Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Maja Đerek | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, ne podržavam izmjene pravilnika i u potpunosti se slažem sa izjavom i stavom XV.gimnazije. Učenici OŠ Matija Gubec ne bi trebali imati povlašteni upis u XV. gimnaziju. Svi zainteresirani trebaju imati jednake uvjete upisa spomenutog programa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 2 | Nina Sesto | PRAVILNIK, Članak 2. | Podržavam novi stavak. Smatram da bi IB program u Hrvatskoj trebao slijediti jednaka pravila kao što je to i u ostalim zemljama Europske Unije i svijeta, tj, kada dijete započne program, njegovo obrazovanje se kontinuirano nastavlja do samog završetka programa. To osigurava neophodnu fleksibilnost djeci koja odrastaju u internacionalnoj sredini te omogućuje da nesmetano slijede obrazovni put u skladu sa temeljnim vrijednostima IB programa te u istim uvjetima, kao u drugim državama. Djeca u RH u IB programu nesmiju biti diskriminirana prema djeci u istom programu u drugim državama. Dr.sc N. Šesto | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 3 | Klara Starkl Crnković | PRAVILNIK | Smatram da treba zadržati postojeće rješenje iz članaka 18., 19. i 20. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole sukladno kojima se jedan dodatni bod dodaje na broj bodova utvrđen tijekom postupka vrednovanja za učenike sa zdravstvenim teškoćama i učenike koji su imali otežane uvjete obrazovanja uslijed ekonomskih, socijalnih i odgojnih čimbenika. Radi se o učenicima koji su u osnovnoj školi otežano savladavali gradivo i ukidanjem postojećeg rješenja ta su djeca zakinuta. Prednost upisa učenika sa zdravstvenim teškoćama ili učenika koji je imao otežane uvjete obrazovanja uslijed ekonomskih, socijalnih i odgojnih čimbenika samo i isključivo u slučaju ako se takav kandidat nađe na crti s drugim kandidatom koji ima isti broj bodova, nije nikakva prednost. To nije adekvatna "kompenzacija" za učenike koji, primjerice, boluju od kroničnih bolesti i zbog istih često izostaju s nastave i/ili otežano savladavaju gradivo i neminovno postižu slabiji uspjeh u odnosu na zdravu djecu. Ako se ovom izmjenom želi spriječiti da pravo na dodatni bod ostvaruju kandidati koji nemaju realnu zapreku u učenju, onda treba odrediti koje zdravstvene teškoće i kakva povijest bolesti predstavljaju realnu zapreku u učenju, a ne oštetiti djecu oduzimajući im to pravo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. |
| 4 | Anđela Petrović | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, podržavam izmjene Pravilnika koje su opisane u Članku 2, a vezane su uz izmjene Članka 5 postojećeg Pravilnika. Međunarodni se program školovanja ne razlikuje od nacionalnog programa samo po tome što se provodi na engleskom jeziku. Naime, IB program obuhvaća drugačiji kurikul, model vrednovanja, ocjenjivanje, predmete kojih nema u nacionalnom programu (Dizajn, Drama) kao i diferencirani program predmeta Hrvatski jezik. Razlike u programima učenicima IB programa otežavaju, odnosno onemogućuju i sudjelovanje na natjecanjima koja omogućuju stjecanje dodatnih bodova za upis u srednju školu. Smatram da je od iznimne važnosti učenicima omogućiti nesmetan nastavak školovanja prema programu kojeg su prvotno odabrali. Posebno naglašavam činjenicu da IB program pohađaju i učenici koji su strani državljani koji nemaju dovoljno znanje hrvatskog jezika za pohađanje nastave koja nije na engleskom jeziku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 5 | Petra Pappo | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, ne podražavam i ne slažem se s predloženom Izmjenom članka 2. U potpunosti se slažem s očitovanjem Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika kako bi zadržali dosadašnje principe izvođenja programa. Učenici IB škole Matija Gubec, trebali bi, uz bodovanje programa prethodnog školovanja pristupiti kvalifikacijskom postupku provjere znanja poput svih ostalih učenika. Kriteriji za upis, dakle, trebaju biti jednaki za sve učenike. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 6 | Milan Lečić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Ne slažem se predloženom odredbom čl. 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole te predlažem da se u potpunosti izostavi iz konačnog teksta Pravilnika s ciljem ostvarivanja jednakih prava, tj. konzistentnog vrednovanja svih učenika pri upisu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 7 | Stela Vugrinčić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, ne podržavam niti se slažem s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. pravilnika. U potpunosti se slažem s očitovanjem XV. gimnazije kao i sa očitovanjem Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 8 | Marija Špiranec | PRAVILNIK | Uvođenje prijemnih ispita pri upisu u 1. razred srednje škole je dobra odluka. Dobar pomak prema boljem obrazovanju . Velika je razlika u kriterijima ocjenjivanja od škole do škole. Svaki učitelj ima svoje kriterije ocjenjivanja. Važna je ocjena a manje znanje određenog predmeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 9 | Emi Belušoć | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, podržavam izmjenu i dopunu Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I.razred srednje škole jer često ocjene ne pokazuju realno znanje učenika stoga smatram da srednje škole mogu provoditi provjere znanja iz Hrvatskog jezika, matematike, prvog stranog jezika i predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima srednjih škola, no Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo bi izraditi jedinstveni test iz pojedinog predmeta kako bi u svim srednjim školama kriteriji bili isti. Smatram da je potrebno bodovati učenje stranog jezika, sportske uspjehe i završetak glazbene škole zbog uloženog vremena i truda učenika. Isto tako smatram da bi jasnije trebalo definirati provođenje posebnih provjera znanja za učenike koji pohađaju nastavu po IOOP-u (individualizirani pristup i prilagođeni program). Nedostaju preporuke na koji će se način provoditi prilagodba za vrijeme polaganja ispita. Izbor upisa u željenu školu je za te učenike poprilično ograničen pa je važno razraditi način provođenja vrednovanja kako bi se učenicima olakšalo polaganje ispita. Srdačan pozdrav, Emi Belušić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja.Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 10 | Iva Mladinić Lečić | PRAVILNIK, Članak 2. | Gospodine Vanjković, istina je da su roditelji djece koji pohađaju Internacionalnu britansku OŠ Vedri obzori tek danas počeli reagirati na ove nepravedne izmjene dok je poznata činjenica da rukovoditelji i roditelji djece koji pohađaju OŠ Matija Gubec patetično (ni smiješno, ni tragično) lobiraju za te izmjene već godinama. Vidim da se zalažete za kvalitetu. Onda se zapravo slažemo. Neka sva djeca zasluže svoj upis u MIOC IB svojom kvalitetom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 11 | Zlatka Markučič | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, u danim okolnostima, u školama u programima u kojima je navala super odlikaša, smatram uvođenje posebnih provjera znanja (prijemnih ispita) opravdanim. Ovdje bih se založila da broj mogućih bodova bude i veći od 10. Dugoročno bi trebalo ozbiljno razmišljati o uvođenju vanjskog vrednovanja u osnovne škole i to za cijelu populaciju posebice pred kraj osnovne škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 12 | GORAN VANJKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Da nije tragično bilo bi smiješno kako su se roditelji iz britanske osnovne škole, prema očitoj uputi koja im je stigla danas tj. zadnji dan mogućnosti komentiranja, javili argumentima PROTIV direktnog upisa djece koja pohađaju osnovnu školu Matije Gupca, jedinu certificiranu IB osnovnu školu u Hrvatskoj. Nadam se da je proces odlučivanja kvalitativan a ne kvantitativan. Argumenti i praksa drugih zemalja govore u prilog tome da se radi o nastavku školovanja po IB programu, koji je u drugim zemljama neprekinut. Zanima me da li bi britanska škola Bright Horizons potpuno zanemarila učenike iz svoje osnovne škole te prilikom upisa u njihovu srednju školu jednako vrednovala djecu iz cijele Hrvatske, bez prava prvenstva da učenici školovani po britanskom programu nastave svoje školovanje u istoj instituciji srednje škole. S obzirom da je proširenje djelatnosti privatne osnovne škole Bright Horizons na srednju u pripremi, ostaje nam vidjeti da li će ostati kod istih principa koje sad gorljivo zagovaraju. Ili će, kako je i logično, pravo prvenstva upisa u srednju britansku internacionalnu školu imati učenici koji su pohađali osnovnu britansku internacionalnu školu a ostala djeca prema raspoloživosti, kao što djeca koja pohađaju američku osnovnu školu imaju pravo prvenstva na upis u srednju američku te kako bi i djeca koja pohađaju osnovnu IB školu trebala imati pravo prvenstva upisa u IB srednju školu, a ostali prema raspoloživosti (koje ima jer se radi o razredu više). XV. gimnazija u dva razreda provodi IB program, i bilo bi logično da na neki način uvaže i vrednuju učenike koji su se niz godina u osnovnoj školi školovali po licenciranom IB principu, koji je potpuno drugačiji u odnosu na principe u kojima se školuju djeca kako iz britanske internacionalne tako i iz nacionalnih osnovnih škola. No, reklo bi se da ne postoji prepoznavanje kvalitete i različitosti IB programa u osnovnoj školi od strane institucije koja provodi isti IB program u srednjoj školi. U nadi da će ova nelogičnost napokon biti ispravljena, PODRŽAVAM predložene izmjene Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, članak 2. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 13 | Ivana Mirković | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, izmjena članka 2. stavak 2. donosi različita prava i mogućnosti za učenike, i dio učenika, pogotovo onih koji pohađaju različite internacionalne škole u Hrvatskoj, a po verificiranim programima, stavlja u nejednak položaj. Ovaj članak dovodi jedan vrlo mali dio učenika u Hrvatskoj u povlašten položaj. Pravo na upis u srednje škole, bilo one u hrvatskom sustavu ili međunarodnom, treba se ostvarivati po određenim kriterijima ocjena i prijemnog ispita, jednako za sve učenike. Kad učenici prelaze iz klasične osnovne škole u Klasičnu gimnaziju, imaju li direktan upis? Jer, to bi isto po nekoj interpretaciji mogao biti samo nastavak školovanja, nema potrebe za selekcijom. Međutim oni će zajedno sa svim ostalim učenicima proći selekcijski proces i najbolji učenici će se upisati. Učenici ostalih međunarodnih škola u Hrvatskoj ionako nemaju prevelik izbor, ne bi ih se trebalo dodatno diskriminirati, s time da se ovime diskriminira i sve ostale učenike osnovnoh škola u hrvatskoj, kojima se smanjuju šanse za upis u potencijalnu školu stavljanjem u nejednak položaj. Srdačan pozdrav, Ivana Mirković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 14 | Ivana Kirigin | PRAVILNIK | Postovani, podrzavam izmjene pravilnika koje omogucavaju ucenicima IB programa OS Matija Gubec da nastave svoje skolovanje u istom programu. IB kurikulum je potpuno drugaciji od nacionalnog programa te ima drugaciji sustav ocjenjivanja. Takoder misljenja sam da ako treba polagati prijemni ispit za upis u srednju skolu onda bi on trebao biti po IB standardima. Nadamo se da zbog nepostojece alternative nasa djeca nece biti primorana na prekid odabranog programa i zeljenog obrazovanja. LP | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 15 | Milena Prodanić Tišma | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Očitovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (u daljnjem tekstu: Pravilnik), sporan stavak 1. članka 2. Pravilnika „U članku 5. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za kandidate koji su u najmanje prethodna tri razreda polazili međunarodni program, a nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu, pri upisu u I. razred srednje škole ne primjenjuju se elementi i kriteriji propisani ovim pravilnikom.“ Temeljem gore navedenog, svim učenicima jedne osnovne škole omogućuje se izravan upis u I. razred međunarodnog IB programa u XV. gimnaziji, i to bez provođenja klasifikacijskog postupka, bodovanja uspjeha postignutog u prethodnom školovanju i bez pristupanja posebnoj provjeri znanja. Predložena izmjena Pravilnika u suprotnosti je s Zakonom o odgoju i obrazovanju: Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi čl.22 st.4. „Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu“ Prednost pri upisu jedne skupine kandidata diskriminatoran je, protuzakonit i protuustavan. O sličnom pokušaj izmjene Pravilnika Ustavni sud je raspravljao i odgodio primjenu sporne odredbe. Nadalje, postupanje prema predloženoj odredbi vjerojatno bi predstavljalo grubo kršenje jednakosti kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Prijedlog Pravilnika ujedno je za pedagošku i javnu osudu. U potpunosti se slažemo sa očitovanjem Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika kako bi zadržali dosadašnje principe izvođenja programa. Učenici IB osnovne škole, trebali bi uz bodovanje programa prethodnog školovanja kao i svi ostali učenici pristupiti klasifikacijskom postupku i provjeri znanja. Predlaže se izostaviti odredbu čl. 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole iz konačnog teksta Pravilnika. Milena Prodanić Tišma, v.d. ravnateljica i osnivačica Međunarodna osnovna škola Vedri obzori | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 16 | Martina Bosnar | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Smatram da je predložena izmjena članka 2. kojom se omogućuje direktan upis bez ikakvog kriterija, osim činjenice da je netko završio jednu odabranu osnovnu školu u gradu Zagrebu, potpuno neprihvatljiva. Izbor djece pri upisu u srednje škole bi trebao biti baziran na njihovom znanju i sposobnostima, a ne temeljen na pripadnosti povlaštenoj skupini za koju ne vrijede ista pravila kao za sve ostale. Uostalom, pretpostavljam da djeca koja su završila IB program u osnovnoj školi posjeduju sasvim dovoljnu razinu znanja i sposobnosti da im neće biti nikakav problem to pokazati i na prijemnom testu za srednju školu koja radi po istom programu te se pod jednakim uvjetima za sve bez problema upisati u takvu školu. S poštovanjem, Martina Bosnar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 17 | Silva Strnad-Jerbić | PRAVILNIK, Članak 10. | Poštovani, osvrnula bih se na Prijedlog ovog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, malo više s aspekta mentalnog zdravlja djece i mladih, a i svih ostalih dionika u sustavu odgoja i obrazovanja (učitelja, roditelja, stručnih suradnika). S obzirom na sva stresna iskustva kojima smo pogođeni unazad protekle dvije godine (potresi, covid-19, online nastava, brojni osobni gubitci kao posljedica pandemije, a sada i psihoza ratnih događanja u Europi) smatram nedopustivim da se s izmjenama, koje će u konačnici vjerojatno biti donesene krajem travnja ide u primjenu za upise učenika za školsku 2022./2023.godinu odnosno, sadašnje osmaše. Ima kvalitetnih prijedloga i komentara, ali učenicima i roditeljima su ključne predložene provjere posebnih znanja i dodatni bodovi temeljem zdravstvenih teškoća. Godinama se naglašava inflacija odlikaša koji završavaju osnovnu školu, što svakako govori da sustavno treba mijenjati nešto u sustavu vrednovanja znanja, a da pri tome brojne dosadašnje reforme taj važan segment nisu previše doticale. Nikako se ne slažem da svaka škola provodi svoj "prijemni" ispit pri upisu. Mislim da se uvođenju provjere posebnih znanja treba pristupiti temeljito i stručno, što bi značilo da bi svi učenici 8.r. u Hrvatskoj onda trebali pisati standardizirane testove koje bi pripremao NCVVO kako bi se osigurala ravnopravnost u cijeloj državi čime "mala matura" ima smisao i svrhu. Mislim da bi rezultati iskazani u % trebali biti dodavani postignućima iskazanima ocjenama na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Ovo svakako traži vrijeme i dobru pripremu, pa kakvegod promjene bile donesene brzopotezno, mislim da primjenu treba odgoditi za godinu dana. Svi postojeći problemi s upisima u srednje škole su već dugo poznati svima zainteresiranima, promjene su svakako nužne, ali mislim da ne bismo trebali ovoj generaciji osmaša, njihovim roditeljima i učiteljima u zadnja tri mjeseca pred upise priuštiti dodatni stres i neizvjesnost. Sasvim bi drugačija situacija bila da smo na početku školske godine, te da su pravila upisa poznata na vrijeme. Moje dugogodišnje iskustvo rada u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju, posebice iskustvo rada u zaista velikoj školi, dozvoljava mi da ustvrdim da je mentalno zdravlje djece i mladih vrlo zabrinjavajuće. To potvrđuju i zadnja istraživanja IDIZ-a i podaci koje prezentira kolega Boris Jokić i njegovi suradnici. Navedene rezultate moramo uvažiti i sve promjene u odgojno obrazovnoj vertikali donositi vrlo promišljeno. Moje mi iskustvo govori da je sve više mladih koji imaju ozbiljnih poteškoća mentalnog zdravlja, da roditeljima treba sve više potpore, da su učitelji izloženi velikim pritiscima, te da je nedovoljno stručnih suradnika psihologa u školama, koji su stručna potpora svima navedenima. Ove okolnosti u kojima živimo svakako bi trebale potaknuti zapošljavanje psihologa u škole kao stručnu potporu svim dionicima u odgoju i obrazovanju, prvenstveno učenicima. Osim toga, nije tako davno da se razgovaralo o potrebi da srednjoškolsko obrazovanje postane obvezno, a to bi onda moralo mijenjati svu legislativu i šire pristup cjelokupnom sustavu odgoja i obrazovanja. Zaključno, zalažem se za prolongiranje primjene Izmjena i dopuna postojećeg Pravilnika u ovom trenutku, jer mislim da će manju štetu po mentalno zdravlje, posebice učenika, imati primjena postojećeg Pravilnika za još ovu generaciju osmaša od brzinski i nedovoljno pripremljenih Izmjena i dopuna. prof. Silva Strnad-Jerbić, školska psihologinja | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. Važno je naglasiti da niti jedan učenik, pa i onaj sa zdravstvenim teškoćama, nije izgubio pravo na prepoznavanje svoje teškoće ili otežanih uvjeta obrazovanja. |
| 18 | Petra Blašković | PRAVILNIK | Poštovani, Podržavam izmjene koje se odnose na dodavanje stavka 2. u čl. 5. Pravilnika. Smatram da se upravo na ovaj način rješava diskriminacija prema djeci koja pohađaju međunarodni program, jer oni nemaju drugu mogućnost nastavka/završetka svog obrazovanja. Naime, međunarodni program nije samo školovanje na engleskom jeziku već obuhvaća drugačiji kurikul i drugačiji model vrednovanja i ocjenjivanja. Samim time ova djeca su u neravnopravnom položaju pri upisu u nacionalne programe. Također treba istaknuti da učenici koji pohađaju IB program nemaju mogućnost sudjelovati na svim školskim natjecanjima te ne mogu na taj način steći dodatne upisne bodove, za razliku od polaznika nacionalnih programa. Zaključno sam mišljenja da upravo iz razloga što ovoj djeci nacionalno srednjoškolsko obrazovanje nije dostupno pod jednakim uvjetima, ovim izmjenama omogućuje im se nastavak školovanja, što nije njihova privilegija već njihovo pravo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 19 | Sergej Katalinic | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, u potpunosti NE PODRŽAVAM izmjene članka 2. stavak 2. Naime, svi učenici u RH nakon završenog osnovnoškolskog obrazovanja imaju pravo birati srednju školu sukladno vlastitim sklonostima, motivaciji i stečenom znanju. Ako postoji nesrazmjer u broju djece koja se prijave za određenu školu i planiranog upisa tada se treba provesti klasifikacijski ispit kako bi se osigurala pozitivna selekcija i daljnja kvaliteta školovanja. Bez obzira po kojem su se programu/ima učenici do trenutka upisa u srednju školu školovali, javne škole moraju osigurati jednake uvjete za upis svih učenika u RH. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 20 | ŽELJKA MAKAR | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Apsolutno se ne slažem niti podržavam članak 2. koji je suprotan ustavu Republike Hrvatske i krši načelo jednakosti prilikom upisa učenika u srednje škole. Pravila upisa trebaju biti jednaka za sve učenike neovisno o obrazovnoj instituciji koju su pohađali tijekom osnovnog školskog obrazovanja. Sve srednje škole u Hrvatskoj trebaju imati isti kriterije za upise. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 21 | Filip Kopanica | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, pišem u ime svih nezadovoljnih učenika koji se školuju po međunarodno priznatim programima, izuzevši IB program, te u svoje osobno ime. Učenici jasno, složno i odlučno ne podržavaju članak 5. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za kandidate koji su u najmanje prethodna tri razreda polazili međunarodni program, a nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu, pri upisu u I. razred srednje škole ne primjenjuju se elementi i kriteriji propisani ovim pravilnikom.“ Učenici su kritičkim razmišljanjem došli do zaključka da se ovom promjenom pogoduje upisu u srednje škole određenom broju učenika. Poručuju da ne traže nikakve privilegije i svoj upis u srednju školu žele ostvariti znanjem, vještinama, stavovima i prilikom. Istom prilikom koja je do sada bila pružena svim učenicima prijašnjih godina. Ova tema ih jako zanima jer se odnosi na njih i smatraju da imaju pravo reći svoje mišljenje. Posebno su osjetljivi na nejednakost i mijenjanje onog što je već dobro i što funkcionira. Ne žele se vraćati unatrag, nego ponosno koračati u bolju i pravednu budućnost. Srdačno, Filip Kopanica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 22 | Ančica Eđed | PRAVILNIK | Poštovani! 1. Učenici sa zdravstvenim smetnjama trebaju ostvarivati dodatna prava za upis u srednju školu zbog ograničenog izbora zanimanja: jedan dodatni bod. 2. Učenici koji polaze nastavu po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke trebaju imati prioritet neposrednog upisa u srednju školu (ako ostvare to pravo). 3. Učenici koji plaze nastavu po redovitom programu uz individualizirane postupke trebali bi biti izjednačeni s učenicima sa zdravstvenim smetnjama, a ne kao učenici pod „rednim brojem 2“. S poštovanjem, Ančica Eđed | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Učenici koji polaze nastavu po redovitom programu uz individualizirane postupke ranigiraju se na posebnoj preliminarnoj listi. |
| 23 | Zlatka Markučič | PRAVILNIK | Nikako se ne slažem s prijedlogom vezanim za izravan upis učenika koji pohadjaju osnovnu školu po IB programu, bez ikakvih prijemnih ispita i ostalih čimbenika koje utječu na rangiranje učenika, u IB XV. gimnaziji koji je sam po sebi limitiran slobodnim brojem mjesta. Mislim da sva djeca trebaju imati jednake šanse. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 24 | Ivan Tomašević | PRAVILNIK | Ne slažem se s predloženim izmjenama u čl. 2., st. 2. ovoga Prijedloga. Smatram da bi znanje trebalo biti jedini kriterij upisa, a ne škola koju je učenik prethodno završio? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 25 | SNJEŽANA RADOČAJ | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, podržavam izmjene pravilnika, koje bi omogućile učenicima IB programa OŠ Matije Gubec da svoje započeto obrazovanje i završe. Djeca koja su se školovala po IB programu koje je verificiralo naše Ministarstvo znanosti i obrazovanja imaju pravo školovati se u započetom programu od početka do kraja obrazovnog ciklusa. IB program je kurikularno, tehnički i odgojno drugačiji od standardnog programa u nacionalnim školama i baš zato znanje učenika ne možemo vrjednovati istim metodama provjere znanja. Ako treba polagati prijemni ispit na upisu u srednju školu onda on mora biti po IB standardima, za upis svih učenika koji žele pohađati IB program i na engleskom jeziku. Djeca koja pohađaju IB program obrazovanja u OŠ Matije Gubca imaju pravo na normalan tijek obrazovanja u istom programu. Njihova prava ne smiju biti prekinuta i onemogućena procedurama, ni zbog ostvarivanja drugih prava. Srdačno, Snježana Radočaj | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 26 | Iva Mladinić Lečić | PRAVILNIK, Članak 2. | Ne podržavam izmjenu članka 2. ovog Pravilnika koji je predložen isključivo i jedino kako bi se polaznicima međunarodnog programa OŠ Matija Gubec dao izravan upis u IB program XV gimnazije. Sve srednje škole u Hrvatskoj imaju kriterije za upis, i ti se kriteriji svode na uspješnost u osnovnoškolskom obrazovanje te na uspješnost na prijemnom ispitu (sve više škola uvodi prijemni ispit). Tako je pretpostavljam u svim školama na svijetu ako je broj zainteresiranih upisnika veći od broja mjesta koje škola nudi. Ovakvom izmjenom pravilnika se ide u potpuno drugom smjeru, te bi to značilo da jedna od nauglednijih srednjih škola u Hrvatskoj nema nikakve kriterije za upis. S druge strane, kakva se time poruka šalje polaznicima međunarodnog programa OŠ Matije Gupca? Da im je upis u IB srednju školu zagarantiran bez obzira na trud i uspjeh u osnovnoj školi. Čak i OŠ Matija Gubec ima kriterije za upis (https://os-mgubec.eu/userfiles/PDF/MGIS_Admission_Policy.pdf ). Bilo bi zanimljivo čuti što na ovu temu imaju reći u IB Foundation Office-u u Ženevi. I na kraju, da li bi ovakva izmjena značila da i American International School of Zagreb na Bundeku koja također ima IB program treba dati direktan upis polaznicima OŠ Matija Gubec? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. Napominjemo da Američka međunarodna škola u Zagrebu (AISZ) ne izvodi IB program. Dužni smo naglasiti da je Američkoj međunarodnoj školi u Zagrebu bilateralnim Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država školi priznata njezina pravna osobnost prema hrvatskom zakonodavstvu, sukladno odredbama Zakona o ustanovama te je Škola otvorena svim učenicima koji se žele školovati prema američkom nastavnom programu. Napominjemo da AISZ ne posjeduje rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja vezano uz nacionalni kurikulum navedenih nastavnih predmeta, sukladno odredbama članka 30.a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Slijedom navedenoga, polaznici Američke međunarodne škole u Zagrebu s obzirom na svoj status nisu redoviti učenici obrazovnog sustava Republike Hrvatske. |
| 27 | Nenad Bakić | PRAVILNIK, Članak 2. | Članak 2. treba izbaciti jer se time unosi anomalija i opasan presedan u sustav kojom se snažno pogoduje nekoj djeci, konkretno čini se da radi se o jednoj srednjoj školi i programu - XV Gimnazija/ MIOC IB - i jednoj osnovnoj školi čijim bi se učenicima pogodovalo za upis u ovaj vrlo atkrativni program. To je loše i nepravedno jer: - nepravda prema đacima svih ostalih škola narušava jednakost u pristupu obrazovanju, a i jednakost prilika - neselektivni upis u XV gimnaziju i to fokusom na jedan program mogao bi ozbiljno narušiti standarde tog programa, te dovesti do problema u cijeloj toj cijenjenoj gimnaziji - nepravedna prednost dotičnoj osnovnoj školi na tržištu obrazovanja jer će mnogi roditelji htjeti upisati dijete u tu školu samo zato jer će time imati zagarantiran upis u poželjnu srednju - radi se o dobrostojećim roditeljima jer je školarina u toj školi povisoka - opasan presedan bi vrlo brzo doveo, možda već i iduće godine, da i druge privatne škole repoziciniraju svoje programe kako bi i one imale priorite, time bi se u potpunosti istisnuli đaci slabijeg imućnog stanja. Napominjem da je u dotičnoj osnovnoj školi na koju se ovo odnosi čak 34% đaka 2021. završilo 8. razred s 5,0, a 68% s odličnim, pa se ne čini da dobri đaci odandje trebaju dodatni poguranac jer im već i ocjene donose puno bodova. U hrvatskom sustavu obrazovanja imamo mali broj privatnih osnovnih škola, ali đaci iz svih njih ne bi trebali imati nikakve prednosti pred đacima iz škola kojima su osnivači tijela javne uprave. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 28 | Kuća ljudskih prava Zagreb | PRAVILNIK, Članak 12. | Predlažemo da se ne ukida ostvarivanje dodatnog boda kandidatu koji živi u otežanim uvjetima uzrokovanim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima, a koji su mogli utjecati na njegov školski uspjeh u osnovnoj školi, odnosno predlažemo zadržati postojeće rješenje iz članka 20. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole te tome prilagoditi ostale odredbe Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 29 | Kuća ljudskih prava Zagreb | PRAVILNIK, Članak 11. | Člankom 11. ukida se dodatni bod za učenike/ice sa zdravstvenim teškoćama, a umjesto dodatnog boda, u ovom Pravilniku uvodi se poseban element vrednovanja - prednost pri upisu u slučaju kada dva ili više kandidata imaju izjednačen broj bodova iz elemenata koji se boduju za upis. Zbog čega se ukida dodatni bod za učenike/ice sa zdravstvenim teškoćama nije jasno niti opravdano, jer, kako se u Pravilniku NN 49/2015 navodi, bod se ostvarivao ako su učeniku/ci "zdravstvene teškoće i/ili dugotrajno liječenje utjecali na postizanje rezultata tijekom prethodnoga obrazovanja i/ili mu značajno sužavaju mogući izbor srednjoškolskoga programa obrazovanja". Smatramo da nema razloga mijenjati pravilo dodatnog boda za učenike/ice koji se nalaze u opisanoj zdravstvenoj situaciji i ne vidimo što se promjenilo da bi trebalo mijenjati takvu prasku pri upisu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. |
| 30 | Zoran Petrović | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Apsolutno se ne slažem s članom 2. koji je suprotan ustavu Republike Hrvatske i krši načelo jednakosti prilikom upisa učenika u srednje škole. Pravila upisa trebaju biti jednaka za sve učenike neovisno o obrazovnoj instituciji koju su pohađali tijekom osnovnog školskog obrazovanja. Jedini način da napredujemo kao društvo je da se stvori korektan, ne diskriminirajući sustav otvoren za sve dionike prema istim pravilima u kom će znanje na adekvatno provjeren način biti glavni kriterij koji će se vrednovati prilikom upisa u srednje škole. To je jedini način da se osigura da su kvotu popunili učenici koji su to zaista zaslužili svojim akademskim, sportskim i drugim vanškolskim dostignućima. S poštovanjem, Zoran Petrović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 31 | MAJA HORVAT | PRAVILNIK, Članak 3. | Poštovani NE SLAŽEM SE s predloženim izmjenama stavka 2 članka 2. U pitanju je očigledno neka muljaža. Sva djeca moraju imati jednaka prava kod upisa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Sukladno međunarodno priznatim IB propozicijama između navedenih ciklusa ne provodi se prijamni ispit. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 32 | RUŽICA BUŠLJETA | PRAVILNIK, Članak 2. | Slažem se s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Pravilnika Svi oni čija djeca ne pohađaju IB program OŠ Matija Gubec misle da je direktan upis u IB XV.gimnaziju diskriminatoran u odnosu na sve ostale učenike, međutim ne uzimaju u obzir da je IB XV.gimnazija samo nastavak školovanja, jer MYP program počinje u OŠ Matija Gubec, a završava u IB XV.gimnaziji. Zašto bi zbog nastavka školovanja morali pisati prijemni ispit? To jednostavno nema smisla, isto kao što ne bi imalo smisla da se uvede pisanje prijemnog ispita za upis u 5. razred osnovne škole. Jer i to je nastavak školovanja. Vidim da neki građani pričaju o diskriminaciji kad je riječ o upisu učenika iz OŠ Matija Gubec u IB XV. gimnaziju, nije li dikriminatorna već sama činjenica da se taj program plaća, a u sustavu je nacionalne škole, te da ga roditelji slabijeg imovinskog stanja svojoj djeci ne mogu priuštiti, iako bi po znanju i ocjenama bili pravi kandidati za tu školu. Čitajući komentare građana, vidim da neki također smatraju diskriminatorno činjenicu da učenici koji pohađaju američku ili neku drugu školu koja provodi nastavu na engleskom jeziku ovim prijedlogom ne bi imali direktan upis, međutim nije diskiminatorna iz razloga što te škole ne provode IB program. Direktan upis je moguć učenicima iz OŠ Matija Gubec upravo zbog činjenice što ta škola provodi IB program. Ključno je IB program, a ne nastava na engleskom jeziku. IB program ima svoj početak, svoj kraj i svoj program. Kad bi se u Hrvatskoj otvorila srednja Waldorfska škola, smatram da bi direktan upis u takvu školu trebali imati učenici koji su pohađali osnovnu Waldorfsku školu, bez obzira što se ne radi konkretno o nastavku školovanja kao što se radi u slučaju IB programa. Walfdorfska škola provodi poseban program i jedino smisaono je da učenici iz osnovne Waldorfske škole imaju direktan upis u srednju Waldorfsku školu. Isto tako bez obzira radi li se o diplomatima ili ne, netko tko je započeo svoje školovanje u IB programu mora imati mogućnost završiti taj program do kraja, ako to želi. Ocjene su te, kao i u svim školama, koje čine razliku između onih koji znaju i onih koji ne znaju. IB XV. gimnazija godišnje upisuje 40 učenika u prvi razred srednje škole (terminologiju prvi razred koristim za lakše razumijevanje), OŠ Matija Gubec u IB programu ima cca. 20 učenika koji završavaju 8. razred (MYP3). Direktnim upisom učenici OŠ Matija Gubec nastavljaju započeto IB školovanje, a učenici ostalih škola imaju mogućnost upisa u IB programa. Matematički je to 50:50, te bi ovom metodom upisa obje strane bile zadovoljene. Također želim napomenuti da neki učenici nakon završenog MYP3 ne žele nastaviti svoje školovanju u IB XV.gimnaziji, te se time povećava udio slobodnog mjesta za učenike iz ostalih škola. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 33 | SUZANA SVALINA BALAŠ | PRAVILNIK | Poštovani, osvrnula bih se na upis učenika s teškoćama u razvoju jer mi je ta tematika dobro poznata s obzirom da dugi niz godina radim kao savjetnik za profesionalno usmjeravanje. Ujedno sam i član Razreda za psihologe u profesionalnom usmjeravanju pri Hrvatskoj psihološkoj komori. Pročitala sam komentar kolege Hrvoja Odaka od 17.2.2022. te se gotovo u potpunosti slažem s njegovim mišljenjem. Naime, prethodnih je godina broj učenika koji nastavu pohađaju prema rješenju o primjerenom programu obrazovanja narastao do neslućenih visina s velikom neujednačenošću po županijama (od 6,8% do čak 12,8%). To je vjerojatno dobrim dijelom upravo posljedica Pravilnika koji im omogućava prednost, što najčešće znači i direktan upis u željeni obrazovni program. Pri tome treba razlikovati prilagođeni od individualiziranog programa. Individualizirani pristup se najčešće propisuje zbog nekog oblika disleksije-disgrafije otkrivenog u drugom ili trećem razredu osnovne škole koji do osmog razreda bude manje-više saniran ili nekih drugih teškoća koje iziskuju individualizirani pristup pri čemu učenici ostvaruju određenu pomoć u savladavanju školskog gradiva. Mislim da taj dio Pravilnika treba promijeniti u smislu da učenici koji nastavu pohađaju uz individualizirani pristup pri upisu ne ostvaruju jednaku prednost kao učenici koji nastavu pohađaju po prilagođenom programu (upis prije redovnog rangiranjem na zasebnim ljestvicama poretka - dosadašnji članak 23. Pravilnika), već da se upisuju na redovnim upisima, a pri tom im se može dodati određeni broj bodova s obzirom da im je školovanje ipak bilo otežano. Time bi se osiguralo da po svojim ocjenama (a time i po znanju) ne zaostaju puno za ostalim učenicima upisanim u isti obrazovni program. Također ne bi trebalo smanjivati broj ostalih učenika u razredu jer teškoće učenika koji nastavu pohađaju po individualiziranom programu najčešće nisu u tolikoj mjeri izražene da bi to bilo nužno, uz poneke iznimke što bi trebalo posebno definirati. Ministarstvo bi ujedno moralo poraditi na ujednačavanju kriterija u izdavanju rješenja o primjerenom obliku školovanja jer su velike razlike u brojevima po županijama nelogične. Dosadašnji članak 23. trebao bi i dalje važiti za učenike koja nastavu pohađaju po prilagođenom programu, s tim da bi za svaki obrazovni program trebalo definirati koji se predmeti mogu prilagoditi, a koje predmete učenik treba u potpunosti savladati da bi stekao potrebna znanja i vještine koje taj obrazovni program (zanimanje) iziskuje. Može li npr. učenik koji pohađa obrazovni program Tehničar za računalstvo imati prilagođeni program iz matematike? S obzirom da im se tijekom osnovnoškolskog obrazovanja ocjenjuje znanje iz prilagođenog programa, djeca i roditelji često zbog visokih ocjena imaju nerealna očekivanja u pogledu daljnjeg obrazovanja i težine programa koje učenik može savladati, pa mnogi ne uspijevaju završiti srednjoškolsko obrazovanje. Izmjena koja je predložena u članku 15., a odnosi se na članak 23. Pravilnika nije mi sasvim jasna. Što znači 'sukladno određenom primjerenom programu obrazovanja u rješenju'? Je li to na tragu ovoga što sam gore predložila? I na kraju ostaju djeca vještačena na Zavodu za vještačenje zbog tjelesnog ili nekog drugog invaliditeta za koje također postoji neujednačenost u tome kako ih školski sustav tretira: neki imaju rješenje o primjerenom obliku školovanja, a neki ne, te ovako definiranim upisnim pravilima ostaju sasvim nezaštićeni. Često imaju vrlo ograničen izbor zanimanja i ne mogu realizirati upis koji bi im bio primjeren. Mislim da se mora pronaći način kako da se ovu djecu zaštiti i omogući im se upis u ponekad vrlo mali broj zanimanja koja bi jednog dana mogli raditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje i Vašim stručnim promišljanjima. |
| 34 | Hrvatska psihološka komora | PRAVILNIK | Stručni razred za školsku psihologiju ne podržava inicijative vezane uz omogućivanje izravnog upisa ili dodatnog boda prilikom upisa u srednju školu učenicima koji su od strane ovlaštenog psihologa identificirani kao daroviti. Prema postojećoj zakonskoj osnovi (Zakon o odgoju i obrazovanju, Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika, Pravilnik o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika) daroviti učenici svrstavaju se u učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, jednako kao i učenici s teškoćama. Postojeća zakonska regulativa omogućuje učenicima s teškoćama da ostvare primjeren oblik školovanja temeljem rješenja Ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda za obrazovanje, dok za darovite učenike takva mogućnost ne postoji. S te su strane daroviti učenici, kao i učenici s posebnim potrebama, doista zakinuti u postojećem odgojno-obrazovnom sustavu jer dodatni rad s njima ovisi o spremnosti učitelja ili nastavnika za dodatni angažman. Međutim, mišljenja smo da rješenje tog problema ne leži u omogućivanju izravnog upisa ili dodatnog boda prilikom upisa u srednju školu, već da bi takva praksa zapravo bila štetna. Naime, identifikacija darovitih učenika prema Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika trebala bi biti kontinuiran proces koji obuhvaća sve učenike na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava, a ne jednokratna psihologijska obrada kod ovlaštenog psihologa čiji je stručni profil u navedenom prijedlogu nedefiniran. S obzirom na prisutan trend da roditelji vrše sve veći pritisak na škole, koji vidimo u praksi, kao i na rastuću inflaciju ocjena posebno u završnim razredima osnovne škole, u ovom prijedlogu vidimo velik rizik od mogućeg vršenja pritiska na psihologe u raznim udrugama i sl. (koji imaju rješenje o statusu ovlaštenog psihologa iako nemaju specifične kompetencije potrebne za takvu psihologijsku obradu) s ciljem pribavljanja nalaza koji potvrđuje da je dijete darovito samo i isključivo kako bi tim putem ostvarilo izravan upis ili dodatan bod pri upisu u srednju školu. Kad učenik s teškoćama i rješenjem o primjerenom obliku školovanja na temelju tog rješenja ostvari izravan upis ili dodatni bod pri upisu u srednju školu, škola je obvezna pružiti tom učeniku odgovarajuću podršku sukladno Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama. Ako bi daroviti učenik na sličan način ostvario prednost pri upisu u srednju školu, škola bi i njemu trebala pružiti odgovarajuću podršku, što je mnogim školama nemoguće jer nemaju zaposlenog psihologa. Standardi rada psihologa u osnovnim i srednjim školama jasno definiraju da školski psiholozi „prepoznaju darovite učenike (dijagnosticiraju specifične sposobnosti) i razvijaju programe za poticanje njihovih sposobnosti, radi aktualizacije njihovih prava i njihovih posebnih potreba“. Prema tome, škola koja upiše darovitog učenika prema navedenom prijedlogu, a nema zaposlenog psihologa, neće moći pružiti darovitom učeniku potrebnu podršku, što vodi do zaključka da bi se status darovitog učenika iskoristio samo za izravan upis ili dodatan bod pri upisu. Svrha i cilj identifikacije darovitosti, kako je već navedeno, nije jednokratna pomoć ovog tipa nego kontinuirano praćenje i pružanje odgovarajuće podrške. Daroviti učenici usto često imaju dodatne posebne potrebe i teškoće, te nije rijetkost da ostvare pravo na primjeren oblik školovanja rješenjem Ureda o individualiziranim postupcima, čime im se omogućava i prednost pri upisu u srednju školu. Daroviti učenici tijekom osnovne škole imaju mogućnost uključivanja u dodatnu nastavu, fakultativne i izborne sadržaje te školske projekte, čime im se omogućuje realizacija njihovih potencijala, a također imaju mogućnost sudjelovanja u raznim natjecanjima, a tim putem također mogu ostvariti dodatne bodove za upis u srednju školu. Facilitirati upis učeniku koji svoju darovitost nije konkretno realizirao u nekom nastavnom predmetu putem natjecanja i dodatne nastave nam se čini preduvjetom za stvaranje hiperinflacije darovitosti (i „darovitosti“). Identifikacija darovitih učenika i rad s njima treba biti sustavan i kontinuiran kroz sve razine odgojno-obrazovnog sustava, a udruge koje se bave tom tematikom bi, umjesto predlaganja ovakvih površnih i nefunkcionalnih rješenja, trebale svoja nastojanja usmjeriti ka javnim zahtjevima da se svakoj školi omogući stručni suradnik psiholog (kao i psihodijagnostički instrumenti nužni za identifikaciju darovitosti) koji bi mogao osmisliti i provesti ne samo identifikaciju darovitih učenika, već i kvalitetne programe za rad s njima. Također, potrebno je inzistirati na donošenju novog Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju darovitih učenika jer se postojeći nisu mijenjali desetljećima i itekako su zastarjeli. Tek kad se ti preduvjeti ostvare, mogu se razmatrati eventualni modeli za ostvarivanje određene prednosti prilikom upisa u srednju školu. Stručni razred za školsku psihologiju HPK | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje i vašim stručnim promišljanjima. Pravo na poseban element vrednovanja imaju kandidati sa zdravtsvenim teškoćama i oni koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima, a kandidati s teškoćama u razvoju koji imaju reješenje o primjerenom obliku školovanja rangiraju se na zasebnim ljestvicama poretka temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja. |
| 35 | ERNEST WENDLING | PRAVILNIK, Članak 2. | Ne slažem se s izmjenom čl. 5. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole na predloženi način. Osobno smatram da je nepošteno i nemoralno pogodovanje učenicima na opisani način, ali osobni stavovi ovdje nisu važni, već činjenica da je to protivno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje kako pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima, u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu, a poštujući načelo jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 36 | Tin Koprivc | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, ne slažemo se ovim člankom. Nema nikakvog obrazloženja žašto bi djeca koja su pohadjala medjunarodni program imala prednost pred drugom djecom. Osobno sam živio u Italiji i Austriji i išao u srednju i osnovnu internacionalnu školu u tim državama i nigdje tako nešto nije postojalo. pravo na upis mora biti dostupno isto svima sa istim šansama. ovo nikako nije prihvatljivo i sigurno neče biti dozvoljeno na višim razinama ako se na njih bude dizalo. lp, Tin Koprivc | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 37 | Centar za mirovne studije | PRAVILNIK | Imajući u vidu ujednačavanje pristupa obrazovanju i osjetljivost za skupine koje su u nepovoljnom položaju i imaju veće obrazovne prepreke, ne podržavamo izmjene predložene u čl. 4.,10.,11.,12. i 14. (koji se odnose na članke 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika). U tim člancima važećeg Pravilnika osigurava se pravo na 1 dodatni bod za kandidate iz tri različite skupine u nepovoljnom položaju: učenike sa zdravstvenim teškoćama; učenike koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima te učenike pripadnike romske nacionalne manjine. I ovom prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika ukida se dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima). Umjesto dodatnog boda, navedenim se skupinama daje prednost pri upisu u slučaju kada dva ili više kandidata imaju izjednačen broj bodova iz elemenata koji se boduju za upis. Pravo na jedan dodatni bod imaju samo djeca bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi te pripadnici romske nacionalne manjine (pravo na dva dodatna boda). Promjenu ovog kriterija smatramo neopravdanom, jer se time dodatno otežava pristup željenim srednjim školama skupinama u nepovoljnom položaju te slijedom navedenog predlažemo: - da se ne ukine dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) - da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. |
| 38 | Renata Vončina | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani Slažem sa očitovanjem XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima na izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. - smatram da bi trebalo za sve učenike prilikom upisa u srednju školu vrijediti ista prava neovisno koju su osnovnu školu završili - znanje i motiviranost učenika trebalo bi biti temelj za odabir srednje škole - provjera stečenog znanja ne bi smjela biti problem ako iza učenika” stoji znanje”. - direktnim upisom u srednju školu smanjit će se motiviranost učenika za stjecanjem novih znanja jer imaju osiguran upis. - kao posljedica navedenog dolazimo do problema smanjenja kvalitete i sposobnosti učenika da polože međunarodnu maturu. - odabirom srednje škole na temelju znanja,sposobnosti i kvalitete učenika mogu se spriječiti neželjene posljedice kao što su nezadovoljstvo i razočaranje postignutim rezultatima (kako od strane učenika tako i od strane roditelja). Renata Vončina | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 39 | Ana Tkalac Verčič | PRAVILNIK, Članak 2. | Koruptivna izmjena predviđena stavkom 2. treba biti brisana iz ovog Prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika. Osim što se pogoduje određenim kandidatima za upis u I. razred IB programa XV, direktno se snižava kvaliteta programa i samim time reputacija svih (dosadašnjih i budućih) maturanata ove škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 40 | Ugur Cantimur | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, podržavam dopune Pravilnika, no NE PODRŽAVAM dopunu Članka 2. kojim se omogućava polaznicima međunarodnog programa direktan upis u srednjoškolski međunarodni program. Broj slobodnih mjesta je nedostatan da bi se učenici upisivali bez provjere znanja, odnosno povlašteno. Obrazovni sustav mora vrednovati znanje, a ne diskriminirati učenike prema osnovnoj školi koju većina učenika ne može izabrati. S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 41 | Iva Leženić | PRAVILNIK, Članak 2. | Smatram da je nepravedno i nelogično onemogućiti IB učenicima nastavak školovanja u vlastitom programu. Preciznije, učeniku se uskraćuje pravo prelaska u sljedeći razred. Hrvatske nacionalne srednje škole nisu alternativa iz više razloga (u pitanju su potpuno različiti kurikulumi, načini učenja i vrednovanja te jezik). Učenici (često stranci, diplomatskog osoblja stranih država) u OŠ Matije Gupca IB nastavu pohađaju na engleskom jeziku gdje se usvojenost sadržaja vrednuje s posebnim sustavom kriterija za ocjenjivanje (ocjene 0 – 8). Mnogi od tih učenika su, ukoliko ne ostvare pravo upisa u XV. IB, prisiljeni pohađati školu na hrvatskom jeziku s potpuno drukčijim programom i sustavom ocjenjivanja (1 – 5). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 42 | Matea jarić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, podržavam izmjene postojećeg pravilnika kojima bi se napokon omogućio učenicima nastavak obrazovanja u istom međunarodnom programu. Naglasak je na nastavku, budući da učenici međunarodnog i nacionalnog programa nemaju isti program, odnosno kurikul. Samim time ako govorimo o jednakosti, učenicima međunarodnog programa se treba omogućiti nastavak obrazovanja kakvog su započeli. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 43 | NENAD ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, članak 5 kaže: (1) Elementi i kriteriji za upis kandidata u I. razred srednje škole propisani ovim pravilnikom koriste se i za upis u međunarodne programe. Sva djeca, građani HR, EU MORAJU imati iste uvjete za upis! Izmjena: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za kandidate koji su u najmanje prethodna tri razreda polazili međunarodni program, a nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu, pri upisu u I. razred srednje škole ne primjenjuju se elementi i kriteriji propisani ovim pravilnikom.“ je u suprotnosti sa istim pravima i slobodama koje garantira Utav RH! Ovaj prijedlog izmjena članka 5 kako je prikazano u ovom prijedlogu o izmejnama i dopunama pravilnika (ovdje članak 2) je sramotan i isključiv. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 44 | Ana Juras | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, izmjena predviđena stavkom 2. treba biti brisana iz ovog Prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika. Naime, ovom se odredbom izravno pogoduje malom broju kandidata za upis u I. razred IB programa XV. Gimnazije. Svako dijete koje završi osmi razred u RH, kao i djeca iz drugih zemalja koja u ovom programu žele nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, moraju biti ravnopravna i imati jednake uvjete/kriterije za upis. S druge strane, ukoliko se omogući upis bez kriterija postoji rizik od negativnih efekata na motivaciju učenika i sporijeg napretka cijelog razreda zbog učenika koji, moguće, neće biti na razini koju zahtjeva međunarodni IB program. Zapravo je nevjerojatno da se ovakva odredba uopće našla u Pravilniku o elementima i (ni manje ni više) kriterijima za upis u I. razred srednje škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 45 | Enisa Šimara | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, NE PODRŽAVAM dopunu Članka 2. kojim se omogućava polaznicima međunarodnog programa direktan upis u srednjoškolski međunarodni program. Broj slobodnih mjesta je premal da bi se učenici upisivali povlašteno, a ne prema SVOJEM ZNANJU I SPOSOBNOSTIMA. Obrazovni je sustav mjesto koje vrednuje znanje, a ne diskriminira učenike prema osnovnoj školi. Osnovnu školu većina učenika ne bira, nego im je nametnuta prema mjestu stanovanja, ili financijskim mogućnostima uzdržavatelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 46 | Andrea Ivanović | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, ovim putem izražavam svoje neslaganje s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Smatram da bi svi trebali imati iste šanse. Bez obzira na osnovnu školu koju su učenici pohađali, svi trebaju imati istu mogućnost upisa u srednju školu. Kriteriji za upise u 1. razred srednje škole trebaju i moraju biti za sve jednaki. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 47 | Mirjana Blažičko | PRAVILNIK, Članak 2. | Učenici, strani državljani kojima hrvatski nije materinski jezik i djeca hrvatskih državljana koji ne pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku od početka svog školovanja dolaze u OŠ Matije Gupca iz obrazovnih sustava u kojima model ocjenjivanja nije fokusiran na iskazivanje općeg uspjeha kao prosjeka zaključnih ocjena niti je orijentiran na ostvarivanje prosjeka 5,0 koji je u RH postao jedini vjerodostojan kriterij upisa, te učenici, u slučaju nedovoljno skupljenih bodova za upis, nemaju mogućnost nastaviti započeti program bilo gdje drugdje u Hrvatskoj niti mogućnost izbora druge škole u hrvatskom nacionalnom sustavu, ne samo zbog razlika u programu, već zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 48 | Zrinka Mavračić | PRAVILNIK, Članak 2. | Moram reagirati na stavak 1. članka 2. Pravilnika, koji glasi: „U članku 5. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za kandidate koji su u najmanje prethodna tri razreda polazili međunarodni program, a nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu, pri upisu u I. razred srednje škole ne primjenjuju se elementi i kriteriji propisani ovim pravilnikom.“ • Navedena izmjena protuustavna je, nezakonita i diskriminirajuća, što je već u nekoliko navrata potvrdio Ustavni sud, a za ovaj konkretan Pravilnik to je učinio svojom Odlukom broj: U-II-2178/2015. (NN 109/16). S obzirom da samo u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu učenici pohađaju međunarodni IBMYP program (OŠ Matije Gupca) i da se jedino u jednoj zagrebačkoj gimnaziji realizira međunarodni IBMYP i IBDP program (XV. gimnazija), radi se o direktnom pogodovanju učenicima koji pohađaju program prve škole (koji se plaća i nije dostupan svima) i praktički omogućavanju kupovanja direktnog upisa u jedan od najatraktivnijih srednjoškolskih programa u Hrvatskoj. • Paušalno isticanje da se radi o pukom nastavku školovanja (premda ga realiziraju različite ustanove) što se primjenjuje svugdje u Europi jednostavno je neistinito. Dovoljan je jedan kontra-primjer koji ne moram dugo tražiti: npr. ABIS, škola u Linzu, Austrija (kamo redovito odlazim pa mi je bila najbliža) koja provodi IB PYP i MYP, provodi provjere učenika pri upisu u svaki razred, bez obzira dolaze li učenici iz IB programa ili bilo kojeg drugog. Određenu prednost daju potencijalnim učenicima koji su djeca stranih državljana. • Neshvatljivo je da su upravo djeca stranih državljana koja pohađaju neki drugi međunarodni program (ne pohađaju OŠ Matija Gubec), a kakvih u Zagrebu ima nekoliko, a u svijetu pogotovo, najviše pogođena navedenom izmjenom Pravilnika. Očito je, dakle, da Pravilnik nije nadopisan zbog djece diplomata i stranih državljana: Od ionako vrlo malog broja djece stranih državljana koji se upisuju u IB MYP program XV. gimnazije dvostruko više ih ne dolazi iz IB programa. • Naposljetku, garantiranje direktnog upisa u MYP4 XV. gimnazije neovisno o sposobnostima i motivaciji, nego prethodnim upisom u “pravu školu”, nikako nije u interesu djece. IB razlikuje dva programa za nastavak školovanja: CP (Career Related Programme) i DP (Diploma Programme) koji završava izuzetno zahtjevnom vanjskom IB maturom, namijenjenoj najboljim učenicima. S obzirom da XV. gimnazija nudi samo DP, za to svoje učenike i priprema, što je vrlo zahtjevno i može dovesti do velikih frustracija one djece koja za to možda nisu spremna. dr. sc. Zrinka Mavračić, prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 49 | Chiara Almanza | PRAVILNIK | Postovani, Smatram da su ove predložene izmjene stavka 2. Clanka 2. vrlo cudne i nepravedne prema mladim hrvatskim ucenicima. Mnogi od njih koji od svoje 6 godine pohadaju dobre međunarodne skole, su ulozili mnogo truda da postignu dobre rezultate i sada nemjau iste sanse kao drugi ucenici koji dolaze iz druge skole? Zasto? Ne vidim i ne razumijem razlog iza ovoga! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje |
| 50 | Petra Hrvatić Piškor | PRAVILNIK, Članak 2. | Ne slažem se s ovim prijedlogom vezanim za direktan (povlašten) upis u IB MIOC učenika iz osnovne škole Matija Gubec čiji učenici pohađaju po IB programu. Smatram da bi svi učenici, bez obzira na osnovnu školu koji su pohađali trebali imati jednaka prava pri upisu za spomenuti program srednje škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 51 | Marina Romić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, NE PODRŽAVAM predloženu promjenu stavke 2. Čl. 2.. Kriteriji za upis trebaju OSTATI JEDNAKI za sve učenike. Ovo je diskriminatorno za sve ostale učenike koji nemaju mogućnosti pohađati škole sa IB programima, a takve su u RH isključivo privatne, a ne javne. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 52 | Sandra Gregorić | PRAVILNIK, Članak 2. | Nipošto se ne slažem s promjenama predloženim u članku 2, stavak 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. U ovom trenutku je savršeno jasno da se navedenom promjenom želi omogućiti polaznicima IB programa OŠ Matija Gubec direktan upis u IB program XV. gimnazije. Osim što smatram da očitovanje same XV. gimnazije i Školskog odbora XV. gimanzije ima posebnu težinu te je izuzetno relevatno za ovu raspravu, također mislim da je temeljito i argumentirano prikazalo svu nesuvislost i diskriminatornu prirodu predložene izmjene. Smatram da je u situaciji u kojoj je broj kandidata zainteresiranih za IB program XV. gimnazije značajno veći od broja slobodnih mjesta ova promjena u kriterijima za upis apsolutno neprihvatljiva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 53 | Silva Strnad-Jerbić | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, u Čl. 5. dodala bih sljedeće:" Škole mogu provoditi provjere posebnih znanja iz najviše tri nastavna predmeta", jer iz navedenog članka izgleda da škola može za provjeru odabrati koje, i koliko predmeta želi, od ukupno 6 važnih za nastavak obrazovanja, što može dovesti do pretjerivanja i posljedično raznih problema. S poštovanjem :) prof. Silva Strnad-Jerbić, školska psihologinja | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 54 | Dinko Žiher | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Ne podržavam niti se slažem s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Pravilnika. U potpunosti se slažem s Očitovanjem Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Ovim prijedlogom omogućava se učenicima IB MYP u OŠ Matija Gubec direktni upis bez polaganja prijemnog ispita i neovisno o njihovim ocjenama tijekom prethodnog školovanja direktni upis u gimnaziju naspram svih ostalih kandidata koji bi željeli srednjoškolsko obrazovanje nastaviti u tom međunarodnom programu. Kako se upis u IB MYP OŠ Matija Gubec ne bazira isključivo na izvrsnosti učenika, ovakav prijedlog predstavlja direktno podržavanje nepotizma i klijentelizma istih kroz cijelo obavezno obrazovanje. Svi učenici u Republici Hrvatskoj trebaju imati jednaku priliku na osnovu svojih uspjeha i intelektualnih mogućnosti ostvarivati pravo na srednjoškolsko obrazovanje, a ne prvenstveno na osnovu materijalnih mogućnosti njihovih roditelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 55 | LOVRO TUDOR | PRAVILNIK, Članak 2. | Stovani, ne slazem se s ovim prijedlogom da direktan upis u IB MIOC imaju ucenici koji pohađaju spomenutu skolu po IB programu, smatram da bi svi trebali imati jednake sanse. LP Lovro Tudor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 56 | Vojko Aranza | PRAVILNIK, Članak 2. | Postovani, Ne slazem se u potpunosti sa clankom 2 koji ne daje iste prilike svim ucenicima. Obrazovanje za sve pod istim uvjetima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 57 | KLARIA ŠOBER SOŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Postovani, apsolutno se NE slazem sa predlozenim izmjenama stavka 2. clanka 2. jer su iste prije svega diskriminatorne, a usudila bih se reci i kontradiktorne sa duhom zakona i podzakonskih akata kojima se regulira ovo podrucje. Dakle, neshvatljiva mi je intencija za ovakvim prijedlogom osobito ako uzmemo u obzir cinjenicu kako ce u praksi to znaciti pravo prvenstva upisa samo jednoj skoli u Hrvatskoj. Takodjer, direktnim upisom potpuno se minorizira kriterij dosadasnjeg uspjeha tih ucenika (ocjene) kao i provjera istog, sto je dosad bio glavni kriterij za upis u ovakvu vrstu programa. Dakle, bez obzira sto se srednjoskolsko obrazovanje u IB programu placa ipak nije najvaznije ko si ga moze priustiti vec jel ucenik ostvario izvrsne rezultate u svom dosadasnjem skolovanju. Nadalje, s obzirom na dostupnost 40 mjesta za upis u taj vid programa sto cemo napraviti ako doticna osnovna skola koja ostvaruje pravo prvenstva sutra poveca svoje kapacitete sa npr. 20 na 40 mjesta? Nije zanemarivo, s obzirom da s ovakvim prijedlogom izmjena, skola moze vrlo lako ostvariti dodatni interes za svojim programom samom cinjenicom da garantira upis u srednju skolu, a samim time sebi priskrbiti dodatnu korist. Dakle, trebamo se dobro zapitati tko ovdje u konacnici zaista ostvaruje korist. Nastavno na sve prethodno, zalazem se za jednake i transparentne uvjete upisa za sve ucenike i apeliram ne ucimo djecu da su povlastice pravilo vec da moraju biti iznimka, i to vrlo rijetka iznimka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 58 | MARTINA PROHASKA | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, ne slažem sa predloženom promjenom stavka 2. članka 2. Također smatram da obrazovanje treba biti dostupno svim učenicima pod istim uvjetima. Lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 59 | Zorica Devčić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, NE SLAŽEM se sa predloženom promjenom stavke 2. Čl.2 o elementima i kriterijima za upis u I. razred srednje škole jer ju smatram diskriminatornom.Svi učenici moraju imati ista prava prilikom upisa . Nedopustivo je da se pogoduje učenicima jedne osnovne škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 60 | IVANA KOVAČEVIĆ TUDOR | PRAVILNIK | Nikako se ne slazem s ovim prijedlogom vezanim za izravan upis ucenika koji pohadjaju osnovnu skolu po IB programu, bez ikakvih prijemnih ispita i ostalih cimbenika koje utjecu na rangiranje ucenika, u IB MIOC koji je sam po sebi limitiran slobodnim brojem mjesta. Dajte svima jednake sanse i ne pogodujte povlastenima! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Sukladno međunarodno priznatim IB propozicijama između navedenih ciklusa ne provodi se prijamni ispit. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu diskriminatoran je u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. Učenici koji su završili redovitu osnovnu školu po nacionalnom programu imaju pravo pristupiti prijamnom ispitu kao i do sada. |
| 61 | Barbara Vargić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, u potpunosti se NE SLAŽEM s prijedlogom izmjene Pravilnika. To što su učenici OŠ Matije Gupca upisani u IB program, ni po kojoj osnovi ne znači da bi trebali imati direktan upis u IB program MIOC-a. MIOC je srednja škola od izuzetne težine, za koju je potrebna velika količina pripreme, učenja i marljivog rada. Također, potrebno je napraviti pravednu selekciju učenika koji posjeduju upravo sve navedene kvalitete. Direktan upis učenika poništava to, smanjuje vjerojatnost da će IB MIOC upisati "najbolji od najboljih" i samim time, srozava kvalitetu jedne od najboljih srednjih škola u Hrvatskoj. Naposljetku, a svakako najvažnije za spomenuti, stravično je nepravedno prema učenicima koji, zbog nikakve svoje krivnje - već zbog adrese stanovanja, nisu pohađali osnovnu školu prema IB programu, ali su uložili godine truda, rada i znanja da si povećaju šanse za upis IB MIOCA. Nemojmo zakidati naše mlade prije nego što su uopće krenuli u ozbiljan život i uskraćivati im šanse, umjesto da ih potičemo. JEDNAKI UVJETI UPISA ZA SVE!! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 62 | Sarah Jane Grace | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Apsolutno se ne slažem sa predloženom promjenom stavka 2. članka 2. Obrazovanje treba biti dostupno svim učenicima pod istim uvjetima. Ova promjena bi uzrokovalo diskriminaciju prema drugim učenicima iz drugih škola, što je zaista nedopustivo. Svi se učenici trude i iz tog razloga svima treba biti pružena ista šansa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 63 | MARUŠKA UJEVIĆ | PRAVILNIK | Smatram da je članak 2. Pravilnika u potpunosti neprihvatljiv i neutemeljen te kontradiktoran odredbi čl.5. prema kojem na temelju provjere posebnih znanja, kandidat može ostvariti 10 bodova. Prihvaćanjem čl.2, neopravdano i nepravdeno bi se onemogućio upis u IB program velikom broju učenika iz Zagreba i okolice. Istovremeno, omogućio bi se direktan upis učenicima koji nisu prošli ni provjeru posebnih znanja, čime se u pitanje dovodi i kvaliteta nastave u IB programu. Uglavnom, jako loš i nepošten prijedlog. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Sukladno međunarodno priznatim IB propozicijama između navedenih ciklusa ne provodi se prijamni ispit. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu diskriminatoran je u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. Učenici koji su završili redovitu osnovnu školu po nacionalnom programu imaju pravo pristupiti prijamnom ispitu kao i do sada. |
| 64 | DARKO PAPPO | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Ne slažem se s prijedlogom. Ravnopravnost u prilikama i mogućnostima temelj je civilizacijskog društva. Preferirani direktan upis upravo je obrnuto od onoga što želimo djeci omogućiti, a to su iste šanse, iste mogućnosti i isti uvjeti, stoga ne podržavam prijedlog. Kriteriji za upis u I razred srednje škole trebaju biti za sve kandidate jednaki. lijepi pozdrav Darko Pappo | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 65 | IVANA MARIĆ-KUMRIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, ne podržavam predložene izmjene stavka 2, članka 2. ovog Pravilnika. Izmjene pogoduju manjoj skupini učenika, a samim tim ostala se djeca stavljaju u neravnopravan položaj. U današnje vrijeme kriteriji vrijednosti trebaju biti znanje i izvrsnost što se kroz osiguravanje direktnog upisa određenog programa jedne osnovne škole sigurno ne osigurava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 66 | Iris Vuzem Echue | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Ne podržavam niti se slažem s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Pravilnika. Predložena promjena stavak 2., članka 2 je u najmanju ruku diskriminirajuća za sve učenike koji dolaze iz drugih osnovnih škola, a i drugih međunarodnih škola i programa (a nisu IB škole). Ovim se prijedlogom bi se stavili učenike jednog međunarodnog programa jedne osnovne škole u povoljniji položaj , bez polaganja prijemnog ispita i bez obzira na njihove ocjene tijekom prethodnog školovanja, što je zaista nedopustivo. Svi ostali kandidati koji bi željeli srednjoškolsko obrazovanje nastaviti u tom međunarodnom programu, ne bi imali jednaku priliku što bi za dosta učenika bilo vrlo demotivirajući i obeshrabrujuće. Proces upisa mora biti jednak prema svima. LP Iris Vuzem Echue | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 67 | Ivana Demoulin | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, NE podržavam, NITI se slažem s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2 Pravilnika te samim time NE podržavam nikakav oblik DISKRIMINACIJE, NEPOTIZMA I KLIJENTELIZMA. Predložena izmjena je u najmanju ruku sramotna. SVI učenici u republici Hrvatskoj trebaju imati jednake uvjete za upis i u skladu sa njihovim sposobnostima! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Sukladno međunarodno priznatim IB propozicijama između navedenih ciklusa ne provodi se prijamni ispit. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 68 | Maja Kojundžić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, nikako se ne slažem s predloženim jer se time vrši diskriminacija ostale djece iz cijele Hr jer je i ovako premalo 40 mjesta obzirom na interes koji je svaki godine prisutan za upis u IB program. Hrvatska je članica EU i ovo je zapravo apsolutno nedopustivo favoriziranje jedne škole i bilo bi zanimljivo saznati zbog čega je uopće došlo do ovog prijedloga a posebno na čijom inicijativom. U nadi da neće doći do diskriminacije ostale djece zbog interesa jedne škole, s pozornošću ću pratiti da li će te usvojiti iskazano negodovanje i ukoniti diskriminirajući faktor iz Pravilnika. Čl.2. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 69 | Udruga Dar | PRAVILNIK | PRAVILNIK je potrebno uskladiti sa dokumentima EU i RH važećim zakonodavstvom, preporukama, smjernicama, tj.postojećim MZO dokumentima: 1.Dokument Vlade RH Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ( dio koji se odnosi na darovite učenike), 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Učenici sa posebnim odgojno-obrazovnim potrebama "Članak 18. mijenja se i glasi: „Kandidat ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja ako: - ima zdravstvene teškoće; - živi u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima.“ " Tražimo dopunu posebnog elementa vrednovanja za kategoriju: - daroviti učenici Traži se izmjena teksta: Članak 23. (1) Kandidat s teškoćama u razvoju je kandidat koji je osnovnu školu završio prema rješenju ureda državne uprave u županiji odnosno Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Ured) o primjerenome programu obrazovanja. Kandidatom s teškoćama u razvoju može se smatrati iznimno darovito dijete s nalazom darovitosti od strane ovlaštenog psihologa u kategoriji od 99 percentile naviše (Članak 63. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ((1) Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici i učenici s teškoćama), a koje je osnovnoškolsko obrazovanje završilo po standardnom programu (2) Kandidati iz stavka 1. ovoga članka rangiraju se na zasebnim ljestvicama poretka, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, u programima obrazovanja za koje posjeduju stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. (5) Za ostvarenje prava iz stavka 2. ovoga članka kandidat obvezno prilaže: Rješenje Ureda o primjerenom programu obrazovanja i/ili nalaz ovlaštenog psihologa pri testiranju Weschlerovim testom na hrvatskom jeziku odnosno (WISC-IV-HR) ili Nagilerovim testom neverbalne sposobnosti (NNAT) (preporuka National Association for Gifted Childern (NNAT). Stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje o sposobnostima i motivaciji učenika za, u pravilu pet, a najmanje tri primjerena programa obrazovanja (strukovnoga – s oznakom programa, umjetničkoga i/ili gimnazijskoga) izdanoga na temelju stručnog mišljenja nadležnoga školskog liječnika koji je pratio kandidata tijekom prethodnog obrazovanja, a na temelju prethodno dostavljene specijalističke medicinske dokumentacije o težim zdravstvenim teškoćama i/ili dugotrajnom liječenju koji su utjecali na postizanje rezultata tijekom prethodnog obrazovanja i/ili mu značajno sužavaju mogući izbor programa obrazovanja i zanimanja, prema stručno usuglašenoj metodologiji te obrade multidisciplinarnog tima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Daroviti učenici, iako imaju svoje posebne potrebe ne podliježu predrangiranju za djecu s teškoćama već se njihova darovitost može razvijati uključivanjem u izbornu ili fakultativnu nastavu te različite izvannastavne aktivnovnosti, projekte koje nudi srednjoškolska ustanova. Također, darovitim učenicima je tijekom osnovne škole omogućeno sudjelovanje na brojnim natjecanjima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje na kojima mogu steći izravan upis u željenu školu ili jedan do tri boda, zavisno o rangu koju postignu na pojedinom natjecanju. |
| 70 | Udruga Dar | PRAVILNIK | Vezano za: Temeljem članka 8. stavak 2 (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. Tražimo da se unese članak Vrednovanje darovitih kandidata Na temelju darovitosti, a koju je kandidat pokazao na provjeri darovitosti od strane ovlaštenog psihologa pri testiranju Weschlerovim testom na hrvatskom jeziku odnosno (WISC-IV-HR) ili Nagilerovim testom neverbalne sposobnosti (NNAT) (preporuka National Association for Gifted Childern (NNAT). - Daroviti pojedinci s nalazom darovitosti od strane ovlaštenog psihologa u kategoriji od 90 percentile naviše ostvare pravo na jedan bod koji bi se dodao ukupnom zbroju bodova temeljem školskog uspjeha, a koji se ne bi zbrajao s drugim dodatnim bodovima | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Daroviti učenici, iako imaju svoje posebne potrebe ne podliježu predrangiranju za djecu s teškoćama već se njihova darovitost može razvijati uključivanjem u izbornu ili fakultativnu nastavu te različite izvannastavne aktivnovnosti, projekte koje nudi srednjoškolska ustanova. Također, darovitim učenicima je tijekom osnovne škole omogućeno sudjelovanje na brojnim natjecanjima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje na kojima mogu steći izravan upis u željenu školu ili jedan do tri boda, zavisno o rangu koju postignu na pojedinom natjecanju. |
| 71 | Ines Barila Matjačić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, diskriminacija djece prilikom upisa u srednju školu, u tako ranoj dobi života djece, nikako nije dobra. Naime, ako se preferiraju djeca jedne škole tj. "istog programa" to izaziva frustraciju i nepovjerenje djece u sustav obrazovanja od najranije dobi. Ako škola ima određen uvjet prijemnog ispita za upis NIKAKO ne bi smjelo biti izuzetaka niti učenika u povlaštenom položaju, s poštovanjem | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 72 | LUCIJA KONČURAT SAVID | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, ovim putem izražavam svoje neslaganje s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Postoji mnogo učenika u Republici Hrvatskoj koja pohađaju međunarodni program i koji bi htjeli tako nastaviti do kraja svojeg školskog obrazovanja. Ti učenici imaju pravo na to. Smatram da je kršenje njihovih prava ne dati im istu priliku kao ostalim učenicima prije upisa u srednju školu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 73 | Anamarija Juraković | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, NE se slažem s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Pravilnika. Ovdje se pogoduje jednoj grupi djece i daje im se opcija direktnog upisa bez polaganja prijemnog ispita i bez vrednovanja ocjena tijekom školovanja u osnovnoj školi. U Zagrebu postoje druge opcije koje su također alternativa hrvatskom školskom sustavu poput American International School of Zagreb koji također provodi IB program i gdje učenici Matija Gubec IB -a mogu bez problema nastaviti školovanje. Doista NE postoji imperativ da to baš mora biti IB MYP program XV. gimnazije. Za direktan upis učenika MG u međunarodni program u XV. gimnaziji (IB DIP) ne postoji ni jedan objektivan razlog jer ti učenici mogu doista ukoliko ne prođu bodovni prag upisa na IB pri XV gimnaziji upisati american IB ili pak neku drugu školu koja ne provodi hrvatski program i ima nastavu na engleskom jeziku. Roditelji koji upisuju djecu u MG ili bilo koju drugu internacionalnu osnovnu školu trebaju anticipirati sve opcije koje se nude kao nastavak školovanja, te nema nikakve potrebe tražiti prednost pri upisu u međunarodni program u XV. gimnaziji zbog prethodnog odabira osnovne škole s IB programom. Omogućavanje direktnog upisa je diskriminatorno prema svim drugim učenicima internacionalnih i hrvatskih osnovnih škola. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 74 | DANIJELA NOŽINIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, ovakva izmjena samo dodatno otežava trenutačnu situaciju upisa u srednjoškolski sustav i komplicira "novi trend" bez selekcije prema znanju i ocijenama. Predmetna izmjena evidentno pogoduje učenicima jedne škole i stavlja ih u povlašten položaj u odnosu na sve ostale učenike, neovisno da li dolaze iz hrvatskog ili iz drugih internacionalnih programa. Zar ne želimo reformirati i unaprijediti hrvatski obrazovni sustav? Slažem se s Očitovanjem šk.odbora XV.gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1.razred srednje škole. Ne podržavam predložene izmjene navedene u članku 2. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 75 | Silvija Kufner Hopp | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Ne podržavam niti se slažem s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Pravilnika. Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno je da je obrazovanje svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Predložena promjena stavak 2., članka 2 je diskriminirajuća za sve učenike koji dolaze iz drugih osnovnih škola, ali i drugih međunarodnih škola i programa . Ovim se prijedlogom bez polaganja prijemnog ispita učenici jednog međunarodnog programa jedne osnovne škole (OŠ Matija Gubec) stavljaju u povoljniji položaj, dakle, ne uzimajući u obzir njihove sposobnosti, što je zaista nedopustivo i diskriminirajuće prema svim drugim učenicima bez obzira koju školu pohađali, državnu ili međunarodnu. Proces upisa mora biti jednak prema svima, bez iznimke, bez povlastica. S poštovanjem, Silvija Kufner Hopp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 76 | Danijela de Grisogono | PRAVILNIK, Članak 2. | Podržavam promjene članka 2. postojećeg Pravilnika. Pretenciozno je pozivati se na ustavna prava (čl.66) i diskriminaciju u okviru obrazovnog programa koji se plaća. XV. gimnazija osim nacionalnog programa koji je besplatan nudi i IB program koji se bez obzira na to što je integriran u javni sustav obrazovanja plaća te nije svima jednako dostupan. Plaća se bez obzira na sposobnosti i znanja učenika pa je samim time diskriminatoran u svojoj osnovi prema svim učenicima i roditeljima koji nisu u mogućnosti podmiriti trošak godišnje školarine. Svaka daljnja diskusija o diskriminaciji unutar diskriminatornog obrazovnog programa koja je u osnovi isključiv i diskriminatoran prema značajnom broju učenika u Republici Hrvatskoj je besmislena. Pozivanje XV.gimnazije na osnovna ustavna prava i diskriminaciju dok je upravo XV.gimnazija provođenjem IB programa provoditelj diskriminacije odnosno nejednakosti nad većinom svih onih učenika i obitelji koji sebi ne mogu priuštiti trošak školovanja je odraz elementarnog nerazumijevanja ili čak zle namjere usmjerene prema učenicima OŠ Matija Gubec IB. Legitimno je očekivanje učenika koji pohađaju IB program i njihovih roditelja da im se omogući nastavak tj. završetak programa. S obzirom na to da se već školuju po IB-u za očekivati je da imaju prednost pred učenicima koji se tek upisuju u spomenuti program. “Direktan upis” im je zajamčen institucijom “legitimnih očekivanja” koja postoji u zakonu Republike Hrvatske. To znači da ako u Republici Hrvatskoj koja se priklonila tržišnoj ekonomiji Zapada postoji IB obrazovanje na razini osnovne i srednje škole, te je roditelj odlučio izdvojiti sredstva (približno 400 000 kn za OŠ) za školovanje svog djeteta u IB programu onda ima pravo na legitimna očekivanja da se njegovom djetetu omogući "samo nastavak” školovanja unutar istog. U protivnom se radi o propaloj investiciji odnosno diskriminaciji učenika IB programa i njihovih roditelja koji su svjesno i u dobroj namjeri investirali u školovanje svoje djece pa možemo reći da su upravo učenici IB-a na razini osnovne škole diskriminirani po pitanju nastavka svog školovanja od obrazovne ustanove u kojoj se MYP nastavlja. Argument da je nedopustivo da se nastavak školovanja po istom programu osigurava mogućnošću roditelja da ga plaćaju je kontradiktoran upisnim uvjetima u IB program jer je upis u IB program uvjetovan plaćanjem godišnje školarine. To znači da učenik koji pokazuje izvanprosječne sposobnosti i zadovolji kriterije prijemnog ispita ne može nastaviti ili upisati spomenuti program ako ga ne može platiti jer ne postoje socijalni programi (stipendije) koje će mu to omogućiti. Ako imamo dva kandidata za upis u IB XV. gimnazije koji su zadovoljili kriterij prijemnog ispita s tim da jedan ima max broj upisnih bodova i roditelji mu plaćanjem ne mogu osigurati školovanje te drugog koji je ostvario manji broj bodova za upis ali može platiti školarinu, kojeg će učenika XV.gimnazija upisati u IB program, onog s više bodova ili onog koji može platiti? Možemo zaključiti da svi učenici koji pohađaju IB program plaćaju svoje školovanje i da je podmirivanje školarine neizbježna obaveza. Stoga svima onima koji se školuju po IB programu financijske mogučnosti roditelja osiguravaju pohađanje istog neovisno o tome da li se radi o nastavku ili upisu. Zanemaruje se činjenica da pohađanje IB programa onemogućava učenicima tog programa sudjelovanje na školskim natjecanjima svih razina čime im se osporava pravo na dodatne upisne bodove (koje ne mogu na nikakav drugi način steći) te ih se stavlja u neravnopravan položaj spram učenika nacionalnog programa. Osim toga učenicima nacionalnog programa se pogoduje pisanjem prijemnog ispita iz matematike na hrvatskom jeziku što je apsurd s obzirom na to da upisuju program na engleskom jeziku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 77 | Sanda Gajzer | PRAVILNIK, Članak 2. | Slažem se s Očitovanjem šk.odbora XV.gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1.razred srednje škole te ne podržavam predložene izmjene. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 78 | soyeon Won | PRAVILNIK, Članak 2. | Dear Ministry of Education, I am strongly against this submission. At least the education should offer a fair opportunity to all pupils. It clearly occurs the unfairness to students in Zagreb. Fair opportunity should be guaranteed to all children. It is just giving an advantage to certain school students, It only seems to be a profit to a certain school. Education must remain education. It is not a business. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. Thank you for your participation in the public consultation. The IB program includes three cycles of education that logically follow one another. The impossibility of continuing education in an international educational program is discriminatory in relation to a student who is already included in it. |
| 79 | Mirna Cizel | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Pošto se radi o državnoj školi, a ne privatnoj ustanovi smatram da argumenti za ovu izmjenu ne stoje, činjenica je da se time ne pomaže stranim državljanima već se pogoduje isključivo učenicima jedne škole i stavlja ih se u povlašten položaj prema svim drugim učenicima koji bi željeli pohađati IB program kako učenicima koji dolaze iz hrvatskog tako i učenicima koji dolaze iz drugih internacionalnih programa. Slažem se s Očitovanjem šk.odbora XV.gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1.razred srednje škole te ne podržavam predložene izmjene. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 80 | ANNA ĐURIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Ne podržavam niti se slažem s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Pravilnika. Predložena promjena stavak 2., članka 2 je u najmanju ruku diskriminirajuća za sve učenike koji dolaze iz drugih osnovnih škola, a i drugih međunarodnih škola i programa (a nisu IB škole). Ovim se prijedlogom bi se stavili učenike jednog međunarodnog programa jedne osnovne škole u povoljniji položaj , bez polaganja prijemnog ispita i bez obzira na njihove ocjene tijekom prethodnog školovanja, što je zaista nedopustivo. Svi ostali kandidati koji bi željeli srednjoškolsko obrazovanje nastaviti u tom međunarodnom programu, ne bi imali jednaku priliku što bi za dosta učenika bilo vrlo demotivirajući i obeshrabrujuće. Proces upisa mora biti jednak prema svima. LP, Anna Đurić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Sukladno međunarodno priznatim IB propozicijama između navedenih ciklusa ne provodi se prijamni ispit. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 81 | dejana koprivc | PRAVILNIK, Članak 2. | Ne slazem se nikako s predlozenim izmjenama stavka 2, clanka 2, koje bi ocito preferirale ucenike jedne privatne skole i promovirale diskriminaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Sukladno međunarodno priznatim IB propozicijama između navedenih ciklusa ne provodi se prijamni ispit. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 82 | Iglika Kassabova | PRAVILNIK, Članak 2. | Dear Ministry of Science and Education, as a mother of three kids attending an international school in Zagreb, I am against changing the submission procedures to the international high school programs in Croatia. There are just a few international high schools in the country, and it will be unfair not to give an equal chance to all the students to apply and be enrolled based on their knowledge, not based on previous school enrollments. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. Thank you for your participation in the public consultation. The IB program includes three cycles of education that logically follow one another. The impossibility of continuing education in an international educational program is discriminatory in relation to a student who is already included in it. |
| 83 | Nensi Marin | PRAVILNIK, Članak 2. | Slažem se s Očitovanjem šk.odbora XV.gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1.razred srednje škole te ne podržavam predložene izmjene. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 84 | MIHAEL SEVERINAC | PRAVILNIK, Članak 11. | "Primjerice, djeca liječena od malignih bolesti suočavaju se s težim zdravstvenim teškoćama te dugotrajnim liječenjem koje nerijetko traje i dulje od godine dana. Tijekom liječenja napuštaju matične sredine, praćenje nastavnog procesa je uvelike otežano, a izostanci s nastave se mogu nastaviti i po završetku aktivnog liječenja zbog odlazaka na dodatne terapije, kontrole, rehabilitacije i slično." Slažem se sa komentarom Mirele Stanić-Popović jer opisuje i objašnjava situaciju djece suočene s malignim bolestima što sam prošao i sam kao oboljeli od maligne bolesti, Ako bolest uskrati vrijeme, funkcije, radost, obrazovanje, zakon bi trebao biti tu da olakša, ublaži i omogući ljudske teškoće i situacije. Taj bod bi bio od velike pomoći za mlade koji su prošli liječenje maligne bolesti te apeliram da se ne mijenja. Po prestanku aktivnog liječenja mnoga se djeca suočavaju sa zdravstvenim posljedicama liječenja koje mogu rezultirati značajnim kognitivnim, emocionalnim i socijalnim problemima. Dugotrajan boravak u bolnici te spomenute posljedice liječenja značajno utječu na pohađanje nastave, iskustvo obrazovanja, kao i obrazovne rezultate te sužavaju mogući izbor srednjoškolskih programa obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 85 | Institut za razvoj obrazovanja | PRAVILNIK, Članak 14. | Javljamo se u kao koordinator/član Mreže Cjeloživotno učenje za sve, koja okuplja devet organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i jedna javna ustanova te koja se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Članovi Mreže se ne slažu s izmjenama predloženim u čl. 4.,10.,11.,12. i 14. (koji se odnose na članke 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika). Prema ovom prijedogu izmjena i dopuna Pravilnika se ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima). Umjesto dodatnog boda, navedenim se skupinama daje prednost pri upisu u slučaju kada dva ili više kandidata imaju izjednačen broj bodova iz elemenata koji se boduju za upis Pravo na jedan dodatni bod ostaje samo djeci bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi, te pripadnicima romske nacionalne manjine (koji imaju pravo na dva dodatna boda). Članovi Mreže Cjeloživotno učenje za sve smatraju da ne postoji opravdan razlog zbog čega bi se promijenio navedeni kriterij i time dodatno otežao pristup željenim srednjim školama skupinama u nepovoljnom položaju. Prijedlog je posebno problematičan ako se uzme u obzir da Pravilnik i dalje osigurava do 4 dodatna boda za rezultate u natjecanjima iz znanja i sportskim natjecanjima, ili čak izravan upis. Mreža Cjeloživotno učenje za sve stoga predlaže: • da se ne ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) • da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 86 | Institut za razvoj obrazovanja | PRAVILNIK, Članak 12. | Javljamo se u kao koordinator/član Mreže Cjeloživotno učenje za sve, koja okuplja devet organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i jedna javna ustanova te koja se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Članovi Mreže se ne slažu s izmjenama predloženim u čl. 4.,10.,11.,12. i 14. (koji se odnose na članke 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika). Prema ovom prijedogu izmjena i dopuna Pravilnika se ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima). Umjesto dodatnog boda, navedenim se skupinama daje prednost pri upisu u slučaju kada dva ili više kandidata imaju izjednačen broj bodova iz elemenata koji se boduju za upis Pravo na jedan dodatni bod ostaje samo djeci bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi, te pripadnicima romske nacionalne manjine (koji imaju pravo na dva dodatna boda). Članovi Mreže Cjeloživotno učenje za sve smatraju da ne postoji opravdan razlog zbog čega bi se promijenio navedeni kriterij i time dodatno otežao pristup željenim srednjim školama skupinama u nepovoljnom položaju. Prijedlog je posebno problematičan ako se uzme u obzir da Pravilnik i dalje osigurava do 4 dodatna boda za rezultate u natjecanjima iz znanja i sportskim natjecanjima, ili čak izravan upis. Mreža Cjeloživotno učenje za sve stoga predlaže: • da se ne ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) • da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Važno je naglasiti da niti jedan učenik, pa i onaj sa zdravstvenim teškoćama, nije izgubio pravo na prepoznavanje svoje teškoće ili otežanih uvjeta obrazovanja. Izmjenama i dopunama navedenoga Pravilnika učeniku koji ima zdravstvene teškoće temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju kaoi učeniku iz socijalno otežanih uvjeta obrazovanja, ne ukida tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. Na taj način Pravilnikom se predlaže se model prednosti pri upisu za sve učenike sa zdravstvenim teškoćama. Unazad nekoliko godina broj djece koji su pravo upisa ostvarivali temeljem potvrda o zdravstvenim teškoćama je u porastu (1600 do 1800 učenika), a najčešće ti učenici upisuju gimnazijske obrazovne programe. Radi se u većem dijelu o učenicima čije su zdravstvene teškoće u pravilu lakše (kao što je kratkovidnost ili alergija), stoga im izmjene i dopune Pravilnika omogućavaju prednost prilikom upisa u željeni srednjoškolski program. |
| 87 | Institut za razvoj obrazovanja | PRAVILNIK, Članak 11. | Javljamo se u kao koordinator/član Mreže Cjeloživotno učenje za sve, koja okuplja devet organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i jedna javna ustanova te koja se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Članovi Mreže se ne slažu s izmjenama predloženim u čl. 4.,10.,11.,12. i 14. (koji se odnose na članke 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika). Prema ovom prijedogu izmjena i dopuna Pravilnika se ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima). Umjesto dodatnog boda, navedenim se skupinama daje prednost pri upisu u slučaju kada dva ili više kandidata imaju izjednačen broj bodova iz elemenata koji se boduju za upis Pravo na jedan dodatni bod ostaje samo djeci bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi, te pripadnicima romske nacionalne manjine (koji imaju pravo na dva dodatna boda). Članovi Mreže Cjeloživotno učenje za sve smatraju da ne postoji opravdan razlog zbog čega bi se promijenio navedeni kriterij i time dodatno otežao pristup željenim srednjim školama skupinama u nepovoljnom položaju. Prijedlog je posebno problematičan ako se uzme u obzir da Pravilnik i dalje osigurava do 4 dodatna boda za rezultate u natjecanjima iz znanja i sportskim natjecanjima, ili čak izravan upis. Mreža Cjeloživotno učenje za sve stoga predlaže: • da se ne ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) • da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 88 | Institut za razvoj obrazovanja | PRAVILNIK, Članak 10. | Javljamo se u kao koordinator/član Mreže Cjeloživotno učenje za sve, koja okuplja devet organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i jedna javna ustanova te koja se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Članovi Mreže se ne slažu s izmjenama predloženim u čl. 4.,10.,11.,12. i 14. (koji se odnose na članke 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika). Prema ovom prijedogu izmjena i dopuna Pravilnika se ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima). Umjesto dodatnog boda, navedenim se skupinama daje prednost pri upisu u slučaju kada dva ili više kandidata imaju izjednačen broj bodova iz elemenata koji se boduju za upis Pravo na jedan dodatni bod ostaje samo djeci bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi, te pripadnicima romske nacionalne manjine (koji imaju pravo na dva dodatna boda). Članovi Mreže Cjeloživotno učenje za sve smatraju da ne postoji opravdan razlog zbog čega bi se promijenio navedeni kriterij i time dodatno otežao pristup željenim srednjim školama skupinama u nepovoljnom položaju. Prijedlog je posebno problematičan ako se uzme u obzir da Pravilnik i dalje osigurava do 4 dodatna boda za rezultate u natjecanjima iz znanja i sportskim natjecanjima, ili čak izravan upis. Mreža Cjeloživotno učenje za sve stoga predlaže: • da se ne ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) • da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 89 | Institut za razvoj obrazovanja | PRAVILNIK, Članak 4. | Čl.4. st.3 U ime Mreže Cjeloživotno učenje za sve, predlažemo kao i do sada da se dodatni bod dodaje i kod učenika sa zdravstvenim teškoćama te onih koji su imali otežane uvjete obrazovanja uslijed ekonomskih, socijalnih i odgojnih čimbenika. Članovi Mreže Cjeloživotno učenje za sve smatraju da ne postoji opravdan razlog zbog kojeg bi se promijenio navedeni kriterij i time dodatno otežao pristup željenim srednjim školama skupinama u nepovoljnom položaju. Prijedlog je posebno problematičan ako se uzme u obzir da Pravilnik i dalje osigurava do 4 dodatna boda za rezultate u natjecanjima iz znanja i sportskim natjecanjima, ili čak izravan upis. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja |
| 90 | Institut za razvoj obrazovanja | PRAVILNIK | Javljamo se u kao koordinator/član Mreže Cjeloživotno učenje za sve, koja okuplja devet organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i jednu javnu ustanovu, a koja se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Članovi Mreže se ne slažu s izmjenama predloženim u čl. 4.,10.,11.,12. i 14. (koji se odnose na članke 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika). Prema važećem Pravilniku (čl. 18.,19.,20.,21.) osigurava se pravo na jedan dodatni bod za kandidate iz tri različite skupine u nepovoljnom položaju: učenici sa zdravstvenim teškoćama; učenici koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima; učenici pripadnici romske nacionalne manjine. Prema ovom prijedogu izmjena i dopuna Pravilnika ukida se dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima). Umjesto dodatnog boda, navedenim se skupinama daje prednost pri upisu u slučaju kada dva ili više kandidata imaju izjednačen broj bodova iz elemenata koji se boduju za upis. Pravo na jedan dodatni bod ostaje samo djeci bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi te pripadnicima romske nacionalne manjine (koji imaju pravo na dva dodatna boda). Članovi Mreže Cjeloživotno učenje za sve smatraju da ne postoji opravdan razlog zbog kojeg bi se promijenio navedeni kriterij i time dodatno otežao pristup željenim srednjim školama skupinama u nepovoljnom položaju. Prijedlog je posebno problematičan ako se uzme u obzir da Pravilnik i dalje osigurava do 4 dodatna boda za rezultate u natjecanjima iz znanja i sportskim natjecanjima, ili čak izravan upis. Podsjećamo da je Vlada Republike Hrvatske u Nacionalnom planu oporavka zadala cilj „povećati kvalitetu nastave i ishode učenja učenika, posebice učenika iz nepovoljnog socioekonomskog statusa“ te identificirala problem nejednakosti u strukturi učeničke populacije kao izazov. Prema navedenom Nacionalnu planu (str. 858): „Rezultati međunarodnog istraživanja PISA iz 2018. pokazala su da u Hrvatskoj učenici s boljim socioekonomskim položajem i roditeljima više razine obrazovanja u pravilu pohađaju gimnazijske programe i ostvaruju bolje rezultate u istraživanju. Isto tako, učenici slabijeg socioekonomskog položaja čine veliku većinu učenika četverogodišnjih i trogodišnjih škola u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.“ Jedan od ciljeva Nacionalog plana je također postići „veću stopu sudjelovanja u gimnazijskim programima“. Mreža Cjeloživotno učenje za sve smatra da je potrebno poduzeti mjere za stvaranje pravičnog i uključivog sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj te za sprječavanje obrazovnih nejednakosti. Upravo je davanje dodatnih bodova i prednosti pri upisu jedan od načina postizanja toga cilja. Stoga predlažemo: • da se ne ukine dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) • da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 91 | Darija Kos | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Ne podržavam niti se slažem s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Pravilnika. U potpunosti se slažem s Očitovanjem XV. gimnazije kao i sa Očitovanjem Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole zato što je spomenuti stavak 2., članka 2 diskriminirajući za sve učenike koji dolaze iz drugih osnovnih škola, a i drugih međunarodnih škola i programa (a nisu IB škole). Ovim se prijedlogom želi staviti učenike jednog međunarodnog programa jedne osnovne škole u povoljniji položaj , bez polaganja prijemnog ispita i bez obzira na njihove ocjene tijekom prethodnog školovanja, naspram svih ostalih kandidata koji bi željeli srednjoškolsko obrazovanje nastaviti u tom međunarodnom programu, a sve ostale učenike u neravnopravni položaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 92 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK, Članak 14. | Predlažemo: - da se ne ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) - da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 93 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK, Članak 12. | Predlažemo: - da se ne ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) - da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 94 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK, Članak 11. | Predlažemo: - da se ne ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) - da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 95 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK, Članak 10. | Predlažemo: - da se ne ukida dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) - da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 96 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK, Članak 4. | Čl.4. st.3 Kao članica Mreže Cjeloživotno učenje za sve, predlažemo kao i do sada da se dodatni bod dodaje i kod učenika sa zdravstvenim teškoćama te onih koji su imali otežane uvjete obrazovanja uslijed ekonomskih, socijalnih i odgojnih čimbenika. Kao organizacija članica Mreže Cjeloživotno učenje za sve smatraju da ne postoji opravdan razlog zbog kojeg bi se promijenio navedeni kriterij i time dodatno otežao pristup željenim srednjim školama skupinama u nepovoljnom položaju. Prijedlog je posebno problematičan ako se uzme u obzir da Pravilnik i dalje osigurava do 4 dodatna boda za rezultate u natjecanjima iz znanja i sportskim natjecanjima, ili čak izravan upis. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 97 | Forum za slobodu odgoja | PRAVILNIK | Javljamo se u kao članica Mreže Cjeloživotno učenje za sve, koja okuplja devet organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i jednu javnu ustanovu, a koja se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Ne slažemo se s izmjenama predloženim u čl. 4.,10.,11.,12. i 14. (koji se odnose na članke 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika). Prema važećem Pravilniku (čl. 18.,19.,20.,21.) osigurava se pravo na jedan dodatni bod za kandidate iz tri različite skupine u nepovoljnom položaju: učenici sa zdravstvenim teškoćama; učenici koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima; učenici pripadnici romske nacionalne manjine. Prema ovom prijedogu izmjena i dopuna Pravilnika ukida se dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima). Umjesto dodatnog boda, navedenim se skupinama daje prednost pri upisu u slučaju kada dva ili više kandidata imaju izjednačen broj bodova iz elemenata koji se boduju za upis. Pravo na jedan dodatni bod ostaje samo djeci bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi te pripadnicima romske nacionalne manjine (koji imaju pravo na dva dodatna boda). Članovi Mreže Cjeloživotno učenje za sve smatraju da ne postoji opravdan razlog zbog kojeg bi se promijenio navedeni kriterij i time dodatno otežao pristup željenim srednjim školama skupinama u nepovoljnom položaju. Prijedlog je posebno problematičan ako se uzme u obzir da Pravilnik i dalje osigurava do 4 dodatna boda za rezultate u natjecanjima iz znanja i sportskim natjecanjima, ili čak izravan upis. Podsjećamo da je Vlada Republike Hrvatske u Nacionalnom planu oporavka zadala cilj „povećati kvalitetu nastave i ishode učenja učenika, posebice učenika iz nepovoljnog socioekonomskog statusa“ te identificirala problem nejednakosti u strukturi učeničke populacije kao izazov. Prema navedenom Nacionalnu planu (str. 858): „Rezultati međunarodnog istraživanja PISA iz 2018. pokazala su da u Hrvatskoj učenici s boljim socioekonomskim položajem i roditeljima više razine obrazovanja u pravilu pohađaju gimnazijske programe i ostvaruju bolje rezultate u istraživanju. Isto tako, učenici slabijeg socioekonomskog položaja čine veliku većinu učenika četverogodišnjih i trogodišnjih škola u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.“ Jedan od ciljeva Nacionalog plana je također postići „veću stopu sudjelovanja u gimnazijskim programima“. Kao članica Mreže Cjeloživotno učenje za sve smatra da je potrebno poduzeti mjere za stvaranje pravičnog i uključivog sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj te za sprječavanje obrazovnih nejednakosti. Upravo je davanje dodatnih bodova i prednosti pri upisu jedan od načina postizanja toga cilja. Stoga predlažemo: - da se ne ukine dodatni bod za učenike sa zdravstvenim teškoćama i one koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja (prema člancima 18., 19. i 20. važećeg Pravilnika) - da se uz dodatni bod daje prednost pri upisu svim skupinama u nepovoljnom položaju navedenim u Pravilniku (u člancima 18., 19., 20. i 21. važećeg Pravilnika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 98 | Mirela Stanić-Popović | PRAVILNIK, Članak 11. | Prema postojećim međunarodnim dokumentima i nacionalnom zakonodavnom okviru koji se vodi načelom najboljeg interesa djeteta mišljenja smo da postojeći članak 19. stavak 2. nije potrebno brisati, već revidirati u smislu definiranja jasnijih kriterija za teže zdravstvene teškoće kako bi oni kandidati kod kojih postoji stvarna potreba ostvarili svoje pravo. Primjerice, djeca liječena od malignih bolesti suočavaju se s težim zdravstvenim teškoćama te dugotrajnim liječenjem koje nerijetko traje i dulje od godine dana. Tijekom liječenja napuštaju matične sredine, praćenje nastavnog procesa je uvelike otežano, a izostanci s nastave se mogu nastaviti i po završetku aktivnog liječenja zbog odlazaka na dodatne terapije, kontrole, rehabilitacije i slično. Po prestanku aktivnog liječenja mnoga se djeca suočavaju sa zdravstvenim posljedicama liječenja koje mogu rezultirati značajnim kognitivnim, emocionalnim i socijalnim problemima. Dugotrajan boravak u bolnici te spomenute posljedice liječenja značajno utječu na pohađanje nastave, iskustvo obrazovanja, kao i obrazovne rezultate te sužavaju mogući izbor srednjoškolskih programa obrazovanja. I nacionalnim strateškim okvirom protiv raka do 2030. (NN 141/2020 (18.12.2020.) prepoznata je potreba za poboljšanjem uvjeta u širem društvenom okruženju i senzibilizacijom javnosti za teškoće onkoloških pacijenata. Vjerujemo da se problem zloupotrebe posebnih elemenata vrednovanja ne smije prelamati preko leđa najranjivijih skupina koje proživljavaju teške trenutke te im je svaka mogućnost (pa tako i svaki dodatni bod) od izuzetne važnosti za daljnji nastavak obrazovanja, a time i njihovu uspješnu integraciju u društvo. Ukidanjem ovog članka možda se rješava jedan problem, ali moramo misliti na reperkusije koje će to imati u budućnosti i uzeti u obzir probleme koje će to stvoriti djeci koja su i onako u nepovoljnoj situaciji. Stoga predlažemo da se dijagnoza maligne bolesti uvrsti na listu težih zdravstvenih teškoća te da se kandidatima, kojima je u razdoblju od rođenja do upisa u prvi razred srednje škole dijagnosticirana maligna bolest, doda jedan bod na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja za programe obrazovanja za koje posjeduje stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. S tako utvrđenim brojem bodova kandidat se rangira na ukupnoj ljestvici poretka. Taj bod služi kao svojevrsni supstitut izgubljenom vremenu i povećava šanse osoba koje nisu mogle ravnopravno sudjelovati u osnovnoškolskom obrazovanju, i to iz razloga na koje nisu mogli utjecati. Većina djece oboljele od malignih bolesti neće ni doći u priliku da se koristi pravom "prednost pri upisu pod jednakim uvjetima" jer će druga djeca u startu biti bolje rangirana. Iako ovim komentarom želimo zaštiti populaciju s kojom se kao Udruga primarno bavimo, smatramo da je pri definiranju kriterija težih zdravstvenih teškoća potrebno u obzir uzeti i ostale bolesti odnosno kandidate čije zdravstveno stanje ozbiljno utječe na postizanje rezultata tijekom prethodnoga obrazovanja i/ili mu značajno sužavaju mogući izbor srednjoškolskoga programa obrazovanja. Zbog svega navedenog smatramo da je potrebno preciznije utvrditi kriterije težih zdravstvenih teškoća, a zatim svim raspoloživim sredstvima omogućiti da obrazovanje bude dostupno svima temeljem njihovih sposobnosti i prava. Navedeni prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole ne pruža adekvatnu zaštitu onima kojima je to doista potrebno, niti će spriječiti buduće zloupotrebe. Mirela S. Popović, univ.spec.oec. Nositeljica projekta "Zdravstveni opservatorij" UP.04.2.1.06.0045 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. |
