Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o izdavanju Odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom - koćom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Morana Barbara Lučić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM, PRILOG 1. Oštro se protivim izdavanju odobrenja za pridneno koćarenje koje dovodi do devastacije flore i faune mora. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
2 Morski ribolov Kriteriji za izdavanje Odobrenja, Članak 5. Potrebno je dodati u članku 5.stavak 2:već izdano odobrenje sa vazenjem od 2014godine do 2022. Obrazloženje:Nakon četiri pravilnika o Povlasticama i Odobrenjima za pridnenu mrežu koču ovo je drugi u kojemu se produžuje valjanost postojećim Povlasticama sa Odobrenjima za iste.Razumljivo je da se produžilo valjanost radi Covida 19,ali sada to nije slućaj.Vračanje izlazaka kao uvjet za održanje Odobrenja je bio uvjet 2009-2014-2017.godine. U pravilnicima N.N.101/2014g. i N.N.102/2017 u članku 10, je bilo dozvoljeno raditi sa pridnenom mrežom dok se ne dobije riješenje o produžetku ili oduzimanju istog Odobrenja.Ovlaštenici su odradili i više od pravilnikom zadanih 20 izlazaka u tom vremenu dozvoljenom člankom 10. Sa ovim se pravilnikom uskračuje pravo ribara da aktiviraju alat koču unatoč tome da su sve odradili po tada važećem pravilniku N.N.101/2014 i N.N.102/2017- Potrebno je dodati stavak u istom članku kojim se dozvoljava upis Odobrenja za rad kočom u koliko je plovilo obavljalo ribolov dređom-ramponom više od 300 puta u 3 godine. Obrazloženje;Na taj bi se način smanjio ribolovni napor i koncentracija pridnenim alatima na određenom prostoru. Nije prihvaćen Višegodišnji plan za održivi ribolov demerzalnih vrsta GFCM/43/2019/5 usvojen 2019. za razdoblje 2022.-2026. predviđa mehanizam limitiranja ribolovnog napora za kalendarsku godinu temeljem znanstvenog savjeta. Obzirom da se Republika Hrvatska s trenutnim kapacitetom autorizirane flote i nadalje zadržava unutar granica maksimalno dozvoljenog ribolovnog napora, isti se mehanizam „produljenja“ postojećih autorizacija planira provesti i kroz trenutni Prijedlog pravilnika. Upravo ovakav pristup limitiranja ribolovnog napora na temelju znanstvenog savjeta na godišnjoj razini, posebno u situaciji gdje stanje stokova još uvijek nije na željenoj razini, zahtijeva oprez te isključuje mogućnost povećanja kapaciteta aktivne flote. Ribolov dredžom nije predmet ovog Pravilnika niti može predstavljati kriterij u kontekstu izdavanja autorizacija za ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom.
3 Jelena Godrijan PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM, Opće odredbe U pravilniku nije naveden način kontrole izdavanja Odobrenja ni stegovni procesi za kršenje kriterija za izdavanje Odobrenja. Ne postojanje regulacije procesa izdavanja Odobrenja otvara prostor za realnu mogućnost eksploatacije ovog važnog prirodnog resursa. Posebno uzevši u obzir da devastacijom morskog dna posljedično utječemo na cjelokupno ribarstvo i njegovu ekonomsku dobit! Nije prihvaćen Predmetnim Pravilnikom kao podzakonskim propisom definiraju se uvjeti i način izdavanja Odobrenja za gospodarski ribolov na moru, rok važenja Odobrenja, kriteriji za izdavanje Odobrenja, sadržaj obrasca Odobrenja, uvjeti pod kojima je moguće prenositi Odobrenja, sadržaj i način vođenja Registra Odobrenja, a sve u skladu s člankom 26. stavak 11. Zakona o morskom ribarstvu. Zakonom o morskom ribarstvu (članak 26.) uređen je pravni okvir vođenja postupka izdavanja Odobrenja, a radi se o upravnom postupku iz kojeg proizlazi donošenje rješenja u skladu s odredbama samog Zakona uzimajući u obzir kriterije i uvjete iz Pravilnika. Imajući ovo u vidu, Pravilnikom kao propisom nižeg reda ne uređuje se pravni okvir samog postupka izdavanja Odobrenja kao niti prekršajne odredbe, ili pak stegovne koje Vi ističete, odnosno upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom samog Zakona kao i podzakonskog akta, već se ta pitanja uređuju propisom višeg reda - Zakonom. Upravni postupak se provodi u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku te rješenje koji proizlazi iz takvog postupka mora sadržavati sve elemente (preambula, izreka, obrazloženje, uputa o pravnom lijeku) da bi bilo valjano. Takvo rješenje je, sukladno Zakonu o morskom ribarstvu i Zakonu o općem upravnom postupku te uputi o pravnom lijeku, podložno sudskoj provjeri i odluci o valjanosti rješenja (Upravni sud). Slijedom navedenog, Ministarstvo poljoprivrede prilikom obrade pojedinog Zahtjeva za izdavanje odobrenja utvrđuje udovoljavanje uvjetima i kriterijima propisanim Pravilnikom te se ovisno o utvrđenim činjenicama, donosi Rješenje o izdavanju Odobrenja, Rješenje o odbijanju Zahtjeva za izdavanjem odobrenja ili Rješenje o odbacivanju Zahtjeva za izdavanjem odobrenja. Također, sukladno zakonskim odredbama, donose se i rješenja o ukidanju Odobrenja po službenoj dužnosti (bez zahtjeva stranke) ukoliko nastupe okolnosti koje su propisane, odnosno kada više ne postoje uvjeti za postojanje Odobrenja. Sva ova rješenja mogu biti predmet sudskog postupka kako je gore navedeno ,čime se osigurava neovisni nadzor nad donošenjem samih rješenja. Proces izdavanja Odobrenja je strogo kontroliran internim mehanizmima uspostavljenima unutar Ministarstva. Također ističemo da je Zakonom o morskom ribarstvu propisano tko i na koji način obavlja upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o morskom ribarstvu kao i prekršajne odredbe s novčanim kaznama za pojedine prekršaje počinjene nepoštivanjem Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega.
4 Marina Mavrinac PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zašto dopuštamo da se koćarenjem ubija toliko predivnih životinjskih vrsta? Jadransko more dom je mnogim biljnim i životinjskim vrstama koje zaslužuju da ih u najmanju ruku očuvamo i ponosno pokazujemo biološku raznolikost našeg mora. Koćarenje oduzima život! Koćarenje uništava staništa! Koćarenje zagađuje okoliš! Koćarenje utječe na globalno zatopljenje! Koćarenje povećava kiselost mora! KOĆARENJE SVIH VRSTA TREBA U POTPUNOSTI ZABRANITI BEZ ČEKANJA I ODGODA!!!! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
5 Đurđa-Nika Goluža PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim da se zakonskim izmjenama potpuno zabrani korištenje pridnenih povlačnih mreža (koća) u Hrvatskoj zbog nemjerljive štete koja se na taj način nanosi moru i bićima u njemu! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
6 Svemirka Lalić-Krapp PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Za zabranu koćarenja sam. Ako ne apsolutnu onda barem na 5 godina da se da moment moru da predahne! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
7 Ivan Cerjak PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Ovaj Pravilnik prilika je da se jednom i zauvijek zabrane iznimno destruktivne pridnene povlačne mreže- koće koje nemilosrdno uništavaju morsko dno, utječu na klimatske promjene, zagađuju planet i svakodnevno ubijaju stotine tisuća morskih životinja! Dajmo priliku oporavku Jadrana dok još nije prekasno! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
8 Andjelko Novosel PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Znanstveno je dokazan izrazit negativan utjecaj kočarenja na bioraznolikost, naročito na morske cvjetnice koje imaju iznimno visoku vrijednost u očuvanju drugih vrsta koje ubitavaju u njihovim livadama. Osim toga, vrlo je važna količina proizvedenog kisika kojim se obogaćuje more. Netko je jednom vrlo slikovito opisao utjecaj kočarenja: to je kao da divovski helikopter baci mrežu na selo, kojom pokupi sve životinje, ljude, biljke, aute, ..... i nakon što sve u mreži ugine i uništi se, taj iz mreže odabere samo mlade ljude između 15 i 20 godina određene visine. Ostalo, mrtvo baci natrag. Dakle, benefit od kočarenja je daleko ispod učinjene štete po okoliš i prirodu o kojoj čovjek ovisi, stoga je javni interes potpuna zabrana kočarenja! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
9 Martina Hennessy PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim da se zakonskim izmjenama potpuno zabrani korištenje pridnenih povlačnih mreža (koća) u Hrvatskoj! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
10 Udruga eko Zagreb PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Kočarenje kao takvo ima negativne učinke na ekosustave, kako izravno na morsko dno i živi svijet, tako i uništavanjem sedimenta i pripadajućih tvari s morskog dna. Navedeno utječe na biološku raznolikost, proizvodnju ribe i biogeokemijske procese na morskom dnu koji reguliraju cikluse hranjivih tvari i ugljika. Stoga je smanjenje pridnenog kočarenja i njegovog utjecaja važna mjere za upravljanje ribarstvom temeljeno na ekosustavu. Također, isto je ključno za zaštitu i obnovu morske bioraznolikosti u Europi te za postizanje ciljeva za biološku raznolikost i integritet morskog dna u Okvirnoj direktivi EU o morskoj strategiji. Navedeno treba uvažiti i u provedbi Strategije EU o biološkoj raznolikosti za 2030. Pridneno kočarenje također uništava sediment s morskog dna te uzrokuje zamućenost dna, kako zbog izravnog kontakta alata s morskim dnom, tako i zbog hidrodinamičke turbulencije oko njega. Također, čestice s morskog dna mogu začepiti škrge ribe i im smanjiti vidljivost, dovesti do smanjenog preživljavanje jaja i ličinki morskih životinja te smanjiti prodiranje svjetlosti i taloženje čestica na njihovim površinama. Konačno, morski sediment čuva određenu količinu opasnih tvari, a koje se mogu osloboditi kočarenjem. Nastavno na potonje, Udruga eko Zagreb se priključuje argumentima Prijatelja životinja koje su iznijeli u ovom savjetovanju te ujedno traži postupnu i jasnu zabranu pridnenog kočarenja. Izvor: https://balticeye.org/en/policy-briefs/bottom-trawling-threatens-european-marine-ecosystems/ Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
