Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Admir Dilberović | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE | Poštovani, lijepo ste vi to napisali o razvoju profesija pa onda počnite tako što ćete za početak priznati magistre laboratorijske dijagnostike, sestrinstva, fizioterapije i radiološke tehnologije koji su razvoj profesije sami omogućili kroz sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Mislim da prioritet svakog zdravstvenog sustava koji drži do kvalitete mora biti što veći sveučilišni nivo obrazovanja djelatnika koji sa sobom nosi veće znanje, dužnosti ali i veće plaće. Poštovani ministre, mi već imamo tisuce djelatnika koji imaju neregulirani status i rade zahtjevne poslove vodeći se kao viša stručna sprema što je sramotno, a dodao bih da brojni od nas imaju i službene edukacije kao što su tečajevi iz transfuzijske medicine i citodijagnostike (edukacije koje traju 4 mjeseca i više) koji niti su vrednovani niti su igdje zapisani kao dodatna kvalifikacija. Zdravstveni sustav se s razlogom zove zdravstveni sustav a ne liječnički sustav, jer ga činimo svi zajedno, sve profesije u zdravstvu, pa krenite malo u "razvoj" i uvažavanje drugih profesija koji čine uglavnom dijagnostiku, od koje sve počinje. Zgodno je spomenuti da obećavate rast plaća s obzirom na mogućnosti, da je do plaća u ovom zdravstvenom sustavu i državi nebi nitko ostao, ali osobnim entuzijazmom, patriotizmom i brigom za svoj narod i svoje ljude mnogi ga drže glavom tik iznad vode, u uvjetima koji su daleko od idealnih. Međutim, ono što ljude motivira je da se osjećaju "priznati" i uvaženi sukladno svom obrazovanju, podcjenjivanje ljudi koji su ostavili pet godina školovanja da bi bili kompetitivniji, obrazovaniji i bolji dosad nije bilo na čast ovom Ministarstvu kao ni njegovim ministrima. Pozivam vas da napokon učinite stvarnu razliku umjesto dosadašnjih floskula o bitnosti stručnog kadra. S poštovanjem, Admir Dilberović, mag.med.lab.diag. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nije predmet ovog dokumenta. |
| 2 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | Gradski ured za zdravstvo: Nacrtom je zbog kontinuiranog unaprjeđenja pedijatrijske skrbi u RH utvrđena potreba za uspostavom bolnice koja bi objedinila sadašnje kapacitete pojedinih bolnica i odjela/klinika pedijatrijskih kapaciteta u Gradu Zagrebu. Ističemo pritom važnost osiguravanja adekvatnih uvjeta rada i potrebnih kadrovskih i prostornih kapaciteta za pružanje zdravstvene zaštite iz područja psihijatrijske skrbi u populaciji djece i mladih. Vise od 900 milijuna Europljana pati od mentalnih poremećaja. Mentalni poremećaji zauzimaju prvo mjesto na ljestvici prevalencije prema WHO (WHO Europe, 2013) i uvjetuju značajne troškove od 2.4 – 4.4% BDP-a (OECD, 2015) ili 610 milijardi eura godišnje, prema izvješću Europske komisije (troškovi vezani radno funkcioniranje ‐ npr. apsentizam). Mentalni poremećaji značajno povećavaju rizik za tjelesne bolesti poput kardiovaskularnih bolesti koje su povezane s najvišom stopom oboljenja i najvećim troškovima u zdravstvu. Depresija je jedan od takvih psihičkih poremećaja koji je u stalnom porastu u svijetu. Zbog tendencije stalnog povećanja broja oboljelih, očekujemo da će u uvjetima pandemije Covidom-19, ali i potresa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ovaj poremećaj postati najozbiljniji javnozdravstveni problem. Stoga osim važnosti ulaganja u projekte zaštite mentalnog zdravlja kojima je cilj edukacija i podizanje svijesti u društvu o problemu depresije s ciljem prevencije i ranog prepoznavanja depresije, iznimno je važno ulagati u povećanje bolničkih i kapaciteta dnevne bolnice u okviru razvoja dječje i adolescentne psihijatrijske skrbi na nacionalnoj razini koja ovim dokumentom uopće nije obuhvaćena u okviru izrazito važnog strateškog područja koje je ujedno i jedan od vodećih javnozdravstvenih prioriteta-zaštita mentalnog zdravlja Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež kojoj je grad Zagreb osnivač zbrinjava pacijente iz cijele Hrvatske, jedina ustanova u Hrvatskoj koja zbrinjava pacijente u okviru Odjela s primjenom mjera odvajanja i ograničavanja (2018.g. iz Zagreba i Zagrebačke županije u Ustanovi se liječilo 40 posto pacijenata iz Zagreba i Zagrebačke županije ( proširili na Zagrebačku županiju), dok se iz cijele Hrvatske u Ustanovi liječilo 60 posto pacijenata). Na bolničkom Odjelu je 37 bolesnika, koji su podijeljeni na adolescentni odjel s 22 pacijenta i dječji odjel s 15 pacijenata, a zajedno su smješteni i mladići i djevojke, akutni i kronični! U svakom slučaju ne samo zbog nedostatnih kapaciteta, ustanova je oštećena i u potresu te je potreban adekvatni novi objekt da bi djeci i adolescentima pružili adekvatnu psihijatrijsku skrb. Ivana Đerek Dubravčić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 1. Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti koji su vodeći javnozdravstveni problem | Gradski ured za zdravstvo: Grad Zagreb već dulji niz godina razvija usluge usmjerene na mogućnosti pojedinca i njegovu funkcionalnosti u svakodnevnom životu, a koje pružaju veći učinak od isključivo medicinskog modela skrbi (De Maeseneer, Boeckxstaens, 2012; EXPH, 2014). Uz usluge zdravstvene njege, fizikalne rehabilitacije, palijativne skrbi i stomatološke skrbi u zajednici, u proteklih 3 godine kroz projektno financiranje proširene su i na usluge radne terapije. Navedeno je u skladu s praksama europskih zemalja koje uključuju radne terapeute zbog njihovih znanja I stručnosti u segment korištenja svakodnevnih okupacije (engl. occupationt) kao terapeutskog medija koji utječe pozitivno na zdravlje i kvalitetu života pojedinca (Gray, 1998; Reilly, 1962). Tijekom trajanja projekta (financiranog od strane europskog fonda Iterreg t grada Zagreba, te danas od strane grada Zagreba) kroz različite oblike savjetovanja, posebno savjetovanjima o prilagodbi pomagala za izvedbu svakodnevnih aktivnosti (primjerice, pomagalima za hranjenje, za odijevanje ili za kupanje), prilagodbu aktivnosti brige o sebi (samonjega, odijevanje, obuvanje, spavanje, obavljanja toaleta), brige o drugima (kuhanje, spremanje, održavanje kućanstva), promjenama, razvijanju i održavanje zdravih životnih stilova bez obzira na dob (Burton, Shapiro, & German, 1999. ) poticanju na fizička aktivnost povećao se stupanj funkcionalnosti (Stav i sur., 2012.), kao i funkcionalne neovsinosti, pozitivno se utjecalo na mentalno zdravlje pojedinaca, smanjivalo opterećenje na skrbnike i prolongirao period ostanka u vlastitom domu, prvenstveno starijih osoba, osoba s invaliditetom te djece s teškoćama. Uključenje ''radne terapije u kući'' kao segmenta primarne razine zdravstvene zaštite je nužno jer radni terapeuti mogu pružiti učinkovita rješenja za ekonomski, društveno i okupacijski inkluzivna društva za : • Uključenje i provedbu svakodnevnih aktivnosti u osobe sa stanjima ili oboljenjima na području mentalnog i fizičkog zdravlja (CP, autizam, adhd, razvojna odtsupanja, kronična bol, sindrom kroničnog umora, dijabetes, kognitivna oštećenja, anksioznost, demencija, moždani udar, parkinosonva bolest, starenje); • Prilagodbu izvedbe aktivnosti kroz korištenje asistivne tehnologije, informiranje i savjetovanje o različitim strategijama asistivne tehnologije, • Prilagodba socijalne i fizičke okoline, procjena okoline u kojoj klijent funkcionira (mjesto stanovanja, posao, škola, društveno okruženje), edukacija osobe i skrbnika, procjena sigurnosti doma, prevencija padova sa ciljem što duljeg, kvalitetnog boravka u vlastitom domu i zajednici • Edukacija i savjetovanje obitelji i skrbnika o stanju osobe i utjecaju stanja na sudjelovanje u aktivnostima dnevnog života te mogućim promjenama kroz specifične strategije • Vokacijsku rehabilitaciju i reintegraciju u svakodnevni život • Promicanje zdravog načina življenja i postizanje balansa između aktivnosti dnevnog života • Promicanje socijalne uključenosti Ivana Đerek Dubravčić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | Gradski ured za zdravstvo: Iz dokumenta je vidljivo da da je palijativna skrb svrstana u dugotrajnu skrb. Mišljenja smo da bi palijativnu skrb ipak trebalo izdvojiti te definirati ciljnu populaciju i kroz specifičnosti ciljne populacije osigurati sustav palijativne skrbi. Ivana Đerek Dubravčić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 1. Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti koji su vodeći javnozdravstveni problem | Gradski ured za zdravstvo: U rečenici : Puno više i bolje morat će se raditi na sekundarnoj prevenciji tj. ranom otkrivanju bolesti i ranoj intervenciji treba dodati i ranom razvoju jer je Grad Zagreb započeo provođenje pilot projekta Ulaganje u rani razvoj koji za cilj ima pravovremenim otkrivanjem i otklanjanjem rizika (okruženja) po zdravlje trudnica, rodilja, novorođenčadi i male djece ostvariti pozitivan učinak na zdravstvene ishode budućih generacija. Njegovom operacionalizacijom dobiva se širok, jasan i fleksibilan okvir za implementaciju sveobuhvatne intervencije koja će ostvariti pozitivan učinak za zdravstvene ishode budućih generacija, tj. omogućiti pravovremeno otkrivanje rizika okruženja (rizik od siromaštva, nasilja, zanemarivanja, okolinski čimbenici, ranjive grupe…) i zaštitu obitelji i djece s ciljem izjednačavanja mogućnosti postizanja boljeg zdravlja kod sve djece. Ivana Đerek Dubravčić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 6 | GRAD ZAGREB | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | Gradski ured za zdravstvo: Unaprjeđenju kvalitete zdravstvene zaštite dodati i unaprjeđenje sigurnosti pacijenata u sustavu zdravstva unutar objekata koji su oštećeni u potresu te potrebu planiranja, izgradnje i rekonstrukcije energetski učinkovite i na potrese otporne zdravstvene infrastrukture uz redovito i temeljito održavanje zdravstvene infrastrukture. Predlažemo da se napravi popis strateških objekata zdravstva kojima je potrebna cjelovita obnova nakon potresa i da se u isti uvrste slijedeći objekti : - Klinika za psihijatriju Vrapče-Glavna zgrada, Bolnička 32 - Specijalna bolnica za plućne bolesti, Rockefellerova 3, - Dječja bolnica Srebrnjak, Srebrnjak 100 - Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Kukuljevićeva 11 - KB „ Sveti Duh „ , Sveti Duh 64 - Stomatološka poliklinika Zagreb, Perkovčeva 3 - pojedine lokacije i objekti u sustavu primarne zdravstvene zaštite Navedeni objekti zahtijevaju cjelovitu obnovu nakon potresa i isti nisu mogli povući sredstva iz Fonda Solidarnosti za cjelovitu obnovu, budući da sredstva Fonda solidarnosti EU omogućuju samo povratak u prijašnje stanje i to u kratkom vremenskom razdoblju, stoga smatramo da moraju biti prioritet kod ulaganja u prostor i opremu u kontekstu protupotresne zaštite. Ivana Đerek Dubravčić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 7 | Hrvatska komora fizioterapeuta | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE | Hrvatska komora fizioterapeuta daje kratki osvrt, primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine (u nastavku „Nacionalni plan“) U uvodnom dijelu Nacionalnog plana, ističe se da su ključan obol u planiranju dale radne skupine čiji članovi su bili predstavnici Ministarstva zdravstva, državnih zdravstvenih zavoda, zdravstvenih ustanova i ostalih ključnih dionika u sustavu zdravstva, a rukovođeni koordinacijskim odborom Ministarstva zdravstva. Obzirom da se radi o Nacionalnom planu, odnosno strateškom dokumentu koji po svojoj prirodi mora biti transparentan u svim aspektima, ne samo izvedbenom već i razvojnom, informacije o radnoj skupini, odnosno pojedincima i organizacijama koje su sudjelovale u izradi istoga trebale bi biti jasno istaknute, što u ovom Nacionalnom planu nisu. Ovim pitanjem transparentnosti radne skupine može se potaknuti pitanje pristranosti, odnosno nepristranosti u izradi, kao i provedbi samog Nacionalnog plana. U opisu srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala, kroz Posebni cilj 1. ali i kroz ostatak Nacionalnog plana, radna skupina je uzela relevantnost prvih šest vodećih uzroka smrtnosti u RH. Smrtnost ne daje potpunu sliku tereta bolesti koji nose pojedinci u različitim populacijama. Ukupni teret bolesti procjenjuje se brojem godina života provedenih s lošim zdravljem, odnosno godina zdravog života koje su izgubljene zbog onesposobljenja. Stoga trebalo je prikazati neke relevantne pokazatelje u Republici Hrvatskoj glede disability-adjusted life years; DALYs koji se mogu vidjeti na linku http://www.healthdata.org/croatia, a gdje su zahtjevi zdravstvenih usluga za rješavanje posljedica onesposobljavanja u porastu u cijelom svijetu. Stoga u ovom strateškom dokumentu nedostaju koštanomišićne bolesti kao i potreba razvoja fizioterapijskih usluga prevenstveno na primarnoj razini jer među najčešćim uzrocima smrtnosti i invalidnosti, odnosno onesposobljenja nalazi se križobolja i padovi a fizioterapija je na prvom mjestu zdravstvena usluga za prevencija i liječenje istih. Ako usporedimo uzroke smrti i invalidnosti, odnosno onesposobljenja u Hrvatskoj s drugim zemljama EU možemo vidjeti da križobolja ima visoku tendenciju DALYs-a i doista predstavlja teret bolesti u Hrvatskoj, ne samo zdravstveni već i socioekonomski teret. Shodno činjenicama i javno dostupnim pokazateljima, predlažemo da se u Nacionalnom planu, križobolja i padovi odnosno mišićno koštane bolesti navedu kao teret bolesti. Kroz daljnji tekst Nacionalnog plana ističe se kako se na primarnoj razini ne pruža dovoljno nutricionističkih, palijativnih, psiholoških i farmakoloških usluga, što se apsolutno slažemo, međutim ovdje treba dodati i fizioterapijske usluge. Naime Republika Hrvatska je jedina članica u EU koja nema organiziranu fizikalnu terapiju na primarnoj razini. Sve članice EU u osnovnom paketu primarne zdravstvene zaštite imaju i usluge fizikalne terapije, a što je dokazano brojnim istraživanjima na razini EU da fizioterapeuti donose cost benefit zdravstvenom sustavu na primarnoj razini. Ovdje želimo istaknuti i podržati komentar Ureda pučke pravobraniteljice u dijelu komentara ovog Nacionalnog plana s rečenicom „Tom prilikom Posebni izvjestitelj ukazao je na važnost primarne zdravstvene skrbi koja se treba ojačati kako bi se, među ostalim, otkrile i liječile blage bolesti u ranim fazama prije nego se razviju do razine kada je potrebna specijalistička medicinska njega.