Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu Pravilnika o načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga "Sindikat biciklista" PRAVILNIK O NAČINU OSIGURAVANJA PROMETA NA ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIM PRIJELAZIMA I PJEŠAČKIM PRIJELAZIMA PREKO PRUGE, III. Način osiguravanja prometa na  pješačkom prijelazu preko pruge Osim mimoilaznim zaštitnim ogradama, sigurnost pješačkog i biciklističkog prelaska preko pruge može se osigurati i korištenjem automatskih rampi za nemotorizirani promet. Primjer takve rampe dostupan je na poveznici: http://www.ite.org/bookstore/gradecrossing/img/sec09-9.jpg Oblikovanju standarda za upotrebu ovakvih rampi potrebno je posvetiti posebnu pozornost i uvrstiti u posebno poglavlje ovog pravilnika. Nije prihvaćen Sukladno važećoj zakonskoj regulativi na pješačkim prijelazima preko pruge predviđena je ugradnja mimoilaznih ograda.
2 Udruga "Sindikat biciklista" I. Opće odredbe, Članak 2. Prelazak biciklističke trake preko željezničko-cestovnog prijelaza, kad cesta i pruga nisu pod kutom od približno 90 stupnjeva, treba uvažiti činjenicu labilne ravnoteže bicikla. To podrazumijeva osjetljivost na sklisku površinu željezničke pruge i veći rizik od pada ili upadanja u rupe uz kolosijeke u slučaju prelaska pod oštrijim kutem. Stoga prilikom izgradnje novih i adaptacije postojećih željezničko-cestovnih prijelaza treba uzeti u obzir mogućnost stvaranja umjetnih zavoja prije samog prijelaza kako bi vozači bicikla u normalnoj brzini sam prijelaz prešli pod što okomitijim kutem i s minimalnim rizikom poskliznuća i pada na kolnik ili prugu. Primjer takvih umjetnih zavoja i načina vođenja biciklističkog prometa preko željezničke pruge dostupan je na poveznici: http://safety.fhwa.dot.gov/ped_bike/univcourse/images/18_08_0003.jpg Nije prihvaćen Navedeno je potrebno regulirati pravilnicima vezanim uz cestovni promet.
3 Udruga "Sindikat biciklista" VI. Tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati mimoilazne zaštitne ograde, Članak 24. Nastavno na argumente iznesene u komentarima uz Članak 2 ovog pravilnika, tražimo da se dimenzioniranje i oblikovanje prolaza kroz mimoilazne zaštitne ograde prilagodi korisnicima s najvećim poteškoćama u prolasku ovakvih zapreka, a to su nestandardni bicikli (tricikli, tandemi, teretni bicikli, bicikli s prikolicom...). Kako je ranije opisano, duljine takvih bicikala kreću se od cca 2,0 do 3,0 metara. Takve bicikle je teško ili nemoguće provući kroz predložene dimenzije prolaza zaštitnih ograda (svega 1,6 m). Stoga je nužno prilagoditi oblik i/ili širinu prolaza kroz mimoilazne zaštitne ograde, na način da omogući (s)kretanje bez zapinjanja biciklima duljine barem 2,5 metara. U suprotnom, rješenje po kojem će ovakvi bicikli ili kompozicije s prikolicom u namjeri sigurnog prelaska pruge biti prepušteni na rastavljanje i fizičko prenošenje preko ograda zapravo vodi na izbjegavanje samih ograda i traženje puta mimo njih, čime će se dugoročno ugroziti sigurnost kako samih pješaka i vozača bicikala, tako možda i samog željezničkog prometa. Nije prihvaćen Obzirom da će se u čl. 2. ovog Pravilnika dodati stavak kojim će se regulirati navedeno preusmjeravanje biciklističkih staza na biciklističke trake nije potrebno mijenjati oblik i/ili širinu prolaza zaštitnih ograda. Člankom 112. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kuda se smiju kretati vozači bicikala ukoliko nema označene biciklističke staze ili biciklističke trake.
