Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Standarda za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Prilog 1. Sukladno Direktivi (EU) 2017/1564 potrebno je predvidjeti mjere kojima će se poboljšati raspoloživost knjiga, uključujući e-knjige, periodične publikacije, novine, časopise i druga djela u pisanom obliku, zabilježbe koje uključuju notne zapise i drugi tiskani materijal, među ostalim i u zvučnom formatu, bilo digitalnom ili analognom, na internetu ili izvan njega, u formatima u kojima su ta djela i drugi predmeti zaštite dostupni osobama u osnovi u istoj mjeri kao i osobama koje nemaju takva oštećenja ili smetnje ili poteškoće. Dostupni formati uključuju na primjer Braillevo pismo, uvećani font slova, prilagođene e-knjige, zvučne knjige i radijsko emitiranje. http://publications.europa.eu/resource/cellar/3161e378-9dcb-11e7-b92d-01aa75ed71a1.0011.03/DOC_1 DIREKTIVA (EU) 2017/1564 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. rujna 2017. o određenim dopuštenim upotrebama određenih djela i drugih predmeta zaštite koji su zaštićeni autorskim pravom i srodnim pravima u korist osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima i o izmjeni Direktive 2001/29/EZ o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
2 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 16. PRIMJEDBA: Nejasno odnosi li se odredba i na knjižnice koje imaju pravnu osobnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Iz članka 16. prijedloga Standarda brisat će se riječi: "u sklopu koje je knjižnica".
3 Alma Lušetić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 13. (1) Na osnovu kojih kriterija se utvrđuje dodatni broj knjižničarskih djelatnika? Kako veličina i namjena knjižničnog fonda, zbirke koje su kulturno dobro, brojnost te struktura i potrebe korisnika...utječu na broj djelatnika? Važeći Standard za narodne knjižnice ima određene kriterije za izračun broja potrebnog knjižničnog osoblja. (3) Na osnovu kojih kriterija se izračunava složenost poslova i određuje struktura djelatnika? (4) Najmanje 50% knjižničara naspram drugog osoblja = izuzetno sporno. Primjer: u knjižnici sa 10 zaposlenih 4 ne moraju biti knjižničarske struke te će stručne knjižničarske poslove obavljati stručnih 6 djelatnika - a što će raditi neknjižničari? Takav omjer u praksi kojoj sam svjedok dosada nije polučio napredak knjižničarskoj djelatnosti u knjižnicama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Normiranje je sadržano u Prilogu 1. prijedloga Standarda.
4 Alma Lušetić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 11. Jesu li poslovi koji su navedeni pod (3) nužni ili dodatni poslovi? "Pružanje informacijskih usluga, posudba i davanje na korištenje knjižnične građe" navedeno je u popisu poslova u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Radi se o temeljnim poslovima.
5 Alma Lušetić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 9. "Ustanova koja osniva knjižnicu odobrava program rada i razvitka knjižnice" - ali kome? Ovaj članak je nejasan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Postupak je propisan člankom 11. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
6 Alma Lušetić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 7. Kriteriji za broj i strukturu osoblja u važećem Standardu za narodne knjižnice vežu se uz minimalnu otvorenost, razinu usluge te razvoj knjižnične djelatnosti u skladu s potrebama zajednice i planom razvoja knjižnice te postoje kriteriji za izračun broja potrebnog knjižničnog osoblja. Najmanje jedan stručni knjižničarski djelatnik prilikom osnivanja sveučilišne/visokoškolske/znanstvene knjižnice ne može biti jedini postavljeni kriterij za broj stručnih knjižničarskih djelatnika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Odredba članka usklađena je sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
7 Alma Lušetić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 6. Kriterije za prostor, smještaj građe i osoblja te informacijsko-komunikacijske strukture treba kvantitativno propisati. Točno se zna koliko je prostora potrebno za određenu količinu građe itd., a kako bi se postigla standardizacija uvjeta i optimalno poslovanja standard mora sadržavati mjerljive kriterije i točno ih izraziti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Navedeno je sadržano u Prilogu 1.
8 Alma Lušetić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak  5. Uvjet za osnivanje knjižnica koji traži jedino 20% obvezne literature u odnosu na broj studenata upisanih na kolegij nije dovoljan kriterij za osiguranje kvalitetne knjižnične usluge sveučilišnih/visokoškolskih/znanstvenih knjižnica s ciljem obrazovanja studenata u 21. stoljeću. Što je sa sekundarnom literaturom koja se spominjala u starom Standardu, što je sa serijskim publikacijama i drugim izvorima ili prosječnim standardom nužne godišnje prinove propisanim u važećim Standardima za narodne knjižnice? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da je odredba jasna i da obuhvaća svu literaturu.
9 Alma Lušetić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 4. Uvjeti za osnivanje ne sadrže nikakve kvantitativne zahtjeve kako se navodi u važećim Standardima za narodne knjižnice (početni knjižnični fond, minimalni broj knjiga i naslova serijskih publikacija po stanovniku te prosječan standard godišnje prinove) a niti minimalne uvjete kako se navodi u važećim Standardima za specijalne knjižnice: na osnovu čega će se vršiti prosudba uvjeta i kvalitete sveučilišnih/visokoškolskih/znanstvenih knjižnica? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da je predložena odredba članka jasna.
10 Alma Lušetić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE Standard je "propis kojim se određuje kakvoća, veličina i druge osobine proizvoda / kriterij, obrazac za usporedbu" (na https://jezikoslovac.com/word/1y15; citirano 18.5.2022.) a na str. AZVO stoji da su standardi "iskazi o očekivanoj razini zahtjeva i uvjeta prema kojima se ocjenjuje kvaliteta... Da bi se donijela ispravna prosudba je li određeni standard/prag kvalitete postignut, on mora biti jasno i eksplicitno formuliran te povezan s posebnim kriterijima (https://www.azvo.hr/hr/pojmovnik/121-standardi; citirano 18.5.2022.). Standard je dakle dokument koji sadrži zahtjeve i smjernice primjenjive na konkretno okruženje a standardizacija bi trebala pomoći pri izradi, uređenju ili poboljšanju proizvoda ili procesa rada (Filatov, 2016.). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
11 Alma Lušetić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 3. Kao uloga knjižnica u sustavu visokog obrazovanja u starom Standardu se navodi: "Visokoškolske knjižnice doprinose razvoju znanosti i pomažu unapređivanju odgojno-obrazovnog i znanstveno-istraživačkog rada na sveučilištu ... nezaobilazan su čimbenik suvremeno postavljenih obrazovnih i znanstvenih sustava, pa je stoga prijeko potrebno da u svoju organizaciju kontinuirano ugrađuju suvremena dostignuća knjižnične djelatnosti i znanosti." Ova formulacija ističe značaj knjižnične djelatnosti u sustavu visokog obrazovanja kao i potpore koju joj treba dati ne radi nje same već upravo radi korisnika i razvoja znanstvene zajednice pa i društva u cjelini no takve formulacije u novom Standardu nažalost nema. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
12 Alma Lušetić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 1. Kao svrha Standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj iz 1990. godine navedeno je: "Standardi za visokoškolske knjižnice donose se radi utvrđivanja objektivnih i primjenjivih stručnih kriterija i mjerila za osiguranje kvalitetnih knjižničnih službi i usluga kao podloga za neometano odvijanje znanstvene i nastavne djelatnosti na sveučilištima u RH." Čitajući prijedlog Standarda iz 2022. godine nameće se pitanje: koja je svrha novih standarda ako u njima više ne postoje objektivni i primjenjivi stručni kriteriji i mjerila na osnovu kojih osnivač može planirati potreban prostor, osoblje i fond za optimalan učinak knjižnice u visokoškolskoj instituciji? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prijedlogom Standarda propisuju se uvjeti za osnivanje i obavljanje djelatnosti visokoškolskih, sveučilišnih i znanstvenih knjižnica te se utvrđuju smjernice za njihov razvoj i unapređenje knjižnične djelatnosti.
