Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Valentina Vujinović V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA Potrebne su hitne promjene i usklađenja podzakonskih propisa sa čl. 90 Zakona vezanimo za popunjavanje i napredovanje na radna mjesta viših državnih službenika: 1.redovno napredovanje: hitno je potrebno uskladiti i donijeti izmjene Pravilnika o sudskim službenicima i namještenicima NN 55/2001, 156/2004 u čl. 4. u pogledu stručnih uvjeta i radnog iskustva ovlaštenih zemljišno-knjižnih referenata i uskladiti s čl. 125. i 236. Zakona o zemljišnim knjigama NN 63/19. Sramotno je da službenik ne može napredovati na više radno mjesto koje zakon predviđa kao obvezu te službenik kad bude imenovan kao ovlašteni zk referent ne može biti i raspoređen na rad na isto radno mjesto jer ovaj pravilnik propisuje duplo staža prema starom zakonu, 2. izvanredno napredovanje: potrebno je uskladiti podzakonske akte o napredovanju da državni službenici koji su prije prijema u državnu službu stekli VŠS, ali su se javili na ranije natječaje sa SSS. I njima je potrebno omogućiti izvanredno napredovanje izmjenom članka 8. Uredbe o načinima i uvjetima napredovanja državnih službenika (Narodne novine, broj: 77/07, 142/11 i 105/15) i proširiti napredovanje i na službenike koji su ranije stekli viši stupanj obrazovanja, a kojom je trenutno propisano: da državni službenik koji tijekom državne službe stekne viši stupanj obrazovanja može napredovati na nerukovodeće radno mjesto za koje je kao uvjet propisan stupanj obrazovanja koji je naknadno stekao, ako na poslovima nižeg stupnja obrazovanja u državnim tijelima ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto. Državna služba napreduje u dobrom smijeru i za pojedina zanimanja je propisana viša stručna sprema, ali nažalost podzakonski propisi onemogućuju napredovanja službenika u sustavu i radi toga ćemo izgubiti i postojeći kvalitetan kadar. Nije prihvaćen Izvanredno napredovanje državnih službenika nije predmet ovoga Zakona. Problemi na koje se ukazuje odnose se na provedbene propise Zakona.
2 Valentina Vujinović V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM, KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA Za pravovremeno obavljanje poslova pojedinih državnih tijela nije bilo potrebno produžavati rad državnih službenika nakon 65 godine, jer današnje generacije službenika u tim godinama konkretno u sudovima teško prate promijene zakona, sustava e-spis, ZIS-a, e-komunikacije, informatizacije.... Službenik koji danas želi ostati raditi nakon 65-te godine u pravilu je službenik koji je većinu vremena na bolovanju, vani na pušenju, loš je radnik koji puno griješi ili minimalno radi (čast izuzecima). Takav službenik samo zauzima radno mjesto mladom radniku koji može i hoće više raditi, jer nažalost u državnoj službi nema straha od otkaza, a ocjene ne postižu nikakvu svrhu. Stoga vrijedni službenici, kojih itekako ima u državnoj službi, koji puno rade, a time se itekako troše, jedva čekaju mirovinu, barem u sudovima. Bojim se da će u sustavu ostati samo osobe koje nemaju takvu svijest i koje su i do sada koristile sustav maksimalno, jer nemamo pravičan sustav plaća (u redu je isti koeficijent za isto radno mijesto - ali: učinak, efikasnost, točnost, ažurnost se ne nagrađuje). U institucijama državne službe čelnici se izmjenjuju istekom mandata i vrlo često nisu upoznati tko je kakav radnik, a sami su donosili odluke o produženju, bez traženja i uvažavanja mišljenja nadređenog službenika, da li bi taj radnik bio najbolje rješenje za pojedini odjel/službu/referadu/upisnik ili je bolje tražiti popunu radnog mjesta i primiti novog službenika/cu. A sad će se problemi dodatno produžiti ukolko se radi o službeniku koji nije najbolje rješenje za pravovremeno obavljanje poslova državnog tijela u kojemu je zaposlen. A teza da postoji nezainteresiranost za javne natječaje nije u potpunosti točna. Naime u Zagrebu, Rijeci, Splitu… gdje građani imaju mogućnost ostvariti bolja primanja na drugim poslovima, smiješno niska plaća državnih službenika nije interesantna, ali u Hrvatskoj u većini drugih gradova su takva radna mjesta itekako interesantna, posebno ženama, jer pružaju itekakvu sigurnost pri korištenju prava u odnosu na privatni sektor i kreditnu sposobnost, a time i rješavanje egzistencijalnih problema. Nadalje, problem je i što se popuna radnog mjesta može dobiti tek po odlasku službenika u mirovinu. Naime to su specifični poslovi i bilo kojoj osobi da dođe sa strane treba vrijeme da nauči posao. Tražena godina staža kao uvjet za zaposlenje u državnoj službi u pravilu nema puno svrhe, jer rijetko će se javiti osoba koja već ima iskustva na istim poslovima, jer