Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova 3.2. Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda, Posebni cilj 5. Unaprjeđenje kvalitete zatvorskog sustava i probacije U odnosu na posebni cilj 5. Unaprjeđenje kvalitete zatvorskog sustava i probacije, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe da je u svojim izvješćima o radu u više navrata ukazivala na izostanak učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja u obitelji i nedovoljnog ulaganja u programe dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja, kao i činjenicu da se prevencija svodi na skoro isključivo novčano ili uvjetno kažnjavanje obiteljskih nasilnika. Međutim, unatoč višegodišnjem izvještavanju Pravobraniteljice o značaju psihosocijalnog tretmana kao ključnog instrumenta dugoročne prevencije obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja, sredstva za ovu aktivnost se iz godine u godinu smanjuju. Stoga, Pravobraniteljica ukazuje da je u cilju suzbijanja recidivizma u kontekstu sprječavanja nasilja u obitelji nužno osigurati dostatna sredstva za tretmanske programe te provoditi sustavnu izobrazbu službenika/ca zatvorskog sustava i probacije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanje u e-Savjetovanje. Sredstva za provedbu psihosocijalnog tretmana osigurana su u proračunu Ministarstva pravosuđa i uprave na stavci A630065 PSIHOSOCIJALNI TRETMAN U KAZNENOM I PREKRŠAJNOM POSTUPKU, te je u projekcijama proračuna za 2023. i 2024. planirano povećanje navedenih sredstva u iznosima u rasponu 16-25% na godišnjoj razini odnosno >35% ukupno. Također, Ministarstvo pravosuđa i uprave kontinuirano nastoji osigurati dodatna sredstva za navedene namjene iz raspoloživih europskih izvora.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova 3.2. Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda, Posebni cilj 3. Razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu U odnosu na posebni cilj 3. Razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe da već niz godina skreće pažnju na problem preblage sudske politike kažnjavanja rodno utemeljenog nasilja te upozorava na to da pravosuđe na bezuvjetne zatvorske kazne osuđuje ispod 10% ukupne brojke svih počinitelja nasilja, dok su svi ostali osuđeni relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama. Jedan od uzroka blage penalne politike Pravobraniteljica vidi u nedostatku sustavne edukacije sudaca/sutkinja i državnih odvjetnika/ca. Pored toga, suci i sutkinje, uslijed nerazvijenog sustava ranog stručnog i preventivnog rada s obiteljima u problemima i počiniteljima nasilja, nerijetko posežu za blagim kaznama svjesni činjenice da se isključivo kažnjavanjem ne može riješiti problem obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja. Stoga, Pravobraniteljica preporučuje u okviru razvoja ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu uvesti sustavnu i redovnu edukaciju sudaca/kinja i državnih odvjetnika/ca pri Pravosudnoj akademiji isključivo o progonu i kažnjavanju slučajeva rodno utemeljenog nasilja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Temu rodno uvjetovanog nasilja Pravosudna akademija redovito pokriva kroz projekte financirane iz sredstava EU-a. Tako je u 2019. godini provedena edukacija u projektu FEMICID koji je organiziran u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. U 2020. godini je Pravosudna akademija sudjelovala s Udrugom B.a.B.e u projektu Helpline koji je bio posvećen rodno uvjetovanom nasilju. U tijeku je izrada Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2021. do 2027. te odgovarajućeg akcijskog plana sa sljedećim prijedlozima mjera čiji bi nositelj bila Pravosudna akademija, odnosno Pravosudna akademija bi provodila stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika u skladu s navedenim mjerama: Mjera 3.5. Podizanje razine stručnosti i svijesti dionika u pravosudnom sustavu o rodno uvjetovanom nasilju i Mjera 3.6. Podizanje razine stručnosti i svijesti dionika u pravosudnom sustavu i sustavu državne uprave o seksizmu i stereotipima.
3 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova 3.2. Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda, Posebni cilj 2. Osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka U odnosu na posebni cilj 2. Osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova osobito pozdravlja planirani razvoj alata za javnu objavu i pretraživanje svih sudskih odluka, smatrajući da je navedeno od iznimnog značaja za ujednačavanje i transparentnost sudske prakse. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Sudske presude i danas su dostupne unutar informacijskog sustava SupraNova korisnicima u sudovima tj. korisnicima koji su u domeni Ministarstva pravosuđa i uprave. Sustav sudske prakse SupraNova namijenjen je za korištenje u svim redovnim i specijaliziranim sudovima te u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. U sustav se unose konačne odluke svih navedenih sudova. Za objavu na Portalu sudske prakse (Portal sudske prakse), koji je javno dostupan, zasad se biraju samo određene odluke pohranjene u sustavu SupraNova. Svaka odluka objavljena na Portalu sadrži cjeloviti tekst, koji se od originalnog razlikuje u dijelu kojim se štiti privatnost stranaka u postupku, i pridružene metapodatke. Uz posebno važne i zanimljive odluke objavljuju se pravna stajališta (tzv. sentence). S uvođenjem prakse javnog objavljivanja svih prvostupanjskih i drugostupanjskih odluka na internetu s razrađenim opcijama pretraživanja i automatiziranim metodama anonimizacije koje poštuju pravila o zaštiti osobnih podataka do kraja 2024. godine, RH će postati jedna od prvih država članica EU-a u kojoj je to omogućeno.
