Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Program za ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga Biom Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. Trajanje e-savjetovanja od samo 9 dana, od kojih su 4 bila neradna smatramo neprihvatljivim. Javna savjetovanja za slične dokumente u EU traju i po nekoliko mjeseci. U Hrvatskoj je minimum 30 dana te se ovakvim trajanjem jasno pokazuje što nadležno tijelo očekuje od javnosti. Nije prihvaćen Izrada Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. (u daljnjem tekstu: Program) odvijala se kroz duže razdoblje, počevši od 2019. godine, kada su provođene intenzivne izravne konzultacije te ankete s relevantnim predstavnicima sektora kako bi se proanaliziralo tada aktualno stanje i raspravila SWOT analiza sektora, identificirale potrebe sektora, definirala strategija te odabrale one mjere koje odgovaraju definiranim prioritetima i specifičnim ciljevima Zajedničke ribarstvene politike Europske unije. Već od prve faze su u proces izrade programa, kroz konzultacije, bile uključene relevantne službe zadužene za ribolov, akvakulturu i preradu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) te ribarske zadruge. Te godine provedena je i anketa u svrhu identificiranja potreba i potencijalnih aktivnosti koje će se provoditi u okviru Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, i to na razini predstavnika sektora (pojedinačno i putem udruženja), lokalne i regionalne samouprave i lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG) te drugih dionika i partnera putem Odbora za praćenje provedbe Operativnog programa za 2014.-2020. Svi tada prikupljeni rezultati su komunicirani s predstavnicima sektora (HOK i HGK), slijedom čega su rezultati ankete i provedenih partnerskih konzultacija za predstavnicima sektora predstavljeni krajem 2019. godine relevantnim dionicima iz sektora ribarstva i akvakulture te FLAG-ovima, kao značajnim partnerima u informiranju i komunikaciji na lokalnoj razini. Pored javnih održan je i niz pojedinačnih konzultacija sa interesnim skupinama (npr. udrugama na području zaštite okoliša i prirode, FLAG-ovima i novim lokalnim inicijativama, organizacijama i udruženjima u ribarstvu i akvakulturi i ostalo), kao i konzultacije u okviru događaja organiziranih od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na temu planova RH u kontekstu svih EU fondova za razdoblje 2021.-2027. na kojima su sudjelovali predstavnici različitih interesnih skupina. Konzultacije su provedene i na razini Odbora za praćenje, a kojega sačinjavaju relevantni partneri, te u okviru sastanaka radnih skupina osnovanih u svrhu priprema programskih dokumenata za relevante ciljeve politike u Republici Hrvatskoj, točnije za ciljeve politike 2 i 5 kojima Program doprinosi. Konzultacije partnera i dionika, kao i šire javnosti provedene su i u okviru strateške procjene utjecaja na okoliš, u okviru koje je sastavni dio i javna rasprava. Naime, uz stratešku studiju, javna rasprava sa javnim izlaganjem uključivala je i javnu raspravu/javno izlaganje o nacrtu Programa. Javna rasprava o nacrtu Programa provedena je tijekom studenoga i prosinca 2021. godine (u trajanju od 30 dana), pri čemu su državna tijela nadležna za pojedine sastavnice okoliša, tijela lokalne i regionalne samouprave te ostala relevantna tijela, socijalni partneri, predstavnici civilnog društva, uključujući i na području zaštite okoliša, kao i šira javnost, imali mogućnost dati svoje prijedloge i mišljenja. Obavijest o javnoj raspravi objavljena je i u dnevnom tisku i na internetskim stranicama. Također, u razdoblju od prosinca 2020. do ožujka 2022. godine provođene su i neformalne konzultacije sa Europskom komisijom kako bi se poboljšala kvaliteta izrade i uklonile nepoznanice u izradi koje bi mogle imati utjecaja na prihvaćanje našeg Programa. Kroz ove konzultacije Europska komisija je i navela da Program općenito pruža jasan i koherentan pregled glavnih razvojnih izazova i političkih odgovora za koje se predviđa da će ih podržati Europski fond za pomorsko ribarstvo i akvakulturu u RH. Kroz cijelo razdoblje trajanja izrade ovog Programa svi relevantni dionici, ali i zainteresirana javnost, svakako su imali mogućnost davanja prijedloga i sudjelovanja u izradi istog. Osobito značajno u ovoj završnoj fazi je pravovremeno službeno podnošenje Programa prema Europskoj komisiji, i to u skladu sa dinamikom podnošenja Sporazuma o partnerstvu. Kako su kroz cijelo vrijeme izrade Programa relevantni dionici ali i zainteresirana javnost kroz sudjelovanje u konzultacijama, anketama i javnoj raspravi davali i imali mogućnost da daju svoje komentare i prijedloge na isti, a s obzirom da ovo e-savjetovanje nije prvo niti jedino javno savjetovanje provedeno tijekom izrade Programa, zaključeno je da nije bilo potrebe za dužim razdobljem za provedbu javnog savjetovanja za Program putem portala e-savjetovanje. Obrazloženje kraćeg trajanja sajetovanja dostupno je kod predmetnog savjetovanja za program na portal e-savjetovanje i slijedeći vezu Ostali dokumenti.
2 Udruga Biom Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027., Komunikacija i vidljivost Apeliramo da se informacije na euribarstvo.hr objavljuju pravovremeno i da bude javno dostupno kako se troše sredstva iz Programa za ribarstvo RH za programsko razdoblje 2021.-2027. Dosadašnja praksa je pokazala da podaci postaju dostupni sa značajnim zakašnjenjem, što onemogućava pravovremeno i smisleno praćenje provedbe Programa. Primljeno na znanje Ministarstvo poljoprivrede konstatno ulaže napore kako bi zainteresirana javnost bila transparentno i što je moguće ranije informirana o svim aktivnostima koje provodi iz svoje nadležnosti, uključujući i podatke o provedbi EU fondova, a uzimajući u obzir EU i nacionalna pravila koja definiraju navedeno.