| 99 | Maja Kardum | PRAVILNIK | Poštovani, u popis predmeta važnih za upis treba staviti drugi strani jezik, osobito za Jezičnu gimnaziju. Smatram kako bi trebalo vratiti dodatne bodove za učenike koji su pet godina učili drugi strani jezik, dolazili najčešće u drugu smjenu i provodili 2 sata tjedno više u školi. Takvim učenicima se treba omogućiti nastavak učenja drugog stranog jezika i u strukovnim školama, jer ionako uvijek ističemo kako nam se ulaskom u EU otvorilo veliko tržište rada. Učenje francuskog, njemačkog, talijanskog bi trebalo biti ponuđeno učenicima kako u Osnovnoj, tako i u Srednjoj školi i to ne samo u gimnazijskim programima već i u strukovnom obrazovanju, osobito zdravstvenim programima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 100 | Sanja Martinko | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, smatram neodrživom sadašnju situaciju u kojoj se upisi u srednje škole temelje gotovo isključivo u većini srednjih škola na ocjenama odnosno uspjehu učenika u osnovnoj školi. U tom smislu mi se čini opravdanim prijedlog da se uz ocjene uvedu i bodovanja provjera posebnih znanja iz odabranih nastavnih predmeta. Ono što ne podržavam je korištenje testova koji će svaka srednja škola sastavljati za sebe. Učenici bi unaprijed trebali znati što će se iz kojeg predmeta provjeravati odnosno testovi bi trebali biti standardizirani te bi jednaki kriteriji trebali vrijediti za sve učenike koji upisuju srednju školu. Dakle, ako se boduje uz uspjeh učenika i provjera posebnih znanja, onda to treba biti pravilo koje vrijedi za sve srednje škole. Ne mislim pritom da bi svaka srednja škola trebala imati svoj prijemni već da cijeli proces treba usustaviti, nacionalne ispite koje razvijamo za kraj osnovne škole iskoristiti za bodovanje posebnih znanja iz određenih predmeta, a učenicima bi time bilo omogućeno da te testove pišu u svojim osnovnim školama, što bi rasteretilo kolege iz srednje škole, pogotovo što ćemo mi nacionalne ispite ionako provoditi na godišnjoj osnovi. Dosadašnja praksa prijemnih ispita pokazala je (pogotovo u početnim fazama) korištenje ponekad i neprimjerenih zadataka za učenike završnog razreda osnovne škole, a sam se mjerni instrument brusio i poboljšavao vremenom. Tako nešto ne bi trebalo biti prepušteno pojedinim školama već bi trebalo iskoristiti instrumente koji nam se nude na razini cijele države poput budućih nacionalnih ispita. Time bi izbjegli situaciju da isti učenik piše više različitih prijemnih ispita iz istih predmeta, što je apsurdna i vrlo stresna situacija za sve osmaše. Osim toga, očekujem da će škole koje nemaju toliku navalu odličnih učenika i ne odluče se provoditi dodatne provjere znanja, biti pod pojačanim pritiskom jer će učenici birati njih kako bi smanjili sebi stres ili izbjegli pisanje više prijemnih ispita u istoj godini. Istovremeno učenici u većim sredinama, primjerice u Zagrebu, neće biti u ravnopravnom pložaju s učenicima iz manjih sredina gdje potreba za prijemnim ispitima neće biti izražena zbog manjeg broja prijavljenih učenika. Mišljenja sam da bi cijela ova rasprava kao i prijedlog koji trenutno razmatramo trebalo primjenjivati tek od naredne školske godine jer se ulazi i u priznavanje bodova vezanih uz zdravstvene teškoće, što učenici osmih razreda kao i njihovi roditelji nisu mogli unaprijed predvidjeti pri planiranju i odabiru srednjih škola. Također, vjerujem da postoje određene teže zdravstvene poteškoće koje bi trebalo uzeti i dalje u obzir te eventualno bodovati, a svakako postrožiti i smanjiti trenutnu listu postojećih teškoća kojima se može i manipulirati. Općenito, promjena je svakako potrebna, pozdravljam inicijativu, ali ne na ovaj način iz gore navedenih razloga. S poštovanjem, mr. sc. Sanja Martinko, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 101 | Tina Milavić | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s uvođenjem prijemnih ispita no smatram da bi vrednovanje prijemnih ispita trebalo iznositi više od 10 bodova (obrazloženje: smanjit će se pritisak na profesore osnovnih škola prilikom zaključivanja ocjena i stečeno znanje koje će se pokazati na prijemnom ispitu imat će veću "težinu" od zaključene ocjene. Nadalje, smatram da prijemne ispite ne treba organizirati NCVVO već sama škola (obrazloženje: a) profesori su kompetentni za sastavljanje prijemnih ispita; b) prijemni, primjerice iz matematike ne može biti jednak za matematičku gimnaziju ili opću gimnaziju. Zbog navedenog smatram da svaka škola može sama kreirati kriterije i zadatke na prijemnim ispitima. Nikakvi posebni kurikulumi i ispitne knjižice za prijemne nisu potrebni, škole koje već imaju prijemne ispite svoje primjere prijemnih oglasile su na stranicama škole. Nadalje, smatram nepoštenim brisanje stavka 2, članka 19 (dodatni bod na zdravstvene teškoće). Obrazloženje: nije pošteno za djecu s određenim zdravstvenim teškoćama zakinuti za 1 bod, navodeći razlog da je mnogo djece s lažnim zdravstvenim teškoćama. Moguće je da su neki roditelji priskrbili svojoj djeci lažne zdravstvene teškoće, no komisije koje donose takve odluke treba strogo kontrolirati. Smatram važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u kontinuitetu od 5 godina učili drugi strani jezik (obrazloženje: od trenutka ukidanja tih bodova mnogi učenici se ispisuju s učenja stranih jezika jer im je to jedan predmet manje za učenje a koji "nema nikakve koristi" jer se taj dodatni trud ne nagrađuje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. Dakle, NCVVO nije autor prijamnih ispita nego upravo školska ustanova. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 102 | EVA ŠPALJ | PRAVILNIK, Članak 2. | Izrazito sam protiv novoga stavka 2 koji se želi dodati u Pravilnik. U potpunosti se slažem s Očitovanjem Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole zato što je spomenuti stavak diskriminirajući za sve učenike koji dolaze iz drugih osnovnih škola, a i drugih međunarodnih škola. Među učenicima koji bi se po tome stavku trebali direktno upisati ima vrlo malo djece diplomata i osoba za koje se tvrdi da im se želi olakšati nastavak školovanja. Ovim se prijedlogom želi staviti učenike jednog međunarodnog programa jedne osnovne škole u povoljniji položaj naspram ostalih kandidata koji bi željeli srednjoškolsko obrazovanje nastaviti u tom međunarodnom programu, a sve ostale učenike u neravnopravni položaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 103 | Sandra Markota Sever | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, NE podržavam NITI se slažem s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Pravilnika. Smatram da se radi o kršenju jednakosti jer se jednoj grupi djece omogućava daljnje školovanje bez polaganja prijemnog ispita i bez obzira na njihove ocjene tijekom školovanja dok se ostali učenici i roditelji tijekom viših razreda osnovne škole kao i tijekom upisa u srednju školu moraju nositi s pritiskom zbog ocjena i prijemnog škola koje sve više škola uvodi. Već smo godinama zasuti generacijama super-odlikaša te je taj nakaradni sustav doveo do toga da se dijete s nekoliko četvorki tijekom osnovne škole ne može upisati u gimnaziju, no to je tema za neku drugu javnu raspravu. Nevjerojatno mi je da se sad i Pravilnikom želi omogućiti da jedna mala skupina učenika bude izuzeta iz u Hrvatskoj uobičajenog procesa prijave i upisa u srednju školu jer su u OŠ Matija Gubec u Zagrebu pohađali IB MYP pa po toj logici - automatizmom, bez razredbenog ispita, trebaju nastaviti školovanje u XV. gimnaziji u istom programu. Ovim presedanom dajemo prednost djeci koju su roditelji upisali u 6. razredu u međunarodni program te time „kupili“ ulaznicu i za daljnje školovanje u XV. gimnaziji koja se – svojim nacionalnim i međunarodnim programa – tijekom niza godina etablirana kao jedna od najelitnijih srednjoškolskih ustanova. Što je s onom djecom van Zagreba ili onom koja ne idu u međunarodni program OŠ Matija Gubec, a željeli bi se upisati u IB MYP program XV. gimnaziji? Koja se poruka ovim prijedlogom šalje na društvenoj razini? Potpuno sam svjesna da prosjek ocjena nije uvijek najsretnija opcija selekcije za neke učenike te da postoje niz problema vezanih za školovanje djece koja su se prethodno školovala u nekoj drugoj zemlju te „konverzije“ ocjena iz inozemstva u naš školski sustav, međutim, upravo je stoga razredbeni ispit prilika da se utvrdi razina prethodno usvojenog znanja, te prema načelima jednakosti i demokracije svi učenici moraju imati na jednaki način definirane kriterije razredbenog postupka. IB MYP ne pohađaju samo djeca diplomata već i druga djeca koja su iz različitih razloga odabrali školovanje u IB programu te na engleskom jeziku. U Zagrebu postoji niz opcija odnosno škola koje pokrivaju obrazovanje učenika starosti od 14 do 18 godina koje su također alternativa hrvatskom školskom sustavu poput primjerice American International School of Zagreb te nekih gimnazije koje nude nastavu na engleskom jeziku te ne postoji imperativ da to baš mora biti IB MYP program XV. gimnazije. Ustav RH naglašava da je obrazovanje u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Predložena izmjena bi direktno pogodovala jednoj maloj grupi djece, dio upisne kvote bi već bio popunjen, a ovaj direktan čin nepotizma i klijentelizma bi se vrlo vjerojatno negativno odrazio na kvalitetu programa koji škola izvodi jer se više - od sposobnosti i ocjena tijekom prethodnog školovanja potencijalnih kandidata koji bi se na taj način upisivali – rangira sama činjenica da su pohađali IB MYP u OŠ Matija Gubec. Koliko je meni poznato, ULAZNO u IB MYP u OŠ Matija Gubec ne postoje određeni kriteriji koje učenik mora zadovoljiti – osim što roditelj to želi i može platiti. Međunarodni program u XV. gimnaziji (IB DIP) zaključuje se pohađanjem akademski vrlo zahtjevnih ispita međunarodne mature koji se vanjski (međunarodno) vrednuju, a rezultati su neovisni o državi, školi, imenu, kontinentu, itd., te upravo zbog toga IB program diljem svijeta uživa ugled i dobru reputaciju. XV. gimnazija jedna je od najuglednijih i najelitnijih srednjoškolskih obrazovnih ustanova – kako u prirodoslovno-matematičkom programu (nacionalnom) tako i u međunarodnom programu. Taj dugogodišnji ugled škola zahvaljuje trudu, entuzijazmu i radu nastavnika i profesora ali prije svega generacijama UČENIKA koji su svoje mjesto u XV. gimnaziji našli temeljem svojih znanja i sposobnosti (meritokracija!) pokazanih kroz osnovnoškolsko obrazovanje i rezultatima razredbenih ispita, a ne direktnim upisom po dekretu koji se sad želi legalizirati. Želimo li zaista „društvo znanja“ kao što to i prečesto čujemo u medijima onda svakako 2022. godine nije primjereno lobirati za direktan upis učenika koji su pohađali IB MYP u OŠ Matija Gubec te i dalje na indirektni način poticati nepotizam, korupciju i klijentelizam. Nužno je SVIM učenicima u Republici Hrvatskoj osigurati jednake uvjete po kojima će se školovati, a ne samo NJIMA – tko god oni bili. Bilo kakve usporedbe s inozemnim obrazovnim sustavima i praksama su bespredmetne dok god i druge domene države i društva u Hrvatskoj neće biti na razini tih država na koje se neki sudionici u raspravi pozivaju. Kao nastavnik koji više od 20 godina predaje u IB MYP-u, IB DP-u te nacionalnom programu XV. gimnazije, kao netko tko se i sam školovao u inozemstvu te naposljetku i kao majka srednjoškolca i učenika osnovne škole koji se školuju u hrvatskom obrazovnom sustavu, smatram i duboko sam uvjerena da je predložena izmjena Pravilnika diskriminatorna i zaslužuje javnu i društvenu osudu. Sandra Markota Sever | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 104 | Natalia Dujić | PRAVILNIK, Članak 2. | Budući Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama predviđa mogućnost obrazovanja prema različitim alternativnim i međunarodnim programima mišljenja sam da je vrednovanje školskih rezultata pri upisu u srednju školu neophodno provesti na način kojim se uvažuje činjenica različitosti odnosno nekompatibilnosti vrednovanja unutar međunarodnog i redovnog programa. Podržavam izmjene Pravilnika koje su opisane u članku 2, a vezane uz izmjene članka 5 postojećeg Pravilnika i dodavanje novog Stavka 2 vezanog uz neprimjenjivanje elemenata i kriterija upisa propisanih postojećim Pravilnikom za učenike koji polaze međunarodni program te nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu. Potrebno je u stavku dva izostaviti dio "...u najmanje prethodna tri razreda". Tako bi omogućili i primjerice učeniku koji dolazi iz inozemstva direktno u MYP 3 razred (nakon što je cijelo obrazovanje proveo izvan Hrvatske) redovan nastavak školovanja u MYP 4 razredu. Postoje brojni primjeri iz drugih zemalja EU koji podupiru tvrdnju da je MYP program dio obrazovne IB vertikale i da ga se ne bi smjelo prisilno prekidati prijemnim ispitima ili nekom drugom upisnom procedurom. U mnogim zemljama, učenici jednako tako fizički prelaze iz jedne u drugu školu bez obaveze polaganja prijemnog ispita jer se MYP4 smatra nastavkom školovanja u istom programu. Preporuka IB regionalnog ureda u Haagu je da se učenicima omogući nesmetani nastavak MYP programa, kasnije se može napraviti neka vrsta ''selekcije'' pri prelasku u DP (Diploma programme). Nažalost u Zagrebu imamo brojne primjere učenika stranih državljana koji su bili prisiljeni vratiti se u svoje matične države s jednim od roditelja jer nisu uspjeli ''upisati'' MYP program u XV. gimnaziji. Često je razlog tome tek jedna slabija ocjena od izvrsne u petom ili šestom razredu s kojom je učenik došao iz prethodne škole u inozemstvu. Ti učenici nažalost ne mogu upisati neku drugu školu jer ne vladaju u dovoljnoj mjeri znanjem znanjem hrvatskog jezika a i sam program po kojemu su se obrazovali do tada se znatno razlikuje od onog propisanog nacionalnim kurikulumom. Izmjena Pravilnika omogućila bi učenicima da nesmetano nastave svoje obrazovanje u programu kojeg su prvotno odabrali. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 105 | Emina Krkalić | PRAVILNIK, Članak 2. | Podržavam izmjene Pravilnika u Članku 2. koje su vezane uz izmjene Članka 5. postojećeg Pravilnika i dodavanje novog Stavka 2. vezanog uz neprimjenjivanje elemenata i kriterija upisa propisanih postojećim Pravilnikom za učenike koji polaze međunarodni program te nastavljaju svoje obrazovanje u istom programu. Kao zaposlenica Veleposlanstva više od 20 godina imam iskustvo sa velikim brojem diplomata i njihove djeca koja su pohađala IB program. Djeca diplomata koja započnu školovanje u IB programu trebala bi biti u mogućnosti i završiti školovanje u istom programu. S obzirom da MYP program započinje u jednoj ustanovi a nastavlja se u drugoj nekome se može činiti kao prijelaz u drugu školu a radi se zapravo o nastavku školovanja. Djeca diplomata se često sele, školuju u raznim državama i najćešće pohađaju IB program upravo zato da bi mogli imati kontinuitet školovanja. I ono što je najvažnije oni nisu u mogućnosti upisati niti jednu hrvatsku srednju školu zbog nepoznavanja jezika, dakle nemaju izbor već je IB jedina opcija za tu djecu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 106 | Martin Pardupa | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, podržavam izmjenu u članku koji se tiče obrazovanja u međunarodnom programu. Ovo je u skladu sa europskom praksom te u skladu sa osnovnim vrijednostima EU - sloboda kretanja i zapošljavanja unutar EU kako je i naš primjer gdje se s obitelji selim svake 3 godine u drugu državu. Trenutno stanje je takvo da stavlja u nepovoljan položaj djecu koja se školuju po takvom programu u Hrvatskoj u odnosu na ostatak Europe. Bilo kakva ograničenja idu protiv ovog načela. Totalno je neracionalno da se usred školovanja radi poseban ispit koji uvjetuje nastavak ovakvog obrazovanja. To nema nigdje u Europi, samo u Hrvatskoj. Treba maknuti parcijalne interese pojedinih institucija i mora se misliti na interese djece i praksu u EU. Ing. Martin Pardupa, PhD | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 107 | Ksandra Sinožić | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se da prijemne ispite uvedu škole gdje je to potrebno i da to neće biti obaveza svake škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 108 | Miroslav Dujmović | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Prijemne ispite trebalo bi riješiti kroz malu maturu. Za škole koje se eventualno odluče za provođenje prijemnih ispita, isti bi trebali biti provedeni slično državnoj maturi, kroz Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje, zbog transparentnosti. Škole bi za pojedine predmete dobile zapečaćene testove koji bi se pisati isti dan u svim školama koje provode prijemne ispite iz istih predmeta. Na taj način rezultati bi se mogli koristiti za upis u više škola. Primjeri ispita pojedinih predmeta trebalo bi objaviti na stranicama agencije AZOO ili NCVVO. Srdačan pozdrav, Miroslav Dujmović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 109 | MARKO KORBAR | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, u potpunosti podržavam izmjene Pravilnika iz članka 2., vezano uz promjenu članka 5. postojećeg Pravilnika i dodavanje novog Stavka 2. vezanog za neprimjenjivanje elemenata i kriterija upisa propisanih postojećim Pravilnikom za učenike koji polaze međunarodni program te nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu. International Baccalaureate program sastoji od Primary Years Programme-a, Middle Years Programme-a, Diploma Programme-a i Career-related Programme-a. International Baccalaureate Middle Years Programme (IB MYP) sastavni je dio školovanja i provodi se za učenike u dobi od 11 do 16 godina. Navedena dob učenika u Republici Hrvatskoj obuhvaća učenike VI., VII. i VIII. razreda osnovne škole i učenike I. i II. razreda srednje škole. A kako i sam IBO na svojim web stranicama promovira pohađanje programa u kontinuitetu sljedećim uvodnim rečenicama („Delivering a powerful continuum of student-centric learning for students aged 3-19 years.“ „The IB continuum of programmes are designed to develop well-rounded individuals who can respond to today’s challenges with optimism and an open mind”) nema nikakvog smisla da učenici koji prelaze iz razreda MYP3 u MYP 4 ne nastave svoje obrazovanje po istom međunarodnom programu. Korbar Marko mag.cin | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 110 | SYLVIA FRANIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Ne podržavam novi stavak 2 koji se dodaje. U potpunosti se slažem sa očitovanjem Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima na izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole iz razloga što je spomenuti stavak diskriminirajući za sve učenike u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 111 | Utrinka Mihelić- Srdelić | PRAVILNIK, Članak 2. | Slažem se s Očitovanjem šk.odbora XV.gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1.razred srednje škole. Stop diskriminaciji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 112 | ZRINKA KEKEZ | PRAVILNIK, Članak 10. | Poštovani, predlažem vraćanje dodatna dva boda kandidatima koji su prethodno i istodobno završili osnovnu školu i osnovnu glazbenu školu i/ili osnovnu plesnu školu koje obje imaju propisno odobrenje MZO-a. Također predlažem da se dodatnim bodovanjem nagrade i učenici iznimne nadarenosti koji već u osnovnoj školi paralelno pohađaju srednju glazbenu ili srednju plesnu školu. Učenici su to s posebno iznimnim postignućima te bi kao takvi trebali biti dodatno nagrađeni. Obrazloženje: Danas kada je nastava glazbene kulture u osnovnoj školi svedena na jedan nastavni sat tjedno jedino dodatno kvalitetno glazbeno/plesno obrazovanje i kulturnu osviještenost koje učenici mogu dobiti je upravo kroz glazbeno/plesno obrazovanje u školama odobrenim od strane MZO-a. Kako bi se osnovna glazbena i/ili osnovna plesna škola uspješno završile potrebno je mnogo odricanja, truda i rada koji je prijeko potrebno nagraditi. U višim razredima osnovne glazbene i plesne škole nerijetko su na dnevnoj bazi opterećenja učenika po više od par sati, a u plesnoj školi nastava se na dnevnoj bazi provodi po par sati, a ponekad i subotom. Uz praktične nastavne predmete učenici glazbenih i plesnih škola savladavaju i teorijske predmete, a posebno zalaganje i rad ulažu ako planiraju upisati srednju glazbenu ili plesnu školu paralelno s nekom drugom srednjom školom. Tim više je moguće i postoje opravdani razlozi da se iznimnim i darovitim učenicima odobri dodatno bodovanje prilikom upisa u srednju školu. Posebno je potrebno nagraditi one učenike koji već paralelno s opće obrazovnom osnovnom školom pohađaju i srednjoškolsko glazbeno ili plesno obrazovanje. Vrijedno je takve darovite i talentirane učenike dodatno nagraditi. Takvih učenika je u RH malo, ali oni postoje i poželjno je obratiti pozornost na njihovu iznimnu darovitost. Vraćanjem dodatnih bodovanja učenike bi se dodatno motiviralo i potaknulo za daljnjim ustrajnim radom i trudom. Neka djeca osjete da se njihov trud, rad i zalaganje i u cjelokupnom društvu prihvaća i nagrađuje. S poštovanjem pozdravljam! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 113 | Karmen Bračić Bunčec | PRAVILNIK, Članak 14. | Predlažem da se Članak 14. dopuni stavkom kojim se kandidatu koji je dijete koje se s roditeljima vraća iz inozemstva nakon privremenog rada roditelja izvan RH na broj bodova utvrđen u postupku ocjenjivanja doda jedan bod. Smatram da bi se obiteljima koje se nakon privremenog rada u inozemstvu odluče vratiti u RH na taj način taj povratak olakšali. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Valja napomenuti da je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci (broj: U-II-2178/2015.) od 8. studenoga 2016., utvrdio da ministar znanosti i obrazovanja nije ovlašten ustanovljavati nova prava nego samo elemente i kriterije za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Nadalje, utvrdio je da se odredbama članka 22. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (Narodne novine, 49/2015.), djecu hrvatske državljane, a koji su se školovali u obrazovnom sustavu drugih zemalja (izvan Republike Hrvatske), stavlja u povoljniji položaj naspram ostalih kandidata te je stoga ukinuo članak 22. istoga Pravilnika. Navedena se Odluka primjenjuje od 1. ožujka 2017. godine. S obzirom na sve navedeno, djeci hrvatskih državljana čiji su roditelji državni službenici koji su, po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske, bili upućeni na rad u inozemstvo nije moguće izdati posebnu suglasnost za izravan upis. |
| 114 | Barbara Čičmak | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, podržavam izmjene Pravilnika koje su opisane u Članku 2, a vezane uz izmjene Članka 5 postojećeg Pravilnika i dodavanje novog Stavka 2 vezanog uz neprimjenjivanje elemenata i kriterija upisa propisanih postojećim Pravilnikom za učenike koji polaze međunarodni program te nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu. Elementi i kriteriji upisa propisani postojećim Pravilnikom diskriminiraju učenike IB MY programa ne uzimajući u obzir razlike u nastavnom planu i programu i kurikulu hrvatskog i IBMYP programa: • Učenici IB MYP program uče predmete koji nisu u hrvatskom nastavnom planu i programu kao što su Drama i Dizajn. • Kurikuli određenih predmeta npr. Geografije i Povijesti u IB programu razlikuju se od hrvatskih kurikula. • U IB programu provodi se i diferencirani program predmeta Hrvatski jezik i Engleski jezik (Hrvatski jezik za hrvatske državljane i Hrvatski jezik B kao strani jezik za strane državljane te engleski jezik na različitim razinama). • Učenici IB MYP programa ulažu dodatne napore u sudjelovanju u godišnjim obveznim programima „Društveno-korisni projekt“ i „Interdisciplinarni projekt“, specifičnima samo za IB koji su obvezni, zahtijevaju izniman angažman, a pri upisima nisu dodatno vrednovani za navedeno. Čak je kontradiktorno da se taj dio kurikula ne vrednuje za upis u isti program u IB MYP 4. • Obveza učenika je također voditi strukturiran i konceptom zadan „Portfolio“, također na godišnjoj razini što zahtijeva izniman angažman, ali opet kontradiktorno pri upisu u isti program, koji je po svemu navedenomu prirodna vertikala, ne vrednuje se ni na koji način. • Dodatno se vrednuje sudjelovanje tj. prva mjesta na natjecanjima, što također diskriminira učenike navedenog programa koji zbog razlika u kurikulu, ne sudjeluju ili ne smiju sudjelovati (Engleski jezik) u natjecanjima. • Nadalje model vrednovanja postignuća učenika u hrvatskom i IB programu je različit. IB MYP program je utemeljen na prethodno utvrđenim kriterijima vrednovanja za svaku predmetnu skupinu te se napredak učenika izražava tijekom nastavne godine u razinama postignuća. Zaključna ocjena bazira se na zbroju konačnih razina postignuća po svim kriterijima vrednovanja te pretvara u ocjenu od 1 do 7 prema skali ocjenjivanja zadanoj od IB-a. IB MYP kao sastavni dio školovanja u okviru IB-a realizira se na engleskom jeziku za učenike u dobi od 11 do 16 godina. Obzirom na dob učenika koji su uključeni u program i ustroj odgojno-obrazovne djelatnosti, realizacija cjelokupnog programa u Republici Hrvatskoj obuhvaća učenike VI., VII. i VIII. razreda osnovne škole i učenike I. i II. razreda srednje škole. Učenici, strani državljani kojima hrvatski nije materinski jezik i djeca hrvatskih državljana koji djelomično ili u potpunosti ne pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku od početka svog školovanja u slučaju nedovoljno skupljenih bodova za upis, nemaju mogućnost nastaviti školovanje u istim uvjetima niti, a zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika ili zbog neostvarenog maksimalnog broja bodova za upis, upis u druge škole u hrvatskom nacionalnom sustavu nije im opcija. Prema IB standardima od iznimne je važnosti da IB škole osiguravaju kontinuirano IB obrazovanje učenicima koji već pohađaju IB program bez uvjetovanja nastavka obrazovanja, o čemu se u nekoliko navrata očitovao i IB Worlds Schools Department (IB Regionalni ured u Haagu). Zbog navedenih činjenica potrebno je provesti izmjene Pravilnika da bi se osigurao nesmetani nastavak školovanja učenika u istom programu, prvenstveno stranih državljana koji se po završetku VIII. razreda (IB MYP3) u Republici Hrvatskoj nađu bez opcije obrazovne vertikale, a roditelj, diplomati, poslovni ljudi i što je najvažnije djeca, odlaze iz naše zemlje s gorkim okusom u ustima. Srdačno, Barbara Čičmak, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 115 | Barbara Čičmak | PRAVILNIK, Članak 1. | Poštovani, podržavam izmjene Pravilnika koje su opisane u Članku 2, a vezane uz izmjene Članka 5 postojećeg Pravilnika i dodavanje novog Stavka 2 vezanog uz neprimjenjivanje elemenata i kriterija upisa propisanih postojećim Pravilnikom za učenike koji polaze međunarodni program te nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu. Elementi i kriteriji upisa propisani postojećim Pravilnikom diskriminiraju učenike IB MY programa ne uzimajući u obzir razlike u nastavnom planu i programu i kurikulu hrvatskog i IBMYP programa: • Učenici IB MYP program uče predmete koji nisu u hrvatskom nastavnom planu i programu kao što su Drama i Dizajn. • Kurikuli određenih predmeta npr. Geografije i Povijesti u IB programu razlikuju se od hrvatskih kurikula. • U IB programu provodi se i diferencirani program predmeta Hrvatski jezik i Engleski jezik (Hrvatski jezik za hrvatske državljane i Hrvatski jezik B kao strani jezik za strane državljane te engleski jezik na različitim razinama). • Učenici IB MYP programa ulažu dodatne napore u sudjelovanju u godišnjim obveznim programima „Društveno-korisni projekt“ i „Interdisciplinarni projekt“, specifičnima samo za IB koji su obvezni, zahtijevaju izniman angažman, a pri upisima nisu dodatno vrednovani za navedeno. Čak je kontradiktorno da se taj dio kurikula ne vrednuje za upis u isti program u IB MYP 4. • Obveza učenika je također voditi strukturiran i konceptom zadan „Portfolio“, također na godišnjoj razini što zahtijeva izniman angažman, ali opet kontradiktorno pri upisu u isti program, koji je po svemu navedenomu prirodna vertikala, ne vrednuje se ni na koji način. • Dodatno se vrednuje sudjelovanje tj. prva mjesta na natjecanjima, što također diskriminira učenike navedenog programa koji zbog razlika u kurikulu, ne sudjeluju ili ne smiju sudjelovati (Engleski jezik) u natjecanjima. • Nadalje model vrednovanja postignuća učenika u hrvatskom i IB programu je različit. IB MYP program je utemeljen na prethodno utvrđenim kriterijima vrednovanja za svaku predmetnu skupinu te se napredak učenika izražava tijekom nastavne godine u razinama postignuća. Zaključna ocjena bazira se na zbroju konačnih razina postignuća po svim kriterijima vrednovanja te pretvara u ocjenu od 1 do 7 prema skali ocjenjivanja zadanoj od IB-a. IB MYP kao sastavni dio školovanja u okviru IB-a realizira se na engleskom jeziku za učenike u dobi od 11 do 16 godina. Obzirom na dob učenika koji su uključeni u program i ustroj odgojno-obrazovne djelatnosti, realizacija cjelokupnog programa u Republici Hrvatskoj obuhvaća učenike VI., VII. i VIII. razreda osnovne škole i učenike I. i II. razreda srednje škole. Učenici, strani državljani kojima hrvatski nije materinski jezik i djeca hrvatskih državljana koji djelomično ili u potpunosti ne pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku od početka svog školovanja u slučaju nedovoljno skupljenih bodova za upis, nemaju mogućnost nastaviti školovanje u istim uvjetima niti, a zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika ili zbog neostvarenog maksimalnog broja bodova za upis, upis u druge škole u hrvatskom nacionalnom sustavu nije im opcija. Prema IB standardima od iznimne je važnosti da IB škole osiguravaju kontinuirano IB obrazovanje učenicima koji već pohađaju IB program bez uvjetovanja nastavka obrazovanja, o čemu se u nekoliko navrata očitovao i IB Worlds Schools Department (IB Regionalni ured u Haagu). Zbog navedenih činjenica potrebno je provesti izmjene Pravilnika da bi se osigurao nesmetani nastavak školovanja učenika u istom programu, prvenstveno stranih državljana koji se po završetku VIII. razreda (IB MYP3) u Republici Hrvatskoj nađu bez opcije obrazovne vertikale, a roditelj, diplomati, poslovni ljudi i što je najvažnije djeca, odlaze iz naše zemlje s gorkim okusom u ustima. Srdačno, Barbara Čičmak, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 116 | Vida Brezak | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, podržavam izmjene Pravilnika koje su opisane u članku 2, a vezane uz izmjene članka 5 postojećeg Pravilnika kojima bi se napokon omogućio učenicima nastavak obrazovanja u istom međunarodnom programu (MYP). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 117 | ROBERT SERTIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, U potpunosti podržavam promjene pravilnika koje su opisane u članku 2. Po svakoj logici učenici bi trebali nastaviti obrazovanje u istom međunarodnom programu. U ovom slučaju IB program iz OŠ Matije Gupca bi se trebao automatski nastavljati u IB programu MIOCa. Bez obzira što su to različite institucije, međunarodni program koji one zastupaju je isti i treba imati kontinuitet. Ljudi trebaju shvatiti da IB u MIOCu nije Engleska verzija MIOCa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 118 | Ivana Devernay Cimić | PRAVILNIK, Članak 2. | Podržavam izmjene Pravilnika u Članku 2. koje su vezane uz izmjene Članka 5. postojećeg Pravilnika i dodavanje novog Stavka 2. vezanog uz neprimjenjivanje elemenata i kriterija upisa propisanih postojećim Pravilnikom za učenike koji polaze međunarodni program te nastavljaju svoje obrazovanje u istom programu, citiram: "U članku 5. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: '(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za kandidate koji su u najmanje prethodna tri razreda polazili međunarodni program, a nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu, pri upisu u I. razred srednje škole ne primjenjuju se elementi i kriteriji propisani ovim pravilnikom.'" Dakle, kao učiteljica i razrednica učenika koji pohađaju međunarodni IB program, s višegodišnjim iskustvom, apsolutno podržavam upis učenika koji su u najmanje prethodna tri razreda polazili međunarodni program kako bi dalje nastavili svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu. Ti učenici zapravo samo nastavljaju svoje školovanje iako kreću na novu razinu obrazovanja. International Baccalaureate Middle Years Programme (IB MYP) kao cjelokupni program strukturiran je upravo tako da obuhvaća kontinuirano školovanje učenika u dobi od 11 do 16 godina, odnosno učenika koji prema nacionalnom programu u RH pohađaju VI., VII. i VIII. razred osnovne škole te I. i II. razred srednje škole. Time se osigurava pravo učenika, posebice stranaca, djece sportaša i umjetnika, a ponajviše djece diplomata, koji često putuju i mijenjaju obrazovne sustave, da zadrže kontinuitet svog obrazovanja u međunarodnom programu, a ne da ih se nemilosrdno i nepravedno "izbacuje" iz sustava i prisiljava da upišu hrvatske programe koje će teško svladati zbog razlika između obrazovnih sustava ili nedostatnog znanja hrvatskog jezika. Važno je naglasiti da je ovaj međunarodni program odobrilo naše resorno ministarstvo i kao takovo se i politički obvezalo da osigura pravo na redovito osnovno i srednjoškolsko obrazovanje djeci diplomata. To pravo je prije nešto više od 15 godina ozbiljno narušeno jer je djeci diplomata i ljudi koji poslovno 'migriraju' onemogućen nastavak školovanja u IB programu, odnosno prijelaz iz IB MYP3 u IB MYP4. Iz toga razloga ja bih taj narušen 'integritet' nazvala političkim 'skandalom' te bih se dodatno pozvala i na Deklaraciju o pravima djeteta koja promiče da srednjoškolsko obrazovanje treba "učiniti raspoloživim i dostupnim svakom djetetu". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 119 | Valentin Lapaine | PRAVILNIK, Članak 2. | Ne podržavam novi stavak 2 koji se dodaje. U potpunosti se slažem s Očitovanjem Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 120 | Sanja Vučetić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, kao dugogodišnja školska psihologinja koja je radila savjetodavni rad i s učenicima IB programa u XV. gimnaziji, ne podržavam i ne slažem se s predloženim izmjenama stavka 2., članka 2. Pravilnika. Upis u MY program IBa znači prelazak iz općeobrazovnog sustava osnovne škole u izbornost. Napominjem da je u različitim IB školama, s obzirom na organizacijske uvjete, moguće ponuditi i veću izbornost. U IB programu koji se provodi u XV. gimnaziji naglasak je na snažnom STEMovskom programu koji je učenicima iz osnovnih škola, ukoliko nisu izrazito zainteresirani i/ili daroviti u tom području, preteško, i budu neuspješni i nesretni. Posebna provjera znanja iz matematike za sve zainteresirane učenika za upis ovog programa, donekle nam prevenira ovakve teške situacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 121 | Mirna Cizel | PRAVILNIK | Ne slažem se s člankom 2 koji diskriminira svu djecu koja nisu zavrsila program MG. Ako ministarstvo smatra da postoji pravna osnova da se svi ucenici MBa upisu direktno onda neka barem poveća kvotu upisa. Pa neka se upiše jedan razred više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Valja napomenuti da je nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu diskriminatorna u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 122 | Aneta Copić | PRAVILNIK, Članak 2. | Ne podržavam novi stavak 2 koji se dodaje. U potpunosti se slažem s Očitovanjem Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole zato što je spomenuti stavak diskriminirajući za sve učenike koji dolaze iz drugih osnovnih škola, a i drugih međunarodnih škola. Očito je pisan samo za povlaštenu djecu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 123 | Ratko Johan | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Kao dugogodišnji zaposlenik u IB programu i član Školskog odbora OŠ Matije Gupca, podržavam izmjene Pravilnika koje su opisane u članku 2, a vezane uz izmjene članka 5 postojećeg Pravilnika. Postoje brojni primjeri iz drugih država koji podupiru tvrdnju da je MYP obrazovanje dio vertikale i da ga se ne bi smjelo prisilno prekidati prijemnim ispitima ili nekom drugom upisnom procedurom. U mnogim državama, učenici jednako tako fizički prelaze u drugu školu ali se ne polažu nikakvi prijemni ispiti jer se MYP4 smatra nastavkom školovanja u istom programu. Sama preporuka IB regionalnog ureda u Haagu je da se učenicima omogući nesmetani nastavak MYP obrazovanja a da se kasnije napravi neka vrsta ''selekcije'' pri prelasku u DP (Diploma programme). Nažalost imamo brojne primjere učenika stranih državljana koji su bili prisiljeni vratiti se u svoje matične države s jednim od roditelja jer nisu uspjeli ''upisati'' MYP program u MIOCu. Često je razlog neka prijašnja i niža ocjena s kojom je učenik došao u Hrvatsku iz svoje ili neke druge države. Ti učenici nažalost ne mogu upisati neku drugu školu jer ne vladaju znanjem hrvatskog jezika a i sam program po kojemu su se obrazovali do tada se znatno razlikuje od onog propisanog nacionalnim kurikulumom. Izmjena Pravilnika omogućila bi učenicima da nesmetano nastave svoje obrazovanje u programu kojeg su prvotno odabrali. Tim učenicima je ionako nanesena šteta jer im je teško ili čak onemogućeno sudjelovanje na školskim natjecanjima gdje bi mogli osvojiti dodatne bodove koji su ponekad itekako potrebni za upis u srednju školu. Na kraju bi naveo po meni ključnu rečenicu koja objašnjava IB filozofiju: „…to be inclusive of students with a wide array of interests and academic abilities.“ IB program nije i ne smije biti elitistički i mora biti dostupan svima. Ne samo najboljim učenicima. MIOC upisuje dovoljan broj učenika svake godine i smatram da ima mjesta za sve. Za učenike koji žele i smatraju da imaju kapaciteta za nastaviti svoje IB obrazovanje i za nove učenike koji se žele priključiti tom programu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 124 | Milica Medak | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, novi stvak (5) u članku 6. smatram nepravednim: 5) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova na temelju stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, upisuje se kandidat koji ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja. Državni pedagoški standard dopušta do 28 učenika po razredu:Zadnjih godina odobrava nam se do 26 ili manje učenika po razredu. Rezultat kandidata se utvrđuje na dvije decimale pa smatram da sve koji imaju isti ukupan broj bodova treba upisati neovisno na temlju kojih kriterija su ih stekli. S poštovanjem, Milica Medak, dipl. ing. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Struktura broja razrednih odjela i broja učenika za upis u prvi razred srednje škole utvrđuje se odlukom ministra na prijedlog osnivača, za svaku novu školsku godinu te nisu moguće proizvoljne izmjene broja učenika po razrednom odjelu. |
| 125 | Milica Medak | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, u danim okolnostima, u školama u programima u kojima je navala super odlikaša, smatram uvođenje posebnih provjera znanja (prijemnih ispita) opravdanim. Dugoročno gledano to nije rješenje. Kratkoročno gledano uvođenjem posebnih provjera znanja saniramo propuste u sustavu vrednovanja u osnovnim školama. Pri tome ćemo naići na mnoge izazove. Naime, učenik može prijaviti do šest programa. Može mu se dogoditi, u Zagrebu vrlo vjerojatno, da će morati ići na više posebnih provjera znanja. Koliko dana će trajati rok za posebne provjere znanja, hoće li škole morati uskladiti termine za provedbu istih? Ako se usvoji prijedlog da na posebnoj provjeri znanja kandidat može ostvariti i do 10 bodova, u nekim školama bit će veliki broj pristupnika što je veliki organizacijski i financijski izazov. Uz puno truda, ovime ćemo te godine nekim učenicima omogućiti da na temelju svojeg znanja i sposobnosti upišu primjereni program obrazovanja. Dugoročno, uzrok nismo sanirali i ne možemo očekivati da će se sam od sebe riješiti. Stoga, Ministarstvo znanosti i obrazovanja treba poraditi na vraćanju realnijeg i pravednijeg sustava vrednovanja u osnovne škole vraćanjem digniteta učiteljima i uvođenjem standardiziranih provjera znanja. S poštovanjem, Milica Medak, dipl. ing. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Intencija prijamnih ispita je da tu mogućnost koriste one škole koje imaju puno veći broj prijavljenih učenika od broja učenika koje mogu upisati, a opravdanost svakog zahtjeva procjenjivat će Ministarstvo te davati prethodnu suglasnost. I do sada je svake godine nekoliko najtraženijih srednjih škola provodilo prijamne ispite i međusobno se dogovaralo o terminima ispita kako ne bi bilo preklapanja te nije bilo nikakvih problema u provedbi. Sukladno odluci o upisu učenika koju svake godine donosi ministar, prijamni ispiti provode se kroz nekoliko dana, primjerice u ljetnom roku 2021. prijamni ispiti provodili su se tri dana. |
| 126 | Linda Zelić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, podržavam izmjene Pravilnika koje su opisane u članku 2, a vezane uz izmjene članka 5 postojećeg Pravilnika i dodavanje novog Stavka 2 vezanog uz neprimjenjivanje elemenata i kriterija upisa propisanih postojećim Pravilnikom za učenike koji polaze međunarodni program te nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu. International Baccalaureate Middle Years Programme (IB MYP) je jedan od četiri odgojno-obrazovna programa koje nudi International Baccalaureate Organization. IB MYP kao sastavni dio školovanja u okviru IB-a realizira se na engleskom jeziku za učenike u dobi od 11 do 16 godina. Obzirom na dob učenika koji su uključeni u program i ustroj odgojno-obrazovne djelatnosti, realizacija cjelokupnog programa u Republici Hrvatskoj obuhvaća učenike VI., VII. i VIII. razreda osnovne škole i učenike I. i II. razreda srednje škole. Osnovna škola Matije Gupca i XV. gimnazija su dobile odobrenje Ministarstva obrazovanja za izvođenje IB programa upravo radi mogućnosti nastavka školovanja kroz obrazovnu vertikalu prema IB kurikulu. Učenici, strani državljani pohađaju međunarodni program u OŠ Matije Gupca i XV. gimnaziji jer smo jedine javne škole koje provode međunarodni program. U većini škola u inozemstvu koje provode IB MYP program, i koje imaju status javnih škola, kao što je i OŠ Matije Gupca, učenici prelaze u svaku sljedeću godinu bez uvjetovanog nastavka obrazovanja u započetom programu. Primjerice u državama kao što su Slovenija i Poljska, koje imaju isti ustroj odgojno-obrazovne djelatnosti kao i Republika Hrvatska (8 + 4) te u kojima je IB MYP program podijeljen na dvije školske ustanove, prelazak iz VIII. razreda (IB MYP3) u I. razred srednje (IB MYP4) smatra se nastavkom školovanja u istom programu te učenici ne prolaze proceduru upisa u srednju školu kao u nacionalnom programu. Učenici, strani državljani kojima hrvatski nije materinski jezik i djeca hrvatskih državljana koji ne pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku od početka svog školovanja dolaze u OŠ Matije Gupca iz obrazovnih sustava u kojima model ocjenjivanja nije fokusiran na iskazivanje općeg uspjeha kao prosjeka zaključnih ocjena niti je orijentiran na ostvarivanje prosjeka 5,0 koji je u RH postao jedini vjerodostojan kriterij upisa, te učenici, u slučaju nedovoljno skupljenih bodova za upis, nemaju mogućnost nastaviti započeti program bilo gdje drugdje u Hrvatskoj niti mogućnost izbora druge škole u hrvatskom nacionalnom sustavu, ne samo zbog razlika u programu, već zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika. Elementi i kriteriji upisa propisanih postojećim Pravilnikom ne uzimaju u obzir razlike u nastavnom planu i programu i kurikulu hrvatskog i IBMYP programa. Naime, IB MYP program obuhvaća predmete koji nisu u hrvatskom nastavnom planu i programu kao što su Drama i Dizajn. Kurikuli Geografije i Povijesti u IB programu razlikuju se od hrvatskih kurikula, a u IB programu provodi se i diferencirani program predmeta Hrvatski jezik (Hrvatski jezik za hrvatske državljane i Hrvatski jezik B kao ini jezik za strane državljane). Razlike u kurikulu uveliko otežavaju učenicima sudjelovanje na natjecanjima kojima se ostvaruju dodatni bodovi za upis u srednju školu. Nadalje model vrednovanja postignuća učenika u hrvatskom i IB programu je različit. IB MYP program je utemeljen na prethodno utvrđenim kriterijima vrednovanja za svaku predmetnu skupinu te se napredak učenika izražava tijekom nastavne godine u razinama postignuća. Zaključna ocjena bazira se na zbroju konačnih razina postignuća po svim kriterijima vrednovanja te pretvara u ocjenu od 1 do 7 prema skali ocjenjivanja zadanoj od IB-a. Prema IB standardima od iznimne je važnosti da IB škole osiguravaju kontinuirano IB obrazovanje učenicima koji već pohađaju IB program bez uvjetovanja nastavka obrazovanja, o čemu se u nekoliko navrata očitovao i IB Worlds Schools Department (IB Regionalni ured u Haagu). Iz svega ovoga je razvidno da bi se navedenim izmjenama Pravilnika napokon osigurao nesmetani nastavak školovanja učenika u programu koji su prvotno izabrali, naročito stranih državljana koji se po završetku VIII. razreda (IB MYP3) u Republici Hrvatskoj nađu bez opcije obrazovne vertikale. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 127 | Mirna Ćurković | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, podržavam izmjene postojećeg pravilnika kojima bi se napokon omogućio učenicima nastavak obrazovanja u istom međunarodnom programu (MYP). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 128 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 12. | - predlažemo zadržati postojeće rješenje iz članka 20. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole te tome prilagoditi ostale odredbe Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 129 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 11. | - predlažemo zadržati postojeće rješenje iz članka 19. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole te tome prilagoditi ostale odredbe Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 130 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 10. | - predlažemo zadržati postojeće rješenje iz članka 18. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole te tome prilagoditi ostale odredbe Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 131 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatramo potrebnim jasnije definirati „dokazivanje zdravstvene sposobnosti kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaća u odabranom zanimanju” te naznačiti odnosi li se to na dokument Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija. Nadalje, predlažemo da se zadrži postojeće rješenje iz članaka 18., 19. i 20. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole sukladno kojima se jedan dodatni bod dodaje na broj bodova utvrđen tijekom postupka vrednovanja za učenike sa zdravstvenim teškoćama i učenike koji su imali otežane uvjete obrazovanja uslijed ekonomskih, socijalnih i odgojnih čimbenika, odnosno zadržati postojeće rješenje u pogledu vrednovanja uspjeha tih kandidata. Ujedno predlažemo da se tekst Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika prilagodi tome na odgovarajući način. Nejasno je na kojim se pokazateljima temelji prijedlog da se jedan bod ne dodaje na broj bodova utvrđen tijekom postupka vrednovanja za učenike sa zdravstvenim teškoćama i učenike u otežanim uvjetima obrazovanja, odnosno koji su pozitivni pomaci učinjeni u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju za ove kategorije djece, a koji bi opravdali prijedlog da jedan dodatni bod više za njih ne vrijedi. Navedene okolnosti mogu utjecati, kao što su mogle utjecati i do sada, na obrazovni uspjeh učenika sa zdravstvenim teškoćama i učenika koji su imali otežane uvjete obrazovanja uslijed ekonomskih, socijalnih i odgojnih čimbenika. Smatramo potrebnim objasniti detaljne razloge za uvođenje ove promjene te podastrijeti stručnu analizu koja je dovela do toga da se predlažu promjene za ove kategorije učenika. Napominjemo da smo upoznati s neujednačenim postupanjem liječnika pri dokazivanju težih zdravstvenih teškoća i izdavanju potvrda o postojanju težih zdravstvenih teškoća prethodnih godina. Podsjećamo da smo Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu zdravstva, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bili preporučili izraditi jedinstvene upute i sustav kontrole izdavanja potvrda te, ako je potrebno, revidirati kategorizaciju zdravstvenih teškoća kako bi svi liječnici školske medicine mogli jedinstveno postupati u interesu djece. Međutim, smatramo neprimjerenim da se djeca zakidaju zbog nemogućnosti uvođenja reda i ujednačenog postupanja liječnika prilikom izdavanja liječničkih potvrda. Podsjećamo da i postojeća odredba članka 19. Pravilnika koja govori o vrednovanju uspjeha kandidata sa zdravstvenim teškoćama ističe teže zdravstvene teškoće i/ili dugotrajno liječenje kao razloge koji su utjecali na postizanje rezultata tijekom prethodnog obrazovanja i/ili značajno suzili mogući izbor srednjoškolskog programa. Različito i neujednačeno tumačenje ove odredbe u praksi ne bi smjelo biti na štetu djece. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Dokazivanje zdravstvene sposobnosti provodi se sukladno dokumentu Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u I. razred srednje škole koji je javno dostupan i na mrežnim stranicama Ministarstva od 2015. godine, a s tim su dokumentom upoznate i sve nadležne institucije koje izdaju navedene dokaze. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 132 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK | Smatramo da je izmjenama i dopunama Pravilnika potrebno predvidjeti posebne odredbe o načinu i postupku vrednovanja kandidata koji su prethodno obrazovanje završili u inozemstvu, na način kojim će se tim kandidatima olakšati pristup srednjoškolskom obrazovanju. Prethodnih godina susretali smo se sa slučajevima u kojima su obrazovni sustavi iz kojih učenici dolaze posve različiti od hrvatskog obrazovnog sustava. Primjerice, svjedočili smo da su učenici bili zakinuti u postupku vrednovanja za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, pa čak dovedeni i u diskriminirajući položaj jer je vrednovanje školskog rezultata (uspjeha) provedeno je na način kojim se nije uvažila činjenica različitosti i nekompatibilnosti inozemnog sustava vrednovanja s hrvatskim sustavom vrednovanja. Nadalje, s obzirom da se ovim izmjenama i dopunama predlažu promjene u smislu veće mogućnosti škola da provode provjere posebnih znanja iz nastavnih predmeta, između kojih, i iz Hrvatskog jezika, smatramo potrebnim voditi računa da provjera znanja iz Hrvatskog jezika može biti otežavajući i eliminacijski uvjet upravo za djecu koja su završila prethodno obrazovanje u inozemstvu. Za očekivati je da oni hrvatski jezik ne poznaju ili ga ne poznaju dovoljno dobro te bi ih se time dovelo u neravnopravan, potencijalno diskriminirajuć položaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Valja napomenuti da je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci (broj: U-II-2178/2015.) od 8. studenoga 2016., utvrdio da ministar znanosti i obrazovanja nije ovlašten ustanovljavati nova prava nego samo elemente i kriterije za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Nadalje, utvrdio je da se odredbama članka 22. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (Narodne novine, 49/2015.), djecu hrvatske državljane, a koji su se školovali u obrazovnom sustavu drugih zemalja (izvan Republike Hrvatske), stavlja u povoljniji položaj naspram ostalih kandidata te je stoga ukinuo članak 22. istoga Pravilnika. Navedena se Odluka primjenjuje od 1. ožujka 2017. godine. S obzirom na sve navedeno, djeci hrvatskih državljana čiji su roditelji državni službenici koji su, po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske, bili upućeni na rad u inozemstvo nije moguće izdati posebnu suglasnost za izravan upis. |
| 133 | ZLATAN DINKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Podržavam ideju vraćanja prijemnog ispita u srednje škole - svaka škola može osmisliti prijemni iz onih predmeta i provjerom onih znanja za koja smatra da će joj omogućiti dobivanje najboljih kandidata za određeni program. Smatram da bi uspjeh na prijemnom ispitu trebao donositi najviše 60% od ukupnog broja bodova, a uspjeh u osnovnoj školi najviše 40%. Na taj način bi se smanjio sad već teško izdrživ pritisak na nastavnike i osobito na učenike da imaju što veće ocjene (trenutno je stanje takvo da neke gimnazije odmah možete prekrižiti ako u osnovnoj školi niste imali prosjek 5.0 posljednja četiri razreda, što je suludo). Također vjerujem da su srednje škole sposobne same osmisliti prijemne ispite (kao što su to uostalom nekad činile) i osigurati nepovredivost ispitnog postupka (što su uredno posljednjih nekoliko godina činile one škole koje su imale dopuštenje za održavanje prijemnog ispita). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 134 | ZLATAN DINKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Imam primjedbu vezanu uz dodatne elemente vrednovanja na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju (članak 16. Pravilnika) i rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava (članak 17. Pravilnika) jer se evidentno ovim prijedlogom izmjena ta dva članka uopće neće mijenjati, a trebali bi. 1. U trenutnoj situaciji, u kojoj je dopušteno da prijemni ispit kod onih škola koje ga imaju može nositi maksimalno 5 bodova (što će se, nadam se, također mijenjati), tablica u čl. 16 predviđa prevelik broj bodova (i pregrubo raspoređenih). Slažem se da prva tri mjesta za pojedince na državnom ili međunarodnom natjecanju nose izravan upis, ali preostale bodove bi trebalo smanjiti jer npr. samo 1 bod predstavlja iznimno veliku razliku na rang-listi, a dodjeljuje se za sudjelovanje kao pojedinac ili član skupine na državnom/međunarodnom natjecanju. Dajem stvaran primjer: za upis u prirodoslovno-matematički smjer jedne zagrebačke gimnazije (dakle STEM područje) dijete koje je bilo 11. na državnom natjecanju iz hrvatskog jezika ostvarilo je 1 dodatni bod, no dijete koje je bilo na državnom i potom međunarodnom natjecanju iz robotike nije dobilo nijedan dodatni bod samo zato što to natjecanje nije u Katalogu natjecanja i smotri AZOO-a. I kad smo već kod navedenog Kataloga - posve je nejasan kriterij uvrštavanja smotri i natjecanja u taj Katalog iako je sam Katalog vrlo bitan upravo zbog ostvarivanja dodatnih bodova. Baš nigdje na webu nisam uspio pronaći nikakav dokument koji bi propisivao kriterije i način prijave i uvrštavanja u Katalog ili verifikacije od strane AZOO-a. Prijedlog je, dakle, da se bodovi bitno finije razdijele (0.25 ili 0.5 je legitiman broj bodova, ne moraju biti samo cijeli brojevi). 2. Članak 17. propisuje dodatno vrednovanje rezultata na natjecanjima školskih sportskih društava i to također prema tablici navedenoj u članku iz koje je razvidno da se boduje samo postignuće na državnoj razini (dakle u organizaciji Hrvatskog školskog sportskog saveza) i to samo ekipno jer je to jedini način na koji neka škola može sudjelovati (ekipa od najmanje tri člana). Mogu zamisliti da je ideja u začetku bila vrijedna - promicati sport i bavljenje sportom među djecom unutar škola, no na kraju to izgleda ovako: svaki nastavnik tjelesnog u svojoj školi uglavnom promiče one sportove koji su njihov osobni izbor, druge zanemaruje i ne šalje obavijesti o održavanju natjecanja ili ih šalje sporadično, ili promiče i prijavljuje ekipe samo na one sportove koji ne iziskuju prevelik angažman, opremu i sl. U posljednjih nekoliko godina to su uglavnom badmington i kros. U takvoj situaciji događa se da interesa za natjecanja u organizaciji školskih sportskih društava nema ili je vrlo malen (iako je dijapazon sportova koji se načelno nude u HŠSS-u nominalno velik), a takav je i odaziv na natjecanja pa se za mnoge sportove natjecanja državne razine niti ne održavaju. Tako bodove dobiju samo ona djeca koja se eto slučajno bave sportom za koji se državna razina određene godine ipak održi. I ponovno - razdioba bodova u tablici je pregruba - npr. za osvojeno treće mjesto kao član ekipe dobije se 1 bod, za drugo mjesto 2 boda itd. Član ekipe je i dijete koje je cijelo vrijeme sjedilo na klupi kao rezerva i nijednom nije ušlo u igru. Ako je njegova ekipa osvojila neko od prva tri mjesta, dobije dodatne bodove za upis (u rasponu od 1 do čak 3). Također znam takav slučaj. I tu opet dolazi do paradoksa (naveo sam ga i u komentaru članka 14. postojećeg Pravilnika) - rezerva s klupe dobit će i do 3 boda, a dijete koje je možda kategorizirani sportaš ili na nacionalnoj rang-listi ili sudjelovalo u svojem sportu na međunarodnim natjecanjima visokog ranga neće dobiti nijedan bod jer eto hoće u gimnaziju u "redovan" razred, a ne onaj za sportaše. Iznimno kompliciranu proceduru organizacije natjecanja školskih sportskih društava i HŠSS-a neću ni spominjati, ali nju bi također trebalo mijenjati - samo kao primjer, da bi se organiziralo natjecanje državne razine pri HŠSS-u, potrebno je da nacionalni sportski savez za određeni sport uputi pismo namjere HŠSS-u i potom kompletno organizira i financira dotično državno natjecanje koje će se onda voditi kao natjecanje HŠSS-a (?!) Ako već ne za međunarodna natjecanja, mislim da doista ne bi bio problem da pojedini nacionalni sportski savezi dostave AZOO-u popis državnih natjecanja za svoj sport, na kojima bi se vrednovalo osvojeno prvo mjesto (ili prvo do treće, kako se već odluči) nekim brojem bodova (ponovno, ne mora biti cijeli bod, može pola boda...) | Primljeno na znanje | Komentar se odnosi na odredbe koje nisu predmet izmjena i dopuna Pravilnika. |
| 135 | ZLATAN DINKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 9. | U postojećem članku 14. opisan je vrlo detaljan postupak bodovanja i rangiranja kandidata prema sportskim postignućima, ali isključivo za upis u razredne odjele za sportaše. Zašto se takvim kandidatima sportski uspjeh ne vrednuje i za upis u one srednje škole/gimnazije koje nemaju posebne razrede za sportaše? Na ovaj način se pretpostavlja da sva djeca sportaši (kategorizirani ili na rang-listi nacionalnog saveza) žele u sportske razrede (a vrlo je malo gimazija koje ih imaju), a ako ne žele, onda im se sportski uspjesi ne valoriziraju već se gleda samo jesu li postigli nešto na državnim natjecanjima u organizaciji nacionalnog školskog sportskog saveza (postignuća vrednovana u članku 17. postojećeg Pravilnika). To dovodi do paradoksalnih situacija - npr. dijete koje želi u "redovnu" gimnaziju i kategorizirani je sportaš i/ili na rang-listi nacionalnog saveza i sudjeluje na međunarodnim sportskim natjecanjima neće dobiti nijedan dodatni bod, ali da je sudjelovalo na natjecanju HŠSS-a (nacionalni rang, bitno manje sudionika), koja se vrlo nesustavno i rijetko održavaju za pojedine sportove, dobilo bi dodatni bod. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.U skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. Naime, sportske aktivnosti dostupne su svim učenicima u sklopu školskih športskih društava. Također, Odluka Ustavnoga suda U-II-2168/2013 (Narodne novine, broj 50/2014) govori o tome da „trebaju postojati ozbiljni i relevantni razlozi zbog kojih bi specifične aktivnosti, kao što su primjerice sport ili glazba, trebale imati općenitu prednost za upis u škole kojih profil nije vezan uz samo te aktivnosti“. |
| 136 | Andreja Vukelja | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 137 | Biljana Agotić Smital | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Ne slažem se sa predloženim izmjenama navedenim u čl. 2, stavak.2. Naime, izuzimanje učenika koji su pohađali osnovnu školu prema međunarodnom programu od polaganja prijamnog ispita nije pošteno i nije fer prema svim ostalim učenicima osnovnih škola čiji su đaci i roditelji niz godina pod velikim pritiskom zbog ocjena (koje trebaju biti neprirodno visoke) i prijamnog ispita koji im slijedi žele li se upisati u neku od boljih srednjih škola. Naročito sam zatečena prijedlogom da se određena kategorija đaka upisuje izravno, bez obzira na ocjene iz osnovne škole i bez ikakve provjere stečenog znanja. To smatram ne samo stručno neutemeljenim i diskriminirajućim, već i dugoročno opasnim presedanom, jer poruku koju šaljemo djeci (i roditeljima) jest da se u školu može upisati ako se završi skupa osnovna škola prema međunarodnom programu, bez obzira na nominalni uspjeh i bez obzira na stvarnu razinu znanja. Slažem se da upis na temelju ocjena kao najvažnijeg kriterija nije dobar pristup (naročito za učenike koji dolaze iz stranih obrazovnih sustava čiji su kriteriji ocjenjivanja drugačiji od naših), no upravo zbog toga je uvođenje prijamnog ispita s ciljem utvrđivanje stvarne razine stečenog znanja ZA SVE PRISTUPNIKE jedini logičan, stručno utemeljen i pošten kriterij selekcije kandidata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 138 | DARKO KANJUH | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Podržavam u potpunosti PROMJENE Pravilnika koje su opisane u članku 2, a vezane uz promjenu članka 5 postojećeg Pravilnika i dodavanje novog Stavka 2 vezanog uz neprimjenjivanje kriterija upisa po postojećem Pravilniku za učenike koji su se školovali i koji nastavljaju školovanje po istom međunarodnom programu. Smatram da je neprihvatljivo da se bilo koji koji pravilnik, zakon ili javni dokument u RH mijenja pod pritiskom pojedinaca ili interesnih skupina, pa tako i ovaj. Trenutni Prijedlog definitivno potiče na lobiranje, nepotizam i korupciju, te je za svaku osudu! Izuzimanje tih kandidata od elemenata i kriterija upisa propisanih za sve ostale kandidate u državi koji se moraju natjecati prema svojim sposobnostima značilo bi izrazito pogodovanje i diskriminaciju, što je nedopustivo. S poštovanjem, Darko Kanjuh, prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 139 | BRANKA CIGROVSKI | PRAVILNIK, Članak 1. | Poštovani, Smatram da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata trebaju ponovno uvrstiti: - dodatni bodovi za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pohađali paralelno i glazbenu/plesnu školu te je završili s uspjehom, te tako nagraditi veliki trud i puno rada; | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom ili plesom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 140 | Morana Bušelić | PRAVILNIK | Poštovani, moja kći završava osnovnu školu u Belgiji po nacionalnom (dakle, ne međunarodnom programu), te bi na jesen trebala upisati srednju školu u Zagrebu. U Bruxelles je cijela obitelj stigla kao pratnja meni, koja protekle četiri godine ovdje radim kao diplomat RH. Tu dolazimo do problema: kao vrlo dobra učenica, koja se, osim hrvatskim, aktivno služi francuskim, engleskim i flamanskim, moja kći vrlo vjerojatno neće biti u mogućnosti upisati niti jednu gimnaziju u Zagrebu, jer u RH ne prelazi bodovni prag s uspjehom koji je u Belgiji među boljima. Ispada da smo je odlaskom na francusko govorno područje - gdje je postepeno svladavala jezik do potpuno tečnog u govoru i pismu - zapravo za sav taj napor kaznili te mi je ta pomisao neshvatljiva. Svjesna sam presuda Ustavnog suda koji djeci diplomata više ne omogućuje direktan upis u srednje škole, ali mislim da bi se trebao naći određeni modalitet za upis ove djece (njih doslovno tek nekoliko godišnje), koja godinama ulažu velike napore kako bi se uklopila u inozemne školske sustave, a da bi im se povratkom u vlastiti, hrvatski, u startu zatvorila vrata. Nadam se da ćete pronaći vremena za pozabaviti se ovim problemom, zbog obitelji kao što je moja, koje su zbog rada za RH svojevoljno otišle iz svojih komfornih zona, a što na svojoj koži nerijetko najteže iskuse upravo djeca. I zato vjerujem da im ta ista država neće dodatno otežati ionako kompleksan povratak. Ponavljam - radi se o tek nekoliko djece godišnje i ne nužno svake godine. Sigurna sam da određena kompromisna rješenja postoje i duboko vjerujem da ćete nam nastojati izaći ususret. S poštovanjem, Morana Bušelić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Valja napomenuti da je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj Odluci (broj: U-II-2178/2015.) od 8. studenoga 2016., utvrdio da ministar znanosti i obrazovanja nije ovlašten ustanovljavati nova prava nego samo elemente i kriterije za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Nadalje, utvrdio je da se odredbama članka 22. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (Narodne novine, 49/2015.), djecu hrvatske državljane, a koji su se školovali u obrazovnom sustavu drugih zemalja (izvan Republike Hrvatske), stavlja u povoljniji položaj naspram ostalih kandidata te je stoga ukinuo članak 22. istoga Pravilnika. Navedena se Odluka primjenjuje od 1. ožujka 2017. godine. S obzirom na sve navedeno, djeci hrvatskih državljana čiji su roditelji državni službenici koji su, po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske, bili upućeni na rad u inozemstvo nije moguće izdati posebnu suglasnost za izravan upis. |