4 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova 3.2. Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda, Posebni cilj 1. Unaprjeđenje učinkovitosti sudskih postupaka S obzirom da se u okviru posebnog cilja 1. Unaprjeđenje učinkovitosti sudskih postupaka, prema tekstu dokumenta, planira pristupiti izmjenama zakonodavnog, postupovnog, ali i organizacijskog okvira, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazuje na svoju višegodišnju preporuku da se ustroje posebni odjeli na sudovima i državnim odvjetništvima sa specijaliziranim sucima/tkinjama i državnim odvjetnicima/cama samo za obiteljsko nasilje te, smatrajući da bi takav ustroj bio od iznimnog značaja u kontekstu suzbijanja nasilja u obitelji i općenito rodno utemeljenog nasilja, predlaže da se u okviru planiranja konkretnih aktivnosti razmotri ova preporuka. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Preporuka će se razmotriti u okviru rada na izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja obitelji. Pravila o unutarnjem ustrojstvu sudova i osnivanju sudskih odjela propisana su Sudskim poslovnikom. Sudski odjeli se osnivanju ako je njihovo osnivanje predviđen posebnim propisom. Ako posebnim propisom nije predviđeno osnivanje posebnih sudskih odjela, sudski odjel se osniva kada to opravdava priliv predmeta iz jednog ili više srodnih pravnih područja, u kojem slučaju u odjel mora biti raspoređeno najmanje pet sudaca. S obzirom na broj primljenih predmeta iz područja obiteljskog nasilje u većini sudova nisu ispunjeni uvjeti za osnivanje posebnih odjela specijaliziranih za ovu vrstu predmeta.
5 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2027. godine Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe načelnu primjedbu na očekivano razdoblje primjene dokumenta (2021.-2027.), s obzirom da se isti planira donijeti i započeti primjenjivati u 2022. godini, a što se odnosi i na prvi od dva najavljena akcijska plana. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. S obzirom da se Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava nastavlja na prethodne Strategije razvoja pravosuđa, te operacionalizira provedbu strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije koja je usvojena u veljači 2021. godine, a uključuje mjere koje su se provodile tijekom 2021. godine s obzirom da su za njih osigurana sredstva iz europskih izvora, Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.-2020. i Mehanizma za oporavak i otpornost koji je započeo s provedbom u 2021. godini, smatramo primjerenim da akt obuhvaća razdoblje provedbe koje uključuje 2021. godinu, što je sukladno Zakonu o strateškom planiranju i upravljanju razvojem RH („Narodne novine“, broj 123/17) i europskoj praksi donošenja strateških akata.
6 Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2027. godine KOMENTARI NA DOKUMENT “NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PLANA RAZVOJA PRAVOSUDNOG SUSTAVA OD 2021. DO 2027. GODINE“ KOJI JE U JAVNU RASPRAVU UPUTILA VLADA RH Zahvaljujemo na mogućnosti komentiranja ovog dokumenta u okviru procedure e-Savjetovanje. Naše opće primjedbe su slijedeće: 1. Rok od mjesec dana ostavljen za komentiranje Prijedloga je prekratak s obzirom na važnost ove teme te uzimajući u obzir da su unutar postavljenog roka Božićni i Novogodišnji praznici. Do 6. siječnja 2022. na platformu e-savjetovanje unesen je tako samo jedan komentar na ovaj Prijedlog. Predlažemo stoga Vladi da produži rok javne rasprave za najmanje dva dodatna mjeseca, te da pozove što širi krug javnosti da aktivno sudjeluje u diskusiji o ovom dokumentu. Teško se zatim oteti dojmu da je prijedlog pisan na brzinu, s gramatičkim greškama, nepovezanim sljedovima rečenica te s mnogo nekritičkog opisa stanja, čija svrha u jednom programskom dokumentu nije jasna. Jedini kritični dijelovi Prijedloga su oni u kojima se navode nalazi institucija Europske unije. Produljenje roka za raspravu može i u tom pogledu doprinijeti poboljšanju teksta. 2. Sugeriramo da Nacionalni plan posveti daleko više pažnje problemu slabog ugleda sudstva te visokom stupnju nepovjerenja javnosti u njegovu nepristranost i objektivnost. Sporost sudstva u donošenju presuda je dodatni uzrok nepovjerenja jer se otezanje postupaka često vidi kao pogodovanje tome da predmeti odu u zastaru. 3. Javnost je također nezadovoljna činjenicom da pojedini suci svojim ponašanjem znatno odstupaju od principa sudačke etike, a da se protiv njih na vrijeme ne poduzimaju odgovarajuće stegovne mjere, kao i da dio sudaca i dalje ostaje povezan s političkom elitom. Javnosti nije izbjeglo da zastrašujući primjeri korupcije među jednim brojem sudaca nisu bili otkriveni od strane sudske uprave i drugih državnih tijela, već prije svega djelovanjem medija, kao i istupanjem pojedinaca koji su bili uvučeni u koruptivne aktivnosti. U tom se kontekstu rečenica u Prijedlogu da je „hrvatski pravosudni sustav po pitanju neovisnosti pravosuđa u skladu je s najboljim praksama Europske unije, međutim to nije u dovoljnoj mjeri prepoznato od strane javnosti“ ne djeluje uvjerljivo. Pored toga, neovisnost nije cilj sama po sebi, već je ona samo nužan no ne i dovoljni uvjet da se ostvari nepristrano, tj. objektivno suđenje. 