13 DANIRA MATIJACA STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 13. Poštovani, broj knjižničnog osoblja trebao bi ovisiti i o znanstvenoj produktivnosti ustanove, budući da se znatan dio poslova knjižničara odnosi na scientometrijske analize, skupne i pojedinačne, te pomoć nastavnom osoblju pri unosu podataka u baze CROSBI/CRORIS, ORCID, PUBLON, kao i na intrevencije u svjetskim bazama poput SCOPUSa i WOSa, u kojima se često uočavaju pogreške u bibliografskim zapisima. U nekim fakultetskim knjižnicama čiji korisnici (nastavno osoblje) objavljuju godišnje i preko 500 radova, gotovo da bi se jedna osoba trebala baviti isključivo bibliometrijom i praćenjem novosti na području znanstvenog izdavaštva i scientometrije te stalnom edukacijom korisnika o tim novitetima. Stoga bi bilo korisno predložiti neku normu koja bi regulirala to pitanje. U suprotnom će se dogoditi da se zbog premalog broja osoblja nijedna knjižnična usluga ne pruža kvalitetno, ili da su knjižničari prinuđeni raditi prekovremeno. Zbog dobrobiti i ugleda knjižničarske struke mislim da je važno propisati jasniji standard o broj zaposlenog osoblja u knjižnici. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
14 Tino Perlain, mag. bibl. STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 13. Je li isto ima li Fakultet 500 ili 5000 upisanih studenata? Ima li 50 ili 500 nastavnika sa svim potrebama praćenja znanstvenog rada u Crosbiju, Wosu, Scopusu, Dabru te izdavanjima potvrda za znanstveno napredovanje? Ima li knjižnica 3.000 ili možda 30.000 naslova? To su ogromne razlike! Hoće li knjižničar imati 40 ili 400 sati efektivnog posla? Ili bi trebalo biti mnogo više stručnih knjižničarskih djelatnika, tj. Magistara bibliotekarstva? Ako se to precizno ne odredi, ovo nisu standardi!!! Sve počinje i završava na knjižničarskim djelatnicima. Ako ih nema dovoljno (A ČESTO IH NEMA DOVOLJNO), onda ne treba ni pisati standarde jer ih nema tko ni sprovesti! Lp, Tino Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
15 Ivana Pazur STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Prilog 2. Slažem se s prijašnjim komentarima - kako i tko definira ima li knjižnica "dovoljan broj stručnih knjižničarskih djelatnika", koliko djelatnika treba biti s obzirom na brojnost, strukturu i potrebe korisnika, vrstu i obujam usluga itd. Koje tijelo, služba provodi evaluaciju prema navedenim uvjetima ili je ona u nadležnosti voditelja knjižnice? Prema članku 19, točka 6. Knjižnice, provode samoevaluaciju prema prilogu 1 i 2? Može li knjižnica s malim brojem stručnih djelatnika zadovoljiti navedene uvjete? Koji uvjeti su (ne)obavezni? Koji postotak uvjeta knjižnica treba zadovoljiti da bi dobila "prolaznu ocjenu" Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da je prijedlog Standarda, uključujući i priloge, jasan.
16 Jasna Afrić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Prilog 2. Poštovani, smatram da u Evaluacijskom listu nisu jasno određene sljedeće točke (u odjeljku Kadrovski i tehnički uvjeti): - Broj knjižničarskih djelatnika odgovara veličini i namjeni knjižničnog fonda (Trebalo bi jasno navesti, barem na razini preporuke, koliki se broj stručnih knjižničarskih djelatnika i koje kvalifikacije preporuča s obzirom na koliku veličinu fonda); - Knjižnica ima dovoljan broj stručnih knjižničarskih djelatnika u odnosu na vrstu i obujam knjižničnih usluga uključujući i online usluge (Smatram da bi trebalo jasno navesti vrste usluga koje knjižnica pruža, a u odnosu na koje se preporuča zapošljavanje dodatnih knjižničarskih djelatnika te koje kvalifikacije); - Knjižnica ima dovoljan broj djelatnika s obzirom na brojnost, strukturu i potrebe korisnika (Pitanje je prema kolikom se broju korisnika preporuča koliki broj zaposlenika i koje kvalifikacije?). Sva pitanja koja navodim odnose se prvenstveno na knjižnice u sastavu visokoškolskih ustanova. Zanima me također čijoj je procjeni namijenjen Evaluacijski list: - samoprocjeni voditelja knjižnice, - procjeni Matične službe knjižnica u njezinoj nadležnosti - ili nekom trećem nadređenom tijelu? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da je prijedlog Standarda, uključujući i priloge, jasan.
17 Jasna Afrić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 13. Poštovani, smatram da bi za knjižnice u sastavu visokoškolskih ustanova, barem na razini preporuke, bilo dobro da se odredi na koliki broj studenata i profesora se preporuča: - zapošljavanje 1 diplomiranog knjižničara, - zapošljavanje 1 diplomiranog knjižničara i 1 pomoćnog knjižničara, - zapošljavanje 2 diplomirana knjižničara, - itd. Također smatram da bi jasnije trebalo odrediti parametre za zapošljavanje dodatnih djelatnika (pomoćnog knjižničara ili još jednog diplomiranog knjižničara) u knjižnicama u sastavu visokoškolskih ustanova, s obzirom na: - koliku veličinu fonda, - koliku veličinu zbirke kulturnog dobra, - koliki broj različitih knjižničnih usluga te njihovom obujmu uključujući i online usluge (trebalo bi jasno odrediti koje su to usluge), - koliki broj korisnika kojima je knjižnica namijenjena. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Normiranje je sadržano u Prilogu 1. prijedloga Standarda.
18 PAULA RAGUŽ STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Prilog 2. Slažem se s komentarom kolegice. Minimalan broj djelatnika, tehničke opreme i sl. trebao bi biti normativno naveden u Standardu prema broju građe ili nekom drugom pokazatelju, ali u svakom slučaju jasno definiran. Samo procjena voditelja nije obvezujuća prema osnivaču. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
19 Lea Lazzarich STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 13. ­ Nisu navedeni normativni kriteriji prema kojem „ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u sklopu koje je knjižnica treba zaposliti dodatni broj stručnih knjižničarskih djelatnika“ ; ­ što je sa samostalnim knjižnicama? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Normiranje je sadržano u Prilogu 1. prijedloga Standarda.
