Izvješće o provedenom savjetovanju - NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Termoplin d.d. 3.4.MJERE U SEKTORIMA PRETVORBE, PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE ENERGIJE , 3.4.3.Mjere za povećanje energetske učinkovitosti infrastrukture za prirodni plin Predlaže se da se u točki 3.4.3. Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024. godine nadopuni tekst (doda nova mjera): Naziv mjere: Povećanje učinkovitosti plinskog sustava Oznaka mjere: ENU-20 Opis mjere Kategorija: Financijska i organizacijska mjera Vremenski okvir: Početak: 2021. Kraj: 2030. Cilj i opis mjere: Potencijal za povećanje energetske učinkovitosti distribucijskog plinskog sustava sustavnom rekonstrukcijom stare plinske mreže i plinskih priključaka zamjenom starog materijala gradnje (čelik i PVC) za novi (PE). Na taj način, korištenjem plinske infrastrukture od PE otvara se u budućnosti mogućnost korištenja postojeće plinske infrastrukture u infrastrukturu za dekarbonizirane plinove, ponajprije za vodik. Ciljna potrošnja: Gubitci u distribucijskom plinskom sustavu, korištenje dekarboniziranih plinova Ciljna skupina: Energetski subjekti (operatori distribucijskih sustava) Regionalna primjena: Nacionalno Informacije o provedbi za razdoblje od 2022. do 2024. godine Aktivnosti za provođenje mjere: U okviru mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: 1. Priprema dokumentacije za zamjenu dotrajale plinske mreže i plinskih priključaka 2. Zamjena stare plinske infrastrukture od čelika i PVC-a, novim cijevima od PE 3. Uvođenje naprednog mjerenja potrošnje plina Većina operatora distribucijskih sustava koji će provoditi ovu mjeru ujedno su i opskrbljivači koji su stranke obveznice u sustavu obveze energetske učinkovitosti, te će se ova mjera prijaviti u SMiV, a ostvarene uštede će se ubrojiti u ispunjenje obveze. Operatori distribucijskih sustava koji nisu opskrbljivači, uštede energije ostvarene provođenjem ove mjere, a koju će samostalno provoditi, mogu prenijeti na stranku obveznicu na način propisan Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. Procjena ukupnog investicijskog troška / Procjena financijskih sredstava iz javnih izvora / Izvori financiranja: Operatori distribucijskih sustava Tijelo odgovorno za provedbu mjere: Operatori distribucijskih sustava Tijelo odgovorno za praćenje: MINGOR-NKT Uštede energije Metoda izračuna ušteda energije: Praćenje učinaka ove mjere ostvaruje se na temelju podataka o ostvarenim gubicima prirodnog plina prije i poslije provedbe mjere uz normalizaciju prema iznosu i trajanju opterećenja. Potrebno je (operatori distribucijskih sustava) razviti metodologiju za izračun ušteda energije koja je rezultat operativnih procedura i investicija u plinski distribucijski sustav te će ostvarene uštede u skladu sa zakonskim obvezama unositi u SMiV. Ovom mjerom i izrađenom metodologijom za izračun ušteda energije nadopunit će se Prilog III Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. Pretpostavke za izračun ušteda energije: Ušteda se u ovom dokumentu neće unaprijed procjenjivati, već će se učinci provedenih mjera utvrđivati na temelju metodologije koja će se izraditi te će se redovno unositi u SMiV. Očekivana nova godišnja ušteda energije / Očekivane uštede energije u 2024. godini. / Očekivane kumulativne uštede energije u razdoblju od 2022. do 2024. godine / Nije prihvaćen Nacionalnim akcijskim planom definiraju se mjere koje se provode s državne razine. Ova predložena mjera predstavlja mjeru koju provode tržišni subjekti – distributeri plina koji su u nekim slučajevima i opskrbljivači. Mjera je u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti i Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifkaciju ušteda energije i subjekti tu mjeru već sada mogu provoditi bez da je ona napisana u NAPEnU. Za mjere za koje metodologija nije definirana u gore navedenom Pravilniku, potrebno je definirati metodologiju te je jasno obrazložiti u elaborate o uštedama energije, koje izrađuje za to ovlaštena osoba, neovisna od stranke obveznice. Dakle, mjeru nije potrebno posebno navoditi, jer postoji jasan okvir u kojem se ona može provoditi.
