rješavanje zadatka , kao npr. "određene studije slučaja", kako bi se provjerilo kako pristupnik ispitu promišlja o konkretnoj situaciji s kojom se može suočiti kao stručna osoba u praksi. Dakle, prednosti elektroničkog polaganja ispita su višestruko korisne uz uštedu sredstava, resursa ,vremena i realnu provjeru znanja kandidata. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog da se osobe koje su završile studij sigurnosti i zaštite oslobodi od obveze polaganje, ali samo općeg dijela stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu. Prihvaćamo da je elektronički način polaganja stručnog ispita smjer u kojem bi se polaganje stručnog ispita trebalo razvijati u perspektivi, međutim mišljenja smo da se takav vid ne može propisivati dok se ne osigura potpuna informatička i programska infrastruktura koja bi to omogućila. S druge strane, elektronički način polaganja stručnog ispita, pored svojih prednosti, ima i određene slabosti uzimajući u obzir multidisciplinarno područje zaštite na radu i široki raspon djelatnosti, vrsta i razina rizika, što često zahtijeva i određeni individualni pristup svakom kandidatu u postupku polaganja stručnog ispita. |
| 57 | Vitomir Begović | , Članak 41. | Čl.41 Potpuna neusklađenost navedenih članaka i stavaka u odnosu na sadržaj na koji se upućuje. Pored toga, odgoda primjene do 1.5.2023.g. upućuje na nepripremljenost i potrebu da se ovaj prijedlog povuče i da se pristupi pripremi novog prijedloga u skladu s navedenim primjedbama i prije svega potrebama, važnošću struke i cjelokupnog područja zaštite na radu. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da se ne radi se o neusklađenosti prijelaznih odredbi s ostalim odredbama Prijedloga pravilnika, a u komentaru to ničim nije potkrijepljeno. Odgoda primjene pojedinih odredbi do 1. svibnja 2023. god. vezana je uz uspostavu Registra osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu te obavljanja poslova zaštite na radu, koji zahtijeva informatičku pripremu i podlogu. |
| 58 | Vitomir Begović | , Članak 38. | Čl.38 Nepotrebno ograničenje i sužavanje do 49 radnika,a ostali sadržaj ne pruža potrebu usavršavanja ,već samo zadovoljavanje forme. | Nije prihvaćen | Ne radi se o ograničavanju i sužavanju do 49 radnika, već se radi o usklađivanju s odredbom članka 4. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu po kojoj ovlaštenik kod tih poslodavaca može preuzeti zadaće stručnjaka zaštite na radu |
| 59 | Vitomir Begović | , Članak 37. | Čl.37 Formulacije tipa „može“ u pravilu znače „ne treba“ , pa takav sadržaj treba izbjegavati u sadržaju akata ili zakona.Pored toga, nema potrebe poslodavce do 49 zaposlenih posebno izdvajati iz općih obveza i potreba redovitog usavršavanja, i provedbe propisanih obveza iz područja zaštite na radu (procjena rizika, unutarnji nadzor, odbor ZNR, suradnja s predstavnicima radnika itd.). Naime, prema izvješću inspekcije zaštite na radu vidljivo je u kojim segmentima se najviše krše propisi ,pa je to i smjer kojim treba usmjeravati dodatnu edukaciju svih neovisno o veličini poslodavca. Primjera radi, najveća stopa i to više nego dvostruko veća od prosjeka u RH ozljeda na 1.000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u djelatnosti Opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom ((Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom - Uklanjanje otpadnih voda - Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala - Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom). Za 2020.g. stopa ozljeda na mjestu rada prosjek RH 7,48 a za navedenu djelatnost stopa 16,23. Prema zadnjim dostupnim podacima za 2019.g. za ovu djelatnost ( a za pretpostaviti je da su isti trendovi i nadalje ) , najviše prijavljenih ozljeda na mjestu rada dogodilo se kod poslodavaca koji zapošljavaju od 50-249 zaposlenih (42,83 %), a zatim kod poslodavaca koji zapošljavaju više od 500 radnika (23,48 %). Slični su pokazatelji u 2020.g. i ukupno na razini RH u vezi broja prijavljenih ozljeda Najveći je broj kod