11 Ivan Srdić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim da se zakonskim izmjenama potpuno zabrani korištenje pridnenih povlačnih mreža (koća) u Hrvatskoj! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
12 Irena Medak PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Poštovani, protivimo se koćarenju jer uništava morska dna i život, potrebno je zaustaviti te okrutne prakse što prije ako želimo sačuvati Jadran ! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
13 Filipa Zavalić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim da se zakonskim izmjenama potpuno zabrani korištenje pridnenih povlačnih mreža (koća) u Hrvatskoj! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
14 Ivan Snajdar PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Za potpunu zabranu pridnenih koća! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
15 Dubravka Starcevic PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Poštovani, protivimo se koćarenju jer uništava morska dna i život, potrebno je zaustaviti te okrutne prakse što prije ako želimo sačuvati Jadran ! Lp, Dubravka Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
16 Tijana Popivoda PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim vas da u potpunosti zabranite uporabu pridnenih koča, a prijedlog da se odobrenja za koćarenje produlje do 1. ožujka 2024. godine smatram izuzetno štetnim. 95 % štete na morskom ekosustavu diljem svijeta prouzročeno upravo pridnenim povlačnim mrežama – koćama, koje svojim djelovanjem uništavaju morsko dno, utječu na globalno zatopljenje, zagađuju planet i svakodnevno ubijaju stotine tisuća morskih životinja. 80 % dna Jadranskog mora uništeno je koćarenjem! Oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja pridnenih koća, već jedino njihovom potpunom zabranom. Molim vas da uzmete u razmatranje prijedlog za potpunu zabranu kočarenja. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
17 Anja Gorup PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Prekomjerni ribolov, pridneno koćarenje, zagađenje i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju biološku raznolikost Jadrana, koje je, zajedno sa susjednim Jonskim morem, dom gotovo polovici morskih vrsta cijelog Sredozemlja. Za potpunu zabranu pridnenih koća! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
18 Viktoria Krčelić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Tražim potpunu zabranu pridnenih koća u Jadranskom moru, bez odgode stupanja zabrane na snagu. Ova vrsta koća diljem svijeta uzrokuje 95 % štete u morskom ekosustavu diljem svijeta. Pridnene koće svojim destruktivnim djelovanjem uništavaju morsko dno, utječu na klimatske promjene, zagađuju planet i svakodnevno ubijaju stotine tisuća morskih životinja. Bioraznolikost našeg Jadranskog mora je već i ovako značajno ugrožena zbog više faktora, a pridnene koće su odavno već trebale biti potpuno zabranjene kako se postojeća šteta ne bi još povećavala. Krajnje je vrijeme da spasimo što se spasiti još uopće može. Podršku zabrani je već dalo 200 istraživača koje je od Europske unije zatražilo da se koćarenje trajno zabrani jer je više od 90% resursa Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu. Ako hitno ne djelujemo, procjenjuje se da do 2050. godine u morima i oceanima riba više neće biti - nastavimo li ih izlovljavati ovom brzinom i destruktivnim metodama poput pridnenog koćarenja. Pokažite da vam je stalo do budućnosti i donesite jedinu moguću odgovornu odluku - potpunu i hitnu zabranu koćarenja. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
19 Nerina Sarkotić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Ribarenje pridnenom koćom uništava biljni i životinjski svijet, a u današnjem vremenu klimatološke krize itekako je potrebno staviti očuvanje prirode ispred profita! Smatram da pridneno koćarenje treba zabraniti kako bismo očuvali bioraznolikost Jadranskoga mora. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
20 Maja Marjančić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Svi se hvalimo našom prirodnom i zdravom Jadranskom obalom i ističemo naša prirodna bogatstva od razvedenosti obale do čistog mora, međutim to sve nije točno. Osim sve većeg zagađivanja mora, još veći problem je pridneno koćarenje kao izuzetno okrutna praksa ribolova koja uništava naša morska dna, odnosno cijele morske ekosustave što je zapravo smrt za našu obalu i time mora biti u potpunosti zabranjeno. Prekomjerni ribolov, pridneno koćarenje, zagađenje i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju biološku raznolikost Jadrana, koje je, zajedno sa susjednim Jonskim morem, dom gotovo polovici morskih vrsta cijelog Sredozemlja. Ako uistinu volimo našu jadransku obalu i želimo i dalje s ponosom isticati prirodno bogatstvo hrvatske obale, Hrvatska bi momentalno trebala donijeti zabranu o pridnenom koćarenju. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
21 Kasalo PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM U slucaju da se nastavi ribolov koćama, jadranskom moru prijeti ozbiljna opasnost po pitanju smanjenja bioraznolikosti, sto moze znatno doprinijeti sustavnom unistenju naseg ekosustava. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
22 Jugana Sinovčić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Prekomjerni ribolov i pridneno koćarenje ozbiljno ugrožavaju biološku raznolikost Jadrana. Pridneno kočarenje opustošuje staništa za oporavak biljnih i životinjskih vrsta te neselektivnim ribarenjem uništava sav život pred sobom. Potrebno je djelovati u smjeru zaštite jadranskih morskih staništa, očuvanja raznolikost biljnog i životinjskog svijeta te zabraniti pridneno koćarenje u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
23 IVAN GORAN ŽUNAR PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Koliko još treba devastirati Jadran i život u njemu da bi se napokon zabranilo korištenje pridnenih koća u Hrvatskoj?Zalažem se za potpunu zabranu pridnenih koća! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
24 Ivan Milos PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Prekomjerni ribolov, pridneno koćarenje, zagađenje i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju biološku raznolikost Jadrana, koje je, zajedno sa susjednim Jonskim morem, dom gotovo polovici morskih vrsta cijelog Sredozemlja. Za potpunu zabranu pridnenih koća! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
25 Mijo Perkovic PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Poštovani, protivimo se koćarenju jer uništava morska dna i život, potrebno je zaustaviti te okrutne prakse što prije ako želimo sačuvati Jadran ! Lp, Mijo Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
26 Špiro Tičić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Uporaba pridnenih mreža uzrokuje masovna popratna oštećenja. U tolikom razmjeru da je ravna lovom sa dinamitom. Svaki lov morao bi biti ciljan sa što manje popratnih oneštećenja i uništavanja okoliša, te ne poguban za prirodno održavanje vrste i ravnoteže okoliša u kojemu se odvija. Ribolov sa pridnenim mrežama to nije te kao takav mora biti zabranjen. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
27 MARIJANA PERIČIĆ SALIHOVIĆ PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Pridneno koćarenje ispušta istu količinu ugljičnog dioksida kao cijela zrakoplovna industrija, a Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije flote ispuštaju najviše štetnih plinova. Povlačenje koća po dnu remeti morsko dno (sediment) i oslobađa ugljik koji se tamo nalazi. Ugljik koji izlazi iz mora u zrak povećava zagrijavanje planeta. Primljeno na znanje Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
28 Ranka Ivanišević PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Potrebna nam je hitna zbrana pridnenog koćarenja i jaružanja u svim zaštićenim morskim područjima kao i u priobalnom području. Nastavak izdavanja dozvola za ovu destruktivnu aktivnost, kada znamo kakvu štetu nanosi i kako je nezakonita sukladno različitim zakonima o zaštiti okoliša, nevjerojatno je. Moramo zaštiti svoja morska staništa. Zabranimo korištenje pridnenih koća! Ranka.I. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
29 Blaženka Gašparović PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Oceani i mora imaju ključnu ulogu u reguliranju klime i podržavanju biološke raznolikosti. Devastacija morskog dna uništava bioraznolikost koja podržava raznolikost ribljih vrsta. Dakle devastacijom morskog dna utječemo posljedično na ribarstvo. Druga važna posljedica kočarenja je i otpuštanje ugljika pohranjenog u sediment čime se utječe na porast ugljikovog dioksida u atmosferi i konačno na porast globalne temperature. Čovječanstvo se danas treba nečeg odreći za korist budućnosti čovječanstva na Zemlji, jer zdravlje ekosustava o kojima ovisimo mi i sve druge vrste propada brže nego ikad. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
30 Neda Vdović PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zagadili smo zrak i vodu, iscrpili tlo, istrijebili brojne životinjske vrste. Gdje je tome kraj? Bojim se vrlo blizu. Podržavam inicijativu da se zabrani koćarenje u Jadranu. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
31 MIHAELA KAKARIGI PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zalažem se za potpunu zabranju koćarenja u Jadranskom moru zbog izrazitne štetnosti po okoliš i zbog okrutne prakse prema životinjama u moru. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
32 IVAN ŠČEPANOVIĆ PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Man is the most insane species. He worships an invisible God and slaughters a visible Nature, without realizing that this Nature he slaughters is this invisible God he worships. ― Hubert Reeves Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na pitanja koja se uređuju ovim podzakonskim propisom.