se i poslovi u državnoj službi itekako razlikuju. Stručno osposobljavanje i prijem vježbenika za službenike ne odobrava se, možda bi trebalo poraditi na tome, jer ima jako puno mladih ljudi s odgovarajućom stručnom spremom i spremnih za rad, ali nemaju gdje odraditi tu godinu staža. Također smatram da bi trebalo tražiti da se unaprijed planiraju odlasci službenika u mirovinu i promijene zakonski okviri da barem 6 mjeseci ranije se može primiti osoba koja će nastaviti rad – to bi osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela. Opće je poznata činjenica da stariji službenik nema više isti kapacitet rada, što je sasvim normalno, ali bi mladi radnik to nadoknadio i usput stekao znanje za donekle samostalan rad po odlasku starijeg. Natječaje bi trebalo malo kvalitetnije provoditi, možda čak uzeti vanjsku agenciju koja će provoditi testiranje barem u dijelu psihološke procijene, jer članovi komisija nisu stručni za takvu procjenu, a kad primite državnog službenika na neodređeno vrijeme, on ostaje u sustavu do mirovine. U puno institucija postoje problemi, jer nije primljen najbolji kandidat za određeno radno mjesto i to kasnije unosi problem u cijeli kolektiv, jer jako je teško uz sadašnje mizerne prihode motivirati vrijedne službenike, kad vide da kolega-ica minimalno radi, a ima istu ili čak veću plaću radi dužine staža. Nadređeni službenici u takvim situacijama nemaju alata za motivaciju, a vrlo često nemaju ni volje reagirati, jer i oni imaju iste ili neznatno veće koeficijente od osoba čiji bi rad trebalo organizirati, a vrlo se često desi da mlađi voditelj ima i manju plaću od službenika 50+ a pogotovo s ovom dobnom granicom koju upravo produžujete. Nije prihvaćen Mogućnost ostanka u službi nakon navršenih 65 godina života vezana je za potrebe službe.
3 Sindikat Porezne uprave Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PLAĆAMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA Za funkcioniranje državne službe prijeko je potrebno usklađivanje plaća državnih službenika s plaćama u tzv. realnom sektoru, upravo zbog stalnog odljeva stručnih kadrova u potrazi za primjerenijom plaćom. Primljeno na znanje U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđena je reforma sustava plaća, bolje vrednovanje radnih mjesta i radnog učinka te nagrađivanje prema rezultatima rada. Usklađivanje plaća državnih službenika s plaćama u realnom sektoru nije predmet ovog Zakona.
4 Sindikat Porezne uprave Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PLAĆAMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prijedlog zadržavanja službenika u državnoj službi nakon navršenih 65 godina života, u kontekstu izjednačavanja prava u odnosu na druge zaposlenike radi sporazumnog i dobrovoljnog produženja ostanka u svijetu rada, možemo podržati. Međutim, problematičan je motiv predlagatelja koji nudi produženje rada kao „vatrogasnu mjeru“ za rješenje problema uslijed nepopunjenosti državnih tijela, što je potpuno pogrešno i iznimno štetno. Problem je sustavno trebalo riješiti prije nego je eskalirao, što dovoljno govori o resoru koji treba pratiti službenički sustav i ljudske resurse te pravovremeno djelovati, za što nitko ne preuzima odgovornost. Ovakvim prijedlogom potiče se zadržavanje postojećeg lošeg stanja u državnoj upravi, umjesto strateškog planiranja, motiviranja i privlačenja novih zaposlenika. Sustavna nebriga, zanemarivanje državne službe i dugogodišnja zabrana zapošljavanja, bez ikakvih smislenih analiza službeničkog sustava i realnih potreba državnih tijela za ljudskim resursima, dovela je do onoga na što smo kao državni službenici dugi niz godina upozoravali - do kolapsa i ozbiljne prijetnje urušavanja državne uprave. Državna uprava Republike Hrvatske je stara uprava, s prosjekom godina državnih službenika koji su sustavu do sada dali najbolje godine životnog vijeka, nepopularni i podcijenjeni u društvenoj zajednici, podložni neopravdanim napadima, uvijek na margini i gotovo na rubu egzistencije. Činjenica je da takva državna uprava nije atraktivan poslodavac, ne nudi ono što danas mladi obrazovani ljudi prepoznaju kao izazov i poželjno radno mjesto s više aspekata: - plaće državnih službenika su male, pri čemu je percepcija javnosti sasvim drugačija jer je uvriježeni stereotip da ništa ne rade i da su svi „uhljebi“ - državnu službu ne doživljavaju kao dinamičan. moderan i dobro uređen servis građanima - natječaji za prijam u državnu službu su iznimno komplicirani, izrazito birokratski, s popisom literature kao da se prijavljuju na poslijediplomski studij, testiranja traju više dana što sve odbija zainteresirane - ne ističu se prednosti i društvena vrijednost rada u državnoj upravi itd. Iz