4. Vlada je priznala potrebu jačanja odgovornosti sudaca kada je u noveli zakona o sudovima predložila da svi suci moraju periodički prolaziti sigurnosne provjere. Međutim, ovaj Prijedlog Nacionalnog plana ne spominje tu mjeru. Znači li to da je Vlada od njega odustala, a da istovremeno nije predvidjela jačanje drugih mehanizama ostvarivanja odgovornosti sudaca? Prijedlog Nacionalnog plana bi to morao objasniti. 5. Dokument na nekoliko mjesta ističe da je najvažniji cilj da pravosudni sustav bude „učinkovit, neovisan i kvalitetan“ (npr. Uvod i Točka 3.1). Izraz „kvalitetan pravosudni sustav“ se rijetko upotrebljava u međunarodnoj praksi. Umjesto toga, najčešće se od sudstva traži da bude nepristrano ili objektivno, te efikasno u pogledu trajanja postupaka. Za razliku od toga, Vlada u ovom prijedlogu upotrebljava nejasan pridjev „kvalitetan“ u raznim inačicama 37 puta. Nepristrano suđenje se pak spominje samo jednom, i to kao nešto što je ostvareno. Predlažemo da se ta repetitivnost ukloni te da se jasnije specificiraju ciljevi koje se žele ostvariti. 6. Ovdje želimo podsjetiti da je Centar Miko Tripalo u kontekstu rasprave o predloženoj noveli zakona o sudovima iznio niz preporuka za povećanje transparentnosti sudske prakse i jačanja mehanizama odgovornosti u sudstvu, što vidimo kao glavne uvjete da se poveća povjerenje javnosti. Među tim mjerama najvažnije su slijedeće : a. Otvoriti mogućnost u zakonu i pozvati odvjetničke komore, pravne katedre i organizacije civilnog društva da daju svoje mišljenje o kandidatima za više sudačke položaje, kao i o kandidatima za članove Državnog sudbenog vijeća (DSV).. b. Osigurati pristup javnosti video snimkama intervjua kandidata za sudačke položaje (Preporuke 1-3). c. Učiniti stegovne postupke javnim te uvesti obavezu da DSV redovno obavještava Sabor o poduzetim stegovnim mjerama (Preporuke 4-6). d. U objavljenom tekstu smo iznijeli argumente protiv generalnog uvođenja periodičnih sigurnosnih provjera sudaca te iznijeli argumente zašto ta mjera ne može dovesti do poduzimanija sankcija protiv sudaca. Upozorili smo i na nelogičnost sadašnjih zakona koji predviđaju da se istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u postupku stegovnog postupka može oformiti tek kada postupak dođe do DSV-a, dok bi očito činjenice trebalo utvrditi prije samog pokretanja stegovnog postupka. Umjesto toga smo predložili osnivanje posebnog ureda u okviru Predsjednika Vrhovnog suda koje bi imalo ovlaštenja da na osnovu zahtjeva ovlaštenih predlagača, na svoju inicijativu, a možebitno i na osnovi žalbi građana pokreće postupak utvrđivanja činjenica o prekršaju stegovnih odredbi od strane pojedinih sudaca, a i pokreće provjeru stjecanja imovine Na osnovu nalaza tog ureda Predsjednik Vrhovnog suda bi onda pokretao stegovne postupke pred DSV-om. Takvom uredu trebalo bi osigurati odgovarajuće resurse kao i suradnju drugih državnih tijela ako bi ono to smatralo potrebnim (Preporuke 7 i 8). e. U našem tekstu smo predložili niz promjena u postupku biranja članova Državnog sudbenog vijeća radi njegove veće transparentnosti i demokratičnosti (preporuke 18 do 23). Predlažemo uključivanje svih ovih reformi u Nacionalni plan. 7. Prijedlog Nacionalnog plana predviđa da sve sudske odluke moraju biti objavljene do 2027.g., i to samo u anonimiziranom obliku. U našem tekstu smo upozorili na štetnost sadašnje prakse u kojoj se objavljuje manje od 5% odluka županijskih sudova, i još manji postotak kod općinskih sudova. Takva praksa doprinosi neujednačenosti sudske prakse, te otežava strankama pokretanje sudske revizije tamo gdje se takva praksa među sudovima razlikuje. U tom kontekstu smatramo da je rok do 2027.g. sasvim neprimjeren urgentnosti potrebe te da ga je potrebno znatno skratiti. Nadalje, predlažemo da se odvjetnicima, profesorima prava te novinarima odmah osigura potpuni pristup postojećoj elektronskoj datoteci sudskih odluka, kojoj sada mogu pristupiti samo suci i službenici Ministarstva nadležnog za pravosuđe. Tu mjeru treba također uključiti u Nacionalni plan. 8. U našem tekstu smo upozorili da postojeća praksa u Hrvatskoj da se sve objavljene presude anonimiziraju ne slijedi nužno iz Opće uredbe o zaštiti podataka, te da nekoliko EU zemalja anonimizira sudske presude samo u slučaju opravdanog zahtjeva stranaka, ili u specifičnim slučajevima kao što su obiteljski odnosi i opća sigurnost, dok druge zemlje uvažavaju javni interes da se neke odluke ne anonimiziraju. Potrebno je zato preispitati sadašnju odluku o potpunoj anonimizaciji objavljenih odluka. Predlažemo da se to predvidi u Nacionalnom planu. 9. Prijedlog Nacionalnog plana ne adresira problem visokih troškova sudstva u odnosu na BDP, gdje se po podatcima EU Hrvatska nalazi na samo vrhu među zemljama EU. Značajnu ulogu u visini troškova igra broj sudova te struktura sudskog sustava. Hrvatska sada ima 67 sudova, dok neke zemlje u EU, poznate po efikasnosti i međunarodnom ugledu svojih sudskih sustava imaju znatno manji broj (Irska na primjer 7, a Nizozemska 15). Također, Hrvatska ima složenu vertikalnu strukturu sudova s 5 razina (općinski, županijski, viši, Vrhovni, te Ustavni sud, koji kod nas sudi i u pojedinačnim predmetima). To ne samo povećava troškove već i utječe na dužinu trajanja postupka do punomoćnosti, kao i na ujednačenost sudske prakse. Vrijedilo bi zato ispitati mogućnost smanjenje broja sudova i pojednostavljenja njihove vertikalne strukture. Na primjer, broj drugostupanjskih (sada županijskih) sudova mogao bi se smanjiti na 4, a svi visoki sudovi bi sev mogli integrirati u Vrhovni sud. Ne prejudicirajući stav o tom pitanju, predlažemo da Nacionalni plan predvidi izradu studije na tu temu. Posebne primjedbe: 10. U prijedlogu se kod Posebnog cilja 4 navodi da je „Ministarstvo pravosuđa i uprave već (…) zatražilo neovisnu procjenu reorganizacije mreže sudova u odnosu na postignute rezultate te sveobuhvatnu analizu postojeće IKT infrastrukture i informacijskih sustava (…)“. Nacionalni plan bi trebao objaviti kojoj neovisnoj institucija je taj zadatak provjeren, te kako je točno definiran njen zadatak. 