33 Dana Sliskovic PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Opet gramzivi vjecno jucerasnji traze dozvolu da rezu granu na kojoj svi mi sjedimo! Pa necemo im valjda mi kao civilizirano drustvo dati jos i dozvolu da to cine? Do 2050. godine više neće biti riba u oceanima kaže istraživanje. Do 2050. više neće biti nas ako nastavimo dozvoljavat ovakve prakse i podržavati uništavanje nasih mora, našeg planeta i svega na njemu. Zar stvarno covjek kao vrsta nije u stanju da se mentalno razvija? Mi nismo nista inteligentniji nego nasi neandertalski preci, ako nismo u stanju misliti dalje od svoga dupeta, pardon nosa. Recimo NE onima koji stavljaju brzi i vlastiti profit iznad zivota i dobrobiti buducih generacija. Ne placaju oni ceh, vec svi ostali. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
34 Ida Miloš PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranu s gubitkom od 50%. Hrvatska je jedna od zemalja koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena, što je objavila i Europska agencija za okoliš. Koji su još podatci potrebni da bi se u potpunosti zabranilo pridneno koćarenje? Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
35 MAJA MARTINOVIĆ PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Čak se i ribari žale na štetu koju koćarice rade u Jadranskom moru i krivolov, odnosno pridneno koćarenje u zaštićenim područjima koje opustošuje mjesta za oporavak biljnih i životinjskih vrsta. Ako su ribari protiv pridnenog koćarenja onda sam definitivno i ja! Apeliram na Ministarstvo poljoprivrede da u potpunosti zabrani korištenje svih vrsta koća! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
36 Sunčica Perković PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Ukupna šteta koju pridnene koće uzrokuju značajno je veća od svih „koristi“ za koje se misli da imamo od pridnenog koćarenja! Koliko još treba devastirati Jadran i život u njemu da bi se napokon zabranilo korištenje pridnenih koća u Hrvatskoj? Vrijeme je za promjenu. Vrijeme je za potpunu zabranu pridnenih koća! Koćarenje je izuzetno okrutna praksa ribolova i zaslužuje potpunu zabranu. Do 2050. godine više neće biti riba u oceanima kaže istraživanje. Do 2050. više neće biti nas ako nastavimo dozvoljavat ovakve prakse i podržavati uništavanje našeg planeta i svega na njemu. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
37 Josipa Iljkić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zalažem se za potpunu zabranju koćarenja u Jadranskom moru zbog izrazitne štetnosti po okoliš i zbog okrutne prakse prema životinjama u moru. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
38 Ita Kovač PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Koćarenje je izuzetno okrutna praksa ribolova i zaslužuje potpunu zabranu. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
39 Žana Radetić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zabranite koće i zaustavite izlov, čuvajmo i štitimo prirodu. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
40 Roberta Matkovic PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM U potpunosti zabraniti. Ne koriste nikome ni nicemu - samo steta. Obzirom da su i sami ribari protiv - pametnom je i jedna dosta. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
41 Ljiljana Pismestrović PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim da se zakonskim izmjenama potpuno zabrani korištenje pridnenih povlačnih mreža (koća) u Hrvatskoj!". Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
42 Matija Knez PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Smatram da korištenje pridnenih povlačnih mreža treba u potpunosti zabraniti. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
43 Dominica Firšt PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Koćarenje uništava morsku floru i faunu, neselektivno ubija sve pred sobom, razara biološku raznolikost i ravnotežu, te oslobađa više ugljika u atmosferu od zračnog prometa (pošto se uništava morska flora koja isti apsorbira). Osim komercijalnih razloga, koji ususret klimatskim promjenama više ne smiju biti dovoljni za gospodarske odluke, ne postoji ni jedan koji bi opravdavao ovu praksu! Zabranimo pridnene koće u Jadranu! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
44 ADRIANA PAVLIĆ PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Generalna skupština UN-a je još davne 2006. godine (i.e. prije 16 godina) iznijela obavijesti i rezultate istraživanja o lošem utjecaju ove prakse ribolova (među ostalim lošim praksama) na već ugrožen morski ekosustav, te se izričito tražilo države članice da prijeđu na održive načine ribolova. Pridnena povlačna mreža izravno krši zahtjeve UN-a, te apeliram da se donositelji odluka u ovom zakonu prije svega savjetuju sa stručnjacima u ovom području, odnosno pomorskim biolozima i ekolozima, te da prouče zahtjeve UN-a. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
45 Sandra Gudlin PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Obzirom da smo u 21. stoljeću, krajnje je vrijeme da napredujemo ekološki, moralno i etički. Želim da se potpuno zabrani korištenje pridnenih povlačnih mreža u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
46 Zlatko Lamešić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Koća je ribolovni pribor iz zadnjeg stoleća, gdje koća pređe uništi sve šta živi na dnu mora. Već davno je trebalo koće zabraniti, onda bi bilo opet više ribe u našem Jadranu ! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
47 Dragan Šurlan PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Tražim da se potpuno zabrani koćarenje u Jadranskom moru. Umjesto da napredujemo kao nacija konstantno idemo unazad. Dosta je bilo besramnog i bahatog obezvrjeđivanja i uništavanja životinjskih života i prirode radi nečijeg profita. Tražim da zaustavite devastiranje našeg Jadrana. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
48 Viktorija Samardžić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Melissa Moore, voditeljica Politike Velike Britanije u Oceana-i u Europi izjavila je: “Potrebna nam je hitna zbrana pridnenog koćarenja i jaružanja u svim zaštićenim morskim područjima kao i u priobalnom području. Nastavak izdavanja dozvola za ovu destruktivnu aktivnost, kada znamo kakvu štetu nanosi i kako je nezakonita sukladno različitim zakonima o zaštiti okoliša, nevjerojatno je. Moramo zaštiti svoja morska staništa. Zabranimo korištenje pridnenih koća! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
49 Zemljane staze PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Koćarenje je neprihvatljiva praksa koja je u suprotnosti s ciljevima održivosti. Zalažemo se za potpunu zabranu koćarenja. Dobrobit zajednice, kao i zaštitu okoliša i prirode treba staviti ispred koristi pojedinaca. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
50 Sanja Brigović PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranu s gubitkom od 50%. Hrvatska je jedna od zemalja koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena, što je objavila i Europska agencija za okoliš. Koji su još podatci potrebni da bi se u potpunosti zabranilo pridneno koćarenje? Ukupna šteta koju pridnene koće uzrokuju značajno je veća od svih „koristi“ za koje se misli da imamo od pridnenog koćarenja! Koliko još treba devastirati Jadran i život u njemu da bi se napokon zabranilo korištenje pridnenih koća u Hrvatskoj? Vrijeme je za promjenu. Vrijeme je za potpunu zabranu pridnenih koća! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
51 MIRO ĆOSIĆ PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim da se se zakonskim izmjenama potpuno zabrani korištenje pridnenih povlačnih mreža (koća) u Hrvatskoj! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
52 Kazimir Majorinc PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Stoljeća devastacije prirode sada prijete drastičnim osiromašenjem, čak i masovnim izumiranjem ljudske vrste. Ekološki sustav Jadranskog mora bit će izložen velikim stresovima, i moramo što prije prestati uništavati njegov volumen i raznolikost. Razborito je jedino potpuno i što prije prestati sa ekološki vrlo štetnim koćarenjem. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
53 Ivana Surjan Mitrović PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim da se se zakonskim izmjenama potpuno zabrani korištenje pridnenih povlačnih mreža (koća) u Hrvatskoj! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
54 Tijana Jurković PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranu s gubitkom od 50%. Hrvatska je jedna od zemalja koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena, što je objavila i Europska agencija za okoliš. Koji su još podatci potrebni da bi se u potpunosti zabranilo pridneno koćarenje? Glasam za potpunu zabranu gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrezom - kočom . Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