20 Jelena Cvrković STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Prilog 2. Slažem se s navedenim. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
21 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 15. Predlažemo čl. 15., st. 2. dopuniti na način da glasi: Prostor knjižnice treba biti smješten u zoni komunikacijskog središta korisničke populacije i pristupačan osobama svim osobama koje ne mogu koristiti standardne knjižnične usluge i ne mogu čitati standardni tisak (osobe s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju, osobe s disleksijom, osobe smještene u bolnicama, domovima za djecu, domovima za starije i odrasle osobe, beskućnike i druge). Obrazloženje: Termin osobe s posebnim potrebama se u svakodnevnom govoru koristi kao neodgovarajući termin za osobe s invaliditetom pa bi njegovo korištenje ovdje dovodilo u zabludu. Prikladniji prijevod za special needs u dijelu LSN - Library Services to People with Special Needs Section bio bi osobe sa specifičnim potrebama. Djelomično prihvaćen Članak 15. stavci 1., 2. i 4. prijedloga Standarda uključit će osobe s invaliditetom. Ostali prijedlozi uređeni su drugim standardima.
22 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 15. Predlažemo u čl. 15. dodati st. 12. koji glasi: Potrebno je osigurati elemente razumne prilagodbe za osobe s invaliditetom kako bi knjižnična građa bila dostupna osobama koje ne mogu koristiti standardni tisak kao što je primjerice informatička oprema s podrškom za osobe s invaliditetom. To se odnosi na prilagođene miševe i tipkovnice, informatičke programi tipa e-čitači te druga potrebna pomagala. Obrazloženje: Osobe s oštećenjem vida, ali i druge osobe koje ne mogu koristiti standardni tisak trebaju imati osigurane elemente razumne prilagodbe kako bi im se omogućilo korištenje knjižničnih usluga na ravnopravnoj osnovi s korisnicima bez invaliditeta. Djelomično prihvaćen Članak 15. stavci 1., 2. i 4. prijedloga Standarda uključit će osobe s invaliditetom. Ostali prijedlozi uređeni su drugim standardima.
23 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 11. PRIMJEDBA: Nejasno je zašto su iz nužnih poslova i usluga izostavljene pojedine stavke. PRIJEDLOG: Prve dvije alineje iz stavka 3 trebale bi se dodati stavku 2 kao dio nužnih poslova i usluga. Djelomično prihvaćen Poslovi i usluge navedene u članku 11. stavku 2. prijedloga Standarda dopunit će se s pružanjem informacijskih usluga. Osim navedenog, predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe za dopunom.
24 SANDRA NUŽDIĆ STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 15. Smatramo kako je potrebno pobliže definirati tko su osobe s posebnim potrebama. Naš prijedlog je da po po uzoru na KOMISIJU ZA KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA to glasi: "pristupačan svim osobama koje ne mogu koristiti standardne knjižnične usluge i ne mogu čitati standardni tisak (osobe s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju, osobe smještene u bolnicama, domovima za djecu, domovima za starije i odrasle osobe, kaznenim ustanovama i dr.)." Također, predlažemo da se obavezno uključi i obveza osiguravanja razumne prilagodbe za osobe s invaliditetom u smislu da knjižnična građa bude i njima dostupna: digitalna literatura kako bi bila dostupna osobama koje ne mogu koristiti klasičnu knjižničnu građu u papirnatom obliku, literatura na brajici ili u uvećanom formatu, informatička oprema s podrškom za osobe s invaliditetom (prilagođeni miševi i tipkovnice, informatički programi tipa e-čitača) te druga potrebna pomagala. Ured za studente s invaliditetom Sveučilišnog savjetovališnog centra Sveučilišta u Rijeci Djelomično prihvaćen Članak 15. stavci 1., 2. i 4. prijedloga Standarda uključit će osobe s invaliditetom. Ostali prijedlozi uređeni su drugim standardima.
25 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 10. U čl. 10. treba dodati novi stavak (4), koji bi glasio: Predmet ugovora iz stavka 1. ovog članka moraju biti poslovi i nužni poslovi i usluge prema čl. 11. - Iz čl. 10 st. (3) ukloniti alineju - obrada knjižničnog fonda u računalno čitljivim kataložnim formatima i prebaciti je preformuliranu u čl. 11. st. 2 Tako da bi cjelokupni članak glasio: Članak 10. (1) Ustanove u sustavu znanosti i visokog obrazovanja dužne su osnovati knjižnicu u sastavu tih ustanova, odnosno posebnim ugovorom osigurati knjižnične usluge s kojom drugom javnom knjižnicom visokog učilišta ili javnog znanstvenog instituta. (2) Ako se knjižnična usluga pruža temeljem ugovora iz stavka 1. ovoga članka, ugovor se sklapa uz prethodno mišljenje nadležne matične službe i suglasnost osnivača knjižnice koja je pružatelj odnosnih usluga. (3) Predmet ugovora iz stavka 1. ovog članka može biti: - korištenje prostora - vrste i način pružanja usluga - upravljanje knjižničnim fondom (vrednovanje fonda, selekcija, nabava, pohrana, pročišćavanje, revizija i otpis, zaštita) - način uključivanja stručnog knjižničnog osoblja - način korištenja kompetencija stručnog knjižničarskog osoblja - vrsta i oblik organizacije unutar sveučilišnog knjižničnog sustava - vlasništvo nad knjižničnom građom - financijsko poslovanje - sudjelovanje u razvojnim programima, i drugo. (4) Predmet ugovora iz stavka 1. ovog članka moraju biti poslovi i nužni poslovi i usluge prema čl. 11. OBRAZLOŽENJE: U čl. 10. st. (3) kao predmet ugovora iz stavka navedene su samo djelatnosti koje MOGU biti tamo navedene, ali ne i one koje MORAJU biti predmetom ugovora. Bez obzira što naredni čl. 11 propisuje poslove i nužne poslove, to se ne podrazumijeva za prethodni članak čl. 10. dok se eksplicitno ne doda novi stavak (4) koji bi uveo obvezni sadržaj ugovora u tom smislu, kako u članku ne bi bile navedene samo neobavezne stavke takvog ugovora. U vezi alineje čl. 10 st. (3) - obrada knjižničnog fonda u računalno čitljivim kataložnim formatima, nju treba prebaciti i dopuniti u čl. 11 st. (2), jer spada u esencijalne djelatnosti i po Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koji propisuje i da se mora definirati sopecifičnim standardima – vidi u obrazloženju za čl. 11 Djelomično prihvaćen Poslovi i usluge navedene u članku 11. stavku 2. prijedloga Standarda dopunit će se s pružanjem informacijskih usluga. Predlagatelj je mišljenja kako je odredba članka vezana uz pružanje knjižnične usluge temeljem ugovora jasna i da nema razloga za dopunom.