11. U cilju povećanja efikasnosti sudova, Prijedlog uvodi pokazatelj „Vrijeme potrebno za rješavanje prvostupanjskih građanskih i trgovačkih postupaka“, te postavlja cilj da se to vrijeme smanji s 655 dana u 2020 na ciljanu vrijednost od 455 dana u 2027.g. S time u vezi imamo slijedeće komentare: a) Pozdravljamo je da se uvodi ova važna statistika o trajanju postupka, koja do sada javnosti u pravilu nije bila dostupna. Međutim korištenje te statistike kao i druge predložene indikatore uspješnosti trebalo bi daleko detaljnije obrazložiti nego što je sada slučaj. b) Tu statistiku međutim treba objavljivati za sve vrste sporova (ne samo građanske i trgovačke), te za sve nivoe sudovanja. Drugim riječima, treba početi sistematski objavljivati podatke o trajanju sporova do konačne odluke, i to posebno za one kod kojih nije bilo žalbi, zatim za one koji su postali pravomoćni nakon žalbenog postupka, te konačno oni koji su rezultirali revizijom, ili intervencijom Ustavnog suda, ujedno s podatcima za sve faze postupaka. Predlažemo da se predvidi sistematsko objavljivanje ove statistike u godišnjem izvještaju Vrhovnog suda. Podsjećamo također na našu preporuku Ministarstvu nadležnom za pravosuđe da izradi prijedlog novog propisa o statistici sudskog sustava te organizira o njemu javno savjetovanje. Predlažemo da se ta mjera uvrsti u Nacionalni program. c) Podatak da prvostupanjski postupci u građanskim i trgovačkim sporovima sada traju u prosjeku 655 dana je krajnje zabrinjavajući. No sa ciljnim trajanjem od 455 dana Hrvatska bi u 2027 godini dospjela tamo gdje su dvije EU zemlje s najlošijim vrijednostima tog pokazatelja bile još u 2019.g. Korisno je također usporediti ovaj cilj s rezultatima u Irskoj gdje presude u takvim sporovima postaju finalne, dakle prođu sve instance, u roku do godine dana. Smatramo da kao prvo treba proučiti uzroke te sporosti, a tek potom postavljati cilj smanjenja vremena na razumni rok u svim fazama, a ne samo u prvostupanjskim. 12. U bilješci 39 u Prijedlogu spominje se praksa Vrhovnog suda da u principu ne objavljuje odluke o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku zbog velikog broja istovjetnih odluka. Smatramo da Nacionalni plan treba uputiti Vrhovni sud da objavljuje sve te odluke jer su one važan pokazatelj nefunkcionalnosti sudskog sustava. Vrhovni sud treba također uputiti da svake godine načini analizu o uzrocima koji su doveli do takvih otezanja postupaka i do narušavanja principa pravednog sudovanja, pa onda i do šteta za proračun koji mora platiti odštete. U svom godišnjem izvještaju Vrhovni sud bi trebao izvijestiti koje je mjere sam poduzeo da se situacija popravi, a koje mjere preporuča zakonodavcu. 13. Kod elaboracije obrazovnih aktivnosti u sudstvu predlažemo da se kao cilj uključi proširenje nastavne osoblja s nastavnicima prava, državnim odvjetnicima te odvjetnicima općenito. 14. Preporučamo da ubuduće dokumenti prezentirani u e-Savjetovanju imaju numerirane paragrafe, kako bi se olakšalo komentiranje. Centar Miko Tripalo U Zagrebu, 7. siječnja 2022. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. U nastavku dajemo odgovore na Vaše opće primjedbe: 1. Normativni okvir za provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u Republici Hrvatskoj određen je Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, br. 25/13, 85/15) i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine, br. 140/09). Zakon predviđa da su tijela državne uprave nadležna za izradu strateških i planskih dokumenata, kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba, dužna objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću nacrt akta odnosno drugog dokumenta o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u pravilu u trajanju od 30 dana, što je u ovom slučaju primijenjeno. Želimo naglasiti kako su u izradu prijedloga Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava uključeni svi dionici pravosudnog sustava i relevantnih institucija čija je zadaća razvoj i unaprjeđenje pravosudnog sustava RH, ali i predstavnici civilnog društva putem javnog poziva Savjeta za razvoj civilnoga društva (poveznica na objavljeni natječaj: https://udruge.gov.hr/vijesti/5329) posredstvom Ureda za udruge, koji su dosad dali svoj vrijedan doprinos u oblikovanju dokumenta. Razumno je stoga zaključiti da je uključivanje relevantnih dionika u izradu Nacionalnog plana smanjilo potrebu za intervencijama tijekom e-Savjetovanja, iz razloga jer su svi relevantni dionici uključeni u ko-kreaciju dokumenta te su tijekom sedam mjeseci rada Stručne radne skupine imali priliku dati svoj izravni doprinos. Naravno, to ne umanjuje važnost omogućavanja zainteresiranoj javnosti odnosno građanima i ostalim institucijama da daju svoj doprinosa putem e-Savjetovanja, što su svi bili pozvani i učiniti (https://mpu.gov.hr/vijesti/otvoreno-javno-savjetovanje-o-nacionalnim-planovima-razvoja-pravosudnog-sustava-i-javne-uprave-do-2027-godine/25816). Stoga smatramo da produljenje trajanja javnog savjetovanja nije opravdano te ne bi u bitnome doprinijelo sadržaju Nacionalnog plana. S druge strane, donošenje Nacionalnog plana omogućit će provedbu važnih reformskih i investicijskih mjera koje će unaprijediti učinkovitost, neovisnost i kvalitetu pravosudnog sustava. 