“ Specijalisti obiteljske medicine, kao glavni nositelji primarne zdravstvene skrbi, mi vjerujemo da vape za organiziranijom primarnom zdravstvenom zaštitom kako bi ista mogla postati uistinu keep gate prema sekundarnoj skrbi. Glede Posebnog cilja 3. unaprjeđenja modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, shodno nepotpunom obuhvatu svih ključnih, u ovom slučaju nezaraznih bolesti, potrebno je revidirati plan, odnosno mjere za ostvarivanje posebnog cilja. Sljedeće što je važno je razmotriti tko su i u kojem opsegu djeluju zdravstveni suradnici, obzirom da se radi o pojedincima koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, ali trebali bi pružati usluge zdravstvene skrbi osobama s određenim komorbiditetima nije prihvatljivo niti sigurno za pacijenta. Konkretno prijedlog da kineziolozi budu u timu s kardiologom a da u istom timu nije predviđen fizioterapeut nije prihvatljivo. Jasna je dinstinkcija organiziranje prevencije i promocije zdravlja kod zdrave populacije (kineziolozi) dok kod liječenja kardiovaskularnih bolesti je jasno da sudjeluju isključivo zdravstveni radnici. Ne umanjujući vrijednost kineziološke profesije i obrazovanja, ističemo kako su kineziolozi s formalnim obrazovanjem društveno humanističkog usmjerenja navedeni kao konzultanti kod prevencije kardiovaskularnih bolesti, dok fizioterapeuti koji su formalno obrazovana i kvalificirana zdravstvena profesija za rad u području kardiovaskularne prevencije i rehabilitacije, nisu uopće navedeni u spomenutoj mjeri. Ističemo kako su fizioterapeuti zdravstvena profesija sa specifičnim vještinama i kompetencijama, a koje razvijaju kroz formalno i neformalno obrazovanje i cjeloživotni profesionalni razvoj, a da je to doista tako, pokazala je pandemija COVID-19 i nezamjenjivost uloge fizioterapeuta prije svega u akutnom bolničkom okruženju te ambulantom, i tzv. long post covid rehabilitaciji. Naglašavanje u tekstu Nacionalnog plana riječi „tjelovježbe uz nadzor i procjenu optimalnog intenziteta tjelesnoga napora“ je nepotrebno, obzirom da fizioterapeuti za izradu plana i programa vježbi koriste validirane alate, nadziru program vježbanja ne samo opservacijom već i objektivnim metodama. Stoga, ne radi se o ničem novome, no vrlo vjerojatno Radna skupina nije upoznata s djelokrugom i načinom rada fizioterapeuta te isto mogu proučiti na sljedećem linku usvojenog i odobrenog standarda zanimanja fizioterapeut https://hko.srce.hr/registar/standard-zanimanja/detalji/31 i vjerujemo da će zdravstveni sustav kroz ovaj Nacionalni plan pokušati više uključiti fizioterapeute | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 8 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | 5 od 10 mjera ostvarenja Posebnog cilja 2 je uspostava centara izvrsnosti će zasigurno omogućiti podizanje kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata u sustavu JAVNOG* zdravstva. „Na primjeru malignih bolesti to znači da će se onkološki pacijenti operirati i primati radioterapiju u regionalnim centrima izvrsnosti Inicijalni plan liječenja svih pacijenta mora biti u skladu s prihvaćenim smjernicama i mora ga donijeti multidisciplinarni tim.“ HKMB nadalje pozdravlja „izradu unaprijeđenih kliničkih smjernica koje propisuju algoritme postupanja kod određene dijagnoze (dijagnostiku, terapiju), a primjenjuju se s ciljem standardizirane i ujednačene zdravstvene zaštite.“ HKMB je mišljenja kako je nužno u ovom strateškom dokumentu JASNO DEFINIRATI postojanje centara izvrsnosti u okviru javnozdravstvene mreže, a sukladno odredbi članka 122. stavka 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 9 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 1. Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti koji su vodeći javnozdravstveni problem | HKMB drži jasno istaknutim 7 točaka srednjoročnih razvojnih potreba kao i 6 točaka u svrhu ostvarenja Posebnog cilja 1., poglavito točku 2. Prevencija vodećih nezaraznih bolesti jer je uključila unaprjeđenje programa probira raka. Znana je činjenica da su neki od njih poražavajuće neučinkoviti, poglavito probir na kolorektalni karcinom. Izravan dokaz je izrazito slab odaziv, čak tri puta manji od onoga što se smatra prihvatljivim da bi se program probira uopće smatrao uspješnim. Ono što ga dodatno lošim čini je činjenica da se u njemu trenutno ne koristi metodologija testa (FIT - fekalni imuno test) koja će s daleko višom osjetljivošću i specifičnošću detektirati bolest, pri tome imati značajno nižu vjerojatnost interferencija, a čak je za samog ispitanika prihvatljivija. Vjerujemo da se može iznaći neki formalno pravni način s ciljem povećanja odaziva, što će uz prijelaz na metodu koja se koristi u velikoj većini zemalja EU zasigurno polučiti očekivane rezultate i maknuti nas s pozicije nezahvalnog začelja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 10 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE | Hrvatska komora medicinskih biokemičara (dalje u tekstu: HKMB) pozdravlja donošenje Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine, obzirom da su njegove temeljne postavke osiguranje učinkovitog, otpornog sustava s jasnim ulogama upravljanja koje će, uz sve planirane benefite, dati i mogućnost korištenja sredstava EU za unaprjeđenje učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite u javnom sektoru. Neizravan dokaz tome jest i transfer znanja, koji se spominje, odnosno iskustava iz europskih zemalja koje su već provele reforme koje su dale dobre rezultate. Ovo sve je iscrpno opisano u dokumentu OECD u kojemu se na 450 stranica potanko analiziraju karakteristike, učinkovitost i primjena različitih strategija i što je značajno - rezultat svega. Svi jako dobro znamo da ne stojimo sjajno niti u jednom od onoga u uvodnom dijelu prikazanog Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Stavljanje Hrvatske u kontekst ostalih zemalja razoružava bilo po očekivanim brojem godina zdravog života, primjerice, ili po mortalitetu najčešćih tumorskih sijela. Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala u 7 točaka jasno definira sve potrebne prioritete. “U kontekstu situacije u kojoj budućnost i održivost cjelokupnog nacionalnog zdravstvenog sustava može biti ugrožena održavanjem neprimjerenih okupljanja poput onoga u subotu za koje se nadam da je i posljednje, izražavam osobitu podršku nastojanjima da se svim raspoloživim sredstvima ojačaju mjere primarne prevencije zaraznih bolesti koje predstavljaju zdravstvenu prijetnju za pojedine populacijske skupine ili cjelokupno stanovništvo”. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 11 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | Osvrnuli bismo se i na nedostatak primalja u zdravstvu RH. U razvijenim zemljama primaljskog kadra ima toliko da je odnos primalja i žena organiziran na način da je jedna primalja na jednu ženu te primalje tako imaju vremena razgovarati sa ženama i ostvariti međusobno povjerenje. Ako se prisjetimo akcije „#prekinimošutnju“, sasvim je jasno da je prijeko potrebno pokušati utjecati i prevenirati još veći nedostatak primalja, ojačati ulogu primalja u zdravstvenom sustavu te zaštititi i očuvati reproduktivno zdravlje žena. Primalje imaju kompetencije provesti edukaciju u cilju očuvanja zdravlja, prevencije spolno prenosivih bolesti, planiranja obitelji, seksualnog i reproduktivnog zdravlja i to prema Zakonu o primaljstvu. Neophodno je osigurati trudnicama i njihovim partnerima trudničke tečajeve u vodstvu stručnih i educiranih primalja koje trebaju provoditi edukaciju u pripremi za roditeljstvo i porod te davati savjete o dojenju. Iskustvo trudnica u trudnoći i porođaju bi bilo nemjerljivo bolje i uz manje straha. Udruga RODA provela je istraživanje o iskustvu trudnica, rodilja i babinjača u zdravstvenom sustavu u RH 2018. i 2019. godine te je istraživanje pokazalo da bi veliki udio ispitanica koristile primaljsku skrb kada bi im ona bila omogućena. U okviru unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite potrebno je ustrojiti primaljsku patronažnu skrb za majke i novorođenčad. Trend je da majke nakon porođaja sve brže otpuštaju doma, u tom smislu je neophodno organizirati adekvatnu skrb za nove majke i za novorođenčad, a takva skrb ulazi u kompetencije primalja. Visokoobrazovane primalje mogu, znaju i žele samostalno preuzeti skrb o ženama u fiziološkoj trudnoći i porođaju te brigu oko babinjača i novorođenčadi, a ne treba ni zanemariti činjenicu da su primalje zdravstveni radnici čiji je rad daleko jeftiniji od rada liječnika. Liječnici su ionako preopterećeni i bave se patološkim promjenama u trudnoći, porođaju i puerperiju, a primaljama treba omogućiti da rade svoj posao zajamčen zakonom. Takva organizacija rada dovela bi do znatnih ušteda u zdravstvenom sustavu, a i do zadovoljstva pacijenata. Posebnu pozornost treba obratiti na slabo naseljena područja, udaljena, izolirana i ruralna područja i otoke gdje je potrebno unaprijediti skrb za trudnice, majke i novorođenčad poticanjem i promoviranjem otvaranja primaljske prakse u okviru koje bi se pružala primaljska skrb, edukacija o reproduktivnom zdravlju te tečajevi za trudnice i partnere i tečajevi pripreme za dojenje koje vode educirane primalje. Međunarodna konfederacija primalja donijela je Povelju o pravima žena i primalja kojom poziva vlade diljem svijeta da priznaju i podržavaju dostupnu i efikasnu primaljsku skrb kao osnovno ljudsko pravo za sve žene, svu djecu i sve primalje te navodi i osnovna ljudska prava žena i primalja koja bi trebalo priznati diljem svijeta. Hrvatska komora primalja ne zagovara ništa osim razine i standarda kakvi su u razvijenim zemljama već uspostavljeni i kojima se teži. Trebamo težiti boljem kako bi došlo do promjena, a svjesni smo da su promjene prijeko potrebne i neminovne. U mnogim pitanjima Hrvatska teži zapadu i razvijenim europskim zemljama i smatramo da se takva težnja treba ostvariti i po pitanju primaljstva i primaljske skrbi za sve žene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 12 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 1. Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti koji su vodeći javnozdravstveni problem | Svakako smatramo da je u okviru promicanja zdravih životnih navika neophodno dodati i promociju dojenja koje je jedini prirodni i najzdraviji način prehrane dojenčeta. Primalje su zdravstveni djelatnici koji prema svojim kompetencijama daju savjete o dojenju (čl. 15. b Zakona o primaljstvu). | Prihvaćen | Prihvaćen. Tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. U okviru Posebnog cilja 1. mjera 1. izmijenjena je kako slijedi: 1. Promicanje zdravih životnih navika S obzirom na raširenost čimbenika rizika (pušenje, pretilost, tjelesna neaktivnost, itd.), bolja briga o vlastitom zdravlju jedan je od osnovnih preduvjeta da preokrenemo negativne zdravstvene trendove. Programi edukacije I kampanje, provedba populacijskih istraživanja, standardizacija jelovnika u javnim ustanovama, promjena propisa o proizvodima štetnima za zdravlje I uspostava mreže savjetovališta (npr. podrška promociji dojenja) unaprijedit će zdravstvene ishode populacije. |