3 Udruga Biom Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027., Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije za fond EFPRA – tablica 9. Prioritet 4 smatramo izuzetno bitnim a proračunski nedovoljno prepoznatim. Mjere povezane s s obnavljanjem i očuvanjem mora i morskog okoliša mogu donijeti veliku korist kako ribarstvu tako i priobalnom stanovništvu, što odražava potrebu korištenja javnog novca za javna dobra. Može se reći da upravo ovaj prioritet, uz kvalitetnu podršku mjera drugih prioriteta, može na duži rok pozitivno utjecati na održivost i razvoj ribarstva. Proračun planiran za ovaj prioritet ako želi podržati djelovanja kojima se doprinosi dobrom stanju okoliša, uključujući obnovu prirode, očuvanje, zaštitu ekosustava, bioraznolikost, zdravlje i dobrobit životinja bi trebao biti financijski puno veći kako bi postigao svrhu i cilj. Primljeno na znanje U okviru neformalnih konzultacija, Europska komisija je pojasnila da je ovaj prioritet ograničen na posebne aktivnosti koje su navedene u Poglavlju V. Uredbe (EU) br. 2021/1139 o EFPRA-i (znanje o moru kroz prikupljanje i analizu podataka, pomorski nadzor-CISE i suradnja obalnih straža), a da sve ostale aktivnosti koje se odnose na doprinos dobrom stanju okoliša, zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava, te druga djelovanja povezana s upravljanjem Natura 2000 područjima i zaštićenim područjima, uključujući i u okviru zahtjeva Direktive 2008/56/EZ, spadaju u obuhvat drugih prioriteta/specifičnih ciljeva, prvenstveno Prioriteta 1. specifičnog cilja 4. i 6. te Prioriteta 2. specifičnog cilja 1., ali i ostalih specifičnih ciljeva. Slijedom toga, financijski doprinos za predmetna djelovanja je, uz specifične aktivnosti u okviru Prioriteta 4., predviđen u okviru pripadajućih prioriteta/specifičnih ciljeva.
4 Udruga Biom 1.4.Specifični cilj 4: Poticanje učinkovite kontrole i izvršenja u ribarstvu, uključujući borbu protiv ribolova NNN, kao i pouzdanosti podataka za donošenje odluka na temelju znanja;, 1.4.2.Glavne ciljne skupine Predlažemo da se u glavne ciljne skupine dodaju i javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima Natura 2000 s obzirom da se predviđaju aktivnosti na području praćenja zaštićenih područja, slučajnog ulova osjetljivih vrsta i dr. Čuvari prirode vrše neposredni nazdor u tim područjima, a pojedini čuvari prirode mogu biti ovlašteni i za postupanje inspekcije morskog ribarstva. Primljeno na znanje Glavna ciljana skupina aktivnosti povezanih sa kontrolom u ribarstvu su nadležna tijela za provedbu sustava kontrole te ostali dionici uključeni u provedbu sustava, prvenstveno ribarska inspekcija kao najznačajnija služba koja provodi kontrolu u ribarstvu te ostali dionici koji sudjeluju u pomorskom nadzoru i kontroli u Republici Hrvatskoj, uključujući obalnu stražu, pomorsku policiju, carinsku upravu i ostale dionike prema nacionalnom zakonodavstvu. Kao ostali dionici mogu se smatrati i javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima Natura 2000 ukoliko, sukladno nacionalnom zakonodavstvu, sudjeluju u provedbi sustava nadzora, a što se detaljno definira provedbenim propisima na nacionalnoj razini na temelju kojih će se djelovanja/mjere i provoditi.
5 Udruga Biom 4.1.Specifični cilj 1: Doprinos jačanju održivog upravljanja morima i oceanima promicanjem znanja o moru, pomorskog nadzora ili suradnje obalnih straža, 4.1.1.Povezane vrste djelovanja Međusobno povezivanje međusektorskih sustava za razmjenu podataka te osiguravanje prijenosa podataka od dionika uključenih u ribarstvo smatramo obvezom. Pozivamo oba nadležna ministarstva na veću transparentnost prikupljenih podataka u zaštiti okoliša s namjerom boljeg i kvalitetnijeg upravljanja sektorom te s namjerom da se cjelokupnu javnost informira i osvijesti o stanju okoliša i važnosti zaštite. Primljeno na znanje Ministarstvo poljoprivrede aktivno surađuje sa svim nadležnim tijelima i relevantnim institucijama u razmjeni podataka od značaja za ribarstvo i akvakulturu, a koji se dotiču pitanja zaštite okoliša. Napominjemo kako je nedostatna dostupnost podataka i informacija o ključnim pokazateljima vezanim uz okoliš prepoznata kao slabost te je posljedično identificirana i potreba rješavanja toga pitanja, uključujući i potrebu za podupiranje unaprjeđenja alata za prikupljanje podataka, platformi za integrirano upravljanje podacima te sustava za prijenos znanja i informacija. Prema tome, potporom Programa je predviđen doprinos rješavanja ovoga pitanja.
6 Udruga Biom 4.1.Specifični cilj 1: Doprinos jačanju održivog upravljanja morima i oceanima promicanjem znanja o moru, pomorskog nadzora ili suradnje obalnih straža, 4.1.2.Glavne ciljne skupine Smatramo da u glavne ciljne skupine treba dodati i organizacije civilnog društva (odnosno kako se u ovom programu najčešće navodi - ne vladine organizacije) jer i one značajno doprinose promicanju zaštite morskog okoliša, poboljšanju znanja o morskom okolišu i dr. Termin "druge organizacije" ostavlja previše prostora za subjektivnu interpretaciju. Prihvaćen U okviru aktivnosti predviđenih u sklopu ovoga specifičnog cilja, glavne ciljane skupine su dionici uključeni u sustave upravljanja područjima u skladu sa Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ, provedbu Direktive 2008/56/EZ te Direktive 2014/89/EU kao što su javnopravna tijela, jedinice lokalne i regionalne samouprave, javne ustanove, znanstvena i tehnička tijela ili druge organizacije, a koje mogu uključivati i organizacije civilnog društva. Napominjemo kako se u Programu utvrđuju glavne ciljane skupine, a detalji o korisnicima za pojedine aktivnosti se definiraju u nacionalnim provedbenim propisima. Međutim, radi boljeg razumijevanja, tekst je dopunjen sa pojašnjenjem da glavne ciljane skupine uključuju i nevladine organizacije (organizacije civilnog društva).