2. Povjerenje i percepcija pravosuđa u javnosti nisu pitanja koja se rješavaju pojedinačnim mjerama i aktivnostima, već su rezultat cjelovitog sagledavanja ovog segmenta javne politike. U našem pravosudnom sustavu kontinuirano se poduzimaju mjere koje nastoje povećati njegovu učinkovitost, ali i unapređivati standarde objektivnosti, transparentnosti, profesionalizma i kvalitete obnašanja pravosudnih dužnosti te jačati odgovornost i osobni integritet pravosudnih dužnosnika. U odnosu na komentar o sporosti sudstva ističemo kako Ministarstvo pravosuđa i uprave u skladu sa svojim zakonskim ovlastima kontinuirano poduzima aktivnosti s ciljem povećanja učinkovitosti sudova i skraćivanja vremena trajanja sudskih postupaka. Ministarstvo pravosuđa i uprave je početkom 2021. Godine u suradnji s predsjednicima sudova izradilo akcijske planove za poboljšanje učinkovitosti rada sudova. Za svako pravosudno područje (županijske i općinske sudove na istom području), kao i specijalizirane sudove (trgovačke, upravne, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske) izrađen je poseban plan usmjeren na tri aspekta učinkovitosti: i) povećanje broja riješenih predmeta sukladno pokazateljima učinkovitosti u svakoj vrsti predmeta, ii) intenzivnije rješavanje predmeta koji se u sudovima vode preko sedam godina i iii) posebno praćenje i rješavanje kaznenih predmeta u kojima u narednom razdoblju od tri godine prijeti zastara. Realizacija akcijskih planova prati se na mjesečnoj razini. Kada se govori o kaznenim predmetima u kojima je nastupila zastara ističemo da je kod svih županijskih sudova udio takvih predmeta u broju riješenih predmeta od 2017. do 2020. godine 0,3%, a kod općinskih sudova se udio takvih predmeta u ukupnom broju riješenih smanjuje od 2017. (sa 1,1% 2017. na 0,3% tijekom 2020.). 3. Brojne reforme provedene tijekom proteklih 15 godina znatno su unaprijedile djelovanje pravosudnog sustava u mnogim segmentima, poput neovisnosti, edukacije pravosudnih dužnosnika, dostupnosti pravne zaštite, transparentnosti, kvalitete, ovršnog postupka i niza drugih. Sukladno standardima Europske unije, Republika Hrvatska ima razvijen zakonodavni i institucionalni okvir koji jamči neovisnost pravosudnih institucija i pravosudnih dužnosnika, a ima i više od 20 godina iskustva u primjeni tog sustava u praksi. Tijekom čitavog tog vremena reforme i napredak hrvatskog pravosuđa bili su usmjeravani strategijama reforme pravosuđa iz 2006., 2011. i 2013. godine uz prateće akcijske planove (iz 2006. godine, revidiran 2010. i 2013.) te strateške planove (2013. – 2015., 2014. – 2016., 2015. – 2017., 2016. – 2018., 2017. – 2019., 2018. – 2020., 2019. – 2021.) kao i Strategijom suzbijanja korupcije za 2015. – 2020., a sada i najnovijom Strategijom suzbijanja korupcije od 2021. do 2030. godine (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_11_120_2069.html). U ovim dokumentima naglašavana su nastojanja Republike Hrvatske u područjima i) jačanja učinkovitosti pravosuđa, ii) uravnoteženja resursa pravosudnog sustava sa stvarnim potrebama, iii) jačanja neovisnosti, nepristranosti i profesionalnosti pravosudnih vlasti, iv) borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i v) primjeni mogućnosti koje nude suvremene tehnologije u dostupnosti i komunikaciji s pravosudnim tijelima. Strategija suzbijanja korupcije od 2021. do 2030. godine dodatno naglašava mjere koje su povezane s unaprjeđenjem normativnog okvira za procesuiranje kaznenih djela korupcije u svrhu ubrzanja postupaka, unaprjeđenje kapaciteta i normativnog okvira rada Državnog sudbenog vijeća (i Državnoodvjetničkog vijeća) koje osigurava samostalnost i neovisnost sudstva, a poduzimaju se i mjere za unaprjeđenje sustava provjere imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika. Nadalje, u najnovijem Izvješću o vladavini prava za 2021. Stanje vladavine prava u Europskoj uniji navodi se (citat, str.7): „U Portugalu, Hrvatskoj, Slovačkoj i Italiji pravosudna tijela uključujući i sudbena vijeća poduzela su važne korake u vezi s navodima o povredama pravosudne etike, stegovnim povredama i korupciji u pravosuđu.“, te isto tako da „Državno sudbeno vijeće, sudačka vijeća i istražne vlasti poduzimaju mjere povezane s nizom navoda o povredama etičkih načela i povredama stege među sucima.“ (citat iz Izvješća o vladavini prava za 2021. Poglavlje za Hrvatsku, str. 6). 4. 4. studenoga 2021. godine Vlada RH je na svojoj 83. sjednici usvojila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima te ga uputila u Hrvatski sabor na donošenje. Ove izmjene i dopune Zakona o sudovima između ostalog propisuju i provedbu periodične temeljne sigurnosne provjere svih sudaca, a budući da je ista neodvojivo vezana uz pretpostavke za uredno obnašanje sudačke dužnosti. S obzirom da se sigurnosne provjere provode u postupcima imenovanja sudaca i da je prema zakonu koji uređuje provedbu sigurnosnih provjera propisano da se provedene sigurnosne provjere obnavljaju svakih pet godina, navedeni se postupak ovim Zakonom propisuje i za suce. Izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavlja se predsjedniku Vrhovnog suda RH, a konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosi posebno vijeće, čije članove iz reda sudaca Vrhovnog suda RH imenuje Opća sjednica ovog suda. Predsjednik Vrhovnog suda RH obvezuje se o eventualno utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka obavijestiti sve ovlaštenike pokretanja stegovnog postupka (predsjednika suda u kojem sudac obnaša dužnost, predsjednika neposredno višeg suda, nadležno sudačko vijeće i ministra nadležnog za poslove pravosuđa). U slučaju utvrđenja postojanja sigurnosnih zapreka, ovlašteni predlagatelji stegovnog postupka protiv sudaca imali bi mogućnosti iniciranja ovog postupka u odnosu na stegovna djela obnašanja službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću, izazivanja poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti, povrede službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti te nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način. Isto tako je poznato da se Opća sjednica Vrhovnog suda RH jednoglasno usprotivila ovim izmjenama i dopunama Zakona o sudovima koje za sve suce uvode periodične sigurnosne provjere. Vrhovni sud RH smatra da postoje drugi zakonom propisani postupci (porezni, stegovni, kazneni, prekršajni i dr.) putem kojih je moguće provjeriti imovinu sudaca, odnosno utvrditi jesu li pojedini suci počinili djela koja bi ukazivala na njihovu nepodobnost ili sigurnosnu ugrozu. S obzirom da se donošenje ovog Zakona i njegovo stupanje na snagu očekuje početkom 2022. i da je ova normativna mjera u tom smislu već gotovo realizirana, nije obuhvaćena ovim Nacrtom, u kojem je težište na mjerama nenormativne naravi koje će se poduzeti do 2027. godine. 5. Odabir izraza „neovisnost“, „kvaliteta“ i „učinkovitost“ u okviru Nacionalnog plana prati terminologiju europskih institucija u Izvješću o vladavini prava i Stanju vladavine prava Europske unije (EU) (https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/2021_rolr_country_chapter_croatia_hr_0.pdf ) kao i godišnji pregled pokazatelja učinkovitosti, kvalitete i neovisnosti pravosudnih sustava država članica, Pregled stanja u području pravosuđa u EU (Engl. EU Justice Scoreboard, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52021DC0389&from=EN ), gdje je kvaliteta jedan od parametara ocjene. Stoga nije ispravna kvalifikacija da se pojam „kvalitete“ rijetko upotrebljava u međunarodnoj praksi vezano za pravosudni sustav. S obzirom da je RH članica EU-a, te je bitno omogućiti usporedivost pravosudnih sustava RH s pravosudnim sustavima drugih država članica EU-a, u Nacionalnom planu je preuzeta kvalifikacija „kvalitete“ temeljem čimbenika koji se, u načelu, prihvaćaju kao relevantni za poboljšanje kvalitete pravosuđa, a oni su prema Pregledu stanja u području pravosuđa u EU razvrstani u četiri kategorije: 1. Dostupnost pravosuđa građanima i poduzećima 2. Odgovarajuća materijalna sredstva i ljudski resursi 3. Uvođenje alata za ocjenu 4. Digitalizacija. 6. Prema svom sadržaju preporuke se ne odnose na područje koje uređuje Zakon o sudovima. Uvjeti i postupak imenovanja sudaca, stegovni postupci protiv sudaca te izbor članova Državnog sudbenog vijeća regulirani su Zakonom o Državnom sudbenom vijeću, čijim će se izmjenama pristupiti tijekom 2022. godine. Preporuke će detaljnije biti razmotrene u okviru rada na izradi ovog zakonskog nacrta, ali se ukazuje na nužnost da propisana mjerila imenovanja sudaca moraju biti što objektivnija i da se moraju moći kvantitativno izraziti, da u postupcima pred Vijećem treba u razumnoj mjeri zadovoljiti interes javnosti, kao i da normativna rješenja ovog Zakona moraju biti sukladna normativnim rješenjima u drugim zakonima koji uređuju djelovanje sudbene vlasti. 7. Objava svih prvostupanjskih i drugostupanjskih odluka na internetu s razrađenim opcijama pretraživanja i automatiziranim metodama anonimizacije koje poštuju pravila o zaštiti osobnih podataka bit će uspostavljena do kraja 2024. godine, sukladno reformsko-investicijskoj mjeri prihvaćenoj u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. C2.5. R1-I3 „Razvoj alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka“, kojeg je prihvatila Europska komisija i Vijeće EU-a. Navedena mjera je i dio ovog Nacionalnog plana. Tada će naime biti ispunjene sve tehničke pretpostavke i ulaganja za stavljanje u funkciju sustava za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka koji će biti svima javno dostupan. Do tada, sudske presude dostupne su unutar informacijskog sustava SupraNova korisnicima u sudovima tj. korisnicima koji su u domeni Ministarstva pravosuđa i uprave. Sustav sudske prakse SupraNova namijenjen je za korištenje u svim redovnim i specijaliziranim sudovima te u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. U sustav se unose konačne odluke svih navedenih sudova. Za objavu na Portalu sudske prakse (Portal sudske prakse), koji je javno dostupan, zasad se biraju samo određene odluke pohranjene u sustavu SupraNova. Svaka odluka objavljena na Portalu sadrži cjeloviti tekst, koji se od originalnog razlikuje u dijelu kojim se štiti privatnost stranaka u postupku, i pridružene metapodatke. Uz posebno važne i zanimljive odluke objavljuju se pravna stajališta (tzv. sentence). 