26 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak  5. U čl. 5. treba dodati mogućnosti za studente s invaliditetom i osobe s poteškoćama u korištenju građe te predlaže ovakav oblik: Članak 5. Osnivač knjižnice dužan je osigurati potreban broj primjeraka obvezne i prilagođene literature za pojedini kolegij koji mora, u pravilu, iznositi 20% od predviđenog broja studenata, i studenata s invaliditetom i osoba s poteškoćama u korištenju građe, koji će biti upisani na taj kolegij. Djelomično prihvaćen Članak 5. prijedloga Standarda doradit će se na način da glasi: "Osnivač knjižnice dužan je osigurati potreban broj primjeraka obvezne literature za pojedini kolegij koji mora, u pravilu, iznositi 20% od predviđenog broja studenata, uključujući i studente s invaliditetom, koji će biti upisani na taj kolegij."
27 Znanstvena knjižnica Zadar STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 3. Nadopuna teksta kod definiranja znanstvene knjižnice: - znanstvena knjižnica čija je primarna zadaća pružati usluge korisnicima u znanstvenoistraživačkom radu i osiguravati cjelovitu i svrsishodnu podršku učenju. Djelomično prihvaćen U članku 3. stavku 1. alineji 2. prijedloga Standarda promijenit će se termin "knjižnica visokih učilšta" u "visokoškolska knjižnica", a u alineji 3. istog stavka dodat će se zadaća znanstvene knjižnice na način da glasi: "znanstvena knjižnica čija je zadaća pružati usluge korisnicima za njihov znanstveni i znanstveno-stručni rad u zajednici u kojoj djeluje".
28 Tatijana Petrić STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE Čl. 3, st. 1 U čl. 3, st. 1 treba napraviti nadopunu nazivu knjižnica i zadaća znanstvenih knjižnica: Tako bi cjelokupni članak glasio: Članak 3. (1) Standardom su obuhvaćene sljedeće vrste knjižnica: - sveučilišna knjižnica čija je primarna zadaća pružati usluge svim studentima, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, suradničkom, nastavnom i stručnom osoblju na sveučilištu - Visokoškolske, knjižnica visokog učilišta koja nije sveučilišna knjižnica, čija je primarna zadaća pružiti usluge studentima, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, suradničkom, nastavnom i stručnom osoblju ustanove u čijem je sastavu - znanstvena knjižnica pruža uslugu korisnicima u znanstvenoistraživačkom i stručnom radu u zajednici u kojoj djeluje. Obrazloženje: Naziv visokoškolske knjižnice je termin i vrsta knjižnica zastupljena u ZKKD čl. 8 (NN 17/2019). Također naziv Standarda je za …visokoškolske… Stoga terminološki dodati i zadržati objašnjenje knjižnice visokog učilišta. Znanstvenih knjižnica je u Registru knjižnica 6, i zna se da svoju zadaću obavljaju u zajednici u kojoj djeluju, grad, akademija…. Čl. 6 U čl. 6 treba dodati termin koji se koristi u ZKKD čl. 11 Stručno knjižničarsko osoblje Tako da bi članak glasio: Članak 6. Prilikom osnivanja knjižnice ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja koja osniva knjižnicu mora dokazati da raspolaže prostorima za korisnike, smještaj knjižnične građe i stručno knjižnično osoblje te informacijsko-komunikacijskom infrastrukturom za obavljanje knjižnične djelatnosti. Obrazloženje: Potrebno je koristiti stručno terminologiju iz ZKKD 17/2019, kao i Pravilnika o uvjetima i načinu stjecaja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci 107/2021. Članak 11. dopunjuje se novom alinejom u st. 2 i dodaje st. 3 tako da glasi: (1) Poslovi i usluge knjižnica ostvaruju se kroz knjižničnu djelatnost: - informacijsku i obrazovnu ulogu - potporu znanstvenoistraživačkoj djelatnosti - kulturnu i javnu djelatnost. (2) Nužni poslovi i usluge za obavljanje djelatnosti su: - izgradnja knjižničnih zbirki u analognom i digitalnom obliku, sukladno smjernicama za izgradnju i upravljanje knjižničnim fondom koje trebaju utvrditi svrhu, opseg i sadržaj knjižničnog fonda te način pristupa mrežnim izvorima - stručna obrada građe u računalno čitljivim kataložnim formatima koja podrazumijeva inventarizaciju, formalnu, sadržajnu i analitičku obradu građe, signiranje i izradu specijalnih bibliografija - suradnička izrada knjižničnog kataloga uz primjenu bibliografskih standarda i formata, - praćenje znanstvene produktivnosti matične institucije - bibliometrijske i druge metrijske analize i usluge - umrežavanje u knjižnični sustav Republike Hrvatske - osiguranje javne dostupnosti svih podataka o knjižničnoj građi domaćoj i međunarodnoj akademskoj zajednici i zainteresiranim istraživačima. -3) pružanje usluga osobama s invaliditetom. OBRAZLOŽENJE: U samom čl. 11. treba navesti stručnu obradu građe koja je esencijalna knjižnična djelatnost, kao i opisati je pobliže, s obzirom da čl. 6. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti u st. 1) propisuje kako knjižnična djelatnost obuhvaća i "stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima". Dakle, standard je mora dodatno opisati, a u prethodnim standardima iz 1990. bila je detaljnije opisana. Ovime se spaja opis iz tog standarda s onim navedenim u u čl. 10 (3), koji se izdvaja iz čl. 10(3) i stavlja u čl. 11 kao nova alineja, s obzirom da čl. 10 (3) opisuje neobavezne stavke ugovora, a ova to ne može biti. Po prethodnom prijedlogu, njegov novi st. (4) upućuje na čl. 11. za nužne poslove i djelatnosti, tako da je prikladnije stavljanje cijele odredbe o obradi građe u novu alineju unutar st. 2 članka 11. Unutar knjižničarske zajednice, ali i šire, postoje osim prilagodbe prostora, prilagodba usluga za osobe s invaliditetom. Tome je čak prilagođen i Zakon o autorskim i srodnim pravima 111/2021. čl.194, 195, 196. Djelomično prihvaćen U članku 3. stavku 1. alineji 2. prijedloga Standarda promijenit će se termin "knjižnica visokih učilšta" u "visokoškolska knjižnica", a u alineji 3. istog stavka dodat će se zadaća znanstvene knjižnice na način da glasi: "znanstvena knjižnica čija je zadaća pružati usluge korisnicima za njihov znanstveni i znanstveno-stručni rad u zajednici u kojoj djeluje". Vezano uz predloženo dopunu članka 6. prijedloga Standarda predlagatelj je mišljenja da u istom treba ostati knjižnično osoblje, a ne stručno knjižnično osoblje jer je knjižnično osoblje ujedno i stručno. Vezano uz predloženu dopunu članka 11. prijedloga Standarda predlagatelj je mišljenja kako su poslovi jasno navedni u Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i Prilogu 2. koji je sastavni dio prijedloga Standarda te ih nema potrebe ponavljati.