7 Udruga Biom 2.1.Specifični cilj 1: Promicanje održivih aktivnosti akvakulture, osobito jačanje konkurentnosti akvakulturne proizvodnje, uz istodobno osiguravanje dugoročne okolišne održivosti aktivnosti, 2.1.4.Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata Slatkovodna akvakultura koja se većinom nalazi u Natura 2000 područjima zahtijeva posebnu pažnju s naglaskom na zaštitu okoliša i očuvanje ovih važnih staništa. Uspostava praćenja stanja (monitoring) strogo zaštićenih vrsta na ribnjacima, od strane stručnih i ovlaštenih osoba, nije prepoznato u mjeri u kojoj je potrebno. Podaci su neophodni za upravljanje populacijama zaštićenih vrsta i iznimno su bitni za informirano odlučivanje vezano za buduće potpore. Primljeno na znanje Uspostava praćenja stanja strogo zaštićenih vrsta na ribnjacima od strane stručnih i ovlaštenih osoba nije kao zasebna aktivnost predviđena Programom, a uzimajući u obzir obuhvat samog Programa u smislu sektorske nadležnosti za pojedina pitanja te vodeći računa o komplementarnostima i sinergijama sa drugim programima/fondovima predviđenima u RH, kao što je npr. PKK odnosno EFRR. Usprkos tome Program je usklađen sa Prioritetnim akcijskim okvirom kojega je donijela Vlada RH i predviđa aktivnosti koje doprinose zaštiti okoliša i očuvanju staništa teima važan utjecaj na područja Natura 2000. Kako je navedeno ovaj neizravni utjecaj će se odraziti kroz razne aktivnosti Programa, uključujući i aktivnosti u okviru Prioriteta 2. specifičnog cilja 1. namijenjeng akvakulturi, budući da su područja u kojima se odvija ova ativnost od iznimnog značaja za održivost biološke raznolikosti staništa unutar područja Natura 2000 u Republici Hrvatskoj.
8 Udruga Biom 1.4.Specifični cilj 4: Poticanje učinkovite kontrole i izvršenja u ribarstvu, uključujući borbu protiv ribolova NNN, kao i pouzdanosti podataka za donošenje odluka na temelju znanja;, 1.4.1.Povezane vrste djelovanja Kontrola rekreacijskog ribolova je gorući problem u EU. Budući da takva plovila nemaju obavezu opremanja sustavima za praćenje plovila, spomenuta upotreba dronova i buduća nadogradnja postojećih dronova u svrhu kontrole rekreacijskog ribolova je sama po sebi teško provediva i nepotpuna. Potreban je dodatni angažman i šire promišljanje u razvijanju sustava prikupljanja podataka za rekreacijski ribolov, pogotovo s obzirom na opseg rekreacijskog ribolova na Mediteranu i posljedično važnosti bioloških podataka, podataka o naporu i iskrcaju za procjenu učinka ove aktivnosti na stokove. Primljeno na znanje Dosadašnja iskustva upotrebe dronova u provedbi kontrola nepobitno potvrđuju njihovu vrijednost pri operativnom planiranju i provedbi kontrola na moru. Dronovi kao pomoćni alati prilikom obavljanja kontrola pogotovo u koordinaciji sa plovilima inspekcijskih službi bitno uvećavaju operativnu sposobnost inspektora i ovlaštenih osoba, što je i primijenjeno u nekoliko slučajeva sankcioniranja nelegalnog ribolova u rekreacijskom ribolovu koji bi se teško utvrdili klasičnim postupcima nadzora i kontrole. Vezano za dodatni angažman u sustavu prikupljanja podataka za rekreacijski ribolov, uzimajući u obzir nove zahtjeve EU regulative koje uređuju sustav prikupljanja podataka u ribarstva u EU, napominjemo kako je navedeno predviđeno Programom i navedeno je u tekstu koji se odnosi na glavna predviđena djelovanja u Prioritetu 1. specifičnom cilju 4. u dijelu prikupljanja podataka.