4 Udruga "Sindikat biciklista" I. Opće odredbe, Članak 2. U ovaj pravilnik je potrebno unijeti obvezujuću odredbu koja će opisani problem potpuno zaobići kad god je to moguće. Ona bi, primjerica, mogla glasiti: "Biciklističke staze izgrađene ili obilježene na nogostupima uz kolnike potrebno je na dovoljnoj udaljenosti ispred željezničko-cestovnih prijelaza (20-50 m) preoblikovati u biciklističke trake upuštanjem na razinu kolnika i primjerenom prometnom signalizacijom te biciklistički promet voditi kolnikom." Ovim rješenjem se prijelaz vozača bicikala preko pruge regulira istom signalizacijom i sigurnosnom opremom (rampa i ostalo) kojom se regulira i prijelaz ostalog cestovnog prometa. "Najmanja dopuštena širina jednosmjerne biciklističke trake na ž-c prijelazima je 1,6 metara, odnosno 2,5 metara ako se radi o dvosmjerno vođenom biciklističkom prometu." Ove širine su nešto šire od uobičajenog (lošeg/nepostojećeg) standarda u Hrvatskoj, no s obzirom na posebno rizičnu zonu o kojoj je riječ, ove širine trebale bi biti i veće. Tamo gdje bi se realiziralo ovakvo rješenje vođenja biciklističkog prometa nije potrebno mijenjati predloženu širinu prolaza 1,6 metara. Ukupno gledano, ovakvim obaveznim zaobilaznim rješenjem omogućava se vozačima bicikala koji imaju tu tjelesnu mogućnost da siđu s bicikla i prođu kroz prolaz zajedno s pješacima, no ostalima se omogućava kontinuiran i smislen prelazak preko pruge uz jednak tretman kao i ostaloga cestovnog prometa. Prihvaćen U članak 2. dodat će se stavak 2. kojim će se regulirati navedeno, a koji će glasiti: „Biciklističke staze izgrađene ili obilježene na nogostupima uz kolnike potrebno je ispred željezničko – cestovnih prijelaza preoblikovati u biciklističke trake upuštanjem na razinu kolnika i primjerenom prometnom signalizacijom te biciklistički promet voditi kolnikom."
5 Udruga "Sindikat biciklista" I. Opće odredbe, Članak 2. Ovaj članak sugerira vođenje biciklističkog prometa kroz prolaze namijenjene i prilagođene prije svega pješacima. Takvo rješenje može se prihvatiti samo uz uvjet dimenzioniranja i oblikovanja tih prolaza ("mimoilaznih zaštitnih ograda") na način da omoguće kontinuirano i protočno kretanje vozača bicikala. U jednostavnu i sveobuhvatnu definiciju bicikla ulaze vrlo različiti modeli i oblici bicikala, od kojih su najbrojniji oni standardne duljine do oko 1,90 m, s osnovnom širinom od cca 0,20-0,30 m i zakonski dopuštenom širinom tereta od po 0,50 metara sa svake strane. Međutim, u definiciju bicikla ulaze i tricikli koje sve češće koriste starije osobe s poteškoćama u kretanju, tricikli za radnike komunalnih službi, zatim teretni bicikli namijenjeni prijevozu raznih tereta (tipična duljina i do 2,50 metara), zatim bicikli s prikolicom (kompozicija duljine nerijetko od cca 2,50 do 3,0 metara), tandem-bicikli za dva vozača (duljine 2,20-2,50 metara)... Sama zakonski dopuštena širina prikolice za bicikl je 0,80 cm. S obzirom na navedeno, prolaz širine 1,6 m je očigledno preuzak za normalno manevriranje kroz zaštitnu ogradu. Zaštitna ograda koja služi onemogućavanje istrčavanja pješaka na prugu je svakako smislena i potrebna sigurnosna mjera. Jednako tako je potrebna i opravdana mjera koja bi spriječila izletavanje bicikala na prugu. Međutim, bicikl je prijevozno sredstvo sve raznolikojeg profila građana. Implicirana obaveza silaska s bicikla i guranje da bi se prošlo kroz zaštitnu ogradu prolaza širine 1,6 m za mnoge situacije i korisnike nije ostvariv, realan niti opravdan zahtjev. Osim toga, opisani nestandardni bicikli koje sve češće viđamo na hrvatskim prometnicama također moraju moći proći kroz ove ograde, bez potrebe da ih se rastavlja, ručno prenosi preko ograde, skida djecu s dječjih sjedalica, rasterećuje raznog tereta koji je inače unutar zakonski dopuštenih gabarita na samom biciklu... Općenito, vođenje biciklističkog prometa zajedno s pješačkim trebala bi biti iznimka. Prihvaćen U članak 2. dodat će se stavak 2. kojim će se regulirati navedeno, a koji će glasiti: „Biciklističke staze izgrađene ili obilježene na nogostupima uz kolnike potrebno je ispred željezničko – cestovnih prijelaza preoblikovati u biciklističke trake upuštanjem na razinu kolnika i primjerenom prometnom signalizacijom te biciklistički promet voditi kolnikom."