29 Lea Lazzarich STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Prilog 2. ­ Numeracija naslova u tablici je kriva ili nedostaje dio tablice (započinje s „III. Uvjeti za obavljanje djelatnosti“) ­ Pojedine stavke treba razdvojiti na zasebne ako u sebi sadrže više upita (npr. „Prostor knjižnice je smješten u zoni komunikacijskog središta većine pripadnika korisničke populacije i pristupačan osobama s posebnim potrebama“ ili „Knjižnica posjeduje knjižničnu građu koja je kulturno dobro i ima dodatnog stručnog knjižničarskog djelatnika“ itd.) ­ Stavke koje se odnose na upite o „dovoljnom broju“ nečega i sl. (npr. pod „Kadrovski i tehnički uvjeti“ itd. ) nisu jasne - radi li se o samoprocjeni voditelja ili treba navesti u Standardu normativne vrijednosti prema kojima će se utvrditi stanje? ­ Jasno naglasiti/odvojiti stavke kod kojih se traži samoprocjena voditelja od onih u kojima se utvrđuje stanje. Općenito nije jasno čemu služi evaluacijski list, da li 50% odgovora ne znači nešto ili koji postotak odgovora se očekuje ukupno od knjižnice da se može prema nečem mjeriti ili procijeniti. Djelomično prihvaćen Numeracija naslova je ispravljena. Predlagatelj je mišljenja kako nema razloga za razdvajanjem stavaka.
30 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 19. PRIJEDLOG: (1) Knjižnice izrađuju višegodišnji plan razvoja knjižnične djelatnosti usklađen s misijom i vizijom osnivača, višegodišnjim planom razvoja matične ustanove, odnosno osnivača i s nacionalnim planom razvoja knjižnične djelatnosti Republike Hrvatske. (2) Knjižnice izrađuju i jednogodišnji plan rada koji obavezno sadrži: - misiju, viziju i strateške ciljeve knjižnice usklađene s odgovarajućim planskim dokumentom osnivača - plan realizacije strateških ciljeva knjižnice u jednogodišnjem razdoblju - plan stručnog usavršavanja knjižničara. (3) Jednogodišnji plan rada samostalnih knjižnica obvezno sadrži i financijski plan koji jamči ispunjenje temeljnih zadaća knjižnice i pružanje usluga korisnicima sukladno njihovim znanstvenim, obrazovnim i kulturnim potrebama (4) Knjižnice su obvezne izvještavati osnivače i nadležnu matičnu knjižnicu o planovima i rezultatima rada (5) Godišnji planovi i godišnja izvješća o radu knjižnica temelje se na podacima koje je pojedina knjižnica unijela u Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. (6) Pokazatelji uspješnosti knjižnica koriste se za potrebe upravljanja knjižnicom, vrednovanje i razvoj usluga, izradu godišnjih i višegodišnjih izvještaja i planova rada te za predstavljanje i zagovaranje knjižnice . Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je odredba članka 19. prijedloga Standarda jasna i da nema potrebe za izmjenom.
31 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Prilog 2. PRIJEDLOG: U evaluacijskom listu za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice dodati jedan stupac s oznakom „nije primjenjivo“ zbog visokoškolskih knjižnica na koje se pojedini uvjeti ne mogu primijeniti. PRIJEDLOG: Dodati kao još jednu obrazovnu djelatnost da stručni knjižničarski djelatnici koji zadovoljavaju propisane uvjete sudjeluju u izvođenju nastave na ustanovi. (čl. 21.) PRIJEDLOG: Dodati sustavno pretraživanje literature i sudjelovanje knjižničara u izradi znanstvenih radova ustanove u smislu potpore znanstveno-istraživačkom radu. (čl. 22.) Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe dodavati još jedan stupac u Prilog 2. Dopune članaka 21. i 22. prijedloga Standarda nisu prihvaćene jer se radi o poslovima podrške koju knjižnica uobičajeno pruža.
32 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 22. PRIJEDLOG: Dodati sustavno pretraživanje literature i sudjelovanje knjižničara u izradi znanstvenih radova ustanove u smislu potpore znanstveno-istraživačkom radu. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja kako nema razloga za dopunom. Radi se o poslovima podrške koju knjižnica uobičajeno pruža.
33 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 21. PRIJEDLOG: Dodati još jednu obrazovnu djelatnost. Stručni knjižničarski djelatnici koji zadovoljavaju propisane uvjete sudjeluju u izvođenju nastave na ustanovi. Nije prihvaćen Predloženo se ne može urediti ovim standardom.
34 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 13. PRIMJEDBA: Smatramo nužnim i predlažemo konkretno normiranje u stavku 1. Nije prihvaćen Normiranje je sadržano u Prilogu 1. prijedloga Standarda.
35 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak  5. PRIJEDLOG: Dopuna članka 5. OBJAŠNJENJE: S obzirom na to da se odredba ne može primijeniti na sveučilišne i znanstvene knjižnice zbog navedenog postotka obvezne literature, predlažemo dodati: „Pri osnivanju visokoškolske knjižnice'' osnivač je dužan osigurati potreban broj primjeraka obvezne literature za pojedini kolegij koji mora, u pravilu, iznositi 20% od predviđenog broja studenata koji će biti upisani na taj kolegij. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da se odredba ne treba odnositi samo na visokoškolske knjižnice. Sveučilišne knjižnice će u suradnji s knjižnicama u sustavu provoditi usklađenu nabavu obvezne literature i izgradnju zbirki.
36 Znanstvena knjižnica Dubrovnik STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 13. Točka 1) ostaje, a predlaže se dodavanje novog stavka pod ad2): (2)Znanstvene knjižnice iz članka 3. ovih Standarda trebaju zaposliti dodatni broj stručnih knjižničarskih djelatnika koji se utvrđuje prema: - veličini i namjeni knjižničnog fonda – 1 stručni djelatnik na 20000 jedinica građe, od kojih polovica trebaju biti knjižničari - zbirkama knjižnične građe koje su kulturno dobro – 1 djelatnik na svaku zbirku koja je kulturno dobro - izgradnji i upravljanju zbirkom obveznog primjerka – primjenjuje se kriterij o veličini fonda - izgradnji i upravljanju digitalnim zbirkama i/ili repozitorijima – minimalno jedan stručni knjižničarski djelatnik i jedan IT stručnjak - vrsti i obujmu knjižničnih usluga i zadaća uključujući online usluge – po jedan stručni djelatnik za svaku vrstu usluge – za informacijsko-referalne usluge knjižničar, a za ostale usluge prema potrebama - brojnosti, strukturi i potrebama korisnika kojima je knjižnica namijenjena – na 500 aktivnih korisnika jedan stručni knjižnični djelatnik - otvorenosti knjižnice, odnosno smjenskom radu – minimalno dva knjižničarska tehničara - unutarnjem ustrojstvu knjižnice i broju ogranaka – primjenjuju se kriteriji veličine fonda i otvorenosti knjižnice Točke pod 2,3,4 mijenjaju numeraciju i postaju točke 3,4,5. Obrazloženje: kao i u ostalim komentarima, smatramo da broj knjižničnog osoblja mora biti jasan i mjerljiv te uvjetovan veličinom fonda, opsegom usluga i sl. Naravno da bi i za visokoškolske knjižnice trebalo propisati jasne kriterije i podržavamo ostale komentare na ovaj članak. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da se predloženo ne može primijeniti na većinu visokoškolskih, sveučilišnih i znanstvenih knjižnica te stoga nije dobro normativno rješenje.