55 Snjezana Vucenovic PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM 1. Pridnene koćarice ispuštaju gotovo istu količinu ugljika kao i zrakoplovi, a Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije flote ispuštaju najviše štetnih plinova. Svake se godine pridnenim koćarenjem oslobađa 1 gigatona ugljika!!!?? Pa zar to nije dovoljno jak argument da se smjesta zabrani pridneno koćarenje? Bolje je spriječiti nego liječiti kaže narodna izreka, pa zašto onda ljudi kao inteligentna vrsta uvijek liječe iako su svjesni posljedica? Hrvatska pokaži svoju inteligenciju i donesi zabranu korištenja pridnenih koća ODMAH, bez odugovlačenja! Budi prva u pozitivnim praksama. Za Hrvatsku bez pridnenog koćarenja! 2. Prekomjerni ribolov, pridneno koćarenje, zagađenje i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju biološku raznolikost Jadrana, koje je, zajedno sa susjednim Jonskim morem, dom gotovo polovici morskih vrsta cijelog Sredozemlja. Za potpunu zabranu pridnenih koća! 3. Europsko morsko dno je najčešće područje za koćarenja na dnu. Od 50 do 80% europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo, uz veliko uzurpiranje nekih mora poput Jadrana, Sjevernog mora ili zapadnog Baltičkog mora, obično uz obalna područja. Usprkos tome, pridneno koćarenje je dozvoljeno u većini europskih mora, uključujući i unutar „zaštićenih“ područja, pa čak i povremeno pridneno koćarenje može imati razorne, ponekad nepovratne utjecaje na morski život stoga se zalažem za poptpunu zabranu pridnenih koća i to odmah!!! 4. Steve Trent, osnivač i izvršni direktor Zaklade za ekološku pravdu (Environmental Justice Foundation), kaže da se moraju izuzeti sve subvencije za brodove koji se bave pridnenim koćarenjem, a novac upotrijebiti za potpunu obustavu ove prakse. U potpunosti se slažem s tom tvrdnjom i uopće je nevjerojatno što se ipak mora izjaviti, ali koćarenje na dnu mora se odmah zabraniti u svim zaštićenim područjima bez čekanja!!! 5. Melissa Moore, voditeljica Politike Velike Britanije u Oceana-i u Europi izjavila je: “Potrebna nam je hitna zbrana pridnenog koćarenja i jaružanja u svim zaštićenim morskim područjima kao i u priobalnom području. Nastavak izdavanja dozvola za ovu destruktivnu aktivnost, kada znamo kakvu štetu nanosi i kako je nezakonita sukladno različitim zakonima o zaštiti okoliša, nevjerojatno je. Moramo zaštiti svoja morska staništa. Zabranimo korištenje pridnenih koća! 6. Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranu s gubitkom od 50%. Hrvatska je jedna od zemalja koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena, što je objavila i Europska agencija za okoliš. Koji su još podatci potrebni da bi se u potpunosti zabranilo pridneno koćarenje? 7. Ukupna šteta koju pridnene koće uzrokuju značajno je veća od svih „koristi“ za koje se misli da imamo od pridnenog koćarenja! Koliko još treba devastirati Jadran i život u njemu da bi se napokon zabranilo korištenje pridnenih koća u Hrvatskoj? Vrijeme je za promjenu. Vrijeme je za potpunu zabranu pridnenih koća! 8. Smatram da bi Hrvatska trebala biti primjer drugim europskim državama i cjelokupnoj EU i u potpunosti zabraniti koće svih vrsta te pokazati koliko je napredna i ekološki osvještena. Uvjeren/a sam da bi ubrzo i ostale države pratile njen pozitivan primjer. 9. Čak se i ribari žale na štetu koju koćarice rade u Jadranskom moru i krivolov, odnosno pridneno koćarenje u zaštićenim područjima koje opustošuje mjesta za oporavak biljnih i životinjskih vrsta. Ako su ribari protiv pridnenog koćarenja onda sam definitivno i ja! Apeliram na Ministarstvo poljoprivrede da u potpunosti zabrani korištenje svih vrsta koća! 10. Koćarenje morskog dna trošak je za gospodarstvo, društvo i okoliš, a svi već plaćamo ionako preveliku cijenu! Ja sam za potpunu zabranu koća svih vrsta! 11. Riblji stokovi prekomjerno se iskorištavaju, klimatske promjene i onečišćenja narušavaju ekosustave, ali oporavak je moguć. Jabučka kotlina primjer je da se, kada postoji volja, može učiniti mnogo, a bogatsvo vrsta i života koje obitava u Jabučkoj kotlini trebalo bi biti u cijelom Jadranskom moru. Zaštitimo naše predivno more i zabranimo pridnene koće. 12. Zašto dopuštamo da se koćarenjem ubija toliko predivnih životinjskih vrsta? Jadransko more dom je mnogim biljnim i životinjskim vrstama koje zaslužuju da ih u najmanju ruku očuvamo i ponosno pokazujemo biološku raznolikost našeg mora. koćarenje oduzima život! Koćarenje uništava staništa! Koćarenje zagađuje okoliš! Koćarenje utječe na globalno zatopljenje! Koćarenje povećava kiselost mora! KOĆARENJE SVIH VRSTA TREBA U POTPUNOSTI ZABRANITI BEZ ČEKANJA I ODGODA!!!! 13. Koćarenje je izuzetno okrutna praksa ribolova i zaslužuje potpunu zabranu. I točka! 14. Stvarno je koćarenje još uvijek dozvoljeno u svijetu?? Mi ljudi smo posebna vrsta, nema šta! Tražim hitnu i potpunu zabranu svih vrsta koća, ne samo pridnenih i to ODMAH! Ne mogu shvatiti da se o tome još ima što za raspravljati!! 15. Do 2050. godine više neće biti riba u oceanima kaže istraživanje. Do 2050. više neće biti nas ako nastavimo dozvoljavat ovakve prakse i podržavati uništavanje našeg planeta i svega na njemu. Ajde Hrvatska otvori oči i zabrani korištenje pridnenih koća dok još nije kasno! 16. Ako su druge, puno veće države u svijetu mogle zabraniti koćarenje u svojim morima onda može i Hrvatska. Zaštitimo naša prirodna bogatsva, raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Stanimo na kraj koćarenju u Hrvastkoj! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
56 SANJA HANIĆ PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zalažem se za zabranu korištenja pridnenih povlačnih mreža! Koćanjem se uništava dno Jadranskog mora i stvara se neprocjenjiva šteta u okolišu. Cijenu današnjih pogrešaka i štete koju načinimo okolišu plaćati ćemo višestruko u budućnosti. U potpunosti podržavam prijedloge koje je u komentarima iznjela udruga Prijatelji životinja. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
57 Andrea Makjanić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM ZA ZABRANU PRIDNENIH POVLAČNIH MREŽA ! Počeli smo razmišljat o našoj okolini i posljedicama našeg djelovanja, logičan slijed toga je POTPUNA ZABRANA PRIDNENIH POVLAČNIH MREŽA (KOĆE) U JADRANU! Vrlo je jasno da ljudi koji koriste ovu praksu ribolova ne mare za NAŠE MORE! Ovdje nije u pitanju samo ljubav i razmišljanje o našem moru, nego i o realnom objektivnom stajalištu - pridnene povlačne mreže uništavaju more kao stanište! Gospodarstva trebaju biti ODRŽIVA A NE UNIŠTAVAJUĆA! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
58 Ivana Barbir PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Koćarenje devastira Jadran i život u njemu. Ono je izuzetno okrutna praksa ribolova i zaslužuje potpunu zabranu. Zaštitimo naša prirodna bogatstva, raznolikost biljnog i životinjskog svijeta SADA dok još nije kasno. Zabranimo korištenje pridnenih koća ODMAH, bez odugovlačenja! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
59 Ines Udodovsky PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Podržavam sve akcije koje pridonose očuvanju našeg Planeta a ovo koćarenje je svakako štetno iz puno razloga !!! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
60 Alka Kolar PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zašto dopuštamo da se koćarenjem ubija toliko predivnih životinjskih vrsta? Jadransko more dom je mnogim biljnim i životinjskim vrstama koje zaslužuju da ih u najmanju ruku očuvamo i ponosno pokazujemo biološku raznolikost našeg mora. koćarenje oduzima život! Koćarenje uništava staništa! Koćarenje zagađuje okoliš! Koćarenje utječe na globalno zatopljenje! Koćarenje povećava kiselost mora! Koćarenje se mora odmah i u potpunosti zabraniti! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
61 DANIJEL REŠETAR PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM 10. Koćarenje morskog dna trošak je za gospodarstvo, društvo i okoliš, a svi već plaćamo ionako preveliku cijenu! Ja sam za potpunu zabranu koća svih vrsta! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
62 Vedrana Zupanič PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim vas da se više ne izdaju odobrenja za pridneno koćarenje jer je silno štetno na više načina. Osim što povlačenje mreža po dnu uništava i floru i faunu morskog dna, i osim što uz životinje koje su cilj ribolova kao kolateralne žrtve stradavaju brojna druga stvorenja, alarmantna je i činjenica da se povlačnim mrežama remeti sediment dna u kojem je sekvestriran ugljik, pa se on oslobađa u more gdje djelovanjem mikroorganizama nastaje CO2, što doprinosi klimatskim promjenama i kiseljenju mora, što pak pridonosi dodatnom uništenje školjkaša i drugih vrsta kojima život ovisi o čvrstom oklopu, jer se zbog sniženih pH vrijednosti mora oklop stanjuje i slabi. Hrvatska je u samom vrhu ljestvice država koje oslobađaju najviše CO2 pridnenim koćarenjem i krajnje je vrijeme da se ta štetna praksa zaustavi. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