tih i drugih opravdanih razloga državnu upravu treba osuvremeniti, dopustiti ulazak i drugačijih rješenja, učiniti ju atraktivnijom. Napredovanje također treba pojednostavniti i učiniti dostupnijim, kao i stručno usavršavanje, dopustiti dogovorno prilagođavanje radnog vremena, rad od kuće, fleksibilnije radno vrijeme s težnjom prilagodbe poslovnih obaveza i privatnog života. Državnu upravu hitno treba revitalizirati mladim kadrovima i zapošljavanjem vježbenika koji će se kvalitetno obučiti i pripremiti za rad u državnoj službi kroz vježbenički staž. Taj proces treba pravovremeno planirati, a ne tražiti zapošljavanje kada netko ode iz službe, jer tada je već prekasno. „S ulice“ se nitko ne može kvalitetno uključiti u bilo kakav rad, a osobito ne u složene upravne poslove. Biologija je neumoljiva i starija službenička populacija teže prati uvođenje novih platformi i tehnologija, a zbog svakodnevnog radnog opterećenja nepotrebnim birokratiziranjem nema niti vremena, niti postoji uređen sustav učenja potrebnih novih vještina. Službenici već s navršenih 65 godina su dovoljno izmoreni i ne mogu više „povući“ kao prije, posao i vrijeme ih je pregazilo. Takve službenike, koji to žele, treba zadržati radi njihove stručnosti, kako bi uz manje opterećenje bili mentori novozaposlenim kolegama, prenijeli im znanje i iskustvo i pomogli uvesti ih u rad. Radno iskustvo je iznimno cijenjeno u razvijenim zemljama, njegova vrijednost je neprocjenjiva jer se ne stječe preko noći, pa takvu vrijednu praksu treba prenijeti i u državnu službu jer je od šire društvene koristi. Samo takvom sinergijom iskusnih i mladih državnih službenika državna služba može doživjeti tranziciju i postati učinkovit, moderan i dinamičan servis građanima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci. Dva cilja koja se žele postići mjerom zadržavanja službenika su usklađivanje Zakona s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju te zadržavanje u službi službenika i namještenika kojima bi državna služba trebala prestati krajem 2022. godine zbog navršenih 65 godina života. Također, priprema se reforma sustava plaća i novi sustav zapošljavanja putem centralizirane selekcije te interne burze rada. Tijekom 2022. proveden je niz natječaja za prijam vježbenika.
5 Sindikat Porezne uprave Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PLAĆAMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI Treba ispraviti u PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA Prihvaćen Ispravljen naslov akta.
6 Jimoh Ajibola Akinyemi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PLAĆAMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI Molim uskladiti Naziv zakona. Naime nije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PLAČAMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ(REGIONALNOJ SAMOUPRAVI već je "PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA". Molim uskladiti naziv. Prihvaćen Ispravljen naslov akta.
7 Jimoh Ajibola Akinyemi KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA, Članak 2. Treba biti "Državnom službeniku iz stavka 1. točke 3. ovoga članka državna služba prestaje najkasnije na kraju kalendarske godine kad navrši 67 godina života.“ Nije prihvaćen Produženje službe za službenike koji navrše 65 godina života vezano je za rok od dvije godine od ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu i taj rok je jednak za sve službenike, neovisno o tome u kojem dijelu godine su rođeni.
8 Jimoh Ajibola Akinyemi KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA, Članak 1. Treba biti "trajati najduže do kraja kalendarske 67. godine života službenika" kao bi omogućio službenik da se efektivno pripremi za odlazak u mirovini. Nije prihvaćen Mogućnost zapošljavanja korisnika mirovine vezana je za rok od dvije godine od ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu i jednak je za sve službenike, neovisno o tome u kojem dijelu godine su rođeni.
9 Jimoh Ajibola Akinyemi O b r a z l o ž e n j e, Uz članak 2. Treba nadopuniti "Ovaj članak primjenjuje se i na državim službenici čija je državna služba prestaje 31.12.2022" kako bi se uklonila dvojba oko primjene između 31.12.2022. i 01.01.2023. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen zato što će se Zakon odnositi na sve državne službenike zatečene u državnoj službi danom stupanja na snagu Zakona.
10 Ivan Bertović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PLAĆAMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI Poštovani, naslov akta je krivi. Treba stajati PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA Ovako je nedvosmisleno te automatski lokalci misle da se obveza odnosi na njih... Prihvaćen Ispravljen naslov akta.