Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Metodologije ocjenjivanja rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Željana Vidović Labor | Razdoblje ocjenjivanja, Članak 4. | Razdoblje ocjenjivanja od jedne godine ne smatram primjerenim vremenskim razdobljem za ocjenjivanjem rada savjetnika jer se radi o prekratkom razdoblju u kojem se ne može objektivno ocijeniti kvaliteta i učinkovitost rada, pa kriterij stjecanja bodova temeljem takve ocjene gubi smisao. Mišljenja sam da bi se ocjena trebala temeljiti na prosjeku ocjena kojima je savjetnik ocijenjen barem kroz razdoblje od tri kalendarske godine koje prethodi godini u kojoj je objavljen oglas za imenovanje. Nadalje, razdoblje ocjenjivanja od samo godine dana sprječava dobivanje bodova po kriteriju ocjene one savjetnike/ce koji nisu radili tu godinu zbog bolesti, rodiljnog i slično, a prije toga su radili primjerice 5 ili više godine radi čega se dovode u diskriminirajući položaj jer se kvaliteta njihovog rada uopće ne vrednuje. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 2 | Željana Vidović Labor | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Podržavam sve kolegice s dugogodišnjim savjetničkim iskustvom i izražavam zadovoljstvo što je Ministarstvo pravosuđa i uprave prepoznalo potrebu da se prilikom ocjenjivanju uzmu u obzir i godine rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, te savjetnici s više godina rada boduju s višim bodovima. Naime, znanje i kvaliteta rada savjetnika s dugogodišnjim iskustvom znatno pridonosi bržem, kvalitetnijem i efikasnijem radu pravosuđa jer su radili na svim vrstama građanskih predmeta za razliku od savjetnika s manje staža koji najčešće rješavaju jednu vrstu predmeta i to manje složenosti. Upravo savjetnici s dugogodišnjim iskustvom svojom dobrom voljom mentoriraju mlađe kolege, te im nesebično dijele pravne savjete kako bi što kvalitetnije i brže riješili predmete jer je svima interesu da se poboljša povjerenje građana u pravosuđe. O razlozima zbog kojih dugogodišnji savjetnici nisu postali suci već su se osvrnule kolegice Helena Đud, Lidija Đogaš Batovanja i dr., te u cijelosti podržavam sve što su napisale. Također, moram navesti kako su me zaprepastile tvrdnje pojedinih mlađih kolega koje tvrde da zbog bodovanja iz čl. 7. Metodologije, cit.: "…neće biti motivirani za ostvarivanje pozitivnih rezultata sve dok ne skupe određene godine staža te da će se tek tad potruditi i ostvariti rezultate…". Mislim da osobama koje na ovakav način razmišljaju nije mjesto u pravosuđu jer svaki savjetnik koji želi biti imenovan sucem mora se prethodno iskazati svojim radom, te je dužan uložiti sav svoj trud i znanje u ostvarenju najboljih radnih rezultata, a ne da količina odrađenog posla ovisi o osobnim interesima. Stoga, mogu napomenuti kako su se svi savjetnici s dugogodišnjim iskustvom kojem poznajem uvijek odgovorno i marljivo odnosili prema radu iako nisu postali suci, pa mi je neshvatljivo da kolege s manje staža demotivira činjenica da savjetnici s više iskustva u radu ostvaruju više bodova iako su godine iskustava samo jedan element ocjenjivanja. Mišljenja sam da je predložena bodovna razlika objektivna i ne predstavlja diskriminaciju jer je iskustvo i kvalitetu u radu potrebno posebno cijeniti odnosno savjetnicima s dužim iskustvom u radu dati više bodova po toj osnovi. | Nije prihvaćen | Primjedba se u najvećem dijelu ne odnosi na predloženi tekst Metodologije, već je očitovanje na druge dane komentare u javnom savjetovanju. S obzirom na iznesenu argumentaciju drugih sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 3 | Veronika Sajfert | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Podržavam sve navedeno u komentaru kolegice Radulov. Uz dužno poštovanje kolega savjetnika sa dugim savjetničkim stažem (više od 12 godina) smatram da takvo bodovanje predstavlja veliku nepravdu prema mlađim kolegama savjetnicima koji nisu ni na koji način zaslužili dobiti puno manji broj bodova po ovom kriteriju. Činjenica da netko ima dulji savjetnički staž ne govori da će takav kandidat biti i bolji dužnosnik, tome svjedočimo svi mi u praksi. Ovakvim "vrednovanjem" se automatski mlade i sposobne savjetnike stavlja u nepovoljniji položaj jer ni na koji način ne mogu dostići brojem bodova nekoga kome je u startu dano 45 bodova zbog staža. Naglašavam, svi mi "mlađi savjetnici" smo prošli Državnu školu i položili završni ispit jer smo bili obvezni, nismo mogli birati želimo li to ili ne, dok su savjetnici sa stažem preko 12 godina imali mogućnost izbora. Bodovanje na temelju radnog staža diskriminira kandidate koji će se javljati na oglase za dužnosnike i ne bi trebalo biti predmetom ove metodologije. U svakom slučaju, bodovanje na temelju trajanja radnog staža treba biti s MANJIM RAZLIKAMA u bodovima. Razlika između 45 i 10 je velika, gotovo nedostižna i s vrhunskim bodovima na završnom ispitu u Državnoj školi gdje se ipak moralo pokazati znanje. Predlažem da se razmotriti komentar i smanje tolike razlike u bodovima. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 4 | Vatroslav Subotić | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Mišljenja sam kako godine rada u svojstvu savjetnika mogu biti kriterij koji nosi određen manji broj bodova, ali na ovakav način navedeni kriterij može biti presudan u vrednovanju, što nije dobro rješenje. Naime, može doći do situacija da će netko imati više bodova samo zato što se radi o starijoj osobi s više radnog iskustva, neovisno o kvaliteti rada, što može predstavljati diskriminatornu osnovu na temelju dobi. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 5 | VALENTINO SAMARDŽIĆ | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Pridružujem se komentarima kolegica i kolege. Ako netko ima više godina staža, ne znači i da radi kvalitetnije posao od nekoga tko ima manje godina staža. Ovakvim prijedlogom se savjetnike s manje godina staža stavlja u neravnopravan položaj sa savjetnicima koji imaju više godina staža jer savjetnici koji imaju manje od 6 godina staža gotovo nikako ne mogu, osim uz pretpostavku da imaju maksimalan broj bodova prema preostala dva kriterija – što je malo izgledno, dobiti ocjenu vrlo uspješno i izvrsno obavlja poslove savjetnika. Razlika u bodovima ostvarenim na temelju ovog kriterija svakako bi trebala biti manja. Kolegica Kuzmanić je u svom komentaru predložila primjereniju raspodjelu bodova na temelju ovog kriterija. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 6 | Ured pučke pravobraniteljice | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | U nastavku dostavljamo mišljenje i prijedloge u odnosu na odredbe prijedloga Metodologije, prije svega u odnosu na članak 7. i njegovu primjenu povezano s drugim odredbama. Uvažavajući pozitivnu intenciju i ciljeve pri donošenju Metodologije, mišljenja smo kako predložena mjerila za ocjenjivanje rada savjetnika nisu postavljena na način koji bi omogućio ravnopravno vrednovanje savjetnika u odnosu na kvalitetu njihovog rada, posebno kada se uzme u obzir nerazmjer između ukupnog vrednovanja rada i radnog iskustva savjetnika. Člankom 7. prijedloga Metodologije propisano je mjerilo Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, tako da se za godine rada u svojstvu savjetnika ostvaruje određeni broj bodova. Konkretno, za više od 12 godina rada ostvaruje se 45 bodova; od 9 do 12 godina 35 bodova; od 6 do 9 godina 25 bodova; od 3 do 6 godina 15 bodova; te do 3 godine 10 bodova. Smatramo kako se navedenim mjerilom i načinom bodovanja može ostvariti nerazmjerno veliki broj bodova u odnosu na sam predmet ocjenjivanja – rad savjetnika te se na taj način osobe s manje godina iskustva rada stavljaju u nepovoljniji položaj od osoba s više godina iskustva u radu u svojstvu savjetnika. Naime, prijedlogom Metodologije određuju se mjerila za ocjenjivanje rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika u razdoblju od jedne kalendarske godine. Prema prijedlogu Metodologije savjetnik na temelju ocjenjivanja rada ukupno može ostvariti najviše 100 bodova, dok se samo na temelju mjerila iz članka 7. prijedloga Metodologije može ostvariti do 45 bodova, što predstavlja gotovo polovicu ukupnih bodova. S time da je i unutar samog mjerila predloženo bodovanje disproporcionalno, odnosno bodovna razlika između savjetnika s do 3 godine iskustva (10 bodova) i savjetnika s više od 12 godina iskustva u radu savjetnika (45 bodova) nerazmjerno je velika. Uzimajući u obzir ocjene rada savjetnika iz članka 9. i mjerilo iz članka 7. prijedloga Metodologije, proizlazi da tek osobe koje imaju 9 do 12 i više godina iskustva rada kao savjetnik mogu ostvariti dovoljan broj bodova za ocjenu izvrsno obavlja poslove savjetnika. Osobe koje imaju do tri godine radnog iskustva kao savjetnik mogu ostvariti tek bodove koji su dostatni za ocjenu uspješno obavlja poslove savjetnika, dok osobe u rasponima od 3 do 6 te 6 do 9 