Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 INA Industrija nafte d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predlažemo unijeti ispravke u tekst: Opći porezni zakon („Narodne novine“, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15 u daljnjem tekstu: OPZ) donesen je 2008. godine i stupio je na snagu 1. siječnja 2009. godine. OPZ uređuje sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, odnosno prava i obveze sudionika u tom odnosu (poreznih tijela i poreznih obveznika) te postupovne odredbe za njihovu primjenu. Od dana stupanja na snagu OPZ mijenjan je i dopunjavan nekoliko puta s ciljem efikasnijeg reguliranja odnosa između poreznih obveznika i poreznih tijela. Posljednjim Izmjenama i dopunama OPZ-a proširena je i precizirana definicija porezne tajne, propisana je ovlast poreznog tijela donositi obvezujuća mišljenja o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija, dopunjene su odredbe kod i spravka porezne prijave te su propisani uvjeti i način sklapanja upravnog ugovora i porezne nagodbe. Prihvaćen Primljeno na znanje.
2 HRVATSKA UDRUGA BANAKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA 1.Jasnije reguliranje prikupljanja i dostavljanja osobnih podataka Sporna odredba: Članak 18. (1) Neovisno o prethodnim člancima ovoga Zakona, izvještajne financijske institucije mogu prikupljati informacije iz članka 177. a stavka  Zakona  za sve nerezidente. Razlog: Ovakva odredba daje ovlast za prikupljanje CRS izvještajnih podataka nerezidenata. To nije dovoljno za ispunjavanje CRS i FATCA obveza. Dubinska analiza radi utvrđivanja CRS, a i FATCA statusa vrši se u odnosu na sve klijente tj. i u odnosu na rezidente, a ne samo na nerezidente. Moguće je primjerice da domaći klijent ima više CRS indicija ili više poreznih rezidentnosti ili da se u vlasničkoj strukturi rezidenta nalaze osobe zbog kojih je potrebno dodatno prikupljanje podataka i/ili izvješćivanje. Zbog toga je prijedlog da ovlaštenje za prikupljanje informacija bude proširen na sve klijente izvještajnih financijskih institucija kako u pogledu CRS-a (čl. 177.a) tako i u pogledu FATCA-e (čl. 205.j i 205.k) čime bi se sveobuhvatno reguliralo pitanje prikupljanja/dostavljanja osobnih podataka i uklonili prigovori da se to radi mimo zakona. Također, potrebno je osigurati zakonitost prikupljanja, obrade i slanja ne samo podataka koji su dio izvještaja, već i informacija koje financijske institucije trebaju prikupiti da bi mogli identificirati osobe/račune o kojima se izvješćuje. Prijedlog: Članak 18. (1) Neovisno o prethodnim člancima ovoga Zakona, izvještajne financijske institucije mogu prikupljati odnosno obrađivati informacije iz članka 177.a, 205.j i 205.k Zakona  te sve druge informacije potrebne za identifikaciju osoba odnosno računa o kojima se izvješćuje sukladno navedenim člancima i to za sve osobe koje su korisnici usluga Izvještajnih financijskih institucija. 2.Neprimjereno promptno kažnjavanje za manje pogreške Sporna odredba: Članak 10. U članku 207. stavku 1. iza točke 15. dodaju se točke 16. i 17. koje glase: „16. ako ne dostavi u roku Ministarstvu financija, Poreznoj upravi  informacije iz članaka 177.a i 205.j  ovoga Zakona,  17. ako administrativne i druge manje pogreške dovedu do netočnih ili nepotpunih  informacija iz članaka 177.a i 205.j  ovoga Zakona.“. Razlog: Nacionalna regulatorna priprema primjene FATCA-e i CRS-e ne daje opravdanje za ovako drastično kažnjavanje u slučaju manjih pogreški, osobito u prvim godinama primjene kada se njihovo pojavljivanje ne može isključiti. FATCA Sporazum sa SAD-om ne traži kažnjavanje za manje pogreške već traži primjenu korektivnih mjera nacionalnog sustava: to uključuje mjere korekcije, a u slučaju opetovanog ponavljanja ili većih grešaka i kažnjavanje. CRS EU Direktiva također ne propisuje kažnjavanje za manje greške već traži postojanje „djelotvorne odredbe za rješavanje neusklađenosti“ što logikom stvari upućuje na postojanje korekcije, a u težim ili opetovanim neusklađenostima i na kažnjavanje. Ovako drastično kažnjavanje za