8. Pravosudna tijela država članica EU-a razvila su različite pristupe o on-line objavljivanju sudskih odluka, kao i vezano za zaštitu osobnih podataka i otvorene podatke. Pritom, postoje značajne razlike u zakonskim rješenjima i postupanju u svezi s online objavljivanjem sudskih odluka. Neke države imaju opsežnu zakonsku regulativu koja propisuje objavu sudskih odluka unutar određenih kategorija. Ostale države imaju smjernice, dok neke nemaju nikakav pravni okvir. Neke države koriste jedinstveni portal na kojem se sva sudska praksa može pretraživati, druge imaju mnogo različitih web stranica. Raspon mogućnosti pretraživanja je također različit. Budući da sudske odluke često sadrže detalje o najosjetljivijim događajima u ljudskom životu, zaštita podataka jedno je od najvažnijih pitanja u svezi online objavljivanja sudskih odluka. Mnoge države članice imaju politiku anonimiziranja svih sudskih odluka koje objavljuju, ali neke anonimiziraju na zahtjev ili u posebnim slučajevima. Razlike se mogu uočiti i u pogledu načina u kojem se vrši anonimizacija: neki sudovi koriste (prave ili lažne) inicijale, drugi zamjenjuju anonimizirane elemente smislenim oznakama ili dr. (prema istraživanju „On line objava od sudskih odluka u EU Izvješće Grupe za politiku U sklopu Projekta „Nastavak europskog identifikatora sudske prakse“, https://bo-ecli.eu/uploads/deliverables/Deliverable%20WS0-D1.pdf ). RH je jedna od rijetkih država članica EU-a koja se odlučila za javnu objavu svih prvostupanjskih i drugostupanjskih odluka na internetu, prema podacima iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021. tri države članice, Estonija, Litva i Mađarska, omogućile su u 2020. godini pristup javnosti objavljenim presudama na internetu u svim prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima (kazneni, građanski, trgovački sudovi, te sudovi najvišeg stupnja i kazneni sudovi najvišeg stupnja). „Objavljivanje sudskih odluka na internetu zahtijeva uravnoteživanje različitih interesa. Opća uredba o zaštiti podataka u potpunosti se primjenjuje na obradu osobnih podataka koju provode sudovi. Pri ocjenjivanju toga koje podatke treba objaviti potrebno je postići pravednu ravnotežu između prava na zaštitu podataka i prava na javnu dostupnost sudskih odluka i transparentnost pravosuđa.“ (citat iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021., str. 44-45) 9. Prema stvarnoj državnoj potrošnji za rad pravosudnog sustava (isključujući zatvore) po stanovniku, RH se nalazi na 24. mjestu od 27 država članica EU-a. Prema ukupnim rashodima opće države za sudove izraženom kao postotak BDP-a 2012. i u razdoblju 2017.–2019., RH nalazi se na 4. mjestu unutar EU-a, s vidljivom tendencijom opadanja. Pritom se najviše sredstava odvaja za plaće i naknade sudaca i sudskog osoblja (cca. 76%), a adekvatni ljudski resursi ključni su za učinkovitost, neovisnost i kvalitetu pravosudnog sustava. „Za dobro funkcioniranje pravosudnog sustava nužni su dostatni resursi, uključujući potrebna ulaganja u fizičku i tehničku infrastrukturu te kvalificirano i osposobljeno osoblje svih kategorija koje prima primjerenu naknadu. Bez prikladnih objekata, alata ili osoblja s potrebnim kvalifikacijama, vještinama i pristupom trajnoj izobrazbi dovodi se u pitanje kvaliteta postupaka i odluka.“ (citat iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021., str. 31). Reorganizacije pravosudnih sustava također su mjere koje se kontinuirano poduzimaju još od 2007. Godine radi pronalaska optimalnog modela mreže pravosudnih tijela, sve s ciljem bržeg rješavanja predmeta, ujednačavanja sudske prakse, poboljšanja i ubrzanja pravne zaštite kroz bolju organizaciju rada, specijalizacije sudaca i jačanja kapaciteta za financijske uštede. Reformom iz 2015. godine došlo je do značajnog smanjenja broja pravosudnih tijela (sa 208 na 115), a reformom iz 2019. došlo je do spajanja prekršajnih sudova na općinske i do prestanka postojanja ove posebne vrste specijaliziranih sudova, uz nužne korekcije mreže općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava. Uzimajući u obzir da je u svim sudovima uveden jedinstven informacijski sustav koji omogućuje nasumičnu dodjelu predmeta, ali pri tome vodi računa i o rasporedu stalnih službi sudova te sudskih odjela izvan sjedišta suda te na taj način strankama osigurava najveću moguću dostupnost usluga suda, kao i razvoj sustava e-Komunikacije, raspored mreže pravosudnih tijela nema više isti značaj kao ranije. Za unapređenje rada sudova trenutno su aktualna prvenstveno pitanja daljnje nadogradnje i prilagodbe informacijskih i aplikativnih sustava te standardizacije i pojednostavljenja poslovnih procesa na kojima se intenzivno radi, a iz kojeg razloga u ovom trenutku ne postoji konkretan cilj provedbe nove reorganizacije pravosudnog sustava, što opet ne znači da je ona isključena ako se za to nađu opravdani razlozi. U nastavku dajemo odgovore na Vaše posebne primjedbe: 10. Ugovor o zajmu za financiranje projekta „Projekt učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje“ sklopljen je radi podrške Republici Hrvatskoj na daljnjem osnaživanju gospodarske klime i unaprjeđenju poslovnog okruženja s fokusom na podršku pravosudnom sektoru sa stajališta učinkovitosti, transparentnosti i troška. Projekt se ostvaruje u zajedničkoj suradnji Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja te Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a sastoji se od dvije komponente: 1) smanjenje administrativnog opterećenja u poslovanju poduzeća i 2) osnaživanje gospodarske klime povećanjem učinkovitosti pravosuđa. Provedbom projekta ostvaruju se ciljevi razvoja pravosudnog sustava, i to: širenje upotrebe elektroničkih usluga u pravosuđu, ubrzanje rješavanja predmeta na trgovačkim sudovima i smanjenje broja neriješenih predmeta starijih od 10 godina. Više informacije o projektu dostupno je na poveznici: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/zajmovi-svjetske-banke/projekt-ucinkovitog-pravosudja-za-bolje-poslovno-okruzenje-just-b/22083. 