| 13 | Hrvatska udruga radnih terapeuta | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 1. Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti koji su vodeći javnozdravstveni problem | Još jedan dodatan, i slabije istraživan koncept povezan sa specifičnim stanjima I bolestima, poput razvojnih odstupanja, različitih dugotrajnih kroničnih bolesti, nezdravim stilovima životaa te procesom starenja je i okupacijski angažman, odnosno uključenje i sudjelovanje u osobno značajnim i smislenim aktivnostima koji je definiran kao jedan od izvora pronalaska smisla u životu (AOTA, 2014). Sudjelovanje u svakodnevnim, za osobu smislenima aktivnostima prema mnogobrojnim autorima je recept za dostizanje zdravog života, odnosno značajan utjecaj na zdravlje i dobrobit pojedinca (Kielhofner, 2007; Nilsson, 2006), odnosno postoji pozitivna povezanost između uključenja u značajne aktivnosti i pronalazak smisla u životu među starijim osobama (Low & Molzahn, 2007; Mozley et al. 2007; Eakman et al. 2010; Bensimon & Gilboa, 2010), dok s druge strane manjak sudjelovanja uz manjak značajnih socijalnih interakcija utječe na gubitak smisla (Hedberg, et al., 2010). Zbog svega navedenog kada govorimo o zdravim životnim navikama i učinkovitijom prevencijom bolesti koji su vodeći javnozdravstveni problem potrebno je uključiti I radnog terapeuta. Saša Radić Radna terapeutkinja Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 14 | Hrvatska udruga radnih terapeuta | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 3. Unaprjeđenje modela skrbi za ključne zdravstvene izazove | Integrirana skrb za kojom se pokazuje sve veća potreba osnažuje pojedinca u procesu donošenja odluka i samostalnog rukovođenja osobnim zdravljem i dobrobiti (Bolt i sur, 2019). Integrirana skrb mora biti usmjerena na mogućnosti i funkcionalnost umjesto striktno medicinskog modela tretmana (De Maeseneer and Boeckxstaens, 2012) te je nužno osigurati prijenos zadataka (task shifting) na stručnjake koji mogu osigurati most između sustava zdravstva i socijalne skrbe te psnaživati njihovo povezivanje unutar postojećih dostupnih usluga (socijalne skrbi, medicinske njege, fizkalne rehabilitacije). Radni terapeuti kao profesija mogu osigurati značajan doprinos i identificirani su kao točno pravi alat koji može osnažiti implementaciju holistički prakse usmjerene na osobu (World Health Organization, 2008). Istraživanja ukazuju da uključenje radnih terapeuta u skrb na primarnoj razini umanjuje opterećenje na opću praksu, primjerice u slučajevima prevencije i rane detekcije poteškoća kao i odtržavanju zdravih životnih stilevoa pojedinca, te smanjenju rizika zaprimanja u bolnicu te institucionalnizacije (College of Occupational Therapists Ltd, 2015). Saša Radić Radna terapeutkinja Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Zagreb | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 15 | Hrvatska udruga radnih terapeuta | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE | Zdravstveni sustavi širom svijeta koriste integriranu skrb kao jedan od mogućih socijalno i ekonomski učinkovitih rješenja za populacije sa rastućim, promjenjivim zahtjevima (WHO, 2016). Kako Svjetska zdravstvena organizacija naglašava važnost na osobu usmjerene, sveobuhvatne, integrirane, kontinuirane skrbi koja uključuje participaciju osobe, pacijenta, njegove obitelji i zajednice (WHO, 2016). Sve navedeno trebalo bi biti organizirano na primarnoj razini zdravstvene zaštite, dakle, dostupno tamo gdje se život odvija kroz zdravstvene profile čija je stručnost u opsegu aktivnosti dnevnog života. Radna terapija, kao zdravstvena profesija, od dana postanka struke uobličila je svoju filozofiju i teorijske principe koji vode praktičan rad radnog terapeuta kroz pretpostavke da uključenje u okupacije (engl. occupational engagement) pozitivno utječe na zdravlje i kvalitetu života (Gray, 1998; Reilly, 1962). Radni terapeuti neophodan su dio ljudskih resursa u zdravstvu, a što potvrđuju i istraživanja ekonomski i socijalno uspješnog i održivog zdravstvenog sustava („vrijednost za novac“), posebno kod limitiranih ekonomskih faktora. Grad Zagreb već dulji niz godina razvija usluge usmjerene na mogućnosti pojedinca i njegovu funkcionalnosti u svakodnevnom životu, a koje pružaju veći učinak od isključivo medicinskog modela skrbi (De Maeseneer, Boeckxstaens, 2012; EXPH, 2014). Uz usluge zdravstvene njege, fizikalne rehabilitacije, palijativne skrbi i stomatološke skrbi u zajednici, u proteklih 3 godine kroz projektno financiranje proširene su i na usluge radne terapije. Navedeno je u skladu s praksama europskih zemalja koje uključuju radne terapeute zbog njihovih znanja I stručnosti u segment korištenja svakodnevnih okupacije (engl. occupationt) kao terapeutskog medija koji utječe pozitivno na zdravlje i kvalitetu života pojedinca (Gray, 1998; Reilly, 1962). Tijekom trajanja projekta (financiranog od strane europskog fonda Iterreg t grada Zagreba, te danas od strane grada Zagreba) kroz različite oblike savjetovanja, posebno savjetovanjima o prilagodbi pomagala za izvedbu svakodnevnih aktivnosti (primjerice, pomagalima za hranjenje, za odijevanje ili za kupanje), prilagodbu aktivnosti brige o sebi (samonjega, odijevanje, obuvanje, spavanje, obavljanja toaleta), brige o drugima (kuhanje, spremanje, održavanje kućanstva), promjenama, razvijanju i održavanje zdravih životnih stilova bez obzira na dob (Burton, Shapiro, & German, 1999. ) poticanju na fizička aktivnost povećao se stupanj funkcionalnosti (Stav i sur., 2012.), kao i funkcionalne neovsinosti, pozitivno se utjecalo na mentalno zdravlje pojedinaca, smanjivalo opterećenje na skrbnike i prolongirao period ostanka u vlastitom domu, prvenstveno starijih osoba, osoba s invaliditetom te djece s teškoćama. Uključenje ''radne terapije u kući'' kao segmenta primarne razine zdravstvene zaštite je nužno jer radni terapeuti mogu pružiti učinkovita rješenja za ekonoski, društveno i okupacijski inkluzivna društva za : • Uključenje I provedbu svakodnevnih u osobe sa stanjima ili oboljenjima na području mentalnog i fizičkog zdravlja (CP, autizam, adhd, razvojna odtsupanja, kronična bol, sindrom kroničnog umora, dijabetes, kognitivna oštećenja, anksioznost, demencija, moždani udar, parkinosonva bolest, starenje); • Prilagodbu izvedbe aktivnosti kroz korištenje asistivne tehnologije, informiranje i savjetovanje o različitim strategijama asistivne tehnologije, • Prilagodba socijalne i fizičke okoline, procjena okoline u kojoj klijent funkcionira (mjesto stanovanja, posao, škola, društveno okruženje), edukacija osobe i skrbnika, procjena sigurnosti doma, prevencija padova sa ciljem što duljeg, kvalitetnog boravka u vlastitom domu I zajednici • Edukacija i savjetovanje obitelji i skrbnika o stanju osobe i utjecaju stanja na sudjelvoanje u aktivnostima dnevnog života te mogućim promjenama kroz specifične strategije • Vokacijsku rehabilitaciju i reintegraciju u svakdonevni život • Promicanje zdravog načina življenja i postizanje balansa između aktivnosti dnevnog života • Promicanje socijalne uključenosti Saša Radić Radna terapeutkinja Ustanova za zdravstvenu njegu u kući | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Razmotrit će se kod izrade Operativnog plana s vremenskim okvirom aktivnosti koje se trebaju provesti kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi funkcionalnog povezivanja zdravstva i socijalne skrbi na području dugotrajne skrbi po načelu multidisciplinarnog pristupa. |
| 16 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 4. Učiniti zdravstveni sustav poželjnim mjestom za rad i unaprijediti održivosti zdravstvenog sustava u pogledu dostatnosti zdravstvenih radnika | Prijedlog specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika Poštovani, ogroman napredak na području genetike i genomike zadnjih nekoliko godina učinio je prenatalno i postnatalno genomsko testiranje dostupnije kroz mnoge laboratorije i privatne prakse, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Obzirom da se kod genomskog testiranja u pravilu uvijek radi o delikatnim pitanjima koji ne uključuju samo pojedince koji se podvrgnu takvom testiranju nego i članove njegove obitelji iznimno je bitno da pružatelj usluge bude visoko kvalificirana osoba s odgovarajućim znanjem i kompetencijama. Navedeno se u potpunosti slaže s ciljevima Direktive 2005/36/EZ i Direktive 013/55/EU o podizanju kvalitete zdravstvene usluge i sigurnosti pacijenata. Na razini Europske unije Europsko društvo humane genetike, Europski odbor za medicinsku genetiku (European Society of Human Genetics, European Board of Medical Genetics), kao krovna strukovna organizacija, među prvima je 2010/2011. godine uvidjelo važnost procesa priznavanja stručnjaka koji rade na području laboratorijske medicinske genetike te kreiranja jedinstvenog Europskog registra pružatelja genetskih usluga (https://www.eshg.org/668.0.html). Danas je kroz Europski odbor za medicinsku genetiku moguće priznavanje kompetencija i stjecanje titule Europski registrirani klinički laboratorijski genetičar, što je do sada iskoristilo više od 400 stručnjaka iz cijele Europe i svijeta (https://www.eshg.org/667.0.html, Liehr T., et al. European registration process for Clinical Laboratory Geneticists in genetic healthcare. Eur J Hum Genet. 2017;25(5):515–519.). Pojedine članice Europske unije već su uvidjele važnost kompetencija koje pojedinac treba imati da bi se pružila kvalitetna zdravstvena usluga iz područja genomskog testiranja te su pokrenule program nacionalnih specijalizacija iz laboratorijske medicinske genetike. Takav oblik usavršavanja prvenstveno je namijenjene stručnjacima iz područja prirodnih znanosti (magistri u području biologije, kemije) koji rade i djeluju u sklopu laboratorija medicinske genetike. Tako je u Sloveniji, na primjer, 2013. godine putem Ministarstvo zdravstva Republike Slovenije usvojen „Program specijalizacije iz laboratorijske medicinske genetike“ kroz koji stručnjaci iz područja prirodnih znanosti reguliraju svoje specijalističko obrazovanje iz laboratorijske medicinske genetike. Proces regulacije specijalizacije omogućava kvalitetnu zdravstvenu uslugu prenatalnog i postnatalnog genomskog testiranja i sigurnost da su osobe koje takvu uslugu pružaju vrhunski stručnjaci i visoko obrazovane osobe koje posjeduju najrelevantnije kompetencije. Iz svega navedenog vidljivo je da je u Republici Hrvatskoj prijeko potrebno regulirati status stručnjaka zaposlenih u laboratorijskoj dijagnostici na području humane genetike. Time bi Republika Hrvatska u svoj pravni sustav adekvatno transponirala Direktivu 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) Nadalje, navedenim se direktno utječe na prava i sigurnost pacijenata u pogledu pružanja sigurne, kvalitetne, učinkovite i količinski zadovoljavajuće zdravstvene zaštite građanima na svojem državnom području (Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi)). Upravo pružateljima zdravstvene zaštite treba omogućiti kvalitetno cijelo životno obrazovanje, koje neophodno uključuje specijalizaciju, čime bi se kroz različite platforme kao što je elixir omogućila trajna edukacija kroz e-tečajeve omogućujući pristup najboljim ekspertima iz pojedinih područja. Na razini Europske unije strukovna organizacija, Europsko udruženje humane genetike, Europski odbor za medicinsku genetiku, već je usvojilo kurikulum kao zajednički skupu znanja, vještina i kompetencija koje pojedinac koji djeluje na području humane genetike treba imati da bi sigurno i na korist pacijenta obavljao svoj posao (https://www.eshg.org/fileadmin/eshg/EBMG/CLG/Core-Curriculum_2016.pdf). Ovaj kurikulum prihvaćen od strane Hrvatskog društva biologa u zdravstvu prema članku 25, Direktive 013/55/EU predstavljao bi temelje za automatskim priznavanjem stručne kvalifikacije te omogućavao pristup reguliranim profesijama. Svrha specijalizacije bila bi obrazovanje specijalista iz područja laboratorijske medicinske genetike, a bila bi namijenjena stručnjacima iz područja prirodnih znanosti. Specijalizacija bi imala dva područja: laboratorijsku citogenetiku i molekularnu genetiku u skladu s ciljevima dobre medicinske prakse koji uključuju: sudjelovanje u procesima kontrole kvalitete u medicinskim laboratorijima, poštivanje procesa suglasnosti i povjerljivosti, razumijevanje i poznavanje etičkih i pravnih pitanja. Poticalo bi se uključivanje u znanstvena istraživanja i objavu znanstvenih radova i razvoj vještina podučavanja sudjelovanjem u edukaciji studenata i zdravstvenih djelatnika. Službeni stav Europskog odbora za medicinsku genetiku (kliničku laboratorijsku genetiku) Europskog društva za humanu genetiku, je da kao neprofitno stručno društvo koje ima veoma značajnu savjetodavnu ulogu u pogledu korištenja genomskih tehnologija u medicini u Europskoj uniji, želi pomoći u realizaciji razvoja kompetencija, posebice u području novih genomskih tehnologija. S poštovanjem, Izv.prof.dr.sc. Feodora Stipoljev Predsjednica Hrvatskog društva biologa u zdravstvu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, PRILOG 2. | Načelno bi trebalo predvidjeti izrada plana s jasnim rokovima za izmjene modela podataka u e-Zdravstvu koji bi osigurao povezivanja svih segmenata zdravstva te osiguraju kvalitetnih informacija koje bi bi bile osnova za planirane promjena navedenih u nacionalnom planu i pojedinim aktivnostima akcijskog plana.. Trebao bi biti istaknuti jasni vremenski rokovi koji su ostvarivi s jasnim aktivnostima koje će se provoditi u pojedinim godinama tijekom razvoja i izmjena platformi informacijskih sustava. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U ovom trenutku nije moguće odrediti fiksne rokove. |
