Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Plana razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2022. – 2028.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Vedran Žadanj | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ | U cijelosti vrlo kvalitetno, moderno i inspirativno napravljen plan razvoja istraživačke infrastrukture! Nadam se kako će zaživjeti u realnom i brzom vremenskom intervalu, jer su promjene u tom području znatne, značajne i doslovno svakodnevne. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Hvala na sudjelovanju. |
| 2 | Vedran Lakovic | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Poštovani, PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ 2022. - 2028., vrlo je detaljan i moderno zamišljen. Strateške i drastične promjene su bitne na području zdravstva. Srdačan pozdrav. Vedran Laković | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Hvala na sudjelovanju. |
| 3 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | 3Pregled hrvatske istraživačke infrastrukture, 3.3Energija i promet | Pozdravljamo vrlo kvalitetno osmišljen Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2022. - 2028. Također, smatramo kako su definirane prioritetne aktivnosti izrazito bitne, ne samo u kontekstu Republike Hrvatske već i Europske unije. Ipak, smatramo kako bi se u prioritetne aktivnosti morale dodati aktivnosti koje su vezane uz unaprjeđenje sigurnosti prometa, kao i daljnjeg razvoja inteligentnih prometnih sustava. Naime, u strateškim planovima i prometnoj politici Europske unije, ali i Republike Hrvatske, uz održivost i prijelaz na ekološki prihvatljiva prometna rješenja, značajan naglasak stavljen je na sigurnost prometa i daljnji razvoj inteligentnih prometnih sustava. Uz to Republika Hrvatska je po stanju sigurnosti cestovnog prometa među lošijim zemljama Europske unije, a značajno poboljšanje je moguće uz provođenje sustavnih istraživanja i razvoj inovacija u tom području. Upravo iz navedenog razloga, smatramo kako bi navedene aktivnosti morale biti jasno naglašene u listi prioritetnih aktivnosti u sklopu Plana razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2022. - 2028. Republika Hrvatska zasigurno ima kapaciteta i potrebne znanstvene i stručne kadrove za razvoj istraživačke infrastrukture koja bi uspješno odgovorila na sve izazove vezane uz gore navedene aktivnosti. | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 4 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | 3Pregled hrvatske istraživačke infrastrukture, 3.3Energija i promet | • promicati razvoj pametnih i čistih energetskih rješenja • promicati razvoj ekološki prihvatljivih INTELIGENTNIH i digitaliziranih prometnih rješenja • poticati unaprjeđenje sigurnosti prometa • poticati razvoj inteligentnih prometnih sustava • jasno pridonijeti smanjenju Hrvatske ovisnosti o uvozu energije • poticati cjelovitu obnovu zgrada koja će osim energetskog aspekta obuhvaćati i protupožarnu te seizmološku zaštitu • omogućiti razvoj pametnih i održivih gradova | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 5 | Nedjeljko Perić | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Komentar_ Istraživačka infastruktura Svoj komentar počinjem oslanjajući se na pojedine dijelove Plana razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2022. – 2028 ( dalje Plan) te citiram: (str. 5) „Ekosustavi istraživačke infrastrukture su uglavnom nedovoljno razvijeni, a povezanost s industrijom vrlo niska što se odražava i na djelovanje pojedinih istraživačkih infrastruktura. Strateški pristup planiranju i ulaganju u istraživačke infrastrukture i ulaganjima potiče učinkovitost sustava istraživanja i razvoja. Budući da se većina istraživačke infrastrukture financira iz EU izvora, ključno je da se raspoloživa sredstva koriste strateški, odnosno u skladu s definiranim prioritetima, na temelju sveobuhvatne i transparentne procjene, uz maksimizaciju koristi za hrvatsko gospodarstvo i društvo“. (str.7) „Hrvatski znanstveni i inovacijski sustav još uvijek je vrlo fragmentiran . Fragmentacija, u kombinaciji s nedovoljnom razinom ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, otežava dosezanje znanstvene izvrsnosti, stvaranje visokokvalitetnih istraživačkih rezultata te posljedično ograničava produktivnost cjelokupnog sustava. U prisutnosti negativnih demografskih trendova i odljeva stanovništva, Hrvatska treba poboljšati uvjete za istraživače ne samo u pogledu plaća i perspektiva za karijeru, već i osigurati kvalitetnu istraživačku infrastrukturu za rad istraživača. Ulaganja u istraživačku infrastrukturu potrebno je usmjeriti u projekte koji doprinose smanjenju jaza u hrvatskom znanstvenom i inovacijskom sustavu . Raspoloživa sredstva namijenjena razvoju istraživačkih infrastruktura su ograničena, što naglašava potrebu davanja prioriteta projektima koji najbolje doprinose uspješnoj provedbi nacionalnih strategija i postižu najveći socio-ekonomski učinak. Štoviše, određivanje prioriteta ulaganja omogućuje razvoj predvidljivog i stabilnog okruženja za buduća ulaganja te omogućuje organizacijama znanstvenim istraživačkim infrastrukturama da učinkovitije planiraju svoj razvoj“. … „Također, prioriteti razvoja istraživačke infrastrukture se odražavaju i nadovezuju na relevantne ciljeve i prioritete postavljene u glavnim nacionalnim strategijama i razvojnim planovima, prvenstveno u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. (NRS), Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO), Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (OPKK) i Strategiji pametne specijalizacije 2021.