37 Znanstvena knjižnica Dubrovnik STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 9. Ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ili jedinica lokalne samouprave koja osniva knjižnicu mora odobriti program rada i razvitka knjižnice. ili Osnivač knjižnice mora odobriti program rada i razvitka knjižnice. Obrazloženje: isto kao i u članku 8. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja kako navedeno nije moguće propisati ovim Standardom jer isto nije u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja.
38 Znanstvena knjižnica Dubrovnik STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 8. Ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ili jedinica lokalne samouprave koja osniva knjižnicu mora dokazati da su osigurana sredstva za obavljanje knjižnične djelatnosti. ili Osnivač knjižnice mora dokazati da su osigurana sredstva za obavljanje knjižnične djelatnosti. Obrazloženje: Osnivači znanstvenih knjižnica su gradovi. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja kako navedeno nije moguće propisati ovim Standardom jer isto nije u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja.
39 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 15. Članak 15. st. (1) dopunjuje se i glasi: (1) Ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u sklopu koje je knjižnica mora redovito ulagati u prostor i opremu te osigurati pristup informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji za obavljanje djelatnosti, te mora u svojim općim aktima propisati mjerljive kriterije za prostor (npr. 100 m2 na svakih 5.000 svezaka građe) (2) Prostor knjižnice treba biti smješten u zoni komunikacijskog središta korisničke populacije i pristupačan osobama s invaliditetom. (3) U knjižnici je potrebno osigurati odgovarajuću opremu nužnu za pohranu ili korištenje svake vrste specifične građe (vrijedna, rijetka, audiovizualna, trodimenzionalna, mrežna i sl.) OBRAZLOŽENJE: U čl. 13. i 15. vjerojatno s namjerom i zbog različitih poteškoća u praksi ne postoji (više) nikakav kvantitativno mjerljivi kriteriji za dodatni broj djelatnika i prostor u m2, kao što su bili u standardima iz 1990. Stari standardi su za prostor, u prosjeku modela knjižnica sveučilišna-fakultetska propisali još tada cca 1.000 m2 za 50.000 svezaka. No, ovim rješenjem trebalo bi makar potaknuti da ustanova interno, u skladu sa svojim uvjetima, mora propisati donošenje mjerljivog omjera barem po nekom od kriterija, npr. broju korisnika, ili građe. Dakle, ako u to ne može ulaziti standard, da u najmanju ruku ustanova osnivač mora biti dužna donijeti neki opći akt, ili unutar pravilnika o radu i djelatnostima knjižnice, u kojem bi bili propisani za nju mjerljivi kriteriji iz st. (1), a standardi iste mogu sugerirati uz korištenje „npr.“ U znanstvenoj i stručnoj terminologiji socijalnog rada ne koristi se termin osobe s posebnim potrebama, već osobe ili korisnici s invaliditetom. Nije prihvaćen Normiranje je sadržano u Prilogu 1. prijedloga Standarda.
40 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 13. Čl. 13. u st. (1) i (3)dopunjuje se i glasi: Članak 13. (1) Ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u sklopu koje je knjižnica treba u svojim općim aktima propisati mjerljive kriterije prema kojima mora zaposliti dodatni broj stručnih knjižničarskih djelatnika koji se utvrđuje prema: - veličini i namjeni knjižničnog fonda (npr. na svakih 20.000 svezaka građe i 500 naslova periodike jedan stručni djelatnik u zvanju knjižničara) - zbirkama knjižnične građe koje su kulturno dobro - izgradnji i upravljanju zbirkom obveznog primjerka - vrsti i obujmu knjižničnih usluga i zadaća uključujući online usluge - brojnosti, strukturi i potrebama korisnika kojima je knjižnica namijenjena (npr. na svakih 1000 studenata i 50 nastavnog osoblja jedan stručni djelatnik u zvanju knjižničara) - otvorenosti knjižnice, odnosno smjenskom radu - unutarnjem ustrojstvu knjižnice i broju ogranaka. (3) Kvalifikacijska struktura stručnih knjižničarskih djelatnika u knjižnicama mora se predvidjeti u unutarnjem ustroju institucije sukladno složenosti poslova i razvojnim potrebama pojedinog radnog mjesta. OBRAZLOŽENJE: U čl. 13. i 15. vjerojatno s namjerom i zbog različitih poteškoća u praksi ne postoji (više) nikakav kvantitativno mjerljivi kriteriji za dodatni broj djelatnika i prostor u m2, kao što su bili u standardima iz 1990. Stari standardi su, osim početnog broja djelatnika (dvostruko više) na kraju preračunato, na svakih 20.000 svezaka ili 500 naslova periodike tražili cca jednog stručnog djelatnika i za svakih cca 1000 studenata i 50 nastavnika po jednog stručnog djelatnika. Isto tako za prostor, u prosjeku modela knjižnica sveučilišna-fakultetska propisuje cca 1.000 m2 za 50.000 svezaka. No, ovim rješenjem trebalo bi makar potaknuti da ustanova interno, u skladu sa svojim uvjetima, propiše donošenje mjerljivog omjera barem po nekom od kriterija, npr. broju korisnika, ili građe. Dakle, ako u to ne može ulaziti standard, da u najmanju ruku ustanova osnivač mora biti dužna donijeti neki opći akt, ili unutar pravilnika o radu i djelatnostima knjižnice, u kojem bi bili propisani za nju mjerljivi kriteriji iz st. (1), a standardi iste mogu sugerirati uz korištenje „npr.“. Što se tiče predviđanja ustroja institucija u sustavu znanosti i obrazovanja, kao i priznavanja napredovanja stručnih knjižničarskih djelatnika, mora biti usklađeno s Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti NN 25/2013, Članak 6. Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u visokim učilištima i javnim institutima su: institucije u sustavu znanosti i obrazovanja. Nije prihvaćen Normiranje je sadržano u Prilogu 1. prijedloga Standarda.