| 18 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, Srednjoročna vizija razvoja | Predlažemo dodati riječ "i usvajanja" i dodatak potrebe usvajanja Kataloga informacijskih standardau: Razvijat će sustav digitalnih tehnologija, informatizacije sustava, te primjene i "usvajanja" međunarodnih standarda u prikupljanju i razmjeni podataka u smjeru podrške sustavu upravljanja i integracije skrbi, te usmjeravanju na postizanje veće učinkovitosti, djelotvornosti, kvalitete i sigurnosti u sustavu. "U tom smislu nastaviti će se kontinuirani rad na Razvoju Kataloga informacijskih standarda u zdravstvu." | Prihvaćen | Prihvaćen. Tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. |
| 19 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | Predlažemo ukljkučiti i potrebu nastavka razvoja Kataloga informacijskih standarda u zdravstvu koji bi omogućili promicanje interoperabilnosti među informacijskim sustavuima i olakšali razmjenu informacija među njima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 20 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala | Predlažemo dodati i: U ljudske resurse potrebno je uključiti novo zanimanje „Biomedicinski i zdravstveni informatičar“. Uspjeh digitalne transformacije medicine i zdravstva ovisi o kompetencijama stručnjaka koji izgrađuju i održavaju informacijske sustave. Hrvatska je jedina zemlja članica Europske unije koja nema obrazovni program za ciljane stručnjake iz biomedicinske i zdravstvene informatike. Obrazovanje i zapošljavanje ciljanih stručnjaka biomedicinskih i zdravstvenih informatičara pospješilo bi učinkovitost ulaganja u digitalizaciju medicine i zdravstva, tj. omogućilo bržu izradu kvalitetnijih informatičkih rješenja uz uštedu sredstava. Kako bi se ovo postiglo, prema zakonodavstvu Republike Hrvatske potrebno je zanimanje „Biomedicinski i zdravstveni informatičar“ te odgovarajući standard obrazovanja uvrstiti u Hrvatski kvalifikacijski okvir. | Prihvaćen | Prihvaćen. Tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. |
| 21 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | Predlažemo dodati riječi minimiziranje zalihosti u: Informatičko povezivanje pružatelja zdravstvenih usluga na svim razinama zdravstvene zaštite omogućit će bolju koordinaciju i integraciju skrbi, minimiziranje zalihosti prikupljenih podataka te sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka i informacija u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Predlažemo dodati i novu 11. točku: 11. Unapređenje i uspostava interoperabilnosti informacijskih sustava za potrebe brzog odgovora u kriznim stanjima kao što su epidemije i pandemije zaraznih bolesti i drugih prirodnih nepogoda. | Prihvaćen | Prihvaćen. Tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. |
| 22 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | Predlažemo u tekstu dodati: Neophodno je uspostaviti pravni temelj, etičke smjernice „i stvaranje operativnih preduvjeta „ za sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka. | Prihvaćen | Prihvaćen.Tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. |
| 23 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, Prioriteti javne politike | Predlažemo nadopunu formulacija: unaprjeđenje javnozdravstvenih aktivnosti pod vodstvom zavoda za javno zdravstvo radi suzbijanja zaraznih i nezaraznih bolesti te sprječavanja ozljeda "koje uključuje dogradnju informacijskih sustava za potrebe rješavanja javnozdravstvenih prioriteta i kriznih stanja", "Daljnja" digitalizacija zdravstvenog sustava i zdravstvenih usluga, ● unaprjeđenje upravljačkih kapaciteta uspostavom sustava upravljanja informacijama i djelotvornijom "analitikom" i upotrebom podataka u upravljanju zdravstvom, ● osiguravanje dostatne zdravstvene i "nezdravstvene" radne snage za suočavanje s aktualnim i budućim izazovima u zdravstvu, | Prihvaćen | Prihvaćen. Tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. |
| 24 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala | Predlažemo u dio o ljudskim resursima dodati: Ljudski resursi, stručni i posvećeni zdravstveni radnici i "nezdravstveni djelatnici koji sudjeluju u davanju zdravstvene skrbi i koji osiguravaju logističku podršku za nju", najvažniji su resurs našeg zdravstvenog sustava. Iako s brojem medicinskih sestara i naročito liječnika specijalista ne zaostajemo bitno za prosjecima Europske Unije, desetljeća neadekvatnog planiranja i upravljanja te trend iseljavanja u bogatije zemlje Europske unije doveli su do situacije u kojoj su mnoge ambulante primarne zdravstvene zaštite prazne, a bolnice se, naročito manje, susreću s ozbiljnim poteškoćama da zaposle potrebne medicinske sestre i liječnike. | Prihvaćen | Prihvaćen. Tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. |
| 25 | Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, Uvod | Predlažemo dodati "niti su razvijeni dostatni stručni ljudski resursi za razvoj i upravljanja tim sustavima" u tekstu: Međutim, informacijski sustavi još uvijek nisu u potpunosti cjeloviti i integrirani kako bi omogućili integrirano pružanje zdravstvene zaštite koja pacijente stavlja u središte "niti su razvijeni dostatni stručni ljudski resursi za razvoj i upravljanja tim sustavima", a zdravstvenom sustavu nedostajalo je fleksibilnosti da apsorbira sve potrebne promjene i moguća poboljšanja s obzirom na brz napredak tehnologije. | Prihvaćen | Prihvaćen. Tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. |
| 26 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 3. Unaprjeđenje modela skrbi za ključne zdravstvene izazove | Dodati u tekstu: • Neposredni pružatelji usluga u okviru nacionalne cerebrovaskularne mreže tvorit će multidisciplinarni tim stručnjaka različitih profila (neurolozi, specifično doeducirane medicinske sestre, radiolozi, neurokirurzi, dijabetolozi, kardiolozi, psihijatri, fizijatri, nutricionisti, logopedi, psiholozi i fizioterapeuti.) • Unaprjeđenje liječenja demencija i poremećaja svijesti realizirat će se kvalitetnijim probirom odnosno detekcijom ranih znakova kognitivnih smetnji, u cilju korekcije rizika i što ranijeg početka liječenja. Uspostavit će se multidisciplinarni timovi (neurolog, psihijatar, psiholog, specifično educirane medicinske sestre, fizioterapeut, kineziolog, nutricionist, logoped za sve one koji imaju poremećaje govorno-jezične komunikacije i gutanja) koji će koordinirati rani probir u populaciji starijoj od 50. godine života | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021.do 2027. je krovni sektorski dokument koji utvrđuje posebne ciljeve, mjere, projekte koji će se provoditi u cilju unapređenja zdravstvenog sustava te ne razrađuje dodatno propisane aktivnosti. |
| 27 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | Dodati u tekstu: • formiranje različitih oblika multidisciplinarnih timova (ljekarnička skrb, nutricionizam, mentalno zdravlje, logopedska skrb, programi promocije zdravlja i prevencije bolesti, palijativna skrb itd .), • na razini skrbi u kući, zajednici s ciljem postizanja pokrivenosti zdravstvenih odnosno socijalnih potreba 24 sata tjedno, ….naročito za djecu u dobi do 6 godina s odstupanjima u komunikaciji, jeziku i govoru kao i s osobama treće dobi koja imaju potrebu za logopedskom terapijom i podrškom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 28 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, Prioriteti javne politike | U prioritetima javne politike • Na razini primarne zdravstvene zaštite omogućiti više logopeda kako bi se mogli obuhvatiti svi koji trebaju dijagnostičke i terapeutske logopedske postupke • Osnivanje mobilnih timova i mobilnih jedinica za logopedsku djelatnost koje su otežano dostupne stanovništvu zbog prostorne i prometne udaljenosti (u izoliranim i depriviranim područjima kao mobilni timovi koji bi pokrivali više općina) • Smatramo da je potrebno navesti o provođenju informatičke integracije dionika zdravstvene i socijalne skrbi, a radi međusobnog dijeljenja informacija te osigurati vertikalnu i horizontalnu koordinaciju svi relevantnih sustava • Smatramo da je potrebno uvođenje teleprakse i teledijagnostike u logopediji kao i educiranje za rad takvim oblikom rada. • Uvesti educiranje roditelja o odstupanjima u komunikaciji, razvoju jezika i govora u ranoj dobi za djecu s neurorizikom (niskim i visokim) kao i za djecu sa teškoćama u razvoju kako bismo osigurali uvjete za optimalan razvoj i ostvarivanje boljih ishoda i za djecu i obitelji djece • Harmonizirati djelovanje svih sudionika koji pružaju usluge zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi te razvijanje cjelovitih modela dugotrajnije skrb za djecu i osobe sa stečenim oštećenjima koji trebaju usluge logopeda koji rade u sustavu zdravstvene skrbi • Potrebno je planirati pružanje logopedskih usluga za starije osobe s Alzheimerovom i sličnim bolestima | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 29 | Hrvatsko logopedsko društvo | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, Predgovor | Poštovani, Hrvatsko logopedsko društvo , kao strukovna udruga daje svoj doprinos Nacionalnom planu razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) kroz promišljanja naše struke o unaprjeđenju zdravstvenih ishoda, a u interesu svih građana Republike Hrvatske koji trebaju naše usluge. Unaprjeđenje zdravstvenih ishoda na razinu koju bilježe razvijene zapadnoeuropske zemlje i naš je cilj i svjesni smo da budućnost zahtijeva znatne pomake u učinkovitosti, kvaliteti i dostupnosti zdravstvene zaštite. Potpuno se slažemo s vašim navodom da se oni mogu ostvariti samo koordiniranim, odvažnim i ambicioznim mjerama koje moraju iz temelja promijeniti način na koji djelujemo u zdravstvenim ustanovama, preveniramo i rehabilitiramo naše korisnike usluga, pacijente. Itekako smo svjesni da kadrovi u zdravstvu, u našem slučaju magistri logopedije kao nezavisni stručnjaci koji se bave prevencijom, ranom intervencijom, procjenom, dijagnostikom, terapijom i istraživanjima u području komunikacije i jezično-govorne patologije i oštećenja sluha neovisno o uzroku te poremećaja gutanja svih dobnih skupina su ključno područje na koje se treba usredotočiti. Broj zaposlenih logopeda u zdravstvu, kao i u drugim sustavima, i dalje ne prati potrebe stanovništva za logopedskim uslugama. Važno je dobro definirati pružatelja usluga,optimalno korištenje resursa u vidu prostora, stručnjaka i opreme kako na nacionalnoj razini tako i na nivou županija i manjim lokalnim razinama kako bi pružanje usluga bilo optimalno te kako bi osigurali dostupnost skrbi svim stanovnicima bez obzira gdje žive (bilo na otocima ili rjeđe naseljenim područjima). Također smatramo da je potrebna dobra povezanost svih pružatelja usluga u sustavu zdravstva kao i daljnje jačanje istih bilo da se radi o horizontalnoj i vertikalnoj razini. Za neke korisnike logopedskih usluga bit će od velike važnosti međusektorsko povezivanje zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi te razvijanje cjelovitih modela dugotrajnije skrbi. Korištenje novih digitalnih tehnologija u gore navedenome može odigrati značajnu ulogu. S poštovanjem, Predsjednica Sekcije logopeda u zdravstvu Hrvatskog logopedskog društva Darija Hercigonja Salamoni, mag.logoped Predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Prof.dr.sc. Draženka Blaži | Prihvaćen | Prihvaćen, uz dio o međusektorskom povezivanju. Tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. U okviru Posebnog cilja 2. mjera 2. izmijenjena je kako slijedi: 2. Koordinacija I integracija resursa zdravstva I socijalne skrbi Bolja koordinacija u pružanju usluga do sada praktički razdvojenih resursa zdravstva i socijalne skrbi omogućit će učinkovitiju i kvalitetniju skrb u kući uz rasterećenje stacionarnih zdravstvenih resursa i poboljšanje zdravstvenih ishoda. Usluge koje pružaju su komplementarne, a bolje planiranje I suradnja te informatička povezanost dionika zdravstvene I socijalne skrbi rezultirat će sinergijskim učinkom na zdravlje korisnika te racionalizacijom troškova. |
