Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 gospodarsko interesno udruženje PROMINS PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RUDARSTVU GIU PROMINS PMS predlaže da se tekst Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu nadopuni sa slijedećim: Stečena prava – izmjena članka 167. Zakona o rudarstvu Najvažnije i ključno je izmijeniti odredbu članka 167. Zakona o rudarstvu koja je prijelazna odredba i koja regulira stečena prava i predviđa mogućnost da se izmjenama prostornih planova utječu na stečena prava gospodarskih subjekata, koji osim što mogu izgubiti stečena prava gube i pravo povrata uloženih sredstava. Citiram, članak 167. ZAKONA O RUDARSTVU „(1) Na područjima na kojima je temeljem zakona ili podzakonskih propisa zabranjena eksploatacija (npr. izmjena prostornih planova, zaštićeni obalni pojas, proširenje granica zakonom zaštićenog područja i dr.) a za područja na kojima je rudarski gospodarski subjekt već dobio koncesiju, rudarsku koncesiju ili odobrenje za izvođenje rudarskih radova po prijašnjem propisu prije određivanja zabrane, taj rudarski gospodarski subjekt ima pravo nastaviti s eksploatacijom ako Republika Hrvatska i/ili jedinice lokalne/regionalne samouprave ne donesu odluku o oduzimanju koncesije i tu odluku dostave tijelu nadležnom za rudarstvo. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka osoba javnog prava koja traži oduzimanje koncesije dužna je nadoknaditi rudarskom gospodarskom subjektu štetu nastalu zbog gubitka prava. (3) Prava iz stavka 1. ovoga članka rudarski gospodarski subjekt nema u slučaju da ima samo rješenje o odobrenju za istraživanje ili rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja, za koje do stupanja na snagu Zakona o rudarstvu (»Narodne novine«, br. 75/09. i 49/11.) nije ishodio koncesiju.“ Prethodno citiranom odredbom se rudarske gospodarske subjekte stavlja u nepovoljan položaj na tržištu u odnosu na sve druge gospodarske subjekte Da bi jedan rudarski gospodarski subjekt dobio rudarsku koncesiju mora proći čak 13 institucija, dobiti 21 upravni dokument (rješenje ili dozvolu), potrošiti 10-tak i više godina a na tom putu mu se vrlo lako može dogoditi da se promijeniti politička klima u lokalnoj sredini i da mu se prostorno-planskom zabranom onemogući eksploatacija u bilo kojoj fazi postupka te da izgubi sva stečena prava a da pri tome nema pravo na povrat uloženih sredstava. Iako bi ta prava mogao tražiti temeljem nekih drugih propisa, Zakona o obveznim odnosima ili nekih drugih, Zakon o rudarstvu derogira sve te propise. Slijedom navedenog predlažemo brisati odredbu članka 167. stavka 3. Izvlaštenje zemljišta u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina Kada rudarski gospodarski subjekti dođu u situaciju da nemaju drugog načina za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na eksploatacijskom polju osim izvlaštenja, nailaze na dugotrajan i skup postupak. Pretpostavka za izvlaštenje je utvrđen interes RH za izvođenja radova, a temeljem Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, NN 69/17, NN 98/19) Prijedlog za utvrđivanje interesa RH podnosi korisnik izvlaštenja Vladi RH. Uz prijedlog se između ostalog mora priložiti mišljenje općinskog ili gradskog vijeća i županijske skupštine na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove i pravomoćna lokacijska dozvola. Sada dolazi do paradoksa. U praksi se često pojavljuje situacija da općinsko ili gradsko vijeće koje je u svoje prostorne planove unijelo područje za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, kada je na temelju toga ishođena pravomoćna lokacijska dozvola i temeljem nje utvrđeno eksploatacijsko polje odbija izdati potrebno mišljenje i time onemogućuje postupak izvlaštenja, a samim tim blokira rudarskog gospodarskog subjekta da ishodi koncesiju za eksploataciju. Međutim člankom 13. Stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je da je interes RH utvrđen ako je posebnim zakonom propisano da je izgradnja građevine ili izvođenje radova u interesu RH. Obzirom na ovu odredbu Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade i odredbu članka 4. Zakona o rudarstvu