9 Udruga Biom Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027., Partnerstvo Vezano za izradu Programa smatramo da organizacije civilnog društva nisu bile primjereno uključene. Nije postojala radna skupina za izradu Programa u kojoj su sudjelovale organizacije civilnog društva. Udruga Biom je službeno uključena u Odbor za praćenje novog programa u sjeni, ali taj Odbor se nije sastao nijedanput tijekom 2021. i 2022. Udruga Biom je sudjelovala u izradi isključivo zbog vlastitog proaktivnog stava, gdje smo dali svoje preporuke bez da smo vidjeli bilo kakav nacrt Programa. Na temelju naših preporuka Uprava ribarstva je održala sastanak s Udrugom Biom te detaljno prokomentirala naše preporuke, no važno je ponoviti da proces nije bio ni transparentan ni uključiv. Vezano za stratešku procjenu utjecaja na okoliš, čak ni postojeći Odbor za praćenje 2014.-2020. a niti Odbor za praćenje 2021.-2027. u sjeni nisu bili dodatno informirani o procesu, a javnost je mogla saznati o tome isključivo ako prati web stranicu euribarstvo.hr. Nije prihvaćen Izrada Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. (u daljnjem tekstu: Program) odvijala se kroz duže razdoblje, počevši od 2019. godine, kada su provođene intenzivne izravne konzultacije te ankete s relevantnim predstavnicima sektora kako bi se proanaliziralo tada aktualno stanje i raspravila SWOT analiza sektora, identificirale potrebe sektora, definirala strategija te odabrale one mjere koje odgovaraju definiranim prioritetima i specifičnim ciljevima nove Zajedničke ribarstvene politike Europske unije. Već od prve faze, u proces izrade programa kroz konzultacije bile uključene relevantne službe zadužene za ribolov, akvakulturu i preradu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) te ribarske zadruge. Te godine provedena je i anketa u svrhu identificiranja potreba i potencijalnih aktivnosti koje će se provoditi u okviru Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, i to na razini predstavnika sektora (pojedinačno i putem udruženja), lokalne i regionalne samouprave i lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG) te drugih dionika i partnera putem Odbora za praćenje provedbe Operativnog programa za 2014.-2020. Svi tada prikupljeni rezultati su komunicirani s predstavnicima sektora (HOK i HGK), slijedom čega su rezultati ankete i provedenih partnerskih konzultacija za predstavnicima sektora predstavljeni krajem 2019. godine relevantnim dionicima iz sektora ribarstva i akvakulture te FLAG-ovima, kao značajnim partnerima u informiranju i komunikaciji na lokalnoj razini. Pored javnih održan je i niz pojedinačnih konzultacija sa interesnim skupinama (npr. udrugama na području zaštite okoliša i prirode, FLAG-ovima i novim lokalnim inicijativama, organizacijama i udruženjima u ribarstvu i akvakulturi i ostalo), kao i konzultacije u okviru događaja organiziranih od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na temu planova RH u kontekstu svih EU fondova za razdoblje 2021.-2027. na kojima su sudjelovali predstavnici različitih interesnih skupina. Konzultacije su provedene i na razini Odbora za praćenje, a kojega sačinjavaju relevantni partneri, te u okviru sastanaka radnih skupina osnovanih u svrhu priprema programskih dokumenata za relevante ciljeve politike u Republici Hrvatskoj, točnije za ciljeve politike 2 i 5 kojima Program doprinosi. Konzultacije partnera i dionika, kao i šire javnosti provedene su i u okviru strateške procjene utjecaja na okoliš. Uz Stratešku studiju, konzultacije dionika u okviru koje je sastavni dio i javna rasprava. Naime, uz stratešku studiju, javna rasprava sa javnim izlaganjem, uključivala je i javnu raspravu/javno izlaganje o nacrtu Programa. Javna rasprava o nacrtu Programa provedena je tijekom studenoga i prosinca 2021. godine (u trajanju od 30 dana), pri čemu su državna tijela nadležna za pojedine sastavnice okoliša, tijela lokalne i regionalne samouprave te ostala relevantna tijela, socijalni partneri, predstavnici civilnog društva, uključujući i na području zaštite okoliša, kao i šira javnost, imali mogućnost dati svoje prijedloge i mišljenja. Obavijest o javnoj raspravi objavljena je i u dnevnom tisku i na internetskim stranicama. Iako su uvedene mjere zbog pandemije korona virusa onemogučavale fizičko održavanje sastanaka, kroz cijelo razdoblje trajanja izrade ovog Programa svi relevantni dionici, ali i zainteresirana javnost, su pozvani i svakako su imali mogućnost davanja prijedloga i sudjelovanja u izradi istog. Vezano za informiranje o postupku strateške procjene ujecaja na okoliš u okviru odbora za praćenje, napominjemo kako se postupak strateške procjene i informiranje javnosti u tom postupku provodi u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koji uređuju te postupke. Informiranje odbora za praćenje nije predviđeno u okviru strateške procjene, niti prema EU propisima niti prema nacionalnima, već se javnost informira na propisani način kako je prethodno pojašnjeno.
10 Morski ribolov Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027., Programska strategija: glavni razvojni izazovi i odgovori politike Samom konstatacijom o broju od 558 plovila preko 12metara je sve receno o "snazi" naše ribarske flote.Ako smo ravnopravna članica u EU zbog koje se i piše ovaj plan,zbog čega se uništava ovo malo Hrvatskog ribarstva.Samo 4 luke na Talijanskoj strani ima više većih ribarskih plovila nego Hrvatska strana.Ne stoji tvrdnja da je kod nas prelov demerzalne ribe dok se talijanskim ribarima sa ovom cijenom goriva isplati preći cijeli Jadran do naših granica da bi odradili dnevnicu . Sa druge strane se potencira ribolov malim alatima koji uz ovoliko predatora (delfini, tune) jednostavno ne mogu opstati sa svakodnevnim troškovima.Uz ove probleme se u priobalje potencira mali obalni ribolov, marikultura,turizam sa takvim planom će doći do prelova i zagađenja priobalja. Kako je napisano u planu da će se trano nastojati maknuti iz ribolova od 2024 do 2029g. 85 plovila,zar je autor ovog plana za HR ribarstvo mislio da će to spasiti riblji fond koji nije ugrožen ili tih 17 plovila koja bi se makla iz ribolova svake godine do 2029 ugrožava ekosustav RH.Nevjerovatno! Ako se pogleda naša strana Jadrana i Talijanska dulina obale je sa naše strana neuporedivo duža uzimajući i otoke, naših ribara je u demerzionalnom ribolovu desetorostruko manje,i kako se može paušalno tvrditi prelov od strane ribara, a ne neki drugi razlog pomankanja ribljih vrsta,recimo predatori,zagađenje, bolesti (kao periske), Primljeno na znanje Novi Program za ribarstvo akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. slijedi zadane prioritete i ciljeve Zajedničke ribarstvene politike Europske unije, i predstavlja ključni dokument za ostvarivanje našem ribarstvu i akvakulturi potrebnih sredstava dostupnih u okviru novog Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu. Zajednička ribarstvena politika EU i novi horizontalni prioriteti Europske komisije, a posljedično i novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, za novo programsko razdoblje poseban naglasak stavlja na prioritete poticanja održivog ribarstva te obnovu i očuvanje vodenih bioloških resursa. Ovi prioriteti obuhvaćeni su u ovome Programu, gdje se usmjerenost na očuvanje i održivo iskorištavanje morskih bioloških resursa, na postizanje ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih mogućnosti, održivu i resursno učinkovitu akvakulturu i preradu, proteže kroz cijeli Program. U tom kontekstu, strategija Programa usmjerena je poticanju prelaska na održivi ribolov, ujedno i na održivo plavo gospodarstvo, uključujući postizanje održive razine stokova, smanjenje neželjenog ulova, ublažavanje klimatskih promjena te ublažavanje i uklanjanje u najvećoj mogućoj mjeri rizika uzrokovanih klimatskim promjenama (prilagodba klimatskim promjenama) te jačanje konkurentnosti i profitabilnosti sektora. Pri tome se kroz ovaj program svakako nastoje što je više moguće uvažiti I, na nivou Europske unije postavljenim prioritetima za sektor ribarstva i akvakulture, prilagoditi specifičnosti hrvatskog ribarstva i akvakulture.