-2029. (S3). Planom istraživačke infrastrukture obuhvatit će se i ulaganja u tehnološku infrastrukturu, definiranu prijedlogom novog Okvira Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije, odnosno Radnim dokumentom službi Komisije „Tehnološke infrastrukture. Kao i u slučaju istraživačke infrastrukture, aktivnosti tehnološke infrastrukture su pretežno ne-ekonomske prirode sa snažnim fokusom na učinkovitu suradnju između znanosti i gospodarstva i transfer tehnologije kako bi se odgovorilo na potrebe industrije u industrijskom istraživanju i eksperimentalnom razvoju novih tehnologija, proizvoda i usluga. Tehnološka infrastruktura omogućit će gospodarstvu, posebice malim i srednjim poduzećima, pristup vještinama, znanju i objektima ključnim za identificiranje i razvoj tehnologija koje su im potrebne, a ujedno i nedostupne kroz ograničene vlastite resurse, čime će se smanjiti rizik njihovog ulaganja u istraživanje i razvoj. Uvođenjem koncepta tehnološke infrastrukture promovirat će se i osnivanje i rad neprofitnih znanstveno-tehnologijskih organizacija za primijenjeno istraživanje kao vlasnika i/ili upravljača tehnološkom infrastrukturom. Kako bi ispunile svrhu provedbe primijenjenih istraživanja, uglavnom u suradnji s javnim i privatnim partnerima, osim tehnološke infrastrukture, znanstveno-tehnologijske organizacije osigurat će visokokvalificirano istraživačko i tehnološko znanje te stručnost s mogućnostima tehnološkog predviđanja. Predviđa se javno kompetitivno financiranje znanstveno-tehnoloških organizacija uz značajnu ulogu financiranja od strane privatnog sektora. Osnivači i suvlasnici znanstveno-tehnologijskih organizacija mogu biti Republika Hrvatska, znanstvene organizacije, tijela lokalne ili državne uprave i industrijski partneri uz uvjet da nemaju prvenstvo pristupa rezultatima istraživanja. Ovim planom odabrana su područja koja će u najboljoj mjeri biti usklađena s gore navedenim politikama i strategijama te staviti dodatan naglasak na područja u kojima je hrvatska znanstvena zajednica već snažna.“ (str. 31): „4. Vizija razvoja istraživačkih infrastruktura u Hrvatskoj …. …. Razvoj istraživačke infrastrukture uključit će ulaganja u javnu tehnološku i inovacijsku infrastrukturu te podršku znanstveno-tehnologijskim organizacijama čime će se stvoriti snažne i trajne veze između znanosti i poslovnog sektora i industrije u ključnim S3 područjima te omogućiti tranzicija prema održivom, digitalnom i otpornom gospodarstvu i društvu.“ …. Svi navedeni izvadci iz Plana (kao i Plan u cjelini) temelje se na ispravnom pogledu, ispravnoj namjeri, a vjerujem i na ispravnom djelovanju u provedbi. Posebno bih ukazao na ulogu primijenjenog istraživanja i razvoja tehnologija kao podloge za razvoj inovativnih proizvoda i usluga za što je potrebno izgraditi odgovarajuće tehnološke (razvojne) infrastrukture te ustanoviti i unaprjeđivati Znanstveno-tehnologijske organizacije (Research and Technology Organisations, RTOs) kao etablirane organizacijske oblike za funkcioniranje nacionalnog inovacijskog sustava i za razvoj nacionalnih ekonomija. Takav oblik organizacija razvijen je i afirmiran u većini europskih (i svjetskih) zemalja prilagođenih potrebama nacionalnih gospodarstava. One predstavljaju svojevrsni interface između akademske/istraživačke zajednice i gospodarstva s važnom ulogom u provedbi strategije pametne specijalizacije (Smart Specialisation Strategy, S3). Kao takve, predstavljaju ključnu kariku u vrijednosnom lancu: znanstvena istraživanja – primijenjena istraživanja/inovacije – proizvodnja i komercijalizacija. Više je uloga i misija RTO-a, a jedna od najbitnijih je provedba primijenjenog istraživanja i razvoja tehnologija kao podloge za kreiranje inovativnih proizvoda/usluga. Posebice je važna uloga RTO-a u razvojnoj podršci malim i srednjim poduzećima koji većinom nemaju razvojne kapacitete i infrastrukturu. To podrazumijeva da RTO-i posjeduju ključnu tehnološko-razvojnu infrastrukturu (razvojne laboratorije) za razvoj tehnologija i njihov transfer u pojedine gospodarske sektore. Posebnost je većine RTO-a da razvijaju „tehnologije opće namjene“ (general purpose technologies) koje imaju obilježja „platformskih - horizontalnih tehnologija“ i koje su primjenjive u više sektora. Primjeri takvi tehnologija su računalne i elektrotehničke tehnologije. Ove sveprisutne tehnologije u stalnom su procesu inkrementalnog poboljšavanja u smislu performansi, komfornog korištenja i cijene koštanja. U takve tehnologije spadaju i tehnologije umjetne inteligencije i srodne suvremene tehnologije. Treba naglasiti da iza RTO institucija u EU čvrsto stoje države sa svojom opredijeljenošću