predlažemo da se u Zakonu o rudarstvu kao posebnom zakonu unese i odredba kojom bi bilo propisano da je: - Izvođenje radova u svrhu iskoštavanja mineralnih sirovina u interesu RH, što je na tragu odredbi članka 4. Zakona o rudarstvu koji kaže da je rudno blago dobro od interesa za RH, ima njezinu osobitu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim Zakonom. Osim toga Uredba o određivanju građevina i drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14, 154/14 i 30/21) u članku 6. određuje da su: - istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina - građevine za eksploataciju na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina zahvati u prostoru odnosno površine državnog značaja. Nije prihvaćen Poštovani, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ovim putem zahvaljuje gospodarskom interesnom udruženju PROMINS na doprinosu prilikom izrade predmetnog zakona. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ciljano je izradilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu u svezi donošenja primjerenog akta strateškog planiranja kojim se utvrđuje vizija razvoja održivog gospodarenja mineralnim sirovinama, provođenje postupaka sanacije neaktivnih eksploataciji polja mineralnih sirovina na kojima nisu provedene mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš, te se u prekršajnim odredbama uvodi plaćanje prekršaja u eurima kao novoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj. Predložene promjene gospodarskog interesnog udruženja PROMINS već su višestruku raspravljene sa Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, među ostalim i tijekom prošle godine prilikom održavanja Mineral Foruma 2021. Odredba članka 4. Zakona o rudarstvu, koja određuje da je rudno blago dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da ima njezinu osobitu zaštitu jasno je i dobro odredila status rudnog blaga. Odredbe koje bi odredile da je eksploatacija mineralnih sirovina u interesu Republike Hrvatske, u cilju rješavanje problematike izvlaštenja zemljišta u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina ništa bitno ne bi promijenile u smislu statusa rudnog blaga i položaja rudarskih gospodarskih subjekata. Problematika izvlaštenja zemljišta u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina nije u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, niti ista može biti određena odredbama zakonskih propisa iz rudarstva. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja jasno je zauzelo stajalište da se predloženo neće uključiti u zakonske propise iz rudarstva iz razloga što nije riječ o primjerice magistralnim plinovodima ili dalekovodima, autocestama ili brzim cestama koji su dio nacionalne infrastrukture već o zahvatima u prostoru od kojih primarnu korist ima koncesionar, odnosno o zahvatima koji imaju lokalnu ili možebitno regionalnu važnosti i u slučaju izostanka provedbe istih građani neće ostati „zakinuti“ za svoja prava (plin, struja, prometna povezanost). Temeljem predloženog od strane gospodarskog interesnog udruženja PROMINS svaki gospodarski zahvat u prostoru trebao bi se proglasiti od interesa za Republiku Hrvatsku. Zakon o rudarstvu stupio je na snagu 18. svibnja 2013. godine, te su odredbe članka 167. donesene upravo da zaštite rudarske gospodarske subjekte koji su stekli pravo na eksploataciju mineralne sirovine. Stavak 3. predmetnog članka propisao je da takav oblik zaštite nemaju rudarski gospodarski subjekti koji su (isključivo) ishodili rješenje o odobrenju za istraživanje ili rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja, odnosno nisu nikada ishodili koncesiju, rudarsku koncesiju ili odobrenje za izvođenje rudarskih radova. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ovim putem ponovno ukazuje da ne postoji rudarski gospodarski subjekt koji je ishodio (isključivo) rješenje o odobrenju za istraživanje ili rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja po propisima koji su prestali važiti stupanjem na snagu 30. srpnja 2009. godine Zakona o rudarstvu (Narodne novine, broj 75/09.), a isti nije ishodio temeljem navedenih akata pravo na eksploataciju.