63 Dalibor Marić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM 1. Pridnene koćarice ispuštaju gotovo istu količinu ugljika kao i zrakoplovi, a Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije flote ispuštaju najviše štetnih plinova. Svake se godine pridnenim koćarenjem oslobađa 1 gigatona ugljika!!!?? Pa zar to nije dovoljno jak argument da se smjesta zabrani pridneno koćarenje? Bolje je spriječiti nego liječiti kaže narodna izreka, pa zašto onda ljudi kao inteligentna vrsta uvijek liječe iako su svjesni posljedica? Hrvatska pokaži svoju inteligenciju i donesi zabranu korištenja pridnenih koća ODMAH, bez odugovlačenja! Budi prva u pozitivnim praksama. Za Hrvatsku bez pridnenog koćarenja! 2. Prekomjerni ribolov, pridneno koćarenje, zagađenje i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju biološku raznolikost Jadrana, koje je, zajedno sa susjednim Jonskim morem, dom gotovo polovici morskih vrsta cijelog Sredozemlja. Za potpunu zabranu pridnenih koća! 3. Europsko morsko dno je najčešće područje za koćarenja na dnu. Od 50 do 80% europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo, uz veliko uzurpiranje nekih mora poput Jadrana, Sjevernog mora ili zapadnog Baltičkog mora, obično uz obalna područja. Usprkos tome, pridneno koćarenje je dozvoljeno u većini europskih mora, uključujući i unutar „zaštićenih“ područja, pa čak i povremeno pridneno koćarenje može imati razorne, ponekad nepovratne utjecaje na morski život stoga se zalažem za poptpunu zabranu pridnenih koća i to odmah!!! 4. Steve Trent, osnivač i izvršni direktor Zaklade za ekološku pravdu (Environmental Justice Foundation), kaže da se moraju izuzeti sve subvencije za brodove koji se bave pridnenim koćarenjem, a novac upotrijebiti za potpunu obustavu ove prakse. U potpunosti se slažem s tom tvrdnjom i uopće je nevjerojatno što se ipak mora izjaviti, ali koćarenje na dnu mora se odmah zabraniti u svim zaštićenim područjima bez čekanja!!! 5. Melissa Moore, voditeljica Politike Velike Britanije u Oceana-i u Europi izjavila je: “Potrebna nam je hitna zbrana pridnenog koćarenja i jaružanja u svim zaštićenim morskim područjima kao i u priobalnom području. Nastavak izdavanja dozvola za ovu destruktivnu aktivnost, kada znamo kakvu štetu nanosi i kako je nezakonita sukladno različitim zakonima o zaštiti okoliša, nevjerojatno je. Moramo zaštiti svoja morska staništa. Zabranimo korištenje pridnenih koća! 6. Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranu s gubitkom od 50%. Hrvatska je jedna od zemalja koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena, što je objavila i Europska agencija za okoliš. Koji su još podatci potrebni da bi se u potpunosti zabranilo pridneno koćarenje? 7. Ukupna šteta koju pridnene koće uzrokuju značajno je veća od svih „koristi“ za koje se misli da imamo od pridnenog koćarenja! Koliko još treba devastirati Jadran i život u njemu da bi se napokon zabranilo korištenje pridnenih koća u Hrvatskoj? Vrijeme je za promjenu. Vrijeme je za potpunu zabranu pridnenih koća! 8. Smatram da bi Hrvatska trebala biti primjer drugim europskim državama i cjelokupnoj EU i u potpunosti zabraniti koće svih vrsta te pokazati koliko je napredna i ekološki osvještena. Uvjeren/a sam da bi ubrzo i ostale države pratile njen pozitivan primjer. 9. Čak se i ribari žale na štetu koju koćarice rade u Jadranskom moru i krivolov, odnosno pridneno koćarenje u zaštićenim područjima koje opustošuje mjesta za oporavak biljnih i životinjskih vrsta. Ako su ribari protiv pridnenog koćarenja onda sam definitivno i ja! Apeliram na Ministarstvo poljoprivrede da u potpunosti zabrani korištenje svih vrsta koća! 10. Koćarenje morskog dna trošak je za gospodarstvo, društvo i okoliš, a svi već plaćamo ionako preveliku cijenu! Ja sam za potpunu zabranu koća svih vrsta! 11. Riblji stokovi prekomjerno se iskorištavaju, klimatske promjene i onečišćenja narušavaju ekosustave, ali oporavak je moguć. Jabučka kotlina primjer je da se, kada postoji volja, može učiniti mnogo, a bogatsvo vrsta i života koje obitava u Jabučkoj kotlini trebalo bi biti u cijelom Jadranskom moru. Zaštitimo naše predivno more i zabranimo pridnene koće. 12. Zašto dopuštamo da se koćarenjem ubija toliko predivnih životinjskih vrsta? Jadransko more dom je mnogim biljnim i životinjskim vrstama koje zaslužuju da ih u najmanju ruku očuvamo i ponosno pokazujemo biološku raznolikost našeg mora. koćarenje oduzima život! Koćarenje uništava staništa! Koćarenje zagađuje okoliš! Koćarenje utječe na globalno zatopljenje! Koćarenje povećava kiselost mora! KOĆARENJE SVIH VRSTA TREBA U POTPUNOSTI ZABRANITI BEZ ČEKANJA I ODGODA!!!! 13. Koćarenje je izuzetno okrutna praksa ribolova i zaslužuje potpunu zabranu. I točka! 14. Stvarno je koćarenje još uvijek dozvoljeno u svijetu?? Mi ljudi smo posebna vrsta, nema šta! Tražim hitnu i potpunu zabranu svih vrsta koća, ne samo pridnenih i to ODMAH! Ne mogu shvatiti da se o tome još ima što za raspravljati!! 15. Do 2050. godine više neće biti riba u oceanima kaže istraživanje. Do 2050. više neće biti nas ako nastavimo dozvoljavat ovakve prakse i podržavati uništavanje našeg planeta i svega na njemu. Ajde Hrvatska otvori oči i zabrani korištenje pridnenih koća dok još nije kasno! 16. Ako su druge, puno veće države u svijetu mogle zabraniti koćarenje u svojim morima onda može i Hrvatska. Zaštitimo naša prirodna bogatsva, raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Stanimo na kraj koćarenju u Hrvastkoj Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
64 Šime Validžić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Treba hitno i potpuno zabraniti korištenje pridnenih povlačnih mreža jer je njihova uporaba dovela do devastacije našega mora, uništenja staništa riba i potpunog drastičnog smanjenje biološke raznolikosti. Oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja pridnenih povlačnih mreža, već jedino njihovom potpunom zabranom. Ne treba dopustiti jednu okrutnu i neodrživo gospodarsku granu kao što je ribarstvo. Ribe ne postoje samo da ih ljudi ubijaju i jedu nego njihov život ima smisao sam po sebi. To što ribe ne vrište kad ih se ubija ne znači da ne pate. Znanstvenici koji proučavaju bol potpuno su suglasni u tvrdnji da je stupanj boli kod riba identičan onome kod sisavaca i ptica. Novija istraživanja pokazuju da ribe mogu osjećati bol te osjetiti strah i druge složene emocije koje pridonose njihovoj sposobnosti da pate. Baš kao i mi, ribe vode složene intelektualne živote na razini onih koje vode sisavci. Ribe pjevaju u zoru i sumrak, baš kao i ptice. Gospodarski ribolov predstavlja okrutnost nad životinjama u gotovo nezamislivom opsegu. Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskog dna završavaju zapetljane u mreži koće te većina umire zbog nedostatka kisika, dok brzo povlačenje koća iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Svake godine, ljudi u morima svijeta poubijaju nekoliko tisuća milijarda riba. Koće uništavaju i love sve što im se nađe na putu. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda je još 2006. izvijestio da je 95 % štete na morskom ekosustavu diljem svijeta prouzrokovano upravo pridnenim koćama koje deru morsko dno. Od 50 do 80 % europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo pridnenom koćarenju, uz veliko uzurpiranje mora poput Jadrana, Sjevernog mora ili zapadnog dijela Baltičkog mora, obično uz obalna područja. Jadransko more jedno je od najviše pogođenih; čak 80 % dna uništeno je pridnenim koćarenjem. Koćarenje morskoga dna trošak je za gospodarstvo, društvo i okoliš. Više od 200 istraživača zatražilo je da se pridneno koćarenje trajno zabrani jer je više od 90 posto Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu. Pridneno koćarenje osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa morskih životinja nanoseći fizičku štetu morskom ekosustavu. Alge služe kao dom raznim životinjama, od jastoga do tuljana, i kao vitalna obrana od klimatskih promjena prikupljanjem i zadržavanjem ugljičnog dioksida te ojačavaju morske ekosustave. Usporedno, godišnje se posiječe 25 milijuna hektara šume, dok koćarenje po dnu godišnje uništi 3,9 milijarda hektara podmorja. Morski sisavci završavaju u mreži pridnene koće plivajući za hranom ili prilikom migracije, kao i morske ptice, kornjače, morski psi, hobotnice, školjke i ostale životinje. U Sredozemlju je u posljednjih 50 godina poubijano 41 % morskih sisavaca i 34 % ukupne količine riba. Od toga je najveći pokolj zabilježeni u Jadranu s istrebljenjem od 50 % ukupnog broja riba i drugih morskih životinja. Prema svjetskoj statistici neželjenog ulova, procjenjuje se da je broj organizama slučajno ubijenih svake godine: 300 tisuća malih kitova i dupina, 250 tisuća ugroženih glavatih želvi i kritično ugroženih sedmoprugih usminjača, 300 tisuća morskih ptica uključujući 17 vrsta albatrosa. Samo tijekom posljednjih 65 godina koćarice su odbacile više od 400 milijuna tona morskih života, koji nisu bili namijenjeni ulovu. Iako zabranjena prema pravilima EU-a o ribolovu, uobičajena ribarska praksa vraćanja neželjenog izlova natrag u more poput smeća, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju, čini golemu štetu ekosustavu. Godišnje se ukupno nenamjerno ulovi 38 milijuna tona morskih organizama. 90 % velikih ribljih populacija istrijebljeno je u posljednjih 50 godina, a procjenjuje se da ako nastavimo s ovom okrutnom praksom, do 2050. godine većina riba bit će izlovljena. Dubokomorske vrste riba, koje su primarni ulov pridnenom koćom, posebno su osjetljive jer sporo rastu, kasno sazrijevaju i ne podnose veliki pritisak intenzivnog ribolova. U mreži pridnenih koća završe i mnoge zaštićene životinje, poput trpova koji su filtratori te vrlo rizična skupina jer akumuliraju toksine iz okoliša. Pridneno koćarenje fizički mijenja zajednicu biljnih i životinjskih organizama koji žive na morskome dnu, uklanjanjem ili drobljenjem organizama koji ga stvaraju. Do danas nije primijećen oporavak ekosustava podmorskih planina koje su uništene pridnenim povlačnim mrežama. Mnoge države diljem svijeta su potpuno ili djelomično zabranile koćarenje u svojim teritorijalnim morima, uključujući Australiju, Novi Zeland, Indoneziju, Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Norvešku. Opća komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) zabranila je koćarenje na otprilike 1.631.000 kvadratnih kilometara mora velikih dubina. Europska unija je 2004. primijenila „preventivni pristup” i zatvorila za koćarenje osjetljivo područje Darwin Mounds kod Škotske. Za prirodu i zdravlje je poželjno da se ljudi hrane biljnom proizvodima uz uvjet da se sirovine, kao što su grah i soja ne uvoze iz Južne Amerike gdje se zbog širenja poljoprivrede događa masovno uništavanje tropskih prašuma i genocid protiv domorodačkih naroda. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