za svekoliku podršku i poticanje tehnološkog razvoja i inovacija. Pri osnivanju RTO-a ključna je uloga države kao investitora/ulagača: država investira u fizičku i intelektualnu infrastrukturu koju individualni zaposlenici i poduzetnici ne bi mogli sami financirati zbog visokih fiksnih troškova te zbog rizika koji prati takva ulaganja. Dobar uvid u strukture i organizacije RTO-a daje Europska asocijacija RTO-a (European Assotiation of Research&Technology Organisations, EARTO, https://www.earto.eu/) u koju su učlanjeni RTO-i iz 32 zemlje. U današnje vrijeme RTO-i svoj su rad usmjerile na razvoj tehnologija koje prate 4. industrijsku revoluciju (i nadolazeću 5. industrijsku revoluciju) te digitalne i zelene transformacije. To su istodobno tehnologije kojima se štiti priroda i kojima se smanjuju klimatske promjene i postiže prilagodba klimatskim promjenama. U kontekstu razvoja gospodarstva u Hrvatskoj treba biti svjestan činjenica da je gospodarski položaj Hrvatske na niskoj razini, prvenstveno zbog relativno niske tehnološke razine, a što pokazuju izvješća relevantnih svjetskih institucija. Analize koje su proveli WEF (Global Competitiveness Index - GCI), Digitalization Economy and Society Index (DESI Index), European Investment Bank Investment Survey (EIBIS index), Global Entrepreneurship Monitor Report (GEM report) i International Institute for Management Development (IMD report) ) to jasno pokazuju. Primjerice, prema izvješćima IMD-a tijekom posljednjih pet godina (2017.-2021.), pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti kreće se između 59. i 61. mjesta, što znači da Hrvatska stagnira. U 2020. hrvatsko gospodarstvo bilo je na 59. od 64 zemlje. To se direktno manifestira i kroz izvoznu (robnu) konkurentnost. Izvozimo proizvode uglavnom niske tehnološke razine. Ako ne poduzmemo nešto u sferi politike tehnološkog razvoja, nećemo biti konkurentni niti ćemo moći konkurentno izvoziti. Dakle, potrebne su strukturne promjene i razumijevanje vrijednosnog lanca: znanstvena istraživanja – primijenjena istraživanja i razvoj tehnologija – proizvodnja i komercijalizacija. Stoga je od iznimne važnosti izgradnja „mosta“ između gospodarstva i akademske/istraživačke zajednice, a jedan od bitnih stupova „mosta“ su RTO-i. Istraživanja koja se provode na fakultetima i javnim znanstvenim institutima kroz projekte i u sklopu doktorskih disertacija u pravilu rezultiraju provjerom znanstveno-istraživačkih koncepata – Proof of Concept, PoC (u pravilu razina tehnološke spremnosti – Technology Redeness Level 3, TRL3) koji mogu imati takav potencijal da se kroz primijenjeno istraživanje i razvoj dođe do inovativnog proizvoda ili inovativne usluge (razine TRL7 i više). Pri tome treba imati u vidu da dobri znanstveni koncepti jako koreliraju s kvalitetom obrazovanja. Činjenica je da su naši fakulteti, kao i prestižna svjetska sveučilišta, usmjereni na obrazovne aktivnosti te znanstvena istraživanja koja rezultiraju provjerom koncepta i publiciranjem rezultata znanstvenih istraživanja. To je ključna i važna uloga (misija) fakulteta/sveučilišta. Naši fakulteti nemaju resursne mogućnosti provoditi aktivnosti iznad TRL3 (TRL4)! Time postaje upitna naša deklarirana želja „Transfer znanja i tehnologije sa sveučilišta/fakulteta u gospodarstvo“. U tehnološki razvijeni zemljama situacija je drugačija; u takvim zemljama postoje jake korporacije s vlastitim razvojnim centrima koji mogu preuzeti PoC i razviti (pred)proizvod za komercijalizaciju. Ili, takve zemlje imaju izgrađene RTO-e koji iz PoC-a stvore proizvod/uslugu. Kao što je poznato, našu industriju pretežito čine mala i srednja poduzeća (preko 99%), koja nemaju dovoljnih laboratorijsko-razvojnih kapaciteta i drugih resursa; njima trebaju rješenja tehnološke razine spremnosti TRL7 i naviše (funkcionalnost sustava u operativnim uvjetima). Praktički, naša industrijska poduzeća, s izuzetkom malog broja, trebaju predproizvode koje će prilagoditi u svojim proizvodnim procesima do finalnog proizvoda za komercijalizaciju na tržištu. Dakle, ostaje nepopunjen prostor TRL4 do TRL7 (razvoj, laboratorijska ispitivanja, integracija, dizajn, testiranja u simuliranom i relevantnom okruženju, demonstracija u operativnom okruženju). Taj se prostor kolokvijalno naziva „dolinom smrti“. S obzirom na tehnološku razinu našega gospodarstva i njegovu nezadovoljavajuću spregu s akademskom/istraživačkom zajednicom, imperativno se nameće zaključak da su Hrvatskoj potrebni RTO-i. Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT) je za sada prvi i jedini hrvatski RTO usmjeren na gospodarske sektore od vitalnog značaja: energetika, transportni sustavi, automatizacija potpomognuta robotikom, biomedicinsko inženjerstvo, tehnologije naprednih komponenata te ICT (vidi obavijest EARTO-a o prijemu ICENT-a u Asocijaciju): 25 / 05 / 2021 EARTO Network welcomes a new member: ICENT (Croatia) The EARTO network gladly welcomed a new member today: ICENT – Innovation Centre Nikola Tesla in Croatia. ICENT, established in 2015, is the leading constituent of the innovation ecosystem in Croatia for applied research and development in the field of engineering and related applications that guide Croatian society and economy towards competitiveness and sustainability with the strong support of ICT. Its principal activities and services are based on RD&I, prototyping and quality testing, business and strategic consulting, commercialisation of intellectual property, acceleration of technology start-up companies and training and certification. Its mission is to contribute to the growth of the economy based on high technologies, primarily in the sectors of power engineering, transport systems, automation and robotics, advanced components, biomedical engineering, and information and communication technology. More information about ICENT. Ovaj skup sektora proširen je kroz recentne projekte i sektorom poljoprivrede s naglaskom na digitalizaciju. Za preglednije razumijevanje dan je grafički prikaz uloge vrijednosnog lanca s tri karike: znanstvena istraživanja – primijenjena istraživanja i razvoj tehnologija – proizvodnja i komercijalizacije te položaj karika s obzirom na TRL-ove. Research and Technology Organisations (RTOs) i njihove uloge U sljedećoj tablici dan je prikaz triju kategorija infrastruktura (povezano s TRL-ovima) : istraživačke, tehnološke (razvojne) te predproizvodne demonstracijske infrastrukture (Izvor: OECD). Kao što je već naznačeno, za uspješnu provedbu primijenjenih istraživanja i razvoja tehnologija, kao podloga za kreiranje inovativnih proizvoda/usluga, nužna je odgovarajuća tehnološko (razvojna) infrastruktura. Istraživačke infrastrukture (II, TI) su komplementarne. II stvaraju nova znanstvena znanja (TRL1-TRL3) koja TI često koriste za rješavanje budućih potreba industrije (TRL4-TRL7). II i TI imaju neke sličnosti, kao što su: lokacijska rasprostranjenost, visoki investicijski i operativni troškovi potrebni tijekom cijelog njihovog životnog ciklusa. One također imaju neke važne razlike, uključujući njihovu ulogu u istraživačko-razvojno-inovacijskim ekosustavima (IR&I), kao i vrstu korisnika kojima se obraćaju i usluge koje pružaju. Važno je da kreatori politika uzmu u obzir njihove specifičnosti pri osmišljavaju politika koje će omogućiti iskorištavanje kapaciteta II-a i TI-a u punom potencijalu. Važno je naglasiti da TI: • igraju ključnu ulogu u olakšavanju prijenosa tehnologije s temeljnog istraživanja na tržište, omogućavajući razvoj, testiranje i validaciju rješenja u uvjetima bliskim stvarnom industrijskom okruženju • grade „mostove“ između disciplina kako bi svladali rastuću složenost tehnologije koja je potrebna za rješavanje društvenih i industrijskih izazova • objedinjuju sve resurse potrebne za ubrzanje tehnološkog razvoja i primjene, uključujući eksperimentalne platforme, kompetencije i kvalificirano osoblje, te pružaju širok raspon tehnoloških i netehnoloških usluga, posebno usmjerenih na mala i srednja poduzeća • rade s otvorenim inovativnim modelima, čime se osigurava povezanost između širokog spektra IR&I aktera, uključenih u IR&I ekosustav. Uglavnom ih vodi menadžment neprofitnih istraživačkih organizacija kao što su RTO-i i Tehnička sveučilišta, u suradnji s javnim i industrijskim partnerima (velikim i malim) • potiču ulaganja u IR&I od strane industrije, od kojih se većina ne bi dogodila da te tvrtke nemaju pristup tehnološkoj infrastrukturi. Takav pristup omogućuje dijeljenje, a time i znatno niže rizike i troškove ulaganja u IR&I za industriju, uz ubrzavanje implementacije novih rješenja. Ta ulaganja koriste se za pokrivanje operativnih troškova za vođenje TI-ova u okviru zajedničkih projekata IR&I Zaključno, tehnološka (razvojna) infrastruktura i RTO-i ključni su za podizanje razine tehnološke spremnosti našeg gospodarstva. U Planu to treba jače istaknuti te poduzeti učinkovite operativne mjere za investiranje u RTO-e i tehnološku infrastrukturu. Bez iskoraka u tom smjeru ne možemo očekivati razvoj konkurentnog gospodarstva. Otežavajuća je okolnost koja usporava definiranje i učinkovitu provedbu politika tehnološkog razvoja Hrvatske činjenica što je iznimno važan „resor tehnologije“ nevidljiv u strukturi državne uprave. To ima za posljedicu neadekvatan tretman tehnološke infrastrukture (nedovoljna ulaganja, neselekcionizam, partikularizmi,…) kao i neimanje adrese na koju se sadašnji hrvatski RTO i oni budući, koji bi se trebali osnovati, mogli obratiti. Prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić Ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo Unska 3, 10000 Zagreb Telefon: (01) 6129 855; 098 380 386 Telefaks: (01) 6129 809 E-mail: nedjeljko.peric@fer.hr; nedjeljko.peric@icent.hr Web: http://www.fer.hr/nedjeljko.peric; http://www.icent.hr/ | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. |
| 6 | MIRTA RUBČIĆ | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 2. Sadržaj izvješća | Ovo može biti okvirni sadržaj izvješća. Neki RI-jevi su vrlo specifični i sve stavke izvješća neće biti primjenjive. | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. |