11 Lokalna akcijska grupa u ribarstvu Istarska batana 3.1.Specifični cilj 1: Omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje održivog razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica   , 3.1.1.Povezane vrste djelovanja Trenutno formirana rečenica "Uvažavajući pristup „odozdo prema gore“, lokalne zajednice imaju mogućnost, uzimajući u obzir analize i specifične potrebe, ciljeve i prioritete pojedinih područja, da u području ribarstva i akvakulture bolje iskoriste i ostvare dobit iz prilika koje im nudi održivo plavo gospodarstvo te da iskoriste i ojačaju okolišne, kulturne, socijalne i ljudske resurse, u sinergiji i komplementarnosti sa strategijama pametne specijalizacije (S3) relevantnima za područje, ako je primjenjivo, a što doprinosi i Europskom stupu socijalnih prava kroz promicanje jednakih mogućnosti i pristupa tržištu rada, poštenih uvjeti rada te socijalnoj zaštiti i uključenosti" je u proturječju s napisanim u okviru poglavlja „Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa“ u tablici 1A SWOT gdje je plavo gospodarstvo jasno razdijeljeno od sektora ribarstva i akvakulutre. Naime, ovako napisano djeluje kao da se plavo gospodarstvo odnosi samo na sektor ribarstva i akvakulture što je u koliziji sa definicijom i tumačenjem plavog gospodarstva od strane Europske komisije. Predlažemo izmjenu na način da umjesto trenutno napisanog „u području ribarstva i akvakulture“ piše „na vlastitom ribarstvenom području“. Nije prihvaćen Tekst kako je naveden u programu je u skladu sa Uredbom (EU) 2021/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1004, i ne dovodi u pitanje obuhvat plavog gospodarsva koji podrazumijeva i druge sektore uz ribarstva i akvakulturu niti razumijevanje sveobuhvatne uloge lokalnih akcijskih grupa u okviru lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u poticanju održivog razvoja plavog gospodarstva sukladno potrebama pojedinog područja.
12 HSSRM Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. U točki 1.6. Specifični cilj 6 : Doprinos zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava, podtočka 1.6.1. Povezane vrste djelovanja navedeno je: “Uz navedeno, predviđena su djelovanja s ciljem zaštite i obnove vodene biorzanolikosti kroz ulaganja u izgradnju, postavljanje ili osuvremenjivanje statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje vodene faune i flore, pripremu, sastavljanje, praćenje i ažuriranje planova upravljanja i zaštite za aktivnosti povezane s ribarstvom u vezi s lokalitetima mreže NATURA 2000, prostorno zaštićenim područjima iz Direktive 2008/56/EZ te u ostalim posebnim staništima.” Predlažemo da se u dijelu teksta koji se referira na “izgradnju, postavljanje ili osuvremenjivanje statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje vodene faune i flore” navedu kao primjer takvih naprava i “umjetni grebeni” koji predstavljaju čvrste statičke strukture na morskome dnu. Funkcija umjetnog grebena u cilju zaštite i obnove bioraznolikosti i ekosustava očituje se u: - Povećanju bioraznolikosti (čvrsta podloga izrazito velike površine pogodna za intenzivan obraštaj morskih organizama, povoljni uvjeti za prirodni prihvat i razvoj bentoskih organizama i njihovih zajednica, povišenje indeksa biološke raznolikosti i povećanje biomase na samom grebenu, ali i u okolici umjetnog grebena) - Zaštiti bioraznolikosti (zaštitne strukture koje pružaju zaklon i fizičku zaštitu riblje mlađi, ličinačkih oblika drugih morskih organizama i ostalih manjih morskih organizama, osiguravaju izvor hrane i uspješno preživljavanje riblje mlađi i drugih vrsta, učinkovita fizička zaštita od uporabe nedozvoljenih ribolovnih alata – nedozvoljenog koćarenja) Prema navedenom smatramo da bi umjetni grebeni predstavljali idealne statičke naprave za zaštitu i jačanje vodene faune i flore kojima bi se štitila bioraznolikost određenog područja te bi trebale biti navedene u predmetnom Programu za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. godine. Isto tako, razvoj ihtiofaunena umjetnom grebenu posljedično bi imao utjecaj na širem području u okolici umjetnog grebena što bi pozitivno utjecalo i na mali obalni ribolov. Također, predlažemo da se izgradnja, postavljanje ili osuvremenjivanje naprava za zaštitu i jačanje vodene faune i flore planira i na drugim područjima koja nisu obuhvaćena ekološkom mrežom NATURA 2000, prostorno zaštićenim područjima iz Direktive 2008/56/EZ te posebnim staništima. Smatramo da bi se bioraznolikost trebala štititi i na ostalim područjima koji nisu pod određenim stupnjem zaštite, a ne samo na zaštićenim i posebnim staništima. Primljeno na znanje Zajednička ribarstvena politika EU i novi horizontalni prioriteti Europske komisije, a posljedično i novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, za novo programsko razdoblje poseban naglasak stavlja na prioritete poticanja održivog ribarstva te obnovu i očuvanje vodenih bioloških resursa. U Programu u Prioritetu 1: Poticanje održivog ribarstva te obnova i očuvanje vodenih bioloških resursa, Specifičnom cilju 6. Doprinos zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava predviđena su djelovanja s ciljem zaštite i obnove vodene bioraznolikosti kroz ulaganja u izgradnju, postavljanje ili osuvremenjivanje statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje vodene faune i flore, pripremu, sastavljanje, praćenje i ažuriranje planova upravljanja i zaštite za aktivnosti povezane s ribarstvom u vezi s lokalitetima mreže NATURA 2000, prostorno zaštićenim područjima iz Direktive 2008/56/EZ te u ostalim posebnim staništima. U tekstu Programa nije se ulazilo detaljnije što će ova djelovanja obuhvatiti, uzimajući u obzir da se u predmetnom poglavlju navode “glavna predviđena djelovanja”, dok se na nacionalnoj razini, u provedbenim propisima, definiraju detaljnije aktivnosti te uvjeti i kriteriji. Slijedom toga, svakako će se dani prijedlozi uzeti u obzir prilikom pripreme aktivnosti/provedbe na nacionalnoj razini, a u što će biti uključeni relevanti dionici i partneri.