2 Termoplin d.d. NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE U odnosu na fosilna goriva prirodni plin je i dalje ekološki prihvatljivije gorivo, a posebno u tranzicijskom razdoblju potpunog prelaska na zelene izvore energije. Obzirom da danas za trenutni i potpuni prelazak na nove izvore energije postoje financijska i tehnička ograničenja kako na magistralnoj, tako i na sekundarnoj razini, smatramo kako je neizostavan status prirodnog plina kao prijelaznog energenta. U posljednjih nekoliko godina jača socijalno siromaštvo većeg broja kućanstva koja još uvijek nisu dosegnula niti energetsku učinkovitost prirodnim plinom, a današnji zahtjevi energetske obnove stambenog objekta, sunčane elektrane, toplinskih pumpi i sl. za mnoge od njih još uvijek su nedostižni. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti uvedeni su znatno veći zahtjevi za provođenjem mjera energetske učinkovitosti. Realizacija tih mjera ne predstavlja poslovnu djelatnost pojedinih stranaka obveznica što znači da se na indirektan način zahtjeva promjena poslovne politike i uvođenje potpuno nove djelatnosti. Kroz 1-2 godine kroz postojeće poslovanje iscrpit ćemo mjere energetske učinkovitosti što će poskupiti već sada povijesno visoku cijenu plina ili će doći do odluke prestanka obavljanja djelatnosti opskrbe plinom jer kategorija opskrbe plinom u obvezi javne usluge (kućanstva, do 30.9.2024. godine) niti ne predviđa mogućnost korekcije dobavne cijene plina uslijed novih troškova energetske učinkovitosti Termoplin d.d. Varaždin kao stranka obveznica i opskrbljivač plinom izložen je znatno većim obvezama energetske učinkovitosti koje kroz poslovnu djelatnost za koju smo registrirani ne možemo ostvariti, a što potencijalno znači ne samo neispunjavanje obveze nego i gašenje postojeće djelatnosti. U prilogu dostavljamo prijedlog NOVE mjere ENU-20 koju bi predložili da uđe u NAPEnU 2022.-2024. unutar točke 3.4.3. "Mjere za povećanje energetske učinkovitosti infrastrukture za prirodni plin". Smatramo kako predložena mjera dugoročno doprinosi povećanju energetske učinkovitosti i postojeću infrastrukturu distribucijskog sustava plinovoda koja je građena kroz proteklih 50 godina priprema za prihvat novog, zelenog izvora energije. Primljeno na znanje U komentaru se ne navode svi potrebno podaci za novu predloženu mjeru.
3 REGEA 3.4.MJERE U SEKTORIMA PRETVORBE, PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE ENERGIJE , 3.4.1.Mjere za energetski učinkovite sustave grijanja i hlađenja Komentar na mjeru ENU-17: navedena mjera predviđa samo obnovu mreže, ali se za nju ne planiraju nacionalna sredstva nego se sve prebacuje na vlastita sredstva toplarskih tvrtki (kojih nema) i ESIF preko OPKK koji je istekao. Navedeno je, posebice s obzirom na trenutnu krizu, nedostatno. Uz to, trebalo bi predvidjeti i modernizaciju proizvodnje a ne samo distribucije pošto je trenutno proizvodnja preko 95% iz plina i lož ulja (uglavnom plin). Bez kvalitetnog toplinarstva realno nema dekarbonizacije gradova a ovim tempom se neće ostvariti zacrtani ciljevi. Nije prihvaćen Mjera je definirana i u Integriranom nacionalnom energetskom I klimatskom planu i kao takva se doista odnosi samo na mrežu. Sredstva za obnovu mreža doista jesu iz OPKK,2014-2020 ali ona još nisu utrošena, i projekti će se provoditi u razdoblju kojega obuhvaća ovaj Akcijski plan. Slažemo se da treba modernizirati i proizvodnju, ali to nije predmet ove mjere, nego mjere GH-1.
4 REGEA NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE Predlažemo osim mjera energetske učinkovitosti u okviru Nacionalnog akcijskog plana predvidjeti i mjere korištenja obnovljivih izvora energije koje su usko povezane, posebice korištenje sunčanih elektrana u zgradarstvu. Primjerice, prilikom energetske obnove zgrada do NZEB standarda zahtijeva se pokrivanje dijela potrošnje energije iz obnovljivih izvora. Nije prihvaćen Nacionalni akcijski plan sadrži mjere (programe) obnove zgrada, a svaka od njih podrazumijeva i korištenje OIE, što uključuje I sunčane elektrane, stoga nema potrebe za posebnim izdvajanjem takvih mjera koje su sastavni dio poticanja energetske obnove zgrada.