65 Robertina Rimay - Kahler PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Svakom razumnom čovjeku jasno je da pridnene koće uništavaju bioraznolikost i temelj života kako na morskom dnu, tako posljedično u cijelom moru, pa potom i planeti. Stoga je potrebna njihova posvemašnja zabrana, a ne poticanje pojedinih privatnih interesa kako bi se čak i preko njih provodila daljna sustavna, planska i nažalost zakonski dozvoljena devastacija Jadrana. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
66 Tea Rakar PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Predlažem da se u potpunosti zabrani korištenje pridnenih koća kao metode morskog ribolova u Hrvatskoj, od strane hrvatskih i inozemnih ribara. 95 % štete u morskom ekosustavu diljem svijeta prouzrokovano je pridnenim koćama koje svojim destruktivnim djelovanjem uništavaju morsko dno, utječu na klimatske promjene, zagađuju planet i svakodnevno ubijaju stotine tisuća morskih životinja (Izvor: https://www.un.org/Depts/los/general_assembly/documents/impact_of_fishing.pdf). Zakonska regulativa vezana uz korištenje pridnenih koća ne daje rezultate jer mnogi ribari love u područjima u kojima one nisu uopće dopuštene kao i zaštićenim morskim područjima (Izvor: https://europe.oceana.org/en/press-center/press-releases/over-25-million-hours-bottom-trawling-ploughed-europes-protected-areas). Svake se godine pridnenim koćarenjem oslobađa 1 gigatona ugljika! Oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja pridnenih koća, već jedino njihovom potpunom zabranom. Poslovni interesi pojedinaca ne bi se smjeli stavljati ispred dobrobiti cijele zajednice, stoga predlažem potpunu zabranu korištenja pridnenih koća. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
67 Ines Vujnović PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Jadransko more dom je mnogim biljnim i životinjskim vrstama koje zaslužuju da ih čuvamo za buduće naraštaje i ponosno pokazujemo biološku raznolikost našeg mora. Koćarenje oduzima život! Koćarenje uništava staništa! Koćarenje zagađuje okoliš! Koćarenje utječe na globalno zatopljenje! Koćarenje povećava kiselost mora! KOĆARENJE SVIH VRSTA TREBA U POTPUNOSTI ZABRANITI BEZ ČEKANJA I ODGODA!!!! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
68 Dan Margetić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Oštro se protivim izdavanju odobrenja za pridneno kočarenje. Takav postupak je još okrutniji za morske životinje od drugih oblika ribolova. Zalažem se i za zabranu bilo kakvog ribolova, budući je i iskustveno i znanstveno potvrđeno da svi ljudi mogu zdravo živjeti i ukusno se hraniti biljnom hranom, zbog čega etički nije opravdano mučiti i ubijati životinje zbog ishrane ili zabave ljudi. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
69 Lorena Herceg PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zakonska regulativa vezana uz korištenje pridnenih koća ne daje rezultate kao što je pokazalo istraživanje Oceane: https://europe.oceana.org/en/press-center/press-releases/over-25-million-hours-bottom-trawling-ploughed-europes-protected-areas Mnogi ribari love u područjima u kojima one nisu uopće dopuštene kao i zaštićenim morskim područjima. Oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja pridnenih koća, već jedino njihovom potpunom zabranom. Nadalje, pridneno koćarenje devastira morsko dno, neselektivno ubija brojne životinje koje se poslije mrtve i polumrtve bacaju nazad u more, osiromašuje biološku raznolikost i cijeli ekosistem. Također ispušta goleme količine ugljičnog dioksida: https://www.theguardian.com/environment/2021/mar/17/trawling-for-fish-releases-as-much-carbon-as-air-travel-report-finds-climate-crisis Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije flote ispuštaju najviše štetnih plinova, a tragično je i što je Jadransko more jedno od najviše pogođenih pridnenim koćarenjem; 80% morskog dna je uništeno zbog toga: https://www.pnas.org/doi/pdf/10.1073/pnas.1802379115 Apeliram na potpunu zabranu pridnenog koćarenja. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
70 Morana Česnik PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Život u oceanima osiromašen je zbog prekomjernog ribolova, klimatskih promjena i štete načinjene morskim staništima. Mreže visine svakodnevno zahvaćaju morsko dno i u kratkom vremenu iscrpljuju riblje vrste, neselektivno hvataju sve ribe uništavajući sve što im se nađe na putu. Pridneno koćarenje osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa morskih životinja nanoseći fizičku štetu morskom ekosustavu. Alge služe kao dom raznim životinjama, od jastoga do tuljana, i kao vitalna obrana od klimatskih promjena prikupljanjem i zadržavanjem ugljičnog dioksida te ojačavaju morske ekosustave. Znanstvenici koji proučavaju bol potpuno su suglasni u tvrdnji da je stupanj boli kod riba identičan onome kod sisavaca i ptica. Novija istraživanja pokazuju da ribe mogu osjećati bol te osjetiti strah i druge složene emocije koje pridonose njihovoj sposobnosti da pate. Baš kao i mi, ribe vode složene intelektualne živote na razini onih koje vode psi i neki drugi sisavci. Apeliram na hitnu potpunu zabranu korištenja pridnenih povlačnih mreža! Krajnji je čas da poduzmemo prave poteze kako bi očuvali već ozbiljno ugrožena morska i kopnena staništa, u ovom slučaju naš predivni Jadran i sva bića koja u njemu žive. To je naša dužnost! Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
71 Vlatka Balaš PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim vas, reagirajte dok nije kasno za sav život u Jadranu: u potpunosti zabranite korištenje pridnenih koća! Ne želimo devastirano more, uništena staništa i gubitak bioraznolikosti! Želimo oporavak Jadrana! Ugledajte se na države koje su s razlogom donijele odluku o zabrani... Slažem se sa svim činjenicama i argumentima koje su iznijeli Prijatelji životinja. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
72 Ivica Rus PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Poštovani, zbog zaštite staništa raznih bilja i činjenja nepopravljive štete za koju ćete biti odgovorini Vi kao predlagatelji zakona, molim i zahtjevam hitnu i potpunu zabranu pridnenih koća i drugih metoda ribolova koje uzrokuju devastiranje ribljih, životinjskih, biljnih staništa u moru. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
73 Irena Antolak PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Molim hitnu i potpunu zabranu pridnenih koća, kako bi zaustavili uništavanje životinja i njihovih staništa u Jadranskom moru. Hvala Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
74 Tihomir Jakob PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Još u osnovnoj školi su nas učili kako pridneno koćarenje ostavlja pustoš na morskom dnu. Čak se i šume ne čupaju neselektivno, a naročito ih se ne ostavlja bez naknadnog pomlađivanja. Niti jedan proces koji nema određen mehanizam oporavka nije dugoročno održiv. A "ribolov" (jer to nije ribolov nego svegrabež) pridnenom koćom je upravo takav proces. Ako zakonodavac Republike Hrvatske smatra da što prije treba uništiti što više prirodnog blaga RH, neka slobodno donese pravilnik kojim podržava devastaciju morskog dna. Davno je napisana knjiga "Granice rasta". Hrvatskom društvu ne bi škodilo kada bi ju zakonodavac pročitao. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
75 Ivan Golović PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Jedino moralno je zabraniti brutalnu i ubilačku praksu ribolova koćama, ne treba zbog nečijeg profita uzrokovati takvu suludu i neograničenu devastaciju i patnju drugim vrstama. Nemojte biti dio prosječno glupog i sebičnog mentaliteta koji radi profita ubija sve pred sobom. Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
76 Tatjana Vlainić PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Bilo bi lijepo kad barem nešto ne bismo uništili i kad bismo ostavili svojim potomcima. Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranu s gubitkom od 50%. Hrvatska je jedna od zemalja koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena, što je objavila i Europska agencija za okoliš. Koji su još podatci potrebni da bi se u potpunosti zabranilo pridneno koćarenje? Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
77 Dionizije Vajcenfeld PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Zgrazavamo se snimkama masovnog lova na kitove i drugih vrsta zivotinja iz mora,a ,na zalost,nismo nista bolji.Lov kocama,oranje po dnu mora,izlov ribe i drugih vrsta koje su po velicini manje od propisanog zabraniti i strogo kaznjavati.Plodova mora je iz dana u dan sve manje,Mali lignji,male gire,golcici,prstaci,periske,pa nema vrste koja nije ugrozena.Tesko je pravilno gospodariti nasim zlatom,nasim morem,ali uz malo sluha i dobre volje,nadam se ,mozemo poluciti pozitivne rezultate. Hvala Dionizije Vajcenfeld Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
78 Sarlota Schmidt PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Podrzavam zabranu kocarenja u Jadranu, ali mislim da bi trebalo u potpunosti zabraniti ribolov, komercijalni i sportski i uvesti stroge kontrole. Iz iskustva znam da lokalni ribari ne drze do pravila i zbog profita rade sto hoce, jer imaju kome prodati ispod pulta. Treba se okrenuti nekim drugim djelatnostima. A turizam ograniciti i isto kontrolirati! U roku od nekoliko godina nase je more postalo pustinja, a uvale smetlista, sve zbog prevelikog broja ljudi cije aktivnosti uglavnom nisu u korist prirode! Nama koji cijeloga zivota ronimo i cuvamo more, srce se slama zbog onog sto pod morem vidimo zadnjih godina (ili bolje reci-onog sto vise ne vidimo). Nije prihvaćen Isti odgovor kao i odgovor na komentar Udruge Prijatelji životinja.