| 30 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 4. Učiniti zdravstveni sustav poželjnim mjestom za rad i unaprijediti održivosti zdravstvenog sustava u pogledu dostatnosti zdravstvenih radnika | HUUGO: Hrvatska udruga ugovornih ordinacija: ako RH prepoznaje zdravstvene djelatnike kao stratešku snagu , onda lijepo ODMAH sada dozvolite svim liječnicima uposlenicima domova zdravlja ( koji žele ) stjecanje statusa ugovorne ordinacije .! Zaustavljanje odlaska liječnika iz domova zdravlja znači da oni nisu prepoznati kao strateški važan čimbenik u sustavu PZZ već im s e šalje poruka: mi vas netrebamo kao samostalne uposlenike već isključivo kao uposlenke domova zdravlja. Većina uposlenika domova zdravlja to ne želi. Stoga izvolite povući predloženu točku planiranih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Predsjednica Josipa Rodić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 31 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 3. Unaprjeđenje modela skrbi za ključne zdravstvene izazove | HUUGO: Hrvatska udruga ugovornih ordinacija: 1 kn uložena u prevenciju štedi 20 kn uloženih u liječenje bolesti! Dakle ključno je u susutavu PZZ udvostručiti broj izvršitelja i prepoloviti broj osiguranika o kojima skrbi jedan tim. Bez toga sve ostalo nema efekta! Samo liječnik PZZ može pravodobro prepoznati i djelovati na ključne faktore rizika vodećih uzroka mortaliteta u RH: kardiovaskularne bolesti. Sve ostalo nema efekta! Predsjednica Josipa Rodić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 32 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | HUUGO: Hrvatska udruga ugovornih ordinacija: želimo li jaku i efikasnu PZZ ključno je odmah dozvoliti svima onima koji to žele , stjecanje statusa ugovorne ordinacije ! To je jedini način jačanja i održanja PZZ. U tijeku su izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje imaju tendenciju onemogućavanja daljnjeg odlaska uposlenika domova zdravlja u ugovorne ordinacije, što tumačimo kao nastavak uništavanja PZZ. Već danas imamo nesavladivi manjka liječnika i sestara u PZZ, osmišljeni su tzv timovi bez nositelja ( eksluziva samo za domove zdravlja ) gdje jedan tim ( liječnik i sestra ) zakidaju osiguranike u pružanju zdravstvene zaštite i smanjuju dostupnost PZZ , na način da jedan tim radi na dva, tri , četiri radilišta , na više lokacija. Time taj jedan tim nije dostupan osiguranicima 40 sati tjedno , već puno , puno manje. što držimo neprihvatljivim. Ključna je prenamjena postojećih prostornih kapaciteta domova zdravlja . Prvo : izmjestiti postojeće ordinacije u prosotrima domova zdravlja u prazne i propale prosotre regionalne i lokalne samouprave , a prostore domova zdravlja jednim dijelom prenamjeniti u Centre dijagnostike ( RTg, UZV i CT dijagnostika ) a drugi dio u Centre za palijativnu skrb. naime prema posljednjem popisu stanovništva 2021 g RH ima 19% građana treće životne dobi, to je više od 700 000 građana. Kod najmanje 10% njih razviti će se jedan od oblika demencije ( dakle već danas imamo preko 70 000 ljudi s demencijom koji zahtjevaju 24 satnu skrb ) Centri za palijativnu skrb skbili bi baš o njima. Svakodnevno svjedočimo kalvarijama koje prolaze i oboljeli i članovi obitelji , jer skrb takve osobe mjesečno stoji 12 .000,00 kn !!!Predsjednica Josipa Rodić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 33 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 1. Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti koji su vodeći javnozdravstveni problem | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija: ključno u poboljšanju pokazatelja kvalitete zdravstvene zaštite je smanjenje broja osguranika po timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, potrebno je udvostručiti broj izvršitelja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti , kako bi ( po uzoru na ostale zemlje EU) imali dovoljno vremena za osiguranika i za preventivne aktivnosti u svakodnevmo radu( savjetovanje, edukacija, psihosuport ) Danas prema prof Vehovec ( knjiga : o zdravstvu iz ekonomske perspektive ) osiguranik jedva da ima 7 minuta pri posjetu liječniku u PZZ. To nije medicina i zato su nam rezultati takvi kakvi jesu. Ključno je liječnike PZZ uključiti u sustav preventivnih pregleda ( to svakodnevno i činimo , ali nismo u sustavu) Gradovi i županije sustavno su uništavali PZZ na način nedodijeljivanja koncesija, i specijalizacija , čime su nepovratno izgubljeni mladi kolege. Više od 400 000 žena nema svog primarnog ginekologa jer ih kronično nedstaje ( kao i pedijatara i obiteljskih liječnika i liječnika dentalne medicine, izvršitelja njege u kući etc ) . Kako bi dobile traženu zdravstvenu uslugu primorane su odlaziti privatnim ginekolozima i to platiti iz svog džepa iako iz svojih plaća uredno plaćaju obvezno zdrastveno osigurnaje! Ali u slučaju potrebe nemaju izbora i odlaze u privatne ordinacije . Predsjednica JosipaRodić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 34 | Inovativna farmaceutska inicijativa | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE | Inovativna farmaceutska inicijativa, udruženje 21 inovativne farmaceutske kompanije, pozdravlja donošenje Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Vizija zdravije budućnosti Europe i otpornost zdravstvenih sustava zemalja članica Europske unije, temelj su svih dokumenata iz područja zdravstva koje donosi europska administracija. Zdravija budućnost temelji se na prevenciji, inovacijama koje mogu odgovoriti na zasad nezadovoljene medicinske potrebe, ravnopravnosti pacijenata u pristupu novim tretmanima, dostupnosti i boljim ishodima liječenja za pacijente širom Europe. Drago nam je da je ovim Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine Hrvatska naglasila važnost civilizacijskog iskoraka koji nam omogućuje primjena znanosti i tehnologije te se usmjerila na praćenje ishoda liječenja kao osnovnog cilja i mjerila vrijednosti svih procesa u zdravstvenom sustavu jer je za svakog pacijenta najvažniji ishod liječenja. Stvaranje modernog, dostupnog i održivog zdravstvenog sustava te bržeg, pravednijeg i održivijeg pristupa novim lijekovima i poticanje inovacijskog ekosustava koji je sposoban odgovoriti na nezadovoljene medicinske potrebe, može se postići samo suradnjom svih dionika u zdravstvu. S obzirom da posjedujemo specifičnu ekspertizu o više točaka Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja, stavljamo se na raspolaganje za sudjelovanje u Odboru za vrednovanje kako bismo kao važan partner i dionik u zdravstvenom sustavu doprinijeli što bržoj i uspješnijoj implementaciji ovih ciljeva i vizije hrvatskog zdravstva kao modernog, funkcionalnog, održivog, dostupnog, orijentiranog na pacijente i temeljenog na ishodima liječenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 35 | Jasna Bolić | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, PRILOG 1. | Predlažemo da se izrada projektne dokumentacije i cjelovita obnova „glavne“ zgrade Klinike za psihijatriju Vrapče uvrsti u Nacionalni plan. Naime, smatramo kako je obnova predmetne zgrade neophodna, a razlozi ta to su mnogostruki. Kao prvo, od važnosti je za pružanje psihijatrijske zdravstvene zaštite uzimajući u obzir kako je Klinika za psihijatriju Vrapče glavna i najveća zdravstvena ustanova u području psihijatrije u Republici Hrvatskoj. Ona je prva, i za sada jedina, namjenski građena psihijatrijska ustanova u Republici Hrvatskoj – izgrađena je 11 godina nakon takve ustanove u Beču, a 18 godina nakon izgradnje psihijatrijske bolnice u Budimpešti. Stoga ona predstavlja trajni znak pripadnosti našeg zemlje i naroda srednjeeuropskom kulturnom ozračju. Upravo se u toj zgradi razvijala glavnina povijesnog razvoja hrvatske psihijatrije. Također, u okviru projekcije razvoja hrvatske psihijatrije naglašava se uloga bolnice kao važnog dijela sveobuhvatnog liječenja koje će se provoditi i vezati i uz vanbolničke programe liječenja. Sve to predmnijeva uređene i sigurne prostore. Također, obnova zgrade nužna je i iz povijesno-kulturoloških razloga. Zgrada je sagrađena 1879. godine u neobaroknom stilu; gradili su je poznati austrijski majstori. Proglašena je kulturnim dobrom (registarski broj Z-0704). Zgrada je pretrpjela oštećenja u dva velika potresa tijekom 2020. godine te smatramo kako bi podizanje protu-potresne otpornosti, odnosno cjelovita obnova zgrade, trebala biti jedna od prioritetnih investicija u sklopu strateškog razvoja zdravstva u Republici Hrvatskoj. S poštovanjem, RAVNATELJICA BOLNICE izv. prof. prim. dr. sc. Petrana Brečić, dr. med. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Izrada projektne dokumentacije nije predmet NPRZ-a. |
| 36 | Marija Zekušić | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | Snažno podržavam Nacionalni Plan razvoja zdravstva od 2021. do 2027. godine jer ima za cilj razvoj inovativnih terapijskih postupaka i proizvoda tkivnog bankarstva. Važno je unaprijediti zdravstveni sustav modernizacijom, izgradnjom novih objekata, uvođenjem novih terapija, digitalizacijom te proširenjem djelatnosti tkivnog bankarstva i proizvoda tkivnog inženjerstva za nove napredne terapije. Cilj je doprinijeti razvoju modernog bolničkog sustava što Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice svojim potencijalom zasigurno može ostvariti, za što su već pokrenuti planovi i idejni projekti. S poštovanjem, dr.sc. Marija Zekušić, mag.biol.mol. Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Isto je već sadržano u tekstu NPRZ-a, te nije potrebno raditi dodatne izmjene. |
| 37 | Matija Kranjčević | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE | Poštovani, Prema Zakonu o zdravstvenoj zašiti, zdravstvena zaštita stanovništva Republike Hrvatske provodi se na načelima seobuhvanosti, kontinuiranosti dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U mnogim zemljama sve se više prakticira prijelaz sa institucionalne skrbi na skrb u zajednici, kako na području mentalnog zdravlja tako i na području fizičkog zdravlja. Svakako, značajan je aspekt provedbe radne terapije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer radni terapeuti provode cjelokupnu intervenciju u zajednici u kojoj osoba funkcionira i gdje se istinski događaju sve aktivnosti dnevnog života (samozbrinjavanje, produktivnost i slobodno vrijeme). Usluge radne terapije trebaju biti dostupne u primarnoj zdravstvenoj zašititi u svim sustavima zdravstvene i socijalne skrbi. S obzirom da se radni terapeuti bave širokim područjem svakodnevnog života surađuju sa različitim profesijama zdravstvene i socijalne skrbi kao i stručnjacima iz tehničkih područja to ih kao struku čini centralnom u pružanju primarne i integrirane skrbi. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti radna terapija se fokusira na prevenciju te takav način intervencije može smanjiti troškove, poboljšati kvalitetu života, svakodnevno funkcioniranje pojedinca te njegove uže i šire okoline. Radna terapija kao zdravstvena profesija može uvelike pridonijeti pružanju usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Osim što posjeduju medicinska znanja usmjerena je na povećanje funkcionalnosti i participacije osobe u aktivnostima dnevnog života (pristup koji je dokazan da donisi veće benfite za osobu,De Maeseneer and Boeckxstaens, 2012 ). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 38 | Ozren Pestić | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, PRILOG 2. | Iako se pojavio relativno kasno, moj se komentar odnosi na predloženi akcijski plan. A) predlažem da se u koloni Rok provedbe mjera, doda vremenski plan za provođenje mjera po godinama Obrazloženje: mislim da krajnji rok nije dovoljan, jer se neke mjere moraju donositi ranije od drugih. Npr., provođenje mjera za liječenje malignih bolesti. Stavljeno je da je 31.12.2025 uspostavljena informatička platforma,. Smatram da se informatička platforma mora uspostaviti ranije kako bi se prikupljanjem podataka mogle provoditi mjere. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 39 | palamida | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 5. Osiguranje financijske održivosti zdravstvenog sustava | Izdvajanje za zdravstvo je povezano sa brojem zaposlenih. Dali ste u ta izdvajanja uračunali sva ona događanja humanitarnog karaktera kojima se namjenski prikupljaju novci za potribe neke bolnice ili odjela? Kako u troškove bolnica ulazi i sve ono komunalno (voda, struja, telefon, ....) koliko naših bolnica ima energetski prihvatljivu održivost? Od dizalica topline, energane, ugradnje solarnih panela za smanjenje potreba za strujom iz mreže, bolje i učinkovitije rasvjete, do same nabave materijala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 40 | palamida | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 1. Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti koji su vodeći javnozdravstveni problem | Bolje zdrave životne navike i učinkovita prevencija bolesti kreće sa onim šta jedemo. Naime namirnice koje se nude građanima, a vrlo često one uvozne, ako su zdravstveno ispravne ne moraju biti i nutritivno valjane. Trgovačka društva često domaćeg proizvođaća ucjenjuju i na police donose robu koja je nutritivno manje vrijedna od svježe dobavljene/proizvedene. Zbog toga bi u svrhu očuvanja zdravlja građana kroz porezne škare, valjalo bi uključiti nutricioniste. Time bi potrošać dobio bolju i vrijedniju robu (hranu), a vjerujem da bi i domaćim proizvođaćima bilo lakše ponuditi svoju robu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 41 | palamida | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | Imunološki zavod ulazi u pitanje nacionalne sigurnosti. Ne samo zbog cjepiva/seruma već i zbog krvi i njenih pripravaka. Relativno mali broj stradalih u potresima koji su nas pogodili, tek je slučajnost, a alarmi se pale kada u turističkoj sezoni stalno se traži doza krvi ili krvne plazme više. Kada zbog ugriza zmije ili crne udovice ponekad panično traži protuotrov. U našim turističkim ponudama često puta se nalaze imena ronilačkih centara koji nude zaista zanimljeve i dobre podvodne ture, ali opreme za spašavanje tih ronilaca baš i nema. Malih prenosivih barokomora nema na brodovima. Čak ih je i sa broda spasioca obalne straže skinulo. A prodajom vinjete za sigurnost u ronjenju namakla bi se sredstva za održavanje tog sustava. Uz suradnje više ministarstava, a u okviru ostvarenja cilja zlatnog sata, i uz potpore iz EU, napraviti helidrome po tim istim EU standardima, i organizirati hitnu helikoptersku medicinsku službu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 42 | palamida | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 4. Učiniti zdravstveni sustav poželjnim mjestom za rad i unaprijediti održivosti zdravstvenog sustava u pogledu dostatnosti zdravstvenih radnika | Poštovani, ako do sada zdravstveni sustav RH nije poželjno mjesto rada ili je takvim postalo odnedavno treba se zapitati zašto je to tako. Zbog čega nam sestre i tehničari (stup nosač medicinske službe) odlaze vani? Nije čak ni u novcu baš sve i to nije jedini razlog odlaska. Zbog čega, ako se zna da mladi lječnici odlaze, posebice oni sa specjalizacijom, zašto nema više specjalizanata i zašto se ljudima ne ponudi ugovor? Primjerice za lječnika obiteljske medicine na nekom otoku daju se benefiti školovanja i specjalizacije, ali da se to kasnije odradi u mjestima gdje lječnika nema. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 43 | PSIHIJATRIJSKA BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE | Poštovani, u nastavku su naši prijedlozi za poboljšanje zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih za traženo razdoblje: Žurna izgradnja nove Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež koja će prostorno i kadrovski biti opremljena za liječenje djece i mladih s mentalnim poremećajima. Nužno je u novoj bolnici osigurati uvjete za djecu i zaposlenike na akutnom/zatvorenom odjelu uz izgradnju otvorenog odjela za dugotrajnije kronično liječenje djece. Povećanje kapaciteta za liječenje u dnevnoj bolnici uz modernizaciju prostora za aktivnosti dnevne bolnice uz osiguravanje dovoljnog broja dječjih psihijatara i drugih članova multidisciplinarnog tima. Postojeći kapacitet bolnice prenamijeniti za dijagnostiku psihičkih bolesti i dugotrajno ambulanto liječenje. Osigurati adekvatne radne uvjete za zaposlenike. Za sada ne postoji mogućnost liječenja neubrojivih maloljetnih pacijenta odvojene od odraslih za koje je žurno/odmah potrebno izgraditi uvjete po standardima i osigurati adekvatan zdravstveni kadar uz druge stručnjake koje će sudjelovati u njihovom liječenju. Također za sada ne postoji mogućnost liječenja forenzičnih maloljetnih pacijenata odvojeno od odraslih osoba za koje je također hitno/žurno potrebno izgraditi uvjete po standardima i osigurati adekvatan zdravstveni kadar uz druge stručnjake koje će sudjelovati u njihovom liječenju Kontinuirano ulaganje u profesionalni razvoj zaposlenika (specijalizacije, edukacije, programi cjeloživotnog učenja i usavršavanja ), omogućavanje usavršavanja u inozemstvu. Proširenje liste lijekova za upotrebu u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji za koju ne bi trebala odobrenja komisije i stavljanje na listu lijekova onih za koje treba odobrenje odnosno uskladiti sa pozitivnom praksom EU. Učiniti dostupnijim različita dijagnostička sredstva (npr. ADOS 2; koja su zlatni standard u dijagnosticiranju pervazivnog razvojnog poremećaja). Također predlažemo učiniti dostupnim različite terapijske postupke za liječenje psihijatrijskih poremećaja npr. neurofeedbeck i play attention koji se u EU upotrebljava za tretman i liječenje hiperkinetskog poremećaja (ADHD). S poštovanjem, Alen Andrić, dr.med Ravnatelj Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 44 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 3. Unaprjeđenje modela skrbi za ključne zdravstvene izazove | Jedna od mjera u okviru ovog cilja trebala bi biti usmjerena na osiguranje dostupne pedijatrijske skrbi, posebice u manjim, dislociranim i otočnim mjestima radi prepoznavanja zdravstvenih problema djece i mladih kao ključnih zdravstvenih izazova. Također, u prilogu 1 Rezultati mapiranja potreba Zdravstvo 2021 trudnice se spominju kao jedna od prioritetnih ciljanih skupina u gotovo svim županijama, međutim u Nacrtu prijedloga nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine ne spominju se niti u jednom od navedenih ciljeva. Stoga bi jedna od mjera u okviru ovog cilja trebala biti usmjerena na dostupnu ginekološku skrb trudnica, posebice u manjim, dislociranim područjima i otocima. Pri tome je potrebno voditi računa o pristupačnosti ginekoloških ambulanti za trudnice s invaliditetom. udruga Roda (članica Zdravstvenog opservatorija) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 45 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 2. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite | U okviru ove mjere potrebno je predvidjeti da sva rodilišta u RH moraju zadovoljiti uvjet kvalitetne skrbi za majku i dijete prema standardu Rodilište prijatelji majki i djece do 2027. Uz to, Banka humanog mlijeka treba biti integralni dio zdravstvene skbi nedonoščadi i bolesne novorođenčadi u svim jedinicama intenzivne neonatalne skrbi jer je zbog svojih nutritivnih i imunosnih svojstava darovano humano mlijeko je najbolji način prehrane u situacijama kada majke ne može dojiti. Zbog toga predlažemo da ispunjavanje svih desert koraka inicijative Rodilište prijatelji majki i djeteta bude sastavni dio akreditacijskog postupka svake bolnice koja ima odjel rodilišta. udruga Roda (članica Zdravstvenog opservatorija) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 46 | Roditelji u akciji - Roda | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, Usklađenost s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. | Nacionalna razvojna strategija 2030 ima četiri razvojna smjera od kojih se drugi razvojni smjer odnosi na jačanje otpornosti na krize. Hrvatska je od svog osnutka prolazila kroz više različitih kriza (Domovinski rat, poplave, potresi i pandemija) koje su se odrazile na zdravstveni sustav. Zbog toga smatramo da je potrebno provesti sveobuhvatnu evaluaciju odgovora zdravstvenog sustava na krizne situacije, posebice na one recentne kao što su pandemija i potresi, kako bi se u ciljevima veća pažnja posvetila odgovorima na krizne situacije koji su u međunarodnoj praksi dokazani kao učinkoviti. U kriznim situacijama ranjive skupine društva kao što su djeca, trudnice i rodilje postaju još ranjivije te je stoga potrebno osigurati dostupnost ginekološke i pedijatrijske zdravstvene skrbi u dislociranim mjestima s posebnim naglaskom na primaljsku skrb i podršku dojenju. Osiguranjem primaljske skrbi žena i podrške dojenju ulaže se u zdravlje (buduće) starije populacije, odnosno u zdravlje djece i mladih. Podrška dojenju je znanstveno dokazano prevencija za mnoge bolesti ženske populacije i djece stoga je takav oblik podrške potrebno osigurati majci i novorođenčetu od prvog dana života. Udruga Roda (udruga je članica Zdravstvenog opservatorija) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 47 | Stomatološka poliklinika Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE | Poštovani, predlažemo da se u tekst Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. također uvrsti važnost rada na prevenciji karijesa kod djece te dostupnost redovite stomatološke zdravstvene zaštite djece, kao i nužnost jačanja programa i mjera zaštite oralnog zdravlja kod osoba starije životne dobi, s obzirom da su navedene dvije kategorije pacijenata posebno osjetljive te postoji prostor za unaprjeđenje brige o njihovom oralnom zdravlju. S poštovanjem, Stomatološka poliklinika Zagreb Perkovčeva 3, Zagreb | Prihvaćen | Prihvaćen. Tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. U okviru Posebnog cilja 1. mjera 2. izmijenjena je kako slijedi: 2. Prevencija vodećih nezaraznih bolesti, uključujući karijes, ozljede i bolesti vezane uz mentalno zdravlje. Bolest je najbolje spriječiti, a ukoliko to nije moguće, rano otkrivanje važan je čimbenik koji doprinosi zadovoljavajućem uspjehu liječenja. Podizanje svijesti stanovništva, kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika, unaprjeđenje programa probira raka i programi ranog otkrivanja vodećih nezaraznih bolesti pozitivno će utjecati na borbu protiv nezaraznih bolesti. Posebnu pozornost treba posvetiti poboljšanju oralnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja predškolske i školske djece s ciljem prevencije i ranog otkrivanja karijesa. Nužno je i jačanje programa i mjera zaštite oralnog zdravlja kod osoba starije životne dobi, obzirom su navedene dvije kategorije pacijenata posebno osjetljive, a postoji prostor za unaprjeđenje brige o njihovom oralnom zdravlju. |
| 48 | Tonći Buble | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE, 5. Osiguranje financijske održivosti zdravstvenog sustava | U nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021.-2027. godine potpuno je jasno kako navedeno u točki 5. Osiguranje financijske održivosti zdravstvenog sustava neće dovesti do financijske održivosti zdravstvenog sustava, a niti usporavanja rasta dugovanja u sustavu. Zapravo, bez prepoznavanja glavnih uzroka problema i definiranja odgovarajućih mjera rast troškova će se još ubrzati, financijski deficit produbiti i održivost sustava još više narušiti. Dok svega 1/3 zaposlenih unutar ukupno osigurane populacije plaća doprinose iz kojih se pretežito financira zdravstveni sustav (više od 80% prihoda) i dok trošak pandemijske bolesti pogoršava situaciju, uz problem upravljanja unutar sustava, glavni uzroci financijske neodrživosti sustava zdravstva RH su: - potpuni zastoj u razvoju postojećeg sustava zdravstvenog osiguranja - veliki broj oslobođenih osiguranika od plaćanja doplate (oko 50%) što u korelaciji sa postotnim sustavom definiranja prava dovodi do prebacivanja značajnih troškova na obvezno osiguranje (naime, svi troškovi oslobođenih idu na teret obveznog osiguranja), a ujedno ne odvraća te osiguranike od korištenja (naj)skupljih usluga iako za istu terapijsku vrijednost postoje racionalnije mogućnosti - neodgovarajuća provedba Pricing&Reimbursement mjera za posebno skupe bolničke lijekove kojima se (uglavnom) uspješnije liječe određene bolesti, ali uz spornu farmakoekonomiku pojedinih lijekova, nedovoljno praćenje ishoda liječenja, nedostatak registara i kontrole opravdanosti uporabe, dolazi do izrazito neracionalne potrošnje u odnosu na postignutu terapijsku vrijednost Da bi sustav bio održiv pri trenutnoj razini potrošnje, potrebno je zaposliti 250-300.000 novih uplatitelja doprinosa, ili povećati izdvajanje iz doprinosa za dodatnih 2% BDP-a ili povećati policu dopunskog osiguranja na minimalno 170 kuna mjesečno. Takvi modeli povećanja prihoda nisu mogući ni društveno prihvatljivi, niti je postojeći sustav zdravstvenog osiguranja do kraja uspostavljen na način da može zadržati rashode na trenutnoj razini potrošnje. U cilju stvaranja financijske održivosti sustava potrebna je (postepena) promjena postotnog modela određivanja prava i sudjelovanja osiguranika u model uspostave standarda s referentnom cijenom – to je jedini model koji istodobno utječe na prihodovnu i rashodovnu stranu. Takav model znači uspostavu terapijskog standarda na razini referentne cijene za sve usluge financirane iz obveznog osiguranja, što omogućava: - potrebnu zdravstvenu uslugu na razini terapijskog standarda - izbor osiguraniku između besplatne zdravstvene usluge u obveznom osiguranju i doplate za skuplju uslugu iste ili slične terapijske vrijednosti - izbor davatelju usluge i dobavljaču između spuštanja cijene na razinu referentne cijene standarda obveznog osiguranja ili plaćanja doplate (police) za razliku cijene - nema više potrebe oslobađanja osiguranika jer je potrebna usluga osigurana u obveznom osiguranju, a time ni sadašnjeg prelijevanja troškova na teret obveznog osiguranja - mogućnost razvoja dopunskih osiguranja za razliku cijene skupljih usluga prema standardu u obveznom osiguranju i time povećanje prihoda iz dopunskog osiguranja - najbolji model za kontrolu rashodovne strane svih usluga u zdravstvu, uz