| 7 | MIRTA RUBČIĆ | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 1. Metodologija za procjenu socioekonomskog učinka istraživačkih infrastruktura | Ovaj je komentar vezan uz tablicu "Indikatori za procjenu društvenog učinka istraživačkih infrastruktura", gdje se navodi kako će jedan od indikatora za procjenu biti broj zaposlenih. Ovdje treba istaknuti kako to nije nešto u čemu RI ili ustanova-baza RI-ja trenutno može biti neovisna. Potencijalni izvor financija za nova zaposlenja su ekonomske djelatnosti koje provodi RI, ali je trenutna situacija takva da su one u prvih 5 godina nakon provedbe projekta ograničene. Radna mjesta i otvaranje novih, prema tome, trenutno ovisi o MZO. | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. |
| 8 | MIRTA RUBČIĆ | 4Vizija razvoja istraživačkih infrastruktura u Hrvatskoj, 4.3Odabir međunarodnih znanstveno istraživačkih tijela za sudjelovanje | Ovaj je komentar vezan uz tablicu 4 i stavku 3. gdje se pod "Opis razine članstva" navodi "u pravilu ne financira MZO". S obzirom da iz ovoga proizlazi da MZO ipak može pod nekim uvjetima financirati članstvo, trebalo bi jasno navesti koji su to uvjeti pod kojima se članstvo može financirati. | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 9 | MIRTA RUBČIĆ | 4.2Odabir projekata istraživačkih infrastruktura, 4.2.3Mjerenje socioekonomskih učinka istraživačkih infrastruktura | Ovaj je komentar vezan uz točku 5 ovog poglavlja. Ovo sve ima smisla ako će uspostava RI-ja biti popraćena otvaranjem novih radnih mjesta. Bilo bi odlično kada bi radna mjesta bila na neodređeno vrijeme, no da su i na određeno vrijeme (npr. u periodu od 5 godina nakon provedbe projekta, kada se vrši nadzor RI-ja) bio bi značajan korak naprijed. Naime, prema trenutnom modelu, ekonomska djelatnost RI-ja je u prvih 5 god. nakon provedbe projekta ograničena i u tom periodu nije za očekivati zaradu koja bi omogućila nova zaposlenja. | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. |
| 10 | MIRTA RUBČIĆ | 4.2Odabir projekata istraživačkih infrastruktura, 4.2.2Kriteriji za procjenu projektnih prijedloga | Pod točkom 4.2.2, u stavci Dimenzija upravljanja i održivosti između ostalog se navodi "očekivani period povrata ulaganja". Trebalo bi pojasniti što se po ovime misli. Naime, ako postoji ograničenje u ekonomskim aktivnostima koje RI pruža (trenutno je to maksimalno 20 % kapaciteta RI u prvih 5 godina nakon njegove uspostave), onda ovo baš i nije izvedivo. Treba i uzeti u obzir da je infrastruktura "najrentabilnija" baš u prvih nekoliko godina nakon nabave. | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. S obzirom na to da period povrata ulaganja ovisi o vrsti infrastrukture predlagatelj je mišljenja kako isto nije moguće univerzalno propisati planom. |
| 11 | MIRTA RUBČIĆ | 4Vizija razvoja istraživačkih infrastruktura u Hrvatskoj, 4.1Vizija, razvojni prioriteti i mjere | U poglavlju 4.1 pod točkom 3) navodi se "Razvit će se mehanizmi financiranja kojima je cilj podržati sudjelovanje hrvatskih istraživačkih infrastruktura u programima financiranja EU i promicanje veza s relevantnim istraživačkim infrastrukturama i paneuropskim programima". Trebalo bi jasno napisati što se pod ovime točno misli. Primjerice, odnosi li se ovo na bilateralne/multilateralne projekte, COST akcije ili nešto treće? | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. Pod programe misli se na Okvirni program za istraživanje i inovacije Obzor Europa, Operativni program Konkurentnost i kohezija i sl. |
| 12 | MIRTA RUBČIĆ | 3.3Energija i promet, 3.3.2Nacionalna istraživačka infrastruktura u području energije i prometa | Pod "Centar izvrsnosti u kemiji (CIuK)", za kontakt treba navesti "ciuk@chem.pmf.hr". | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 13 | MIRTA RUBČIĆ | 1Uvod, 1.2Plan razvoja istraživačke infrastrukture | Pitanje preklapanja opreme je vrlo delikatno. Ukoliko postoji jasna potreba i interes istraživača za nekom opremom, tada je svakako treba nabaviti, bez obzira što slična oprema već postoji na nekim ustanovama. | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. |
| 14 | MIHAEL SRĐAN GRBIĆ | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 2. Sadržaj izvješća | Pod "Prikaz ukupnog broja sati korištenja RI (djelatnici/vanjski korisnici)" u uputama za pisanje izvješća treba navesti kako se broje sati. Pod "Pregled korisnika (tip korisnika, znanstvena ustanova, znanstveno polje, grad/država, spol)" navod je sasvim nejasan. Tko je korisnik? Onaj koji želi koristiti RI a ne posjeduje ga ili institucija koja je domaćin RIa? Npr. u tablicama ranije se navodi da je “korisnik” CerVirVac -a “Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet“. Ako je korisnik vanjska institucija koja želi koristiti RI, npr. Atlantic grupa, koja je to znanstvena ustanova i polje? Koji je to spol? “Spol” indicira da se radi o individualnom korisniku, a ne poslovnom. Zašto je uopće bitno koji spol? Pod "Broj održanih dana otvorenih vrata/javnih događanja te pregled posjetitelja" je nejasno što znači pregled posjetitelja i zašto bi ovi parametri bili primjenjivi za postojeće projekte koji su imali dobro definirane i ugovorene parametre. | Djelomično prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. Komentar vezano uz spol prihvaćen. U tablicama u Dodacima se pod Korisnik misli na korisnika dodjele financijskih sredstava, a u izvješću se misli na korisnike infrastrukture. |