| 141 | ANDREA BEGANOVIĆ RIDŽAL | PRAVILNIK | Poštovani, nisam zapravo sigurna koliko je u redu za djecu koja su dvije godine učili malo u školi, pa malo online, provođenje prijemnih ispita. Svaki profesor se snalazio na svoj način oko odrađivanja online nastave, te vrednovanja znanja učenika. Neki su profesori davali puno od sebe kako bi djeci olakšali ovaj načinu rada. No mnoga djeca se nisu dobro snašla u online učenju. U nekim predmetima nisu se adekvatno odradile neke nastavne cjeline. Stoga smatram da provođenje prijemnih ispita nije dobra odluka. Smatram da djeca sa zdravstvenim teškoćama (asthma) trebaju dobiti dodatni bod za upis stoga što zbog zdravstvenih razloga moraju biti na liječenju, ne uspjevaju nastavu pratiti u školi no prate je preko poslikanih bilježnica i samostalnog učenja koje je uveliko drugačije i zahtjevnije od praćenja nastave u školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. |
| 142 | Mirela Furdin | PRAVILNIK, Članak 2. | Želim ovdje izjaviti kako se u potpunosti slažem s Očitovanjem Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Dodala bih kako smatram da je neprihvatljivo da se bilo koji koji pravilnik, zakon ili javni dokument u RH mijenja pod pritiskom pojedinaca ili interesnih skupina, pa tako i ovaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 143 | MAGDALENA MIJAKOVIĆ ALOZIEUWA | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Na popis bi trebalo dodati JEZIČNU GIMNAZIJU koja uopće nije navedena i na popis predmeta posebno važnih za upis staviti DRUGI STRANI JEZIK. U školama za turizam i ugostiteljstvo bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan ispred povijesti i geografije. U umjetničkim školama glazbenog smjera bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan (talijanski, njemački, francuski) ispred likovne kulture. Naime u srednjim glazbenim školama su ti jezici obvezni predmeti, naročito za pjevače (talijanski i njemački), i za obou (francuski). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 144 | MAGDALENA MIJAKOVIĆ ALOZIEUWA | PRAVILNIK, Članak 4. | ČLANAK 3. i 4. "Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 145 | Ambasada RP w Zagrzebiu | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Koristimo ovu priliku poslati mišljenje u vezi s uvođenjem pravnih izmjena u hrvatskom sustavu obrazovanja te izraziti svoju podršku uvođenju novih zapisa u članku 2. st. 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole. Funkcioniranje međunarodnih obrazovnih programa od neprocjenjive je važnosti kako u razmjerima pojedine države tako i u svijetu. Obrazovanje u IB sustavu izvrsna je platforma za razmjenu međunarodnih iskustava, između ostalog i zbog činjenice da se u njemu susreću djeca sa svih kontinenata zajedno s djecom iz zemlje u kojoj škola djeluje. Djeca stranaca također se integriraju kroz dopunsku nastavu s učenicima lokalnih škola, dijeleći svoja iskustva i unaprjeđujući međusobne jezične vještine. Ove su škole neophodne jer omogućuju nastavak školovanja djeci diplomata i iseljenika čija se specifičnost rada temelji na premještanju po različitim zemljama i kontinentima. Važno je djeci koja su u osnovnoj školi pohađala međunarodni program omogućiti nastavak obrazovanja u srednjoj školi u istom programu. Takva shema funkcionira u cijelom svijetu (Primary Years Programme PYP – dob 3-12, Middle Years Programme MYP – dob 11-16 i IB Diploma Programme), a mogućnost obrazovanja u srednjoj školi s IB programom osigurava kontinuitet školovanja u istom sustavu. Djeca stranaca koji privremeno borave u Hrvatskoj, a školuju se na engleskom jeziku u IB programu, nemaju mogućnost pohađati srednju školu koja djeluje na lokalnom jeziku zbog razlika u programu i nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika. Za ovu djecu ne postoji niti jedna alternativa nego nastaviti školovanje u MYP4 i MYP5 (stupanj srednje škole). Ipak, djeca koja sudjeluju u IB programu također ispunjavaju svoje obvezno obrazovanje prema lokalnim propisima postupnim učenjem hrvatskog jezika. Uz to, uzimajući u obzir načelo reciprociteta koji je temelj diplomatskih odnosa između pojedinih zemalja, želimo naglasiti da, primjerice, u Poljskoj postoji preko 50 škola koje nude IB program, kako u javnim tako i u privatnim školama, a hrvatski diplomati nemaju problema da svojoj djeci omoguće školovanje u IB programu, koji je univerzalni program. Zahvaljujemo na prilici da iznesemo svoje mišljenje i duboko se nadamo da će se naš glas čuti tijekom izmjena zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 146 | Marina Bilić | PRAVILNIK, Članak 2. | Očitovanje Školskog odbora XV. gimnazije na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole U sustavu javnog osnovnoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj postoji nekoliko osnovnih škola koje provode međunarodne programe, pa tako postoje, primjerice, Bright Horizons – International British School of Zagreb, Njemačka međunarodna škola, Francuska međunarodna škola, Osnovna škola Kreativan razvoj – The British International School of Zagreb, American International School of Zagreb. Međutim, samo Osnovna škola Matije Gupca provodi „isti“ međunarodni program koji se izvodi u XV. gimnaziji – International Baccalaureate. U tijeku je javno savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Za XV. gimnaziju je sporan stavak 1. članka 2. Pravilnika, koji glasi: „U članku 5. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za kandidate koji su u najmanje prethodna tri razreda polazili međunarodni program, a nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu, pri upisu u I. razred srednje škole ne primjenjuju se elementi i kriteriji propisani ovim pravilnikom.“ Sporna izmjena Pravilnika omogućava svim učenicima samo jedne od osnovnih škola koje provode neki međunarodni program izravan upis u I. razred međunarodnog IB programa u XV. gimnaziji, i to bez provođenja klasifikacijskog postupka, bodovanja uspjeha postignutog u prethodnom školovanju i bez pristupanja posebnoj provjeri znanja. Primarno se ističe kako bi stupanje takve odredbe na snagu bilo protivno važećim propisima Republike Hrvatske koji reguliraju ovu materiju i to Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, dalje: Zakon) te trenutno važećem Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (NN 49/15, 109/16, 47/17), a koji izrijekom nalažu da se odgoj i obrazovanje u srednjoj školi temelje na jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima, te da pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu. Kao što je istaknuto, u sustavu osnovnog školstva provodi se nekoliko međunarodnih programa, dok na srednjoškolskoj razini u javnom školstvu postoji samo jedan, International Baccalaureate program. Ovakvom regulacijom upisa u taj međunarodni program onemogućuje se učenike koji su u osnovnim školama polazili redovan, nacionalni program ili drugi međunarodni program da nastave školovanje u nekom međunarodnom programu na srednjoškolskoj razini, s obzirom da nemaju alternativu. Istovremeno, jasno je kako se predloženom izmjenom ne rješava nekoliko puta problematizirano pitanje upisa djece koja nemaju alternativu školovanju u međunarodnim programima (primjerice, djece diplomatskog osoblja stranih država) jer im se onemogućava upis u međunarodni program XV. gimnazije uzimajući u obzir kako će upisna kvota biti popunjena djecom iz jedne škole, koja „nastavljaju“ školovanje u okviru istog programa. Najbitnije stavke vezane uz jedinu osnovnoškolsku ustanovu koja provodi isti međunarodni program kao i XV. gimnazija: - XV. gimnazija je samostalna pravna osoba – odgojno-obrazovna ustanova, koja djeluje u okviru hrvatskog obrazovnog sustava i pri tome mora poštovati važeće zakone i druge propise Republike Hrvatske, - osnovna škola koja provodi prva tri razreda IB MYP, kao i ostale osnovne škole, je također zasebna pravna osoba, i ne postoji i ne može postojati automatizam kojim bi upis u jednu osnovnu školu značio izravan upis u drugu srednju školu, - XV. gimnazija IB programe provodi od 1991. i pri tome svakih 5 godina prolazi proces evaluacije kojim IB organizacija vrednuje izvođenje programa, pri čemu je XV. gimnazija dužna podastrijeti niz dokumenata kojima dokazuje obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u skladu s principima programa, između ostalih i Pravilnik o upisu, na što IB organizacija nikada nije imala nikakvu primjedbu. Valja naglasiti kako, suprotno iznesenim stavovima i suprotno izričaju sporne odredbe, upis u MYP4 IB programa ne predstavlja „nastavak“ školovanja: kurikulum predmeta koji se izvode u međunarodnim programima podložan je propisima koji u Republici Hrvatskoj utvrđuju obvezne sadržaje koji se u sklopu odgojno-obrazovnog rada moraju prenijeti učenicima u srednjoškolskom obrazovanju. Dapače, prilagođavanje kurikuluma međunarodnog programa normativnom uređenju nacionalnog sustava obrazovanja predstavlja i obvezu srednjih škola koje izvode međunarodne programe sukladno pravilima međunarodnih organizacija koje licenciraju srednjoškolske ustanove za izvođenje tih programa. Slijedom toga, premda se radi o programu koji se izvodi i u jednoj osnovnoj školi, kurikulum predmeta je prilagođen srednjoškolskom programu u smislu obrazovnog sustava Republike Hrvatske i stoga ne predstavlja „nastavak“ obrazovanja, već stepenicu istovjetnu prelasku iz osmog razreda osnovne škole u prvi razred srednje škole. Nadalje, postupanje prema predloženoj odredbi vjerojatno bi predstavljalo grubo kršenje jednakosti kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Naime, preostale izmjene Pravilnika omogućuju svakoj srednjoj školi vrednovanje kandidata s obzirom na program koji izvodi i to kroz provođenje posebne provjere znanja uz izostavljanje ranije propisanih kriterija koje je škola morala zadovoljavati kako bi mogla provoditi takvu provjeru. Ovakva izmjena, međutim, učenike jednog međunarodnog programa jedne osnovne škole stavlja u povoljniji položaj naspram ostalih kandidata koji bi željeli srednjoškolsko obrazovanje nastaviti u tom međunarodnom programu. Drugim riječima, kandidati ostvaruju pravo na izravan upis, čime se stvara nejednakost među učenicima koji konkuriraju za upis u prvi razred srednje škole, neovisno o programu. Kao takvo, predstavlja diskriminaciju jer se bez postojanja opravdanog razloga skupina učenika jedne škole stavlja u (ne)povoljniji položaj u odnosu na sve učenike svih drugih škola u usporedivoj situaciji. Postupanje na opisani način protivno je i odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje kako pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima, u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu, a poštujući načelo jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima. Pohađanje međunarodnog programa u osnovnoj školi je osobni odabir učenika odnosno njihovih roditelja, u skladu s njihovim financijskim mogućnostima, i nastavak pohađanja istog programa u točno određenoj srednjoj školi ne može biti imperativ nauštrb prava svih ostalih zainteresiranih kandidata. Ministarstvo znanosti i obrazovanja i XV. gimnazija imaju ustavnu i zakonsku obvezu osigurati jednaku primjenu zakona za sve zainteresirane pojedince, a ne podleći pojedinačnim pritiscima i zadovoljavanju partikularnih interesa nekolicine upornih i glasnih pojedinaca. Uostalom, jedan od sličnih takvih prijašnjih pokušaja je dobio čak i svoj ustavnosudski epilog u obliku ukidanja nezakonitih odredbi Pravilnika: odredbe Pravilnika o elementima i kriterijima upisa za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole koje su se odnosile na davanje prednosti pri upisu određenim skupinama kandidata već su bile predmetom ocjene ustavnosti i zakonitosti, prilikom koje ocjene nisu prošle test razmjernosti i zbog čega su od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske ukinute. Predložene izmjene ovog Pravilnika bile bi ocijenjene na isti način od strane istog suda, odnosno, ne bi zadovoljile test razmjernosti u svojoj primjeni na različite skupine učenika. Slijedom svega navedenog, predlaže se izostaviti odredbu čl. 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole iz konačnog teksta Pravilnika. Ovo očitovanje jednoglasno je usvojio Školski odbor XV. gimnazije na 16. sjednici održanoj 10. ožujka 2022. godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 147 | Marina Hodak | PRAVILNIK, Članak 4. | 1. Kod upisa u srednje škole, kao glavni problem spominje se velik broj superodlikaša i navala na gimnazije, a nitko se ne zapita zašto svi žele upisati gimnazije. Puno je nelogičnosti i problema, a jedan od glavnih je i državna matura koja je rađena po gimnazijskom programu, pa većina budućih srednjoškolaca želi upisati gimnazije jer će imati veće šanse za daljnje školovanje i upis na fakultet. Tu je onda i pitanje strukovnih zanimanja, zašto netko npr. tko je završio srednju ekonomsku i želi kasnije upisati Ekonomski fakultet (znači svoje znanje proširiti na višu razinu, završiti visoko obrazovanje u svojoj struci) ima zbog državne mature (koja je za sve ista i koja ne sadrži strukovne predmete) manje šanse upisati taj fakultet od nekoga tko je završio gimnaziju. Ima tu još puno nelogičnosti upisa na više škole nakon srednjih (osobito medicinske struke), ali ovo nije ta tema. Zaključak je da je i to jedan od problema navale na gimnazije i superodlikaša. 2. Što se tiče ukidanja dodatnog boda za zdravstvene poteškoće, mislim da nije rješenje ukinuti nešto zbog toga što to neki zloupotrebljavaju, već treba uvesti drukčija pravila, uvjete i strože kontrole, radi onih kojima je to zaista potrebno. Taj jedan bod puno znači djeci koja zaista imaju zdravstvene poteškoće. 3. Vidim da se mnogi zalažu za uvođenje dodatnog boda zbog drugog stranog jezika, čak neki idu toliko daleko pa predlažu da bi taj drugi jezik bio i jedan od uvjeta upisa u npr. jezične gimnazije i slično. Slažem se sa dodatnim bodovanjem drugog stranog jezika, ali mislim da se za uvesti dodatne bodove za drugi jezik, treba krenuti od generacija koje će tek sada imati izbor drugog jezika, gdje onda u startu djeca znaju da će im se to dodatno bodovati za upis u srednju školu, jer dok je ova generacija birala taj drugi jezik to je bilo u rangu izbora informatike. Dakle, današnjim osmašima nije bila obavezna informatika pa su je mnogi izabrali. Onda bi se sadašnjim osmašima trebala i INFORMATIKA dodatno bodovati za koju kao i za drugi jezik dolaze u suprotni turnus i trebaju dodatan trud i angažman. Također, slažem se da bi se trebale dodatno bodovati i ostale izvannastavne aktivnosti poput sportova, glazbenih škola, plesa i slično. Npr. djeca koja treniraju nogomet imaju barem 4 puta tjedno treninge prije ili poslije škole, vikendima utakmice. Za sada sportaši dobivaju dodatne bodove od svojih saveza samo ukoliko upisuju sportske gimnazije ili sportske razrede. Što je sa svima ostalima... 4. I na kraju prijemni ispiti...ove godine ispada da se sve podredilo zbog 5 traženih škola koje imaju navalu, i da tih 5 škola diktiraju stanje u državi. Svakako će prijemni smanjiti razliku između superodlikaša i odlikaša, ali trebaju se za to napraviti i neki drugi preduvjeti i promjene, a za ovu generaciju mislim da je to teško izvedivo, treba za promjene više vremena. Treba i napomenuti da je ova generacija posljednje dvije godine bila u specifičnim uvjetima života, covid19 im je diktirao život, imali su nastavu pod maskama, izostajali su iz škole što zbog online škole, što zbog sumnje na covid19 sebe, pa zbog sumnje na covid svojih ukućana, pa zbog sumnje na covid ostalih u razredu. Dakle, puno izostajanja sa nastave, puno online škole, i na sve to Zagrebačka i Sisačko-moslavačka županija još je na to sve imala i potres. Sve to treba imati u vidu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanje u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama ili pohađanje drugih izvannastavnih aktivnosti, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 148 | ZRINKA TOPLIČAN | PRAVILNIK, Članak 2. | Imam potrebu iskazati apsolutno NE slaganje s predloženim izmjenama u čl. 2., st. 2. Ovoga Prijedloga iz nekoliko razloga. 1. Ovaj prijedlog je protuustavan i protuzakonit! Ustavom RH je izričito naglašeno da je obrazovanje u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Ovakvim izmjenama bi se direktno pogodovalo samo jednoj skupini učenika-učenicima OŠ Matija Gubec koji pohađaju MYP program, te im se omogućio direktan upis u jedinu zagrebačku školu koja provodi MYP-XV. gimnaziju, dok bi se učenike ostalih osnovnih škola stavilo u daleko nepovoljniji položaj s obzirom da bi veliki dio upisne kvote već unaprijed bio popunjen. Drugim riječima, upisom u 6.razred OŠ Matija Gubec u MYP imali bi zagarantiran direktan upis u jednu od najelitnijih i najkvalitetnijih gimnazija u RH-XV.gimnaziju ! 2. Prema ovome Prijedlogu, neovisno o sposobnostima učenika, svi učenici koji su pohađali MYP bi automatizmom nastavi školovanje u jedinoj zagrebačkoj gimnaziji koja provodi IB MYP zajedno s IB DIP programom; XV. gimnazija. Oba IB programa koje XV. Gimnazija provodi se vrlo zahtjevna (20. godišnje iskustvo rada u oba programa), a ovim Prijedlogom bi se negativno utjecalo na mogući nivo postignuća učenika, s obzirom da se upis ne bi temeljio prvenstveno na njihovim sposobnostima, kvaliteta programa koji škola provodi bi se srozala, a time i postignuće na međunarodno vrednovanoj maturi koja je neovisna o školi/državi u kojoj se provodi. 3. „Argument“ da je riječ o nastavku školovanja prema istom programu nije točan, što je jasno vidljivo iz raspisanih opisa kriterija ocjenjivanja (descriptors, dostupni širem pučanstvu) koji nisu identični za MYP1-3 (ekvivalent razredima 6.-8- OŠ) i za MYP 4-5 (ekvivalent razredima 1.-2. SŠ). 4. „Argument“ da bi se ovakvim Prijedlogom potaklo ostale srednje škole/gimnazije na uvođenje MYP-a ne stoji, jer proces dobivanje licence za provođenje navedenog programa nije nimalo jednostavan i poprilično je dugotrajan. 5. „Argument“ da u ostalim zemljama koje provode IB MYP učenici imaju kontinuirano obrazovanje od MYP1-MYP5 ne stoji, jer je riječ o zemljama koje imaju propisano obavezno 10. godišnje obrazovanje, dok u RH to nije slučaj. Također, u stranim zemljama IB MYP i IB DIP se najčešće provode u sklopu privatnih škola koje nisu u sustavu državnih škola, za razliku od XV. gimnazije koja to jest i time podliježe zakonima svoje zemlje. 6. Postoje i druge osnovne škole koje provode školovanje prema međunarodnom programu. Ovim Prijedlogom su ti učenici stavljeni u znatno nepovoljniji položaj, a i na njih bi se mogao primijeniti „argument“ da su cijeli svoj učenički vijek školovani na engleskom jeziku i da nemaju alternativu što se tiče izbora srednje škole. Zaključak-ovaj prijedlog (osim što je protuzakonit i protuustavan) jest diskriminirajući za veliku većinu učenika visokih sposobnosti koji nisu pohađali „pravi program prave OŠ“ , a željeli bi nastaviti svoje školovanje po međunarodnom programu. Ovaj Prijedlog definitivno potiče na lobiranje, nepotizam i korupciju, te je za svaku javnu, a pogotovo pedagošku osudu! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 149 | Miroslav Klobučar | PRAVILNIK | Poštovani, iako situacija s upisima u 1. razred srednjih škola već godinama vapi za promjenama upitno je koliko su prijemni ispiti najbolje rješenje. Osobno držim da je mala matura kvalitetnije rješenje, ako ništa drugo a onda stoga jer bi svi ispiti bili jednaki, rezultati usporedivi a testovi čuvani. Ipak, niti jedan dodatni ispit nije NAJBOLJE RJEŠENJE. Najbolje rješenje jest ZAŠTITITI UČITELJE od neopravdanih pritisaka, uistinu im pokazati povjerenje u njihovu više godišnju stručnu procjenu kroz redoviti rad s učenicima i neće biti potrebe za dodatnim ispitima i stresovima zbog „poplave“ odlikaša. Dolje navedeno pišem iz pozicije upisnih komplikacija u Gradu Zagrebu. Možda navedeno nije moguće povezati s manjim sredinama. Nisam pročitao sve objave u ovom dijelu pa je moguće i da se ponavljam. Pitam se, koliko se prilikom ovih prijedloga razmišljalo o organizacijskim scenarijima koji bi se mogli dogoditi temeljem novih propisa... 1. S obzirom na to da učenici imaju mogućnost izabrati šest programa - ukoliko sve te škole odluče uvesti prijemni hoće li oni u nekoliko dana trebati pristupiti na šest prijemnih ispita? Na koji će se način srednje škole dogovoriti o rasporedu prijemnih ispita kako bi im svi učenici mogli pristupiti jer imaju na to pravo? Dok je bilo nekoliko škola koje s provodile ispite to je bilo lakše sada bi to mogao biti veliki izazov a o stresu učenika koji trebaju izaći na nekoliko prijemnih da ne govorim. Poznato mi je da u Estoniji imaju prijemne ispite za upise u srednje škole ali učenik izlazi u jednu školu na prijemni a bodovi se računaju i za ostale škole za koje se prijavio. 2. Što će se dogoditi ako se veliki dio učenika odluči prijaviti za škole koje nemaju prijemni. Moguće je da se stvori izniman pritisak na njih, podizanje bodova neophodnih za upis (moguće da se u te škole prijavi i puno onih s visokim brojem bodova iz straha od prijemnog), ispadanje većeg broja učenika – hoće li još imati priliku pristupiti školama koje imaju prijemni. Kako će taj dio biti „posložen“? Možda bi bilo jednostavnije odrediti obvezu prijemnog ispita za sve škole? 3. Velikom broju učenika ovo potpuni novitet i izniman stres hoće li dobiti obavijest o sadržaju koji je potrebno pripremiti i u kojem roku a da to ne bude u obliku pripremite gradivo tih i tih predmeta od petog do osmog razreda? Hoće li se organizacije koje pripremaju srednjoškolce za maturu uspjeti pripremiti i pokrenuti još jedan poslovni val priprema za upise - samo ovaj put za osmaše? 4. Što je sa žalbenim rokovima na tezultate prijemnih ispita? Poznato nam je da škole imaju problema s tužbama zbog natjecanja u znanju… kako će biti s ovim? Promjene su neophodne ali možda je ova predložena promjena došla u previše kratkom roku. Ukoliko imate odgovore na ova (i vjerojatno mnoga druga provedbena pitanja) možda sve prođe u redu. Nadam se ozbiljnoj analizi pristiglih primjedbi i naravno odgovorima na iste. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola, kao dio vanjskog i objektivnog vrednovanja, a koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. Intencija prijamnih ispita je da tu mogućnost koriste one škole koje imaju puno veći broj prijavljenih učenika od broja učenika koje mogu upisati, a opravdanost svakog zahtjeva procjenjivat će Ministarstvo te davati prethodnu suglasnost. I do sada je svake godine nekoliko najtraženijih srednjih škola provodilo prijamne ispite i međusobno se dogovaralo o terminima ispita kako ne bi bilo preklapanja te nije bilo nikakvih problema u provedbi. Sukladno odluci o upisu učenika koju svake godine donosi ministar, prijamni ispiti provode se kroz nekoliko dana, primjerice u ljetnom roku 2021. prijamni ispiti provodili su se tri dana. Rokovi za iskazivanje žalbe na prijamne ispite detaljnije se propisuju u odluci o upisu učenika koju svake godine donosi ministar. |
| 150 | Natalija Matković | PRAVILNIK | Poštovani, ovim Pravilnikom, ako sam dobro razumjela, kandidatu sa zdravstvenim teškoćama više se ne dodaje jedan bod na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja za programe obrazovanja za koje posjeduje stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Mišljenja sam da su učenici s velikim zdravstvenim teškoćama prilično ograničeni u izboru srednjoškolskih obrazovnih programa, što bi im trebalo kompenzirati barem tim jednim dodatnim bodom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. |
| 151 | Dražen Kocijan | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Podržavam promjene Pravilnika koje su opisane u članku 2, a vezane uz promjenu članka 5 postojećeg Pravilnika i dodavanje novog Stavka 2 vezanog uz neprimjenjivanje kriterija upisa po postojećem Pravilniku za učenike koji su se školovali i koji nastavljaju školovanje po istom međunarodnom programu. Drago mi je da su stručne službe Ministarstva obrazovanja podržale europsku i svjetsku praksu prava nastavka školovanja po istim međunarodnim programima, kako za učenike koji su državljani Hrvatske, čiji roditelji rade ili su radili u inozemstvu, tako i za djecu stranih državljana koja su privremeno na školovanju u Hrvatskoj radi poslova koje u Hrvatskoj obavljaju njihovi roditelji, bilo u predstavništvima stranih tvrtki ili u diplomatskim misijama. Bitno je da se u ovoj javnoj raspravi razlikuje školovanje na engleskom jeziku od školovanja po međunarodnom program, kao što je slučaj s International Baccalaureate (IB) programom. Budući da u Hrvatskoj jedino u XV. Gimnaziji postoji nastavak školovanja po IB programu, postojećim polaznicima IB programa u Hrvatskoj jednostavno se prekida školovanje te su isti prisiljeni upisivati potpuno druge nastavne programe na engleskom jeziku ili čak na hrvatskom jeziku, odnosno tražiti nastavak školovanja po istom međunarodnom programu izvan Republike Hrvatske. Većina roditelja djece koja pohađaju IB međunarodni program (u Hrvatskoj jedino prisutan u OŠ Matija Gubec) odabrala je ovo školovanje za svoju djecu jer su njihovi poslovi ili diplomatske karijere podložni čestim promjenama prebivališta, pa je nužno da i djeca mogu pohađati istu vrstu obrazovanja kroz IB program prilikom promjene zemlje stanovanja ili škole. Svi znamo je je XV. Gimnazija jedna od najcjenjenijih srednjih škola u Hrvatskoj, no IB program nije samo mjerljiv po prijemnom ispitu koji se sastoji od za tu svrhu odabranih kolegija. Iako podržavam prijemne ispite kao presjek dosadašnjih kriterija obrazovanja u osnovnim školama, ova izmjena je nužna ukoliko želimo biti dio europskog i svjetskog obrazovnog sustava. S poštovanjem, Dražen Kocijan | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 152 | Tanja Tratnjak Blažić | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, podržam ideju vrednovanja dodatnih znanja, posebice izbornog jezika jer se na taj način nagrađuje sav trud i vrijeme uloženo za učenje 2. stranog jezika. Podržavam i ideju uvođenja prijemnih ispita, ali ne preko noći. Puno toga je nejasno i nedorečeno.Tko će provoditi prijemne ispite, na koji način će se osigurati da su svi ispiti jednaki, provedeni pod istim uvjetima. Nadalje, tko će ih izrađivati i provoditi? Na koji način će se osigurati da nema mogućih muljaža, npr. saznavanja pitanja putem veza i poznanstava. I možda najbitinija stavka, svi roditelji i učenici neće biti svjesni promjena, odnosno da postoji mogućnost dodatnog provjeravanja znanja prilikom upisa u srednju školu te ni na taj način neće svi imati jednake uvjete upisa. Promjena načina upisivanja 5 do 12, odnosno prilikom objave nove Odluke o upisivanju, krajem svibnja, na kraju nastavne godine je nekorektno, nepošteno,a i nepedagoški posebice s obzirom na sve što su ta djeca prošla protekle 4 godine. Pravila igre svima moraju biti jasna i poznata početkom nove školske godine iliti potebno je sve sudionike upisnog procesa u 1. razrede srednje škole upoznati s elementima i kriterijima vrednovanja na početku školske godine, a ne dodavati na kraju. - Podržavam dodatno, ali jednako vrednovanje sudjelovanja i uspjeha u različitim područjima (glazbene škole, sportski klubovi, smotre, projekti, volontiranje...) neovisno o srednjoškolskom programu - potrebno je prepoznati djecu spremnu uložiti dodatni napor? - Smatram potrebnim dodatno bodovati učenje drugog stranog jezika (najmanje 4 godine tijekom OŠ). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 153 | Rajka Ivanko | PRAVILNIK | Poštovani, u potpunosti podržavam dodatnu provjeru znanja za upis u srednju školu uvođenjem prijemnog ispita kako bi se smanjila hiperprodukcija odlikaša u osnovnoj školi i kako bi djeca bila objektivnije ocjenjena. Lijep pozdrav ! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 154 | Marija Čelar | PRAVILNIK | Poštovani, od iznimne je važnosti u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrstiti dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Osim poticanja višejezičnosti, time bi se učenike poticalo na dodatno zalaganje i rad, koje po mome mišljenju, uvijek zaslužuju valorizaciju. S poštovanjem, Marija Čelar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 155 | Nataša Kletečki | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, smatram kako bi se trebao povećati broj dodatnih bodova za upis u škole iz STEM područja. Ispit koji provodi provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje bio bi bolje rješenje od prijemnih ispita jer bi omogućili ujednačavanje kriterija i veću objektivnost. Uvjeti za upis učenicima bi trebali biti poznati do kraja 1. polugodišta. Srdačni pozdravi, Nataša Kletečki. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 156 | DAMIR ČOLIG | PRAVILNIK | Poštovani, u potpunosti podržavam dodatnu provjeru znanja za upis u srednju školu uvođenjem prijemnog ispita kako bi se smanjila hiperprodukcija odlikaša u osnovnoj školi i kako bi djeca bila objektivnije ocjenjena. Lijep pozdrav ! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 157 | Kristina Starčević Glavatović | PRAVILNIK | Smatram da se u Posebne elemente bodovanja trebaju ponovno uvrstiti: -2 dodatna boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pohađali paralelno i glazbenu školu te je završili s uspjehom, te tako nagraditi trud i rad djece koja paraleno pohađaju 2 osnovne škole. -bodovi za uspjehe na natjecanjima glazbenih škola, jednako kao što se vrednuje i uspjeh u sportu - da se dostigne uspjeh u oba slučaja potrebno je puno rada i truda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. U skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. Naime, sportske aktivnosti dostupne su svim učenicima u sklopu školskih športskih društava |
| 158 | Tanja Paris | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, članak 9. stavak 1. ukoliko se mijenja treba dobro razraditi jer je nedorečen u smislu provjere posebnih znanja iz navedenih nastavnih predmeta stoga predlažem: „mogu provoditi pisane provjere usvojenosti ishoda prema važećem kurikulu iz nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika, Matematike, prvoga stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za ... ". Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 159 | Damir Dijaković | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Podržavam uvođenje st. 2. u članku 5. postojećeg Pravilnika kojim se predlaže omogućiti lakši nastavak školovanja učenicima koji su osnovnoškolsko obrazovanje u cijelosti ili djelomično prošli u međunarodnom programu. 1. Nekoliko je korisnika citiralo članak 66. Ustava, a što je, primijenjeno na ovaj slučaj, vrlo tendenciozno i potpuno promašeno. Da ilustriram apsurdnost takvog razmišljanja, upotrijebiti ću mutatis mutandis, kojim bi se moglo kontestirati kao protuustavno i protuzakonito (postojeći Pravilnici o provođenju upisa u 1. razred. XV gimnazije) da izjednačavanjem upisnih principa između nacionalnog i međunarodnog programa, MIOC oduzima prava učenicima koji su, iz raznoraznih razloga pohađali IB program školovanja, možda i cijelo svoje obrazovanje počevši od KG1 (vrtićko doba od 3 godine starosti). Prijedlog dopune članka 5. postojećeg Pravilnika ide upravo u smjeru rektificiranja procesa i definicije uvjeta i sposobnosti (ref. Ustav čl 66.) za učenike koji se, jednostavno rečeno, obrazuju u sistemu koji je vođen drugačijim uvjetima i ima drugačije definicije sposobnosti. Koji god bio razlog da su roditelji ili staratelji takvog učenika odlučili ili bili prisiljeni odabrati IB program školovanja od malih nogu, ovakva bi diskusija to trebala prepoznati i pozdraviti a ne a priori etiketirati kao „diskriminaciju“ te „korupciju, lobiranje, podmitljivost i nepotizam“. Najveće iznenađenje jest da to dolazi od nekih djelatnika u obrazovnom sistemu, a što nažalost ukazuje i na manjak međunarodnog iskustva i vizije koje je apsolutno neophodno za djelatnike u međunarodnim programima (nb. a bilo bi i vrlo korisno za reformu školstva RH). 2. Uvođenje dodatnih provjera znanja za upis u srednje škole je dobrodošlo. Problem MIOC-ovog „prijamnog“ u IB program jest opet primjena strukture nacionalnog programa. Pri tomu MIOC potpuno zanemaruje IB principe o sveobuhvatnosti obrazovanja u IB obrazovnoj filozofiji, a što je nažalost ekstenzija problema procjene znanja i kompetencije djece u školskom sustavu RH, a na što je upozorila većina korisnika. 3. Ipak, upisni sistem i dalje preferira prosjeke zaključnih ocjena, a koji u IB sistemu ima marginalnu vrijednost obzirom da se ocjene uvijek potkrepljuju opisnim mišljenjem nastavnika/profesora te sistemom koji uključuje periodičke, neovisne provjere (npr. International Schools' Assesment - ISA). To je jedan od elemenata provjere pri prijelazima učenika među IB školama u bilo kojem trenutku obrazovanja, a koje je iskusila većina korisnika s međunarodnim iskustvom. 4. Nastavno na to, sistemi ocjenjivanja u IB programima u drugim zemljama (ekvivalenti 5. do 8. razreda osnovne škole, dakle do MYP3), jednostavno rečeno, ne dozvoljavaju hiperinflaciju petica (superodlikaša), već većina ocjena gravitira srednjem rasponu (ekvivalenti 3 i 4 u RH) a što se najbolje vidi u primjeni gore spomenutog ISA testa koji jasno ukazuje da 90% učenika ulazi u tu zonu krivulje zvona (bell curve). Pri prijelazu u školski sistem RH ili konkretnije MIOC u slučaju IBa, primjenjujući visoki postotak bodovanja na rekalkulaciji prosjeka zaključnih ocjena, međunarodni učenik biva automatski eliminiran pri upisu bez obzira na afinitete i sposobnosti definirane IB konceptom. 5. Dodatno na to, važno je napomenuti da je IB koncept obrazovanja koji nema prijelaza iz osnovnog u srednjoškolsko obrazovanje (ne nužno unutar iste škole kako neki komentari neispravno i tendenciozno sugeriraju), koji je za MYP3 učenika vrlo traumatičan u obrazovnom sustavu RH, za razliku od gotovo svih drugih zemalja, po mom vlastitom iskustvu. 6. Prihvaćanje uvođenja novog st 2. u čl. 5. u kratkom roku riješilo bi gore navedene nekonzistentnosti. Diskusija o toj dopuni ne bi se smjela svesti na višegodišnje „prepucavanje“ između OŠ M. Gubec i MIOC-a, a na što nažalost upućuju brojni komentari. Tu je prvenstveno interes grupe djece, u nekoliko generacija, koja je „odradila“ veći ili manji dio svog obrazovanja po IB programu, u ili izvan RH. Umjesto da se razgovor o dodatku st. 2. u čl. 5. vodi konfrontirajućim argumentima, bilo bi poželjnije da MIOC i OŠMG, obzirom da su ključni elementi u IB obrazovanju u RH, nađu zajednički pristup te iskoriste taj novi stavak da dogovorno uvedu bolje i IB-primjerenije standarde poučavanja te periodičkih provjera znanja i napretka kako bi uistinu primijenili sveobuhvatni model IB obrazovanja. To bi, u kratkom vremenu odredilo i broj učenika za direktni nastavak u IB obrazovanju, a kao jedan od praktičnih primjera, dugoročno zasigurno pridonijelo i reformi školstva u RH. To bi moglo rezultirati i novim inicijativama uvođenja IB programa, ili sličnih modela primjerenih školstvu RH, u drugim gimnazijama koje za to imaju potencijal i afinitete (npr. Benedikt Kotruljević ili PUG). Zahvaljujem na mogućnosti da izrazim svoje mišljenje i dam svoj doprinos na ovu temu. LP Damir Dijaković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 160 | K. Smyslina | PRAVILNIK, Članak 2. | Postovani, Izrazavamo svoju podrsku izmjeni clanka 2 i nadamo se da ce djeca koja pohada IB program u OS M. Gubec konacno ostvoriti svoje pravo na kontinuitet obrazovanja bez prekidanja po IB programu na osnovi svjetskoj praksi. Zahvaljujemo se strucnim sluzbama i svim roditeljima na pozitivnoj reakciji i spremnosti omoguciti skolovanje djece po IB programu obzirom da IB kurikulum je na engleskom jeziku i nacin ucenja je potpuno drugacij. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 161 | Ozana Bijelonjić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, smatram nužnim reagirati na čl. 2., st. 2. ovoga Prijedloga kojim se predlaže izmijeniti članak 5. postojećeg Pravilnika. Osim što je protuustavna, nezakonita i diskriminirajuća, navedena izmjena vrlo jasno ukazuje na direktno pogodovanje učenicima OŠ Matija Gubec u Zagrebu za upis u XV. gimnaziju u Zagrebu. Ovom izmjenom Pravilnika učenici upisani u MYP program OŠ Matija Gubec, koji se plaća i nije jednako dostupan svima, doslovno bi kupovali direktan upis u XV. gimnaziju. Ovakva vrsta pogodovanja određenoj skupini i/ili pojedincima, koji godinama sustavno vrše pritisak po pitanju upisa učenika OŠ Matija Gubec u XV. gimnaziju u Zagrebu, ovim činom dosegnula je zaista krajnje neprimjerenu razinu. Ako želimo postati društvo oslobođeno od svih vrsta korupcije, lobiranja, podmitljivosti i nepotizma, što evidentno nismo, trebamo jasno i javno ukazivati na nužnost ravnopravnosti na svim poljima društvene djelatnosti. Nužno je svim učenicima u RH osigurati ravnopravnost na putu ostvarivanja prava upisa u srednju školu, neovisno o odabiru programa, zaposlenju roditelja, državljanstvu ili planovima za budućnost. Privilegiranost ove vrste, besramno podržana izmjenama Pravilnika, zaslužuje apsolutnu javnu osudu. Ozana Bijelonjić, prof. mentor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 162 | Ljiljana Crnković | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, potrebno je ukazati na protuustavnost, a time i protuzakonitost, te nepravičnost odredbe predložene u članku 2., stavku 2. ovoga Prijedloga kojom se predlaže izmijeniti članak 5. postojećeg Pravilnika, i to iz sljedećih razloga: - Ustav RH određuje da je obrazovanje u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima; - pravični kriteriji upisa mogu biti jedino sposobnosti kandidata da upiše određeni program obrazovanja kako to određuje i Zakon odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji kaže da se upis u prvi razred srednje škole mora osigurati svim kandidatima pod jednakim uvjetima prema njihovim sposobnostima, a ne prema bilo kojem drugom kriteriju poput pohađanja istog odabranog programa i, što je također važno naglasiti, mogućnosti roditelja da plaćaju pohađanje takvog programa; - kontinuitet obrazovanja po odabranom IBMYP programu u međunarodnim školama u inozemstvu na koji se pozivaju roditelji u pravilu je omogućen jedino ako se obrazovanje odvija unutar iste škole, iste ustanove koja je najčešće privatna i ima status tzv. „indipendent school“ i nije u sustavu državnih škola pojedine zemlje; -kontinuitet obrazovanja u IBMYP programu svojstven je britanskom obrazovanom sustavu koji ima obavezno obrazovanje do završenog 10. razreda što je ekvivalentno godini MYP5, a svaka škola koja provodi IB programe radi i mora raditi prema pravilima i zakonima svoje zemlje; - isticanje da dio kandidata čine djeca diplomata ili djeca čiji su jedan ili oba roditelja stranci ili su živjeli ili planiraju živjeti u inozemstvu nije relevantno jer jedini kriterij upisa mogu biti sposobnosti kandidata što je već u nekoliko navrata potvrdio Ustavni sud, a za ovaj konkretan Pravilnik to je učinio svojom Odlukom broj: U-II-2178/2015. (NN 109/16); - ne zanemarimo ni činjenicu da jedino u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu učenici pohađaju međunarodni IBMYP program i da se jedino u jednoj zagrebačkoj gimnaziji realizira međunarodni IBMYP i IBDP program što bi značilo da učenici kada upišu međunarodni program u toj osnovnoj školi imaju osiguran upis u točno tu zagrebačku gimnaziju koja je izrazito selektivna i za upis u koju se natječe tri puta više kandidata nego što ima raspoloživih mjesta za upis; - izuzimanje tih kandidata od elemenata i kriterija upisa propisanih za sve ostale kandidate u državi koji se moraju natjecati prema svojim sposobnostima značilo bi izrazito pogodovanje što je nedopustivo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 163 | Bernadeta Miazga-Hajdecka | PRAVILNIK, Članak 2. | Podržavam uvođenje zapisa u stavci 2. toč. 5. kao predstavnik diplomatskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Mogućnost nastavka školovanja u IB programu u srednjoj školi vrlo je važna za djecu diplomatskog osoblja akreditiranog u Republici Hrvatskoj. Hrvatski jezik nije materinji jezik naše djece, niti je nastavni jezik u osnovnoj školi koju pohađaju u IB programu. Zbog toga djeca diplomata ne mogu nastaviti školovanje u srednjim školama s hrvatskim kao nastavnim jezikom. Praktički se svodi na to da ne mogu nastaviti školovanje ni u jednoj od hrvatskih srednjih škola osim u školi koja ima IB program. Za ovu djecu nema druge alternative. Obrazovanje, opseg znanja, nastavni jezik i sustav ocjenjivanja u IB sustavu potpuno su drugačiji nego u hrvatskom sustavu. Kao rezultat toga, djeca koja pohađaju osnovnu školu u IB programu trebala bi moći nastaviti školovanje u tom programu u razredima MYP 4 i MYP 5 (srednja škola). Štoviše, djeca diplomata, unatoč velikim sposobnostima i vještinama, ne mogu sudjelovati na hrvatskim olimpijadama organiziranim na hrvatskom jeziku, što znači da ne mogu ostvarivati dodatne bodove važne za upis u srednju školu. Kao rezultat toga, imaju manju mogućnost upisati srednju školu. Djeca hrvatskih diplomata akreditiranih u drugim zemljama u principu nemaju takvih problema u svojim akreditiranim državama. Hrvatska bi trebala uvesti slična rješenja na osnovi reciprociteta. Pristup obrazovanju – IB programu koji je univerzalan u cijelom svijetu – vrlo je važan uzimajući u obzir specifičnost posla diplomata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 164 | Dijana Mrazek Bosilj | PRAVILNIK | Poštovani, svakako pozdravljam dodatno bodovanje učenja drugog stranog jezika u osnovnoj školi. Međutim, smatram da je problem eventualno uvođenje tog novog elementa u pravilnik za učenike koji upisuju srednju školu ove godine i sljedeće dvije ili čak tri godine jer oni nisu više u mogućnosti promijeniti svoju odluku u slučaju da su inicijalno odlučili ne učiti drugi strani jezik u osnovnoj školi ili su pak iz nekog razloga odustali od toga. Naprosto je pogrešno pretpostaviti da je jedini razlog neučenja drugog stranog jezika nedovoljan angažman i trud učenika u osnovnoškolskom obrazovanju i to nikako ne znači da ti učenici nisu učili drugi strani jezik jer jasno je da postoje i škole stranih jezika i mogućnost uzimanja individualnih sati. Kada učenici pravovremeno znaju da im učenje drugog stranog jezika unutar obrazovnog sustava u osnovnoj školi igra značajnu ulogu prilikom upisa, svoje odluke mogu donositi u skladu s time. S poštovanjem Dijana Mrazek Bosilj | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 165 | Kristina Starčević Glavatović | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata trebaju ponovno uvrstiti: -2 dodatna boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pohađali paralelno i glazbenu školu te je završili s uspjehom, te tako nagraditi veliki trud i puno rada; -bodovi za uspjehe na natjecanjima glazbenih škola, jednako kao što se vrednuje i uspjeh u sportu - da se dostigne uspjeh u oba slučaja potrebno je puno rada i truda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 166 | Antonio Perić | PRAVILNIK | Poštovana/i Podržavam dodatne provjere znanja za upis u srednje škole, poput prijamnih ispita, jer je to način da se smanji hiperprodukcija super odlikaša te djeca budu objektivnije ocijenjena u osnovnojškoli. Procjena znanja i kompetencija djece je najveći problem u našem školskom sustavu, uopće. Naime, mi kao roditelji dobijemo neke brojeve koji se odnose na stupanj usvojenosti gradiva koje je obrađeno u pojedinom razredu, ali ne dobijemo nikada mišljenje učitelja o sklonostima ili preferencijama djece, što je vrlo bitno za izbor budućeg zanimanja pri čemu je upis u srednju školu samo prvi korak. Mala digresija za kraj: mislim da bi trebalo honorirati dodatnim bodovima djecu koja pohađaju još jednu školu, paralelno s osnovnom školom, ukoliko je program odobren od Ministarstva, poput glazbene škole. U navedenom govorimo o nadarenoj djeci, kojih doista nema mnogo, a njihov trud i dodatni napor koji ulažu u svladavanje još jednog školskog programa zaslužuje, u najmanju ruku, pomoć u obliku dodatnih bodova za upis u srednju školu. S poštovanjem Antonio Perić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 167 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 14. | Članak 14. predlažemo da se kao i do sada boduju i zdravstvene teškoće i otežani uvjeti obrazovanja uslijed ekonomskih, socijalnih i odgojnih čimbenika te pripadnicima romske nacionalne manjine koji žive u uvjetima koji su mogli nepovoljno utjecati na tijek obrazovanja. Predlažemo da se navedene okolnosti s obzirom da svaka ima svoju težinu jednako i boduju. U odnosu na ovaj prijedlog predlažemo uskladiti i ostale dijelove prijedloga Pravilnika o izmjenama Ii dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 168 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 12. | Članak 12. predlažemo ne mijenjati postojeći članak 20. stavak 1. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 169 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 11. | Članak 11. predlažemo ne mijenjati postojeći članak 19. stavak 2. i 3. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 170 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 10. | Članak 10. predlažemo ne mijenjati članak 18. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 171 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 9. | Članak 9. predlažemo ne mijenjati u članku 14. stavku 2. podstavak 2. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 172 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 8. | Članak 8. predlažemo ne mijenjati u članku 12. stavku 1. podstavak 1. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 173 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 7. | Članak 7. predlažemo ne mijenjati u članku 11. stavku 1. podstavak 1. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 174 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6. – predlažemo ne brisati “i posebnog” u rečenici: U stavku 2. riječi: „dodatnog i posebnog“ zamjenjuju se riječima: „i dodatnog“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 175 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 4. | Članak 4. st. 2 - što znači dokazivanje zdravstvene sposobnosti kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaća u odabranom zanimanju, ako je to za odabrano zanimanje potrebno – ako se ovo povezuje s dokumentom Jedinstvenog popisa zdravstvenih kontraindikacija potrebno je to navesti. U dokumentu Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija potrebno je promijeniti sve elemente koji bi mogli određenu skupinu dovesti u nepovoljniji položaj budući da se zdravstveni zahtjevi ne vežu za potrebna znanja i sposobnosti, ishode učenja za određeno zanimanje i svladavanje nastavnog programa nego se vežu za teškoće u razvoju i invaliditet – npr prilikom isticanja zdravstvenih kontraindikacija za gimnazijski program navodi se da se isključuju osobe s intelektualnim teškoćama dok je ugrubo rečeno bitna sposobnost: svladavanje gimnazijskog programa, polaganje državne mature te nastavak obrazovanja na visokim učilištima. Kod svakog srednjoškolskog programa/zanimanja potrebno je navesti bitne ishode učenja odnosno opis samog zanimanja na temelju čega bi liječnik medicine rada mogao dati svoje mišljenje i liječničku svjedodžbu kao što je to slučaj i prije zapošljavanja na temelju opisa radnog mjesta. U ovom trenutku navedeni dokument je, kako smo već naveli, koncipiran tako da se poistovjećuju određene teškoće odnosno invaliditet s nemogućnošću da se izvrši neka radnja, svladaju sasvim konkretna znanja i vještine u onoj mjeri koja predstavlja bitnu odrednicu kako programa, tako i budućeg zanimanja. Tijekom završnog razreda osnovne škole naglasak u različitim školskim aktivnostima bi trebao biti na izboru srednje škole te opsežnijoj profesionalnoj orijentaciji u cilju kvalitetnijeg izbora srednjoškolskog programa prema interesima, sposobnostima, talentima i mogućnostima i to ne samo za učenike s teškoćama u razvoju nego sve učenike. Naime, činjenica da je netko osoba s invaliditetom ne isključuje njegovu sposobnosti za određene školske programe i zanimanja, a taj princip vrijedi i obratno odnosno ne znači da učenik koji nema teškoće u razvoju/invaliditet ima sposobnosti, talente i interes za određeni odnosno bolje rečeno za sve srednjoškolske programe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Navedeno će biti razmotreno prilikom donošenja novog Pravilnika. |
| 176 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 4. | Članak 4. st. 3 predlažemo kao i do sada da se dodatni bod dodaje i kod učenika sa zdravstvenim teškoćama te onih koji su imali otežane uvjete obrazovanja uslijed ekonomskih, socijalnih i odgojnih čimbenika. Naime, navedene okolnosti su svakako mogle utjecati na obrazovni uspjeh učenika i stvoriti nepovoljnije uvjete posebice zdravstvene teškoće koje su mogle uzrokovati dugotrajni izostanak sa nastave te jednako tako mogu smanjiti mogućnosti upisa određenih programa obrazovanja – zbog navedenog predlažemo da im se ovime osigura veća mogućnost da ostvare pravo nastavka obrazovanja u programima koja zbog svojeg zdravstvenog stanja mogu upisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 177 | MATEJA ŠAFARIĆ NOVAK | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, trebalo bi se preciznije opisati provođenje povjera posebnih znanja. Bilo bi puno bolje da o tome ne odlučuju pojedine srednje škole. nego da se na razini cijele države provode ispiti na kraju osmog razreda te se prema postignutim rezultatima učenici rangiraju u pojedine srednje škole. Srednja škola bi mogla u tom slučaja sama postaviti neki minimum postignutih bodova potrebnih za upis u tu srednju školu. Na taj način bi učenicima, ali i roditeljima, bilo jasnije kakvo se predznanje učenika očekuje u pojedinoj školi u pojedinim smjerovima. LP, Mateja Šafarić Novak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 178 | ANKICA LONČAREVIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, smatram da je provođenje provjere posebnih znanja iz nastavih predmeta potrebno jasno definirati i odrediti hoće li se provoditi ili ne, a ne ostaviti na slobodnu volju ovakvom formulacijom "srednje škole mogu provoditi..." . Mogu ali i ne moraju. Ovako ćemo dobiti iste srednje škole s različitim kriterijima upisa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 179 | Silvija Valand | PRAVILNIK | Poštovani, Podržavam dodatne provjere znanja prilikom upisa u srednje škole. Mišljenja sam da bi sretnije rješenje bio neki oblik vanjskog vrednovanja kao nacionalni ispiti u svakom razredu ili mala matura. U Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata trebalo bi ponovo uvrstiti pohađanje glazbene i plesne škole budući da zahtijevaju jako veliki angažman učenika, opterećenje u nastavi u završnim razredima seže i do 9 sati tjedno uz još redovito svakodnevno vježbanje instrumenta zbog čega ta djeca često nisu u mogućnosti polaziti izborni strani jezik u osnovnoj školi koji često bude u suprotnom turnusu. Obavezno bi trebalo nagraditi sudjelovanje na državnoj razini natjecanja glazbe i plesa u organizaciji MZO-a ako se već nagrađuju sportska natjecanja jer je angažman sigurno i puno veći. Srdačan pozdrav, Silvija Valand | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene ili plesne škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 180 | ĐURĐICA FUŠTAR | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | U popisu predmeta posebno važnih za upis ne vidim promjenu u Obrazovnom sektoru Osobne, usluge zaštite i druge usluge za program Tehničar za očnu optiku. Fizika i Tehnička kultura su predmeti koji su navedeni i u postojećem Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. |
| 181 | Sonja Ivić | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam prijedlog uvođenja prijemnih ispita prilikom upisa u srednju školu. Nadalje, mišljenja sam da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata trebaju ponovno uvrstiti dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Lijep pozdrav, Sonja Ivić | Primljeno na znanje | ahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja.Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 182 | MIHAELA MARCELJAK ILIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, podržavam provođenje provjera posebnih znanja iz nastavnih predmeta posebno važnih za upis , ali isto tako smatram da bi trebala ova provjera znanja pridonijet s 20 ili čak 30 upisnih bodova. Smatram i da bi ova mjera trebala biti kratkoročna te da bi uvođenje neke efikasnije sustavne mjere praćenja stalnog napretka kroz školovanje ili uvođenja Male mature bila efikasnija. Također smatram da je potrebno i sinkronizirati datume pristupa provjeri posebnih znanja u svim srednjoškolskim ustanovama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Intencija prijamnih ispita je da tu mogućnost koriste one škole koje imaju puno veći broj prijavljenih učenika od broja učenika koje mogu upisati, a opravdanost svakog zahtjeva procjenjivat će Ministarstvo te davati prethodnu suglasnost. I do sada je svake godine nekoliko najtraženijih srednjih škola provodilo prijamne ispite i međusobno se dogovaralo o terminima ispita kako ne bi bilo preklapanja te nije bilo nikakvih problema u provedbi. Sukladno odluci o upisu učenika koju svake godine donosi ministar, prijamni ispiti provode se kroz nekoliko dana, primjerice u ljetnom roku 2021. prijamni ispiti provodili su se tri dana. |
