Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivona Mendeš Levak  , Članak 1. Predlažem pisanje postojećih i predloženih novih brojeva članaka tako da slijede uobičajeni redoslijed (1, 2, 3, 4...), umjesto uvođenja brojeva kao što su npr. 21.a ili 34.a i potpunog brisanja nekih brojeva članaka. Ovo bi omogućilo naknadnu objavu pročišćenog teksta Zakona i lakše snalaženje svim građanima. Nije prihvaćen Nacrt prijedloga Zakona napisan je u skladu sa dobrom nomotehničkom praksom, uz primjenu uputa dobivenih od strane Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva pravosuđa i uprave.
2 Vesna Filipović  , Članak 1. Budući da su u Članku 13. uneseni akcijski planovi kao kratkoročni akti strateškog planiranja, predlažem da se i u članku 1. stavku 2. akti strateškog planiranja prošire za akcijske planove. Prihvaćen U članku 1., stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona popisu akata strateškog planiranja dodani su i akcijski planovi
3 Ivona Mendeš Levak  ,    Članak 6. Nije u potpunosti logično da jednu vrstu kratkoročnog akta (provedbeni program) donosi izvršno tijelo, a drugu (akcijski plan) predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, i u jednom i u drugom slučaju se radi o operacionalizaciji istog srednjoročnog strateškog akta (plana razvoja) u kratkoročnom razdoblju od 4 (PP) odnosno 3 (AP) godine. Naime, riječ je o gotovo istim aktima, samo na različitim razinama. Smatram da bi akcijski plan na lokalnoj i područnoj razini trebao biti obvezan samo u slučaju da se plan razvoja donosi za 2 ili više jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Naime, tada izvršno tijelo uključenih jedinica svako za sebe usvajala samostalne PP-ove, temeljem zajedničkog AP-a usvojenog na skupštinama/vijećima jedinica koje donose zajednički plan razvoja. U slučaju da plan razvoja donosi samo jedna jedinica za svoje područje, nije jasna potreba za dvostrukom, odnosno paralelnom operacionalizacijom kroz akcijski plan, s jedne, i provedbeni program, s druge strane. Prihvaćen Mijenja se članak 11. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem na način da se briše obaveza izrade akcijskih planova za planove razvoja JLP(R)S-a. Naime, nadležnost za provedbu planova razvoja JLP(R)S-a je na izvršnom tijelu JLP(R)S-a koje je, sukladno Zakonu, obvezno izraditi i provedbeni program JLP(R)S-a. Obveza je izvršnog tijela da mjere definirane u planu razvoja preuzme u provedbeni program JLP(R)S-a. Sadržajni obuhvat provedbenog programa obuhvaća sve elemente akcijskog plana, uz neke dodatne zahtjeve. Na ovaj način se, bez nametanja dodatnog administrativnog tereta JLP(R)S-ovima, osigurava preuzimanje mjera i njihovo povezivanje sa proračunom JLP(R)S-a kroz provedbeni program.
4 RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREB ZA KOORDINACIJU I POTICANJE REGIONALNOG RAZVOJA  ,    Članak 6. Razvojna agencija Zagreb za koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja: Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: prijedlog Zakona) predlaže se izmjena članka 13. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/2017, u daljnjem tekstu: Zakon) na način da se u st. 1. pod taksativno navedene kratkoročne akte strateškog planiranja dodaju akcijski planovi za provedbu nacionalnih planova i akcijski planovi za provedbu planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 13. Zakona propisuje da Akcijske planove za provedbu nacionalnih planova donosi Vlada, dakle izvršno tijelo dok akcijske planove za provedbu planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donose predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle predstavničko tijelo. Slijedom navedenog, razvidno je da u stavku 2. i 4. članka 13. postoji neusklađenost u propisanoj nadležnosti o donošenju kratkoročnih akata strateškog planiranja točnije akcijskih planova za provedbu iako se radi o istim aktima samo na različitim razinama. Na nacionalnoj akcijski plan donosi izvršno tijelo dok ga na regionalnoj razini donosi predstavničko tijelo. Osim toga, članak 13. stavak 3. Zakona, među ostalim, propisuje da provedbeni program jedinice lokalne i područne samouprave donosi izvršno tijelo JLP(R)S. Naime, kako akcijski plan nije sastavni dio Plana razvoja te se na njega ne odnosi odredba članka 12. stavka 3. Zakona koja propisuje da plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave donosi županijska skupština, a plan razvoja jedinice lokalne samouprave Gradska skupština Grada Zagreba, gradsko odnosno općinsko vijeće predlažemo da se u članku 6. Prijedloga Zakona u izmjenama članka 13. stavak 4. briše, a stavak 3. mijenja i glasi: „(3) Provedbeni program tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik tijela državne uprave, a provedbeni program jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i akcijske planove za provedbu planova razvoja iz stavka 1. ovoga članka donosi izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave .“ Mišljenja smo da se radi o dokumentu provedbene prirode koji operacionalizira provedbu mjera razvojne strategije te samim time da ni ne postoji obveza Gradske skupštine Grada Zagreba da usvaja Akcijski plan. Navedeno potvrđuju i Upute za izradu planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije iz svibnja 2020. godine u kojima je propisano da se mjere definirane akcijskim planom obvezno preuzimaju i razrađuju u provedbenim programima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje donose čelnici 120 dana od stupanja na dužnost. Dakle, i akcijski plan kao i provedbeni program predstavljaju provedbene kratkoročne akte strateškog planiranja, koji nisu sastavni dio plana razvoja, već predstavljaju zasebni dokument te stoga donošenje oba ta dokumenta trebalo bi biti u nadležnosti izvršne vlasti, a ne samo donošenje provedbenog programa kako je to predloženo Prijedlogom Zakona. Slijedom navedenog, predlažemo da se uzme u obzir činjenica da su planovi razvoja i akcijski planovi dva različita dokumenta te ih, iako se vežu jedan na drugi te predstavljaju jednu logičnu cjelinu, ne bi trebalo donositi isto tijelo. Prihvaćen Mijenja se članak 11. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem na način da se briše obaveza izrade akcijskih planova za planove razvoja JLP(R)S-a. Naime, nadležnost za provedbu planova razvoja JLP(R)S-a je na izvršnom tijelu JLP(R)S-a koje je, sukladno Zakonu, obvezno izraditi i provedbeni program JLP(R)S-a. Obveza je izvršnog tijela da mjere definirane u planu razvoja preuzme u provedbeni program JLP(R)S-a. Sadržajni obuhvat provedbenog programa obuhvaća sve elemente akcijskog plana, uz neke dodatne zahtjeve. Na ovaj način se, bez nametanja dodatnog administrativnog tereta JLP(R)S-ovima, osigurava preuzimanje mjera i njihovo povezivanje sa proračunom JLP(R)S-a kroz provedbeni program.
5 Vesna Filipović  ,    Članak 6. Može li se u Zakon pod kratkoročni akti strateškog planiranja unijeti sektorski programi koji bi bili na lokalnoj odnosno regionalnoj razini? Ti akti bi se odnosili na sektorska područja koja bi pratila programe ministarstva (program razvoja turizma, program razvoja gospodarstva, program unapređenje zdravstva i sličnoj, ali na lokalnoj razini/ odnosno regionalnoj razini? Nije prihvaćen Obzirom da programi navedeni u komentaru (Program razvoja turizma, Program razvoja gospodarstva, Program unaprjeđenja zdravstva) nisu akti strateškog planiranja u smislu ovog Zakona, ne postoji osnova za uvrštenje predloženih kratkoročnih akata strateškog planiranja regionalne i lokalne razine koji bi pratili prethodno navedene programe u ovaj Zakon.
6 Ivona Mendeš Levak  ,    Članak 11. Iz predloženog stavka 3. ovoga članka proizlazi da će se obveza donošenja akcijskih planova odnosi isključivo na nove srednjoročne akte strateškog planiranja, ne na već donesene/usvojene. Hoće li se odnositi i na eventualne izmjene i dopune već donesenih akata? Primljeno na znanje Članku 29. Nacrta prijedloga Zakona dodan je stavak 2. koji glasi: „(2) Prve akcijske planove za nacionalne planove koji su doneseni prije stupanja na snagu ovoga Zakona i koji nemaju pripadajući akcijski plan tijela državne uprave dužna su donijeti u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona“. U skladu sa odredbama članka 11. Nacrta prijedloga Zakona i izmijenjeni i dopunjeni akcijski plan također se donosi zajedno sa izmijenjenim i dopunjenim nacionalnim planom za koji je pripremljen.
7 RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREB ZA KOORDINACIJU I POTICANJE REGIONALNOG RAZVOJA  ,    Članak 11. Razvojna agencija Zagreb za koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja: Glede samog roka donošenja obzirom da u ovom trenutku postoje usvojeni planovi razvoja bez akcijskih planova (budući da će donošenje akcijskih planova postati obvezno tek usvajanjem ovog prijedloga Zakona) a postoje i planovi razvoja koji su još u tijeku izrade, predlažemo da se i za prvi akcijski plan odredi rok za izradu od usvajanja plana razvoja kako bi time odredba bila primjenjiva na sve planove razvoja. U Priručniku o strateškom planiranju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije iz svibnja 2020. godine propisano je da se nacrt akcijskog plana, priprema i podnosi predstavničkom tijelu JLP(R)S, zajedno s prijedlogom plana razvoja JLP(R)S ili najkasnije 60 dana od dana donošenja plana razvoja JLP(R)S. Rok naveden u Priručniku u koliziji je s rokom koji se spominje u prijedlogu Zakona. Naime, čl. 21. a st. 3. koji se člankom 11. prijedloga Zakona predlaže dodati iza članka 21. propisuje da se prvi akcijski plan donosi zajedno sa srednjoročnim aktom strateškog planiranja, a svi daljnji planovi donose se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka važenja prethodnog akcijskog plana. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno predlažemo da se za donošenje prvog akcijskog plana propiše rok najkasnije 60 dana od donošenja plana razvoja kako je to već propisano Priručnikom. Slijedom navedenog, predlažemo da se dio članka 11. Prijedloga Zakona, koji se odnosi na članak 21.a stavak 3. Zakona, mijenja te dopuni sa stavkom 4. i 5. na način da glasi: „(3) Prvi akcijski plan donosi se u roku od 60 dana od dana usvajanja plana razvoja. Svi daljnji akcijski planovi donose se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka važenja prethodnog akcijskog plana. (4) Iznimno, članak 21.a stavak 3. ne odnosi se na planove razvoja koji su usvojeni prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. (5) Prvi akcijski plan za planove razvoja iz stavka 4. ovog članka donosi se u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.“ Nije prihvaćen Mijenja se članak 11. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske na način da se briše obaveza izrade akcijskih planova za planove razvoja JLP(R)S-a.