41 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 11. (1) Poslovi i usluge knjižnica ostvaruju se kroz knjižničnu djelatnost: - Informacijsku i obrazovnu ulogu - Potporu nastavnoj djelatnosti - Potporu znanstvenoistraživačkoj djelatnosti - Potporu u postupcima vrednovanja matične ustanove i njezinih dijelova - Kulturnu i javnu djelatnost OBRAZLOŽENJE Znanstvene organizacije (visokoškolske ustanove, znanstveni instituti, zdravstvene i druge ustanove upisane u Upisnik znanstvenih organizacija MZO RH) stekle su dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti temeljem inicijalne akreditacije. Ako su ispunjeni svi uvjeti, periodične reakreditacije provode se svakih pet godina. Ako su djelomično ispunjeni, rok je znatno kraći (godinu, dvije). Radi provjere, ocjene i razvoja kvalitete znanstvenih organizacija ili vrednovanja pojedinog segmenta iz djelokruga rada znanstvenih organizacija provode si i tematska vrednovanja koja po službenoj dužnosti pokreće Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Ispunjenost uvjeta u postupku reakreditacije (vanjsko vrednovanje kvalitete znanstvene organizacije) provodi također AZVO. U postupku akreditacije/reakreditacije za izvođenje studijskih programa utvrđuje se da javni znanstveni institut ili visoko učilište udovoljava standardima i uvjetima za obavljanje djelatnosti, odnosno izvođenje pojedinog studija. Knjižničari sudjeluju u navedenim postupcima vrednovanja (akreditacija/reakreditacija) znanstvene djelatnosti, studijskih programa te u izradi vrlo detaljnih elaborata/izvješća i strateških dokumenata. U postupcima vrednovanja prikupljaju se dokumenti koji dokazuju ispunjavanje traženih uvjeta (između ostaloga: kadar s posebnim osvrtom na nastavne i znanstvene potencijale, prostor, oprema, … zastupljenost e-sadržaja - tiskana i elektronička izdanja knjiga, časopisa, baza podataka, katalozi vlastiti i vanjskih knjižnica, znanstvena produktivnost i utjecaj istraživanja znanstvenog osoblja, bibliometrijski pokazatelji o časopisima, najutjecajniji radovi, časopisi u kojima su se objavljivali i sl., funkcionalnost, opremljenost knjižničnog prostora, broj i suvremenost naslova, dostupnost baza podataka, vlastite baze podataka, bibliografija radova… Utemeljeno na Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (45/09), ali i dr. zakonskim i podzakonskim aktima. Članak 11. dopunjuje se novom alinejom u st. 2 i dodaje st. 3 tako da glasi: (1) Poslovi i usluge knjižnica ostvaruju se kroz knjižničnu djelatnost: - informacijsku i obrazovnu ulogu - potporu znanstvenoistraživačkoj djelatnosti - kulturnu i javnu djelatnost. (2) Nužni poslovi i usluge za obavljanje djelatnosti su: - izgradnja knjižničnih zbirki u analognom i digitalnom obliku, sukladno smjernicama za izgradnju i upravljanje knjižničnim fondom koje trebaju utvrditi svrhu, opseg i sadržaj knjižničnog fonda te način pristupa mrežnim izvorima - stručna obrada građe u računalno čitljivim kataložnim formatima koja podrazumijeva inventarizaciju, formalnu, sadržajnu i analitičku obradu građe, signiranje i izradu specijalnih bibliografija - suradnička izrada knjižničnog kataloga uz primjenu bibliografskih standarda i formata, - praćenje znanstvene produktivnosti matične institucije - bibliometrijske i druge metrijske analize i usluge - umrežavanje u knjižnični sustav Republike Hrvatske - osiguranje javne dostupnosti svih podataka o knjižničnoj građi domaćoj i međunarodnoj akademskoj zajednici i zainteresiranim istraživačima. -3) pružanje usluga osobama s invaliditetom. OBRAZLOŽENJE: U samom čl. 11. treba navesti stručnu obradu građe koja je esencijalna knjižnična djelatnost, kao i opisati je pobliže, s obzirom da čl. 6. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti u st. 1) propisuje kako knjižnična djelatnost obuhvaća i "stručnu obradu knjižnične građe prema stručnim standardima". Dakle, standard je mora dodatno opisati, a u prethodnim standardima iz 1990. bila je detaljnije opisana. Ovime se spaja opis iz tog standarda s onim navedenim u u čl. 10 (3), koji se izdvaja iz čl. 10(3) i stavlja u čl. 11 kao nova alineja, s obzirom da čl. 10 (3) opisuje neobavezne stavke ugovora, a ova to ne može biti. Po prethodnom prijedlogu, njegov novi st. (4) upućuje na čl. 11. za nužne poslove i djelatnosti, tako da je prikladnije stavljanje cijele odredbe o obradi građe u novu alineju unutar st. 2 članka 11. Unutar knjižničarske zajednice, ali i šire, postoje osim prilagodbe prostora, prilagodba usluga za osobe s invaliditetom. Tome je čak prilagođen i Zakon o autorskim i srodnim pravima 111/2021. čl.194, 195, 196. Nije prihvaćen Člankom 6. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisano je što obuhvaća knjižnična djelatnost. Predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe za dopunom.
42 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 6. U čl. 6 treba dodati termin koji se koristi u ZKKD čl. 11 Stručno knjižničarsko osoblje Tako da bi članak glasio: Članak 6. Prilikom osnivanja knjižnice ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja koja osniva knjižnicu mora dokazati da raspolaže prostorima za korisnike, smještaj knjižnične građe i stručno knjižnično osoblje te informacijsko-komunikacijskom infrastrukturom za obavljanje knjižnične djelatnosti. Obrazloženje: Potrebno je koristiti stručno terminologiju iz ZKKD 17/2019, kao i Pravilnika o uvjetima i načinu stjecaja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci 107/2021. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da je terminologija usklađena jer se misli na knjižnično, a ne knjižničarsko osoblje. Dodatno, radi se o knjižničarskom osoblju pa ne treba navoditi stručno jer se podrazumijeva da je knjižničarsko osoblje stručno za razliku od knjižničnog osoblja koje to može biti (na primjer: pravnik, računovođa, inženjer), a i ne mora (na primjer: manipulant, spremačica).
43 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak  5. Odredba je teško primjenjiva u sveučilišnim knjižnicama, a u znanstvenim knjižnicama nemoguća. Prijedlog novog teksta: Osnivač visokoškolske knjižnice dužan je osigurati potreban broj primjeraka obvezne literature za pojedini kolegij koji mora, u pravilu, iznositi 20% od predviđenog broja studenata koji će biti upisani na taj kolegij. Nije prihvaćen Predlagatelj je mišljenja da se odredba ne treba odnositi samo na visokoškolske knjižnice. Sveučilišne knjižnice će u suradnji s knjižnicama u sustavu provoditi usklađenu nabavu obvezne literature i izgradnju zbirki.
44 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak  5. Predlažemo čl. 5.: Osnivač knjižnice dužan je osigurati i potreban broj primjeraka obvezne literature u prilagođenom obliku za studente s invaliditetom koji ne mogu čitati standardni tisak. Obrazloženje: Osoba koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih teškoća u korištenju tiskanim materijalima imaju pravo na korištenje knjižnične građe u prilagođenom obliku. Prihvaćen Članak 5. prijedloga Standarda doradit će se na način da glasi: "Osnivač knjižnice dužan je osigurati potreban broj primjeraka obvezne literature za pojedini kolegij koji mora, u pravilu, iznositi 20% od predviđenog broja studenata, uključujući i studente s invaliditetom, koji će biti upisani na taj kolegij." Ujedno ističemo da je s ciljem zadovoljavanja potreba za građom knjižnice čiji su korisnici i osobe s invaliditetom nužna suradnja s Hrvatskom knjižnicom za slijepe i slabovidne osobe.