13 Grad Umag-Umago 1.6.Specifični cilj 6: Doprinos zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava, 1.6.1.Povezane vrste djelovanja Pozdravljamo i u cijelosti podržavamo prijedlog Eko-Adria d.o.o. da se u cilju zaštite i obnove bioraznolikosti i ekosustava u Program 2021.-2027. ugradi postavljanje "umjetnih grebena" i to ne samo u prostorno zaštićenim područjima, već i na ostalim područjima koja nisu pod određenim stupnjem zaštite jer smatramo da su koristi od njihovog postavljanja nemjerljive i prava je šteta da sa njihovim postavljanjem nije krenulo mnogo, mnogo ranije. Primljeno na znanje Zajednička ribarstvena politika EU i novi horizontalni prioriteti Europske komisije, a posljedično i novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, za novo programsko razdoblje poseban naglasak stavlja na prioritete poticanja održivog ribarstva te obnovu i očuvanje vodenih bioloških resursa. U Programu u Prioritetu 1: Poticanje održivog ribarstva te obnova i očuvanje vodenih bioloških resursa, Specifičnom cilju 6. Doprinos zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava predviđena su djelovanja s ciljem zaštite i obnove vodene bioraznolikosti kroz ulaganja u izgradnju, postavljanje ili osuvremenjivanje statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje vodene faune i flore, pripremu, sastavljanje, praćenje i ažuriranje planova upravljanja i zaštite za aktivnosti povezane s ribarstvom u vezi s lokalitetima mreže NATURA 2000, prostorno zaštićenim područjima iz Direktive 2008/56/EZ te u ostalim posebnim staništima. U tekstu Programa nije se ulazilo detaljnije što će ova djelovanja obuhvatiti, uzimajući u obzir da se u predmetnom poglavlju navode “glavna predviđena djelovanja”, dok se na nacionalnoj razini, u provedbenim propisima, definiraju detaljnije aktivnosti te uvjeti i kriteriji. Slijedom toga, svakako će se dani prijedlozi uzeti u obzir prilikom pripreme aktivnosti/provedbe na nacionalnoj razini, a u što će biti uključeni relevanti dionici i partneri.
14 Eko.-Adria d.o.o. 1.6.Specifični cilj 6: Doprinos zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava, 1.6.1.Povezane vrste djelovanja U točki 1.6. Specifični cilj 6 : Doprinos zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava, podtočka 1.6.1. Povezane vrste djelovanja navedeno je: “Uz navedeno, predviđena su djelovanja s ciljem zaštite i obnove vodene biorzanolikosti kroz ulaganja u izgradnju, postavljanje ili osuvremenjivanje statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje vodene faune i flore, pripremu, sastavljanje, praćenje i ažuriranje planova upravljanja i zaštite za aktivnosti povezane s ribarstvom u vezi s lokalitetima mreže NATURA 2000, prostorno zaštićenim područjima iz Direktive 2008/56/EZ te u ostalim posebnim staništima.” Predlažemo da se u dijelu teksta koji se referira na “izgradnju, postavljanje ili osuvremenjivanje statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje vodene faune i flore” navedu kao primjer takvih naprava i “umjetni grebeni” koji predstavljaju čvrste statičke strukture na morskome dnu. Funkcija umjetnog grebena u cilju zaštite i obnove bioraznolikosti i ekosustava očituje se u: - Povećanju bioraznolikosti (čvrsta podloga izrazito velike površine pogodna za intenzivan obraštaj morskih organizama, povoljni uvjeti za prirodni prihvat i razvoj bentoskih organizama i njihovih zajednica, povišenje indeksa biološke raznolikosti i povećanje biomase na samom grebenu, ali i u okolici umjetnog grebena) - Zaštiti bioraznolikosti (zaštitne strukture koje pružaju zaklon i fizičku zaštitu riblje mlađi, ličinačkih oblika drugih morskih organizama i ostalih manjih morskih organizama, osiguravaju izvor hrane i uspješno preživljavanje riblje mlađi i drugih vrsta, učinkovita fizička zaštita od uporabe nedozvoljenih ribolovnih alata – nedozvoljenog koćarenja) Prema navedenom smatramo da bi umjetni grebeni predstavljali idealne statičke naprave za zaštitu i jačanje vodene faune i flore kojima bi se štitila bioraznolikost određenog područja te bi trebale biti navedene u predmetnom Programu za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. godine. Isto tako, razvoj ihtiofaune na umjetnom grebenu posljedično bi imao utjecaj na širem području u okolici umjetnog grebena što bi pozitivno utjecalo i na mali obalni ribolov. Također, predlažemo da se izgradnja, postavljanje ili osuvremenjivanje naprava za zaštitu i jačanje vodene faune i flore planira i na drugim područjima koja nisu obuhvaćena ekološkom mrežom NATURA 2000, prostorno zaštićenim područjima iz Direktive 2008/56/EZ te posebnim staništima. Smatramo da bi se bioraznolikost trebala štititi i na ostalim područjima koji nisu pod određenim stupnjem zaštite, a ne samo na zaštićenim i posebnim staništima. Primljeno na znanje Zajednička ribarstvena politika EU i novi horizontalni prioriteti Europske komisije, a posljedično i novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, za novo programsko razdoblje poseban naglasak stavlja na prioritete poticanja održivog ribarstva te obnovu i očuvanje vodenih bioloških resursa. U