manje greške osobito gubi smisao ako se ima u vidu da regulator (Sabor, MinFin) nije stigao donijeti potrebne zakonske izmjene i provedbene propise barem godinu dana unaprijed, da nije bilo savjetovanja i radionica za Izvještajne financijske institucije vezane uz praktičnu primjenu navedenih propisa, da ne postoji baza mišljenja/stavova o dvojbenim pitanjima stvarne primjene... a radi se o prirodi posla koja se prvi put u povijesti daje u zadatak financijskim institucijama. Zbog toga se primjerenim čini penalizaciju ostaviti za sukladno novoj točki 10. st. 1. čl. 209. OPZ-a, a administrativne i manje pogreške rješavati kroz korektivne mjere koje Porezna uprava ima ovlaštenje određivati sukladno općim pravilima porezne supervizije. Naravno u slučaju neusvajanja mjera, opetovanih ili značajnih pogrešaka je razumno očekivati primjenu penalizacije iz nove točke 10. st. 1. čl. 209. OPZ-a. Prijedlog: Članak 10. U članku 207. stavku 1. iza točke 15. dodaje se točka 16. koja glasi: „16. ako ne dostavi u roku Ministarstvu financija, Poreznoj upravi  informacije iz članaka 177.a i 205.j  ovoga Zakona,   3. Određivanje granice provođenja dubinske analize od strane izvještajnih financijskih institucija Sporna odredba: Nema konkretne sporne odredbe, već je potrebno unijeti odredbu kojom će se jasno utvrditi granice dubinske analize koje trebaju provoditi Izvještajne financijske institucije. Razlog Potrebno je zakonom definirati ograničenja u primjeni pravila dubinske analize od strane izvještajnih financijskih institucija s obzirom na to da se njihova obveza sastoji isključivo od prikupljanja i dostavljanja informacija o financijskim računima za potrebe automatske razmjene između nadležnih poreznih uprava država članica u skladu s Glavom VIII. Općeg poreznog zakona, a nikako u obvezi i ovlasti utvrđivanja je li osoba o kojoj se izvješćuje porezni rezident države članice. Porezne uprave država članica jedine su ovlaštene i nadležne utvrđivati je li osoba o kojoj se izvješćuje porezni rezident određene države članice i kao takva porezni obveznik te države članice. Prijedlog: U članku 177.a iza stavka 9. umetnuti stavak 10. sljedećeg sadržaja: (10) Izvještajne financijske institucije dužne su prikupljati, obrađivati i dostavljati informacije iz st. 1. Poreznoj upravi u skladu s pravilima dubinske analize koristeći pritom sljedeće dokumentirane dokaze: a) izjavu osoba koje su korisnici usluga Izvještajnih financijskih institucija te b) identifikacijske isprave koje navedene osobe predoče Izvještajnim financijskim institucijama (važeća putovnica ili osobna iskaznica za fizičke osobe odnosno izvod iz odgovarajućeg registra za pravne osobe). 4. Određivanje provođenja dubinske analize od strane izvještajnih financijskih institucija Sporna odredba: Nema konkretne sporne odredbe, već je potrebno unijeti odredbu kojom će se jasno utvrditi obveza prikupljanja podataka u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje i primjenjuju pravila dubinske analize predviđene u Direktivi 2014/107/EU, a koji su šireg obuhvata od izvještajnih podataka iz čl.177.a . Razlog Budući da se u članku 177.a definiraju samo informacije koje su obuhvaćene automatskom razmjenom i koje izvještajne financijske institucije dostavljaju Poreznoj upravi potrebno je dodati odredbu kojom će se propisati prikupljanje podataka u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje i temeljem kojih se primjenjuju pravila dubinske analize predviđeno u Direktivi 2014/107/EU. Navedeni obuhvat podataka širi je od obuhvata izvještajnih podataka. Prijedlog: U članku 177.a dodati novi stavak (2) sljedećeg sadržaja: (2) Izvještajne financijske institucije u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje prikupljaju sve podatke potrebne za provođenje dubinske analize a kako je predviđeno u Direktivi 2014/107/EU. 5.Sporna odredba: Članak 9. Dodani članak 205.k Članak 205.k 1) Hrvatske izvještajne institucije i hrvatske neizvještajne institucije, kada je to Sporazumom predviđeno, primjenjuju pravila dubinske analize i utvrđuju račune o kojima