45 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 24. PRIJEDLOG: Predlaže se u stavku 1. promijeniti izraz „integriraju“ u izraz „povezuju“. Stavak 1. treba glasiti kako slijedi: Knjižnice se povezuju i surađuju na izgradnji knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Prihvaćen Izraz integiraju promijenit će se u izraz povezuju u članku 24. prijedloga Standarda.
46 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 20. PRIJEDLOG: U stavku 6. članka predlaže se izmjena vezana za planove upravljanja podacima. Umjesto „…osiguravanje alata za planove upravljanja podacima“, predlažemo: „… osiguravanje podrške za izradu planova upravljanja podacima“. Prihvaćen Članak 20. stavak 6. prijedloga Standarda doradit će se na predložen način.
47 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 7. PRIJEDLOG: Izmjena članka 7. Osnivač knjižnica prilikom osnivanja osigurava rad najmanje jednog knjižničara u punom radnom vremenu, koji je ujedno i voditelj knjižnice. OBJAŠNJENJE: Važno je navesti da stručni knjižničarski djelatnik mora imati barem stručno zvanje knjižničara. Prihvaćen Članak 7. prijedloga Standarda doradit će se na način da glasi: "Osnivač knjižnica prilikom osnivanja osigurava rad najmanje jednog knjižničarskog djelatnika u zvanju knjižničar ili višem stručnom zvanju u punom radnom vremenu, koji je ujedno i voditelj knjižnice."
48 Sveučilišna knjižnica u Splitu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 3. PRIMJEDBA: Terminologija nije usklađena sa ZKKD-om (knjižnica visokog učilišta/visokoškolska knjižnica). Nedostaje i definicija znanstvene knjižnice. Prihvaćen U članku 3. stavku 1. alineji 2. prijedloga Standarda promijenit će se termin "knjižnica visokih učilšta" u "visokoškolska knjižnica", a u alineji 3. istog stavka dodat će se zadaća znanstvene knjižnice na način da glasi: "znanstvena knjižnica čija je zadaća pružati usluge korisnicima za njihov znanstveni i znanstveno-stručni rad u zajednici u kojoj djeluje".
49 Hrvatsko knjižničarsko društvo STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 3. U čl. 3, st. 1 treba napraviti nadopunu nazivu knjižnica i zadaća znanstvenih knjižnica: Tako bi cjelokupni članak glasio: Članak 3. (1) Standardom su obuhvaćene sljedeće vrste knjižnica: - sveučilišna knjižnica čija je primarna zadaća pružati usluge svim studentima, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, suradničkom, nastavnom i stručnom osoblju na sveučilištu - Visokoškolske, knjižnica visokog učilišta koja nije sveučilišna knjižnica, čija je primarna zadaća pružiti usluge studentima, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, suradničkom, nastavnom i stručnom osoblju ustanove u čijem je sastavu - znanstvena knjižnica pruža uslugu korisnicima u znanstvenoistraživačkom i stručnom radu u zajednici u kojoj djeluje. Obrazloženje: Naziv visokoškolske knjižnice je termin i vrsta knjižnica zastupljena u ZKKD čl. 8 (NN 17/2019). Također naziv Standarda je za …visokoškolske… Stoga terminološki dodati i zadržati objašnjenje knjižnice visokog učilišta. Znanstvenih knjižnica je u Registru knjižnica 6, i zna se da svoju zadaću obavljaju u zajednici u kojoj djeluju, grad, akademija…. Prihvaćen U članku 3. stavku 1. alineji 2. prijedloga Standarda promijenit će se termin "knjižnica visokih učilšta" u "visokoškolska knjižnica", a u alineji 3. istog stavka dodat će se zadaća znanstvene knjižnice na način da glasi: "znanstvena knjižnica čija je zadaća pružati usluge korisnicima za njihov znanstveni i znanstveno-stručni rad u zajednici u kojoj djeluje".
50 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 7. U uvjetima za osnivanje knjižnica nužno je potrebno naglasiti da stručni knjižničarski djelatnik mora imati barem stručno zvanje knjižničara. Prijedlog novog teksta Osnivač knjižnica prilikom osnivanja osigurava rad najmanje jednog knjižničara u punom radnom vremenu, koji je ujedno i voditelj knjižnice. Prihvaćen Članak 7. prijedloga Standarda doradit će se na način da glasi: "Osnivač knjižnica prilikom osnivanja osigurava rad najmanje jednog knjižničarskog djelatnika u zvanju knjižničar ili višem stručnom zvanju u punom radnom vremenu, koji je ujedno i voditelj knjižnice."
51 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 3. Potrebno je uskladiti terminologiju s čl. 8 Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, 98/19) i samim nazivom prijedloga ovog Standarda. Prijedlog novog teksta: - visokoškolska knjižnica koja nije sveučilišna knjižnica, čija je primarna zadaća pružiti usluge studentima, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, suradničkom, nastavnom i stručnom osoblju ustanove u čijem je sastavu Prihvaćen U članku 3. stavku 1. alineji 2. prijedloga Standarda promijenit će se termin "knjižnica visokih učilšta" u "visokoškolska knjižnica".
52 Ivana Pazur STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 7. Preciznije, može li stručni knjižnični djelatnik sa SSS biti voditelj knjižnice? Prihvaćen Članak 7. prijedloga Standarda doradit će se na način da glasi: "Osnivač knjižnica prilikom osnivanja osigurava rad najmanje jednog knjižničarskog djelatnika u zvanju knjižničar ili višem stručnom zvanju u punom radnom vremenu, koji je ujedno i voditelj knjižnice."
53 TAMARA KRAJNA STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Članak 3. Dodati naziv visokoškolske knjižnice, kako je i u ZKKD i kako je i naziv standarda, treba pisati: visokoškolska knjižnica, knjižnica visokog učilišta koja nije sveučilišna knjižnica, čija je primarna zadaća pružiti usluge studentima, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, suradničkom, nastavnom i stručnom osoblju ustanove u čijem je sastavu ... Prihvaćen U članku 3. stavku 1. alineji 2. prijedloga Standarda promijenit će se termin "knjižnica visokih učilšta" u "visokoškolska knjižnica".
54 Lea Lazzarich STANDARD ZA VISOKOŠKOLSKE, SVEUČILIŠNE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE, Prilog 1. ­ Opis pokazatelja treba terminološki ujednačiti („…prema standardiziranom broju …“ / „…prema broju …“) ­ uskladiti nazive i opis pokazatelja (1.1., 4.1.) s u Uputama za unos u Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica za sveučilišne, visokoškolske, specijalne i znanstvene knjižnice Prihvaćen U Prilogu 1. prijedloga Standarda brisat će se riječ "standardiziranom".