5 Mario Ćosić 3.2.MJERE U SEKTORIMA KRAJNJE (NEPOSREDNE) POTROŠNJE, 3.2.4.Mjere za sektor prometa U potpoglavlju 3.2.4. naziva Mjere za sektor prometa predviđene su tri mjere: Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila, Promicanje integriranog i inteligentnog prometa na lokalnoj i područnoj razini i Obuka vozača cestovnih vozila za eko vožnju. Navedene mjere predviđaju alokaciju financijskih sredstava od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Predlaže se izmjena manjeg dijela teksta kod koje bi električni bicikli bili kategorizirani kao zasebna cjelina prilikom sufinanciranja nabavke vozila. Takva izmjena omogućila bi većem broju stanovništva sudjelovanje u smanjenju zagađenja okoliša ispušnim plinovima nastalim izgaranjem motora s unutarnjim izgaranjem. Omogućivanje nabavke bicikala pogonjenih električnim motorom (sukladno važećoj verziji Zakon o sigurnosti prometa na cestama, »bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h, ili prije, ako vozač prestane pokretati pedale. Dodatno se predlaže dodavanje teksta koji se tiče promicanja integriranog i inteligentnog prometa na lokalnoj i područnoj razini kroz veću razinu promoviranja i sufinanciranja aktivnosti koji se tiču biciklističkog prometa. U mjeri akcijskog plana Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila pod Cilj i opis mjere predlaže se sljedeći tekst: U kontekstu sufinanciranja projekata čišćeg prometa, potrebno je definirati posebne linije sufinanciranja za specifične namjene i to za kupnju vozila svih kategorija s pogonom na električnu energiju, SPP/SBP, UPP/UBP i vodik te nabavku električnih bicikala kao zasebnu kategoriju. Poticajne mjere sufinanciranja nabave vozila trebaju se provoditi konzistentno, transparentno i kontinuirano, a bit će prvenstveno orijentirane na alternativna goriva za koja je procjena postojećeg stanja pokazala neznatnu zastupljenost vozila u ukupnom broju vozila, te će biti vremenski ograničene do trenutka kad praćenje stanja pokaže minimalnu zastupljenost vozila. Minimalnim stupnjem pokrenutosti tržišta smatrat će se udio od 1 posto vozila na određeno alternativno gorivo u ukupnom broju vozila registriranih u državi. U mjeri akcijskog plana Promicanje integriranog i inteligentnog prometa na lokalnoj i područnoj razini pod Cilj i opis mjere predlaže se sljedeći tekst: Potrebno je promovirati održivi razvoj gradskih prometnih sustava i to kroz optimiranje logistike prijevoza tereta te inteligentno upravljanje javnim parkirnim površinama (ICT tehnologije), uvođenje integriranog prijevoza putnika, uvođenje car-sharing sheme u gradovima, uvođenje nisko-emisijskih zona u gradovima, uvođenje sustava javnih gradskih bicikala (sa i bez električnog pogona) i izgradnje pripadajuće biciklističke infrastrukture, uvođenje sustava javnih dostavnih bicikala, uspostavljanje mehanizma za sufinanciranje prijevoza bicikla na poziv, Opremanje vozila i plovila sustavima koji omogućuju prijevoz bicikala, subvencioniranje prijevoza bicikala u putničkom prijevozu, uz kampanje i promotivne aktivnosti koje promiču korištenje bicikla u intermodalnim putovanjima, inteligentno upravljanje u prometu (nadogradnja, prilagodba i zamjena zastarjelih signalnih uređaja i opreme, ugradnja napredne prometne opreme i inteligentnih semafora opremljenih autonomnim sustavom napajanja iz obnovljivih izvora, izgradnja i opremanje središnjih operativnih centara za nadzor i upravljanje raskrižjima s postavljenim semaforima). Na lokalnim razinama, nužna je kontinuirana izrada i provedba Planova održive mobilnosti u gradovima, odnosno strateških planova koji se nadovezuju na postojeću praksu u planiranju, a uzimaju u obzir integracijske, participacijske i evaluacijske principe kako bi se zadovoljile potrebe stanovnika gradova za mobilnošću, sada i u budućnosti, te osigurala bolja kvaliteta života u gradovima i njihovoj okolini. Aktivnosti će pratiti odgovarajuće informativno-edukativne kampanje. Cilj je ovim mjerama obuhvatiti sve županije i jedinice lokalne samouprave s više od 20.000 stanovnika. Nije prihvaćen U mjeri TR-6 (Financijski poticaji) se govori o ‘vozilima’ pa to već uključuje i električne bicikle, kako je i navedeno u komentaru, i ne smatra se potrebnim posebno ih isticati. Provedbeno tijelo već sada uključuje električne bicikle u dodjelu poticaja, a ova mjera je obuhvaćena i Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. Predloženi tekst za mjeru TR-10 (Poticanje integriranog i inteligentnog prometa) nije prihvatljiv jer je veliki grad definiran Zakonom o energetskoj učinkovitosti kao grad koji ima više od 35.000 stanovnika i ta se granica ne može proizvoljno smanjivati na 20.000 stanovnika, kako je predloženo.