se izvješćuju Sjedinjene Američke Države te o njima izvješćuju Ministarstvo financija, Poreznu upravu. Razlog: S obzirom na to da u dodanoj glavi IX.A i člancima 205.a – 205.k nisu detaljnije uređena pravila dubinske analize, a što također mislimo da bi bilo potrebno urediti odredbama samog zakona ili provedbenog pravilnika, smatramo da je potrebno barem u ovoj odredbi definirati koja se pravila dubinske analize primjenjuju prilikom utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje. Mišljenja smo da je ovo osobito bitno zato što je izvještajna institucija sukladno pravilima dubinske analize iz Sporazuma za potrebe identificiranja izvještajnih računa obvezna prikupljati širi opseg podataka od onih koje izvješćuje sukladno odredbama članka 205.j. Prijedlog: Članak 205.k 1) Hrvatske izvještajne institucije i hrvatske neizvještajne institucije, kada je to Sporazumom predviđeno, primjenjuju pravila dubinske analize definirane Sporazumom i utvrđuju račune o kojima se izvješćuju Sjedinjene Američke Države te o njima izvješćuju Ministarstvo financija, Poreznu upravu. 6.Popis sudjelujućih jurisdikcija Sporna odredba: Nedostaje Razlog: Radi potpune i adekvatne provedbe dubinske analize kako je definirana Direktivom 2014/107/EU te Sporazumom, izvještajne financijske institucije u RH trebaju imati podatak o tome koje zemlje predstavljaju sudjelujuće jurisdikcije za RH u smislu provedbe CRS obveza. Prijedlog: U čl. 177.a dodati novi stavak (x) (x) Ministarstvo Financija, Porezna uprava vodit će, ažurirati i učiniti dostupnim zainteresiranoj javnosti popis svih država koje u odnosu na Republiku Hrvatsku predstavljaju sudjelujuće jurisdikcije za potrebe automatske razmjene informacija o financijskim računima temeljem ovog zakona i Sporazuma. 7.Članak 177.a (1) 1. uskladiti s Direktivom 2014/107/EU, tako da se doda država(-e) članica(-e) rezidentnosti iza ime i prezime, adresa ... Djelomično prihvaćen 1. Jasnije reguliranje prikupljanja i dostavljanja podataka Sporna odredba: Članak 18. stavak 1. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (Nacrt prijedloga Zakona). Vezano uz članak 18. stavak 1. Nacrta prijedloga Zakona o koji glasi: “ Neovisno o prethodnim člancima ovoga Zakona, izvještajne financijske institucije mogu prikupljati informacije iz članka 177. a Zakona za sve nerezidentne“, HUB je dao primjedbu jer smatra da postojeća odredba nije dovoljna za provedbu zajedničkog standarda izvješćivanja (Common Reporting Standard-CRS) i američkog zakona FATCA (Foreign Acount Tax Compliance Act). Mišljenja su da ukoliko se žele ispuniti CRS i FATCA obveze, da je tada potrebno provesti dubinsku nad svim klijentima a ne samo nad nerezidentnima. Iz tog razloga predloženo je da se mogućnost prikupljanja informacija u financijskim računima propiše za sve klijente, kako u pogledu CRS-a (čl. 177. a) tako i u pogledu FATCA-e (čl. 205.j i 205.k). Odgovor Porezne uprave: Mišljenje se može uvažiti. Nadalje, u odnosu na gore navedenu spornu odredbu , HUB je naveo primjedbu u smislu zakonitosti prikupljanja, obrade i slanja ne samo podataka koji su dio izvještaja, već i informacija koje financijske institucije trebaju prikupiti da bi mogli identificirati osobe/račune o kojima se izvješćuje. Odgovor Porezne uprave: Ministar financija donijet će Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija koji će se u cijelosti uskladiti sa Prilozima I i II Direktive 2014/107/EU. Na temelju ovoga pravilnika izvještajne financijske institucije moći će zakonito primjenjivati pravila izvješćivanja i dubinske analize za informacije o financijskim računima. 2. Neprimjereno promptno kažnjavanje za manje pogreške Sporna odredba: članak 10. Nacrta prijedloga Zakona Dana je primjedba na članak 10. Nacrta prijedloga Zakona koji glasi: „ U članku 207. stavku 1. iza točke 15. dodaju se točke 16. i 17. koje glase: „ 16. ako ne dostavi u roku Ministarstvu financija, Poreznoj upravi informacije iz članaka 177.a i 205.j ovoga Zakona, 17.ako administrativne i druge manje pogreške dovedu do netočnih ili nepotpunih informacija iz članaka 177.a i 205. j ovoga Zakona.