8 Marija Zorić  ,     Članak 17. Ovdje je potrebno izmjeniti i naslov članka ("središnjem tijelu državne uprave") Nije prihvaćen Navedeno je već propisano člankom 30. koji glasi: „U cijelom tekstu Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (,,Narodne novine”, broj 123/17) riječi: ,,središnje tijelo državne uprave” u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: ,,tijelo državne uprave” u odgovarajućem broju i padežu”.
9 Ivona Mendeš Levak  ,    Članak 22. Prema obrazloženju uz članak 23. "ovim člankom iz Zakona (...) brišu se odredbe o informacijskom sustavu, koji je dostupan kroz upravljačku ploču za praćenje učinaka javnih politika i obuhvaćen novim člankom 43a. ovoga Zakona. Članak 43a. uzima u obzir do sad odrađene aktivnosti u području strateškog planiranja te šire definira obuhvat pojma strateškog planiranja u cilju podrške provedbi javnih politika." Međutim, u predloženom novom članku 43.a nigdje se ne spominje "upravljačka ploča za praćenje učinaka javnih politika" nego "informacijski sustav" u zadnjoj točki. S obzirom da se brišu svi članci i stavci koji su se ticali informacijskog sustava, možda bi se i ovdje radi jasnoće trebao koristiti novi naziv. Nije prihvaćen Upravljačka ploča za praćenje učinaka javnih politika je dio informacijskog sustava MRRFEU te će se putem nje sa javnošću komunicirati prikupljeni podaci o učincima provedbe javnih politika, poput, primjerice, napretka u dostizanju ciljanih vrijednosti pokazatelja uspješnosti definiranih u aktima strateškog planiranja
10 Marija Zorić  ,   Članak 25. Ako se brišu odredbe u vezi registra projekta možda bi trebalo izmjeniti naslov i tekst članka 53. (npr. stavak 3.)? Nije prihvaćen Skrećemo pozornost na činjenicu da se, u skladu sa dobrom nomotehničkom praksom, prijelazne i završne odredbe u pravilu ne mijenjaju, a naročito ne u slučaju kada je rok za njihovu provedbu protekao ili su odredbe koje se mijenjaju konzumirane.
11 Ivona Mendeš Levak  ,   Članak 26. Predlažem da se uz "izvješće o provedbi i rezultatima vrednovanja" u stavke 1. i 2. ovoga članka uvrsti i formulacija "te drugi relevantni podaci i analize". Naime, u tijeku provedbe dugoročnih i kratkoročnih strateških planova moguće je i izgledno da će se raditi različite analize, procjene, izvješća i slično. Smatram da bi i takvi dokumenti trebali biti dostupni zainteresiranoj javnosti i svim građanima. Osim toga, predlažem da svi objavljeni dokumenti, osim u pdf-u ili nekom drugom zaštićenom obliku, budu dostupni i u strojno čitljivom formatu te smatram da bi se navedena obaveza trebala uvrstiti u predloženu izmjenu članka, kako se bi zainteresiranoj javnosti osigurala mogućnost ponovne uporabe otvorenih podataka. Navedeno je u skladu s Direktivom Europskog Parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kao i s postojećom i planiranom Politikom otvorenih podataka Vlade Republike Hrvatske, osobito jer je riječ o temeljnim strateškim dokumentima na nacionalnoj i lokalnoj/područnoj razini. Primljeno na znanje Pravilnikom o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave biti će definirana obveza objave izvješća o napretku provedbe akata strateškog planiranja i u strojno čitljivom formatu. Sve upute Koordinacijskog tijela za izradu akata strateškog planiranja sadrže i obrazac u MS Excel formatu koji olakšava i strojno čitanje, u skladu sa Direktivom Europskog Parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kao i s postojećom i planiranom Politikom otvorenih podataka Vlade Republike Hrvatske.
12 Ivona Mendeš Levak  ,    Članak 28. Prema navedenom, nedostaje rok za donošenje pravilnika spomenutog u članku 18. st. 2. nacrta ovog Zakona, vezanog uz izobrazbu u području strateškog planiranja i upravljanja razvojem. Prihvaćen Izmjenom članka 28. stavak 3. ovoga Zakona propisan je rok za donošenje pravilnika iz članka 18. stavak 2.