| 15 | MIHAEL SRĐAN GRBIĆ | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 1. Metodologija za procjenu socioekonomskog učinka istraživačkih infrastruktura | -Kao što sam ranije naveo, nije jasno što je RI, i što je FTE. - Za sve indikatore niže gubi se smisao jer nije jasno na koga se odnose (institucije ili projekte). Nisu svi projekti, tj. istraživačka infrastruktura, jednake prirode i ovi indikatori neće moći biti ispunjeni za postojeće sastavnice "Nacionalne istraživačke infrastrukture". Bitno je napomenuti da su postojeće ranijenavedene sastavnice "Nacionalne istraživačke infrastrukture" potpisale ugovore s MZO-om koje sadrže svoje elemente praćenja uspješnosti projekata, te da novi indikatori nisu pregovarani, analizirani studijama izvodljivosti ili ugovoreni. Pored toga, za mnoge indikatore nije pojašnjeno što znače. Npr. pod "Indikatori za procjenu ekonomskog učinka istraživačkih infrastruktura", što su "Komercijalni dobavljači za RI projektiranje i izgradnju"? Ako institucija-korisnik piše projekt istraživačke infrastrukture, kome se pripisuju Komercijalni dobavljači: instituciji-korisniku ili istraživačkoj infrastrukturi? Imajući na umu da je zapošljavanje pri instituciji u javnom sektoru dirigirano od strane nadležnog ministarstva, kako može pod indikator za procjenu ek. učinka mjerni parametar istraživačke infrastrukture biti "Izravno stvorena radna mjesta", "Zaposlenost u RI", "Izdaci za osoblje, rad i održavanje" i sl. Bez sinergije s nadležnim ministarstvima u ovom pogledu, koja je izostala u prethodne dvije godine kad je na snazi bila zabrana zapošljavanja, ovaj parametar nema smisla. Pored ovih nejasnoća, nije navedeno tko bi trebao pratiti neke indikatore. Npr. "Radna mjesta; Broj i vrsta radnih mjesta stvorenih zbog prisutnosti RI". Ovaj indikator zvuči kao nešto što bi trebao pratiti Državni zavod za statistiku. Kako će se pratiti ovaj indikator? Pod "Indikatori za procjenu društvenog učinka istraživačkih infrastruktura" - ponovno, kako za istraživačku infrastrukturu u javnom sektoru kod zapošljavanja bitan utjecaj ima nadležno ministarstvo "Broj zaposlenih" ne može biti mjerni parametar. - Dobna i spolna distribucija je usko vezana za interes pojedinaca, i nije jasno kako te distribucije mogu biti indikator društvnog učinka. - Vrlo je nejasno kako indikator može biti doprinos politici. Npr. autori svih komentara na ovom javnom savjetovanju su se potrudili pročitati dokument i dati konstruktivne komentare (ili bar većina). No nije na autorima hoće li njihovi komentari biti prihvaćeni. Kao voditelj jednog od projekata Nacionalne istraživačke infrastrukture, bio bih izrazito voljan doprinjeti ovom i budućim dokumentima koji će poboljšati buduće natječaje, no ne ovisi isključivo o meni hoću li imati makar jedan "sastanak s kreatorima politika", "Doprinos regulatornim ili zakonskim tekstovima", i sl. - "Broj studenata zaposlenih u nekom drugom RI"; nije jasno kako će netko ovo pratiti. Ili kako će se uopće osigurati zapošljavanje studenata u javnim znanstvenim organizacijama kako se očekuje pod "Broj studenata zaposlenih u javnim znanstvenim organizacijama" - indikator "Dani otvorenih vrata" mogu ispuniti istraživačke institucije, ali teško da može svaki element istraživačke infrastrutkure Pod "Indikatori za procjenu znanstvenog učinka istraživačkih infrastruktura" - u sklopu "Međusobno učenje i razmjena znanja"; "Broj i vrsta događanja" nije jasan - o kojem se događaju radi i tko ga organizira? - u sklopu "Međusobno učenje i razmjena znanja"; nije jasno što znači "Ponavljanje pokusa ili eksperimentalne opreme u drugim sličnim" Pod "Indikatori za procjenu tehnološkog učinka istraživačkih infrastruktura " - zašto je indikator "Zajedničke razvojne aktivnosti s dobavljačima" limitiran na dobavljače, a ne generalno na "tvrtke"? | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da su indikatori jasno definirani. |
| 16 | MIHAEL SRĐAN GRBIĆ | 4Vizija razvoja istraživačkih infrastruktura u Hrvatskoj, 4.4Praćenje i ažuriranje Plana razvoja istraživačkih infrastruktura | -Kratica ResInfra@DR,2019 nije definirana. Treba navesti preciznu referencu. - Spominje se strateški plan; dosad je spominjan samo Poslovni plan; što je strateški plan? | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. Strateški plan je dokument koji se koristi za definiranje strategije razvoja i identificiranje ciljeva te način postizanja tih ciljeva. |
| 17 | MIHAEL SRĐAN GRBIĆ | 4.2Odabir projekata istraživačkih infrastruktura, 4.2.3Mjerenje socioekonomskih učinka istraživačkih infrastruktura | U ovom potpoglavlju pod točkom 5) je opisano stanje samo djelomično točno. U praksi je kadrovska politika kod istraživačke infrastrukture unutar javnog sektora vrlo limitirana sistematizacijom radnih mjesta i nekonkurentnim plaćama iz državnog proračuna. Npr. egzodus visokostručnog osoblja iz znanstvenih organizacija, prisutan u cijeloj Europi, direktno je posljedica niskih primanja. | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. |