“ Primjedba se odnosi na visinu prekršaja za slučaj manjih administrativnih pogreški, osobito u prvim godinama primjene kada se njihovo pojavljivanje ne može isključiti. HUB predlaže da se prekršajne odredbe propišu sukladno novoj točci 10. u članku 209. stavku 1. Općeg poreznog zakona te navode da se administrativne i manje pogreške trebaju rješavati kroz korektivne mjere koje Porezna uprava ima ovlaštenje određivati sukladno općim pravilima supervizije. Nadalje, HUB iznosi mišljenje kako u slučaju neusvajanja mjera, opetovanih ili značajnih pogrešaka razumno očekivati primjenu prekršajnih odredbi sukladno predloženom članku 209. stavku 1. točci 10. OPZ-a. Odgovor Porezne uprave: Mišljenje će se razmotriti. Potrebno je uskladiti sa postojećim prekršajnim odredbama sukladno Općem poreznom zakonu 3. Određivanje granice provođenja dubinske analize od strane izvještajnih financijskih institucija Sporna odredba: Nema konkretne sporne odredbe već je potrebno unijeti odredbu kojom će se jasno utvrditi granice dubinske analize koje trebaju provoditi izvještajne financijske institucije. Razlog: Razlog Potrebno je zakonom definirati ograničenja u primjeni pravila dubinske analize od strane izvještajnih financijskih institucija. U primjedbama navode da se obveza izvještajnih financijskih institucija isključivo odnosi na prikupljanje i dostavljanje informacija o financijskim računima za potrebe automatske razmjene između nadležnih poreznih uprava država članica u skladu s Glavom VIII. Općeg poreznog zakona, a nikako u obvezi i ovlasti utvrđivanja je li osoba o kojoj se izvješćuje porezni rezident države članice. Porezne uprave država članica jedine su ovlaštene i nadležne utvrđivati je li osoba o kojoj se izvješćuje porezni rezident određene države. Shodno navedenomu HUB je dao sljedeći prijedlog: „ U članku 177.a iza stavka 9. umetnuti stavak 10. sljedećeg sadržaja: 10. Izvještajne financijske institucije dužne su prikupljati, obrađivati i dostavljati informacije iz st. 1. Poreznoj upravi u skladu s pravilima dubinske analize koristeći pritom sljedeće dokumentirane dokaze: a) izjavu osoba koje su korisnici usluga Izvještajnih financijskih institucija te b) identifikacijske isprave koje navedene osobe predoče Izvještajnim financijskim institucijama (važeća putovnica ili osobna iskaznica za fizičke osobe odnosno izvod iz odgovarajućeg registra za pravne osobe)“ Odgovor Porezne uprave: Ministar financija donijet će Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija koji će se u cijelosti uskladiti sa Prilozima I i II Direktive 2014/107/EU. Što znači da će se Pravilnikom propisati pravila i administrativni postupci u cilju provedbe i usklađenosti s postupcima izvješćivanja i dubinske analize. Navedeno ne obvezuje izvještajne financijske institucije na konačno utvrđivanje porezne rezidentnosti ali ih obvezuje na primjenu pravila i administrativnih postupaka u pogledu izvješćivanja i dubinske analize za informacije o financijskim računima. 4. Određivanje provođenja dubinske analize od strane izvještajnih financijskih institucija Sporna odredba: Nema konkretne sporne odredbe, već je potrebno unijeti odredbu kojom će se jasno utvrditi obveza prikupljanja podataka u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje i primjenjuju pravila dubinske analize predviđene u Direktivi 2014/107/EU, a koji su šireg obuhvata od izvještajnih podataka iz čl.177.a . Razlog Budući da se u članku 177.a definiraju samo informacije koje su obuhvaćene automatskom razmjenom i koje izvještajne financijske institucije dostavljaju Poreznoj upravi potrebno je dodati odredbu kojom će se propisati prikupljanje podataka u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje i temeljem kojih se primjenjuju pravila dubinske analize predviđeno u Direktivi 2014/107/EU. Navedeni obuhvat podataka širi je od obuhvata izvještajnih podataka. Shodno navedenomu HUB je dao sljedeći prijedlog:“ U članku 177.a dodati novi stavak (2) sljedećeg sadržaja: (2) Izvještajne financijske institucije u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje prikupljaju sve podatke potrebne za provođenje dubinske analize a kako je predviđeno u Direktivi 2014/107/EU.