Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marija Kordić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj 70/19), izmijenjene su odredbe kojima se utvrđuje naziv, obveza, način polaganja, sadržaj i rokovi polaganja dosadašnjeg državnog stručnog ispita. Dana 1. studenog 2022. godine stupa na snagu Pravilnik o polaganju državnog ispita te se od tog dana više Ispit ne polaže iz posebnog dijela koji se odnosi na upravna područja za koja nije nadležno ministarstvo pravosuđa i uprave. Člankom 57. Zakona državni ispit polaže se za I. ili II. razinu, ovisno o stupnju obrazovanja koji je uvjet za raspored na radno mjesto. Državni ispit I. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završena srednja škola. Državni ispit II. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno završen preddiplomski sveučilišni ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine. Uspostavom državnog ispita otklonjeni su nedostaci i neučinkovitost sadašnjeg načina polaganja državnog stručnog ispita prvenstveno u odnosu na preklapanja u programima; ispita za zvanje, stjecanje ovlaštenja, posebnog dijela Ispita, vježbeničkih i prilagodbenih programa, a posebno višestruke provjere osposobljenosti službenika za samostalno obavljanje poslova radnog mjesta. Slijedom navedenog svako državno tijelo je nadležno za osposobljavanje službenika za samostalno obavljanje poslova određenog radnog mjesta u određenom upravnom području. Stupanjem na snagu Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18 i 117/21) pretežiti dio inspekcijskih poslova je u djelokrugu Državnog inspektorata (tržišna inspekcija, sanitarna inspekcija, veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija, lovna inspekcija, šumarska inspekcija, fitosanitarna inspekcija, turistička inspekcija, rudarska inspekcija, inspekcija opreme pod tlakom, energetska inspekcija, inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama, inspekcija rada, građevinska inspekcija, inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite prirode i vodopravna inspekcija). Slijedom toga je potrebno žurno uskladiti Zakon o Državnom inspektoratu u odnosu na propisane uvjete za obavljanje određenih inspekcija na način da se propiše uvjet položen državni ispit i stručni ispit za inspektora. Nadalje je potrebno utvrditi rok polaganja i iznimke od polaganja stručnog ispita te donošenje provedbenog propisa kojim će se urediti postupak, način polaganja i Program polaganja stručnog ispita. U odnosu na rok polaganja stručnog ispita isti je potrebno odrediti nakon polaganja državnog ispita (npr. najkasnije u roku od šest mjeseci od dana polaganja državnog ispita), odnosno za državnog službenika sa položenim državnim ispitom koji se raspoređuje ili premješta na radno mjesto inspektora, rok polaganja stručnog ispita se utvrđuje od dana rasporeda (npr. u roku od šest mjeseci od dana rasporeda). U odnosu na iznimke od polaganja stručnog ispita potrebno je za osobe koje imaju položen državni stručni ispit za pojedine inspekcijske poslove, propisati da nemaju obvezu polaganja stručnog ispita ukoliko obavljaju iste inspekcijske poslove Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU Dosadašnje iskustvo rada Državnog inspektorata pokazuje da se selektivno pristupa radu po službenoj dužnosti. Primeri koji to pokazuju su postupanja građevinske inspekcije koja deluje reaktivno, po pritužbama i prijavama građana, te selektivno pri postupanju po dobijenim prijavama i primeni propisa. Kao primer navodim višestambenu zgradu u centru Grada Zagreba, koja ima oznaku da se radi o zaštićenoj kulturnoj celini (ne pojedinačno zaštićenoj zgradi). Inspektor Građevinske inspekcije je po prijavi građana više puta izlazila na teren da bi u svom postupanju izdao rešenje isključivo protiv jednog od stanara, onog koji je prijavljen, zbog konstatovanih promena na jednom od šest pročelja zgrade. Iako su sva pročelja sa preinakama (zatvarani balkoni, promenjeni gabariti stolarije ali i izmenjeni materijali koji nisu u originalnim nacrtima) građevinski inspektor nije postupio po službenoj dužnosti - što je i njegova obaveza, već je samo izdao rešenje za prijavljenog pojedinca ali ne i za ostale koji su imali nedozvoljene promene. Građevinski inspektor nije obavio svoju zakonsku obavezu i konstatovao, popisao, sva pročelja sa svim vidljivim preinakama, odnosno jednako postupio prema svim suvlasnicima koji su u potencijalnom prekršaju, već je svoj rad ograničio samo na prijavljenog stanara (izašao je na teren i postupio je samo po dobijenoj prijavi). Upravo ovaj primer, koji je iz prakse, pokazuje manjkavosti u radu Građevinske inspekcije, izaziva sumnju u netransparentan, selektivan ali i potencijalno diskriminirajući način rada jer se tumačenje propisa sprovodi nejednako na sve građane a suprotno ustavnim vrednostima. S tim u vezi svako buduće postupanje Građevinske inspekcije, koje ne bude bilo jednako u primeni propisa po sve, biće predmet rada prijava i kod Pučke pravobraniteljice jer postoji opravdana sumnja o primeni načela nepovoljnijeg postupanja po građane od strane građevinskih inspektora - diskriminacije po nekoj od osnova a tada je teret dokazivanja na onome ko je prijavljen za diskriminatorno postupanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.