poslodavaca s 500 i više radnika (42,29 %, zatim kod poslodavaca s 50 – 249 radnika (27,11) te kod poslodavaca od 250-499 radnika (10,61 %). Dakle, ovi podaci u potpunosti potvrđuju potrebu sagledavanja različitih pokazatelja o stanju zaštite na radu, a temeljem toga i poduzimanje potrebnih ciljanih aktivnosti, a ne samo vezano za tkzv. male poslodavce do 49 radnika. | Nije prihvaćen | Izraz „može“ ne isključuje provedbu stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu kako je predloženo u članku 36. stavak 1. Ne radi se o ograničavanju i sužavanju do 49 radnika, već se radi o usklađivanju s odredbom članka 4. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu po kojoj ovlaštenik kod tih poslodavaca može preuzeti zadaće stručnjaka zaštite na radu |
| 60 | Vitomir Begović | , Članak 36. | Iako je potrebno ovo poglavlje potpuno izmijeniti kako je već rečeno,ovom prilikom osvrt na čl.36 st.6 .Iz obveze stalnog stručnog usavršavanje nikako se nemogu izuzeti osobe koje rade u sustavu državne uprave na poslovima zaštite na radu odnosno u tijelu nadležnom za inspekcijske poslove.Naprotiv, te osobe moraju imati značajno veće obveze sudjelovanje u različitim programima podizanja razine znanja, vještina, sposobnosti. | Nije prihvaćen | Izuzeće usavršavanja u odnosu na inspektore rada u području zaštite na radu te u odnosu na određene službenike HZJZ ne znači da se isti ne trebaju usavršavati na način koji će doprinositi njihovom radu u tijelu državne/javne uprave. Međutim takva potreba i obveza se ne regulira ovim Prijedlogom pravilnika jer se ovaj Prijedlog odnosi na usavršavanje onih dionika koji prvenstveno svom poslodavcu mogu doprinijeti na tragu postizanja veće razine sigurnosti i zaštite zdravlja na mjestu rada |
| 61 | Vitomir Begović | , V. STALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU I KOORDINATORA ZAŠTITE NA RADU | Obrazovanje stručnjaka za zaštitu na radu,uvažavanje njihovog značaja i podizanje kvalitete njihovog rada osiguranjem kontinuiranog unapređivanja znanja, vještina i kompetencija,jedan su od najvažnijih prioriteta u zauzimanju za unapređivanje zaštite na radu,kao područja od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj. Stručno usavršavanje pravo je,obveza i odgovornost svih stručnjaka zaštite na radu.Stručnjaci zaštite na radu moraju biti spremni preuzeti osobnu odgovornost za vlastito daljnje učenje u cilju razvoja profesionalne karijere, stručne podrške radnoj sredini u kojoj su zaposleni pružajući vrhunske usluge te doprinoseći razvoju i ugledu struke.Poslodavci organizacijskom politikom i upravljačkim odlukama, te uvažavanjem struke trebaju služiti kao primjer u razvoju učinkovite politike razvoja ljudskih potencijala, izdvajanja sredstava i vremena za stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu, stvaranja uvjeta za cjeloživotno učenje i pohađanje različitih programa njihovih stručnjaka zaštite na radu. Ključni čimbenici na području jačanja sigurosti na radu su svi stručnjaci zaštite na radu,kojima je potrebno razumijevanje, uvažavanje i potpora poslodavaca i radničkih predstavnika u radnim sredinama, kao i prihvaćanje ove struke od strane svih nadležnih državnih institucija. Uloga i važnost stručnjaka zaštite na radu je nazamjenjiva.Primjenjujući stručna znanja stručnjak mora pružati stručnu pomoć poslodavcu (njegovim ovlaštenicima) te radnicima (njihovim povjerenicima), mora donositi odluke u vezi struke i za njih snositi odgovornost, mora profesionalnim, stručnim i odgovornim radom „štititi” poslodavca kao odgovornu osobu za zaštitu na radu , mora brinuti o sigurnosti i zaštiti radnika, provoditi učinkovit unutarnji nadzor, provoditi edukaciju i poduzimati potrebne mjere te mora surađivati sa svim organizacijskim jedinicama i vanjskim dionicima. Prijeko je potrebno i redovito stručno usavršavanje inspektora za zaštitu na radu, sudaca i vještaka za područje zaštite na radu. Europsko vijeće posebno ukazuje na potrebu da inspektori zaštite na radu budu osposobljeni i informirani