“. Odgovor Porezne uprave: Ministar financija donijet će Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija koji će se u cijelosti uskladiti sa Prilozima I i II Direktive 2014/107/EU. Na temelju ovoga pravilnika izvještajne financijske institucije moći će zakonito primjenjivati pravila izvješćivanja i dubinske analize za informacije o financijskim računima. 5. Sporna odredba: Članak 9. Dodani članak 205.k Članak 205.k 1) Hrvatske izvještajne institucije i hrvatske neizvještajne institucije, kada je to Sporazumom predviđeno, primjenjuju pravila dubinske analize i utvrđuju račune o kojima se izvješćuju Sjedinjene Američke Države te o njima izvješćuju Ministarstvo financija, Poreznu upravu. Razlog: S obzirom na to da u dodanoj glavi IX.A i člancima 205.a – 205.k nisu detaljnije uređena pravila dubinske analize, HUB smatra da bi bilo potrebno urediti odredbama samog zakona ili provedbenog pravilnika, smatramo da je potrebno barem u ovoj odredbi definirati koja se pravila dubinske analize primjenjuju prilikom utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje. Smatraju da je ovo osobito bitno zato što je izvještajna institucija sukladno pravilima dubinske analize iz Sporazuma za potrebe identificiranja izvještajnih računa obvezna prikupljati širi opseg podataka od onih koje izvješćuje sukladno odredbama članka 205.j. Shodno navedenomu HUB je dao sljedeći prijedlog: „Članak 205.k 1) Hrvatske izvještajne institucije i hrvatske neizvještajne institucije, kada je to Sporazumom predviđeno, primjenjuju pravila dubinske analize definirane Sporazumom i utvrđuju račune o kojima se izvješćuju Sjedinjene Američke Države te o njima izvješćuju Ministarstvo financija, Poreznu upravu“. Odgovor Porezne uprave: U odnosu na FATCA-u, pravila izvješćivanja i dubinske analize propisana su Sporazumom, koji je po pravnoj snazi iznad nacionalnog zakonodavstva. 6. Popis sudjelujućih jurisdikcija Sporna odredba: Nedostaje Razlog: Radi potpune i adekvatne provedbe dubinske analize kako je definirana Direktivom 2014/107/EU te Sporazumom, izvještajne financijske institucije u RH trebaju imati podatak o tome koje zemlje predstavljaju sudjelujuće jurisdikcije za RH u smislu provedbe CRS obveza. Shodno navedenomu HUB je dao sljedeći prijedlog: „U čl. 177.a dodati novi stavak (x) (x) Ministarstvo Financija, Porezna uprava vodit će, ažurirati i učiniti dostupnim zainteresiranoj javnosti popis svih država koje u odnosu na Republiku Hrvatsku predstavljaju sudjelujuće jurisdikcije za potrebe automatske razmjene informacija o financijskim računima temeljem ovog zakona i Sporazuma. Odgovor Porezne uprave: Prijedlog će se razmotriti. Vezano uz provedbu CRS-a, Porezna uprava će objavljivati na svojim službenim stranicama popis država. Razmotrit će se prijedlog da ta obveza bude propisana Općim poreznim zakonom. 7. Primjedba se odnosi na članak 177.a (1) 1. te se navodi kako je istu potrebno uskladiti s Direktivom 2014/107/EU, tako da se doda država(-e) članica(-e) rezidentnosti iza ime i prezime, adresa. Odgovor Porezne uprave: Prihvaća se primjedba.
3 INA Industrija nafte d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA 1. Nastavno na odredbe Zakona o računovodstvu (NN 78/15) koje su izmijenjene u odnosu na prethodno važeći propis u dijelu obveze popisa imovine i obveza u slučaju promjene cijena proizvoda i robe (članak 15.(4)) na način da je navedena obaveza brisana, a u svrhu harmoniziranja računovodstvenih i poreznih propisa, predlažemo ukidanje odredbe članka 56., stavka 14. OPZ-a kojom se propisuje obveza poreznih obveznika da popišu imovinu i obaveze u slučajevima promjena cijena dobara. U suprotnom, dolazi do kolizije između propisa koji uređuju isto područje. Predlažemo sljedeću izmjenu članka 56. (14) Općeg poreznog zakona: „Osim godišnjeg popisa, porezni obveznik mora popisati imovinu i obveze i u drugim slučajevima, a posebno po nalogu poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, pri promjenama cijena dobara ili poreznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara, kod statusnih promjena i kod otvaranja postupka stečaja ili postupka likvidacije ili prestanka obavljanja djelatnosti.“ 2. Predlažemo detaljnije definirati članak 205.j (6), budući da nije jasno koja je točno obaveza izvještajne financijske institucije. Primljeno na znanje Prijedlog će se razmotriti.