Programu u Prioritetu 1: Poticanje održivog ribarstva te obnova i očuvanje vodenih bioloških resursa, Specifičnom cilju 6. Doprinos zaštiti i obnovi vodene bioraznolikosti i ekosustava predviđena su djelovanja s ciljem zaštite i obnove vodene bioraznolikosti kroz ulaganja u izgradnju, postavljanje ili osuvremenjivanje statičkih ili pokretnih naprava za zaštitu i jačanje vodene faune i flore, pripremu, sastavljanje, praćenje i ažuriranje planova upravljanja i zaštite za aktivnosti povezane s ribarstvom u vezi s lokalitetima mreže NATURA 2000, prostorno zaštićenim područjima iz Direktive 2008/56/EZ te u ostalim posebnim staništima. U tekstu Programa nije se ulazilo detaljnije što će ova djelovanja obuhvatiti, uzimajući u obzir da se u predmetnom poglavlju navode “glavna predviđena djelovanja”, dok se na nacionalnoj razini, u provedbenim propisima, definiraju detaljnije aktivnosti te uvjeti i kriteriji. Slijedom toga, svakako će se dani prijedlozi uzeti u obzir prilikom pripreme aktivnosti/provedbe na nacionalnoj razini, a u što će biti uključeni relevanti dionici i partneri.
15 DAVID ŽUŽIĆ Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. Poštovani,trebali biste napraviti zakon u kome jasno piše šta znači riječ kanal i unutarnje more i po kojim kriterijima je to odlučeno jer nemože bit kanal kvarnerić a s druge strane brodovi rade u kanalima od niti milje širine jer je tako odlučeno bez pitanja struke i dokazanog navodnog mrijestilišta ribe . Ili napravite za svaku županiju 30% zatvorenog mora ili minimalnu udaljenost rada od kopna za sve plivarice da bi se dobilo tih 30% pa će imati svi iste uvjete za rad jer ovako mi ribari s Krka nemamo gdje raditi,a ove mjere se ionako nisu pokazale učinkovite! hvala. lp Nije prihvaćen Navedena problematika nije predmet Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027.
16 Alen Soldo Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. Veoma je teško dati neko smisleno mišljenje na predloženi program jer se od tog programa očekivalo, sukladno nazivu „Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027.“, da se bavi posebitostima Republike Hrvatske i njenog ribarstva te da se u njemu izloži trenutačno stanje i daju budući prioriteti ribarske industrije RH. Nažalost, to ovdje nije napravljeno jer je ovaj program puko prepisivanje standardnih i uobičajenih općih želja Europske unije koje sa specifičnim ciljevima i posebitostima hrvatske ribarske industrije i nema baš neke veze. Naime, EU očekuje da se unutar Zajedničke ribarske politike svaka država članica bavi svojim posebitostima i izrazi svoje prioritete jer stanje hrvatske ribarske industrije i njeni prioriteti nisu isti kao i u Danskoj, ili, da ne odlazimo daleko, u Italiji. Kako bilokakvi smisleni specifični prioriteti Republike Hrvatske nisu navedeni nije ni moguće komentirati ovaj dokument, već se može samo ukazati na neke nelogičnosti koje će pokazati da hrvatske karakteristike i prioriteti nisu prepoznati te da treba napraviti pravi dokument/program koji će isto uzeti u obzir. Primjerice, SWOT analiza je općenita i ima dosta nelogičnoti, npr. kako „GFCM višegodišnji plan upravljanja za ribolov male plave ribe u Jadranskom moru s jasno postavljenim ciljevima za dostizanje MSY razine za srdelu i inćuna do kraja 2028. godine (Preporuka GFCM/44/2021/20)“ može biti dio snage u SWOT analizi kada je cijela hrvatska ribarska industrija vezana za malu plavu ribu protiv njega jer zapravo znači njeno odumiranje i to puno prije nego 2027. godine do koje ovaj program vrijedi? Nadalje, nevjerojatno je da „utvrđena Natura 2000 morska područja kao dio procesa uspostave ekološke mreže Natura 2000 koja omogućava očuvanje staništa koji doprinose obnovi ribljih stokova“ može biti dio snage SWOT analize ako je opće poznato da je to jedan i osnovnih problema za naš mali priobalni ribolov (kojega Program pokušava deklarativno promovirati). Naime, ta područja nisu donešena u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede jer se isprepleću sa tradicionalnim ribolovnim lovištima, a posebice kada niti jedno od njih ne pridonosi obnovi ribljih stokova obzirom da nijedno proglašeno područje nije u vezi sa mrijestilištem nekog od stokova. Dakle, to je zapravo slabost iz koje bi trebalo proizaći prioritet da će se raditi na uspostavi bolje koordinacije sa administracijom zaštite okoliša radi izbjegavanja unllateralnih odluka koje samo štete ribarskoj industriji, a nikako ne doprinose. Tipičan primjer koji pokazuje da nikakve specifičnosti hrvatske ribarske industrije nisu uzete u obzir (i to se na isti način provlači kroz cijeli dokument) je Prioritet 1: Poticanje održivog ribarstva te obnova i očuvanje vodenih bioloških resursa; Specifični cilj 1: Jačanje gospodarski, socijalno i okolišno održivih ribolovnih aktivnost U tome prioritetu je navedeno kako će se podupirati otkup prava obavljanja ribolova određenim ribolovnim alatima. U nastavku je navedeno kako će te „ aktivnosti doprinijeti smanjenju ribolovnog napora te će na poseban način biti usmjerena, ali ne i isključivo ograničena, na one ribolovne alate za čiji