79 Prijatelji životinja PRAVILNIK O IZDAVANJU ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM Udruga Prijatelji životinja zalaže se za hitnu potpunu zabranu korištenja pridnenih povlačnih mreža jer je njihova uporaba dovela do devastacije našega mora, uništenja staništa riba i potpunog poremećaja bioraznolikosti. Oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja pridnenih povlačnih mreža, već jedino njihovom potpunom zabranom. Kao udruga čije je djelovanje usmjereno na zaštitu i prava životinja, očuvanje okoliša i bioraznolikost vrsta, promociju biljne prehrane kao najznačajnije komponente održivog življenja i poboljšanje cjelokupnog zdravlja planeta, protivimo se prijedlogu Pravilnika o izdavanju odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom zbog destruktivnih učinaka koje takva vrsta ribolova ima na morski ekosustav, klimatske promjene i planet. Predlažemo da se izmjenama Zakona o ribarstvu i drugih relevantnih propisa donese potpuna zabrana ribolova pridnenim mrežama, a da se dotad zabrani svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom. Već dugi niz godina ribari i ribolovne organizacije apeliraju na zakonodavstvo da na temelju znanstvenih istraživanja i prakse korištenja pridnenih koća u Jadranu izglasa zabranu njihova korištenja. Zakonska regulativa vezana uz korištenje pridnenih koća ne daje rezultate jer mnogi ribari love u područjima i u vremenu u kojemu one nisu uopće dopuštene. Natura 2000 je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu i predstavlja između 70 i 80 % morskih zaštićenih područja (MPAs) u državama članicama EU-a. Analiza međunarodne organizacije Oceana pokazala je da je u 2020. godini provedeno više od 2,5 milijuna sati ribolova pridnenim koćarenjem u područjima namijenjenima zaštiti najvrjednijih i najugroženijih morskih vrsta i staništa u Europi. Iskusni ribari ističu da u Jadranu više nema riba i da je u priobalnom području poremećena kompletna bioravnoteža. Kažu da „riblji fond” na nekim područjima i ne postoji te da na obali, ne računajući otoke, nema više od 500 metara netaknute obale. Više od 200 istraživača zatražilo je da se pridneno koćarenje trajno zabrani jer je više od 90 posto resursa Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu. Navedene činjenice ukazuju da bi daljnje dopuštanje korištenja pridnenih koća moglo dovesti samo do još drastičnijega kršenja zakona i uništavanja našega podmorja. Na razarajuće djelovanje pridnenih koća na živi svijet u moru upozorio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda koji je još 2006. izvijestio da je 95 % štete na morskom ekosustavu diljem svijeta prouzrokovano upravo pridnenim koćama koje deru morsko dno. Od 50 do 80 % europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo pridnenom koćarenju, uz veliko uzurpiranje mora poput Jadrana, Sjevernog mora ili zapadnog dijela Baltičkog mora, obično uz obalna područja. Jadransko more jedno je od najviše pogođenih; čak 80 % dna uništeno je pridnenim koćarenjem. Koćarenje morskoga dna trošak je za gospodarstvo, društvo i okoliš. Podaci EU-a sugeriraju da je od svih ribolovnih metoda pridneno koćarenje među najmanjima u usporedbi s brojem radnih mjesta po toni ribe. Oceani su pluća Zemlje i proizvode oko 80 % kisika. Pridneno koćarenje ispušta istu količinu ugljičnog dioksida kao cijela zrakoplovna industrija, a Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije flote ispuštaju najviše štetnih plinove te je jedna od zemalja EU-a koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena. Povlačenje koća po dnu remeti morsko dno i oslobađa dio ugljika koji ono sadrži, a zatim ga mikrobi razgrađuju i pretvaraju u ugljični dioksid, koji potom izlazi iz mora u zrak, povećavajući tako zagrijavanje planeta. Svake godine pridnenim koćarenjem oslobađa se jedna gigatona ugljika. Pridnenim koćarenjem podiže se i pomiče morski sediment, što zamućuje vodu i dovodi do gušenja bentoskih organizama i oštećenja njihovih organa. Ako ugljik ostane u vodi, povećava se kiselost mora, što nepovoljno utječe na produktivnost i biološku raznolikost, uništava koraljne grebene te smanjuje sposobnost oceana da upija ugljični dioksid iz atmosfere. Rast ugljičnog dioksida u atmosferi dovodi do brže acidifikacije oceana. Najveće posljedice imat će oni organizmi koji ugrađuju ugljični dioksid u svoje skelete i kućice poput školjkaša, puževa, koralja, ježinaca, zvjezdača, trpova, rakova, a nestanak samo jedne vrste odrazio bi se na cijeli morski ekosustav. Život u oceanima osiromašen je zbog prekomjernog ribolova, klimatskih promjena i štete načinjene morskim staništima. Mreže visine kao trokatnice i široke kao nogometno igralište svakodnevno zahvaćaju morsko dno i u kratkom vremenu iscrpljuju riblje vrste, neselektivno hvataju sve ribe uništavajući sve što im se nađe na putu. Pridneno koćarenje osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa morskih životinja nanoseći fizičku štetu morskom ekosustavu. Alge služe kao dom raznim životinjama, od jastoga do tuljana, i kao vitalna obrana od klimatskih promjena prikupljanjem i zadržavanjem ugljičnog dioksida te ojačavaju morske ekosustave. Usporedno, godišnje se posiječe 25 milijuna hektara šume, dok koćarenje po dnu godišnje uništi 3,9 milijarda hektara podmorja. Pridneno koćarenje usputno uklanja i vrste poput koralja i spužvi, što predstavlja ozbiljan rizik za dubokomorske ekosustave općenito. Morski sisavci završavaju u mreži pridnene koće plivajući za hranom ili prilikom migracije, kao i morske ptice, kornjače, morski psi, hobotnice, školjke i ostale životinje. Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u posljednjih 50 godina izgubljeno 41 % morskih sisavaca i 34 % ukupne količine riba. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranu s gubitkom od 50 %. Samo tijekom posljednjih 65 godina koćarice su odbacile više od 400 milijuna tona morskih života, koji nisu bili namijenjeni ulovu. Prema svjetskoj statistici neželjenog ulova, procjenjuje se da je broj organizama slučajno ubijenih svake godine: 300 tisuća malih kitova i dupina, 250 tisuća ugroženih glavatih želvi i kritično ugroženih sedmoprugih usminjača, 300 tisuća morskih ptica uključujući 17 vrsta albatrosa. Dubokomorske vrste riba, koje su primarni ulov pridnenom koćom, posebno su osjetljive jer sporo rastu, kasno sazrijevaju i ne podnose veliki pritisak intenzivnog ribolova. U mreži pridnenih koća završe i mnoge zaštićene životinje, poput trpova koji su filtratori te vrlo rizična skupina jer akumuliraju toksine iz okoliša. Nedostatak trpova kao najvažnijih bentičkih razlagača uzrokuje nakupljanje organskih tvari, što dovodi do porasta broja bakterija koje se njima hrane. Zbog porasta bakterija dolazi do nestanka kisika i stanja koje se naziva anoksijom. Svi pokretni organizmi napustit će anoksično stanište, dok će nepokretni umrijeti. Pridneno koćarenje fizički mijenja zajednicu biljnih i životinjskih organizama koji žive na morskome dnu, uklanjanjem ili drobljenjem organizama koji ga stvaraju. Do danas nije primijećen oporavak ekosustava podmorskih planina koje su uništene pridnenim povlačnim mrežama. Znanstvenici koji proučavaju bol potpuno su suglasni u tvrdnji da je stupanj boli kod riba identičan onome kod sisavaca i ptica. Novija istraživanja pokazuju da ribe mogu osjećati bol te osjetiti strah i druge složene emocije koje pridonose njihovoj sposobnosti da pate. Baš kao i mi, ribe vode složene intelektualne živote na razini onih koje vode psi i neki drugi sisavci. Časopis Science Alert prenio je nedavna otkrića koja su pokazala da ribe, baš kao i ptice, pjevaju u zoru i sumrak. Komercijalni ribolov predstavlja okrutnost nad životinjama u gotovo nezamislivom opsegu. Pridnene koće uništavaju i love sve što im se nađe na putu. Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskog dna završavaju zapetljane u mreži pridnene koće te većina umire zbog nedostatka kisika, dok brzo povlačenje pridnenih koća iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Iako zabranjena prema pravilima EU-a o ribolovu, uobičajena ribarska praksa vraćanja neželjenog prilova natrag u more poput smeća, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju, čini golemu štetu ekosustavu. Godišnje se ukupno nenamjerno ulovi 38 milijuna tona morskih organizama. 90 % velikih ribljih populacija istrijebljeno je u posljednjih 50 godina, a procjenjuje se da ako nastavimo s ovom okrutnom praksom, do 2050. godine većina riba bit će izlovljena. Države diljem svijeta postaju svjesne ovog ekološkog zločina nad morskim svijetom te poduzimaju korake kako bi se pridnene koće zabranile: - Indonezijska vlada zabranila je koćarenje. - Južnoatlantsko vijeće za upravljanje ribarstvom zabranilo je koćarenje na području od 23 000 kvadratnih milja od Sjeverne Karoline do Floride na kojemu se nalaze rijetki koralji na velikim dubinama. Ta zabrana uvedena je nakon uništenja više od 90 % obližnjeg grebena koralja Oculina zbog ribolova pridnenim povlačnim mrežama – koćama. - Vijeće za upravljanje ribarstvom sjevernog Pacifika zabranilo je koćarenje na području većem od 840 000 kvadratnih milja morskoga dna u Pacifiku, Berinškom moru i Arktiku. - Država Kalifornija zabranila je koćarenje. - Vijeće za upravljanje ribarstvom zapadnog Pacifika zabranilo je koćarenje na području 1,5 milijuna kvadratnih milja oko Havaja i drugih pacifičkih otoka u vodama SAD-a. Ribolov koćama također je zabranjen na području od 330 000 kvadratnih milja Pacifičkih otoka od Samoe do Marijanskog rova, koji su zaštićeni u statusu nacionalnog muzeja. - Koćarenje je zabranjeno na području većem od 500 000 kvadratnih milja u vodama Atlantika koje okružuju Kanarsko otočje, Madeiru i Azore. - Vlada Novog Zelanda zabranila je koćarenje na velikom području koje pokriva podmorske planine i hidrotermalne izvore. Kako bi zabranio koćarenje, Novi Zeland zatvorio je 2001. godine unutar svojeg isključivog gospodarskog pojasa 19 morskih planina uključujući Catham Rise, subantarktičke vode te uz istočne i zapadne obale Sjevernog otoka. 