o najnovijim metodama inspekcije i podizanja javne svijesti,posebno u pogledu novih tehnologija i novih oblika rada, kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima, a njihovi radnici odgovarajuće zaštitili. Osmišljeni model Akademije sigurnosti kao središnjeg mjesta redovitog stručnog usavršavanja poslodavaca,ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu, inspektora za zaštitu na radu, sudaca i vještaka za zaštitu na radu,koordinatora, kao i radničkih predstavnika (sindikalni povjerenici , radnička vijeća, povjerenici radnika za zaštitu na radu), te programi koje realiziraju strukovne udruge mogu u cjelosti odgovoriti na izazove i potrebe cjeloživotnog učenja u području zaštite na radu. Osobni razvoj, stalno poboljšanje i cjeloživotno učenje trebaju biti način života, uređen i trajni proces u karijeri stručnjaka i zaštiti na radu, kao području od posebnog društvenog interesa, s ciljem stalnog podizanja razine sigurnosti i stvaranja dodane vrijednosti. Na konferencijama koje je ZUZNR 2016. i 2017. orgnaizirao imali smo priliku upoznati i rješenje iz susjedne nam Sovenije: „Propisima je uređeno trajno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i isto se primjenjuje od 2012. godine. Posebno je istaknuo kako je poslodavac obvezan stručnjaku zaštite na radu omogućiti trajno stručno usavršavanje, odnosno nadogradnju znanja te ukoliko ne ispuni tu obvezu može ga se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 2.000 – 40.000 €. Tijekom usavršavanja stručnjaci zaštite na radu moraju prikupiti 100 kreditnih bodova u razdoblju od 7 godina ili u protivnom gube radnu dozvolu za obavljanje tih poslova. U Republici Sloveniji stručnjaci sigurnosti i zaštite na radu pohađaju programe A, B ili C što ovisi o razini obrazovanja stručnjaka zaštite na radu i broju zaposlenih radnika u tvrtki u kojoj obavljaju poslove sigurnosti i zaštite. Programe trajnog stručnog usavršavanja odobrava ministar nadležan za rad i objavljuju se svake godine do kraja studenog za sljedeću godinu. Izvođači programa izdaju potvrde o sudjelovanju svakom sudioniku te se ta potvrda vrednuje sukladno sustavu vrednovanju, a predavačima koji su aktivni sudionici programa dodjeljuje se broj bodova uvećan za 50 posto“. Na sličnom tragu je ZUZNR 2016/2017. predložio izmjene i dopune Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita, kojim se reguliraju oblici stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu, propisuju uvjeti za priznavanje statusa stručnjaka zaštite na radu, način vrednovanja, izdavanja, oduzimanja i prestanka odobrenja za rad te uspostava i vođenje registra stručnjaka zaštite na radu,kao i model licenciranja . Svrha stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu jest stjecanje i nadograđivanje znanja iz područja zaštite na radu kroz kvalitetne programe, stjecanje dodatnih znanja i vještina u skladu s razvojem novih tehnologija.Namjera je bila da svi programi budu dostupni svim stručnjacima,da se omogući njihovo povezivanje i razmjena praktičnog iskustva, a time i unapređivanje cjelokupnog sustava zaštite na radu. Kriteriji vrednovanja odobrenih programa uključivali su trajanje programa, način sudjelovanja (aktivno/pasivno sudjelovanje), da li se radi o usavršavanju putem istraživanja, sudske prakse, OHSAS- a, primjera dobre prakse, međunarodne suradnje ili e-learninga te putem objave članaka u stručnim/znanstvenim časopisima ili objava knjige iz područja zaštite na radu te se u skladu s konkretnim oblicima angažiranja pojedincima dodjeljuje određeni broj bodova. Radnim prijedlogom utvrđena su načela, sadržaj, načini, rokovi i postupak trajnog stručnog usavršavanja, te se propisuje rad Povjerenstva za trajno stručno usavršavanje, kao tijela Zavoda koje će u suradnji s drugim dionicima donositi godišnje programe, odluke o priznavanju, kategorizaciji i bodovnom vrednovanju svih oblika stručnog usavršavanja i dr. Usavršavanje je zamišljeno na način da stručnjaci mogu sudjelovati u raznim aktivnostima kao aktivni i