Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Davor Sušak III. UVJETI ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA, Članak 13. U članku 13. stavak 4. potrebno je dodati: "i upravnim tijelima velikog grada" - koja su po Zakonu o gradnji i ostalim zakonima nadležna za izdavanje akata za gradnju na svom području isto kao i upravna tijela područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Odredbe Pravilnika su izmijenjene.
2 Davor Sušak III. UVJETI ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA, Članak 12. U članku 12. stavku 1. potrebno je dodati: "upravna tijela velikog grada" - koja su po Zakonu o gradnji i ostalim zakonima nadležna za izdavanje akata za gradnju na svom području isto kao i upravna tijela područne (regionalne) samouprave. Prihvaćen Odredbe Pravilnika su izmijenjene.
3 Branko Škara III. UVJETI ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA, Članak 11. Prema Zakonu o gradnji (NN 153/13) za obavljanje poslova nadzornog inženjera, projektanta, voditelja građenja i voditelja radova potrebno je imati ovlaštenje Komore prema posebnom zakonu. Zakon o Komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju propisuje uvjete za upis u imenike ovlaštenih inženjera, voditelja građenja i voditelja radova. Prema članu 27. navedenog Zakona potrebno je imati položen stručni ispit, završen studij kojim se stječe 300 ECTS bodova te, citiram "da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba najmanje deset godina". Zbog svega navednog smatram da bi se trebalo vrednovati radno iskustvo između stjecanja svjedodžbe prvostupnika/pristupnika odnosno diplome inženjera i diplome magistra inženjera / stručnog specijalista inženjera te da bi se stavak 1. trebao izmjeniti i uskladiti sa navedenim zakonima. U protivnom, dio članka 27. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju je besmislen budući se stavak 3. istog članka ne može ispuniti. Prihvaćen Odredbe Pravilnika su izmijenjene.
4 Branko Škara III. UVJETI ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA, Članak 11. 1. da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer ili odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima ili da ima najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima, ako uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija ima najmanje tri godine iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima Prihvaćen Odredbe Pravilnika su izmijenjene.
5 Josip Barisic III. UVJETI ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA, Članak 11. 1. da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer ili odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer ili odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima, ako uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija ima najmanje tri godine iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima Prihvaćen Odredbe Pravilnika su izmijenjene.
6 Josip Barisic III. UVJETI ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA, Članak 11. Prema Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju NN 78/15 (članak 27, stavak 2) pravo na upis u imenik ovlaštenih inženjera Komore ima fizička osoba koja je „nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine“. Dakle, fizičkoj osobi (kandidatu za upis u Komoru) priznaje se ranije stečeno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci (poslovi koje je obavljao kao inženjer / prvostupnik, odnosno projektant suradnik) u trajanju max. jedne godine. Uz gore navedeno, članak 27, stavak 3 istog Zakona propisuje i položen stručni ispit prema posebnim propisima (Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva, NN br. 24/08., 141/09., 23/11., 129/11., 109/12., 2/14.,65/14., 136/14., 23/15.) gdje se stečeno radno iskustvo (radno iskustvo između dviju diploma) na odgovarajućim poslovima u struci ne vrednuje, a samim time i onemogućava upis u Komoru. Članak 11, stavak 1 Pravilnika potrebno je promijeniti i uskladiti sa Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju NN 78/15 (članak 27, stavak 2) u smislu vrednovanja ranije stečenog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci. Prihvaćen Odredbe Pravilnika su izmijenjene.
7 barosa III. UVJETI ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA, Članak 12. U čl.12 st.1 na kraju uvrstiti i tijelima jedinica lokalne samouprave Prihvaćen Odredbe Pravilnika su izmijenjene.
8 Gradilište 5 PRAVILNIK O STRUČNOM ISPITU OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA Poštovani, Obvezni odnosi u graditeljstvu. Obavezno dodati: Traži se poznavanje Posebnih uzanci o građenju («Službeni list» broj 18/77 i «Narodne novine» broj 53/91- Zakon o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima) ... Smatram da bi se s time olakšalo poslovanje i pojasnilo međusobne odnose, prava i obaveze, ali i smanjio broj nepotrebnih sudskih predmeta u graditeljstvu. Prihvaćen Prihvaća se.
9 Gordana Metesi Ispitno povjerenstvo, Članak 17. Predsjednika i zamjenika ispitnog povjerenstva imenuje Prihvaćen Prihvaća se.
10 Bojan Đurin III. UVJETI ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA, Članak 13. Gdje su u svemu ovome navedene osobe koje su završile Geotehnički fakultet u Varaždinu i stekle naziv inženjer/diplomirani inženjer geotehnike, odnosno prvostupnik/magistar Geoinženjerstva? Navedenim osobama također se treba omogućiti pravo polaganja stručnog ispita u skladu sa njihovim stečenim kompetencijama, odnosno radnim iskustvom. Nije prihvaćen Člankom 15. stavkom 2. obuhvaćene su i osobe koje su završile Geotehnički fakultet u Varaždinu i stekle naziv inženjer/diplomirani inženjer geotehnike, odnosno prvostupnik/magistar geoinženjerstva.