visoku razinu prava MJERE: 1. Razvoj zdravstvenog osiguranja (dodati iza mjere: Izrada strateškog okvira …) Postojeći sustav zdravstvenog osiguranja postavljen je još 2002. godine po modelu: obvezno + dopunsko osiguranje u javnom zdravstvu, te dodatno osiguranje koje je izvan javnog zdravstva. Dopunsko osiguranje osiguralo je od tada do danas dodatnih (novih) 2 milijarde kuna godišnjih prihoda javnom zdravstvenom sustavu. Nakon 2002. godine samo se radila izmjena cijena polica i obima oslobođenja, bez želje za daljnjim razvojem sustava, osim što se 2007. godine uvela osnovna i dopunska lista lijekova po modelu terapijski standard + referentna cijena. Od doplate s dopunske liste lijekova nitko nije oslobođen. To je jedino područje koje je uređeno po takvom modelu i godinama poslije toga se zadržalo troškove u ljekarnama na potpunoj istoj razini rashoda unutar proračuna HZZO-a (sve do trenutka prebacivanja skupih bolničkih lijekova u tu stavku proračuna). U cilju daljnjeg razvoja zdravstvenog osiguranja predlaže se definirati prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na način da se u što većem obimu usluga definira terapijski standard obveznog osiguranja i referentna cijena standarda, kao preduvjet financijske održivosti sustava, uz razvoj dopunskih osiguranja za razliku vrijednosti u odnosu na referentnu. To je glavni preduvjet za razvoj zdravstvenog osiguranja s obzirom da obvezno osiguranje u RH plaća samo 1,6 milijuna aktivnih osiguranika što očito nije dovoljno za financijsku održivost niti tog jednog osnovnog osiguranja. Upravo je nužno potaknuti razvoj dopunskog i dodatnog osiguranja jer može imati višestruki pozitivni učinak na zdravstveni sustav i njegovu učinkovitost (kako na prihodovnu tako i na rashodovnu stranu). To je i jedini način kojim se može riješiti problem oslobođenih osiguranika (kao jednog od generatora potrošnje). Naime, kroz širinu standarda obveznog osiguranja nestaje potreba oslobađanja, dok participacija ili doplata reguliraju višu cijenu za istu terapijsku vrijednost. Osim značajnih dodatnih prihoda (jedinih izvan doprinosa i proračunskih doznaka), cilj ove mjere je racionalizirati troškove za sve usluge unutar obveznog zdravstvenog osiguranja na način da se bilo koja usluga ne plaća skuplje od cijene standarda, a koji ujedno osigurava da se postojeća „košarica“ prava ne smanjuje. 2. Odgovarajuća provedba propisane politike lijekova (dodati na kraju navedenih mjera) Cijene lijekova u RH su višestruko regulirane (daleko bolje od svega ostalog u zdravstvenom sustavu) i jedini problem je način provedbe propisanih mjera. Lijekovi u RH nisu skuplji u odnosu na druge usporedive države, čak su mnogi jako jeftini, osobito lijekovi na Rp u ljekarnama. To je rezultat Pricing i reimbursement (P&R) mjera uvedenih od 2007. godine. Nakon toga godišnja potrošnja je preko 10 godina bila na stalnih 3 milijarde kuna i nije postojao značajniji problem ili dug, sve dok prije par godina nije započelo prebacivanje skupih bolničkih lijekova u tu stavku HZZO-a. U sustavu: maksimalna cijena, pa kaskada generike, pa terapijsko referiranje cijena, većina cijena za lijekove koji se izdaju u ljekarnama svedena je na 50-60% prosjeka cijena u drugim državama, a mnoge i ispod 30% prosjeka. Problem je potrošnja lijekova u bolnicama jer nije uspostavljena dobra provedba pravila farmakoekonomike, pa iz toga proizlazi loša smjernica uporabe lijeka u listi lijekova i sklapanje spornih ugovora. Također, ne postoji jasna procedura propisivanja i nema autorizacije za najskuplje terapije (ukinuto 2010. godine), pa nastaje potpuno nekontrolirana potrošnja skupih lijekova. Nažalost, osim rapidnog rasta troškova, to je razlog i loših terapijskih ishoda. Pay-back i slični ugovori uvedeni za skupe lijekove u bolnicama su neophodni kako bi se uporaba istih ograničila ciljano samo na bolesnike kojima mogu pomoći, a rizik prekomjernih troškova prebacio na proizvođača, ali je način njihove uporabe (uz sporne prateće smjernice propisivanja) glavni uzrok neracionalnog generiranja troškova i stvaranja nepotrebnih dugova za lijekove. Upravo sadašnji sporan način odobravanja i ugovaranja skupih lijekova ruši dugoročnu održivost sustava PSL, odnosno šteti ukupnoj financijskoj održivosti zdravstvenog sustava. Dakle, nisu problem cijene lijekova u RH, nego način provedbe mjera povrata (reimbursement) ili naknade osiguranja za skupe lijekove. Uz opravdano povećanje troškova zbog učinkovitosti pojedinih novih skupih lijekova, takva politika je potrošnju lijekova u bolnicama povećala nekoliko puta, rast je eksponencijalan, a pitanje je i koliko je još toga „skriveno“ u sustavu. Takav „luksuz“ u provedbi politike lijekova ne mogu dopustiti ni puno bogatije države. Problem se kumulira i povremenim sanacijama „zamaskira“ i kratko odgodi, te nije pitanje hoće li, nego kada će i u kom obimu nastati novi udar na ukupno financiranja sustava! Pod izgovorom boljitka za bolesnika nema ciljane terapije samo potrebitima i to na koncu dovodi do nestašice i blokade stvarno potrebnih lijekova. 3. U predloženoj mjeri vezanoj uz provedbu postupaka objedinjene javne nabave dodati tekst: „i unaprjeđenje postupaka objedinjene javne nabave lijekova u bolnicama“ Objedinjena javna nabava (OJN) za lijekove po modelu generike, odnosno „ATK 5“, pokazala se kao mjera vrlo ograničenog efekta u smislu ušteda, a često i štetna jer s jedne strane za pojedini lijek jako snizi cijenu što dovodi do problema s opskrbom ili s druge strane prebaci potrošnju na višestruko skuplju kliničku paralelu iste ili slične učinkovitosti. Time troškovi nisu manji nego su značajno veći, o čemu se uopće ne vodi računa iako predstavlja mogućnost velikih troškovnih manipulacija. Isto tako, s obzirom na namjenu lijeka u liječenju ljudi, ali i sve regulatorne i proizvodne zahtjeve da bi bio djelotvoran i siguran za uporabu, teško je lijek tretirati kao robu. Upravo stoga je objedinjena javna nabava, po modelu najjeftinije generike ne samo neefikasna i neracionalna, već i medicinski sporna i rizična mjera, te se treba provoditi vrlo selektivno. Problematika postojećeg modela OJN lijekova u bolnicama svodi se ukratko na slijedeće: - OJN po principu ATK 5 (ili čak ATK 6, odnosno za svaki oblik generike zasebno) može obuhvatiti maksimalno oko 10-15% financijske potrošnje bolničkih lijekova pa se time ruši cijena samo manjeg dijela tržišta lijekova, dok 85-90% (najskupljih) lijekova ne mijenja cijenu, pa tkz. „uljezi“ ponište svu uštedu ili čak značajno povećavaju troškove jer ih OJN ne dotiče - princip samo najjeftinije generičke paralele (ATK 5) šteti bolesnicima i potrebama struke. Naime, usprkos drastičnom sniženju cijena pojedinih lijekova s više generičkih paralela uštede su do sada bile minorne, a nastaje niz dodatnih problema s opskrbom i osiguranjem potrebne terapije. Stoga, u situaciji kada na tržištu postoje mogućnosti za provođenje OJN, potreban je odabir nekoliko proizvođača (bar 3) kako bi se uz prihvatljivu razinu cijene dobila i sigurnost opskrbe. | Prihvaćen | Prihvaćen, uz MJERE 1.,tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. U okviru Posebnog cilja 5. Mjera 1. Izrada strateškog okvira za održivo financiranje zdravstva izmijenjena je kako slijedi: Strateški okvir za dugoročno održivo financiranje zdravstva treba iscrpno analizirati prihodovnu i rashodovnu stranu zdravstva te definirati konkretne kratkoročne i dugoročne korake kako bi financiranje zdravstva došlo u ravnotežu. Postojeći sustav financiranja nije niti kratkoročno niti dugoročno održiv. Naime sustav zdravstvenog osiguranja strukturiran kroz (i) obvezno; (ii) dopunsko te (iii) dodatno osiguranje nije od svog postavljanja unaprijeđen u smislu definiranja kriterija i prava. Stoga će se u svrhu izrade strateškog okvira za održivo financiranje zdravstva izvršiti detaljna analiza prihoda i rashoda sustava te provesti analiza postojećih prava na način da se u što većem obimu usluga definira: terapijski standard obveznog osiguranja i referentna cijena standarda, kao preduvjet održivosti sustava te daljnje unaprijeđenje dopunskih i dodatnih osiguranja. U svrhu kontrole troškova propisivanja lijekova uspostaviti će se novi model autorizacije za 5% najskupljih terapija. Prihvćen, uz dio Unaprjeđenje sustava objedinjene javne nabave, tekst NPRZ-a izmijenjen je na odgovarajući način. U okviru Posebnog cilja 5. mjera 2. izmijenjena je kako slijedi: 2. Unaprjeđenje sustava objedinjene javne nabave- Intenziviranje postupaka zajedničke nabave povećat će transparentnost potrošnje i dovesti do daljnjih ušteda pri nabavi medicinskih i drugih potrepština, uz osiguranje njihove kvalitete, uvest će se ujednačavanje artikala koji su obuhvaćeni nabavnim kategorijama lijekova i potrošnog i ugradbenog bolničkog materijala u zdravstvenim ustanovama kao i ujednačavanje njihovih cijena. Unaprjeđenje objedinjene javne nabave usmjereno je standardizaciju, postizanje bolje vrijednosti za novac i uspostavu efikasnije kontrole upravljanja javnom nabavom. |
| 49 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE | Kako se navodi u Nacionalnom planu, radi se o krovnom sektorskom dokumentu planiranja koji utvrđuje posebne ciljeve, mjere, projekte i aktivnosti s osnovnim ciljem unapređenja zdravstvenog sustava i zdravstvenih ishoda populacije, a nadovezuje se na Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine, koja u okviru strateškog cilja 5 „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ planira unapređenje sustava zdravstvene zaštite te ishoda skrbi kao ključnog nacionalnog prioriteta. Dodatno, donošenje Nacionalnog plana do kraja 2021. godine preduvjet je za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije, kao i sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Kao nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava, čija je uloga poticati i provedbu međunarodnih mehanizama zaštite ljudskih prava upućenih RH koristimo priliku ukazati i na preporuke koje je RH uputio UN-ov Posebni izvjestitelj o pravu svih osoba na uživanje najviših standarda tjelesnog i mentalnog zdravlja prilikom posjete RH u prosincu 2016. godine. Tom prilikom Posebni izvjestitelj ukazao je na važnost primarne zdravstvene skrbi koja se treba ojačati kako bi se, među ostalim, otkrile i liječile blage bolesti u ranim fazama prije nego se razviju do razine kada je potrebna specijalistička medicinska njega. Nadalje, posebni izvjestitelj je ukazao na važnost mentalnog zdravlja, koje je još važnije u kontekstu pandemije i potresa kao i važnost osiguravanja reproduktivnih prava te provedbe seksualnog odgoja u školama. Prepoznao je i posebno ranjive skupine, ističući kao primjer tražitelje azila kojima je zdravstvena skrb ograničena na hitne slučajeve kao i Rome, u odnosu na koje prema raspoloživim podacima jedna petina romske djece u Hrvatskoj nema pristup zdravstvenoj skrbi te da je stopa dojenačke smrtnosti romske djece značajno iznad nacionalnog prosjeka. Ovim putem pozdravljamo analitički pristup Nacionalnom planu u smislu izrade dokumenta Rezultati mapiranja potreba za investicijama u zdravstvu 2021. koji, vjerujemo, predstavlja jedan od temelja za uvid u stanje zdravstvenog sustava, njegove nedostatke i potrebe za investicijama po županijama, kako kadrovske tako i infrastrukturne i druge, što sve zajedno omogućuje konkretnu analizu potreba i izradu Akcijskog plana. Pučka pravobraniteljica, sukladno svojim ovlastima kontinuirano i s posebnom pažnjom prati funkcioniranje zdravstvenog sustava, njegove slabosti i učinak istih na temeljna ljudska prava, izazove s kojima su građani suočeni u svakodnevnom korištenju zdravstvenih usluga, naročito od početka epidemije koja je ovaj sustav stavila pod najveći pritisak čime je morao pokazati svoju snagu, djelotvornost i prilagodljivost. Stoga ne čudi da se tijekom 2020. najveći broj pritužbi odnosio na pravo na zdravstvenu zaštitu. Postupajući po pritužbama građana, zamjećuje se nedovoljna spremnost zdravstvenog sustava koji, boreći se sa specifičnim izazovima epidemije, nije uvijek u mogućnosti udovoljiti potrebama redovnih pacijenata čije su zdravstvene potrebe stavljene u drugi plan. Stoga smo mišljenja da je za upravljanje sustavom zdravstva izuzetno važno, uz izvanredne aktivnosti koje traži izvanredna situacija, istovremeno osigurati u maksimalnoj mogućoj mjeri i redovito obavljanje poslova. Da bi se to osiguralo, potrebno je razmišljati o kadrovskom osnaživanju sustava koji će, uz epidemiologe koji su nužni za protuepidemijske djelatnosti, kroz poticajne uvjete rada i njegovo adekvatno vrednovanje, javnozdravstvenom sustavu jamčiti održivost i u krizama kao što su epidemije. Premda je kadrovsko osnaživanje sustava predviđeno, kako u Nacionalnom planu tako i u Akcijskom planu, kroz uspostavljen strateški okvir razvoja ljudskih resursa, poboljšanje radnih uvjeta zaposlenih, specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika i programe cjeloživotnog učenja, radi se o višegodišnjim mjerama i dugoročnim rezultatima, dok zahtjevi trenutne epidemiološke situacije nameću potrebu konkretnog rješenja u datom trenutku. Kako se i navodi u Nacionalnom planu, u Republici Hrvatskoj su projekti i aktivnosti e-zdravstva prioriteti za zdravstveni sustav već više od 15 godina. Unatoč tome, informacijski sustavi još uvijek nisu u potpunosti cjeloviti i integrirani kako bi omogućili integrirano pružanje zdravstvene zaštite koja pacijente stavlja u središte, naročito stoga što je zdravstvenom sustavu nedostajalo fleksibilnosti da apsorbira sve potrebne promjene i moguća poboljšanja s obzirom na brz napredak tehnologije. Dodajući tome činjenicu da se dio sredstava za financiranje projekata iz e-zdravstva planira sufinancirati iz Operativnih programa EU 2021-2027 pri čemu u ovom trenutku nije poznat točan iznos EU sredstava koji će se ugovoriti, kao ni dinamika realizacije definiranih ciljeva, nije jasno da li će se isti moći ostvariti zadanom vremenskom okviru. Stoga, uz punu podršku ciljevima, mjerama i aktivnostima predviđenim Nacionalnim planom, smatramo da bi aktivnosti akcijskog plana trebalo planirati na osnovu trenutnog stanja u sustavu koji je opterećen nedostatnim kadrovskim, a trenutno i smještajnim kapacitetima, građanima nedovoljno dostupnoj dijagnostici, dugačkim listama čekanja koje su u doba epidemije dodatno povećane, dugogodišnjem manjku liječnika u sustavu primarne zdravstvene zaštite, dugovima u zdravstvu i nedovoljno zadovoljavajućim ishodima liječenja. Obzirom na navedeno, mišljenja smo da bi barem dio aktivnosti trebalo usmjeriti na osnaživanje samog sustava i njegovo osposobljavanje za što uspješnije funkcioniranje i u izvanrednim stanjima kao što je i ovo povezano sa borbom protiv COVID-19, za koje nije izvjesno ni koliko će još trajati. Nadalje, ukazujemo na važnost prepoznavanja specifičnih potreba ranjivih skupina poput osoba starije životne dobi, pripadnika romske nacionalne manjine, osoba pod međunarodnom zaštitom, osoba s invaliditetom i drugih koji imaju specifične potrebe i koje je važno prepoznati, kako bi im se osigurala odgovarajuća zdravstvena zaštita. Isto tako, vizija razvoja uključuje da će hrvatski zdravstveni sustav, prilagođen europskom okruženju, biti organiziran na način da odgovara na potrebe svih građana kroz sustav povezanih i koordiniranih društvenih mjera, usluga i aktivnosti, s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja, sprečavanja i ranog otkrivanja bolesti, pravodobnog liječenja, zdravstvene njege, rehabilitacije i palijativne skrbi. Palijativna skrb je kao pojam ušla u odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti još 2003. godine, kada je Povjerenstvo ministara Vijeća Europe država članica izdalo Preporuku o organizaciji palijativne skrbi, a do danas ova zdravstvena djelatnost nije odgovarajuće uspostavljena u svim svojim oblicima, o čemu smo pisali i u godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice za 2017., 2018. i 2019. godinu. Vezano za problematiku palijativne skrbi u dijelu koji se odnosi na pružanje palijativnih usluga korisnicima u stacionarima domova za starije koji nisu zdravstvene ustanove pa ne mogu ni biti pružatelji palijativne skrbi, pozdravljamo prepoznavanje ove problematike i predloženo povezivanje sustava zdravstva i socijalne skrbi na području dugotrajne skrbi kroz koordinaciju i horizontalno povezivanje zdravstvenih ustanova (opće bolnice, domovi zdravlja) te zdravstvenih ustanova i ustanova socijalne skrbi (domovi za starije i nemoćne) s ciljem racionalnog korištenja resursa i cjelovitog menadžmenta skrbi za pacijente, za što smo uputili preporuku u godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice za 2019. godinu. Naposljetku ističemo kako je nužno da oba dokumenta sadrže i smjernice te ciljeve razvoja zdravstva i za praćenje štetnih utjecaja iz okoliša na zdravlje jer živimo u vremenu sve izraženijih klimatskih promjena. U Nacionalnom Planu navedeno je da na području Hrvatske trenutno ne postoji sustavno provođenje ciljanog humanog biomonitoringa no da bolesti povezane s okolišnim čimbenicima uzrokuju trećinu bremena bolesti svakodnevne izloženosti utjecaju različitih bioloških, kemijskih, fizikalnih i socijalnih čimbenika iz okoliša, bilo uz opći, radni ili rekreacijski okoliš. Predviđena je izrada zakonodavnog okvira i mjera očuvanja i zaštite okoliša kroz međusektorsku suradnju koje doprinose kvalitetnom i zdravom životu, a odnose se na prehranu, pitku i otpadne vode, zrak, tlo, promet, stanovanje i zdravo radno mjesto. Najavljeno je i povećanje svijesti stanovništva, uspostava sustava procjena utjecaja na zdravlje (HIA), zdravstvenih procjena rizika (HRA) i nacionalnog humanog biomonitoringa kao i jačanje zdravstveno ekološke mreže, što je bilo predmet preporuka pučke pravobraniteljice u svim njenim godišnjim izvješćima, počevši od 2014. godine, u okviru rada na pritužbama građana koje se odnose na onečišćenje okoliša i utjecaja onečišćenja na zdravlje. U Akcijskom planu predviđena je Mjera prevencije bolesti uslijed štetnog djelovanja okoliša, kojoj je svrha veća svijest stanovništva, uspostava sustava procjena utjecaja na zdravlje (HIA), zdravstvenih procjena rizika (HRA) i nacionalnog humanog biomonitoringa kao i jačanje zdravstveno ekološke mreže kojom će se prevenirati štetno djelovanje čimbenika okoliša s rokom provedbe do 31. prosinca 2025. godine. Međutim, kao pokazatelji rezultata mjere navode se tek dva pokazatelja: udio odziva na program probira ranog otkrivanja slabovidnosti >65%, te ustrojeni dispanzeri za ranu intervenciju u djetinjstvu pri najmanje 2 doma zdravlja. Mišljenja smo da ova dva pokazatelja ne obuhvaćaju svu širinu i dosežnost ove Mjere i njene svrhe, stoga smatramo potrebnim dodatno odrediti i druge pokazatelje koji bi trebali pokazati njezin pun doseg, primjerice kroz uključivanje sastavnica okoliša: vodu, zrak i tlo u odnosu na zdravlje. Zaključno, nadamo se uspješnom ostvarenju svih navedenih ciljeva mjera i aktivnosti kako bi se hrvatski javni zdravstveni sustav osnažio na način da svim građanima pruža učinkovitu, pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, bez obzira na okolnosti u kojima djeluje. | Prihvaćen | Prihvaća se, uz dio o osnaživanju samog sustava i njegovom osposobljavanju za što uspješnije funkcioniranje i u izvanrednim stanjima. U tekst NPRZ-a, u okviru Posebnog cilja 3. dodana je nova mjera: 9. Odgovori na krizne situtacije. Za odgovor javnozdravstvenog sustava na izazove u kriznim situacijama potrebeno je dodatno usmjeriti na jačanje ljudskih kapaciteta, protokole, povezanost i koordinaciju unutar sustava zdravstva te između različitih sustava kao i uspostavu odgovarajućih modernih tehnologija radi bržeg prikupljanja podataka i komunikacije i učinkovitijeg odgovora na krizne situacije. |
| 50 | ŽARKO VRBICA | NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA ZDRAVSTVA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE | Poštovani, u nastavku samo par prijedloga sa terena što bi trebalo obuhvatiti predloženim planiranjem. Srdačan pozdrav uz želje za uspješnim radom. 1. Definirati standarde prema kojima se sustav organizira pa potom organizirati sustav: a. Vremenski obuhvat pristupa pojedinim jedinicama sustava („zlatni sat“). b. Definirati broj pojedinih izvršitelja (liječnika primarne zdravstvene zaštite, specijalista pojedine struke u sekundarnoj zaštiti, specijalista u tercijarnoj zaštiti) prema broju korisnika koji gravitiraju određenoj jedinici. c. Definirati vremensko-kadrovske normative pojedinih postupaka. d. Korekcija za posebne prilike (udaljenost, naseljenost, otoci…). 2. Planiranje zasnivati na strategijama kapitalističkog uređenja (izglasano prije 30-tak godina): a. Kretanje i preraspodjelu kadrova regulirati politikom plaća, zaboraviti termine uravnilovke, dodjele stanova i slično naslijeđeno iz prijašnjeg sustava. b. Sadašnji sustav usavršavanja (specijalizacije, uže specijalizacije) prilagoditi potrebama na terenu (uži specijalisti bez temeljne izobrazbe slabo iskoristivi u sekundarnim ustanovama, razmotriti povratak na 3+2 edukaciju). c. Uskladiti sustav edukacija s izmjenama u zakonskim propisima i sukladno kapitalističkom uređenju povezati ga s kreditnom obvezom pojedinca prema sustavu. d. Broj potrebnih edukacija uskladiti s prije definiranim standardima na razini RH jer sadašnji sustav ne osigurava ravnomjernu raspodjelu potrebnih stručnjaka u mreži zdravstva. 3. Ukloniti političke elemente iz sustava i organizirati ga prema medicinskim zahtjevima: a. Regionalni raspored jedinica primarne zdravstvene zaštite sukladno broju korisnika i udaljenosti b. Raspored jedinica sekundarne zdravstvene zaštite sukladno pripadajućem broju stanovnika i zemljopisnoj udaljenosti uz poštivanje zahtjeva „zlatnog sata“. c. Omogućiti jednaku dostupnost interventnim mjerama spašavanja života u svim dijelovima RH (akutni koronarni sindrom, cerebrovaskularni inzulti, neurotrauma, poli-trauma i slično) d. Izbjegavati nepotrebno multipliciranje jedinica za interventne mjere u gradskim aglomeracijama 4. Definirati ulogu i način rada primarne zdravstvene zaštite, razinu obrade bolesnika, temeljnu dokumentaciju i digitalni zdravstveni karton: a. Unificirati digitalni zdravstveni karton bolesnika na razini RH i informatički ga učiniti dostupnim svim dionicima sustava (sada se bespotrebno multiplicira obrada jer se ne može na vrijeme dobiti informacija o učinjenom u drugoj ustanovi čak i na terenu iste organizacijske jedinice a osobito iz drugih regija RH) b. Unositi sve učinjeno u zdravstveni karton korisnika c. Definirati potrebni stupanj obrade (dijagnostički postupci, terapijski zahvati) po pojedinim dijagnostičkim skupinama koje treba učiniti u PZZ prije nego se bolesnik uputi na sekundarnu razinu d. Definirati razinu dostupne terapije i liječenja u kućnim uvjetima u PZZ e. Definirati prateću dokumentaciju pri upućivanju u SZZ (do potpune funkcionalnosti digitalnog zdravstvenog kartona f. Povezati ostalu dokumentaciju i formulare sa digitalnim zdravstvenim kartonom (podatke o kroničnim bolestima i terapiji, cijepljenju, operativnim zahvatima, onko-obrasce, obrasce ZZJZ) kako bi se podaci samo jednom unosili u sustav i koristili za navedene potrebe. 5. Odrediti način rada i obuhvat sekundarne zdravstvene zaštite: a. U svim jedinicama sekundarne zdravstvene zaštite definirati minimalni obuhvat standardnih usluga koji bi bio jednak na cijelom području RH. b. Definirati sustav sekundarne zdravstvene zaštite i u gradskim aglomeracijama (medicinski prilagođen bolesniku, financijski znatno učinkovitiji) prema prije definiranim standardima c. Sukladno posebnim uvjetima, zemljopisnim osobitostima ili potražnjom za određenom vrstom usluge van dogovorenog standarda istu omogućiti prema definiranim uvjetima. 6. Odrediti volumen, obuhvat i način rada tercijarne zdravstvene zaštite: a. Odrediti dijagnostičke i terapijske postupke koji se trebaju provoditi u takvim ustanovama b. Odrediti standarde i broj izvršitelja u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti. c. Ujediniti sve jedinice tercijarne zdravstvene zaštite u jednu organizacijsku cjelinu. d. Razdvojiti pojam tercijarne zdravstvene zaštite od sustava sveučilišne edukacije. Edukacijski sustav financijski i organizacijski izdvojiti iz sustava zdravstvene zaštite i omogućiti ga na svim razinama koje zadovolje uvjete. Financiranje dodatnih funkcija iz međunarodnih i državnih projekata. e. Osigurati protočnost kadrova (u i iz centra izvrsnosti) prema jasno definiranim kriterijima izvrsnosti. f. Osigurati jednakopravan pristup centru izvrsnosti iz svih sekundarnih centara RH. g. Sve terapijske postupke koji nisu tehnološki ovisni o centru izvrsnosti provoditi na razini sekundarne zdravstvene zaštite uz preporuku tercijarnog centra gdje je to potrebno. 7. Odrediti odgovornost bolesnika i obitelji u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja: a. U smjernicama definirati stupanj pokrivenosti zdravstvene usluge prema pridržavanju mjera prevencije (pretilost, pušenje). b. Penalizirati zlouporabu hitnih resursa (pokriće troškova do razine PZZ, preko toga u ne-hitnim situacijama ili odloženom traženju pomoći razliku nastalog troška naplatiti od osiguranika) c. Penalizirati neadekvatnu skrb za bolesnika od strane obitelji ukoliko je dovela do povećanog troška liječenja d. Omogućiti ravnopravnu dostupnost mjera socijalne skrbi svima kojima je to potrebno kako bi se smanjilo opterećenje bolničkog sustava koji je najskuplji vid liječenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Uspostavljen je mehanizam središnjeg zdravstvenog kartona koji se automatski puni porukama iz sustava CEZIH i u planu je omogućavanje pristupa takvom kartonu svim specijalistima u bolničkoj i specijalističko konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. |