pasivni sudionici te je za svaku opciju usavršavanja predložen broj bodova koji se može prikupiti.Radni prijedlog povezanog akta uređivao je i postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja Odobrenja za samostalni rad – Licence. Stupanjem na snagu ovih pravilnika, svaki stručnjak koji se prijavi u Registar dobio bi Licencu te bi razdoblje od 5 godina u kojem ima obvezu prikupiti 25 bodova počelo teći danom upisa u Registar tj. danom izdavanja te prve Licence. Ukoliko stručnjak ne bi prikupio dovoljan broj bodova, ostavljena je mogućnost provjere znanja polaganjem posebnog ispita koje bi provodilo stručno Povjerenstvo. Ukoliko stručnjak ne bi zadovoljio ni na toj provjeri znanja, prijedlog je mogućnost tj. obveza pristupanja ponovnom polaganju stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu nakon kojeg bi se ponovo mogla dobiti Licenca. Predloženim sustavom licenciranja izjednačio bi se status stručnjaka zaštite na radu sa statusom drugih zvanja i poslova koje s obzirom na opći značaj njihovog rada već imaju regulirano pitanje licenciranja. Temeljni cilj je bio cjelovito uređenje sustava, a putem utvrđivanja obveza i sadržaja programa usavršavanja bilo je predviđeno učiniti razliku u odnosu na obveze stručnjaka zaštite na radu I. stupnja, stručnjaka zaštite na radu II. stupnja, te za stručnjake koji rade u različitim djelatnostima odnosno rade određene stručne poslove kod osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu. Dakle, razvidno je 2016/2017. godine pripremljen e-ustroj registra stručnjaka zaštite na radu,te prijedlog modela stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu i vrednovanja istog te su pripremljeni odgovarajući dokumenti. | Nije prihvaćen | Radi se o općem komentaru, a koncept bodovanja bi izazvao daljnja administrativna opterećenja u smislu praćenja i vrednovanja te imajući u vidu da stručnjaci zaštite na radu obavljaju te poslove interno za svog poslodavca, bez potrebe posebnog licenciranja. Nadalje, pitanja „licenciranja“ izazvala bi cijeli niz pravno formalnih pitanja, prava i obveza u vezi s tim i mogućih posljedica, što bi zahtijevalo izmjene i dopune odredaba Zakona o zaštiti na radu, te reviziju i inspekcijskih mjera i postupanja u vezi s tim. |
| 62 | Vitomir Begović | Predloženi sadržaj je ispod očekivanja ,potreba i prethodnih prijedloga o kojima je provedena šira stručna rasprava i prezentacija ,te je 2016. i početkom 2017. g. konkretan prijedlog s obrazloženjem dostavljen ministarstvu nadležnom za rad od strane Zavoda za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR) ,na postupak donošenja. Međutim, to je kao što je vidljivo 4 - 5 godina izostalo, te se nepotrebno izgubilo dragocjeno vrijeme. Budući se u odnosu na sadašnji Pravilnik ništa bitno ne mijenja, a primjena nekih odredbi se odgađa za svibanj 2023.g. , nekoliko promjena odista nema potrebe prikazivati kao donošenje novog pravilnika ,već bi se prije radio o malim izmjenama i dopunama, što nije dovoljno,ukoliko se želi ozbiljno učiniti iskorak na ovom području. Nadalje, očito je i ovaj prijedlog rađen na brzinu ,na što ukazuju prijelazne i završene odredbe i neusklađenost s navededenim člancima i stavcima iz ostalog dijela pravilnika.Uz to u gotovo 13 članaka zamjetne su značajne gramatičke greške, a postoje i nomotehnički nedostaci. Dakle, predloženi Pravilnik treba povući , i za raspravu pripremiti uz konkretne izmjene i dopune posebno u dijelu regulative polaganja stručnog ispita, prijedlog koji je izradio ZUZNR, i kojim je detaljno razrađen proces stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu, bodovanja i vredenovanja, pa i licenciranja. Ovom prilikom iznosi se i osvrt na pojedine članke predloženog pravilnika radi uvida u konkretna otvorena pitanja , a radi pripreme novog cjelovitog i sveobuhvatnog prijedloga Pravilnika. | Nije prihvaćen | Radi se o općoj opservaciji, a navodne nepravilnosti koje se u komentaru spominju nisu jasno argumentirane, pa se na iste ne može dati konkretan odgovor. |