11 Hrvatska komora arhitekata III. UVJETI ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA, Članak 11. U svezi otvorenog savjetovanja o Pravilniku, mislim da bi članak 11. stavci 1. i 2. trebali određenije propisati pravo osoba sa zvanjem ing. i dipl.ing., te ostalih struka koje imaju pravo obavljati poslove po članku 12., 13. i 14. Bolonjski sustav je uveden prije 10 godina, prvi školovani sveučilišni prvostupnici (baccalaureus) inženjeri su stekli zvanja prije 7 godina, što znači da je vrlo velik broj osoba sa zvanjem ing. ili dipl.ing. Članak 11. stavak 1. navodi "...odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke ..", što podrazumjeva ranije stečena zvanja, ali mislim da bi trebalo navesti ta zvanja " ...stekla odgovarajući stupanj obrazovanja (dipl.ing.) odgovarajuće struke ...". Članak 11. stavak 2. isto za zvanje ing. Stavak 2. ne navodi posebno " .. ranije stečena zvanja", pa bi možda to trebalo navesti kao općenit uvjet. Molim da se ovo podrobnije prouči. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, navodi pravo o istovjetnosti i pravo na potvrdu o istovjetosti ranije stečenog zvanja sa sadašnjim akademskim zvanjem, ali mislim da bi Pravilnik morao navesti točno nazive ranije stečenih zvanja. Moguće je ta zvanja (koja se više ne stiču) navesti u prijelaznim i završnim odredbama. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 105. od 28. srpnja 2004.) Članak 45. Članak 120. mijenja se i glasi: (1) Sveučilišni i stručni studiji prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izjednačeni su s odgovarajućim sveučilišnim diplomskim odnosno stručnim studijima prema ovome Zakonu, a osobe koje su ih završile imaju ista prava koja imaju osobe koje završe odgovarajući studij prema ovome Zakonu, uključivši i pravo na akademski ili stručni naziv iz članka 72. i 73. ovoga Zakona. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu tražiti od visokog učilišta na kojemu su stekle akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predviđenim općim aktom visokog učilišta izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71.–74. ovoga Zakona, te nakon što dobiju takvu ispravu mogu koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko učilište na kojemu je stečen akademski naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odredit će visoko učilište koje će odlučiti o zahtjevu. Ako je visoko učilište općim aktom utvrdilo da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članaka 71.–74., osobe iz stavka 1. ovoga članka novi akademski naziv mogu koristiti i bez izdavanja potvrde ili diplome. (3) Doktorati znanosti stečeni prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona istovrsni su s doktoratima znanosti stečenim prema ovome Zakonu, te osobe koje su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat znanosti stekle prema ovome Zakonu. (4) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu, sukladno općem aktu sveučilišta, steći doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (5) Visoko učilište može, ako je to predviđeno njegovim općim aktom, osobama koje su upisale poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ali taj studij nisu dovršili, omogućiti na njihov zahtjev da, uz ispunjavanje određenih uvjeta (polaganje ispita, izvršavanje drugih obveza), studij završe izradom doktorske disertacije i time steknu doktorat znanosti. U svezi otvorenog savjetovanja o Pravilniku, mislim da bi članak 11. stavci 1. i 2. trebali određenije propisati pravo osoba sa zvanjem ing. i dipl.ing., te ostalih struka koje imaju pravo obavljati poslove po članku 12., 13. i 14. Bolonjski sustav je uveden prije 10 godina, prvi školovani sveučilišni prvostupnici (baccalaureus) inženjeri su stekli zvanja prije 7 godina, što znači da je vrlo velik broj osoba sa zvanjem ing. ili dipl.ing. Članak 11. stavak 1. navodi "...odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke ..", što podrazumjeva ranije stečena zvanja, ali mislim da bi trebalo navesti ta zvanja " ...stekla odgovarajući stupanj obrazovanja (dipl.ing.) odgovarajuće struke ...". Članak 11. stavak 2. isto za zvanje ing. Stavak 2. ne navodi posebno " .. ranije stečena zvanja", pa bi možda to trebalo navesti kao općenit uvjet. Molim da se ovo podrobnije prouči. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, navodi pravo o istovjetnosti i pravo na potvrdu o istovjetosti ranije stečenog zvanja sa sadašnjim akademskim zvanjem, ali mislim da bi Pravilnik morao navesti točno nazive ranije stečenih zvanja. Moguće je ta zvanja (koja se više ne stiču) navesti u prijelaznim i završnim odredbama. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 105. od 28. srpnja 2004.) Članak 45. Članak 120. mijenja se i glasi: (1) Sveučilišni i stručni studiji prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izjednačeni su s odgovarajućim sveučilišnim diplomskim odnosno stručnim studijima prema ovome Zakonu, a osobe koje su ih završile imaju ista prava koja imaju osobe koje završe odgovarajući studij prema ovome Zakonu, uključivši i pravo na akademski ili stručni naziv iz članka 72. i 73. ovoga Zakona. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu tražiti od visokog učilišta na kojemu su stekle akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predviđenim općim aktom visokog učilišta izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71.–74. ovoga Zakona, te nakon što dobiju takvu ispravu mogu koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko učilište na kojemu je stečen akademski naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odredit će visoko učilište koje će odlučiti o zahtjevu. Ako je visoko učilište općim aktom utvrdilo da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članaka 71.–74., osobe iz stavka 1. ovoga članka novi akademski naziv mogu koristiti i bez izdavanja potvrde ili diplome. (3) Doktorati znanosti stečeni prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona istovrsni su s doktoratima znanosti stečenim prema ovome Zakonu, te osobe koje su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat znanosti stekle prema ovome Zakonu. (4) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu, sukladno općem aktu sveučilišta, steći doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (5) Visoko učilište može, ako je to predviđeno njegovim općim aktom, osobama koje su upisale poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ali taj studij nisu dovršili, omogućiti na njihov zahtjev da, uz ispunjavanje određenih uvjeta (polaganje ispita, izvršavanje drugih obveza), studij završe izradom doktorske disertacije i time steknu doktorat znanosti. U svezi otvorenog savjetovanja o Pravilniku, mislim da bi članak 11. stavci 1. i 2. trebali određenije propisati pravo osoba sa zvanjem ing. i dipl.ing., te ostalih struka koje imaju pravo obavljati poslove po članku 12., 13. i 14. Bolonjski sustav je uveden prije 10 godina, prvi školovani sveučilišni prvostupnici (baccalaureus) inženjeri su stekli zvanja prije 7 godina, što znači da je vrlo velik broj osoba sa zvanjem ing. ili dipl.ing. Članak 11. stavak 1. navodi "...odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke ..", što podrazumjeva ranije stečena zvanja, ali mislim da bi trebalo navesti ta zvanja " ...stekla odgovarajući stupanj obrazovanja (dipl.ing.) odgovarajuće struke ...". Članak 11. stavak 2. isto za zvanje ing. Stavak 2. ne navodi posebno " .. ranije stečena zvanja", pa bi možda to trebalo navesti kao općenit uvjet. Molim da se ovo podrobnije prouči. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, navodi pravo o istovjetnosti i pravo na potvrdu o istovjetosti ranije stečenog zvanja sa sadašnjim akademskim zvanjem, ali mislim da bi Pravilnik morao navesti točno nazive ranije stečenih zvanja. Moguće je ta zvanja (koja se više ne stiču) navesti u prijelaznim i završnim odredbama. Nije prihvaćen Izjednačavanje akademskih i stručnih naziva uređeno je posebnim propisom.
12 Slavko Marinič, d.i.a. II. ISPITNI PROGRAM, Članak 5. Tko sve polaže dio upravnog postupanja i uredskog poslovanja? Voditelji građenja, radova, projektanti, urbanisti ne bi morali poznavati predmetnu tematiku. Osim toga u Zakonima ili drugim propisima nema odredbi tko može voditi postupke izdavanja akata o građenju pa se pojavljuje problem da osobe pravne struke vode postupke iako nisu upoznati s tehničkom regulativom, a i stručni ispit nisu u mogućnosti polagati. Struka se omalovažava i obezvređuje. Nije prihvaćen Osobe koje obavljaju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje moraju biti upoznate s postupcima koji se vode u upravnim tijelima vezano za gradnju. Uvjeti za obavljanje poslova izdavanja akata iz djelokruga prostornog uređenja i gradnje utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem redu upravnog tijela.
13 Grad Vukovar PRAVILNIK O STRUČNOM ISPITU OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA Poštovani, 1. Što je s osobama koje imaju položen stručni ispit za obavljanje poslova prostornog uređenja i graditeljstva u strukovnom području arhitekture ili graditeljstva za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja i gradnje? 2. Za obavljanje kojih poslova je prijavljuje službenik na polaganje stručnog ispita koji radi u tijelima jedinice lokalne samouprave u strukovnom području građevinarstva? Primljeno na znanje 1. Stručni ispit za položen za obavljanje poslova prostornog uređenja i graditeljstva za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja i gradnje priznaje se kao stručni ispit položen prema odredbama ovoga Pravilnika za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja i gradnje. 2. Pravilnik ne propisuje obvezu već mogućnost polaganja stručnog ispita za osobe koje rade u tijelima jedinice lokalne samouprave u strukovnom području građevinarstva i to za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja i gradnje.