11. Ministarstvo pravosuđa i uprave svake godine objavljuje statistički pregled o radu sudova u prethodnoj godini koji sadrži opće podatke o pravosudnim tijelima, odnosno brojno stanje pravosudnih tijela, brojno stanje kadrova u pravosudnim tijelima (pravosudnih dužnosnika, sudskih i državnoodvjetničkih službenika i namještenika), podatke o radu sudova kao što su podaci o kretanju broja predmeta u sudovima (podaci o broju primljenih, riješenih i neriješenih predmeta) i podatke o trajanju sudskih postupaka pred svim vrstama i razinama sudova i po pojedinim vrstama predmeta. 12. Sudske odluke Vrhovnog suda RH donesene u svezi zahtjeva za suđenje u razumnom roku, zbog velikog broja istovjetnih (tipskih) odluka, od 1. srpnja 2012. se ne objavljuju, osim ako je u njima zauzeto značajno pravno stajalište. Uzimajući u obzir tehnička ograničenja sustava Supra nova, na navedeni je način ipak osigurana informiranost javnosti o pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda i u ovim vrstama sudskih odluka. Podsjeća se i da izvješće predsjednika Vrhovnog suda RH Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti sadržava pokazatelje učinkovitosti i kvalitete rada sudova po pojedinim vrstama predmeta. 13. Upravno i Programsko vijeća Pravosudne akademije imaju u svom sastavu po jednog predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti s pravnih fakulteta. Predavače u Akademiji određuje Programsko vijeće iz reda pravosudnih dužnosnika, sveučilišnih nastavnika te drugih stručnjaka, a temeljem javnog poziva. Sukladno članku 32. Zakona o Pravosudnoj akademiji (NN 52/19) pravna materija čini 40% programa, interaktivne teme 30%, a jačanje socijalnih i praktičnih vještina 30%. Dobra praksa drugih europskih škola je povećanje udjela vještina u programu za pravosudne dužnosnike kao i učenje stranih jezika radi lakšeg razvijanja europske pravosudne kulture. Stoga u programu Pravosudne akademije osim sveučilišnih nastavnika s pravnih fakulteta sudjeluju i sveučilišni nastavnici drugih struka kao što su psiholozi, psihijatri, informatičari, nastavnici s Edukacijsko rehabilitacijskog i Filozofskog fakulteta i dr. Suradnja s odvjetnicima održava se prije svega na velikim godišnjim skupovima koje Akademija organizira u suradnji s Vrhovnim sudom RH na temu kaznenog i na temu građanskog prava. Na tim konferencijama odvjetnici su jedni od predavača, a konferencija je otvorena za zainteresirane odvjetnike bez kotizacije. 14. Objavljeni dokument već omogućuje komentiranje po poglavljima. Istovremeno, praksa komentiranja na portalu e-Savjetovanje pokazuje kako većina komentatora odabire opciju „Općeniti komentar“ i svoje komentare vezuje za naslov dokumenta, kao što ste u ostalom učinili i Vi prilikom komentiranja Nacrta prijedloga Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava.
7 NEVEN RICIJAŠ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2027. godine Pozdravljam inicijativu donošenja Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2027. godine. Pregledom dokumenta uočio sam da nedostaje fokus na specifičnu kategoriju populacije koja ulazi u pravosudni sustav, a to su djeca. Pritom mislim da djecu žrtve/oštećenike u kaznenom postupku, te maloljetnike (14-18 godina života) kao počinitelje kaznenih djela. U tom smislu, Republika Hrvatska je donijela Nacionalnu strategiju za prava djece od 2014.-2020. godine, gdje postoji poglavlje "Pravosuđe prilagođeno djeci", međutim vrlo mjera iz te Strategije je realizirano, iako je rok bio do kraja 2020. godine. Prema mojim saznanjima, realizirana je jedino cjelovita edukacija državnih odvjetnika za mladež i stručnih suradnika izvanpravne struke u državnim odvjetništvima, te opremanje audio-vizualnim uređajima. Druge mjere nisu realizirane, a odnose se kako na kvalitetu kaznenog postupka, tako i na kvalitetu izvršavanja maloljetničkih sankcija, od kojih se neke izvršavaju u sustavu pravosuđa (odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod te kazna maloljetničkog zatvora). Slijedom navedenog, predlažem da se u ovaj Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava inkorporiraju elementi iz prethodne Strategije koji se smatraju korisnima, a koji bi pomogli u ostvarivanju kvalitetnije sustava pravosuđa prilagođenog djeci. Na ovom linku je moguće pronaći prethodnu Strategiju: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/ZPPI/Strategije%20-%20OGP/socijalna%20politika/NACIONALNA%20STRATEGIJA%20ZA%20PRAVA%20DJECE%20U%20RHZA%20RAZDOBLJE%20OD%202014.%20DO%202020.%20GODINE[1].pdf#page=15&zoom=100,92,293 S poštovanjem, izv.prof.dr.sc. Neven Ricijaš Odsjek za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Ističemo kako se Nacionalnim planom za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2026. godine te Akcijskim planom za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2024. godine čiji je nositelj izrade Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te u čijoj je izradi sudjelovalo i Ministarstvo pravosuđa i uprave, pored ostalog predlažu mjere i aktivnosti koje se odnose na pravosuđe prilagođeno djeci, odnosno razrađuju ciljevi koji bi doprinijeli učinkovitosti i djelotvornosti pravosuđa u postupcima koji se odnose na djecu te zaštiti djece od svih oblika nasilja (posebno poglavlje 5. i poglavlje 2.), a u odnosu na prava djece uključujući djecu žrtve/oštećenike u kaznenom postupku kao i počinitelje kaznenih djela, što će zasigurno doprinijeti ostvarenju kvalitetnijeg sustava pravosuđa prilagođenog djeci naglašavajući najbolji interes djeteta koji je od primarne važnosti kod svakog djelovanja koje na njih utječe.