su rad potrebna izuzeća od odredbi Mediteranske uredbe i/ili Uredbe o Tehničkim mjerama (obalne mreže potegače i male plivarice) i flotu autoriziranu za sakupljanje crvenog koralja“ (ovaj primjer crvenog koralja je još jedan dokaz prepisivanja općih ciljeva EU jer kad znamo naš ulov i broj ribara koji sudjeluju u ovoj ribolovnoj aktivnosti je odmah jasno da se radi o nečemu što nema nikakve veze sa hrvatskom ribarskom industrijom). Prioritet predviđa da će se provedbom ove mjere osigurati preduvjeti za prestanak korištenja određenih ribolovnih alata i tehnika, no bez negativnih socio-ekonomskih posljedica za njihove korisnike i to na način da će se omogućit prenamjena ribarskih plovila za korištenje drugih, pasivnih i selektivnijih, ribolovnih alata za čiji rad nisu potrebna izuzeća od temeljnih EU propisa. Iz ove mjere proizlazi da naše Ministarstvo ima jedinstvenu politiku morskog ribarstva dosad nezabilježenu u svjetu, jer su njihove pretpostavke zasnovane na dosad neviđenim idejama u ribarskoj znanosti i praksi. Naime kako se ukidanjem nekoliko vrsta alata koji love određene vrste i prenamjenom tih ribara na druge alate koji love sasvim druge vrste smanjuje ribolovni napor? Dešava se zapravo suprotno jer navedeni alati koji su predviđeni za ukidanje ciljaju gire, olige, ciple, krupnu plavu ribu (osim tune) itd., koji po nijednoj trenutačnoj teoriji i/ili mjeri nisu ugroženi, a ribari prenamjenom i početkom korištenja njima novih alata zapravo drastično povećavaju već postojeći ribolovni napor na vrste koje su uglavnom ugrožene i od kojih je većina na Aneksu 1 Mediteranske uredbe! Nadalje, ta plovila su u prosjeku umnogome veća nego standardna plovila koja koriste te prenamjenske alate što znači da će i ribolovni napor biti puno veći nego kad se gleda samo kroz broj plovila kojima se povećava flota namjenjena tome ribolovu. Također, obzirom da su to glavni alati za pojedine vrste riba i drugih morskih organizama čiji će izlov time drastično pasti (a povećati se izlov vrsta koje su ionako ugrožene) koji je plan vezan za izlovljavanje tih vrsta koje se prestaju loviti? Nigdje u programu ga nema, što znači da će nam tržište biti umanjeno za mogućnost nabave tih vrsta i time će se jedina mogućnost u plasiranju tih vrsta na hrvatskom tržištu temeljiti na uvozu. Dakle, time se potiče uvoz, a prekida se domaća proizvodnja!? Zašto se to uopće radi je lako iščitati iz objašnjenja: „...čiji su rad potrebna izuzeća od odredbi Mediteranske uredbe i/ili Uredbe o Tehničkim mjerama (obalne mreže potegače i male plivarice)...“. Dakle, naša administracija ne želi tražiti izuzeća jer im je jednostavnije i lakše ne tražiti!? S druge strane za iste ribolovne alate su svoja izuzeća tražili i dobili (i dalje traže) Francuska, Italija i Španjolska kojima je mali priobalni ribolov samo mali dio flote u odnosu na našu? Koji motivi vode francusku, talijansku i španjolsku administraciju, a koji našu? Koji je razlog da je opstanak tih alata drugim zemljama važan, a samo Hrvatskoj nije? Upravo je razlog tome ono što je i rečeno na početku: mi ne znamo stanje naše ribarske industrije, a pogotovo ne znamo naše prave hrvatske prioritete, te su stoga ovakve besmislice u predloženome programu i moguće. Sukladno tome, jedino rješenje je da se program napiše posve ispočetka i da se u obzir uzmu prioriteti hrvatske ribarske industrije, a ne administracije. S poštovanjem, Prof.dr.sc. ribarstva Alen Soldo Primljeno na znanje Novi Program za ribarstvo akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. slijedi zadane prioritete i ciljeve Zajedničke ribarstvene politike Europske unije, i predstavlja ključni dokument za ostvarivanje našem ribarstvu i akvakulturi neophodnih sredstava dostupnih iz proračuna Europske unije u okviru novog Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu. Zajednička ribarstvena politika Europske unije i novi horizontalni prioriteti Europske komisije, a posljedično i novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, za novo programsko razdoblje poseban naglasak stavlja na prioritete poticanja održivog ribarstva te obnovu i očuvanje vodenih bioloških resursa. Ovi prioriteti obuhvaćeni su u ovome Programu, gdje se usmjerenost na očuvanje i održivo iskorištavanje morskih bioloških resursa, na postizanje ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i raspoloživih ribolovnih mogućnosti, održivu i resursno učinkovitu akvakulturu i preradu, proteže kroz cijeli Program. U tom kontekstu, strategija Programa usmjerena je poticanju prelaska na održivi ribolov, ujedno i na održivo plavo gospodarstvo, uključujući postizanje održive razine stokova, smanjenje neželjenog ulova, ublažavanje klimatskih promjena te ublažavanje i uklanjanje u najvećoj mogućoj mjeri rizika uzrokovanih klimatskim promjenama (prilagodba klimatskim promjenama) te jačanje konkurentnosti i profitabilnosti sektora. Pri tome se kroz ovaj program svakako nastoje što je više moguće uvažiti i, na nivou Europske unije postavljenim prioritetima za sektor ribarstva i akvakulture, prilagoditi specifičnosti hrvatskog ribarstva i akvakulture.