4 Tomislav Lončar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Kao prvo, potrebno je napraviti mogućnost brzog pronalaska poreznih dužnika bilo koje vrste (fizička ili pravna osoba), te ubrzanu naplatu od pravnih osoba i dogovornu naplatu od fizičkih osoba. Također je potrebno da svaki vlasnik pravne osobe odgovara za poslovanje i privatnom imovinom, kako svojom tako i prvim nasljednim redom obitelji (roditelji, braća, sestre, djeca). Postoji registar poreznih dužnika, trebalo bi ga javno objavljivati svaki mjesec, zajedno s izvješćem o naplati poreznog duga. Potrebno je osigurati isplate plaća radnicima, jer se na taj način kontrolira i uplata poreza na dohodak. Primljeno na znanje Prijedlog će se razmotriti.
5 Zagrebačka banka d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 7. Člancima 177.a stavak 6. i 205.f iz teksta prijedloga izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona (dalje u tekstu: OPZ) dozvoljava se da u svrhu izvršavanja obveza propisanih člankom 177.a stavcima 1. i 2. OPZ-a te obveza propisanih Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država u cilju unaprjeđenja izvršenja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbe FATCA-e, izvještajne financijske institucije mogu koristiti i vanjske pružatelje usluga, pritom ističući da izvještajne financijske institucije zadržavaju odgovornost u pogledu izvršavanja navedenih obveza. U duhu navedenog, predlažemo da se u nastavku teksta odredbi članaka 177.a stavak 6. i 205.f OPZ-a doda sljedeće: „Vanjski suradnici i zastupnici izvještajne financijske institucije koji za izvještajnu financijsku instituciju na temelju ugovornog odnosa izvršavaju ranije navedene obveze ne smatraju vanjskim pružateljima usluga nego će se smatrati da je obveze iz stavaka 1. i 2 . članka 177. i Sporazuma provela sama izvještajna financijska institucija.“ Prijedlog ima za cilj izbjegavanja dvostrukih postupaka prikupljanja propisanih informacija iz članaka 177.a stavaka 1. i 2. te Sporazuma odnosno brže i jednostavnije poslovanje izvještajnih financijskih institucija. Navedenim prijedlogom, bi se dakle omogućilo da se izvještajne financijske institucije mogu osloniti na vanjske suradnike i zastupnike te bi na temelju navedenih članaka OPZ-a vanjskim pružateljima usluga odnosno vanjskim suradnicima i zastupnicima izvještajne financijske institucije bilo dozvoljeno prosljeđivanje izvještajnoj financijskoj instituciji podataka prikupljenih na temelju OPZ-a. Primjerice jedna izvještajna financijska institucija može prihvatiti podatke prikupljene sukladno članku 177a i 205j Zakona koje je druga izvještajna financijska institucija u svojstvu zastupnika prikupila u svrhu udovoljavanja odredbama ovog Zakona. Opisani institut povjeravanja provedbe postupaka vanjskim suradnicima i zastupnicima korišten je i u svrhu pojednostavljivanja provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma propisanih Zakonom o sprječavanju prava novca i financiranja terorizma (NN,87/08, 25/12). Na podlozi članka 28. navedenog kojim se uređuje provođenje dubinske analize klijenta preko trećih osoba, donesen je Pravilnik o uvjetima pod kojima obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma mogu mjere dubinske analize prepustiti trećim osobama. Člankom 2. stavkom 2. navedenog Pravilnika propisano je da se vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornog odnosa provode dubinsku analizu ne smatraju trećim osobama iz članka 28. stavka 1. navedenog Zakona, nego se smatra da je u tom slučaju dubinsku analizu proveo obveznik Zakona. Primljeno na znanje Prijedlog će se razmotriti.