6 HGK 3.1.HORIZONTALNE MJERE , 3.1.1.Sustav obveze energetske učinkovitosti S obzirom da HGK ima potrebnu infrastrukturu u vidu informacijsko-komunikacijske platforme „Digitalna komora“ te da je već izradila prijedlog koncepta matchmaking platforme i time jasno iskazala interes za pružanje ovakve usluge, predlažemo da HGK bude nositelj platforme uz podršku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. (točka 3.) te da to bude navedeno u ovom dokumentu. U svjetlu višestrukog povećanja cijene energije, energetska učinkovitost poprima novu dimenziju i ubrzano raste na ljestvici prioriteta gospodarstva. Trgovanje uštedama u Hrvatskoj još uvijek je u začecima te se nameću mnoga pitanja. Kako bi se ubrzao protok informacija i omogućilo brže povezivanje stranki obveznika i stranki koje ostvaruju uštede potrebno je uspostaviti jedno centralno mjesto. U razdoblju od 2022. do 2023. godine HGK će provoditi projekt uspostave matchmaking platforme, čiji cilj je povezivanje vlasnika energetskih ušteda koji svoju uštedu žele prodati na tržištu te kupaca koji imaju interes kupiti tu uštedu (napomena: platforma nije transakcijska, služi samo za povezivanje dionika). Osim povezivanja tvrtki, platforma bi služila kao centralno mjesto za dijeljenje informacija. Platforma bi pridonijela razvoju tržišta energetskih ušteda, odnosno potaknula razne dionike da i sami provode mjere energetske učinkovitosti, a dio uloženih sredstava vrate kroz prodaju ušteda. Prihvaćen Naveden je HGK kao mogući nositelj platforme. U skladu s komentarom, u NAPEnU je dodana i analiza mogućnosti uspostave burze ušteda energije (tržište bijelih certifikata). Slažemo se da se trgovanje uštedama treba potaknuti, s obzirom na rastuće ciljeve.
7 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. 3.4.MJERE U SEKTORIMA PRETVORBE, PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE ENERGIJE , 3.4.2.Mjere za povećanje energetske učinkovitosti infrastrukture za električnu energije Mjera ENU-16 U tekstu: Pretpostavke za izračun ušteda energije, potkrala se greška – pogrešno je napisan HOPS, treba stajati HEP ODS. Ispravan tekst: "Iako se procjene ušteda rade u desetogodišnjim planovima HEP ODS-a ušteda se u ovom dokumentu neće unaprijed procjenjivati, već se učinci provedenih mjera utvrđivati nakon njihove provedbe i pratiti kroz SMiV“ Prihvaćen Korigirano.
8 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. 1.3.OSTVARENJE OBVEZNOG KUMULATIVNOG CILJA UŠTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI ENERGIJE ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. GODINE, 1.3.2.Uštede iz sustava obveza energetske učinkovitosti Ponavlja se dva puta isti tekst, pa jedan treba brisati: „U 2019. godini u sustavu se nalazilo ukupno 25 stranaka obveznica. Njihova ukupna obveza za 2019. godinu iznosila je 328,37 GWh odnosno 1,182 PJ. Stranke obveznice su mogle prijaviti sve uštede koje su ostvarile u razdoblju od 2014. do 2019. godine“. Prihvaćen Izbrisan je ponovljeni tekst.
9 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. 1.Prikaz i ocjena stanja te potreba u potrošnji energije u Republici Hrvatskoj, 1.2.OSTVARENJE OKVIRNOG CILJA POVEĆANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI DO 2020. GODINE U Tablica 1-2 napisano je „projicirana neposredna potrošnja energije“ za 2020. godinu iznosi 291,3 PJ, dok je u tekstu iznad tablice napisano da „projicirana neposredna potrošnja energije“ iznosi 294,8 PJ. Uskladiti/ispraviti. Prihvaćen Brojka u zadnjem stupcu je korigirana na 294,9 PJ.