| 183 | Mario Šimudvarac | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je donošenje ovoga pravilnika vremenski dvostruko loše odabrano. Prvo, kao razrednik osmoga razreda razumijem da se navedene promjene ne bi trebale primjenjivati za učenike koji osmi razred osnovne škole polaze školske godine 2021./2022. jer to otežava rad i unosi nemir meni kao razredniku, stručnoj suradnici, ravnateljici i, u konačnosti, roditeljima. Drugo, nestrpljivo očekujemo uvođenje ispita male mature pod vodstvom i nadzorom Nacionalnoga centra za vrednovanje obrazovanja koja će u svakom slučaju promijeniti kriterije i elemente upisa učenika u prvi razred u srednje škole. Nadalje, mislim da u ovakvom pravilniku natjecateljskog karaktera u kojem se učenici natječu ovisno o broju bodova za upis srednje škole nema mjesta vrednovanju ničega što se ne tiče znanja, vještina i sposobnosti koje su učenici stekli tijekom svojega osmogodišnjega rada u osnovnoj školi. Dakle, točku„ „V. POSEBAN ELEMENT VREDNOVANJA KANDIDATA“ prema „Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole“ (NN 49/2015) trebalo bi u potpunosti izbaciti (Članak 18., Članak 19., Članak 20. i Članak 21. i Članak 22.). Koliko mi je poznato, Članak 22. već je izbrisan prema NN 49/2017., no sada bi trebalo izbaciti i ostale članke. Što se tiče Članka 21. (ovdje Članak 14.) „Vrednovanje uspjeha kandidata na osnovi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine“ u kojemu se „Kandidatu za upis koji je pripadnik romske nacionalne manjine, a živi u uvjetima koji su mogli nepovoljno utjecati na njegov školski uspjeh u osnovnoj školi, dodaju se dva boda na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja. S tako utvrđenim brojem bodova kandidat se rangira na ukupnoj ljestvici poretka.“ smatram duboko diskriminatornim prema pripadnicima hrvatske nacionalnosti i ostalih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj prema Članku 3. „Ustava Republike Hrvatske“, u kojem se spominje i „nacionalna ravnopravnost“. Taj je članak vjerojatno i u suprotnosti prema onome što piše na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja: „Pod jednakim uvjetima u srednje škole upisuju se: hrvatski državljani; Hrvati iz drugih država te djeca državljana iz država članica Europske unije.“ (https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/djelatnost-odgoja-i-obrazovanja/upisi-u-odgojno-obrazovne-ustanove/upis-ucenika-u-srednju-skolu-i-ucenicke-domove/965) Drugim riječima, zašto bi učenik koji je po nacionalnosti Hrvat bio s istim brojem bodova rangiran niže nego pripadnik romske nacionalne manjine? Nemam ništa protiv da se na različite načine pomogne ljudima u nepovoljnim društvenim i ekonomskim okolnostima odredbama u drugim pozitivnim pravnim propisima, a ne u ovakvu „natjecateljskom“ pravilniku. Ponavljam, jednostavno ne vidim smisao vrednovati za upis u prvi razred srednje škole bilo što drugo osim znanja, vještina i sposobnosti učenika tijekom njegova osmogodišnjega školovanja. U skladu sa svime rečenim, ne vidim razlog zbog kojega bi srednje škole mogle „provoditi provjere posebnih znanja iz Hrvatskoga jezika, Matematike, prvog stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja od kojih su dva propisana Popisom predmeta posebno važnih za upis, a jedan koji samostalno određuje srednja škola od obveznih nastavnih predmeta koji se uče u osnovnoj školi.“ (Članak 9., ovdje Članak 5.) Svaka će škola sigurno u tim tekstovima imati drukčije kriterije i elemente vrednovanja. Nije li uostalom znanje iz navedenih nastavnih predmeta već vrednovano ocjenama iz osnovne škole, kakve god one bile? Zato je praktičnije, jednostavnije i poštenije uvesti malu maturu kao jedinstven, istovjetan nacionalni ispit kojim bi se svim pristupnicima pod jednakim uvjetima ta „posebna znanja“ (ako uključuju Hrvatski jezik i Matematiku, strani jezik...) doista provjeravala i vrednovala. Stoga, predlažem u potpunosti izbrisati Članak 9. Smisao provjere dodatnih (ili bolje rečeno posebnih) znanja, vještina i sposobnosti vidim jedino u srednjim umjetničkim školama (likovne, glazbene i plesne škole). Također, bodovanje za upis srednje škole ne bi se trebalo provoditi na bazi zaključnih, uglavnom nerealnih, ocjena u osnovnoj školi ili, ako se već nužno mora provoditi kako ocjene u osnovnoj školi ne bi izgubile smisao, onda bi to trebalo donositi svega 10 ‒ 20 % mogućih bodova za upis u prvi razred srednje škole. Predmnijevam da mala matura ne bi trebala predstavljati veći stres učenicima koji su redovito i sustavno svladavali nastavno gradivo osnovne škole. Ona neće predstavljati stres učiteljima koji su realno vrednovali svoje učenike. Zaključno, predlažem da se kod učenika za upis u srednju školu vrednuju samo znanja, vještine i sposobnosti koja je učenik stekao tijekom svojeg osnovnoškolskog obrazovanja (mala matura, pohađanje drugog stranog jezika, pohađanje drugih izbornih i/ili fakultativnih predmeta, uspjesi na natjecanjima). Time bi se postiglo da se svi kandidati imaju iste kriterije i elemente za upis u prvi razred srednje škole. S poštovanjem i svako dobro, Mario Šimudvarac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. Pravo na poseban element vrednovanja kandidata pripadnika romske nacionalne manjine definirano je strateškim dokumentom Republike Hrvatske koji navodite. |
| 184 | Katarina Krajačić | PRAVILNIK | 1) U svim dokumentima EU se naglašava pluralizam i višejezičnost. U našim osnovnim školama učenici imaju mogućnost učenja drugog stranog jezika, no nemaju šansu nastaviti s učenjem jer se u u srednjoj školi upisuje ponovo početnički drugi strani jezik umjesto napredni. Mislim da bi trebalo vratiti dodatne bodove za upis u srednje škole u kojima se uči drugi strani jezik onim učenicima koji su učili drugi strani jezik minimalno 4 godine u osnovnoj školi. Naročito bi se to trebalo bodovati u jezičnim gimnazijama, turističkim školama i drugima gdje je naglasak na učenju stranih jezika. Time bi se potaklo učenje drugog stranog jezika i ujedno smanjilo ispisivanje s istog predmeta u OŠ. Također bi se olakšalo nastavak školovanja u srednjoj školi, školovanje bi bilo sustavnije i naprednije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 185 | Katarina Krajačić | PRAVILNIK, Članak 8. | 1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. (3) Dodatni bod za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik OBRAZLOŽENJE: Svi učenici u osnovnoj školi imaju priliku učiti drugi strani jezik, odnosno svima je dostupno pohađanje nastave drugog stranog jezika. Bivši ministar Jovanović, kako prenosi portal Index.hr 28.4.2014 u članku „Upisujete dijete u srednju školu? Evo što morate znati o novim pravilima bodovanja“, navodi: „Sve projekcije koje smo radili kažu da promjene s dodatnim bodovima neće ni na koji način u značajnijoj mjeri ugroziti mogućnosti učenika da se upisuju u željene škole“, stoga i dodatni bod ili dodatna dva boda za učenje drugog stranog jezika neće ugroziti mogućnosti učenika da se upisuju u željene škole. Odluku o ukidanju dodatnih bodova za drugi strani jezik smatram nepravednom. Učenikov dodatni trud ničim se ne nagrađuje. Dodatni bodovi pri upisu u srednje škole vrijedna su stvar koje se niti jedno dijete ne želi odreći, pogotovo ako za njih teško radi. Komunikacijska kompetencija i višejezičnost su, uz digitalnu pismenost, kritičko mišljenje i kreativnost, najpoželjnije transverzalne vještine na tržištu rada u 21. stoljeću. U uvjetima globalnog svijeta višejezičnost i interkulturna kompetencija su komparativna prednost svakog pojedinca. Sadašnjim zakonskim uređenjem ne promovira se višejezičnost, a s čime su vrlo dobro upoznati i roditelji i struka, a sve na štetu učenika, koji u današnje vrijeme moraju biti poticani na učenje drugog stranog jezika, kako zbog mobilnosti, tako i zbog veće mogućnosti komunikacije i zapošljavanja. Europski dokumenti odnosno preporuke upozoravaju na važnost drugoga stranog jezika, a među zaključcima sastanka Europskog vijeća iz 2017. godine jasno se preporučuje učenje dva strana jezika i to od najranije dobi i ovim dodatnim bodovanjem, dva ili jedan bod, stimulira se učenje drugog stranog jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 186 | Katarina Krajačić | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | "Na popis bi trebalo dodati JEZIČNU GIMNAZIJU koja uopće nije navedena i na popis predmeta posebno važnih za upis staviti DRUGI STRANI JEZIK. U školama za turizam i ugostiteljstvo bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan ispred povijesti i geografije. U umjetničkim školama glazbenog smjera bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan (talijanski, njemački, francuski) ispred likovne kulture. Naime u srednjim glazbenim školama su ti jezici obvezni predmeti, naročito za pjevače (talijanski i njemački), i za obou (francuski)." | Primljeno na znanje | Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. Drugi strani jezik je izborni predmet u osnovnoj školi te gas vi učenici nisu dužni učiti tijekom osnovnoškolskog obrazovanje, stoga se ne može smatrati predmetom posebno važnim za upis. |
| 187 | Katarina Krajačić | PRAVILNIK, Članak 4. | "Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 188 | Katarina Krajačić | PRAVILNIK, Članak 3. | "Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 189 | MIROSLAV KONČAR | PRAVILNIK | Poštovani pozdravljamo sve promjene Pravilnika koje će osigurati ravnopravan, transparentan i motivirajući okvir upisa u srednje škole, poput promjene sa 5 na 10 bodova na prijemnom ispitu. Međutim, smatramo apsolutno promašenim promjenu posebnih uvjeta za zdravstvene teškoće, gdje se po novom prijedlogu članaka 6 i 19 miče pravo na dodatni bod za kandidate sa zdravstvenim teškoćama. Ako je problem "inflacija liječničkih potvrda", onda je rješenje transparentnost uvjeta i sankcioniranje malverzacija, a ne kažnjavanje onih kandidata koji takav bod zaslužuju. Članak 19, stavak 1 uvodi pojam *teže* zdravstvene teškoće i/li *dugotrajnog* liječenja, koje umjesto neprepoznavanja kriterija, iste treba jasnije definirati. Osobno smatram da pod te uvjete npr. zasigurno ulaze djeca koje imaju asistente u nastavi u nekom dužem periodu; djeca koja su zbog liječenja i/li zdravstvenih problema izostala sa razredne nastave u matičnom odjeljenju duže od npr 2-3 mjeseca; ili djeca kojima je određena škola od kuće kao posljedica liječenja u nekom trajanju, možda opet dužem od 3 mjeseca. S druge strane, npr djeca koja su disleksična ali nisu izostajala sa nastave; određeno je da asistent nije potreban; te je škola osigurala dodatno vrijeme za savladavanje gradiva i polaganje ispita, sigurno predstavljaju zdravstveni problem koje treba prepoznati, ali možda ne spadaju pod "teže" zdravstvene teškoće. Kategorije težih zdravstvenih teškoća i/li dugotrajnog liječenja utječu na mogućnost svladavanja gradiva, te traže dodatne napore svih dionika - učitelja, roditelja, i naravno posebno i fundamentalno same djece - da prođu kroz nastavni materijal. Samim time, kriteriji mogu i moraju biti transparentni, jasni i dokazivi kroz sustave i dokumentaciju. Takav kandidat zasigurno nije imao sve uvjete kao drugi kandidati da završi osnovnoškolski program, te kao i socijalni cenzus, zaslužuje da kao društvo to prepoznamo. Pozivamo Vas da probleme rješavate tamo gdje jesu te da transparentno definirate uvjete, a ne da okretanjem leđa i bacanjem svega u isti koš isključujemo pojedine segmente i kriterije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. |
| 190 | Josipa Omrčen | PRAVILNIK | Čl.3 i 4. Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas ti uvjeti više ne vrijede te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. Kao država članica EU svakako smo se obvezali na poticanje višejezičnosti te je ovo jedan od načina kako bismo učenike potaknuli na učenje drugog stranog jezika, čime bi učenici u konačnici na tržištu rada bili zasigurno kompetentniji. U potpunosti podržavam navedenu izmjenu Pravilnika. Lijepi pozdrav, Josipa Omrčen | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 191 | Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, u skladu s težnjama ka društvu znanja utemeljenom na europskim standardima/ključnim kompetencijama, svakako treba nagraditi učenike koji tijekom svog osnovnoškolskog obrazovanja ulažu dodatne napore u razvijanju znanja i vještina koje ne proizlaze samo iz obveznog dijela nastavnog plana. Stoga se zalažemo za vraćanje dodatnih bodova za učenike koji su tijekom osnovne škole ovladali znanjem više od jednog stranog jezika. To je minimalno što se može učiniti u motiviranju učenika da do kraja obveznog obrazovanja steknu barem temeljna znanja dvaju stranih jezika. Uz sve ostale negativne okolnosti koje su utjecale na sve manji broj učenika uključenih u nastavu drugih stranih jezika (izbornost predmeta, nastava u suporotnoj smjeni, liberalni pristup ispisivanju iz tog predmeta, uvođenje obvezne i izborne nastave informatike), ukidanje motivacijskih bodova upravo u ovom Pravilniku dovelo je do porazne situacije. Stoga priznavanje truda i motivacije za učenje stranih jezika svakako treba vratiti u popis posebnih elementa ili već od šk. godine 2022./2023. uvesti u osnovnoškolski nastavni plan dva obvezna strana jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 192 | Tihomir Halužan | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Na popisu nije navedena Jezična gimnazija i nisu definirani važni predmeti za istu. Prilikom upisa u bilo koju gimnaziju pored važnih predmeta dodatno bi se trebao bodovati i drugi strani jezik i to na način da oni koji su ga učili četiri godine dobiju dodatne bodove (2 boda ili barem 1 bod), posebice sada, kada je velika navala za upis istih. U obrazovnim sektorima Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, jezična gimnazija, turizam i ugostiteljstvo uvrstiti i prednost dati znaju drugog stranog jezika zbog njegove suvremene relevantnosti u okviru obavljanja zanimanja iz navedenih sektora u komunikacijskom pogledu. U umjetničkim školama glazbenog smjera bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan (talijanski, njemački, francuski) ispred likovne kulture. U srednjim glazbenim školama su ti jezici obvezni predmeti, naročito za pjevače (talijanski i njemački), i za obou (francuski). Ovo bi ne samo bilo relevantno za samu struku i uspješnije obavljanje poslova te postizanju konkurentnosti na tržištu rada (poznavanje stranih jezika je jedan od kriterija koji prema životopisa ZEROJ-u definiraju stupnjeve poznavanja stranih jezika i time se ističe važnost potrebe za poticanje istih) već bi na taj način služilo kao poticaj u učenju dodatnih stranih jezika u interesu preporuka EU. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 193 | Tihomir Halužan | PRAVILNIK | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: Spomenute bodove važno je uvrstiti u pravilnik s obzirom na to da su ukinuti iz danas nevažećih razloga. Učenici osnovnih škola u republici Hrvatskoj imaju uvjete koji im omogućuju pohađanje nastave drugog stranog jezika čije je učenje potrebno potaknuti radi konkurentnosti na tržištu rada i radi poticanja jezične politike EU koja među svojim ciljevima navodi potporu učenja stranih jezika. Stoga je potrebno nagraditi učeničke napore i trud te na taj način potaknuti stjecanje dodatnih znanja i kompetencija važnih na današnje tržištu rada. Dosadašnja praksa upisa u srednje škole je diskriminatorna prema statusu drugog stranog jezika te ne potiče vertikalnu prohodnost učenja drugog stranog jezika činjenicom da učenici koji su u osnovnim školama učili drugi strani jezik 4 godine isti mogu ponovno upisati kao početnički. Ovo u potpunosti anulira dotadašnji rad učenika i ne omogućuje mu razvijanje danjih jezičnih kompetencija, a samim time često rezultira u stvaranju prema predznanju nehomogenih skupina. Potrebno je vratiti dodatne bodove za upis u srednje škole u kojima se uči drugi strani jezik onim učenicima koji su učili drugi strani jezik minimalno 4 godine u osnovnoj školi. Naročito bi se to trebalo bodovati u jezičnim gimnazijama, turističkim školama i drugima gdje je naglasak na učenju stranih jezika te bi to bilo u skladu preporuka EU o višejezičnosti i utjecalo bi na porast dvojezičnosti hrvatskih učenika. Time bi se potaklo učenje drugog stranog jezika i ujedno smanjilo ispisivanje s istog predmeta u OŠ. Također bi se olakšalo nastavak školovanja u srednjoj školi, školovanje bi bilo sustavnije i naprednije. 2) Izmijeniti članak 8. Članak 8. IV. DODATNI ELEMENT VREDNOVANJA KANDIDATA Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. izmjena u: Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. (3) Dodatna dva bod za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik ILI Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. (3) Dodatni bod za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 194 | Katarina Novogradec | PRAVILNIK | ČLANAK 3. i 4. Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. Nadam se da ćete uzeti u obzir moj komentar i nagraditi učenike koji su učili 2.strani jezik u osnovnoj školi. Lijep pozdrav, Katarina Novogradec | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 195 | Emilija Rodinger | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, jako je važno da se u posebnim elementima ponovno uvedu dodatni bodovi učenicima koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja neprekidno učili drugi strani jezik. Trud i dodatno zalaganje svakako je vrijedno tih bodova. Samim time potičemo učenike na učenje stranih jezika i ukazujemo im na to koliko je u današnje vrijeme važna višejezičnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 196 | Nikolina Barbalić | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Poštovani, uz obavezna tri predmeta (Hrvatsko jezik, Matematika, prvi strani jezik) čiji se uspjeh dodatno boduje smatram da prilikom izbora kandidata za jezične gimnazije svakako treba drugi strani jezik (umjesto Biologije, kako je bila dosadašnja praksa) uvrstiti na Popis predmeta posebno važnih za upis. | Primljeno na znanje | Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. |
| 197 | Nikolina Barbalić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 198 | Nikolina Barbalić | PRAVILNIK, Članak 3. | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 199 | Josip Jelčić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram da bi posebno trebalo vrednovati zalaganje, trud i odricanje učenika koji tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pohađaju izbornu nastavu drugog stranog jezika. Budući da je višejezičnost u središtu europske obrazovne politike, smatram da je nužno motivirati učenike na učenje drugog stranog jezika u osnovnoj školi, a to bi se dijelom moglo postići i dodatnim vrednovanjem učenja drugog stranog jezika prilikom upisa u srednje škole. Osim toga, brojne srednje strukovne škole nemaju u ponudi drugi strani jezik, čak ni kao izborni ili fakultativni predmet, stoga je određenom broju učenika učenje drugog stranog jezika moguće samo u osnovnoj školi. Prema istraživanju dr. sc. Irene Horvatić Bilić, predsjednice Hrvatskoga društva učitelja i profesora njemačkoga jezika, prošle je godine manje od 50% učenika četvrtoga razreda osnovne škole bilo uključeno u nastavu drugog stranog jezika. Kako bi se ove brojke povećale odnosno kako bi se poticala i razvijala višejezičnost, potrebno je motivirati učenike priznavanjem dodatnih bodova prilikom upisa u srednje škole. Ne smijemo zaboraviti da se kod dijela učenika radi o iznimnom trudu i odricanju jer se nastava održava ili u suprotnoj smjeni ili sedmi, negdje čak i osmi sat. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 200 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | PRAVILNIK, Članak 11. | Čl. 13. Ne odobravamo ukidanje stavka 1. jer djeca sa zdravstvenim teškoćama i teškoćama u razvoju provode puno vremena po bolnicama, terapijama i (re)habilitacijama. Izbor pristupačnih srednjih škola za djecu s npr. velikim motoričkim teškoćama je izuzetno malen i potrebno je poticati te učenike da nastave svoje školovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 201 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | PRAVILNIK, Članak 4. | Čl.6. st.3. nadopuna Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pri utvrđivanju ljestvice poretka kandidatima pripadnicima romske nacionalne manjine, kandidatima sa zdravstvenim teškoćama i kandidatima bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi uz zajednički i dodatni element vrednovanja boduje se i element vrednovanja sukladno članku 21. ovoga Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. |
| 202 | Lana Matičević | PRAVILNIK | Poštovani, često znamo čuti izreku "Koliko jezika znaš, toliko i vrijediš". Smatram kako su mnogi učenici osnovnih škola trenutno zakinuti za bodove pri upisu u srednje škole tako da im se dodatni izborni predmet stranog jezika ne boduje pri samom upisu. Smatram kako bi se prije svega nastava stranog jezika (izborni predmet) trebala adekvatno vrednovati, odnosno da učenici imaju motivaciju i razlog pri upisivanju drugog (izbornog) stranog jezika. Smatram kako bi se istovremeno povećala kvota i interes učenika u osnovnim školama za učenje drugog stranog jezika ukoliko bi se on vrednovao pri upisu u srednju školu. Mislim da je bila velika greška što se to ukinulo. Svakako podržavam izmjenu navedenog Pravilinka. Srdačno Lana Matičević, mag.educ.philol.germ. et paed. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 203 | XV. gimnazija | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, XV. gimnazija ne slaže se s izmjenom čl. 5. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole na predloženi način zato što smatra: 1. da se time onemogućava učenicima drugih međunarodnih programa, koji nemaju alternativu na srednjoškolskoj razinu, upis pod jednakim uvjetima, a potencijalno i upis generalno, 2. da školovanje u MYP4 i MYP5 ne predstavlja „nastavak“ školovanja, 3. da se time skupina učenika stavlja u povoljniji položaj u usporedivoj situaciji, bez valjanog temelja za takvo postupanje, 4. da je predložena izmjena istovjetna izmjeni koju je Ustavni sud RH već ocijenio diskriminatornom protivnom Ustavu Republike Hrvatske i ukinuo. (1) Primarno se ističe kako se u sustavu osnovnog školstva provodi nekoliko međunarodnih programa, dok na srednjoškolskoj razini u javnom školstvu postoji samo jedan, International Baccalaureate program. Ovakvom regulacijom upisa u taj međunarodni program onemogućuje se učenike koji su u osnovnim školama polazili drugi međunarodni program da nastave školovanje u nekom međunarodnom programu na srednjoškolskoj razini, s obzirom da nemaju alternativu. Istovremeno, jasno je kako se predloženom izmjenom ne rješava nekoliko puta problematizirano pitanje upisa djece koja nemaju alternativu školovanju u međunarodnim programima (primjerice, djece diplomatskog osoblja stranih država) jer im se onemogućava upis u međunarodni program XV. gimnazije uzimajući u obzir kako će upisna kvota biti popunjena djecom koja „nastavljaju“ školovanje u okviru istog programa. (2) Nadalje, suprotno iznesenim stavovima, upis u MYP4 IB programa ne predstavlja „nastavak“ školovanja: kurikulum predmeta koji se izvode u međunarodnim programima podložan je propisima koji u Republici Hrvatskoj utvrđuju obvezne sadržaje koji se u sklopu odgojno-obrazovnog rada moraju prenijeti učenicima u srednjoškolskom obrazovanju. Dapače, prilagođavanje kurikuluma međunarodnog programa normativnom uređenju nacionalnog sustava obrazovanja predstavlja i obvezu srednjih škola koje izvode međunarodne programe sukladno pravilima međunarodnih organizacija koje licenciraju srednjoškolske ustanove za izvođenje tih programa. Slijedom toga, premda se radi o programu koji se izvodi i u nekim osnovnim školama, kurikulum predmeta je prilagođen srednjoškolskom programu u smislu obrazovnog sustava Republike Hrvatske i stoga ne predstavlja „nastavak“ obrazovanja, već stepenicu istovjetnu prelasku iz osmog razreda osnovne škole u prvi razred srednje škole. Dokaz tomu je i razlika deskriptora ocjena između MYP3 i MYP4 razreda. (3) Također, preostale izmjene Pravilnika omogućuju svakoj srednjoj školi vrednovanje kandidata s obzirom na program koji izvodi i to kroz provođenje posebne provjere znanja uz izostavljanje ranije propisanih kriterija koje je škola morala zadovoljavati kako bi mogla provoditi takvu provjeru. Ovakva izmjena, međutim, učenike međunarodnih programa stavlja u povoljniji položaj naspram ostalih kandidata koji bi željeli srednjoškolsko obrazovanje nastaviti u međunarodnom programu. Drugim riječima, kandidati ostvaruju pravo na izravan upis, čime se stvara nejednakost među učenicima koji konkuriraju za upis u prvi razred srednje škole, neovisno o programu. Kao takvo, predstavlja diskriminaciju jer se bez postojanja opravdanog razloga skupina učenika stavlja u (ne)povoljniji položaj u odnosu na druge učenike u usporedivoj situaciji. Postupanje na opisani način protivno je i odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje kako pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima, u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu, a poštujući načelo jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima. (4) Zaključno, odredbe Pravilnika o elementima i kriterijima upisa za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole koje su se odnosile na davanje prednosti pri upisu određenim skupinama kandidata već su bile predmetom ocjene ustavnosti i zakonitosti, prilikom koje ocjene nisu prošle test razmjernosti i zbog čega su od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske ukinute. Predložene izmjene bile bi ocijenjene na isti način od strane istog suda, odnosno, ne bi zadovoljile test razmjernosti u svojoj primjeni na različite skupine učenika. Slijedom svega navedenog, predlaže se izostaviti odredbu čl. 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole iz konačnog teksta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 204 | Diana Tabar | PRAVILNIK | Učenicima bi trebalo omogućiti da nastavljaju jezik koji su učili tijekom osnovne škole. Npr. u bjelovarskoj gimnaziji, učenici nemaju mogućnost odabira njemačkog jezika kao prvog stranog jezika pri upisu u srednju školu iako su ga učili 8 godina u osnovnoj školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukoliko škola za pojedini strani jezik nije u mogućnosti formirati odgojno-obrazovnu skupinu s dovoljnim brojem učenika, a u skladu s Državnim pedagoškim standardom, učenik se raspoređuje na učenje stranog jezika za koji postoje preduvjeti za formiranje odgojno-obrazovne skupine ili razrednog odjela. |
| 205 | Diana Tabar | PRAVILNIK | Mišljenja sam, da bi se ponovno trebala uvesti nagrada u vidu dodatnog boda pri upisu onim učenicicma koji su od 4. do 8. razreda pohađali izborni strani jezik. Oni su izabrali predmet koji nije nimalo lak i uložili znatno više truda u svoje obrazovanje od drugih i to bi se trebalo nagraditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 206 | Anto Škraba | PRAVILNIK | Svakako podržavam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. No, svejedno se pitam koliko će dodatna provjera znanja razriješiti neke probleme unutar sustava. Osim što naše učenike neprestano podvrgavamo raznim oblicima selekcijskog vrednovanja, mislim da svakako trebamo uzeti u obzir vrednovanje koje će biti motivirajuće. Zato također smatram da svaku iznimnost valja dodatno vrednovati i bodovati. Naši to učenici zaslužuju. Kako oni koji se dodatno trude u izbornim i fakultativnim predmetima, tako i oni koji se trude u umjetničkim školama. A što se tiče provođenja dodatne provjere znanja kod upisa u srednju školu, također smatram kako je važno školama dati samostalnost u odlučivanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 207 | Sunčica Sabljak | PRAVILNIK | Poštovani, podupirem ovaj Pravilnik. Kao nastavnica njemačkoga i španjolskoga jezika naglasila bih svakako potrebu da se u Pravilnik uvede i dodatno bodovanje učenika koji su u OŠ učili drugi strani jezik. Također želim naglasiti da mi je nepojmljivo da učenici koji su u OŠ učili drugi strani jezik, u SŠ mogu birati opciju da taj strani jezik uče kao apsolutni početnici. Srdačno, dr.sc. Sunčica Sabljak, prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 208 | Orjana Marušić Štimac | PRAVILNIK | Poštovani, Općenito podržavam ideju o potrebi za stjecanjem znanja, vještina i razvojem posebnih talenata namjesto sakupljanja ocjena. Tako podržavam i bazičnu ideju uvođenju prijemnih ispita. Tko će ih i na koji način realizirati, ozbiljno je pitanje i ne mislim da je potrebno ishitreno eksperimentirati na generaciji učenika pogođenima aktualnim svjetskim izazovima. - Suglasna sam promjeni u svezi učenika iz drugačijih međunarodnih programa (redovni nastavak školovanja). - Podržavam dodatno, ali jednako vrednovanje sudjelovanja i uspjeha u različitim područjima (glazbene škole, sportski klubovi, smotre, projekti, volontiranje...) neovisno o srednjoškolskom programu - zar nam nije u interesu prepoznati djecu spremnu uložiti dodatni napor? - Smatram potrebnim dodatno bodovati učenje drugog stranog jezika (najmanje 4 godine tijekom OŠ). - Posebno podržavam dodatne bodove za pripadnike romske nacionalne manjine i postavljam pitanje položaja učenika "inojezičara" tj. učenika koji nedovoljno dobro poznaju hrvatski jezik. - Za učenike s teškoćama u razvoju smatram značajnim zadržati mogućnost izravnog upisa uz stručno mišljenje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (u suradnji s liječnicima ambulanta školske medicine i škola) kao i intenzivniju međusektorsku suradnju u svezi školovanja, a potom i zapošljavanja učenika s teškoćama (neovisno imaju li ili ne Rješenje o primjerenom obliku školovanja). Podržavam ideju o obaveznoj "kvoti" upisa učenika s teškoćama u tragu kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom. S poštovanjem, Orjana Marušić Štimac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Također, u skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Pravilnik razlikuje upis djece s teškoćama u razvoju i djece sa zdravstvenim teškoćama. Učenici s teškoćama u razvoju (članak 23. Pravilnika) su djeca koja su osnovnu školu završila prema rješenju o primjerenom programu obrazovanja, što uključuje i učenike koji su imali teže zdravstvene poteškoće i/ili su bili na dugotrajnom liječenju. Oni se rangiraju na zasebnim ljestvicama poretka prilikom upisa u srednju školu, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, u programima obrazovanja. |
| 209 | TAMARA STIPČIĆ JELENOVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani! Podržavam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. U srednje škole bi ponovo trebalo uvesti polaganje prijemnog ispita koji bi imao bitnu težinu kako bi se rasteretilo nastavnike u osnovnim školama od sve većih pritisaka roditelja u borbi za odlične ocjene učenika bez odgovarajućeg znanja. Potrebno je možda i razmisliti o uvođenju tzv. male mature koja bi bila ujednačeni prijemni ispit za upis u I razred srednje škole, kao što je i matura prijemni ispit za većinu fakulteta. na taj način upis bi bio pravedniji i učenici bi od osnovne škole polagali veći interes da nauče gradivo, a ne da love ocjene. Lp Tamara Stipčić Jelenović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Također, u skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. |
| 210 | Silvija Sinovčić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, savjetujem da bi trebalo zbog poticanja višejezičnosti dodatno bodovati učenike izborne nastave stranog jezika, koji je bitan za srednje škole svakog smjera, ne samo jezičnog i to s jednim dodatnim bodom ako su učili četiri godine u kontinuitetu (npr. od 4. razreda do 7. razreda) i s dva dodatna boda ako su u kontinuitetu pohađali izbornu nastavu do kraja 8. razreda (u 8. razredu se samo održavaju natjecanja u poznavanju stranog jezika). Naime. događa se da se neki odlični učenici ispisuju nakon 7. razreda zbog preopterećenosti i priprema za srednju školu npr. gimnazije. Smatram da je to velika šteta za školski sustav i da bi takve učenike trebalo dodatnim bodovima poticati da do kraja pohađaju izbornu nastavu i završe osnovnoškolski program. Prilikom jedne od izmjena Pravilnika ukinuti su spomenuti bodovi uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, više ne postoji osnovna škola u Republici Hrvatskoj koja ne nudi učenicima mogućnost pohađanja drugog stranog jezika, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje. Smatram da se time potiče višejezičnost na što se Hrvatska obvezala kao članica EU. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme |
| 211 | Sanja Aljinovic Adott | PRAVILNIK, Članak 2. | Izražavam podršku izmjeni članka 2, stavki 2. Tim člankom i tom izmjenom, konačno će situacija u kontinuitetu IB obrazovanja biti izjednačena sa svjetskom praksom u svim zemljama gdje postoje IB škole. MYP0-MYP5 svuda u svijetu su razredi koji se nastavljaju bez prekidanja. To je specifičan sustav školavanja i kao takvog ga treba promatrati. Jedino u Hrvatskoj, nekom nelogicnoscu, djeca iza MYP3 dolaze u situaciju da ne mogu nastaviti školovanje u MYP4, iako je to samo idući razred u slučaju IB obrazovanja. Drago mi je da ta nelogičnost konačno shvaćena i prepoznata, i da će biti izmjenjena. Sve pohvale stručnim službama na ispravnoj reakciji u ovom slučaju, a nakon dugih godina nepravde i diskriminacije IB učenika. Hvala im što su konačno razumjeli stvaran problem kontinuiteta IB školovanja i omogućili toj djeci da budu jednaka svoj ostaloj djeci koja se školuju po IB programu. Naime IB kurikulum je potpuno drugačji od nacionalnog programa,ima drugačije predmete, a i na Engleskom je jeziku. Većina te djece upisuje IB program jer su djeca diplomata ili poslovnih ljudi koji su u jednom trenutku već stigli iz inozemstva, ili planiraju ići u inozemstvo poslovno , mnogi su iz mješanih brakova sa stranim državljanima, živjeli su vani, često su bilingvalni, ne govore ili slabije govore Hrvatski jezik, završe osnovnu školu na Engleskom, i dosadašnja praksa ih je značajno diskriminirala. Takve djece je maksimalno 10 svake godine, ako ne i manje, a ostalih upisnih mjesta, za sve ostale koji žele tek ući u IB je 30. Osim nastavka IB programa, za djecu koja su već u tom sustavu, u 90% slučajeva nema alternative. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 212 | Ana Marija Sačer | PRAVILNIK | Poštovani! Podržavam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. U srednje škole bi ponovo trebalo uvesti polaganje prijemnog ispita koji bi imao bitnu težinu kako bi se rasteretilo nastavnike u osnovnim školama od sve većih pritisaka roditelja u borbi za odlične ocjene učenika bez odgovarajućeg znanja. Osim toga, uspjeh učenika, a time i daljnje školovanje ovisi o kriterijima nastavnika koji nisu ujednačeni pa tako učenici boljeg i objektivnije vrednovanog znanja mogu lošije proći na upisima od učenika koji su imali niže kriterije pri vrednovanju i samim time postigli bolji uspjeh. Treba vratiti prioritet znanju, sposobnostima i vještinama, a ne samo ocjenama koje sve više gube na vjerodostojnosti. S poštovanjem, Ana Marija Sačer | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 213 | Mirela Paša | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u prvi razred srednje škole, no mislim da prijedloge treba temeljitije razraditi kako bi većina zahtjeva bila korektna i kako bi sve imalo smisla. Uvođenje prijemnih ispita je dobro, no ujedno može biti i negativno. Prijemni ispit za neko dijete bit će dobar kriterij, ali će nekome možda onemogućiti upis. Smatram da bi ga se, moglo provoditi u školama gdje je velika konkurencija učenika kako bi imao eliminacijski karakter. U većini škola i većini smjerova to je zaista nepotrebno. Posebno bi to bio izazov ove školske godine što se nadam neće dogoditi. Mišljenja sam da osnovna škola i učitelji imaju dovoljno kompetencija da odrade posao kako treba i treba im dati veću podršku da djeca imaju znanje koje se onda može na prijemnom vrednovati. Mislim da bi prijemni ispiti bar za osnovne predmete (Hrvatski jezik, Matematiku i strani jezik) trebali biti svugdje isti. Moramo biti svjesni da u većini škola ima mjesta za sve i da bi se testiranjem dodatno pojačao stres ili možda odustajanje od upisa. Slažem se s prijedlozima da bi trebalo posebno bodovati neke aktivnosti, rezultate, drugi str. jezik, plasman na Županijsko natjecanje i slično. Boduje se samo ostvaren uspjeh na Državnom natjecanju, no koliko se djeca dodatno pripremaju za natjecanja i od toga pri upisu nemaju koristi (osim naravno osobne koristi). Podržavam provjeru znanja pri upisu u srednju školu, ali i ne, ovisno kako se napravi. Ako to bude autonomija škola, mislim da nije dobro jer će raditi svatko kako hoće, a sve će se odraziti na učenike. Poseban je problem i izrada prijemnih ispita. Isto tako od toga se može reflektirati pojačani pritisak na učitelje, dodatne pripreme, novčani izdaci i sl. Smatram da to pitanje treba još dodatno razmotriti, urediti i isplanirati te ujednačiti kako bi svi učenici imali iste uvjete. Smatram i da prijemni ispit ne smije biti jedini kriterij. Često su djeca koja nemaju izvrstan uspjeh i rezultat na ispitu sposobna za neko zanimanje i bili bi bolji radnici nego neki izvrsni koji će ispit odraditi jako dobro, imati dobre ocjene i upasti u školu, a neki koji bi kasnije u zvanju bili bolji, otpast će radi prijemnog. Na kraju, smatram da sve to treba dobro razmotriti i urediti jer opet se vraćamo na nešto što smo mijenjali. Naravno treba mijenjati, ali napredovati i poboljšati, a ne dodatno zakomplicirati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Također, u skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. Naime, sportske aktivnosti dostupne su svim učenicima u sklopu školskih športskih društava |
| 214 | Ines Ljubicic | PRAVILNIK | Smatram da su sve izmjene i dopune vezane za uvjete upisa učenika u 1. razred srednje škole prihvatljive i logične. Osobito se slažem sa izmjemom uvjeta upisa učenika iz međunarodnog programa kojima je prirodan slijed šolovanja nastavak školovanja sa istim programom. Važno je da djeci stranaca omogućimo jedini logični upis, stoga bi jedino izmjenila uvijet koji je tražen, a to je da su završili barem 3 godine u međunarodnom programu. Djeci koja su došla u Hrvatsku u manjem vremenskom razdoblju trebalo bi omogućiti bezuvjetni upis u istom međunarodnom programu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 215 | Stjepan Ostroški | PRAVILNIK | Podržavam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, odnosno provjeru znanja kod upisa u srednju školu. Također smatram potrebnim uvrstiti dodatno bodovanje svih drugih oblika školovanja poput glazbene škole i sl. U svezi odluke o provođenju provjere znanja kod upisa u srednju školu važno je školama ostaviti samostalnost u odlučivanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. Također, u skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. Naime, sportske aktivnosti dostupne su svim učenicima u sklopu školskih športskih društava. |
| 216 | Kristina Azakli | PRAVILNIK, Članak 2. | Postovanje, Clanak 2. da se clanku 5 dodaje nova stavka 2. - „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za kandidate koji su u najmanje prethodna tri razreda polazili međunarodni program, a nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu, pri upisu u I. razred srednje škole ne primjenjuju se elementi i kriteriji propisani ovim pravilnikom.“ bi se trebala izbaciti jer je nebitno da li su prethodno pohadjali jednu, dvije ili sedam godina IB programa. Ono sto je bitno da se djeci koja pohadjaju IB medjunarodni program na engleskom omoguci nastaviti svoje skolovanje u istom programu. Svugdje u svijetu takav program je kontinuirani program skolovanja gdje se nakon Middle Years Programa, 6-10 razred, nastavlja skolavanje u IB International Baccalaureate Diploma Programme, 11-12 razred. Kljucna rijec je pritom NASTAVLJA i to im se mora omoguciti. Djeca koja se skoluju na engleskom jeziku u medjunarodnom IB programu (djeca diplomanata, drugih stranaca, nasih povratnika, itd.) trebaju imati mogucnost nastavka skolovanja u istom programu i u srednjoj skoli. Zasto? Neki se cesto sele u razlicite zemlje i moraju pohadjati medjunarodno priznati program, djeci koja su se kontinuirano skolovala na engleskom jeziku nece biti moguce nastaviti skolovanje u hrvatskim skolama zbog nedovoljnog znanja hrvatskog jezika. Nema nikakvog smisla da se onemoguci djeci koja su prethodno pohadjala IBMYP da ne nastave u istom programu za zadnje dvije godine. Obicno nekih 10tak ucenika zeli nastaviti skolovanje iz Matija Gubec IB skole u MIOC i nije mi jasno kako tih 10tak ucenika popunjava kvotu u MIOC gimnaziji. Srdacan pozdrav, Kristina Azakli | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 217 | Lana Muftić | PRAVILNIK, Članak 2. | Željeli bismo izraziti podršku novom Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole, članak 2. Naše dvoje djece pohađa IB međunarodni program u Osnovnoj školi Matije Gupca u Zagrebu, za koji smo se odlučili radi prirode posla oca. Stariji sin je školovanje započeo u SAD-u te nam je zbog jezika i fleksibilnosti lokacije pohađanja nastave međunarodni program bio najbolja opcija. Program IB kojeg su djeca upisala predviđa kontinuirano školovanje kroz PYP i MYP (MYP0-MYP5), a Hrvatska je jedinstven slučaj u kojem se to školovanje nakon MYP3 prekida te je za nastavak potrebna rigorozna upisna procedura, koju mnoga djeca ne uspiju proći radi nelogičnosti u sustavu. Djeca iz IB međunarodnog programa imaju drugačiji sustav ocjenjivanja, koji nije u potpunosti usporediv s hrvatskim sustavom. Osim toga, djeci koja pohađaju međunarodni program je bitno smanjena ili potpuno ukinuta mogućnost osvajanja dodatnih bodova na natjecanjima znanja u Hrvatskoj, što ih diskriminira u odnosu na djecu koja pohađaju nacionalni program. Prekinuti školovanje po IB programu prije predviđenog završetka te isto nastaviti po potpuno drugačijem principu i na drugom jeziku je krajnje nelogično. Opcija upisa srednje škole s dvojezičnim programom samo djelomično rješava problematiku jezika, ali ne predstavlja nastavak prekinutog školovanja po istom programu. Za našu djecu jednostavno ne postoji kvalitetna alternativa kontinuiranom nastavku školovanja do predviđenog završetka istog, u ovom slučaju na drugoj lokaciji. Smatramo da su predložene promjene ne samo logične nego i prijeko potrebne, te ih u potpunosti podržavamo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 218 | Iva Radaković | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Vezano na čl.2 ovog pravilnika, veseli me da je došao trenutak da možemo dati svoj komentar I da se možda na ovakav način isprave “greške” koje su već nekim od generacija skrenule put željenog obrazovanja te iz tog razloga podržavamo novi prijedlog pravilnika. Naime,međunarodni program (IB) svugdje u svijetu pa tako I kod nas, dijeli se u dva programa, a to su IBMYP (Middle Years Programme, razredi 6-10) I IB International Baccalaureate (Diploma Programme, razredi 11-12). Vrlo je ne shvatljivo I teško objašnjivo da su djeca koja pohađaju međunarodni program i to u dijelu IBMYP zbog elemenata I kriterija kod upisa u srednju školu (koji međunarodni sustav obrazovanja ne poznaje kao takav), te zbog nepostojeće alternative, primorani na prekid odabranog programa i željenog obrazovanja. Nikako ne bi stavljala u konotaciju da će polaznici nacionalnog programa iz razloga direktnog upisa polaznika međunarodnog programa (IB), biti u ne povoljnijoj situaciji, dapače, polaznici međunarodnog obrazovanja po postojećem pravilniku gube pravo na nešto što je IB sustavom obrazovanja definirano. Isto tako, većim dijelom korisnicima međunarodne škole definiramo strane državljane, te iz tog razloga iz čl.2, trebalo bi izostaviti “..u najmanje prethodna tri razreda” LP | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 219 | Tatjana Kovče | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, slažem se s prijedlogom da se upis učenika u 1. razred srednje škole ne provodi samo na bazi zaključnih ocjena iz osnovne škole. Ipak, samo provođenje tzv. prijemnih ispita za upis u srednje škole dovesti će ponovno do ciljane pripreme baš za prijemni ispit. Poštenije bi bilo provesti nezavisno vanjsko vrednovanje krajem 8. razreda tzv. "mala matura", čije rezultate bi onda trebalo iskoristiti za upis u 1. razred srednje škole. Hvala. Tatjana Kovče | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja.U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 220 | ZRINKA KEKEZ | PRAVILNIK, Članak 7. | Poštovani, predlažem brisanje (1) stavke u članku 7. Obrazloženje: Smatram kako bi se iz postupka upisa trebalo ukloniti bodovanje općeg uspjeha čime bi se smanjio pritisak za postizanjem odličnog uspjeha iz svih predmeta. Destimulirala bi se pojava velikog broja učenika s prosjekom 5.00, jer takav opći uspjeh nije informacija niti za učenika, niti za roditelja, a niti za sustav. Stoga ako ne želimo da roditelji i učenici teže prosjeku 5.00, ne smijemo ga nagrađivati. Ukoliko se nastavi s praksom nagrađivanja neminovno se poziva roditelje na aktivno i nasilno uključivanje u postizanje što boljeg prosjeka učenika čime se stvara preveliki pritisak i opterećenje ne samo kod učenika i roditelje, već i na same nastavnike i stručne suradnike. Također predlažem i nadopunu članka 7. Obrazloženje: Kako se učestalo naglašava važnost višejezičnosti kroz razne dokumente EU, smatram kako bi znanje drugog stranog jezika ponovo trebalo uvrstiti kao kriterij vrednovanja za upis u srednju školu u Posebne elemente bodovanja. Posebno bi ga trebalo uvrstiti na listu bodovanja za upis u gimnazije, srednje strukovne škole s područja turizma kao i sve one koje imaju naglasak na poznavanju jezika. Spomenuto dobivanje dodatnih bodova je prilikom jedne od izmjena Pravilnika ukinuto uz obrazloženje kako svi učenici u Republici Hrvatskoj nemaju iste uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u osnovnoj školi. Danas je ta situacija potpuno drugačija, više ne postoji OŠ u RH koja ne nudi učenicima mogućnost pohađanja drugog stranog jezika, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje čime bi se potakla višejezičnost na što se Hrvatska obvezala kao članica EU. S poštovanjem pozdravljam! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 221 | SENIJA VRANKOVIC | PRAVILNIK | Ne podržavam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole prvenstveno zato što smatram da je nemoguće provesti ovakve izmjene i dopune 2 mjeseca prije upisa u srednju školu. Time bi se stvorio ogroman pritisak na učenike koji su u zadnje dvije godine bili podučavani većinom u online sistemu i sigurno nisu dobro pripremljeni na ispit znanja koji bi se ovim načinom primjenio. Također nigdje se u članku 1. ne spominju djeca povratnika koji su školovani u drugim sistemima koji se nikako ne mogu izjednačiti sa obrazovnim sistemom RH, već se samo pogoduje djeci diplomata, azilanata i ostalih. Toliko se promovira politika povratka hrvatskih državljana i njihovo ponovno i lakše integriranje u društvo a na ovaj način im direktno zatvarate vrata pred nosom jer se njihova djeca ne mogu upisati u srednju školu jer ih se svrstava pod iste uvjete kao i učenike koji su se cijelo osnovnoškolsko obrazovanje školovali u Hrvatskoj. Zašto se članak o direktnom upisu učenika povratnika u srednje škole a koji je bio na snazi do 2015, izbacio iz Pravilnika i kome to pogoduje? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ustavni sud Republike Hrvatske je u svojoj Odluci (broj: U-II-2178/2015.) od 8. studenoga 2016., utvrdio da ministar znanosti i obrazovanja nije ovlašten ustanovljavati nova prava nego samo elemente i kriterije za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Nadalje, utvrdio je da se odredbama članka 22. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole, djecu hrvatske državljane, a koji su se školovali u obrazovnom sustavu drugih zemalja (izvan Republike Hrvatske), stavlja u povoljniji položaj naspram ostalih kandidata te je stoga ukinuo članak 22. istoga Pravilnika. Navedena se Odluka primjenjuje od 1. ožujka 2017. godine. |
| 222 | Ivana Smolić Groznik | PRAVILNIK, Članak 10. | Poštovani, novi prijedlog je izuzetno loš i uvredljiv za djecu sa teškim oštećenjima zdravlja .Djeca sa takvim poteškoćama imaju izuzetno ograničen izbor srednjoškolskih programa, i to je jasno navedeno u jedinstvenom popisu zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa. Po tom popisu djeca sa slabovidnoscu ili problemima sa srcem/plućima i drugim težim ostecenjima ne mogu ni pokušati upisati većinu programa. Što je sa djecom koja zbog svog zdravstvenog stanja ili poteskoca uzrokovanim zdravstvenim stanjem (nizi kisik u krvi, slabija koncentracija) ne mogu upisivati gimnazije (koja jedine nemaju ograničenja za upis koja se tiču ostecenja zdravlja), a sa novim prijedlogom bi im pristup strukovnim školama bio još vise ograničen? U novom Pravilniku nema ni pokušaja da se njihov ograničen izbor barem pokuša kompenzirati kao i do sada dodatnim bodom. Takvoj djeci nije dovoljno da imaju neku simbolicnu prednost, kao sto je prednosti nad zdravom samo ako budu zadnji na listi . Teška oštećenja zdravlja utječu dugotrajno na školski uspjeh, a posebno ograničavaju izbor zanimanja , odnosno srednje škole. Takva djeca trebaju i puno veću pomoć od tog jednog oduzetog boda da bi ostala u primjerenom školskom programu i kasnije bila konkurentna na tržištu rada. Sad sa oduzimanjem tog boda potpuno se negira njihova zdravstvena poteškoća. Ako ljude koji su predložili prijedlog novog bodovanja brine zloupotreba ili subjektivno tumačenje zdravstvenih poteškoća od tijela koje dodjeljuje bod postoje drugi mehanizmi ograničavanja i kontrole. Neki koji ne uključuju diskriminaciju izuzetno ranjive skupine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Učenici s teškoćama u razvoju (članak 23. Pravilnika) su djeca koja su osnovnu školu završila prema rješenju o primjerenom programu obrazovanja, što uključuje i učenike koji su imali teže zdravstvene poteškoće i/ili su bili na dugotrajnom liječenju. Oni se rangiraju na zasebnim ljestvicama poretka prilikom upisa u srednju školu, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, ostvaruju pravo upisa u određeni program obrazovanja. |
| 223 | Mirta Lulić | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Prijemni ispiti pomogli bi učenicima i roditeljima pri odabiru srednje škole. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 224 | ŽELJKA ZRILIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegama koji navode važnost višejezičnosti. Smatram da je vrijeme da se iz teorije krene u praksu, kako ne bi sve ostalo mrtvo slovo na papiru. Potrebno je nagraditi učenike koji uče 2. strani jezik od 4. razreda. Ti učenici ulažu dodatan trud u svoje obrazovanje i imaju kompetenciju više od ostalih koji ne žele ili ne vide svrhu učenja dodatnog jezika. Znamo da su dodatni bodovi ukinuti, međutim danas je situacija potpuno drugačija, više ne postoji osnovna škola u Republici Hrvatskoj koja ne nudi učenicima mogućnost pohađanja drugog stranog jezika, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje, a time se i potiče višejezičnost na što se Hrvatska obvezala kao članica EU. S poštovanjem, Željka Zrilić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 225 | Ines Lovrić | PRAVILNIK | Poštovani, u potpunosti podržavam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 226 | Ljiljana Ivanković | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, slažem se da je potreba za realnom slikom o znanju učenika vrlo velika, i stoga je uvođenje prijemnih ispita mjera koju donekle podržavam. Međutim, smatram da bi se usvojenost ishoda pojedinog predmeta najbolje provjerila nekom vrstom godišnjih ispita i na kraju osnovnoškolskog obrazovanja provedbom "male mature". Samo na taj način će učenici, a time i njihovi roditelji uvidjeti da je svrha školovanja - znanje, a ne ocjena. S poštovanjem, Ljiljana Ivanković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja.U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 227 | Aleksandra Hohnjec | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, mislim da nema potrebe da srednje škole provode provjere posebnih znanja u manjim sredinama zato što one nemaju takav pritisak kao što to imaju neke škole u većim sredinama (primjerice Zagreb). Tamo je pritisak učenika puno veći jer znaju na upis doći s jednakim brojem bodova. Oni su prisiljeni raditi provjere posebnih znanja kako bi upisali najkvalitetnije učenike. Manje sredine se susreću s jednim drugim problemom. Sve je manji ukupan broj djece koji se prijavljuje u prvu godinu. Zato nema potrebe organizirati takve provjere. U slučaju da se pojavi potreba, možda bi kvalitetnije rješenje bilo da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata uvrste dodatna dva boda za učenike koje su tijekom obrazovanja u osnovnoj školi učili drugi strani jezik. Oni su svakako uložili veliki trud tijekom svog osnovnoškolskog obrazovanja i svakako bi im se trebao bodovati drugi strani jezik. Na taj način bi se motiviralo učenike da upisuju drugi strani jezik. Učenicima se stalno naglašava da su strani jezici bogatstvo, što je i istina, a ovim postupkom bi im se to i dokazalo na najbolji mogući način. Konkretno predlažem da se u obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija svakako umjesto povijesti uvrsti drugi strani jezik kao poseban element bodovanja. Svaki ispit je i veliki stres za učenike. Doći će do situacije gdje će sigurno roditelji nekima htjeti platiti instrukcije, a što je onda s onima koji si to ne mogu priuštiti, a imaju možda tek bod ili dva manje od maksimalnih. Tržište instrukcija doživljava svoj procvat jer je online nastava ostavila traga i toga su svjesni i učenici i roditelji. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 228 | FILIP ŽIDOV | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Smatram da bi prijemne ispite trebalo uvesti u srednje škole kao početak kvalitetnijeg upisa i kako bi upis u željene srednje škole bio jednak za sve, a ne samo za „odlikaše“ jer petice iz različitih osnovnih škola nemaju istu „težinu.“ Srdačan pozdrav, Filip Židov | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 229 | Tanja Broz | PRAVILNIK | Uvođenje prijemnih ispita u dio srednjih škola bi moglo pripomoći razvoju privatnih priprema za upise u srednje škole, što ne bi trebao biti cilj. Čini mi se da bi cilj trebalo biti unaprjeđenje znanja stečenog u osnovnim školama. Naime, te pripreme će nešto koštati, a neće si ih svi moći priuštiti. A zašto bi uopće netko išao na takve pripreme? Naime, učenici prije prijemnog ispita ne znaju kako stoje sa znanjem, odnosno je li njihovih 5,0 „pravo“ ili „lažno“. To znači da će dio učenika (i njihovih roditelja) htjeti ići na takve pripreme kako bi se, za svaki slučaj, dodatno pripremili za prijemni ispit te će time pogodovati razvoju tržišta priprema za prijemne ispite. Dodatno znanje je svakako dobro, ali ne mogu si svi roditelji to priuštiti, plus to znanje bi djeca trebala dobiti u osnovnoj školi. Stoga bi trebalo jačati kapacitete učitelja u osnovnoj školi kako bi djeca imala ujednačeniju razinu znanja na kraju osnovne škole. I slično tome, mislim da bi trebali smanjiti djeci stres s bilo kakvim testiranjima. Zamislite sebe u takvoj situaciji, daljnji život vam ovisi o jednom danu, o jednom trenutku kako ćete performati. Što ako u tom trenutku pokleknete, a inače ste izvrsni? Što ako se cijelu osnovnu školu trudite i dobri ste (što ne znači nužno da prolazite s 5,0), a na dan prijemnog ispita ste pokvarili želudac i ne možete se dobro koncentrirati? Ili osjećate silan stres upravo zato što znate da ako sada zeznete, nema više popravka. Hoćemo li na takav način kažnjavati djecu? Ako nam je važna širina znanja i trud djece, onda bi se radije mogle dodatno bodovati razne aktivnosti kojima se djeca bave. Na primjer, mogao bi se povećati broj predmeta iz kojih se dobivaju dodatni bodovi na državnim natjecanjima. Zatim, mogli bi se bodovati rezultati iz daleko šire skupine sportova, i to ne samo na školskoj razini, već i na klupskoj, odnosno mogli bi se bodovati značajni sportski rezultati ostvareni u sklopu sportskih klubova. Nadalje, mogli bi se bodovati i značajni rezultati na državnim i međunarodnim natjecanjima u područjima koja se ne obrađuju u osnovnoj školi, a isto tako pokazuju dječju izvrsnost. Poanta je da ne bi trebali biti fokusirani na jedan trenutak u djetetovu životu (prijemni ispit), nego na podizanje razine znanja u osnovnim školama i vrednovanju dodatnih vrhunskih aktivnosti učenika. I na kraju imam komentar vezan uz traženje dodatnih bodova za učenje drugog stranog jezika. Puno je takvih komentara ostavljeno ovdje pa pretpostavljam da se radi u učiteljima koji predaju druge stane jezike. Iako je hvalevrijedno što neka djeca uče drugi strani jezik kao izborni, to nije jedini izborni predmet koji se nudi. U tom bi slučaju trebalo uvesti bodovanje i drugih izbornih predmeta, poput informatike i vjeronauka. Naime, ne možemo biti diskriminatorni i uvesti bodovanje samo drugog stranog jezika i to samo za one učenike koji su ga učili u školi (onda bi isto tako trebali dati bodove i djeci koja drugi strani jezik uče izvan škole). Međutim, dobivanje bodova za upis u srednju školu samo na temelju pohađanja određenog izbornog predmeta ne znači nužno da je dijete steklo adekvatnu razinu znanja koja bi se trebala nagraditi bodovima. Drugim riječima, u takvom slučaju bi bilo svejedno je li dijete naučilo malo ili puno iz izbornog predmeta, a dobilo bi bodove za upis u srednju školu. Ili, da prevedem u ocjene, dodatni bodovi bi se dobivali i ako dijete ima 2 iz izbornog predmeta i ako ima 5. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 230 | Vesna Stipić | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s prijedlogom Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u u I. razred srednje škole. Članak 5. smatram pozitivnim jer uključuje provjeru posebnih znanja iz nastavnih predmeta. Mislim da bi za upis u gimnazije i škole u koje se prijavljuje više učenika od potrebnog broja moraju provoditi provjere uz osnove stečene bodovanjem. Podržavam i izmjenu stavka 6. Čl. 4. Srdačan pozdrav, Vesna Stipić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 231 | Valentina Pajdaković | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da bi iz postupka upisa trebalo ukloniti bodovanje općeg uspjeha ( ili barem omogućiti srednjoj školi da samostalno odluči je li za određeno zanimanje potrebno bodovanje općeg uspjeha). Na taj način učenike bi se potaklo na uključivanje u izborne predmete ( poznata je činjenica da mnogi učenici odustaju od izbornog predmeta samo iz razloga jer nisu ocijenjeni odličnom ocjenom, koja im umanjuje opći uspjeh), učenici bi imali veću slobodu više pažnje posvetiti predmetima za koje imaju sklonosti, a smanjio bi se pritisak za postizanjem odličnog uspjeha iz svih predmeta. Predlažem da se sudjelovanje na državnom natjecanju boduje za sve učenike, neovisno o plasmanu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 232 | Valentina Pajdaković | PRAVILNIK, Članak 5. | Podržavam prijedlog dodatnih provjera znanja. Smatram da bi provjera znanja ( iz predmeta koje određena srednja škola odabere kao obavezne ) trebala biti obavezna za sve gimnazijske i četverogodišnje strukovne programe, kako bi učenici stekli realniju sliku o vlastitom znaju u usporedbi s učenicima drugih škola, potrebnim predznanjima za nastavak školovanja u odabranom zanimanju te mjerodavnije donijeli odluku o izboru srednje škole. Testovi bi trebali biti standardizirani za gimnazije i četverogodišnje strukovne škole. Nije cilj popuniti kvote odobrene za određeno zanimanje u određenoj školi, već je cilj učenike usmjeriti u ona zanimanja u kojima se mogu pozitivno ostvariti i napredovati, te u budućnosti doprinositi društvenoj zajednici u cijelosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja |
| 233 | LJILJANA CVETKO | PRAVILNIK | Podržavam provjeru znanja kod upisa u srednju školu, no mislim da to mora ostati autonomija škole (kao što je navedeno "mogu"). Predlažem bodovanje svakog dodatnog oblika školovanja kod upisa (strani jezik, glazbena, plesna, sportska aktivnost). Svakom djetetu bez obzira na državljanstvo, treba biti omogućeno školovanje, pa tako i srednja škola. Uskladiti s praksom u EU. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja.U skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. Naime, sportske aktivnosti dostupne su svim učenicima u sklopu školskih športskih društava. Pod jednakim uvjetima u srednje škole upisuju se kandidati hrvatski državljani, Hrvati iz drugih država te djeca državljana iz država članica Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije. Kandidat koji je strani državljanin iz zemlje izvan Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije može se upisati u srednju školu kao redoviti učenik bez plaćanja troškova školovanja, ako ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom. |
| 234 | Jadranka Jelisavac | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam izmjenu i dopunu Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole jer ocjene često nisu realne pa je dobro provesti prijemni ispit kojim će se provjeriti učeničko znanje. Isto tako smatram da je potrebno dodatno bodovati učenje drugog stranog jezika ako ga je učenik učio od 4. do 8. razreda kao i dodatni bodovi za završenu osnovnu glazbenu školu jer su ta djeca u to uložila puno vremena, truda i odricanja. S poštovanjem, Jadranka Jelisavac, mag. prim. educ., savjetnica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 235 | Darka Sudarević | PRAVILNIK | Smatram da će predložene promjene pravilnika donekle povećati utjecaj znanja učenika na mogućnost upisa u željenu školu i u tom smislu pravilnik treba promijeniti kako je predloženo. No također smatram da problem poplave odlikaša u osnovnoj školi treba rješavati sustavnim promjenama, prvenstveno promjenom vrednovanja. Nužno je uvesti nacionalne ispite u višim razredima osnovne škole kojima će se više puta tijekom školovanja dobiti povratne informacije o znanju učenika te o područjima na kojima škola treba raditi. Rezultate na ispitima trebalo bi uračunati u bodove za upis u srednju školu. Drugi dio komentara odnosi se na nedosljednosti u tekstu pravilnika. U čl. 5. navodi se da se u čl. 9. briše stavak 2., a u daljem tekstu navode se brojevi stavaka iz originalnog pravilnika. Nigdje se ne navodi da dosadašnji stavak 3. postaje čl. 2. itd. Nakon promjene članci bi trebali biti numerirani od 1. do 8. Slična situacija je u čl.11. i čl, 12. Smatram da te dijelove treba još jednom pažljivo doraditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Nomotehnika općih akata koji su na javnoj raspravi usklađena je s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata Hrvatskog sabora. Nova numeracija članaka Pravilnika usvaja se nakon donošenja konačnog Prijedloga Pravilnika. |
| 236 | Aelita Jurak | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, podržavam prijedlog uvođenja dodatnih provjera znanja u srednjim školama, no smatram da bi ispiti trebali biti osmišljeni na nacionalnoj razini (NCVVO) jer će opet biti razlika od škole do škole. Uvođenje prijamnih ispita trebalo bi odgoditi za dvije godine zbog svih vanjskih uvjeta koji su utjecali na rast i učenje ove generacije učenika (potres, pandemija, probni nacionalni ispiti). Sve su to velike promjene koje ostavljaju traga na učenicima. Slažem se s prijedlozima kolega kako bi drugi strani jezik trebalo bodovati jer svjedočimo velikom broju pada interesa za učenjem drugog jezika i/ili izbornih predmeta zbog straha da neće svi moći postići i ostvariti uspjeh 5,00. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 237 | Vesna Šumanac | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s prijedlogom pravilnika za upis u I. razred srednje škole. Smatram da je čl. 5. dobar jer je uključio provjeru posebnih znanja iz nastavnih predmeta. Mislim da bi za upis u gimnazije i škole u koje se prijavljuje više učenika od potrebnog broja, bilo dobro umjesto riječi "mogu" koristiti riječ "trebaju" ili "moraju" kako bi se provjere provele u svim takvim školama. Tako bi sve škole u HR imale jednake uvjete, a ne da samo neke provode provjeru posebnih znanja jer im je to stavljeno na volju. Također su sve ostale dopune na tragu pravičnosti i jednakosti po pitanju jednakosti bodova na ljestvici prijavljenih kandidata. Srdačan pšozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 238 | Kristina Kordic | PRAVILNIK, Članak 2. | Komentar na čl.2 ovog pravilnika: Djeci koja polaze medjunarodni program (IB program) treba osigurati mogucnost nastavka njihovog obrazovanja u istom medjunarodnom programu, drugim rijecima toj djeci se mora osigurati mjesto u srednjoj skoli koja je nastavak na dotadasnje medjunarodno (IB) obrazovanje, na jeziku na kojem su se do tada skolovali. To je logican slijed skolovanja po vertikali. Praksa izvan Hrvatske je takva da su IBMYP (Middle Years Programme, razredi 6-10) i IB International Baccalaureate Diploma Programme, razredi 11-12) integrirani u jednoj skolskoj instituciji, sto nazalost nije slucaj u Hrvatskoj IB skoli, stoga ta djeca ne prolaze procese koja naša djeca u Hrvatkoj moraju i prolaze. Smatram da se svakom djetetu koji zavrsava IBMYP3 razred mora omoguciti prelazak u IBMYP4 razred, neovisno o tome da li je dijete prethodno pohadjalo medjunarodnu IB skolu dvije, tri ili osam godina, te da li je odlican, vrlo dobar ili dobar ucenik. Dijete koje se skoluje na engleskom jeziku u medjunarodnoj skoli prema IB kurikulumu( za to postoji razlog - najcesce su to djeca stranaca koji su na privremenom boravku u Hrvatskoj, djeca diplomata, djeca povratnika i sl. ) treba imati mogucnost nastavka skolovanja u istom programu i u srednjoj skoli. Razloga za to je nekoliko, ja cu ovdje spomenuti neke: djeci koja su pohadjala medjunarodni program na engleskom jeziku treba omoguciti da nastave svoje obrazovanje u vec poznatom programu (nastavak IB kurikuluma), djeca stranaca moraju pohadjati medjunarodno priznate škole radi životnih okolnosti zbog kojih se češće sele (kao npr djeca diplomata), djeci koja su se godinama skolovala na engleskom jeziku nije moguce nastaviti skolovanje na hrvatskom jeziku u hrvatskim skolama (ovo se osobito odnosti na djecu stranaca, ali i na veliku vecinu djece u IB skoli kojoj je znanje hrvatskog jezika nedovoljno za pohadjanje nastave), prema misljenju struke/organizacije djeca koja su prethodno pohadjala IBMYP ostvaruju bolje rezultate i uspjehe u IBDP , stoga je meni logicno zakljuciti da djeci koja su vec pohadjala IBMYP program treba omoguciti nastavak istog. Gospodji Jeleni Marušić bih željela reći slijedeće: Osmi razred (IBMYP3 u International School Matija Gubec)) svake godine završi oko 15-20 djece, od toga se nekoliko djece odseli iz Hrvatske (najcesce djeca stranih drzavljana u HR), a nekoliko skolaraca odluce nastaviti svoje skolovanje izvan IB programa (zbog razlicitih sklonosti i interesa), stoga se u XV. gimnaziju (IBMYP4) zeli upisati svega desetak djece (10!). Ne razumijem kako tih desetak ucenika popunjava kvotu u spomenutoj gimnaziji. Osim toga, ne razumijem niti kako jedno dijete stranih roditelja koje ne govori hrvatski jezik moze nastaviti svoje skolovanje u Hrvatskoj ako ne dobije mogucnost nastavka skolovanja u IB programu, te na engleskom jeziku. S postovanjem, Kristina Kordic | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 239 | Sanja Skrabic | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam prijedlog uvođenja prijemnih ispita prilikom upisa u srednju školu, da bi se i oni učenici koji nemaju 5.0 mogli upisati u željenu SŠ. ako prođu prijemni ispit(a ne samo oni "super odlikaši"). Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 240 | Anita Vidović | PRAVILNIK | Poštovani! Podržavam prijedlog ovog Pravilnika i smatram da je to početak kvalitetnijeg upisa u srednje škole. Sviđaju mi se prijedlozi kolega o uvođenju male mature i dodatnih bodova za svaki uspjeh učenika na županijskim natjecanjima te dodatnih napora učenika koji pohađaju izborni predmet drugog stranog jezika kao i umjetničke škole. Lijep pozdrav, Anita Vidović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Također, ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 241 | Jasmina Mamula | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam bilo kakav oblik provjere znanja (prijemni ispit ili mala matura) s nadom da će se tako barem malo smanjiti lov na petice kojima su opterećeni prvenstveno roditelji. Mislim da bi se temeljito trebalo promisliti o dodjeli dodatnih bodova jer tu ima dosta prostora za napredak. Podržavam inicijativu nekih kolega da se počne bodovati sudjelovanje učenika na županijskim natjecanjima, posebice ako se radi o natjecanju iz predmeta važnog za upis u odabranu srednju školu. Na taj način bi se još više motiviralo učenike na sudjelovanje u natjecanjima i njihov trud bio bi nagrađen. Što je s učenicima koji postižu izniman uspjeh na LiDraNu? Riječ je o budućim glumcima, redateljima, novinarima i književnicima. Svi znamo da oni obogaćuju kulturni život svake škole i da nose svaku priredbu. Zar njihov talent nije vrijedan dodatnog boda? Trebalo bi nagraditi i one učenike koji pohađaju glazbenu ili plesnu školu. Slažem se da pohađanje izborne nastave iz drugog stranog jezika i Informatike u 7. i 8. razredu oduzima dosta vremena i da je riječ o dodatnom trudu učenika, ali treba biti pažljiv kod dodjele dodatnih bodova za ovu kategoriju jer nerijetko ocjene iz tih predmeta nisu odraz znanja, već se učenike nagrađuje za pohađanje izbornog predmeta čija ocjena često čak i „popravlja“ prosjek učeniku. Predlažem provjeru znanja iz tih predmeta kao uvjet za dodatni bod. Još uvijek nije dobro riješeno pitanje upisa učenika koji se školuju po redovitom programu uz prilagodbu i individualizirani pristup. Učitelji u osnovnim školama svjedoci su sve većeg broja takvih učenika koji imaju pravo na direktan upis u sve veći broj srednjih škola. Uglavnom su roditelji svjesni mogućnosti svojeg djeteta, ali ima i onih koji su nerealni i koriste mogućnost koja im se nudi kako bi dijete upisali u školu koja je djetetu preteška i ne odgovara njegovim sposobnostima, a kvota ostalih upisnika smanjuje se. Puno je još nedostataka vezanih uz upis djece povratnika iz inozemstva i načina bodovanja prema inozemnim svjedodžbama, kao i upis djece iz stranih zemalja kojima hrvatski jezik nije materinski jezik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Bodovanje drugog stranog jezika i informatike koji bi bilo određeno kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Također, ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 242 | Anela Prkić | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s uvođenjem prijemnih ispita kod upisa u srednju školu. Zbog ujednačenosti kriterija i objektivnosti, ispite bi trebao osmisliti i provoditi Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje. Također mislim da bi dodatno trebalo bodovati pohađanje i uspjeh na izbornim predmetima informatike (7. i 8. razred) i drugog stranog jezika kao vrijedne kompetencije za cjeloživotno obrazovanje. Tako bi učenici imali veći interes za učenje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja.Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 243 | SANELA JUKIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, kao prvo podržavam izmjenu pravilnika, ali ima tu još prostora za napredak. Sustavno se zanemaruju natjecanja, osim u dijelu izravnog upisa, ali znamo koji to rezultati moraju biti. Jako je teško učenike motivirati na natjecanja jer kako i sami kažu što oni imaju od toga, jer doista velika većina naših natjecatelja doista ništa opipljivo od toga nema, ne mogu svi biti prvaci države. Nije u redu da se npr. plasman na županijsko natjecanje ne vrednuje, jer taj je učenik osim redovnog gradiva radio i puno, puno više od toga, a na kraju je u istom rangu s nekim drugim učenikom koji ima ''samo'' ocjenu odličan iz tog predmeta. Po meni bi čak i učenici koji su npr. osvojili neko od prva 3 mjesta na županijskom natjecanju imali prednost pri upisu u školu u toj županiji, pogotovo ako se radi o natjecanju iz matematike, hrvatskog jezika i engleskog jezika te onih predmeta koji se boduju za upis u tu srednju školu. Na taj način, učenici bi imali motivaciju za natjecanja, a samim time i stjecanjem puno opsežnijeg znanja nekog predmeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 244 | Deana Bokšić | PRAVILNIK | Poštovani, dobro je da škola može provoditi provjere posebnih znanja iz navedenih nastavnih predmeta bez prije propisanih zakonskih ograničenja te da se učenici upisuju na temelju pokazanog znanja, a ne samo ocjena koje često nisu realne. Ipak, treba biti oprezan s uvođenjem prijemnih za ovu školsku godinu te promisliti o organizaciji istih. Mislim da bi bilo dobro da se na nivou države pripreme jednaki prijemni za škole koje imaju isti program i da ih sastavljaju oni koji imaju za to potrebna znanja i vještine. Smatram da bi prijemni trebao biti samo privremeno rješenje do uvođenja ˝male mature˝ što bi bilo najobjektivnije mjerilo za procjenu znanja učenika prije upisa u željenu srednju školu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 245 | Davor Horvatin | PRAVILNIK | Poštovani, uvođenje male mature ili bodovanje rezultata nacionalnih ispita bili bi najvjerodostojniji način upisa u srednje škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 246 | Ivana Hrastović Mandarić | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Smatram izuzetno važnim uvrstiti u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja dodatni bod/bodove za učenje drugog stranog jezika i to za one kandidate koji su kontinuirao tijekom svog osnovnoškolskog obrazovanja učili drugi strani jezik od 4. razreda osnovne škole u sklopu izborne nastave drugog stranog jezika i/ili kao izvannastavnu aktivnost tijekom ranog učenja stranog jezika. Izborna nastava drugog stranog jezika čini 70 sati nastave godišnje, a ishodi koji su propisani u Kurikulumu nastavnog predmeta njemački jezik prate zahtjeve i potrebe suvremenog društva u kojem je aktivna komunikacija na najmanje dva strana jezika neophodna. Smatram da učenici koji uče tijekom svog osnovnog školovanja njemački jezik , uz obvezan engleski, trebaju biti nagrađeni dodatnim bodovima za uložen trud, znanje i sposobnosti. Time bi se i izbjeglo ispisivanje učenika iz izbornog predmeta njemačkog jezika u osnovnoj školi te nemogućnost formiranja grupa, a time i gubitka satnice učiteljima njemačkog jezika. Smatram da bi se ovim Prijedlogom Pravilnika trebala ispraviti ta nepravda. Slažem se i da pri upisu učenika u srednje škole naglasak treba staviti na stvarna znanja učenika, a ne isključivo na prosjek ocjena ostvaren u osnovnoj školi. Vjerujem da će se na takav način smanjiti hiperinflacija odlikaša i učenici će napokon početi učiti za stvarna znanja, a ne učiti radi ˝lova na ocjene˝. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 247 | TD | PRAVILNIK | Poštovani, budući se stalno naglašava važnost učenja stranih jezika ( i EK to ističe i potiče) smatram iznimno važnim da se ponovno uvrste dva dodatna boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja postojećeg Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u Hrvatskoj uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas te zapreke nema te je nepravedno da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje, ali i stekli znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. Drugo posebno važno smatram da se uz obavezna tri predmeta (Hrvatsko jezik, Matematika, prvi strani jezik) čiji se uspjeh dodatno boduje prilikom izbora kandidata za jezične gimnazije svakako uvrsti drugi strani jezik (umjesto Biologije, kako je bila dosadašnja praksa) na Popis predmeta posebno važnih za upis. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 248 | NENSI LUČIĆ KINKELA | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da bi umjesto prijemnih ispita bilo bolje da se u osnovne škole uvede tzv. "mala matura" te na osnovu rezultata iste bi se učenici upisivali u srednje škole (na isti način kako se upisuju na fakultete). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 249 | Maja Majnarić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. Isto tako smatram neophodno potrebnim da se učenicima koji su završili dvije OŠ, npr. osnovnu glazbenu školu i redovitu OŠ također nagrade s jednim ili dva boda pri upisu u bilo koju SŠ. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 250 | Neva Strizrep | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Mislim da treba .uvesti prijemne ispite te tako smanjiti neujednačenost bodovanja . Ispite treba osmisliti i provoditi Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje znanja poput državne mature , za sve jednaka, s istim mogućnostima u svim gradovima Republike Hrvatske. Na taj način postigla bi se bolja razina učenja i smanjila nelogična pojavnost odlikaša. Mislim sa bi učenici imali veću motivaciju za učenje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 251 | Mirela Marković | PRAVILNIK, Članak 2. | Slažem se sa većinom izmjena zakona, smatram da bi se dodatno trebalo bodovati kod upisa u srednje škole i pohađanje glazbene škole jer se radi o paralelnom školovanju. Smatram da treba uvesti malu maturu u osnovne škole a prijemni u nekim srednjim školama da budu samo prijelazno rješenje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 252 | SILVANA KOPAJTIĆ-ZURAK | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 253 | Dražena Glamuzina Perić | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole, u kombinaciji s "malom maturom" koje bi odražavala objektivno stanje razine znanja po završetku 8. razreda, bila bi idealna kombinacija za upis. Ne bih ograničila prijemni ispit samo na birane gimnazije nego bih ga uvela za sve srednje škole. Činjenica je da svi odlikaši nisu spremni za izazove koje pred njih postavlja gimnazijski program, ali ni svi učenici koji upisuju strukovne škole nemaju vještine koje od njih traži neka od strukovnih škola. Problem će vjerojatno biti i planirana primjena Pravilnika za upis već slijedeće godine. Primjenu bi trebalo odgoditi za jednu godinu da učenici u osnovnoj školi postanu svjesni izazova koji će se pred njima pojaviti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 254 | DUBRAVKA STANČEC | PRAVILNIK | Poštovani, bilo bi nužno vratiti dodatne bodove za posebna postignuća kao što je npr. završena osnovna glazbena škola. Radi se naime o PARALELNOM školovanju koje se nažalost zanemaruje. Trebalo bi valorizirati pohađanje nastave istrumenta (2 puta tjedno), solfeggia (2 puta tjedno), zbora (2 puta tjedno) te povremene produkcije i ispite, što naravno podrazumijeva rad kod kuće,tj. vježbanje instrumenta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 255 | Senija Horvat | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam uvođenje prijemnih ispita za upis u 1.razred srednje škole. Smatram da bi prijemne ispite trebalo uvesti u svim školama, a ne u samo nekim. Također, ovaj pravilnik trebao bi stupiti na snagu od iduće školske godine, jer mislim da bi profesori u drugom polugodištu 8. razreda trebali dodatno pomalo pripremati učenike za polaganje prijemnih ispita. Nisam sigurna da se učenik 8.razreda može sjetiti nastavne građe iz 5. ili 6. razreda. Trebalo bi osmisliti način kako bi se to moglo odraditi (organizacijski i financijski). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 256 | Ana Adžić Matić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, s obzirom da se neprekidno naglašava važnost višejezičnosti kroz razne dokumente EU, smatram kako bi znanje 2. stranog jezika trebalo uvrstiti kao kriterij vrednovanja za upis u srednju školu. U našim školama nudi se izbor učenja 2. stranog jezika kao izbornog predmeta od 4. razreda OŠ (njemački, talijanski, francuski). Smatram da bi se znanje 2. stranog jezika trebalo uvrstiti na listu bodovanja za upis u srednju školu, posebice za gimnaziju - opći i jezični smjer, te u srednje strukovne škole s područja turizma te drugih, gdje je naglasak na poznavanju jezika. Samim tim korakom ujedno bi se povećao interes djece za stranim jezikom te bi se veći broj djece upisivao na 2. strani jezik. Djeca često nemaju motivaciju za učenje 2. stranog jezika jer ne vide svrhu u tome, a ovim korakom itekako bi se stvorila svrha za učenje jezika. Ujedno postoji problem sa srednjim školama koji bi svakako trebalo riješiti, naime većina učenika, koji 2. strani jezik uče u osnovnoj školi, isti ne mogu nastaviti učiti u srednjoj školi jer nije ponuđen, riječ je prije svega o strukovnim školama. Mnogo učenika ima želju nastaviti učiti strani jezik, no ne nudi im se prilika ni putem izborne ni putem fakultativne nastave. Ujedno je problem i što se učenicima koji su od 4. razreda osnovne škole učili strani jezik u srednjoj školi ponovno nudi početnički stupanj, a ne napredni, što na mnoge djeluje demotivirajuće. Zbog toga bi trebalo omogućiti i 2. strani jezik za nastavljače. Smatram da je u obrazovanju bit postići napredak te obrazovati učenike koji će znati više od jednog stranog jezika te koje će imati priliku putem nastave stranih jezika imati prilike učiti o drugim kulturama te će ih se samim time senzibilizirati da poštuju kulturalne razlike, što je u današnjim vremenima vrlo bitno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 257 | Dario Simic | PRAVILNIK | Podrzavam 3. clanak jer kao sportaš i otac djece koja su iz inozemstva dosla u domovinu, morami su nastaviti skolovanje u medunarodnome programu, jer nisam znao koliko cu dugo moci ostati u Zagrebu. Nije ugodna neizvjesnost, hoce li moci nastaviti u programu koji su zapiceli. Nije jasno zašto je skola odobrena od ministastva, ako nije moguće zavrsiti IB MYP, koji su zapoceli jer je tako svagdje u svijetu. Myp program traje 5 godina, a nama je bilo moguce ici samo 3, sada je ta greska ispravljena. Hvala svima koji to razumiju!! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 258 | Ljiljana Jeftimir | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole. Mišljenja sam kako treba zadovoljiti pravilo pravednosti tj. uvesti prijemne ispite u SVIM školama, te tako smanjiti neujednačenost bodovanja u istim obrazovnim smjerovima u većim i manjim sredinama. Za tu odrednicu najbolje bi odgovarali ispiti koje na vrlo visokoj, stručnoj razini kreira i provodi Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje znanja poput državne mature , za sve jednaka, s istim mogućnostima u svim gradovima Republike Hrvatske. Moramo imati hrabrosti i pronaći fin. sredstva kako bismo postigli pravednost za sve sredine. Na taj način bismo postigli i bolju razinu učenja i smanjili preveliku, umjetnu pojavnost odlikaša. Znam iz iskustva jer radim preko 30 godina u gimnazijskim programima i od kad traje državna matura učenici imaju veću motivaciju i afinitet za učenje. Tako bi bilo sigurno i u osnovnim školama. Središnji registar državne mature već godinama izvrsno radi i po uzoru na njega napraviti bazu podataka za prijemne ispite. Na taj način bi sigurno i više učenika ostajalo u manjim, ruralnim sredinama i školama na tim područjima, nego je to slučaj sada. S tim u svezi bila bi racionalnija tj. optimalnija pokrivenost i zastupljenost svih škola. Hvala i srdačan pozdrav, Ljiljana Jeftimir,dipl. ing., profesor savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 259 | Marijana Crnic | PRAVILNIK | Nakon dugog niza godina napokon smo docekli da se zakonski regulira nastavak skolovanja po IB programu u XV.Gimnaziji koje je odobrilo ovo ministarstvo.Naime, u cijelom svijetu,osim u nasoj drzavi ,djeca koja su zavrsila MYP 3 se logicnim slijedom upisuju u sljedeci razred, a to bi bio MYP 4. Kod nas to nije slucaj, djeca iz MYP 3 iz Zagreba se svuda u svijetu upisu bez prijemnog ispita u nastavak svog skolovanja, ali u Zagrebu u MIOC to ne mogu! IB program to omogucuje djeci cijeloga svijeta, zato je ovo jedino prihvatljivo da se omoguci logican slijed skolovanja djece koja su u IB sustavu jos PYP razreda i da zavrse svoje skolovanje do kraja IB programa. Članak 3 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Sukladno međunarodno priznatim IB propozicijama između navedenih ciklusa ne provodi se prijamni ispit. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 260 | Jasmina Bagaric | PRAVILNIK | Konacno se zakonski regilira pravo djece na obrazovanje po programu koje je odobrilo ovo ministarstvo. Svi argumenti su da treba podrzati mogucnost *nastavka* obrzovanja prema IB PROGRAMU, u XV. Gimnaziji. Djeca koja su zavrsila MYP3 nastavljaju u MYP4 u drugoj zgradi, a ostali se iz nacionalnoga upisuju u IB program. Tako je u cijelome svijetu , a to i jest ideja širenja IB mreze. Djeca se iz MYP 3 iz Zagreba lakocom upisu. u MYP4 u Beču, bez prijamnoga , ali to nisu mogli u Zgb u MIOC. Zato je ovo jedino prihvatljivo i nema razloga da se jedino u Hrvatskoj ne dozvoli nastavak upisanoga MYP ciklusa!! Clanak 3. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 261 | Magdalena Ajduk | PRAVILNIK | Poštovani, Slažem se sa prijedlogom no smatram da bi bilo bi dobro da sve škole uvedu prijemne ispite jer bi se tako smanjile kalkulacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 262 | Zrinka Penava | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam promjene u elementima vrednovanja za upis u srednje škole, iako je to tek "flaster" rješenje za inflaciju superodlikaša. Svakako treba fokus preusmjeriti s brojčanih ocjena na usvajanje znanja, za što je potrebna sveobuhvatna reforma školstva. Velik broj osnovnoškolaca u Hrvatskoj na kraju godine vraća udžbenike, pa bi im u tu svrhu trebalo omogućiti pristup nekakvoj bazi podataka prema kojoj bi prijemni ispiti bili napravljeni. Naravno da se osmaši ne mogu sjetiti gradiva 5. i 6. razreda bez uvida u udžbenike. Kad smo kod udžbenika, mislim da zemlja s cca 300.000 osnovnoškolaca ne treba imati desetke različitih nakladnika, te da bi im rad s istim udžbenicima donio i jednake mogućnosti usvajanja znanja. Kao majka osmaša kojeg za par mjeseci čeka upis u srednju školu, podržavam i ukidanje dodatnih bodova (premda će moje dijete zbog toga ostati bez barem 3 dodatna boda) jer smatram da znanje treba biti najvažniji i jedini kriterij za upis u srednju školu. Učenje drugog jezika je svakako nešto na što učenike treba poticati, ali bojim se da u praksi najčešće pravo poznavanje jezika izostane. Možda bi i tu kao kriterij za dodatne bodove trebalo uvesti provjeru znanja. Naime i ja sam sina upisala na izborni njemački čim se pojavila ta mogućnost, ali u 4 godine učenja (sa zaključenim odličnim ocjenama, a znanjem nikakvim) naučio je samo ono što sam ja sjela s njim i objasnila mu. Bojim se da se i ta opcija više koristi kao skupljanje dodatnih bodova, nego stvarna želja za znanjem. Naravno, uz isprike onim profesorima koji kvalitetno odrađuju svoj posao. Uvođenje male mature je svakako opcija koju bi trebalo razmotriti kao alternativu prijemnim ispitima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 263 | IVANA BALEN GRUDENIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, smatram, kao i mnogi kolege, da bi učenici koji pohađaju drugi strani jezik 4 ili 5 godina trebali dobiti dodatni bod za upis u srednju školu. Ne znam za niti jednu školu u kojoj nije omogućeno učenje drugog stranog jezika, a vjerujem da u nekim manjim školama ne mogu oformiti ekipu za školsko natjecanje iz nekog sporta (a za to se dodjeljuje bod kod rezultata na državnoj razini). Također i učenici koji završe osnovnu glazbenu ili plesnu školu (6 godina dodatnog rada, vježbi i testova) zaslužuju barem jedan bod. Moramo konačno vrijednim i ambicioznim učenicima koji žele znati više pokazati da se njihov trud i rad vrednuje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 264 | Sanja Banfić- Kontrec | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam uvođenje prijemnih ispita za škole koje imaju navalu odlikaša. Smatram da se previše učenika upisuje u opće i jezične gimnazije , dok se strukovne škole smatraju manje vrijednim što nije istina. Iz strukovnih škola također se može upisivati na fakultete . Ujedno smatram da bi za provođenje prijemnih ispita bilo potrebno dati učenicima zadatke po kojima će vježbati i koji će se naći u prijemnim ispitima , kako bi to za njih bilo što manje stresno. Odluku o ukidanju dodatnih bodova za drugi strani jezik smatram ishitrenom i nelogičnom. Učenikov dodatni trud treba nagraditi. Lijep pozdrav ! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 265 | Sanja Banfić- Kontrec | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, podržavam uvođenje prijemnih ispita za škole koje imaju navalu odlikaša. Smatram da se previše učenika upisuje u opće i jezične gimnazije , dok se strukovne škole smatraju manje vrijednim što nije istina. Iz strukovnih škola također se može upisivati na fakultete . Ujedno smatram da bi za provođenje prijemnih ispita bilo potrebno dati učenicima zadatke po kojima će vježbati i koji će se naći u prijemnim ispitima , kako bi to za njih bilo što manje stresno. Odluku o ukidanju dodatnih bodova za drugi strani jezik smatram ishitrenom i nelogičnom. Učenikov dodatni trud treba nagraditi Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 266 | Zlatica Kozjak Mikić | PRAVILNIK, Članak 4. | čl4 (2) Dokazivanje zdravstvene sposobnosti je važan element, u praksi često se događa da učenik dobije pozitivno mišljenje za upis u program za kojega ima kontraindikacije. Konkretno, učenica s nagluhošću, upisana je direktnim upisom u program koji u najvećem dijelu uključuje komunikaciju s pacijentima, što je potpuno besmisleno. Događa nam se da se direktnim upisom upišu učenici koji imaju i druge kontraindikacije. Tko snosi odgovornost što je u program upisan učenik koji neće moći obavljati taj posao? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Dokazivanje zdravstvene sposobnosti provodi se sukladno dokumentu Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u I. razred srednje škole koji je javno dostupan i na mrežnim stranicama Ministarstva od 2015. godine, a s tim su dokumentom upoznate i sve nadležne institucije koje izdaju navedene dokaze. |
| 267 | Tomislav Ćosić | PRAVILNIK | Poštovani, Mišljenja sam da bi bilo dobro vratiti dodatno bodovanje za učenike koji polaze i završavaju glazbenu školu, učenike koji pohađaju dva strana jezika u OŠ, odnosno redovni i izborni. Također smatram da treba nagraditi učenike s dodatnim bodovima ako su aktivno sudjelovali u sportskim i kulturnim (KUD-ovi) aktivnostima i postizali značajne rezultate. To su sve dodatne aktivnost u koje učenici ulažu puno truda i svog slobodnog vremena pa ih treba i nagraditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. Također, u skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. Naime, sportske aktivnosti dostupne su svim učenicima u sklopu školskih športskih društava. |
| 268 | Marija Čupić | PRAVILNIK | Poštovani, razredbeni ili prijemni ispit za upis u prvi razred je dobar odabir ali praksa će pokazati koliko je to dobro budući je provođenje ispita takvog tipa zahtjevno. Uvođenje "osnovnoškolske ili male mature" koja bi bila najmanje 50% bodova pri upisu , mislim da bi bilo bolja opcija. Svakako treba vrednovati učenje drugog stranog jezika većim postotkom za upis. Lijepi pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 269 | Dijana Toljanić | PRAVILNIK | Poštovani, lijep pozdrav. Dijelim ideju Pravilnika o tome kako je potrebno nešto promijeniti glede upisa učenika u srednje škole. Iskustvo nam govori da kakve god kriterije uveli isti nikada neće zadovoljiti sve situacije koje imamo u školskoj praksi i uvijek će biti prostora za zloporabu. Svake godine u vrijeme završavanja osnovne i početka srednje škole, svjedoci smo iste prakse prema kojoj imamo velik broj odličnih učenika, a među njima posebno puno onih s općim uspjehom 5,00 s jedne strane i njihovog značajnog nesnalaženja u srednjoj školi. Vjerujem da nam je svima koji radimo u školama jasno i zašto ih je tako puno u osnovnoj i puno manje u srednjoj školi kao i da brojčane ocjene nisu niti najbolji niti dostatan način da se opiše učenikovo znanje. Možda bismo trebali razmišljati o ukidanju brojčanih ocjena i fokusirati se na stjecanje znanja te periodično (kvartalno) imati jedinstvene provjere učeničkih postignuća čiji će ishodi biti prezentirani postotkom. Tako će svima biti jasno koliko i što je učenik usvojio, a gdje (se)mora još raditi želi li poboljšati svoje znanje. Nadalje, na kraju svakog razreda uvesti završne provjere te malu maturu na kraju osnovne škole i upis u srednju školu prema načelima državne mature. Učenike s Rješenjima o primjerenom obliku školovanja upisivati prema njihovim postignućima te najboljim i razumnim mogućnostima u programe do najviše dva u razredu, ali tako da njihov upis ne utječe na kvotu upisnika u redovnom postupku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 270 | MIRELA GEC | PRAVILNIK | Mala matura - iz glavnih predmeta (hrvatski jezik, matematika i strani jezik) tj. da Centar za vanjsko vrednovanje provede ispite na razini RH. Lp. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 271 | ROBERT SABLJAK | PRAVILNIK, Članak 1. | Poštovanje, podržavam izmjene Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole uz neke male primjedbe. Naime, u čl.4., st. 1. govori se o dokazivanju zdravstvene sposobnosti kandidata. Mišljenja sam da bi trebalo jasno definirati o kojim se dokazima tu radi i to raščlaniti. Kako radim u srednjoj strukovnoj školi i imam iskustva sa upisima učenika u srednju školu, te svake godine svjedočim zbunjenosti roditelja koju potvrdu trebaju pribaviti za koje strukovno zanimanje. Za neka strukovna zanimanja potrebna je liječnička svjedodžba medicine rada, a za druge smjerove dovoljna je samo potvrda liječnika obiteljske medicine. Zatim u čl.10. koji govori o izmjenama za čl.18. stoji "Kandidat ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja ako: - ima zdravstvene teškoće". Mišljenja sam da tu također treba dodati da te zdravstvene teškoće ne smiju biti kontraindicirane za obavljanje određenog strukovnog zanimanja. Svoje mišljenje obrazlažem time što smo svjedoci da medicina rada učenicima koji imaju teža fizička oštećenja zna izdati liječničku svjedodžbu da mogu upisati i obavljati određena strukovna zanimanja, da bi se u odmah na početku postupka obrazovanja ispostavilo da učenik ipak ne može isto obavljati. Ovdje definitivno treba uspostaviti strože kriterije za određena strukovna zanimanja, npr. teško da učenik sa skoliozom može obavljati neko strukovno zanimanje koje iziskuje veći fizički napor ili dugotrajno stajanje na nogama. Govorim iz iskustva, jer znam da se takve stvari u redovnom obrazovanju često znaju dogoditi. Ono što bi još možda trebalo definirati u ovim izmjenama jest upis učenika sa teškoćama u učenju koji znaju "prevariti" sustav pa se upišu kao redovni učenici bez teškoća, a nakon upisa škola utvrdi da učenik ima određene teškoće u učenju. Time se onda direktno krši i Pravilnik koji propisuje da po jednom razrednom odjelu može biti najviše 3 učenika sa teškoćama u učenju, a u praksi se događa da ih u pojedinim strukovnim razrednim odjelima bude i po 8 ili 9. Radim u takvoj strukovnoj školi i kod nas je to redovita praksa nakon upisa. Problem nastane jer se tijekom nastave za takve učenike mora raditi određene prilagodbe nastavnog gradiva, a to onda izrazito negativno utječe na ostale učenike koji nemaju teškoća u učenju. Teško da jedan nastavnik za svoj nastavni predmet može za svaki nastavni sat napraviti 8 ili 9 prilagodbi i da se onda još posveti i darovitim učenicima kojih također ima u razrednim odjelima. | Primljeno na znanje | Dokazivanje zdravstvene sposobnosti provodi se sukladno dokumentu Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u I. razred srednje škole koji je javno dostupan i na mrežnim stranicama Ministarstva od 2015. godine, a s tim su dokumentom upoznate i sve nadležne institucije koje izdaju navedene dokaze. Kandidat koji ima zdravstvene teškoće dužan je pribaviti stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje o sposobnostima i motivaciji učenika za upis u primjerene programe obrazovanja izdanog na temelju stručnog mišljenja nadležnoga školskog liječnika koji je pratio kandidata tijekom prethodnog obrazovanja, a na temelju prethodno dostavljene specijalističke medicinske dokumentacije, prema stručno usuglašenoj metodologiji te obrade multidisciplinarnog tima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. |
| 272 | Aurika Matković | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da prijemni ispiti kod upisa u srednju školu nisu potrebni. Umjesto da potičemo djecu da nam idu u školu, da ih ohrabrujemo time činimo suprotno, Netko ima neki drugi interes, dugoročno gledano. Pozdrav, Aurika Matković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 273 | Igor Žokalj | PRAVILNIK | Prijemni ispiti su korak u dobrom smjeru, ali neće puno promijeniti u praksi. Provedba takvih ispita je zahtjevna i sumnjam da će se puno škola odlučiti za njih, osim onih koji su već u tome. Mišljenja sam da je jedino rješenje uvođenje "male mature" koja bi nosila najmanje 40% bodova pri upisu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 274 | Damir Sumina | PRAVILNIK | Poštovani, uvođenje prijemnih ispita u srednje škole smatram apsolutno promašenim. Nevjerojatno zvuči da se problem koji imamo u osnovnim školama (poplava superodlikaša) pokušava riješiti u srednjim školama. Opet se događa da rješavamo posljedicu, a ne uzrok. Zašto imamo navalu odlikaša? Očito je da sustav vrednovanja u osnovnim školama nije dobar. Umjesto da donosi ovakve promašene pravilnike, Ministarstvo bi se trebalo uključiti u rješavanje ovog problema u osnovnim školama. Kao roditelj osnovnoškolca navest ću primjere ocjenjivanja u osnovnim školama. Npr. povijest u šestom razredu, gradiva ima oko 60 stranica, a provjera nosi 19 bodova. Matematika, 6. razred, gradivo zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje razlomaka, postotni račun, stupčasti dijagrami, algebarski izrazi s razlomcima, provjera znanja nosi 20 bodova. Kako je moguće da se s tako malo bodova provjeri znanje i kvalitetno vrednuje učenike? Tko priprema takve ispite? Zašto se Ministarstvo ne uključi u sastavljanje ispita i provjeru ocjenjivanja i provođenja pa da kvartalni ispiti bude univerzalni u cijeloj državi. Na kraju 5-8 razreda mogu se iz ključnih predmeta uvesti državni ispiti kao korekcija postojećih ocjena, ali da ih provodi Ministarstvo. Na taj način bi se podigla razina znanja u osnovnim školama. S ovim pravilnikom ćemo i dalje imati navalu odlikaša, čije znanje ne odgovara ocjenama, a onda to pokušavamo filtrirati u srednjim školama. Ovaj pravilnik donosi još jednu provjeru onoga što se već jednom provjerilo. Dokle? S poštovanjem, Prof.dr.sc. Damir Sumina | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 275 | JASNA SAJDL | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, mišljenja sam da je neophodna promjena zakona o upisu u srednje škole, ali ne uvođenjem prijemnih ispita. Potrebno je na kraju svake školske godine od 5. do 7. razreda uvesti standardizirane ispite na razini države za provjeru jezgrovnih ishoda iz kurikuluma za svaki pojedini predmet, dok bi se utvrđivanje darovitosti iz umjetničkih, tehničkih, sportskih i sl. područja također trebalo provjeriti na kraju svake nastavne godine, tzv. Godišnji predmetni ispit. Rezultati standardiziranih ispita za provjeru ishoda bi se trebali izraziti postotkom riješenosti a ne ocjenom. Nastavnicima bi tako bilo olakšano i zaključivanje konačne ocjene iz predmeta koji predaju, a učenicima i roditeljima bi pokazao realno stanje učeničkih kompetencija u znanju i/ili talentu. Također, stručna služba škole bi trebala za svakog učenika navesti i napisati kakve je kompetencije učenik ostvario iz međupredmetnih tema u obliku pisma preporuke. Umjesto prijemnih ispita za upis u srednju školu poželjnije je uvođenje male mature u koju bi većinu ispitnih pitanja trebalo pokriti provjerom ishoda za 8. razred (cca 80%). Na ovaj način učenici bi imali izvore znanja tj. udžbenike za pripremu svih provjera jer se udžbenici vraćaju na kraju godine. Vaš prijedlog promjene Zakona o upisima u srednje škole je samo privremeno rješenje što će se vrlo brzo i pokazati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja |
| 276 | ANDREA BEGANOVIĆ RIDŽAL | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam uvođenje prijemnih ispita za škole koje imaju navalu odlikaša. Smatram da bi za provođenje prijemnih ispita bilo potrebno dati učenicima zadatke po kojima će vježbati i koji će se naći u prijemnim ispitima. Zašto? Veliki broj djece nema adekvatno pokrivene najvažnije predmete koji se boduju za upis. Tako razred koji pohađa moje dijete ima tri profesora matematike koji im održavaju matematiku samo DVA sata tjedno, dok ostala dva sata matematike imaju rupu jer im nema tko održavati matematiku. Gradivo matematike je zahtjevno. Mnoga djeca nemaju dovoljno znanja matematike jer nemaju adekvatnu nastavu matematike. Stoga je za pripremu učenika bitno da se napravi zbirka zadataka po kojima treba vježbati za prijemni. Nažalost vježbati će na instrukcijama jer drugačije ne mogu nadoknaditi svoje znanje. Drugi razlog tiskanja zadataka za prijemni je u vraćanju udžbenika na kraju nastavne godine. Djeca nemaju svoje stare udžbenike od 5.-7.razreda, te nemaju mogućnost ponavljanja i pripremanja za prijemni. Riješeni zadatci iz bilježnice pokrivaju vježbe, ali nažalost u bilježnicama nije sve ono što trebaju znati. Smatram da bi učenje drugog stranog jezika trebalo bodovati s dva boda jer djeca kontinuirano kroz četiri godine ulažu rad i trud. Stoga to treba adekvatno i nagraditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 277 | Emina Mutabžija-Orešković | PRAVILNIK | Poštovani, odavno tvrdim da bi bilo jako dobro kada bi predmetni učitelji za pojedine učenike na završetku osnovne škole a prema sposobnostima, interesima i razini ostvarenosti ishoda iz prema kriterijima srednje škole određenog posebno važnog predmeta mogli imenom i prezimenom (dakle, preuzimajući odgovornost) napisati i potpisati preporuku za upis određenog učenika u određenu školu - budući da su zaključne ocjene istog predmeta, na našu žalost, odavno prestale biti pouzdani kriterij usporedbe znanja. Nadalje, bitno je ne zaboraviti da neki od učenika koji briljiraju u predmetima koji su im od interesa (naročito mislim na predmete koje dobivaju u 7. i 8. razredu) iz raznih razloga (od subjektivnih do objektivnih) iz predmeta koji im ne predstavljaju intelektualni izazov ili im nisu od interesa ostvaruju niži uspjeh - a interes društva kao cjeline je razviti sposobnosti pojedinca kako bi ih kasnije na osobnu i na korist društva mogao primjenjivati. Podržavam provjeru sposobnosti učenika iz predmeta od posebne važnosti za upis u određeni program i u određenu školu a smatram i da bi doprinos u bodovima iz tih provjera mogao bi biti i veći (kako bi kompenzirao udio bodova općeg uspjeha, naročito općeg uspjeha na završetku 5. i 6. razreda). Smatram da je donošenje Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole nužnost. Uz srdačan pozdrav, Emina Mutabžija-Orešković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 278 | Marko Movre | PRAVILNIK, Članak 5. | U stavku 5. broj: „5“ zamjenjuje se brojem: „10“. Podržavam ovu promjenu, a svakako bih podržao i još veći utjecaj provjere (15 ili 20 bodova). Ovaj korak privremeno rješava problem popularnih škola (nastavnik sam u jednoj od njih) i svakako bi "mala matura" bila možda bolji oblik objektivnije provjere i mjere protiv "superodlikaša" koji ulaze u srednje škole, često bez pokrića svojih ocjena stvarnim usvojenim znanjem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 279 | Sanja Lišnjić | PRAVILNIK | Pošovani! Odluku o ukidanju dodatnih bodova za drugi strani jezik smatram ishitrenom i nelogičnom. Učenikov dodatni trud treba nagraditi. Komunikacijska kompetencija i višejezičnost su bitne kompetencije suvremenog društva. Sadašnjim zakonskim uređenjem ne promovira se višejezičnost, na štetu učenika, koji u današnje vrijeme moraju biti poticani na učenje drugog stranog jezika, kako zbog mobilnosti, tako i zbog veće mogućnosti komunikacije i zapošljavanja. Ovim dodatnim bodovanjem stimuliralo bi se učenje drugog stranog jezika. Podržavam prijamne ispite u srednjoj školi, a predlažem i uvođenje završnih ispita na kraju 8.razreda. Pojedini učenici i njihovi roditelji grebu na raznorazne načine samo za dobre ocjene, švercanjem, raznoraznim pritiscima, stručnim službama i sl. Mislim da bi se time napokon rasteretio mobing nad nastavnicima, a ti pojedini učenici bi umjesto da vuku mamu i tatu u školu napokon se morali uhvatiti knjige i učenja kao i njihovi kolege i njihove kolegice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 280 | Jasminka Eterović | PRAVILNIK | Poštovani, generalno ne mislim da su prijemni ispiti u srednjim školama potpuno loša ideja iako smatram da bi uvođenje male mature bilo daleko bolje i primjerenije. Ono što mi nije jasno jest razlog zbog kojeg se ovako na brzinu donose bitne odluke koje se planiraju primjeniti u ovoj školskoj godini. Znači u veljači se izlazi s prijedlogom izmjena koji bi trebao vrijediti za ovogodišnje osmaše kojima je do kraja školske godine ostalo još cca 4 mjeseca???? Totalna besmislica. Samo se pojačava pritisak i stres kako učenicima tako i njihovim roditeljima, a i ovako ga nema baš malo tijekom školovanja, jer ideja o tome kako bi sustav trebao funkcionirati je jedno, a praksa nešto posve drugo. Je li itko promislio o tome da je generacija sadašnjih osmaša u poslijednje dvije godine dobar dio nastave imala on-line? Nećemo se lagati pa pričati o tome kako je znanje koje su dobili na taj način jednako onome koje bi donili da su bili u neposrednom kontaktu sa nastavnikom u razredu. On-line nastavu nisu ni svi nastavnici shvatili kao rad nego kao priliku za odmor. Molim neka se ne nađu uvrijeđeni oni koju su svoje obaveze uredno ispunjavali (takvima je bilo čak i teže raditi u uvjetima on-line nastave). Nemaju sva djeca kod kuće roditelje koji su im mogli objasniti lekciju, nemaju svi ni financijske mogućnosti za repeticije. A nastavnici imaju plan i program kojeg moraju slijediti pa nije bilo moguće ni prolaziti ponovo sve ono što su trebali usvojiti kod kuće, jednom kad su se učenici vratili u razrede. Učenici bi na primjer sada trebali ponavljati gradivo koje su učili prethodnih godina (ako sam dobro shvatila, prijemni ispit obuhvaća znanje od 5.-8. razreda) a dobro znamo da su se udžbenici morali vratiti po završetku školske godine, a u bilježnicama su vrlo često ostale samo natuknice (da, ima nastavnika koji tako rade). To je također jedan od problema. Na ovaj način se pokušava doskočiti problemu hiperinflacije odlikaša. Ali ne ocjenjuju učenici sami sebe, to rade nastravnici pa možda ne bi bilo loše rješenje problema potražiti na toj strani. Dijete koje je u osnovnoj školi učilo i trudilo se i dobivalo petice, živi u uvjerenju da je izvrsnon jer mu je povratna informacija takva. I onda će u srazu s prijemnim ispitom shvatiti da mu znanje nije dostatno i da mu je onemogućen upis u željenu srednju školu jer je njegov nastavnik/nastavnica imao prenizak i nerealan kriterij. Zanima me tko će zapravo snositi odgovornost ako se utvrdi razlika u ocjenama koje je učenik dobivao tijekom školovanja i uspjehu na prijemnome? Nastavnici sigurno neće. Oni koji su osmislili ovakav sustav neće također. Ideja da se ovakva odluka počme primjenjivati kroz par mjeseci je ishitrena i nekorektna, u najmanju ruku, a da ne govorimo o tome da ima puno preduvjeta koji bi se trebali zadovoljit da ne bi opet imali generaciju pokusnih kunića koji su žrtve nečijeg pokušaja da se uz pomoć ovakvih ideja izbjegne riješiti problem na trajan i kvalitetan način, tamo gdje je zapravo i nastao. A to je vrući kesten kojeg nitko ne želi u svojim rukama i s kojim se nitkone želi bavit. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 281 | Ofelija Dragojević | PRAVILNIK | Poštovani, U suštini podržavam uvođenje prijemnih ispita za upise u srednje škole, a posebno što to neće biti obaveza svake škole, već se odnosi na one kojima je taj postupak neophodno potreban. Pošto se javljam iz male sredine i male škole u kojoj sigurno neće biti potrebno uvoditi prijemne ispite jer svake godine imamo općenito problem s brojem učenika za upis u školu, mogu se osvrnuti samo na problem koji imamo mi u srednjim školama, a to je poplava tzv “ priprema za ispite državne mature, a sada će to biti za pripreme za upise u srednje škole“. Moje mišljenje je da će se pojaviti neki koji znaju „bolje posao“ educirati naše učenike od nas samih nastavnika. Isto tako, ako će ti testovi biti standardizirani, u redu je, ali ako će škole samostalno izrađivati ( a tko će to raditi?) ponovno dolazimo do istog, a to je različitost svake škole i vječna dilema da li u manjim školama učenici lakše dobivaju odlične ocjene. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 282 | Denis Žvorc | PRAVILNIK, Članak 2. | Slažem se s predloženom promjenom jer učenicima koji uče prema drukčijem međunarodnom programu treba biti omogućen redovni nastavak školovanja, uz brisanje dijela teksta "u najmanje prethodna tri razreda". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 283 | Anita Milunić | PRAVILNIK | Poštovani, Podržavam uvođenje prijemnih ispita u sve srednje škole Republike Hrvatske. Mada je ova mogućnost bila prisutna i do sada te su ju pojedine škole koristile nakon što su predale zahtjev Ministarstvu za provođenje iste. Napominje se da se radi o „želji škola“. Dakle, one koje žele mogu iskoristiti ovu mogućnost. Ne slažem se s time žele li škole ili ne, već je riječ o tome da su pojedine škole primorane koristiti ovu mogućnost zbog nemogućnosti prihvata velikog broja učenika s istim brojem bodova nakon završene osnovne škole. Ovo samo upućuje da je prijemni ispit samo olakšanje pojedinim školama kako bi, među pristiglim prijavama učenika s istim brojem bodova, napravile razliku između „petice i petice“ i tako dobile jasniju sliku između spomenutih „petica“. Ono što je daleko učinkovitije je uvođenje male mature na kraju osnove škole gdje bi se, ne samo napravila distinkcija između „petica“ već bi se isfiltrirali učenici koji doista svojim znanjem stoje iza „petice“ ili druge ocjene, odnosno dobili bismo učenike koji svoje znanje znaju primijeniti, razumiju što su naučili i spremni su ga nadograditi upisom u željenu srednju školu. Vjerujem da bi na taj način i potreba za prijemnim ispitima bila suvišna. Mišljenja sam da bi temeljna svrha prijemnih ispita trebala biti ispitati znanja i vještine učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja i odrediti jesu li spremni, i u mogućnosti, nastaviti svoje obrazovanje u određenoj srednjoj školi. Ova mjera djelomično to osigurava, ponajviše onim školama koje imaju „navalu“, dok u mnogim školama ona neće biti potrebna te ćemo i dalje imati odlikaše i superodlikaše koji će donijeti svoje znanje iskazano brojkom iz osnovne škole spram stvarnog znanja. Na taj način ćemo i dalje imati učenike koji će s poteškoćama pratiti nove nastavne sadržaje i ostvarivati odgojno-obrazovne ishode odabrane srednje škole. Nadalje, ukidanjem dodatnih bodova za drugi strani jezik učinjena je velika nepravda svim onim učenicima koji imaju velike potencijale jer sav njihov potencijal ostaje isključivo nagrađen količinom usvojenog znanja koje će im biti od velike koristi kasnije kad se nađu na tržištu rada. Komunikacijska kompetencija i višejezičnost su, uz digitalnu pismenost, kritičko mišljenje i kreativnost, najpoželjnije transverzalne vještine 21. stoljeća, a očekivanja Europske unije su da svaki mladi Europljanin, uz svoj materinski jezik, nauči dva strana jezika. Stoga je neophodno stimulirati učenje drugog stranog jezika s dva boda pri upisu u srednje škole. Ne mislim da je dovoljan razlog spomenuti kako svi učenici osnovnih škola nemaju iste mogućnosti ili uvjete za učenje istih. Nemaju mnoge osnovne škole ni mogućnosti ni uvjeta za sportske aktivnosti pa se ipak sportski rezultati dodatno boduju. Višejezičnost je jedno od temeljnih načela EU-a te svako učenje drugog i/ili trećeg stranog jezika u osnovnim školama trebalo bi biti potaknuto od države, a ne isključivo ostaviti na izbor ravnateljima škola. Dodatnim bodovima stimulirali bi se učenici osnovnih škola, koji imaju predispozije i/ili želje za učenjem stranih jezika, da svoji trudom, angažmanom, zalaganjem upišu željenu srednju školu. Lp Anita Milunić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 284 | Magdalena Ajduk | PRAVILNIK | Poštovani, Slažem se s predloženom promjenom, no smatram da bi bilo dobro i pravedno ( najpravednije) uvesti tzv " prijemne ispite " u svim školama te tako smanjiti mogućnost neujednačenosti pri bodovanju i samim tim pružiti mogučnost objektivnijeg uspoređivanja znanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja |
| 285 | Danijela Valenta | PRAVILNIK | Poštovani, upis u srednju školu je iznimno stresan i za učenike i za roditelje, pa i za škole koje teško upisuju učenike. U praksi ima jako puno problema. Svaki dodatni bod je bitan. U školama za koje vlada veliko zanimanje među učenicima, uvijek bude nezadovoljnih jer npr. svaki izravni upis učenika s teškoćama zapravo nosi dva upisna mjesta pa se smanjuje mogućnost upisa učenika bez teškoća, a koji bi itekako mogli doprinijeti kvaliteti rada škole. Imamo izravne upise bez stručnog obrazloženja za određena zanimanja kada kandidat recimo ne može zadovoljiti školske standarde, poslije se prebaci u neko drugo zanimanje, a učenik koji želi i može nije se mogao upisati zbog nedostatka upisnih mjesta. Razumijem da se svatko bori za sebe, ali u praksi vidim koliko učenika ostane nezadovoljno. Možda je rješenje povratak bodovnog praga jer nisu svi standardi jednako zahtjevni. I svaka škola treba istaknuti koje su kompetencije presudne za školovanje i što se od učenika očekuje. Učenicima osmog razreda je uglavnom nejasno što ih čeka. Srdačno, Danijela Valenta, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 286 | Katarina Oreb Sajfert | PRAVILNIK | Odluku o ukidanju dodatnih bodova za drugi strani jezik smatram nepravednom. Učenikov dodatni trud treba nagraditi. Također smatram da bi se sukladno bodovima za sportske rezultate, trebalo dodatno bodovati i glazbenu te plesnu školu. Komunikacijska kompetencija i višejezičnost su, uz digitalnu pismenost, kritičko mišljenje i kreativnost, najpoželjnije transverzalne vještine na tržištu rada u 21. stoljeću. U uvjetima globalnog svijeta višejezičnost i interkulturna kompetencija su komparativna prednost svakog pojedinca. Sadašnjim zakonskim uređenjem ne promovira se višejezičnost, a s čime su vrlo dobro upoznati i roditelji i struka, a sve na štetu učenika, koji u današnje vrijeme moraju biti poticani na učenje drugog stranog jezika, kako zbog mobilnosti, tako i zbog veće mogućnosti komunikacije i zapošljavanja. Europski dokumenti odnosno preporuke upozoravaju na važnost drugoga stranog jezika, a među zaključcima sastanka Europskog vijeća iz 2017. godine jasno se preporučuje učenje dva strana jezika i to od najranije dobi i ovim dodatnim bodovanjem, dva ili jedan bod, stimulira se učenje drugog stranog jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 287 | BRANKA RIMAC | PRAVILNIK | Poštovani, mislim da svi učenici koji su uložili dodatni trud u svoje obrazovanje zaslužuju nagradu u obliku dodatnih bodova. Mislim da je potrebno u Posebne elemente bodovanja uvrstiti dodatna dva boda za učenike koji su kroz 4 godine predmetne nastave učili drugi strani jezik, a pogotovo bi se to trebalo bodovati u jezičnim gimnazijama, turističkim školama i dr. gdje je naglasak na učenju stranih jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 288 | Hrvoje Odak | PRAVILNIK | Poštovani, šaljem Vam svoj prijedlog za izmjenu članka 23 Pravilnika…u prijedlogu su u čl. 15 predložene izmjene koje, po meni, ne rješavaju postojeći problem oko upisa učenika teškoćama u razvoju. Osobno sam 11 godina kao stručni suradnik psiholog sudjelovao u radu upisnih povjerenstava i radio s učenicima s teškoćama, a zadnjih 10 godina imam to iskustvo s pozicije ravnatelja. Uglavnom, čini mi se da sustav, kako je sada postavljen, nije najbolji odnosno smatram da može biti dosta pravedniji. Mislim da je jedna odluka (tamo negdje oko 2010.) generirala niz stvari koje nisu fer postavljene – to je odluka da učenici koji u OŠ imaju individualizirani pristup imaju pravo izravnog upisa. Ta odluka je proizvela slijedeće nelogičnosti/nepravde u sustavu: 1. Učenici koji imaju individualizirani pristup u OŠ imaju i prilagodbu metodičkih postupaka. Većinom se radi o djeci koja imaju manje izražene probleme koji ih ne ograničavaju u izboru zanimanja (teškoće u učenju, emocionalne teškoće, disleksija, disgrafija i diskalkulija, teškoće u koncentraciji…). Kod mene se u školi često dešava da troje takve djece upiše izravno neki program pa onda u redovnom postupku možemo upisati još 17 djece. Ono što nije pravedno jest činjenica kako je u tom slučaju često 9 učenika ostalo bez mogućnosti upisa, a najčešće imaju bolje ocjene od direktno upisanih učenika. Drugim riječima, smatram kako je za lakše poteškoće dovoljno imati promjenu metodike u OŠ, ali ne i mogućnost izravnog upisa; 2. S obzirom da sva djeca koja imaju individualizirani pristup ostvaruju mogućnost izravnog upisa nekada se događa da djeca koja imaju velike poteškoće ne ostvare pravo upisa. To su djeca koja najčešće imaju velike probleme u funkcioniranju osjetilno-motoričkog sustava (slabovidni, slijepi, gluhi i teško nagluhi, tjelesna invalidnost, teške bolesti..) i kojima je izbor zanimanja ograničen; 3. Zadnjih godina, zbog znatnog povećanja broja učenika s individualiziranim pristupom, a što je jednim dijelom posljedica odluke o izravnom upisu, događa se nepravda ili barem zbunjenost/osjećaj izigranosti i kod tog dijela populacije. Naime, učenici/roditelji najčešće odlučuju da se kandidiraju na ljestvici učenika s teškoćama, a kada u tome ne uspiju ne mogu se više prijaviti za redovni ljetni rok. Neki puta se dogodi da roditelji onda otkriju kako su dijete mogli upisati redovnim putem. Smatraju da im je učinjena nepravda, zovu škole i kaju se što su za djecu tražili individualizirani pristup u OŠ… Da skratim priču, mislim da postoji rješenje za ovaj problem, a to je vratiti se na „pravila igre“ koja su vrijedila tamo negdje do 2010. (možda sam pogriješio za par godina). Tada je vrijedilo pravilo da samo djeca koja imaju veće probleme i uslijed toga ograničen izbor zanimanja imaju pravo na izravan upis. Dokumentacija koja je tada bila potrebna za isto sastojala se od mišljenja HZZ-a i od Centra za socijalnu skrb. Sva ostala djeca koja imaju individualizirani pristup trebala bi biti ravnopravna s ostalim učenicima. Hrvoje Odak, prof. i ravnatelj Zdravstvenog učilišta | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Učenici s tekoćama u razvoju na temelju rješenja o individualiziranom pristupu vrlo često zbog svojih teškoća imaju slabija postignuća u osnovnoj školi te se pri upisu u I. razred srednje škole ne bi mogli rangirati na listu s bozirom na veliki broj učenika s izvrsnim postignućima iz osnovne škole. Na ovaj način pruža im se mogućnost da na temelju relevantne dokumentacije upišu željeni obrazovni program. |
| 289 | MelitaMatijević | PRAVILNIK | Poštovani, Mišljenja sam da je potrebno vratiti dodatno bodovanje za učenike koji polaze i završavaju glazbenu školu, učenike koji pohađaju dva strana jezika u OŠ, odnosno redovni i izborni. Također smatram da treba nagraditi učenike s dodatnim bodovima ako su aktivno sudjelovali u sportskim aktivnostima i postizali značajne rezultate. To su sve dodatne aktivnost u koje učenici ulažu puno truda i svog slobodnog vremena pa ih treba i nagraditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 290 | Filip Pintarić | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, nije mi jasno kako je i zašto do ove promjene (članak 6. stavak 1.) došlo. Nazivi tehnika u zagradi nisu navedeni kao primjer već su točno navedene tehnike koje se moraju koristiti kako bi provjera likovne sposobnosti bila uspješna i primjerena za taj uzrast. Problemi koji nastaju ovom promjenom su: 1. Učenik koji izvede rad npr. u flomasteru ne može na likovni problem odgovoriti kvalitetno kako to može onaj koji crta olovkom ili ugljenom. Dakle uputa ne ide u korist učenika. 2. Kompoziciju je moguće izvesti kolažem, tako da jedan od rezultata koji se vrednuje "zamiješati traženi ton u temperi, gvašu ili akvarelu" nije moguće realizirati. 3. Pri pritužbama roditelja na rezultate moguće se pozvati na to da je netko od kandidata signalizirao autorstvo nespecifičnom tehnikom. 4. Dodatno se zbunjuje roditelje i kandidate (kao što navodi Škola primijenjene umjetnosti i dizanja Osijek) 5. Digitalna olovka također je jedna od likovnih tehnika. Način pristupa i vrednovanja takvog rada uopće ne mogu niti zamisliti u trenutnim uvjetima. Ovo su samo neki od očiglednih i bitnih razloga zašto treba zadržati prethodnu formulaciju. Ukoliko je potrebno stavljam se na raspolaganje za upite glede ovakvih promjena u budućnosti. Lijep pozdrav, Filip Pintarić, ravnatelj Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Trg Republike Hrvatske 11, Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Pod riječima “jednom od likovnih tehnika“ podrazumijevaju se tehnike koje će umjetnička škola odrediti prilikom objave ispita darovitosti učenika. S obzirom na mogućnosti uporabe I razvoja različitih tehnika Pravilnikom se ne želi ograničiti uporaba neke od tehnika. Nema zapreke da Škola pri objavi natječaja za upis u prvi razred odredi koja će se likovna tehnika i pribor primijeniti prilikom izvođenja prijamnog ispita. |
| 291 | Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek | PRAVILNIK, Članak 6. | Mijenjanjem članka 10. stavak 1. napravili bismo zbrku među kandidatima koji ne bi znali što trebaju ponijeti na provjeru likovne sposobnosti. Osim toga, bio bi i preveliki pritisak na upisno povjerenstvo (bezbroj telefonskih upita) jer većina kandidata i njihovih roditelja ne znaju što znači pojam likovna tehnika. Smatramo da se treba držati dosadašnjih tehnika (olovka za crtanje i tempera za slikanje). Pokazatelj likovne darovitosti kandidata najbolje se uočava korištenjem navedenih tehnika u zadanom vremenskom razdoblju, a to omogućava najobjektivnije vrednovanje svakog kandidata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. S obzirom na mogućnosti uporabe I razvoja različitih tehnika Pravilnikom se ne želi ograničiti uporaba neke od tehnika. Nema zapreke da Škola pri objavi natječaja za upis u prvi razred odredi koja će se likovna tehnika i pribor primijeniti prilikom izvođenja prijamnog ispita. Nema zapreke da Škola pri objavi natječaja za upis u prvi razred odredi koja će se likovna tehnika i pribor primijeniti prilikom izvođenja prijamnog ispita. |
| 292 | Željka Dvoržak Jekić | PRAVILNIK | Mišljenja sam da, kako bismo rasteretili pritisak roditelja i učenika na ocjenjivanje, prijemni ispit treba uvesti u sve gimnazije. Također pozdravljam prijedlog da se prestane s manipulacijom zdravstvenim problemima. Svaki dodatni trud učenika također treba bodovati, jer svojim trudom i zalaganjem van školskog kurikula, učenik dokazuje svoju angažiranost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini u okviru školskog sustava. |
| 293 | Krunoslav Štriga | PRAVILNIK | Poštovani, Vezano uz Dodatne elemente vrednovanja kandidata smatram da uz dodjeljivanje dodatnih bodova za ostvarivanje rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava treba dodati i dodjeljivanje bodova za ostvarivanje rezultata na državnim i međunarodnim natjecanjima iz umjetničkog područja odnosno iz glazbe i plesa. Apsolutno je nelogično da se kod upisa u srednje škole honoriraju sportski rezultati, a ne i rezultati iz glazbe i plesa. Postoje slučajevi gdje je neki učenik dobio dodatne bodove na temelju ostvarenog rezultata iz grupnog sporta kao npr. nogometa, a nije niti zaigrao na natjecanju već je bio rezerva, a istovremeno učenik koji paralelno pohađa glazbenu školu što u 5. i 6. razredu osnovne glazbene škole iznosi 8 do 9 školskih sati tjedno i koji osvoji prvo mjesto na državnom natjecanju iz sviranja nekog instrumenta ne dobije niti jedan dodatni bod prilikom upisa. Ukoliko se smatra da se ne trebaju dodatno vrednovati takvi rezultati s državnih i međunarodnih natjecanja iz umjetničkog područja, definitivno nema logike da se vrednuju niti rezultati sa sportskih natjecanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. Naime, sportske aktivnosti dostupne su svim učenicima u sklopu školskih športskih društava. |
| 294 | IVANA ČORIĆ | PRAVILNIK | Slažem se s predloženom promjenom jer učenicima koji uče prema drukčijem međunarodnom programu treba biti omogućen redovni nastavak školovanja, uz brisanje dijela teksta "u najmanje prethodna tri razreda". Također, smatram da je potrebno učenicima koji paralelno pohađaju umjetničku skolu s redovnom školom omogućiti dodatni bod za upis u srednju školu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 295 | Tajana Sedak Benčić | PRAVILNIK | Poštovani, mišljenja sam da treba vratiti jedan bod učenicima koji uz redovnu nastavu pohađaju i neku umjetničku školu (glazbenu, plesnu) u trajanju najmanje 4 godine do završetka osnovne škole. Ti učenici ulažu dodatan napor uz redovno obrazovanje. Također, izdavanje liječničkih potvrdi ili svjedodžbi za određena zanimanja treba biti u skladu s popisom zdravstvenih kontraindikacija koji je sastavilo posebno liječničko povjerenstvo za sva zanimanja. Nerijetko je situacija potpuno drugačija, osobito kad se radi o izravnim upisima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. Naime, bavljenje sportom u okviru školskih športskih društava dostupno je svim učenicima na nacionalnoj razini. |
| 296 | Damir Vrbanec | PRAVILNIK | Poštovani, bilo bi od iznimne važnosti u pravilnik Posebne elemente bodovanja koje se tiču darovitosti i znanja učenika ponovno uvrste dodatni bodovi za učenike koji su tijekom obrazovanja učili drugi strani jezik, polazili Centre izvrsnosti, natjecali se na međurarodnim natjecanjima tipa MakeX, državnim natjecanjima CM liga i slično | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 297 | DOMAGOJ BATUR | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da učenike koji paralelno pohađaju neki Centar darovitosti i postižu rezultate, učenike s teškoćama koji se dodatno trude pohađajući paralelno odgovarajuće Centre, učenike koji paralelno pohađaju i završavaju glazbenu školu treba nagraditi dodatnim bodovima zato što takvi učenici ulažu dodatan i veliki trud uz opće obrazovanje. Svakako bi taj dodatni trud trebalo nagraditi. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini u okviru redovnog školskog sustava. |
| 298 | Ivana Novak Živković | PRAVILNIK | Poštovani! - Ne slažem se s ad hoc uvođenjem ovakvih promjena tek nekoliko mjeseci prije njihove implementacije. Osobito je problematično to što su zadnje tri školske godine protekle u kombinaciji nastave uživo i na daljinu pri čemu je učeničko (ne)znanje direktno ovisilo o učiteljevom (ne)snalaženju s digitalnim platformama. Morate biti svjesni da su neki učitelji u tim uvjetima radili izvrsno, a neki nikako. Također, neki gradovi učenicima osiguravaju besplatne udžbenike koji se vraćaju pa ne vidim kako bi ti učenici mogli ponoviti opsežno gradivo 5., 6. i 7. razreda i pripremiti se za prijemni ispit. To je direktna diskriminacija zbog nejednakih uvjeta. - Ukidanje "zdravstvenog" boda smatram skandaloznim. Slažem se da je bilo dosta zloupotreba, osobito pri upisu učenika u prestižne škole, ali ne mogu djeca s ozbiljnim bolestima i stanjima iz cijele Hrvatske biti žrtve neodgovornih pojedinaca koji žele upisati djecu u 4-5 zagrebačkih gimnazija odnosno u još 2-3 gimnazije iz ostatka države. Potpuno ste zanemarili činjenicu da neka vrlo ozbiljna, čak i oku nevidljiva zdravstvena stanja u potpunosti onemogućuju upis u veliku većinu strukovnih škola pa takvoj djeci na izbor ostanu ili gimnazije (u koje možda ne žele ili za njih nemaju dovoljno bodova) ili par preostalih programa u strukovnim školama. Dakle, izbor im je u potpunosti sužen i često im se dogodi da nemaju dovoljno bodova za programe u koje smiju. Njima je taj bod svojevrsna nadoknada zbog suženog izbora, a njegovim oduzimanjem stavlja ih se u još nepovoljniji položaj. Mnogi od njih nemaju Rješenje o posebnom obliku školovanja i zato ne mogu izaći na predupis, a zbog zdravstvenog stanja školovanje im je i inače otežano. Također, postoje djeca koja su zbog bolesti višekratno boravila na dugotrajnom bolničkom liječenju ili kućnom oporavku naknadno pišući odjednom veliki broj ispita čime su dovedeni u nepovoljan položaj. Ako se želi spriječiti zloupotreba "zdravstvenog" boda, predlažem da se uvedu rigorozni kriteriji i kontrole pri povjerenstvima medicine rada koja o dodatnom bodu odlučuju. - Što se dodatnih bodova tiče, zaboravili ste ukinuti one za postignuća u školskom sportu. Budimo realni, sportske ekipe često su sastavljene od gotovo profesionalnih sportaša koji odmalena treniraju u klubovima, a škole ih "iskoriste" za školska natjecanja. Drugi je par rukava što mnoge škole uopće ne nude ekipni sport, niti za njega imaju uvjete pa se djeca nemaju u čemu ni natjecati. Taj se argument, naime svojedobno izvukao kada su se ukinuli dodatni bodovi za završene osnovne umjetničke škole - nisu djetetu u svakom gradu/selu dostupne. - Prijemni ispiti nisu niti jednim načinom prilagođeni npr. učenicima s disleksijom, nemaju produljeno vrijeme pisanja ni druge prilagodbe. Time se direktno diskriminiraju učenici visokih kognitivnih sposobnosti koji imaju pravo na školovanje u školi koja odgovara njihovom znanju i sposobnostima. Ovako se škola jednim potezom riješi "muke" oko kasnijih vizualnih i vremenskih prilagodbi tijekom školovanja. - Ako veći broj škola u jednom gradu uvede prijemni ispit, a broj programa koji se mogu prijaviti i dalje ostaje šest, postavlja se tehničko pitanje vremenske organizacije takvih ispita. Hoće li biti preklapanja ili će učenici cijeli tjedan trčati od jedne do druge škole na prijemni? Preskočimo primjedbe "a kako smo mi nekada mogli" jer smo se nekada mogli prijaviti za prijemni ispit u samo dvije škole. - Predlažem izradu prijedloga vanjskog vrednovanja znanja unificiranim ispitima na kraju 5., 6., 7. i 8. razreda čiji bi se rezultati bodovali pri upisu u srednju školu (ispite i proces upisa trebalo bi prilagoditi djeci s teškoćama). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja.Važno je naglasiti da niti jedan učenik, pa i onaj sa zdravstvenim teškoćama, nije izgubio pravo na prepoznavanje svoje teškoće ili otežanih uvjeta obrazovanja. Učenik sa zdravstvenim teškoćama i učenik iz socijalno otežanih uvjeta obrazovanja ostvaruje pravo na prednost ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 299 | SNJEŽANA VUK | PRAVILNIK, Članak 2. | čl. 2 Slažem se s predloženom promjenom jer učenicima koji uče prema drukčijem međunarodnom programu treba biti omogućen redovni nastavak školovanja, uz brisanje dijela teksta "u najmanje prethodna tri razreda". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 300 | DANIJELA KNEZ | PRAVILNIK | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 301 | Branka Markanović | PRAVILNIK | "Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 302 | Jelena Ivaci | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je potrebno vratiti dodatno bodovanje za učenike koji polaze i završili su glazbenu školu. Riječ je o paralelnom sustavu obrazovanja i takvi učenici ulažu izniman trud uz opće obrazovno obrazovanje. Svakako taj trud treba nagraditi. S poštovanjem! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 303 | DARIO GEC | PRAVILNIK | Jedina i najpravednija opcija za upis u srednje škole je "mala matura" iz glavnih predmeta (hrvatski jezik, matematika i strani jezik). Lp. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. |
| 304 | Markiša Visković | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, kao i kolegica, smatram da je potrebno u Posebne elemente bodovanja ponovno uvrstiti dodatna dva boda za učenike koji su kroz 4 godine predmetne nastave učili izborni strani jezik. Ti učenici su uložili dodatni trud u svoje obrazovanje i smatram da uloženo vrijeme i odricanje zaslužuju nagradu u obliku dodatnih bodova. Spomenuti bodovi su prilikom jedne od izmjena Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, više ne postoji osnovna škola u Republici Hrvatskoj koja ne nudi učenicima mogućnost pohađanja drugog stranog jezika, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje, a time se i potiče višejezičnost na što se Hrvatska obvezala kao članica EU. Uz obavezna tri predmeta (Hrvatsko jezik, Matematika, prvi strani jezik) čiji se uspjeh dodatno boduje smatram da prilikom izbora kandidata za jezične gimnazije svakako treba drugi strani jezik (umjesto Biologije, kako je bila dosadašnja praksa) uvrstiti na Popis predmeta posebno važnih za upis. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 305 | Markiša Visković | PRAVILNIK | Poštovani, kao i kolegica, smatram da je potrebno u Posebne elemente bodovanja ponovno uvrstiti dodatna dva boda za učenike koji su kroz 4 godine predmetne nastave učili izborni strani jezik. Ti učenici su uložili dodatni trud u svoje obrazovanje i smatram da uloženo vrijeme i odricanje zaslužuju nagradu u obliku dodatnih bodova. Spomenuti bodovi su prilikom jedne od izmjena Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, više ne postoji osnovna škola u Republici Hrvatskoj koja ne nudi učenicima mogućnost pohađanja drugog stranog jezika, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje, a time se i potiče višejezičnost na što se Hrvatska obvezala kao članica EU. Također smatram da je uvođenje prijemnih ispita mjera ograničenog i slabog djelovanja, a otvara vrata korupciji zbog nedostatka kontrole. Puno bi bilo bolje uvođenje male mature te ukidanje općeg uspjeha, odnosno zaokruživanje prosjeka svih predmeta na dvije decimale kao završni uspjeh. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju. |
| 306 | Marko Šolić | PRAVILNIK, Članak 2. | Komentar Jelene Marušić pokazuje krajnje nestručno nepoznavanje teme te mi zaista nije jasno koja je motivacija istog. Tumačenje članka 66. Ustava na ovakav način značilo bi među ostalim i potpunu zabranu svih privatnih škola u Republici Hrvatskoj, što je apsolutno suludo. Uopće se, naime, ne radi o tome da je bilo tko stavljen u nepovoljniji položaj. Radi se jednostavno o tome da unutar Republike Hrvatske imamo odobren najpoznatiji međunarodni IB sustav obrazovanja koji je drastično različit od hrvatskog nacionalnog sustava. Razlike uključuju potpuno drukčije predmete s potpuno drukčijim kurikulumima, ali uključuju i sustav obrazovanja koji ne poznaje prijelaz iz osnovnog u srednjoškolsko obrazovanje u trenutku kad se isti prijelaz događa u hrvatskom nacionalnom obrazovnom sustavu. Učenik koji primjerice u Hrvatsku dolazi iz stranog IB sustava (često su to djeca diplomata i slično) ima priliku u OŠ Matije Gupca nastaviti redovno obrazovanje prema istom IB sustavu. Nažalost, prisiljen je između MYP 3 i MYP 4 razreda (MYP = Middle Years Programme koji su dio potpuno iste vertikale) promijeniti školu u Gradu Zagrebu, jer u Hrvatskoj ne postoji integrirana IB škola. Tom učeniku bi, međutim, *moralo* biti omogućeno da bez prekida nastavlja svoje *redovno* obrazovanje. Upravo neomogućavanje učeniku da nastavi redovno školovanje znači zakidanje učenika, što svi želimo izbjeći. Iz istog razloga potrebno je u stavku dva *izbrisati* dio "...u najmanje prethodna tri razreda". Tako bi omogućili i primjerice učeniku koji dolazi iz strane države direktno u MYP 3 razred (nakon što je cijelo obrazovanje proveo van Hrvatske u IB sustavu) redovan nastavak školovanja u MYP 4 razredu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 307 | Ivana Čoban | PRAVILNIK | Potrebno je vratiti dodatno bodovanje (barem 1 bod) za učenike koji su završili osnovnu glazbenu školu ili pohađali izvannastavne/ izvanškolske aktivnosti minimalno 4 godine - npr.članovi sportskih klubova, ribolovnih društava, lokalnih KUD-ova i sl.. Takvi učenici ulažu ogromne napore i trud kako bi uskladili osnovnu školu i glazbenu školu/treninge, odvajaju svoje slobodno vrijeme i provode ga na konstruktivan način. Njihov trud, volju i motivaciju treba adekvatno nagraditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama i drugim izvanškolskim aktivnostima, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje tih aktivnosti neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 308 | Dajana Vidaković | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Poštovani, uz obavezna tri predmeta (Hrvatski jezik, Matematika, prvi strani jezik) čiji se uspjeh dodatno boduje smatram da prilikom izbora kandidata za jezične gimnazije i druge škole u kojima se uči obavezan drugi strani jezik (poput usmjerenja u turističko-ugostiteljskim i umjetničkim školama) svakako treba drugi strani jezik uvrstiti na Popis predmeta posebno važnih za upis. | Primljeno na znanje | Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. Drugi strani jezik je izborni predmet u osnovnoj školi te gas vi učenici nisu dužni učiti tijekom osnovnoškolskog obrazovanje, stoga se ne može smatrati predmetom posebno važnim za upis. |
| 309 | Dajana Vidaković | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je potrebno u Posebne elemente bodovanja ponovno uvrstiti dodatna dva boda za učenike koji su kroz 4 godine predmetne nastave učili izborni strani jezik. Ti učenici su uložili dodatni trud u svoje obrazovanje i smatram da uloženo vrijeme i odricanje zaslužuju nagradu u obliku dodatnih bodova. Spomenuti bodovi su prilikom jedne od izmjena Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, više ne postoji osnovna škola u Republici Hrvatskoj koja ne nudi učenicima mogućnost pohađanja drugog stranog jezika, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje, a time se i potiče višejezičnost na što se Hrvatska obvezala kao članica EU. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 310 | Marin Perinić | PRAVILNIK | Poštovani, prema pročitanim prijedlozima za izmjenu vidim kako niste mijenjali ništa u vezi izravnog upisa u srednju školu "VREDNOVANJA USPJEHA KANDIDATA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU" Smatram kako je nedopustivo da kandidati koji spadaju u ovu kategoriju se "rangiraju se na zasebnim ljestvicama poretka, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, u programima obrazovanja za koje posjeduju stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje." Te ljestvice nisu zasebni jer utječu na broj upisnih mjesta za ostale kandidate. Nadalje u praksi se pokazuje kako se kandidati koji se upišu na temelju "rješenja" imaju znatno manji broj bodova od kandidata na redovnoj ljestvici poretka (U pravilu 10 bodova manje od zadnje upisanog na redovnoj ljestvici poretka). Dio tako upisanih kandidata ima znatan izazov u praćenju nastavnih sadržaja i uz izniman trud nastavnog osoblja i dalje postižu lošije rezultate. Mišljenja sam kako bi navedeni kandidati trebali dobiti dodatan bod a ne mogućnost izravnog upisa jer su tako zakinuti ostali kandidati. Ostane li i dalje praksa kao i do sada onda bi trebalo omogućiti zaista zasebno rangiranje ovih kandidata i jednostavno na upisnu kvotu nadodati dva učenika po programu. Recimo Upisna kvota za program je 48. Najboljih 48 kandidata ostvaruje pravo upisa a kandidati s teškoćama (njih 2) se pridodaju na navedenu upisni kvotu te tako broj ukupno upisanih bude 50. | Primljeno na znanje | Zahvaljuemo na uključivanju u savjetovnje. Učenici s tekoćama u razvoju na temelju rješenja o primjerenom program obrazovanja zbog svojih teškoća imaju slabija postignuća u osnovnoj školi i znatno im je sužen izbor obrazovnih programa te se pri upisu u I. razred srednje škole ne bi mogli rangirati na listu s obzirom na veliki broj učenika koji upisuje srednju školu a školovali su se prema redovitom obrazovnom programu. Na ovaj način pruža im se mogućnost da na temelju relevantne dokumentacije upišu željeni obrazovni program. |
| 311 | Nikolina Vugdelija | PRAVILNIK | Smatram kako je potrebno vratiti dodatno bodovanje za učenike koji su minimalno 4 godine učili drugi strani jezik i/ili završili osnovnu glazbenu školu. Učenici ulože izniman trud u spomenute aktivnosti i za to bi ih se trebalo nagraditi. Smatram kako nije dobro provoditi dodatno testiranje za upis u srednje škole. To djeci stvara dodatan stres, a testovi nisu objektivno napravljeni ni univerzalni. Smatram kako bi objektivnija i od ocjena, bila mala mature za opće predmete koja bi bila provedena na isti načina kao i matura u srednjoj školi. Vjerujem kako bi to smanjilo i inflaciju odlikaša po školama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama i drugim izvanškolskim aktivnostima, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje tih aktivnosti neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju. |
| 312 | Marija Škrobo | PRAVILNIK | U svim dokumentima EU se naglašava pluralizam i višejezičnost. U našim osnovnim školama učenici imaju mogućnost učenja drugog stranog jezika, no nemaju šansu nastaviti s učenjem jer se u u srednjoj školi upisuje ponovo početnički drugi strani jezik umjesto napredni. Mislim da bi trebalo vratiti dodatne bodove za upis u srednje škole u kojima se uči drugi strani jezik onim učenicima koji su učili drugi strani jezik minimalno 4 godine u osnovnoj školi. Naročito bi se to trebalo bodovati u jezičnim gimnazijama, turističkim školama i drugima gdje je naglasak na učenju stranih jezika. Time bi se potaklo učenje drugog stranog jezika i ujedno smanjilo ispisivanje s istog prednema u OŠ. Također bi se olakšalo nastavak školovanja u srednjoj školi, školovanje bi bilo sustavnije i naprednije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 313 | Tom D | PRAVILNIK | Nije sasvim jasno otkad se ovaj pravilnik namjerava primjenjivati, tj. na koju generaciju osnovnoškolaca se odnosi. Ukoliko se odnosi na sadašnje učenike sedmih i osmih razreda, ovo je klasični primjer retroaktivne primjene. Možda se radi o retroaktivnoj primjeni i ako se primjena planira i za polaznike petih i šestih razreda, ali u tom slučaju je utjecaj bitno manji, jer imaju više vremena za prilagodbu, kao i eventualnu pripremu. U svakom slučaju, moj interes je moj sin koji je polaznik sedmog razreda i otvoreno protestiram i tvrdim da se radi o retroaktivnoj primjeni. Pretpostavljam da Ustavni sud nije nadležan za ovaj pravilnik, ali u slučaju da jest, Ustavni sud bi ga sigurno poništio. Konkretno pitanje: kakve su promjene vezano uz djecu koja imaju redoviti program uz individualizirani pristup? Čitanje ovakvih izmjena je praktički neizvedivo za zainteresiranog laika. Mislim prije svega na dijelove u kojima se spominje "neki tekst" u članku X. se zamjenjuje "nekim novim tekstom" i slično. Pozdrav, Tomislav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Navedene izmjene i dopune Pravilnika odnosile bi se na učenike polaznike 8. razreda u tekućoj školskoj godini. Upis učenika koji imaju rješenje o individualiziranom pristupu odvija se po istom postupku putem preliminarnih lista s time da učenici mogu odabrati 6 programa obrazovanja te imaju pravo odustati od programa za koji su stekli pravo upisa te se prijaviti na listu s redovnim učenicima. |
| 314 | Tanja Separovic Kelemen | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, s obzirom da je namjera ove izmjene dobrodošla, a to je destimulacija pojave velikog broja učenika s prosjekom 5.00, predlažem ukidanje vrednovanja zajedničkog elementa. Naime, opći uspjeh nije informacija niti za učenika, niti za roditelja, niti za sustav, a i ako ne želimo da roditelji i djeca teže prosjeku 5.00, ne smijemo ga nagrađivati. Dok god iza njega slijedi nagrada (bodovanjem za upis u školu i pohvalnice) do tada će čovjek njemu težiti. Postoji i alternativa u slučaju da netko barata znanstvenim spoznajama koje općem uspjehu kao važnoj informaciji idu u prilog, a to je da se boduje, ali ne na dvije decimale i svakako ne kod djece starosti 11 i 12 godina, s obzirom da se radi o dobi u kojoj ljudi nemaju razvijene sposobnosti za takav način planiranja vlastitog razvoja i karijere. Postojećim se pristupom neminovno poziva roditelje na aktivno uključivanje u postizanje što boljeg prosjeka djeteta, a taj pritisak je nešto što opterećuje ne samo djecu i roditelje, već i nastavnike koji o tome kontinuirano govore. Lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 315 | renata andrović | PRAVILNIK | Poštovani, predlažem da se ponovno uvrste dva dodatna boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu učili drugi strani jezik. Također predlažem isto za učenike koji su pohađali i završili Osnovnu glazbenu školu jer je to istovremeno pohađanje dviju osnovnih škola istovremeno što iziskuje ogroman trud. Srdačan pozdrav Renata Andrović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama i drugim izvanškolskim aktivnostima, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje tih aktivnosti neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 316 | IVA JANTOLEK | PRAVILNIK, Članak 5. | Vezano uz čl.9., st.4. u najnepovoljniji položaj stavljaju se učenici koji upisuju 1. razred srednje škole u ovoj šk. godini - 2022./2023. budući im se u danim okolnostima u kojima se srednjim školama ostavlja mogućnost da najave provjere posebnih znanja iz nastavnih predmeta Ministarstvu znanosti i obrazovanja do 31. ožujka (ove/tekuće godine) ne ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu na novonastalu situaciju i samim time im se umanjuju prava koja će imati učenici koji u narednim generacijama upisuju srednje škole. Ukoliko se navedeni Pravilnik donese u roku do 31. ožujka 2022. godine, predlaže se izuzeće za učenike koji upisuju 1. razred srednje škole u šk. god 2022./2023. ili provedba predloženog Pravilnika tek u narednoj školskoj godini odnosno 2023./2024. Navedeno vrijeme bilo bi dostatno kako za škole tako i za učenike da se na prihvatljiv način pripreme. Donošenje ovakvih, ključnih promjena u Pravilnik i njihova implementacija u kratkom vremenu zaista ne pridonosi kvaliteti koja se želi postići uvođenjem provjera posebnih znanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 317 | Melanija Klarić | PRAVILNIK | Poštovani, apeliram , jer smatram iznimno važnim da se ponovno uvrste dva dodatna boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja postojećeg Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u Hrvatskoj uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas te zapreke nema te je nepravedno da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje, ali i stekli znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. Drugo posebno važno smatram da se uz obavezna tri predmeta (Hrvatsko jezik, Matematika, prvi strani jezik) čiji se uspjeh dodatno boduje prilikom izbora kandidata za jezične gimnazije svakako uvrsti drugi strani jezik (umjesto Biologije, kako je bila dosadašnja praksa) na Popis predmeta posebno važnih za upis. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 318 | Tatjana Bašić | PRAVILNIK | Ocjene su realno, subjektivne, te bi se trebalo od učenika trebalo tražiti znanje. Prijemni ispiti su sigurno vrlo stresni kako za učenike tako i za roditelje. Međutim to je jedini način da se koliko toliko dobije realna slika o znanju učenika. Podržavam uvođenje prijemnih ispita. S poštovanjem, Tatjana Bašić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 319 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK | Nigdje nije spomenuto vrednovanje vladanja učenika. Trebalo bi postaviti jasnije kriterije ocjenjivanja vladanja. Polazna točka je svi su dobri. Uzorni su oni koji sudjeluju na školskim natjecanjima i smotrama, koji volontiraju, koji se ističu od vršnjaka po dodatnom radu. Uzornima treba dati jedan dodatan bod za upis u srednju školu. Učenici koji su oštetili školsku imovinu, provodili vršnjačko nasilje, nepoštivali kućni red škole,.....trebaju imati loše vladanje i 1 negativan bod za upis u srednju školu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 320 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK | Članak 17. uopće niste izmjenili. Kod grupnih sportova (nogomet, futsal, košarka, odbojka, rukomet, plivanje) postoje rezervni igrači koji se stave u školski sastav samo zbog ostvarivanja 1-3 dodatna boda na natjecanju školskih sportskih društava. Rezultati postignuti na sportskim natjecanjima neka se vrednuju za upis u sportske srednjoškolske programe. S druge strane učenik koji je ostvario uspjehe na državnim natjecanjima iz umjetničkog područja nema nikakve dodatne bodove za upis u neumjetničke srednje škole. Ako postoje sportski programi u kojima se dodatno može steći 80 bodova, ako postoje umjetnički programi u kojima se dodatno može steći 200 bodova, zbog čega je maksimalno moguće steći s provjeravama znanja za gimnazijske programe samo 10 bodova i još u gimnazije dodajete 3 boda sa sportskih natjecanja? Ako imaš neki talent ili darovitost onda neka se taj talent jednako vrednuje u odgovarajućem srednjoškolskom programu. Po trenutnim kriterijima ispada da za upis u gimnaziju jednako vrijede (3 boda) rezervni igrač u dobroj NK Dinamo futsal ekipi iz neke OŠ i državni prvak u znanju iz informatike/matematike/fizike/kemije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Rezultati učenika kategoriziranih sportaša koje su postigli na sportskim natjecanjima vrednuju se isključivo za upis u razredne odjele za sportaše. Nadalje, u skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. Naime, sportske aktivnosti dostupne su svim učenicima u sklopu školskih športskih društava. Za upis u umjetničke škole provodi se provjera darovitosti. |
| 321 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK, Članak 10. | Zbog čega se i 6 godišnje glazbeno obrazovanje (osnovna glazbena škola) ne bi stavila kao poseban element vrednovanja? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje glazbene škole neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 322 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK, Članak 7. | Za upis u određene srednje škole najveći mogući broj bodova je >= 200. Za upis u jake srednje škole koje stvaraju STEM stručnjake je najveći mogući broj bodova 80 + 10 = 90. Zbog premalo bodovanja znanja kojeg učenici moraju imati u svojim umovima i dalje podržavate inflaciju superodlikaša. U osnovnoj školi skoro više nitko nema opći uspjeh dobar jer koliko je obrazovnih predmeta toliko je skoro i odgojnih predmeta u kojima je postalo normalno da su svi sa zaključnom ocjenom vrlo dobar ili odličan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 323 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK, Članak 5. | Provjere darovitosti za upis u umjetničke škole i sportske gimnazije vrijede daleko više od 10 bodova. Zbog čega podcjenjujete provjeru darovitosti logičkog zaključivanja i prosuđivanja koja se očituje u provjerama posebnih znanja i dajete joj samo 10 bodova? Predlažem da sve srednje škole imaju jednake bodove na dodatnim provjerama bilo da su to provjere znanja ili provjere darovitosti. Ukratko: koliko ocjene vrijede bodovno (max. 80 bodova), toliko bi i dodatne provjere trebale vrijediti (max. 80 bodova) za sve škole koje žele provoditi dodatne provjere. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. Bodovi za upis u srednju umjetničku školu ili sportski odjel u srednjoj školi podliježu posebnom vrednovanju koje se odnosi samo na učenike koji se rangiraju na liste u tim školama. |
| 324 | Ljiljana Štingl | PRAVILNIK | Svjesni smo da ocjene često nisu odraz znanja, pa samim tim podržavam ove prijedloge izmjena zakona o upisu, iako smatram da se tome moglo i prije stati na kraj i to na puno kvalitetniji način. Radeći u sustavu obrazovanja nikako mi nije jasno kako učenik sa odličnim prosjekom tijekom srednjoškolskog obrazovanja ( i to 5,0 ), ne sudjeluje na niti jednom školskom takmičenju, a na državnoj maturi odabire sve niže razine. Često učenici sa nižim prosjekom, recimo jedan vrlo dobar učenik odabere jednu ili dvije više razine, što smatram prihvatljivim, dok odlikaši sa silnim pohvalama prosječno riješe niže razine. Koliko će tu pomoći mala matura ne znam, ali nešto svakako treba promijeniti. Imate slučajeve da učenik u matematičkoj gimnaziji uzme nižu razinu matematike na maturi ili iz jezične gimnazije nižu razinu jezika. Smatram to nedopustivim i zapravo je upravo to odraz neznanja koje se krije iza odlične ocjene. Isto tako, po meni nije normalno da jedan stvarno dobar, vrlo dobar učenik ima male ili nikakve šanse upisati željeni fakultet zbog navale kvazi odlikaša i da se vrlo dobar uspjeh smatra neuspjehom. Trenutno stanje nije dobro i toga smo svi svjesni. Srdačan pozdrav, Ljiljana Štingl | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 325 | Karolina Dvojković | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Poštovani, kod popisa predmeta posebno važnih za upis u gimnazije prirodoslovno-matematički smjer, smatram da bi predmet broj 1 trebala biti Fizika, a ne Kemija. Naime u prirodoslovno-matematičkim gimanzijama fizika je zastupljenija nego kemija te je to izborni predmet broj 1. na ispitu državne mature, te bi ga se tako trebalo i tretirati. Specifična fizikalna znanja neophodna su za sve učenike srednje srdenje škole koji upisuju bilo koji od tehničkih fakulteta. Rezultati i poruke fizike fundamentalni su, izvedeni iz prvih načela, univerzalni i primjenjivi u svim ostalim prirodnim znanostima. Fizika se ne koristi znanjima drugih prirodnih znanosti te joj stoga treba dati prioritet pred kemijom i drugim prirodnim znanostima. | Primljeno na znanje | Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. |
| 326 | Karolina Dvojković | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, smatram da bi za provedbu posebnih znanja iz nastavnih predmeta trebao postojati ili se ustrojiti jedinstveni test iz pojedinog premeta, unificiran, na državnoj razini. Smatram da nije uputno prepustiti školama i nastavnicima slobodu sastavljanja testova kojima bi se propitivala posebna znanja jer takvi testovi nikako nisu umjereni te postoji velika mogućnost odstupanja od škole do škole, te učenici nikako nisu u istovjetnim uvjetima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 327 | Tatjana Bordukalo Nikšić | PRAVILNIK, Članak 11. | Ukidanje dodatnog boda na zdravstveno stanje i uvođenje umjesto toga "posebnog elementa vrednovanja" (koji bi u praksi mogao stvoriti još veći pritisak) ne vidim kao dobro rješenje za djecu s ozbiljnim zdravstvenim poteškoćama koja ionako imaju sužen izbor zanimanja i škola koje mogu upisati. Ako je dosad bilo nepravilnosti u dodjeli bodova za zdravstveno stanje, trebalo bi revidirati sustav njihove dodjele, a ne ukinuti dodatni bod onima kojima je on zaista potreban. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Uzet ćemo u obzir da učenici s težim zdravstvenim teškoćama koji su osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završili prema primjerenom obliku obrazovanja ostvare pravo preliminarnog rangiranja. Izmjenama i dopunama Pravilnika učeniku koji se školuje u otežanim uvjetima obrazovanja temeljem kojih je ishodio navedenu dokumentaciju, ne ukida se tzv. poseban element vrednovanja za upis u željeni program obrazovanja, nego učenik ostvaruje mogućnost na prepoznavanje i prednost, odnosno pravo na poseban element vrednovanja ako se nalazi na zadnjem mjestu ljestvice poretka i ima isti broj bodova kao kandidati koji ne ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja. |
| 328 | Tatjana Bordukalo Nikšić | PRAVILNIK, Članak 5. | Budući da se problem prevelikog broja učenika s maksimalnim brojem bodova dosad uglavnom javljao u gradu Zagrebu, može se pretpostaviti da će upravo zagrebačke gimnazije biti najviše zainteresirane za uvođenje dodatnih provjera znanja pri upisu. S obzirom da učenici često prijavljuju iste najpopularnije škole, treba razmotriti kako će se praktično organizirati potencijalno veći broj prijemnih ispita u različitim školama, a da pritom ne dođe do preklapanja termina. Dosad su prijemne ispite imale 4 najpopularnija programa u gimnazijama, i to je bilo moguće rasporediti u različite dane, ali ako broj škola s prijemnim ispitima naglo poraste, cijeli sustav prijava i upisa trebat će sasvim drukčije organizirati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju. Škole su dužne u natječaju za upis izvijestiti učenike o kalendaru polaganja prijamnih ispita. |
| 329 | Željko Kraljić | PRAVILNIK | Lijep pozdrav. Kako ocjene na žalost vrlo često nemaju dovoljnu objektivnu i realnu sliku u stvarnoj kvaliteti znanja trebalo bi što više ići prema tome da se od učenika traži znanje, a ne da se traže ocjene koje nisu u razini sa znanjem. Mogućnost provođenja prijemnog ispita je u redu, ali kao prvi korak prema tome da so što više smanji utjecaj ocjena, a naglasak stavi na stvarnu razinu znanja. Mala matura bi bilo sasvim u redu rješenje, iako će se povlačiti tema stresa i može li se osmogodišnje znanje znanje svesti u malu maturu. Trenutno stanje nije dobro, toga smo svjesni. S poštovanjem, Željko Kraljić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 330 | Gordan Lovrić | PRAVILNIK, Članak 5. | ČLANAK 5. dopuniti da glasi: "U članku 9. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Srednje škole mogu, a za gimnazijske programe su obvezne provoditi provjere posebnih znanja iz nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika, Matematike,..." Obrazloženje. Podržavam olakšavanje procedure za škole prilikom zahtjeva za provođenjem dodatnih provjera znanja i predlažem da se dodatne provjere znanja uvedu kao obvezne za sve škole prilikom upisa učenika u gimnazijske programe. Također predlažem da se broj bodova, poveća na 20, tj. da se u stavku 5. broj "5" zamjenjuje brojem "20" | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 331 | Vedran Žadanj | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, mišljenja sam kako je trenutak donošenja ovakvih izmjena u članku 9. stavak 1, za ovu generaciju osmaša koji bi pretpostavljam trebali biti vrednovani iz područja propisanih Pravilnikom te onih područja (predmeta) za koje škola procijeni da su od važnosti, suviše kasni i nedovoljno razrađen. Osobito bih se osvrnuo na dio za koji smatram kako je nedovlno razrađen, a tiče se dodatnog vrednovanja iz područja tzv. "posebnih znanja". Naime, iz prijedloga proizlazi kako svaka škola sastavlja pitanja za sebe (Ili sam to krivo shvatio?), čime se direktno daje mogućnost školama da pitanjima ne pokriju sadržaje, preciznije rečeno ishode, koje neke druge škole istog profila ili čak iste, ali u drugim dijelovima RH također samostalno provode. Zaključak: pitanja će se sigurno razlikovati od škole do škole, za posve ista zanimanja, što je po meni vrlo loše. Mora postojati neki oblik razmjene pitanja, barem za upise u iste profile zanimanja. Nadalje, ovakva vrsta provođenja testiranja dodatno stavlja teret u smislu tzv. "ostalih poslova" koji sve više postaju "crna rupa" rada nastvnika jer se u njih gura sve i svašta, bez ikakvog reda, a po nahođenju poslodavca - ovo iziskuje dodatni sindikalni angažman, za koji sam uvjere kako će se dogoditi, ukoliko "ovo" prođe! I na samom kraju, ali ne manje bitno, razrada podrzumijeva i činjenicu da će nastavnici u školama gdje sastavljaju prijemne ispite (ako će ih doista sastavljati), pa čak i ako ih samo ispravljaju (ukoliko se pitanja po uzoru na Državnu maturu budu slala školama - a bilo bi poželjno), biti dodatno pod pritiskom iz činjenice što će u te škole dolaziti djeca koju osobno ili putem osobnih kontakata poznaju. Ovdje ne sumnjam da će kolegice i kolege odraditi posao savjesno i predano, u dobroj vjeri i pošteno, ali svakako nije naročito dobra činjenica da se pred nekim ocjenjivačem pojavi ispit djeteta koje poznaje, što je u manjim sredinama vrlo moguće. Mislim da se cjelokupnim postupkom dodatne provjere znanja kao i samih prijemnih ispita, stavlja na više razina vrlo nezgodan teret na same nastavnike, koji također nosi i znatnu odgovornost u raznim segmentima same nastavničke struke. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 332 | Vedran Lakovic | PRAVILNIK | Smatram da je uvođenje prijemnih ispita pri upisu u 1.srednje dobra odluka jer će se konačno stati na kraj super odlikašima. Dat će se više prilika onim učenicima s nižim ocjenama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 333 | Damir Jelenski | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, predlažem i promjenu članka 7., stavak 1 koji bi glasio: Zajednički element vrednovanja za upis kandidata u sve srednjoškolske programe obrazovanja čine prosjeci zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta na dvije decimale u sedmom i osmom razredu osnovnog obrazovanja. (umjesto u posljednja četiri razreda) Obrazloženje: Smatram da pritisak na učenike koji imaju 11 i 12 godina nije potreban niti pedagoški opravdan. Djeca u toj dobi trebala bi biti neopterećena ocjenama. Tako bi se smanjio pritisak na roditelje i na učitelje. Fina razlika među kandidatima u školama u kojima je najveći pritisak odlikaša napravit će se razradbenim ispitima. Prihvatljiviji je jednokratni stres zbog prijelaza u srednju školu od dvogodišnjeg stresa djece i roditelja. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 334 | Stephanie Kate Lukač | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Smatram da treba dodati 2. strani jezik u nekim programima gdje je učenje jezika važnije, npr. Jezična gimnazija. Također treba zamijeniti Latinski jezik kod Klasične gimnazije jer koliko je meni poznato učenici u OŠ ne uče taj jezik uopće? Također mislim da treba, radi višejezičnosti tj. nagrađivanje višejezičnosti (ipak smo u EU) dodati kao jedan od dodatnih predmeta. Učenicima je omogućeno učenje 2. stranog jezika i trebaju imati nekakav poticaj pri upisu u srednjoj školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. Drugi strani jezik je izborni predmet u osnovnoj školi te gas vi učenici nisu dužni učiti tijekom osnovnoškolskog obrazovanje, stoga se ne može smatrati predmetom posebno važnim za upis. |
| 335 | Ištvan Kerekeš | PRAVILNIK | Poštovani, Svaka izmjena koja vodi prema kvalitetnijem obrazovanju je dobrodošla, no ishitrenost i prekratak rok nije. Ove promjene se mogu odnositi na upis djece u školsku godinu 2023/2024. Prevelikom broju "Super" odlikaša napokon treba stati na kraj. Nadalje, ne vjerujem da će puno škola uvesti prijemne jer se jednostavno bore za svakog učenika kojih je sve manje. Svakako treba ograničiti bodovanje za takve vrste provjera na maksimalno 30%. Obavezno stimulirati učenje drugog stranog jezika s dva boda bez obzira imaju li svi iste uvjete obrazovanja. Jednake uvjete nećemo imati još za dvadesetak godina, pa prema tome ne smije kažnjavati one koji ipak imaju takve uvjete. Nešto slično radimo s problematičnom djecom oko koje se sve vrti, dok nadarenu djecu guramo u marginu i tako ih kažnjavamo. Vannastavne aktivnosti treba isto nagraditi točno određenim bodovanjem. S poštovanjem, Ištvan Kerekeš | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje glazbom u umjetničkim školama i drugim izvanškolskim aktivnostima, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje tih aktivnosti neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 336 | Ljiljana Matulec | PRAVILNIK | Podržavam komentare koje navodite vezano za bodovanje drugog stranog jezika i ostalih aktivnosti pri upisu u srednju školu, ali trebalo bih proći barem 4 godine kako bih učenici i njihovi roditelji mogli planirati aktivnosti obrazovanja, a koje su im potrebne u vrednovanju za upise u srednju školu. Potpuno je besmisleno uvesti pravilnik za učenike koji se za njega nisu imali priliku pripremiti i svoje obrazovanje u osnovnoj školi organizirati u skladu s njim. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 337 | Irena Marija Vojvodić | PRAVILNIK | Poštovani, kod bodovanja posebnih predmeta za određene programe uočila sam neke nelogičnosti: 1. za upis u glazbene programe traži se glazbena i likovna kultura. Ne vidim svrhe za polaganjem likovne kulture. Tim više što za upise u plesne programe se na zahtjeva niti glazbena kultura (za koju mislim da je ipak podloga svakom plesnoj školi i programu) nego se traži TZK (što je u redu kao ispitivanje predispozicije) i biologija. Zaista mislim da postoje bolji obuhvati ispitivanja mladih budućih umjetnika ali je i opće poznato da im je to dodatno obrazovanje a njihove matične Glazbene škole ih primaju na temelju položenih prijamnih ispita iz struke (glazbala ili plesa). Predlažem da oba programa imaju glazbeni i TZK kao dodatni predmet za prijemni u srednju umjetničku školu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 338 | Valentina Lugomer | PRAVILNIK, Članak 4. | Članak 8. u važećem Pravilniku treba glasiti: (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava - na osnovi rezultata postignutih na natjecanju školskih pjevačkih zborova. (3) Dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje izvanškolskim aktivnostima, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje tih aktivnosti neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 339 | Zoran Sambol | PRAVILNIK, Članak 22. | Članak 22. promjeniti: "Ovaj Pravilnik stupa na snagu dana 1. listopada 2023. godine“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Pravilnik stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama". |
| 340 | Zoran Sambol | PRAVILNIK | Prekasno ste najavili ovaj Pravilnik te prekasno uvodite nova pravila igre. Nije moguće ovakav način upisa provesti za školsku godinu 2022/2023. jer savjetovanje o ovom Prijedlogu Pravilnika još traje (veljača 2022.), a djeca se u srednju školu upisuju lipnju. U uređenim društvima ovakve se promjene najavljuju najmanje dvije godine ranije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 341 | Valentina Lugomer | PRAVILNIK, Članak 9. | Članak 17. postojećega Pravilnika: podnaslovu toga članka dodati: te na natjecanjima i smotrama/susretima s umjetničkih područja u kojima se sudionici rangiraju po uspješnosti. Članak 17. postojećega Pravilnika: nakon 2. alineje i tablice u toj alineji, u članku 17. dodati 3. alineju: (3) Kandidatima se vrednuju rezultati koje su postigli u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja na natjecanjima školskih pjevačkih zborova u organizaciji AZOO-a. Pravo na dodatne bodova imaju kandidati koji su ostvarili uspjeh na državnom natjecanju pjevačkih zborova Glazbene svečanosti hrvatske mladeži. Natjecanje i smotra školskih pjevačkih zborova osnovnih škola Učenici koji su kao članovi školskoga pjevačkoga zbora osvojili 1. mjesto na državnom natjecanju ili smotri - 3 boda. Učenici koji su kao članovi školskoga pjevačkoga zbora osvojili 2. mjesto na državnom natjecanju ili smotri - 2 boda. Učenici koji su kao članovi školskoga pjevačkoga zbora osvojili 3. mjesto na državnom natjecanju ili smotri -1 bod. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na brojnost učenika u pjevačkim zborovima, NE predlažemo dodatni upisni bod za samo sudjelovanje na tom natjecanju, nego SAMO za osvojena prva tri mjesta. Dosad su državni prvaci nisu dobivali NIJEDAN bod premda je bodovanje i rangiranje na tom natjecanju u organizaciji AZOO-a vrlo precizno i nedvosmisleno određeno. Navedena aktivnost sudjelovanja u pjevačkim zborovima izvodi se isključivo u osnovnim školama u redovitom radu s učenicima te natjecanje i uspjeh na natjecanju ovisi isključivo o radu u školi (za razliku od nekih sportskih aktivnosti gdje se aktivnost najčešće ne provodi u školi, nego učenici na natjecanju sudjeluju na osnovi svojih rezultata u privatnim klubovima: karate, badminton, plivanje, skijanje itd.). Uspjesi učenika koji postižu najbolje rezultate u glazbenoj umjetnosti jednako važni i vrijedni kao uspjesi učenika u sportu i u natjecanjima u ostalim nastavnim predmetima. Ne postoji nikakav razlog zašto bi sportska natjecanja bila važnija od umjetničkih niti zašto bi znanje / ostvareni ishodi iz glazbene kulture bili manje vrijedni od ostvarenih ishoda u ostalim nastavnim predmetima. Predlažem promjenu/dopunu toga dijela Pravilnika kako bi svi učenici, bez obzira na vrstu znanja, ostvarenih ishoda i pokazane darovitosti ostvarili jednaka prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U skladu s načelom dostupnosti, dodatni element vrednovanja kandidata odnosi se isključivo na aktivnosti koje su dostupne svim učenicima na nacionalnoj razini. Naime, sportske aktivnosti dostupne su svim učenicima u sklopu školskih športskih društava. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje izvannastavnim aktivnostima, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje tih aktivnosti neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 342 | Valentina Lugomer | PRAVILNIK, Članak 5. | O provjeri stranoga jezika trebalo bi ovako precizirati: "... Hrvatskoga jezika, Matematike, stranog jezika koji će učenici u SŠ učiti kao prvi strani jezik..." Obrazloženje: Nastat će problem ako omogućite školama da provjeravaju jedino prvi strani jezik koji su učenici učili u OŠ, a ne i onaj koji će kao prvi strani jezik učiti u SŠ. Naime u nekim srednjim školama učenici neće biti u prilici ili neće željeti nastaviti učenje nekih stranih jezika koji su im u OŠ bili prvi strani jezici (npr. francuski jezik), nego će kao prvi strani jezik (a ta mogućnost postojala je i dosad) uzeti strani jezik koji su u OŠ učili kao drugi strani jezik. Stoga bi trebalo učenicima dati mogućnost izbora koji će jezik polagati na prijemnom - smisleno bi bilo da to bude jezik koji će nastaviti učiti kao prvi strani jezik, a ne nužno onaj koji im je u OŠ bio prvi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 343 | Klara Jasna Žagar | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam izmjene pravilnika kao korak prema ispravnom vrednovanju učeničkih znanja i vještina koje su stjecali u osnovnim školama. Nisu problem samo odlikaši, nego i npr. vrlo dobri i dobri učenici (u mojoj praksi niti jedni, niti drugi, a ni treći ne znaju napisati neki broj, zbrajati i oduzimati brojeve veće od 10, a pismenost i čitanje da i ne spominjem). Međutim, mislim da pravilnik mora jasno definirati kriterije za provedbu, a ne dopuštati različita tumačenja (inače ga uopće ne treba). Srednje škole "mogu provoditi provjere znanja", ali u situaciji kad nemamo dovoljan broj djece, škole se bore za svakog učenika pa nije vjerojatno da će provesti selekciju učenika prema stvarnom znanju i vještinama. Predlažem da prijamni ispiti donose do 30% bodova za upis. Predlažem da se dodatno vrednuju izvannastavne aktivnosti prema jasno propisanim kriterijima. Također, predlažem da se dodatno boduje rad u projektima (danas je naglasak na važnosti projekata u nastavi) uz jasno propisane kriterije o bodovanju projekata (nije sve što se nazove "projekt" zaista projekt). Dodatno vrednovanje postignuća učenika iz osjetljivih društvenih skupina je trenutno dobrodošlo. ali se nadam da će ubrzo biti ukinuto jer ćemo kao društvo napredovati u pozitivnom smjeru. Za učenike u obrtničkim zanimanjima obavezan rok za predaju ugovora o naukovanju i liječničke svjedodžbe treba biti 30. rujna jer ako je rok kraj prvog polugodišta, a učenik ne pohađa praktičnu nastavu, odakle onda sati u mapi? Učenici s teškoćama se ne smiju upisivati bez liječničke svjedodžbe i dokumenta o profesionalnoj orijentaciji jer, ako obzirom na teškoću, ne mogu svladati obrazovni program, muče i sebe, i druge učenike u razredu i profesore, a na tržištu rada imaju odgovornost koju nisu spremni nositi. S poštovanjem, Jasna Žagar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja |
| 344 | Valentina Lugomer | PRAVILNIK, Članak 5. | Za ovogodišnju generaciju učenika osmih razreda prekasno se donosi prijedlog o posebnim provjerama znanja, i to iz više predmeta po želji srednjih škola. Za opsežene ispite kakvi su prijemni ispiti potrebno je posebno se pripremati. Niti najbolji učenik osmog razreda ne sjeća se ishoda iz Povijesti, Geografije, Biologije... iz 5. i 6. razreda. Ako škole stave 5-6 predmeta na popis svojih provjera, a to im ovaj pravilnik omogućuje, učenici, uza sve svoje redovne obaveze na kraju 8. razreda, teško da bi to stigli ponoviti. Generacija je to koja je već dvije godine u nenormalnim uvjetima, koja je doživjela potres, generacija koja nije išla na izlete, maturalce... o kojoj zdravstvene ustanove upozoravaju da imaju znatno povećan broj depresija i pokušaja suicida. Izlaganjem te djece dodatnom stresu to sigurno ne bismo ublažili niti popravili. Da su za prijemne ispite znali na početku 7. razreda, ili barem 8, bilo bi moguće očekivati da takav ispit prođe bez znatnoga stresa i uspješno. Osim toga, učenici zagrebačkih škola, a i nekih drugih, vratili su udžbenike za 5., 6., i 7, razred, stoga neće imati niti iz čega učiti. Ako se pripremaju uz pomoć učitelja, i dalje trebaju udžbenike ili barem sažetci, no i za izradu sažetaka potrebno je vrijeme. Podržavam, samo odgodite za 2 godine (za generaciju koja će sljedeće godine biti 7. razred). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Sukladno članku 4. važećega Pravilnika kandidat koji u osnovnoj školi nije učio određeni strani jezik može prilikom prijave programa obrazovanja odabrati učenje toga stranog jezika kao prvoga stranog jezika uz uvjet da je na provjeri znanja utvrđena mogućnost učenja toga stranog jezika kao prvoga stranog jezika. |
| 345 | Tina Abramac | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, uz obavezna tri predmeta (Hrvatsko jezik, Matematika, prvi strani jezik) čiji se uspjeh dodatno boduje smatram da prilikom izbora kandidata za jezične gimnazije te škole turističkog usmjerenja svakako treba drugi strani uvrstiti na Popis predmeta posebno važnih za upis. Upisivat jezičnu gimnaziju ili Turističku školu, u kojima su strani jezici temelj školovanja, bez dodatnog bodovanja drugog stranog jezika, kojeg svi učenici imaju mogućnost učiti u osnovnoj školi, nema nikakvog smisla. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 346 | Tina Abramac | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, važno je da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik, kao što je i bilo prije. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći trud i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 347 | Mirjana Vraneša | PRAVILNIK | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 348 | KRISTINA JELOŠEK | PRAVILNIK | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 349 | Ivana Čoban | PRAVILNIK, Članak 16. | Praksa i mogućnost dostave liječničke svjedodžbe medicine rada do kraja prvoga polugodišta prvoga razreda ili kao ovaj prijedlog izmjene do 30.rujna tekuće školske godine, aspolutno je neprihvatljiv za strukovne škole koje obrazuju kandidate za obrtnička zanimanja i industrijska zanimanja kao što je npr.vozač motornog vozila. Budući učenici prije upisa trebaju proći propisani liječnički pregled kako bi se utvrdilo da ne postoje neke zdravstvene kontraindikacije zbog kojih neće nikada moći raditi u struci za koju se školuju. Svake godine na upisima imamo učenike koji ne zadovolje liječnički pregled jer im se utvrdi npr.daltonizam zbog kojih se ne mogu školovati/raditi u većini elektrotehničkih i strojarskih zanimanja. Upisati učenika u takvo zanimanje samo na temelju potvrde obiteljskog liječnika, bez opsežnog i stručnog pregleda specijaliste medicine rada apsolutno je neodgovorno prema učenicima i roditeljima. A da ne govorim o vozačima motornog vozila koji moraju obaviti pregled prema Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače (NN 1/2011, 110/2012), tri puta tijekom svog školovanja prema važećim propisima HAK-a. I kada se do kraja rujna utvrdi da učenici imaju određene zdravstvene kontraindikacije za upisano zanimanje, kako objasniti roditeljima i učeniku da ne može dalje pohađati upisano i gdje ga prebaciti kada su sva upisna mjesta popunjena? Predlažem da se rok dostave liječničke svjedodžbe medicine rada postavi u zadani rok ljetnog/jesenskog upisa, bez mogućnosti naknadne dostave. U skladu s time predlažem i duži vremenski rok između objave konačne ljestvice poretka i upisa u srednju školu, kako bi učenici i roditelji stigli na vrijeme odraditi pregled medicine rada. U malim sredinama, koje imaju jednog liječnika medicine rada, a koji radi preglede za učenike koji upisuju 3 strukovne srednje škole, često se dogodi da se pregledi ne stignu odraditi. A nemaju svi roditelji mogućnosti putovanja 50-60 km kako bi obavili liječnički pregled negdje drugdje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 350 | ADRIJANA KORDIĆ | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | 1) U svim dokumentima EU se naglašava pluralizam i višejezičnost. U našim osnovnim školama učenici imaju mogućnost učenja drugog stranog jezika, no nemaju šansu nastaviti s učenjem jer se u u srednjoj školi upisuje ponovo početnički drugi strani jezik umjesto napredni. Mislim da bi trebalo vratiti dodatne bodove za upis u srednje škole u kojima se uči drugi strani jezik onim učenicima koji su učili drugi strani jezik minimalno 4 godine u osnovnoj školi. Naročito bi se to trebalo bodovati u jezičnim gimnazijama, turističkim školama i drugima gdje je naglasak na učenju stranih jezika. Time bi se potaklo učenje drugog stranog jezika i ujedno smanjilo ispisivanje s istog prednema u OŠ. Također bi se olakšalo nastavak školovanja u srednjoj školi, školovanje bi bilo sustavnije i naprednije. 2) Izmijeniti članak 8. Članak 8. IV. DODATNI ELEMENT VREDNOVANJA KANDIDATA Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. izmjena u: Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. (3) Dodatna dva bod za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik ILI Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. (3) Dodatni bod za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik OBRAZLOŽENJE: Svi učenici u osnovnoj školi imaju priliku učiti drugi strani jezik, odnosno svima je dostupno pohađanje nastave drugog stranog jezika. Bivši ministar Jovanović, kako prenosi portal Index.hr 28.4.2014 u članku „Upisujete dijete u srednju školu? Evo što morate znati o novim pravilima bodovanja“, navodi: „Sve projekcije koje smo radili kažu da promjene s dodatnim bodovima neće ni na koji način u značajnijoj mjeri ugroziti mogućnosti učenika da se upisuju u željene škole“, stoga i dodatni bod ili dodatna dva boda za učenje drugog stranog jezika neće ugroziti mogućnosti učenika da se upisuju u željene škole. Odluku o ukidanju dodatnih bodova za drugi strani jezik smatram nepravednom. Učenikov dodatni trud ničim se ne nagrađuje. Dodatni bodovi pri upisu u srednje škole vrijedna su stvar koje se niti jedno dijete ne želi odreći, pogotovo ako za njih teško radi. Komunikacijska kompetencija i višejezičnost su, uz digitalnu pismenost, kritičko mišljenje i kreativnost, najpoželjnije transverzalne vještine na tržištu rada u 21. stoljeću. U uvjetima globalnog svijeta višejezičnost i interkulturna kompetencija su komparativna prednost svakog pojedinca. Sadašnjim zakonskim uređenjem ne promovira se višejezičnost, a s čime su vrlo dobro upoznati i roditelji i struka, a sve na štetu učenika, koji u današnje vrijeme moraju biti poticani na učenje drugog stranog jezika, kako zbog mobilnosti, tako i zbog veće mogućnosti komunikacije i zapošljavanja. Europski dokumenti odnosno preporuke upozoravaju na važnost drugoga stranog jezika, a među zaključcima sastanka Europskog vijeća iz 2017. godine jasno se preporučuje učenje dva strana jezika i to od najranije dobi i ovim dodatnim bodovanjem, dva ili jedan bod, stimulira se učenje drugog stranog jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 351 | ADRIJANA KORDIĆ | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Na popis bi trebalo dodati JEZIČNU GIMNAZIJU koja uopće nije navedena i na popis predmeta posebno važnih za upis staviti DRUGI STRANI JEZIK. U školama za turizam i ugostiteljstvo bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan ispred povijesti i geografije. U umjetničkim školama glazbenog smjera bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan (talijanski, njemački, francuski) ispred likovne kulture. Naime u srednjim glazbenim školama su ti jezici obvezni predmeti, naročito za pjevače (talijanski i njemački), i za obou (francuski)." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. Drugi strani jezik je izborni predmet u osnovnoj školi te gas vi učenici nisu dužni učiti tijekom osnovnoškolskog obrazovanje, stoga se ne može smatrati predmetom posebno važnim za upis. |
| 352 | ADRIJANA KORDIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 353 | ADRIJANA KORDIĆ | PRAVILNIK, Članak 3. | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 354 | Ljubica Kostanić | PRAVILNIK | Pravilnik o izmjenama i dopunama je mali korak za poboljšanje objektivnosti i kvalitete upisa u srednje škole. Kako bi se dodatno umanjio utjecaj superodlikaša koji su u najvećoj mjeri nerealni. Potrebno je izuzeti iz izračuna bodovanja opći uspjeh iz 5. i 6. razreda te računati samo opći uspjeh 7. i 8. razreda. Time bi ukupno bodovanje općeg uspjeha davalo 10 umjesto 20 bodova te bi utjecaj bio manji. (čl. 7 st. 1 postojećeg Pravilnika o elementima i kriterijima za upis). Također, treba povećati broj bodova na pisanoj provjeri posebnih znanja s predloženih 10 na 20. (čl. 5 Pravilnika o izmjenama i dopunama...) S ove dvije izmjene bi se naglasak prilikom upisa dao na znanje učenika, a ne na ocjene. Uvođenjem "male mature" ili obveze svih škola na provođenje prijamnih ispita bez uzimanja u obzir općeg uspjeha i dalje će biti niz situacija u kojima će presudnu ulogu prilikom upisa učenika imati ocjena, a ne znanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 355 | Lana Matijaković | PRAVILNIK | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. Lana Matijaković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 356 | Branka Marcelić Panjak | PRAVILNIK | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. lp Branka Marcelić Panjak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 357 | Ivana Erak | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. 5 godina, 2 sata tjedno su pohađali nastavu izbornog jezika, dok ostatak razreda nije htio "jer onda moraju ostajat duže u školi", bilo bi u redu da se taj trud nagradi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 358 | Lea Lesar | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, uz obavezna tri predmeta (Hrvatsko jezik, Matematika, prvi strani jezik) čiji se uspjeh dodatno boduje smatram da prilikom izbora kandidata za jezične gimnazije svakako treba drugi strani jezik (umjesto Biologije, kako je bila dosadašnja praksa) uvrstiti na Popis predmeta posebno važnih za upis. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 359 | Lea Lesar | PRAVILNIK, Članak 3. | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: navedeni bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Ta situacija se promijenila te nema apsolutno nikakve zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više, imajući u vidu cilj Europskog vijeća : Svaki građanin EU trebao bi govoriti tri strana jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 360 | Marica Brzica | PRAVILNIK | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u unutar Članaka 3. i 4. u posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata uvrsti dodatni bod za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od dvije godine pohađali neki Centar izvrsnosti (darovitosti). Jedan bod za svake dvije godine neprekinutog pohađanja. Hvala! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje izvanškolskim aktivnostima, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje tih aktivnosti neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 361 | Željka Jeramaz | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam prijedloge kolega koji se zalažu da se za upise u jezične i opće gimnazije, te strukovne škole koje imaju naglasak na poznavanje stranih jezika kao što su turističke škole ponovo uvrsti dodatno bodovanje drugog stranog jezika. Kako je moguće da se učeniku koji upisuje jezičnu gimnaziju boduje Biologija, a drugi strani jezik ne ? Smatram da bi se to trebalo promijeniti. Također smatram da bi se bodovanje natjecanja trebalo promijeniti. Mislim da svaki učenik koji se plasira na županijsku razinu natjecanja iz nekog od "glavnih" ili predmeta posebno važnih za upis pojedine škole zaslužuje barem dodatnih pola boda pri upisu. Učenici sudjelovanjem na natjecanjima pokazuju interes za određene predmete i ulažu dodatni napor i vrijeme u svladavanju gradiva i mislim da nije u redu da se to ne honorira. Također bi bilo potrebno razmotriti i kako nagraditi učenike koji sudjeluju u školskim vannastavnim aktivnostima kao što to čine zemlje za koje mi volimo reći da su nam uzor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. Ukazujemo na činjenicu da bavljenje izvanškolskim aktivnostima, nažalost nije dostupno svima pod jednakim uvjetima te bi se davanjem dodatnih bodova za paralelno pohađanje tih aktivnosti neke učenike stavilo u diskriminirajući položaj s obzirom na načelo dostupnosti. |
| 362 | SANJIN LUKARIĆ | PRAVILNIK | Ovaj Pravilnik o izmjenama i dopunama je premali korak za poboljšanje objektivnosti i kvalitete upisa u srednje škole. Kako bi se dodatno umanjio utjecaj superodlikaša koji su u najvećoj mjeri neobjektivni i ocjena općenito, potrebno je izuzeti iz izračuna bodovanja opći uspjeh iz 5. i 6. razreda te računati samo opći uspjeh 7. i 8. razreda. Time bi ukupno bodovanje općeg uspjeha davalo 10 umjesto 20 bodova te bi utjecaj bio manji. (čl. 7 st. 1 postojećeg Pravilnika o elementima i kriterijima za upis). Također, treba povećati broj bodova na pisanoj provjeri posebnih znanja s predloženih 10 na 20. (čl. 5 Pravilnika o izmjenama i dopunama...) S ove dvije izmjene bi se naglasak prilikom upisa dao na ZNANJE učenika, a ne na ocjene. No, dok se ne uvede "mala matura" ili obaveza da sve škole imaju prijemne ispite bez uzimanja u obzir općeg uspjeha i dalje će biti niz situacija u kojima će presudnu ulogu prilikom upisa učenika imati ocjena, a ne znanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 363 | Kristina Pavlović | PRAVILNIK | ČLANAK 3. i 4. "Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veću marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više." C) OPĆI KOMENTARI: 1) U svim dokumentima EU se naglašava pluralizam i višejezičnost. U našim osnovnim školama učenici imaju mogućnost učenja drugog stranog jezika, no nemaju šansu nastaviti s učenjem jer se u u srednjoj školi upisuje ponovo početnički drugi strani jezik umjesto napredni. Mislim da bi trebalo vratiti dodatne bodove za upis u srednje škole u kojima se uči drugi strani jezik onim učenicima koji su učili drugi strani jezik minimalno 4 godine u osnovnoj školi. Naročito bi se to trebalo bodovati u jezičnim gimnazijama, turističkim školama i drugima gdje je naglasak na učenju stranih jezika. Time bi se potaklo učenje drugog stranog jezika i ujedno smanjilo ispisivanje s istog predmeta u OŠ. Također bi se olakšalo nastavak školovanja u srednjoj školi, školovanje bi bilo sustavnije i naprednije. Najteže je motivirati bilo kojeg učenika da izabere raditi dodatno, pogotovo ako nešto nije pod "mora se". Svi koji su se odvažili i odabrali učiti oba strana jezika trebaju biti i nagrađeni. 2) Izmijeniti članak 8. Članak 8. IV. DODATNI ELEMENT VREDNOVANJA KANDIDATA Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. izmjena u: Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. (3) Dodatni bod za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik OBRAZLOŽENJE: Svi učenici u osnovnoj školi imaju priliku učiti drugi strani jezik, odnosno svima je dostupno pohađanje nastave drugog stranog jezika. Bivši ministar Jovanović, kako prenosi portal Index.hr 28.4.2014 u članku „Upisujete dijete u srednju školu? Evo što morate znati o novim pravilima bodovanja“, navodi: „Sve projekcije koje smo radili kažu da promjene s dodatnim bodovima neće ni na koji način u značajnijoj mjeri ugroziti mogućnosti učenika da se upisuju u željene škole“, stoga i dodatni bod ili dodatna dva boda za učenje drugog stranog jezika neće ugroziti mogućnosti učenika da se upisuju u željene škole. Odluku o ukidanju dodatnih bodova za drugi strani jezik smatram nepravednom. Učenikov dodatni trud ničim se ne nagrađuje. Dodatni bodovi pri upisu u srednje škole vrijedna su stvar koje se niti jedno dijete ne želi odreći, pogotovo ako za njih teško radi. Komunikacijska kompetencija i višejezičnost su, uz digitalnu pismenost, kritičko mišljenje i kreativnost, najpoželjnije transverzalne vještine na tržištu rada u 21. stoljeću. U uvjetima globalnog svijeta višejezičnost i interkulturna kompetencija su komparativna prednost svakog pojedinca. Sadašnjim zakonskim uređenjem ne promovira se višejezičnost, a s čime su vrlo dobro upoznati i roditelji i struka, a sve na štetu učenika, koji u današnje vrijeme moraju biti poticani na učenje drugog stranog jezika, kako zbog mobilnosti, tako i zbog veće mogućnosti komunikacije i zapošljavanja. Europski dokumenti odnosno preporuke upozoravaju na važnost drugoga stranog jezika, a među zaključcima sastanka Europskog vijeća iz 2017. godine jasno se preporučuje učenje dva strana jezika i to od najranije dobi i ovim dodatnim bodovanjem, dva ili jedan bod, stimulira se učenje drugog stranog jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 364 | Barbara Šurlina Bilić | PRAVILNIK | U našim osnovnim školama učenici imaju mogućnost učenja drugog stranog jezika, no nemaju šansu nastaviti s učenjem jer se u u srednjoj školi upisuje ponovo početnički drugi strani jezik umjesto napredni. Mislim da bi trebalo vratiti dodatne bodove za upis u srednje škole u kojima se uči drugi strani jezik onim učenicima koji su učili drugi strani jezik minimalno 4 godine u osnovnoj školi. Naročito bi se to trebalo bodovati u jezičnim gimnazijama, turističkim školama i drugima gdje je naglasak na učenju stranih jezika. Time bi se potaklo učenje drugog stranog jezika i ujedno smanjilo ispisivanje s istog prednema u OŠ. Također bi se olakšalo nastavak školovanja u srednjoj školi, školovanje bi bilo sustavnije i naprednije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 365 | Helena Nazlić | PRAVILNIK | U popis predmeta posebno važnih za upis treba staviti Drugi strani jezik za Jezičnu gimnaziju. Također, treba vratiti dodatne bodove za učenike koji su pet godina učili drugi strani jezik, dolazili najčešće u drugu smjenu i provodili 2 sata tjedno, naglašavam opet 5 (!) godina, i živjeli višejezičnost koju EU ističe u svojim dokumentima. Ti učenici su zaslužili dodatni bod jer su više vremena proveli u školi i stekli posebna znanja, vještine i sposobnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 366 | Jelena Crnek | PRAVILNIK, Članak 5. | Izmijeniti Članak 5. iz mogu u obvezne su „(1) Srednje škole obvezne su provoditi provjere posebnih znanja iz nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika, Matematike, prvoga stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja od kojih su dva propisana Popisom predmeta posebno važnih za upis, a jedan koji samostalno određuje srednja škola od obveznih nastavnih predmeta koji se uče u osnovnoj školi.“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 367 | Barbara Šurlina Bilić | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | U školama za turizam i ugostiteljstvo bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan ispred povijesti i geografije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 368 | Barbara Šurlina Bilić | PRAVILNIK, Članak 4. | "Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Obrazloženje: spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 369 | Valentina Halovanić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, s obzirom da se konstantno naglašava važnost višejezičnosti kroz razne dokumente EU, smatram kako bi znanje 2. stranog jezika trebalo uvrstiti kao kriterij vrednovanja za upis u srednju školu. U našim školama nudi se izbor učenja 2. stranog jezika kao izbornog predmeta od 4. razreda OŠ (francuski, njemački, talijanski). Smatram da bi se znanje 2. stranog jezika trebalo uvrstiti na listu bodovanja za upis u srednju školu, posebice za gimnaziju - opći i jezični smjer, te u srednje strukovne škole s područja turizma te drugih, gdje je naglasak na poznavanju jezika. Samim tim korakom ujedno bi se povećao interes djece za stranim jezikom te bi se veći broj djece upisivao na 2. strani jezik. Djeca često nemaju motivaciju za učenje 2. stranog jezika jer ne vide svrhu u tome, a ovim korakom itekako bi se stvorila svrha za učenje jezika. Ujedno postoji problem sa srednjim školama koji bi svakako trebalo riješiti, naime većina učenika, koji 2. strani jezik uče u osnovnoj školi, isti ne mogu nastaviti učiti u srednjoj školi jer nije ponuđen, riječ je prije svega o strukovnim školama. Mnogo učenika ima želju nastaviti učiti strani jezik, no ne nudi im se prilika ni putem izborne ni putem fakultativne nastave. Ujedno je problem i što se učenicima koji su od 4. razreda osnovne škole učili strani jezik u srednjoj školi ponovno nudi početnički stupanj, a ne nastavljački, što na mnoge djeluje demotivirajuće. Zbog toga bi trebalo omogućiti i 2. strani jezik za nastavljače. Smatram da je u obrazovanju bit postići napredak te obrazovati učenike koji će znati više od jednog stranog jezika te koje će imati priliku putem nastave stranih jezika imati prilike učiti o drugim kulturama te će ih se samim time senzibilizirati ta poštuju kulturalne razlike, što je u današnjim vremenima vrlo bitno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 370 | Luka Huzjak | PRAVILNIK | Izmijeniti članak 8. Članak 8. IV. DODATNI ELEMENT VREDNOVANJA KANDIDATA Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. izmjena u: Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. (3) Dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik ILI Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. (3) Dodatni bod za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik OBRAZLOŽENJE: Svi učenici u osnovnoj školi imaju priliku učiti drugi strani jezik, odnosno svima je dostupno pohađanje nastave drugog stranog jezika. Bivši ministar Jovanović, kako prenosi portal Index.hr 28.4.2014 u članku „Upisujete dijete u srednju školu? Evo što morate znati o novim pravilima bodovanja“, navodi: „Sve projekcije koje smo radili kažu da promjene s dodatnim bodovima neće ni na koji način u značajnijoj mjeri ugroziti mogućnosti učenika da se upisuju u željene škole“, stoga i dodatni bod ili dodatna dva boda za učenje drugog stranog jezika neće ugroziti mogućnosti učenika da se upisuju u željene škole. Odluku o ukidanju dodatnih bodova za drugi strani jezik smatram nepravednom. Učenikov dodatni trud ničim se ne nagrađuje. Dodatni bodovi pri upisu u srednje škole vrijedna su stvar koje se niti jedno dijete ne želi odreći, pogotovo ako za njih teško radi. Komunikacijska kompetencija i višejezičnost su, uz digitalnu pismenost, kritičko mišljenje i kreativnost, najpoželjnije transverzalne vještine na tržištu rada u 21. stoljeću. U uvjetima globalnog svijeta višejezičnost i interkulturna kompetencija su komparativna prednost svakog pojedinca. Sadašnjim zakonskim uređenjem ne promovira se višejezičnost, a s čime su vrlo dobro upoznati i roditelji i struka, a sve na štetu učenika, koji u današnje vrijeme moraju biti poticani na učenje drugog stranog jezika, kako zbog mobilnosti, tako i zbog veće mogućnosti komunikacije i zapošljavanja. Europski dokumenti odnosno preporuke upozoravaju na važnost drugoga stranog jezika, a među zaključcima sastanka Europskog vijeća iz 2017. godine jasno se preporučuje učenje dva strana jezika i to od najranije dobi i ovim dodatnim bodovanjem, dva ili jedan bod, stimulira se učenje drugog stranog jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 371 | Luka Huzjak | PRAVILNIK | U svim dokumentima EU se naglašava pluralizam i višejezičnost. U našim osnovnim školama učenici imaju mogućnost učenja drugog stranog jezika, no nemaju šansu nastaviti s učenjem jer se u u srednjoj školi upisuje ponovo početnički drugi strani jezik umjesto napredni. Mislim da bi trebalo vratiti dodatne bodove za upis u srednje škole u kojima se uči drugi strani jezik onim učenicima koji su učili drugi strani jezik minimalno 4 godine u osnovnoj školi. Naročito bi se to trebalo bodovati u jezičnim gimnazijama, turističkim školama i drugima gdje je naglasak na učenju stranih jezika. Time bi se potaklo učenje drugog stranog jezika i ujedno smanjilo ispisivanje s istog prednema u OŠ. Također bi se olakšalo nastavak školovanja u srednjoj školi, školovanje bi bilo sustavnije i naprednije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 372 | MIROSLAV MILJKOVIĆ | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Poštovani, ovim se izmjenama malo kvalitetnije (i pravednije) uređuje upis učenika u srednju školu, no čini mi se da to neće značajno unaprijediti ovaj sustav. A prava bi promjena, prema mojem razmišljanju, bila da se konačno proširi sustav vanjskog vrednovanja i na osnovnoškolski uzrast te se rezultati na tome kombiniraju s ocjenama pri upisu u srednju školu. Koristi višestruke - i za učenike i za škole i za obrazovni sustav i obrazovne politike. Također, propušta se u sustavu urediti upis djece s teškoćama tako da bude u skladu s Državnim pedagoškim standardom koji govori o maksimalno troje takve djece po razrednom odjelu. Naime, ta djeca ne moraju tražiti prednost pri upisu jer im (uglavnom) dobre ocjene iz osnovne škole osiguravaju redovan upis po bodovima. Na taj način se, osobito u trogodišnjim strukovnim programima, zna dogoditi da pola razrednog odjela ima rješenje o primjerenom obliku školovanja. Takva situacija nije najbolji interes prije svega te djece jer nije moguće da svi dobiju adekvatnu odgojno-obrazovnu podršku. Lijepi pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. U tekućoj školskoj godini počinje eksperimentalna provedba nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima osnovnih škola koji će ukazati na potrebu uvođenja ispita na kraju osnvonoškolskog obrazovanja. Pravilnik razlikuje upis djece s teškoćama u razvoju i djece sa zdravstvenim teškoćama. Učenici s teškoćama u razvoju (članak 23. Pravilnika) su djeca koja su osnovnu školu završila prema rješenju o primjerenom programu obrazovanja, što uključuje i učenike koji su imali teže zdravstvene poteškoće i/ili su bili na dugotrajnom liječenju. Oni se rangiraju na zasebnim ljestvicama poretka prilikom upisa u srednju školu, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, te ostvaruju upis prema ljestvici poretka, a nikako izravan upis u željene programe obrazovanja. |
| 373 | Davor Kliman | PRAVILNIK, Članak 6. | Nema potrebe za mijenjanjem članka 10. stavak 1 jer izbor tradicionalnih tehnika na provjeri likovne darovitosti ima svoju svrhu upravo u tome da se pristupnici izraze tehnikama koje se mogu adekvatno vrednovati i koje ujedno pripadaju temeljima likovnog izraza. Ovakvom definicijom moglo bi doći do apsolutne zbrke i u rasponu tehnika kojima će se raditi, što znači da bi se moglo raditi flomasterima, voštanim pastelima, kemijskom olovkom itd. što je potpuno neprihvatljivo. Druga mogućnost je da se iza dijela “jednom od likovnih tehnika“ nadoda „koje odredi škola“. Ujedno smatram da je vrijem da se promjeni sama provjera likovne darovitosti na način da se pored crteža i slikanja uvede modeliranje ili problemski zadatak s područja dizajna odnosno da se školama dodijeli mogućnost kreiranja triju vlastitih zadataka na provjeri likovne darovitosti koji bi rezultirali istim brojem bodova na državnoj razini, no to zasigurno zahtjeva stručnu raspravu. Davor Kliman, ravnatelj, Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna-Pula | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. S obzirom na mogućnosti uporabe I razvoja različitih tehnika Pravilnikom se ne želi ograničiti uporaba neke od tehnika. Nema zapreke da Škola pri objavi natječaja za upis u prvi razred odredi koja će se likovna tehnika i pribor primijeniti prilikom izvođenja prijamnog ispita. Nema zapreke da Škola pri objavi natječaja za upis u prvi razred odredi koja će se likovna tehnika i pribor primijeniti prilikom izvođenja prijamnog ispita. |
| 374 | NENAD POZNIĆ | PRAVILNIK | U svakom slučaju podržavam prijedlog. Zanimljivo je da "super odlikaši" uvijek dolaze iz istih škola, dok postoje škole sa razredima gdje nema niti "običnih odlikaša". Ta činjenica povlači zaključak da nemaju sve škole iste kriterije i da je nekima uspjeh škole, ispred znanja učenika. Pravo opće znanje treba provjeriti ispitom znanja, kao jedinim pravim pokazateljem. Puna podrška ovom prijedlogu! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 375 | Luka Huzjak | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Na popis bi trebalo dodati JEZIČNU GIMNAZIJU koja uopće nije navedena i na popis predmeta posebno važnih za upis staviti DRUGI STRANI JEZIK. U školama za turizam i ugostiteljstvo bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan ispred povijesti i geografije. U umjetničkim školama glazbenog smjera bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan (talijanski, njemački, francuski) ispred likovne kulture. Naime u srednjim glazbenim školama su ti jezici obvezni predmeti, naročito za pjevače (talijanski i njemački), i za obou (francuski). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. Drugi strani jezik je izborni predmet u osnovnoj školi te gas vi učenici nisu dužni učiti tijekom osnovnoškolskog obrazovanje, stoga se ne može smatrati predmetom posebno važnim za upis. |
| 376 | Luka Huzjak | PRAVILNIK, Članak 3. | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 377 | Luka Huzjak | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te nema zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 378 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, uz obavezna tri predmeta (Hrvatsko jezik, Matematika, prvi strani jezik) čiji se uspjeh dodatno boduje smatram da prilikom izbora kandidata za jezične gimnazije svakako treba drugi strani jezik (umjesto Biologije, kako je bila dosadašnja praksa) uvrstiti na Popis predmeta posebno važnih za upis. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 379 | MARIJA GALOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 3. | Poštovani, smatram iznimno važnim da se u Posebne elemente bodovanja koje čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata ponovno uvrste dodatna dva boda za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik. Spomenuti bodovi su prilikom donošenja recentnog Pravilnika ukinuti uz obrazloženje kako nemaju svi učenici u RH uvjete za pohađanjem drugog stranog jezika u OŠ. Danas je ta situacija potpuno drugačija, te neme zapreke da se sa dodatna dva boda ne nagrade učenici koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja pokazali veći marljivost i zalaganje, ali i stekli više danas neprocjenjivo važnog znanja kao što je poznavanje stranog jezika više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 380 | ivana kelek sabolić | PRAVILNIK | a upis učenika s teškoćama u razvoju se niti ne spominje,a mi ćemo ih i dalje u razredu imati više od 3 što je protiv DPS. Na štetu i učenika i nastavnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Upis učenika koji imaju rješenje o individualiziranom pristupu odvija se po istom postupku putem preliminarnih lista s time da učenici mogu odabrati 6 programa obrazovanja te imaju pravo odustati od programa za koji su stekli pravo upisa te se prijaviti na listu s redovnim učenicima. |
| 381 | IVANA MARŠIĆ | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Na popis bi trebalo dodati JEZIČNU GIMNAZIJU koja uopće nije navedena i na popis predmeta posebno važnih za upis staviti DRUGI STRANI JEZIK. U školama za turizam i ugostiteljstvo bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan ispred povijesti i geografije. U umjetničkim školama glazbenog smijera bi trebalo staviti drugi strani jezik kao posebno važan (talijanski, njemački, francuski) ispred likovne kulture. Naime u srednjim glazbenim školama su ti jezici obvezni predmeti, naročito za pjevače (talijanski i njemački), i za obou (francuski). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. Drugi strani jezik je izborni predmet u osnovnoj školi te gas vi učenici nisu dužni učiti tijekom osnovnoškolskog obrazovanje, stoga se ne može smatrati predmetom posebno važnim za upis. |
| 382 | Višnja Popović | PRAVILNIK | Rekla bih napokon. Razumijem zašto je napisan dio kojim se dodatno vrednuju skupine učenika koji pripadaju posebno osjetljivim skupinama, ali općenito vrednovati bilo što osim znanja nema apsolutno smisla. Nadam se da će već naredni pravilnik ukinuti sve osim bodovanja znanja. prijemni ispit treba biti obavezan, time ćemo dati na važnosti radu u osnovnoj školi, te podići razinu kompetencija ne samo učenika već i cijelog društva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 383 | Višnja Popović | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Kod odabira predmeta posebno važnih za upis pod Gimnazije-klasične- piše latinski jezik. No u prethodnom dijelu Pravilnika piše da su to predmeti koji se uče u osnovnoj školi što u slučaju latinskog jezika nije slučaj. Trebalo bi zamijeniti predmet 1. Ukoliko imamo osnovne škole koje uče latinski jezik one su brojem toliko male da su zanemarive a upis učenika trebao bi biti transparentan i poticajan a ne ograničavajući. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Klasični jezici mogu se učiti u osnovnoj školi te su za učenike koji nastavljaju svoje obrazovanje u klasičnim gimnazijama predmeti posebno važni za upis. |
| 384 | IVANA MARŠIĆ | PRAVILNIK | U svim dokumentima EU se naglašava pluralizam i višejezičnost. U našim osnovnim školama učenici imaju mogućnost učenja drugog stranog jezika, no nemaju šansu nastaviti s učenjem jer se u u srednjoj školi upisuje ponovo početnički drugi strani jezik umjesto napredni. Mislim da bi trebalo vratiti dodatne bodove za upis u srednje škole u kojima se uči drugi strani jezik onim učenicima koji su učili drugi strani jezik minimalno 4 godine u osnovnoj školi. Naročito bi se to trebalo bodovati u jezičnim gimnazijama, turističkim školama i drugima gdje je naglasak na učenju stranih jezika. Time bi se potaklo učenje drugog stranog jezika i ujedno smanjilo ispisivanje s istog prednema u OŠ. Također bi se olakšalo nastavak školovanja u srednjoj školi, školovanje bi bilo sustavnjije i naprednije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. Bodovanje drugog stranog jezika koji bi bio određen kao kriterij za upis u srednje škole stavio bi u diskriminirajući položaj sve učenike koji za izborni predmet nisu izabrali drugi strani jezik, a informacija da će se to vrednovati nije im bila poznata na vrijeme. |
| 385 | Mirjana Padovan | PRAVILNIK, Članak 22. | Iza izraza "Narodnim novinama." dodati rečenicu: "Za upise u školsku godinu 2022/23 srednje škole mogu odabrati hoće li primijeniti ovu Izmjenu Pravilnika ili do sada važeći Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole (NN, br. 49/15, 109/16 i 47/17). Naime, primjena novog Pravilnika ne iziskuje dodatne organizacijske aktivnosti škola, a u bitnom doprinosi kvalitetnijoj selekciji budućih učenika. Stoga nema razloga Pravilnik ne primijeniti, barem za one srednje škole koje su životno zainteresirane za njegovu primjenu i prepoznaju njegovu kvalitetu, i na generaciju učenika koja ove godine završava osnovnu školu. Može se, ako je potreba za ovu godinu, eventualno rok sa 31.03. pomaknuti na 15.04., ali vjerojatno ne treba niti to ako se Pravilnik donese u roku do 15.03. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“ te se primijenjuje na nacionalnoj razini. |
| 386 | Ivica Poparić Grgas | PRAVILNIK | Moje mišljenje je da je ovaj pravilnik jedan mali korak naprijed u izboru kandidata za upis u srednje škole. Po meni pravi korak bi jedino bio obavezno uvođenje tzv. male mature iz temeljnih predmeta (hrvatskog, matematike i stranog jezika). I taj bi ispit znanja trebao donositi 30% do 40% bodova pri upisu. Tek tada bi imali puno realniju sliku o stvarnom znanju kandidata, i puno realnije stanje na upisu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje Provedba prijamnih ispita nije obvezna, nego ih škole koje to žele mogu provoditi, uz prethodnu suglasnost MZO. I do sada su pojedine škole provodile prijamne ispite, budući da te škole koje imaju značajno veći broj prijava od slobodnih mjesta. Također, u te škole prijavljuje se velik broj učenika s najvišim brojem bodova te je prijamni ispit jedan od načina njihovog rangiranja. |
| 387 | Željka Jeramaz | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Poštovani, u popisu predmeta posebno važnih za upis za zanimanje Meteorološki tehničar ( obrazovni sektor Šumarstvo, prerada i obrada drva ) stoji da se posebno boduju predmeti Biologija i Fizika. Nije mi jasno kako je Biologija predmet koji je na popisu predmeta posebno važnih za upis za zanimanje meteorološki tehničar, a Geografija nije ? Uvidom u Nastavni plan i program za navedeno zanimanje u Temeljnim postavka u dijelu koji govori o značenju zanimanja meteorološki tehničar za meteorološku službu i za ostale djelatnosti prva rečenica glasi: "Zanimanje meteorološki tehničar podrazumijeva usvajanje znanja iz fizike, matematike, kemije i geografije te stjecanje znanja i vještina iz područja meteorologije. " Smatram da bi primjerenije bilo bodovanje Geografije umjesto Biologije za navedeno zanimanje. S poštovanjem, Željka Jeramaz | Primljeno na znanje | Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. |
| 388 | Damir Mikolji | PRAVILNIK, Članak 5. | U slučaju brisanja stavka 2. potrebno je naznačiti da stavak 3. postaje stavak 2., stavak 4. postaje stavak 3... Zbog brojnih izmjena u ovom članku nomotehnički je jednostavnije promijeniti cijeli članak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 389 | Jelena Marusic | PRAVILNIK, Članak 2. | Za hrvatske državljanje koji pohađaju međunarodni program, ovaj članak Pravilnika je protivan članku 66. Ustava Republike Hrvatske. Učenici, hrvatski državljani, koji nisu pohađali osnovnu školu po međunarodnom programu, stavljeni su u znatno nepovoljniji položaj te im srednjoškolsko obrazovanje nije dostupno pod jednakim uvjetima, a što je izričito propisano Ustavom. Ovom odredbom Pravilnika ide se direktno na ruku učenicima O.Š. Matija Gubec koji bi pomoću ove odredbe popunili upisnu kvotu IB programa koji se provodi u XV. gimnaziji. Isto niti je korektno niti je u skladu s Ustavom RH. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran u odnosu na učenika koji je već uključen u isti. |
| 390 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 22. | Smatramo da se izmjene i dopune Pravilnika elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole ne bi smjele primjenjivati na upise u I. razred srednje škole od ove školske godine, već bi trebalo u prijelaznoj odredbi odrediti na koje se učenike primjenjuju odnosno od koje školske godine će se izmjene i dopune primjenjivati (npr. za učenike koji od sljedeće školske godine 2022./2023. kreću u osmi razred osnovne škole). Smatramo da nije primjereno primjenjivati izmjene i dopune predmetnog pravilnika na učenike koji nisu imali mogućnost pravovremeno upoznati se s novim elementima i kriterijima vrednovanja. Smatramo da primjena izmijenjenih i dopunjenih odredbi onemogućuje ostvarenje prava učenika na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njih odnose i pravo učenika na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada iz članka 61. stavka 1. alineje 1. i 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Člankom 12. Konvencije o pravima djeteta propisano je pravo djeteta na slobodno izražavanje njegova mišljenja o svim pitanjima koja se na njega odnose i uvažavanje tog mišljenja u skladu s njegovom dobi i zrelošću. U svojem Općem komentaru br. 12 iz 2009.: Pravo djeteta da bude saslušano (General Comment No. 12 (2009): The right of the child to be heard; dostupnom na internetskoj stranici United Nations Human Rights, Office of the High Commissioner for Human Rights) Odbor za prava djeteta UN-a, navodi da države ugovornice moraju osigurati da sva djeca dobiju sve potrebne informacije i savjete kako bi donijela odluku koja je u njihovu najboljem interesu. Odbor za prava djeteta UN-a, također, pojašnjavajući pravo djeteta u obrazovanju i školi, navodi da se „u odlukama o prelasku na sljedeću razinu školovanja ili izboru predmeta mora osigurati pravo djece da budu saslušana jer ove odluke duboko utječu na najbolji interes djeteta.“ Neupoznavanje djece s elementima i kriterijima vrednovanja za upis u vrijeme kad trebaju donositi odluke koje se tiču njihova daljnjeg obrazovanja i prelaska u višu razinu obrazovanja, može ugroziti ostvarenje njihova prava na sudjelovanje u kreiranju politika i strategija koje se izravno tiču njihova obrazovanja. Mišljenja smo da primjena elemenata i kriterija od ove šk. god. za djecu kojima sada predstoji upis u I. razred srednje škole, dakle novih elemenata i kriterija s kojima djeca nisu bila upoznata u trenutku kad je trebalo donositi odluke koje će imati posljedice na njihovo obrazovanje, može ugroziti pristup, odnosno dostupnost srednjoškolskog obrazovanja djeci. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Izmjene i dopune Pravilnika ne uspostavljaju nove elemente i kriterije vrednovanja, a kandidati zadržavaju sva svoja dosadašnja prava koja im se i dalje vrednuju i prepoznaju. |
| 391 | MAGDALENA MIJAKOVIĆ ALOZIEUWA | PRAVILNIK | 1) U svim dokumentima EU se naglašava pluralizam i višejezičnost. U našim osnovnim školama učenici imaju mogućnost učenja drugog stranog jezika, no nemaju šansu nastaviti s učenjem jer se u u srednjoj školi upisuje ponovo početnički drugi strani jezik umjesto napredni. Mislim da bi trebalo vratiti dodatne bodove za upis u srednje škole u kojima se uči drugi strani jezik onim učenicima koji su učili drugi strani jezik minimalno 4 godine u osnovnoj školi. Naročito bi se to trebalo bodovati u jezičnim gimnazijama, turističkim školama i drugima gdje je naglasak na učenju stranih jezika. Time bi se potaklo učenje drugog stranog jezika i ujedno smanjilo ispisivanje s istog prednema u OŠ. Također bi se olakšalo nastavak školovanja u srednjoj školi, školovanje bi bilo sustavnije i naprednije. 2) Izmijeniti članak 8. Članak 8. IV. DODATNI ELEMENT VREDNOVANJA KANDIDATA Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. izmjena u: Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. (3) Dodatna dva bod za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik ILI Članak 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata. (2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: – na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju; – na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava. (3) Dodatni bod za učenike koji su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja u neprekinutom kontinuitetu od četiri godine učili drugi strani jezik OBRAZLOŽENJE: Svi učenici u osnovnoj školi imaju priliku učiti drugi strani jezik, odnosno svima je dostupno pohađanje nastave drugog stranog jezika. Bivši ministar Jovanović, kako prenosi portal Index.hr 28.4.2014 u članku „Upisujete dijete u srednju školu? Evo što morate znati o novim pravilima bodovanja“, navodi: „Sve projekcije koje smo radili kažu da promjene s dodatnim bodovima neće ni na koji način u značajnijoj mjeri ugroziti mogućnosti učenika da se upisuju u željene škole“, stoga i dodatni bod ili dodatna dva boda za učenje drugog stranog jezika neće ugroziti mogućnosti učenika da se upisuju u željene škole. Odluku o ukidanju dodatnih bodova za drugi strani jezik smatram nepravednom. Učenikov dodatni trud ničim se ne nagrađuje. Dodatni bodovi pri upisu u srednje škole vrijedna su stvar koje se niti jedno dijete ne želi odreći, pogotovo ako za njih teško radi. Komunikacijska kompetencija i višejezičnost su, uz digitalnu pismenost, kritičko mišljenje i kreativnost, najpoželjnije transverzalne vještine na tržištu rada u 21. stoljeću. U uvjetima globalnog svijeta višejezičnost i interkulturna kompetencija su komparativna prednost svakog pojedinca. Sadašnjim zakonskim uređenjem ne promovira se višejezičnost, a s čime su vrlo dobro upoznati i roditelji i struka, a sve na štetu učenika, koji u današnje vrijeme moraju biti poticani na učenje drugog stranog jezika, kako zbog mobilnosti, tako i zbog veće mogućnosti komunikacije i zapošljavanja. Europski dokumenti odnosno preporuke upozoravaju na važnost drugoga stranog jezika, a među zaključcima sastanka Europskog vijeća iz 2017. godine jasno se preporučuje učenje dva strana jezika i to od najranije dobi i ovim dodatnim bodovanjem, dva ili jedan bod, stimulira se učenje drugog stranog jezika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Za upis u srednju školu boduju se isključivo nastavni predmeti koji su svim učenicima obvezni. Učenici od IV. razreda osnovne škole mogu birati pohađanje jednog ili više izbornih predmeta (vjeronauk, drugi strani jezik, informatika) koje biraju prema svojim sklonostima. Osnovni atribut izbornog predmeta je njegova izbornost, a situacija u kojoj bi se bodovalo učenje bilo kojeg izbornog predmeta, trebala bi biti poznata učenicima u trenutku kad odlučuju o toj izbornosti. |
| 392 | Sanja Vidović | PRAVILNIK, POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS | Poštovani, u popisu predmeta posebno važnih za upis za zanimanje Drvodjeljski tehničar restaurator i Drvodjeljski tehničar dizajner ( obrazovni sektor Šumarstvo, prerada i obrada drva ) stoji da se posebno boduju predmeti Kemija, Fizika i Likovna kultura. Nije mi jasno kako su Likovna kultura, fizika i kemija predmeti koji su na popisu predmeta posebno važnih za upis za zanimanje drvodjeljski tehničar, a tehnička kultura nije ? Uvidom u Nastavni plan i program za navedeno zanimanje u Temeljnim postavkama u dijelu koji govori o značenju zanimanja stoji - citiram“ Steći samostalnost i vještinu za obavljanje poslova i radnih zadataka u restauratorskim zahvatima na starom namještaju i dijelovima drvne galanterije, te proizvodima građevne stolarije.“ Učenici su na satima tehničke kulture stekli znanja o obradi drva i te sposobnosti su im jako bitne za upis u srednju školu. Smatram da bi primjerenije bilo bodovanje Likovne i tehničke kulture umjesto Fizike za navedeno zanimanje. S poštovanjem, Sanja Vidović | Nije prihvaćen | Popis predmeta posebno važnih za upis revidiran je na način da se svi dosadašnji predmeti propisuju na razini sektora. S obzirom da se u drvnoj tehnologiji, u raznim fazama obrade i prerade drva, koriste razna kemijska sredstva, a za korištenje istih nužno je poznavanje i kemijskih svojstava drva, potrebna su dobra prethodna znanja iz osnova kemije. Za konstruiranje proizvoda od drva i drvnih materijala potrebna su znanja o fizikalnim zakonitostima što je, uz matematičke osnove temelj tehničke struke. Nadalje, svrha obrazovanja za oba navedena zanimanja, izuzev potreba tržišta rada je i nastavak obrazovanja u istom sektoru (vertikalna prohodnost) za što su nužno potrebne temeljne kompetencije iz područja matematike, kemije i fizike. Vještine potrebne tržištu rada, a vezane uz obradu drva i drvnih materijala, za crtanje i konstruiranje namještaja, građevinske stolarije i drugih proizvoda stječu se tijekom srednjoškolskog obrazovaja. |
| 393 | HOK | PRAVILNIK, Članak 17. | Predlažemo dodati stavak 6. koji glasi: Izravan upis u programe obrazovanja za vezane obrte imaju djeca obrtnika koja se upisuju u program istovjetan djelatnosti obrta kojim se bave roditelji ili skrbnici na temelju ovjerene preslike obrtnice roditelja ili skrbnika kojim dokazuju vrstu obrta kojim se bave. Obrazloženje: Ovakvom odredbom djeci obrtnika omogućio bi se izravan upis u zanimanje kojim se bave roditelji ili skrbnici. Na taj način djeca će moći nastaviti obiteljsku tradiciju i osigurati daljnji opstanak obiteljskog obrta, a što je posebno važno - osigurati svoje radno mjesto putem samozapošljavanja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu. Ministar znanosti i obrazovanja nije ovlašten ustanovljavati nova prava ili prednosti koja nisu jednako dostupna svim učenicima, a koja stavljaju u povoljniji položaj određene kandidate naspram ostalih kandidata. |
| 394 | HOK | PRAVILNIK, Članak 17. | Hrvatska obrtnička komora se ne slaže s predloženom izmjenom riječi „kraja prvog polugodišta prvog razreda“ u „30.rujna tekuće školske godine“ u stavku 1. Obrazloženje: S obzirom na trenutno stanje u gospodarstvu u kojem su obrti i pravne osobe opterećeni krizom koju je uzrokovala pandemija jedan dio licenciranih obrta i pravnih osoba neće biti u mogućnosti primiti učenike na naukovanje. Također, određen broj obrta i pravnih osoba zahtjev za licenciranje predaju tek nakon upita učenika i roditelja/skrbnika za provedbu praktičnog dijela naukovanja. S obzirom da sam postupak licenciranja zbog provjera koje prije samog licenciranja u skladu sa Zakonom o obrtu i podzakonskim propisima po službenoj dužnosti obavljaju Ministarstvo pravosuđa i Državni inspektorat ne može trajati kraće od mjesec i pol dana, postoji bojazan da učenici neće moći sklopiti ugovore sa željenim obrtima/pravnim osobama zbog prijedloga da se skrati rok za dostavu ugovora. Smatramo potrebnim omogućiti dovoljno vremena za provedbu novih licenciranja, pronalazak odgovarajućeg mjesta za naukovanje i sklapanje ugovora o naukovanju. Smatramo da rok za dostavu ugovora treba ostati do kraja prvog polugodišta prvog razreda. | Nije prihvaćen | Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da redoviti učenik može tijekom obrazovanja promijeniti upisani program u istoj ili drugoj školi, odnosno prijeći iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program, najkasnije do početka drugog polugodišta. Sukladno navedenome, a kako bi učenik koji nije sklopio ugovor o naukovanju, mogao promjeniti program obrazovanja do navedenoga roka, Potrebno je utvrditi rok za dostavu ugovora o naukovanju koji će učenicima osigurati promjenu programa obrazovanja bez dodatnih opterećenja |
| 395 | Institut za razvoj obrazovanja | PRAVILNIK, Članak 5. | U ime Mreže Cjeloživotno učenje za sve, slažemo se s komentarima Pravobranitelja za osobe s invaliditetom te Udruge roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO da je prilikom provjere posebnih znanja učenicima s teškoćama u razvoju nužno osigurati razumnu prilagodbu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Navedeno će biti uvršteno u prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika. |
| 396 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 5. | Smatramo potrebnim detaljnije razjasniti mogućnost provedbe provjere posebnih znanja koja je dana srednjim školama. Potrebno je razjasniti biraju li škole iz kojih će predmeta provoditi provjeru posebnih znanja ili se provjera provodi iz svih nabrojanih predmeta. Smatramo potrebnim iz provjere posebnih znanja iz Hrvatskog jezika izostaviti djecu strance, odnosno onu koja dolaze iz inozemstva. Nadalje, smatramo da je potrebno propisati rok do kojeg škole trebaju javno objaviti provode li i iz kojih predmeta posebne provjere znanja kako bi se učenici mogli pripremiti za provjere. Također, smatramo potrebnim voditi računa o vremenskom usklađivanju provedbe provjere znanja u različitim školama kako se ne bi dogodilo da učenik među prioritetnim školama ima više škola koje provode provjere znanja te da u jednom danu učenik piše više provjera, te o vremenskom usklađivanju provedbe ovih provjera znanja i provjera darovitosti (likovne, glazbene, plesne). Nejasni su i kriteriji koje učenici trebaju zadovoljiti na provjerama znanja jer ne postoje kriteriji na nacionalnoj razini, te proizlazi da će se kriteriji razlikovati od škole do škole. Nadalje, smatramo da se predloženim promjenama ne ostavlja dovoljno vremena za njihovo planiranje te stoga predlažemo da se ove promjene ne odnose na učenike koji u ovoj školskoj godini završavaju osmi razred. Smatramo da nije primjereno da učenici ni tri mjeseca prije upisnog roka nemaju saznanja o promjenama koje upisni proces donosi. Takvo postupanje nije u skladu s načelom poštivanja najboljeg djetetova interesa. U pogledu provedbe provjere posebnih znanja kad se radi o učenicima s teškoćama u razvoju, smatramo potrebnim ukazati na važnost osiguravanja prilagodbe i podrške za učenike s teškoćama u razvoju u odnosu na njihov primjereni program obrazovanja. Naša iskustva ukazuju kako postoje nedostatane kompetencije odgojno-obrazovnih radnika za prilagodbu nastave i potrebnu podršku za učenike s teškoćama u razvoju, što je posebno izraženo u srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja. Izražavamo bojazan da će se podrška djeci s teškoćama u razvoju pružati nedovoljno kvalitetno i sporadično. Također, naglašavamo da sve srednje škole nemaju zaposlene stručne suradnike odgovarajućih profila (edukacijski-rehabilitator i logoped) koji znaju i mogu kreirati kvalitetnu podršku za učenike s teškoćama u razvoju (npr. prilagodbe u konstruiranju ispitnog materijala, prilagodbe u tisku materijala, osiguravanje pomoćnika, asisitivne tehnologije i dr.). Stoga, i iz ovog razloga ističemo da se ove promjene ne bi smjela primjeniti za ovu generaciju učenika osmih razreda jer nije ostavljen dovoljan vremenski period za edukaciju i pripremu srednjih škola za organiziranje i pružanje možebitnih prilagodbi i podrške koje su dužne napraviti za učenike s teškoćama u razvoju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Navedeno će biti uvršteno u prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika. |
| 397 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 5. | Članak 5. stavak 1. predlažemo dodati “Prilikom provjere posebnih znanja učenicima s teškoćama u razvoju mora biti osigurana razumna prilagodba u skladu s prilagodbom koju su imali osiguranu tijekom osnovnoškolskog obrazovanja (programska, profesionalna potpora te didaktičko-pedagoška pomagala, asistivna tehnologija i sl.) u cilju osiguravanja jednakopravnog sudjelovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Navedeno će biti uvršteno u prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika. |
| 398 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK, Članak 4. | Članak 4. st. 4. kao i povezani članci 9., 10., 11., 12. i 14. predlažemo da se predviđena odredba briše u odnosu na prijedlog vezan uz članak 4. stavak 3. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. |
| 399 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | PRAVILNIK, Članak 5. | Komentar na čl.5. Za djecu s teškoćama koja imaju odgovarajuće rješenje o obliku školovanja, potrebno je prilagoditi način provođenja provjere te osigurati pomagača i poseban prostor gdje će se ta provjera provoditi. Ovisno o teškoćama, potrebno je prilagoditi i ispitni materijal (uvećani tisak, prored, ispis na Brailleovom pismu za slijepe itd). Način prilagodbe je potrebno zakonski definirati, kao i odrediti koje će tijelo donositi koje i kakve prilagodbe su potrebne učeniku i koje će donositi potrebno rješenje (kao za polaganje državne mature). Dok se to ne donese, ovaj članak se ne smije primjenjivati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Navedeno će biti uvršteno u prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika. |
| 400 | Ivana Smolić Groznik | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani , ako po ovom prijedlogu većina škola uvede prijemne ispite (a ne samo kao do sad "elitne"gimnazije) kako će provoditi prilagodba na predupisima za djecu s primjerenim oblikom školovanja (IP, PP) i to će to kontrolirati? Da li će djeci sa npr. disleksijom biti omogućen pomoćnik i prave prilagodbe kao u preporukama njegovog programa ( a ne kao do sad samo produženo vrijeme pisanja), kao sto je do sad bilo moguće na državnoj maturi. Ili kontrole neće biti , a pomoć će biti simboličan, tako da će djeca sa poteškocama čitanja ili vida odmah u startu biti ograničena isključivo na škole koje neće imati prijemne ispite ? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje. Navedeno će biti uvršteno u prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika. |