| 18 | MIHAEL SRĐAN GRBIĆ | 4Vizija razvoja istraživačkih infrastruktura u Hrvatskoj, 4.1Vizija, razvojni prioriteti i mjere | Pod potpoglavljem 4.1: točka 4) posve je nejasna. Nije jasno što je poslovni plan u ovom smislu? Jel se to odnosi na istraživačku infrastrukturu ili na instituciju-korisnika koji je domaćin istraživačke infrastrukture? Nije jasno je li ovo zahtjev na postojeće istraživačke infrastukture (navedene u dokumentu) koje će se primjenjivati retrogradno. Ako da, treba imati na umu da zadani zahtjevi nisu u skladu s potpisanim ugovorima o financiranju. Zadnji stavak točke 4) kaže: "Istraživačke infrastrukture podnose godišnja izvješća koja uključuju financije, broj projekata, edukacija, pregled korisnika i poduzete aktivnosti vidljivosti.", što ponovno zvuči kao da se radi o instituciji-korisniku a ne istraživačkoj infrastrukturi na način na koji je ranije prikazano pod "Nacionalna istraživačka infrastruktura" | Djelomično prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. Poslovni plan je opisan u točci 4.4. U okviru poglavlja IV. nalazi se vizija razvoja svih istraživačkih infrastruktura u Hrvatskoj. |
| 19 | MIHAEL SRĐAN GRBIĆ | 4Vizija razvoja istraživačkih infrastruktura u Hrvatskoj, 4.1Vizija, razvojni prioriteti i mjere | Pod potpoglavljem 4.1, točkom 3): Predlažem navesti konkretne modalitete realizacije navdenog. | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja kako navedeno nije moguće konkretnije propisati ovim planom. |
| 20 | MIHAEL SRĐAN GRBIĆ | 4Vizija razvoja istraživačkih infrastruktura u Hrvatskoj, 4.1Vizija, razvojni prioriteti i mjere | Pod potpoglavljem 4.1, točkom 3), stavak 1: Umjesto postojeće formualcije navesti (konkretnije): "Poboljšat će se kontinuitet i transparentnost financiranja, kako bi se omogućilo dugoročno planiranje i održivost tijekom cijelog životnog ciklusa istraživačkih infrastruktura. " | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja kako navedeno nije moguće konkretnije propisati ovim planom. |
| 21 | MIHAEL SRĐAN GRBIĆ | 4Vizija razvoja istraživačkih infrastruktura u Hrvatskoj, 4.1Vizija, razvojni prioriteti i mjere | Pod potpoglavljem 4.1, točkom 2), stavke 1 i 2: "Sva infrastruktura vodit će se politikom otvorenog pristupa vođena FAIR načelima za istraživačke podatke odnosno da oni budu: lako pretraživi (Findable), (jednako) dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable ), te ponovno iskoristivi (Reusable). Sve istraživačke infrastrukture moraju imati razvijen i javno objavljen Plan upravljanja podacima (Data Management Plan, DMP)" kao što je ranije rečeno, neobično je da bi pojedina istraživačka infrastruktura (a ne instuticija-korisnik) imala svoj DMP, ali bi se prilikom formiranja DMP-a trebalo voditi računa da DMP ne čini štetu samoj istraživačkoj infrastrukturi, instituciji ili nacionalnom-međunarodnom izvoru financiranja zbog povjerljive i/ili kompetititvne prirode podataka. | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. Predlagatelj smatra da je jasno da je navedeno u nadležnosti ustanove. |
| 22 | MIHAEL SRĐAN GRBIĆ | 3.3Energija i promet, 3.3.2Nacionalna istraživačka infrastruktura u području energije i prometa | Pod "Centar za napredna istraživanja kompleksnih sustava (CeNIKS)" treba navesti da je kontakt: ceniks@phy.hr | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 23 | MIHAEL SRĐAN GRBIĆ | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ, 1Uvod | U prethodnom popisu kratica: - kratice bi trebale biti poredane po abecedi da bi njihovo korištenje bilo funkcionalno, - nedostaje kratica RI i njezino značenje, - nedostaje kratica FTE i njezino značenje, - Komentar vezan za definiranje kratice RI: od točke 4.4 "Praćenje i ažuriranje Plana razvoja istraživačkih infrastruktura" pa nadalje, se kratica RI pojavljuje u nejasnim ulogama: ponekad kao da znači Research infrastructure (Istraživačka infrastruktura, poput projekta CeNIKS; pod Energija i promet), a ponekad kao Research Institution (Instituciju-korisnika istraživačke infrastrukture). Npr. pogledajmo tablice u Prilogu 1 i sadržaj Priloga 2 - ako je projekt CeNIKS ono što se smatra istraživačkom infrastrukturom (a tako je naveden pod 3.3.2), onda on nema zaposlene, u sklopu njegove opreme se ne mogu organizirati ljetne škole, otvoreni dani ili zaposliti studenti, već to može institucija-korisnik koja je domaćin projekta CeNIKS. Stoga bi RI bio Research institution, ali bi u tom slučaju indikatore trebalo prilagoditi jer nema smisla razmatrati "Citiranost radova nastalih kao rezultat korištenja Research Institution". | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 24 | KORALJKA KUZMAN ŠLOGAR | 3.5Društvo za budućnost, 3.5.1Međunarodne istraživačke infrastrukture u kojima Hrvatska sudjeluje u području društva za budućnost | Tekst o DARIAH-u potrebno je ažurirati. Šaljem prijedlog nove verzije teksta, ograničene na 1300 znakova. | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 25 | KORALJKA KUZMAN ŠLOGAR | 3.5Društvo za budućnost, 3.5.1Međunarodne istraživačke infrastrukture u kojima Hrvatska sudjeluje u području društva za budućnost | DARIAH (The Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities) je osnovan kao Europski konzorcij istraživačke infrastrukture (ERIC) 2014. godine te danas broji 20 članica, a Hrvatska je jedna od 15 zemalja utemeljiteljica. Konzorcij čini mreža ljudi, stručnosti, informacija, znanja, sadržaja, metoda, alata i tehnologija iz zemalja članica. DARIAH promiče i povećava svijest o digitalnoj umjetnosti i humanistici, projektima, alatima i najboljim praksama te se zalaže za otvoreni pristup informacijama i slobodno dijeljenje rezultata i inovacija. Razvija, održava i upravlja infrastrukturom koja podržava istraživačke prakse temeljene na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i podržava istraživače da ih koriste za izgradnju, analizu i tumačenje digitalnih izvora. Riječ je o velikom, dugoročnom, paneuropskom pothvatu koji utječe na četiri međusobno povezane domene: istraživanje, obrazovanje, kulturu i gospodarstvo, a djeluje kroz europsku mrežu virtualnih centara kompetencije (engl. VCC - Virtual Competence Centre) i njihovih sastavnih radnih skupina. Nacionalna koordinacijska ustanova je Institut za etnologiju i folkloristiku, a nacionalna koordinatorica dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar, koja je predstavnica Hrvatske u Općoj skupštini i Odboru nacionalnih koordinatora. | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 26 | Ines Nenadić | 3.1Zdravlje, 3.1.2Nacionalna istraživačka infrastruktura u području zdravlja | Molimo vas da ažurirate podatke od Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva (CerVirVac). Lokacija nije samo Zagreb već je i Rijeka. Korisnik nije samo Medicinski fakultet već i Centar za istraživanja i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu te Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Potrebno je gramatički ispraviti riječ "kontakt" i pod kontaktom izbirsati kontakt osobu dr. Ani Gerbin. Kontakt broj telefona prof. dr. Stipana Jonjića je +385 651 235. Molimo vas da izmjenite titulu Vande Juranić Lisnić u Izv. prof. dr. Hvala | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 27 | EMIL TAFRA | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 2. Sadržaj izvješća | Smatram da ovim Planom ne bi trebalo propisivati sadržaj izvješća, već dati okvirne smjernice o tome što treba sadržavati sadržaj izvješća. | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 28 | EMIL TAFRA | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prilog 1. Metodologija za procjenu socioekonomskog učinka istraživačkih infrastruktura | Komentar je vezan uz indikatore za procjenu ekonomskog učinka istraživačkih infrastruktura. Navedeni indikatori su vrlo općeniti i ovise o nizu vanjskih okolnosti, prvenstveno o ustanovama na kojima se nalazi infrastruktura, ali i o državnoj politici, lokalnoj politici i općim društvenim okolnostima. U tom smislu, teško je razdvojiti utjecaj istraživačke infrastrukture na ove indikatore, od utjecaja niza vanjskih faktora. | Primljeno na znanje | Hvala na sudjelovanju. |
| 29 | EMIL TAFRA | 4Vizija razvoja istraživačkih infrastruktura u Hrvatskoj, 4.1Vizija, razvojni prioriteti i mjere | U zadnjem stavku točke 4) piše: "Istraživačke infrastrukture podnose godišnja izvješća koja uključuju financije, broj projekata, edukacija, pregled korisnika i poduzete aktivnosti vidljivosti." Nije jasno tko podnosi ta izvješća u ime istraživačkih infrastruktura. | Prihvaćen | Hvala na sudjelovanju. |
| 30 | ANTE TONKIĆ | PLAN RAZVOJA ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Molimo dodajte u Plan: 3.1.2 Nacionalna istraživačka infrastruktura u području zdravlja Centar za translacijska istraživanja u biomedicini Lokacija: Split Korisnik: Sveučilište u Splitu Faza životnog ciklusa: U provedbi Opis: Interdisciplinarni Centar za translacijska istraživanja u biomedicini je znanstvena ustrojbena jedinica Medicinskog fakulteta u Splitu s ciljem daljnjeg razvoja i unaprjeđenja znanstvenoistraživačkog rada na području biomedicine te razvoja intenzivnije međunarodne znanstvene suradnje kojoj će potpora biti promocija istraživačkih kapaciteta kroz organizacijsku reformu istraživačkih kapaciteta. Centar koristit nove istraživačke laboratorije za rad sa pokusnim životinjama i staničnim kulturama te mikroskopiju što omogućuje suradnju prema nacionalnim i međunarodnim istraživačkim institucijama, pojedincima i istraživačkim mrežama te gospodarstvu. Na ovaj način se nastoji stvoriti temelj za intenzivniju znanstvenu suradnju između domaćih i inozemnih znanstvenika te suradnju znanosti i gospodarstva. Transfer tehnologije i bolja suradnja s gospodarstvom označava usklađivanje istraživanja i inovacija s potrebama hrvatskog gospodarstva. Mrežna stranica : https://mefst.unist.hr/?id=12188 Kontakt: Voditeljica: prof.dr. Katarina Vukojević, katarina.vukojevic@mefst.hr, uzz@mefst.hr | Nije prihvaćen | U poglavlju 3.1.2 nalazi se popis nacionalne infrastrukture u području zdravlja te je predlagatelj mišljenja kako navedeni centar koji je ustrojstvena jedinica Medicinskog fakulteta u Splitu ne spada u kategoriju nacionalnih istraživačkih infrastruktura. |