14. veljače 2006. postignut je sporazumni nacrt s ribarskim tvrtkama da se zabrane koće u 30 % novozelandskog isključivog gospodarskog pojasa, što je područje veličine oko 1,2 milijuna km2 koje se proteže od subantarktičkih do suptropskih voda. - Opća komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) zabranila je koćarenje na otprilike 630 000 kvadratnih milja mora velikih dubina. Europska unija je 2004. primijenila „preventivni pristup” i zatvorila za koćarenje osjetljivo područje Darwin Mounds kod Škotske. - Norveška je 1999. prepoznala veliku štetu koje je koćarenje uzrokovalo njezinim hladnovodnim koraljima Lophelia. Otada je ustanovila program lociranja hladnovodnih koralja unutar svojeg isključivog gospodarskog pojasa kako bi brzo zatvorila područja za koćarenje po dnu. - Kanada je poduzela korake za zaštitu ranjivih koraljnih grebena i njihovih ekosustava od koćarenja po dnu u Novoj Škotskoj. Sjeveroistočni kanal (tjesnac) zaštićen je od ribarenja 2002., a područje Gully 2004. godine navedeno je kao zaštićeno morsko područje (MPA). - Australija je 1999. proglasila morski rezervat Tasmanian Seamounts kako bi se zabranio lov koćama u južnom Tasmanovom moru. Australija zabranjuje koće u velikom australskom morskom parku Bight kod Cedune u južnoj Australiji, a 2004. proglasila je najveće zaštićeno područje mora u svijetu – morski park Great Barrier Reef, gdje je svaki oblik ribolova ili izranjanja zabranjen. - Palau, otočna država u Tihom oceanu, zabranila je koće u svojoj jurisdikciji. - Predsjednik Kiribatija, otočne države u središnjem dijelu Tihog oceana, 2006. proglasio je formiranje prvog zaštićenog područja u dubokome moru – Zaštićeno područje otočja Phoenix. Time je stvoreno u svijetu treće najveće zaštićeno područje mora koje može zaštititi koralje u dubokome moru, ribe i morske planine od povlačnih mreža – koća. - Hong Kong je 18. svibnja 2011. donio zakon koji zabranjuje koće, u pokušaju da obnove opustošene riblje zalihe i morski ekosustav na svojemu području. Nužno je da nakon prestanka važenja Pravilnika o izdavanju odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom s rokom važenja do 30. lipnja 2022. godine („Narodne novine”, broj 107/20) Ministarstvo poljoprivrede ne donosi ovaj novi Pravilnik, koji će produljiti rok važenja odobrenja za gospodarski ribolov na moru pridnenom koćom do 1. ožujka 2024. godine. Naime, na temelju svega navedenoga, zaključujemo da se poslovni interesi pojedinaca ne bi smjeli stavljati ispred dobrobiti cijele zajednice (Republike Hrvatske i svih njezinih građana). Stoga apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da se ukine i potpuno zabrani novo i svako daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom bez odgode, kao i da se daljnjim zakonskim izmjenama potpuno zabrani korištenje pridnenih mrežama. Izvori: https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/otocani-sa-silbe-i-oliba-ocajni-pogledajte-sto-rade-potegace-brakovi-kod-otoka-postaju-jadranska-pustinja-1170082, https://europe.oceana.org/en/press-center/press-releases/over-25-million-hours-bottom-trawling-ploughed-europes-protected-areas, https://net.hr/danas/hrvatska/dramaticno-upozorenje-iskusnog-ribara-u-jadranu-vise-upce-nema-ribe-ribarenje-je-neisplativo-385ad6ee-b1c2-11eb-947c-0242ac130052, https://www.jutarnji.hr/vaumijau/aktualno/zabranili-lov-kocama-zbog-pustosi-tri-godine-nakon-skampi-i-oslici-opet-masovno-plivaju-morem-15112899, https://neweconomics.org/uploads/files/334f56defb13aae39a_ctm6i2kty.PDF, https://www.un.org/Depts/los/general_assembly/documents/impact_of_fishing.pdf https://www.eureporter.co/environment/oceana/2021/06/24/closing-up-to-70-of-europes-seas-to-bottom-trawling-little-loss-to-fishing-sector-but-huge-environmental-gains/, https://www.pnas.org/doi/pdf/10.1073/pnas.1802379115, https://www.theguardian.com/environment/2021/mar/17/trawling-for-fish-releases-as-much-carbon-as-air-travel-report-finds-climate-crisis, https://gain.nd.edu/our-work/country-index/, https://hgk.hr/documents/official-croatia-report5cef87495aaec.pdf, https://www.nature.com/articles/s41586-021-03371-z, https://www.worldwildlife.org/stories/how-climate-change-relates-to-oceans, https://animalsaustralia.org/latest-news/super-scary-super-trawlers/, https://www.earthday.org/wp-content/uploads/Trawling_BZ_10may10_toAudrey.pdf, https://www.oceanographicmagazine.com/news/bottom-trawling-in-mpa-uk/, https://www.seaspiracy.org/facts, https://www.novilist.hr/more/pise-branko-suljic/, https://www.sidmartinbio.org/which-countries-have-banned-bottom-trawling/, https://www.irishexaminer.com/news/arid-40770036.html, https://joint-research-centre.ec.europa.eu/jrc-news/saving-our-heritage-worrying-state-mediterranean-fish-stocks-2017-04-03_en, https://www.sustainability-times.com/environmental-protection/why-bottom-trawling-must-be-banned-by-the-eu/, https://oceana.org/wp-content/uploads/sites/18/Bycatch_Report_FINAL.pdf, https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmars.2018.00098/full#T3, https://www.index.hr/vijesti/clanak/organizirani-kriminalci-pustose-jadran-svi-znaju-tko-su-a-nitko-im-nista-ne-moze/1007186.aspx, https://www.smithsonianmag.com/science-nature/fish-feel-pain-180967764/, https://www.wellbeingintlstudiesrepository.org/cgi/viewcontent.cgi?article=1000&context=distre, https://www.nature.com/articles/s41598-017-13447-4, https://www.sciencealert.com/fish-have-been-talking-with-delightfully-strange-sounds-for-at-least-155-million-years, http://www.fishcount.org.uk/published/standard/fishcountfullrptSR.pdf, https://www.fishforward.eu/en/project/by-catch/, https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.1604008113 Primljeno na znanje Proces izdavanja odobrenja (autorizacija) za ribolov pridnenom povlačnom mrežom – koćom provodi se od 2014. godine. Do početka provedbe autorizacije, ukupno 649 plovila imalo je važeću povlasticu s upisanom pridnenom povlačnom mrežom koćom. Proces autorizacije provodi se kao učinkovita mjera kontrole kapaciteta ribolovne flote kojom se osigurava njegovo zamrzavanje (u ukupnom broju, kW i GT) u pojedinom tipu ribolova na određeno razdoblje. Ovo u praksi znači da plovilo na koje je izdana povlastica u koju je upisana pridnena povlačne mreža koća ne smije koristiti taj alat ukoliko uz povlasticu nije izdano i pripadajuće odobrenje (autorizacija). U prvom autorizacijskom ciklusu 2014. godine izdano je ukupno 495 odobrenja na razdoblje od tri godine. Na ovaj je način zamrznut kapacitet koćarske flote na razini one flote koja je bila aktivna tijekom razdoblja od pet godina prije autorizacije. Za drugi autorizacijski ciklus za razdoblje od 2017. do 2020. definirani su stroži kriteriji za izdavanje odobrenja u smislu ostvarenog broja ribolovnih dana u proteklom autorizacijskom periodu i na taj je način ukupni broj plovila s odobrenjem dodatno smanjen na 349. Na GFCM godišnjoj skupštini 2019. godine usvojen je Višegodišnji plan za održiv ribolov demerzalnih vrsta u Jadranskom moru (GFCM/43/2019/5). Ovim je Planom uveden niz mjera upravljanja koje se baziraju prije svega na upravljanju ribolovnim naporom, ali uključuju i zamrzavanje kapaciteta flote, minimalne referentne veličine za očuvanje gospodarski najvažnijih vrsta riba i drugih morskih organizama i zajedničke inspekcijske aktivnosti. Plan predviđa provedbu u dvije faze pri čemu je prva – prijelazna faza, trajala tijekom 2020. i 2021. godine kada je smanjenje ribolovnog napora po jadranskim državama, odnosno ugovornim stranama GFCM-a bilo unaprijed zadano dok je tijekom razdoblja od 2022. do 2026. predviđeno da se godišnje kvote napora određuju na temelju znanstvenog savjeta. Slijedom donesenog Plana i propisanih ograničenja, autorizacijski ciklus za koćarsku flotu na nacionalnoj je razini proveden 2020. godine kada su postojeća odobrenja (autorizacije) produžena na dodatno razdoblje do 30. lipnja 2022. godine. Time je u novom autorizacijskom ciklusu koćarska flota zadržana na istom broju plovila kao i u prethodnom razdoblju. S obzirom na to da se Republika Hrvatska s trenutnim brojem autorizirane flote i nadalje zadržava unutar granica maksimalno dozvoljenog ribolovnog napora, isti mehanizam „produljenja“ postojećih autorizacija se planira provesti i kroz trenutni Prijedlog pravilnika. Valja posebno istaknuti kako se dugi niz godina u Jadranu koćarski ribolov regulira kroz kompleksan sustav prostorno-vremenskih ograničenja ribolova kojim je obuhvaćeno 67 % teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Na taj način štite se područja važna za mrijest i rast te druga osjetljiva područja, a o uspješnosti ovog režima upravljanja govore dugogodišnji stabilni ulovi te rezultati znanstvenog monitoringa koji dosljedno ukazuju na bolje stanje resursa u teritorijalnom moru od onog u Isključivom gospodarskom pojasu. Uspjeh režima upravljanja u Jabučkoj kotlini uspostavljenog kroz zajedničku inicijativu znanosti, sektora i administracije te uz podršku nevladinog sektora, tada jedinstvenog modela primijenjenog na Mediteranu, predstavlja izuzetan primjer dobre prakse koji je nadišao inicijalna očekivanja te su znanstveno potvrđeni znakovi oporavka gospodarski važnih stokova i čitavog ekosustava sveprisutni, kako u samom području Jabučke kotline tako i u okolnim područjima. Općenito, da smo na dobrom putu po pitanju stanja stokova pridnenih vrsta riba u Jadranskom moru, dokazuju i generalno pozitivni trendovi po pitanju biomase gospodarski važnih stokova čiji se rast bilježi već treću godinu zaredom. Osim toga, također je evidentno da ukupna ribolovna smrtnost na razini Jadranskog mora također postojano pada što je evidentno rezultat provedbe mjera upravljanja. Iz svega navedenog razvidno je kako upravljanje koćarskim ribolovom počiva na dobrim temeljima te kako GFCM Višegodišnji plan upravljanja donesen za razdoblje od 2020. do 2026. godine predstavlja stabilan upravljački okvir s ambiciozno postavljenim ciljevima, na postojanom putu prema dugoročnoj održivosti. Ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom drugi je po važnosti segment ribolova u Republici Hrvatskoj pri čemu je oko 75 % flote manje od 15 m. Ovaj segment obuhvaća nešto više od 5 % aktivne ribarske flote RH, no preko 20 % vrijednosti ukupnog iskrcaja. Dodamo li ovome i činjenicu da ovaj sektor osigurava oko 1000 radnih mjesta na samim ulovnim plovilima te da o njemu ovise obitelji izravno zaposlenih, mahom stanovnici obalnih, ruralnih i otočkih sredina, ali i sektor trgovine i servisnih usluga koji se naslanjaju na ovu djelatnost, socio – ekonomska komponenta nije zanemariva. Razumijemo poruku koja je poslana kroz proces e-savjetovanja te ona jasno i nedvosmisleno izražava svijest javnosti i želju za zaštitom i očuvanjem Jadrana. Ova poruka svakako predstavlja poticaj za daljnje unaprjeđenje upravljačkog okvira u ribarstvu, no važno je odgovorno sagledati problematiku sa svih relevantnih strana.