godina radnog iskustva kao savjetnik najviše mogu ostvariti bodove koji su dostatni i za ocjenu vrlo uspješno obavlja poslove savjetnika. Te osobe ne mogu dobiti više ocjene, čak i kad imaju maksimalan broj bodova po preostalim mjerilima. Dodatno, prevelike razlike bodovnih vrijednosti između pojedinih „razreda“ unutar predmetnog mjerila u samom polazištu dovode do nedostižnih razlika u ocjenama i nemogućnosti da savjetnici s kraćim iskustvom konkuriraju savjetnicima s dužim iskustvom, makar imali bolje bodove po preostalim mjerilima. Posebice treba uzeti u obzir da ni zakonskim odredbama koje se odnose na imenovanje sudaca općinskih, trgovačkih i upravnih sudova i zamjenika općinskih državnih odvjetnika nije zasebno propisano radno iskustvo u određenom trajanju kao uvjet imenovanja. Ukoliko bi se posebnim aktom kao što je Metodologija propisalo mjerilo radnog iskustva na temelju kojeg se može ostvariti gotovo polovica ukupnih bodova pri ocjenjivanju i time utjecati na izbor kandidata, mišljenja smo kako bi se time zapravo zadiralo u materiju koja se uređuje na zakonskoj razini jer bi se de facto proširili uvjeti za imenovanje. Slijedom navedenog, smatramo da članak 7. otvara pitanje moguće neizravne diskriminacije na temelju dobi sukladno ZSD-u, prema kojemu neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po jednoj ili više osnova iz članka 1. stavka 1. ZSD-a, među kojima je i dob, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Predložena odredba članka 7. stavlja mlađe savjetnike u nepovoljniji položaj od osoba s više godina iskustva u svojstvu savjetnika, onemogućujući da kvalitetni savjetnici s manje godina iskustva budu ocijenjeni s izvrsnim ili vrlo dobrim ocjenama, iako ostvaruju više bodova po ostalim kriterijima kao što su sudjelovanje u stručnom usavršavanju, objava stručnih i znanstvenih radova iz područja prava ili završetak poslijediplomskog ili doktorskog studija iz pravnih znanosti. Stoga se navedenim načinom vrednovanja stvara destimulirajuće okruženje za zapošljavanje i zadržavanje mladih osoba u pravosudnim tijelima što može imati dugoročno štetne posljedice na pravosudni sustav u Republici Hrvatskoj zbog nedostatka mlađeg stručnog kadra koji bi u nadolazećim godina trebao osigurati kontinuitet funkcioniranja sustava. Godine iskustva u radu u svojstvu savjetnika mogu biti dobar indikator, ali ne nužno i osnovno ili prevladavajuće jamstvo kvalitete rada savjetnika, a svakako ne na način da vrednovanjem donose gotovo polovicu od ukupnog broja bodova za ocjenjivanje rada savjetnika. Godine radnog iskustva same po sebi ne daju konkretnije informacije o radu savjetnika, poput složenosti predmeta na kojima savjetnik radi, broja riješenih predmeta, ukinutih ili preinačenih odluka, učinjenih bitnih povreda postupka i sličnih pitanja koja ocrtavaju kvalitetu rada savjetnika. Uvažavajući značaj dugogodišnjeg rada i iskustva, godine radnog iskustva mogu se, ako se ocjeni potrebnim, propisati kao uvjet za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, kao i vrednovati, a i vrednuju se, i na druge načine, poput dodatka na plaću od 0,5% za svaku godinu radnog staža ili isplate jubilarne nagrade. Stoga godine iskustva ne bi trebale biti od ključnog utjecaja pri ocjenjivanju savjetnika, a ako se ustraje na navedenom mjerilu predlažemo primjereniju raspodjelu bodova, tako da razlika između savjetnika s do 3 godine radnog iskustva i savjetnika s preko 12 godina radnog iskustva bude manja, kao i najveći mogući broj bodova na temelju tog mjerila u odnosu na ukupan broj bodova pri ocjenjivanju kako bi sve dobne skupine savjetnika, ovisno i o drugim kriterijima, a ne pretežito radnom iskustvu, mogli ostvariti bodovne kriterije za sve ocjene za svoj rad. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju u ovom komentaru i argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 7 | Udruga Dar | Mjerila za ocjenjivanje, Članak 5. | Poštovani, uz Članak 5. (1)Ocjena rada savjetnika utvrđuje se na temelju sljedećih mjerila: predlažem uključenje točke 4.poštivanje EU pravnih stečevina. Konkretno, jedna od osnovnih EU pravnih stečevina, potvrđena presudom Europskog suda za ljudska prava je ovlaštenost za zastupanje, tj.vjerodostojnost potpisa na odvjetničkoj punomoći. Nažalost većina sudova u RH nema tehničku mogućnost provjere vjerodostojnosti potpisa na odvjetničkoj punomoći te su stranke i sudovi izloženi mogućem neskladu sa EU pravnom stečevinom. Ali ako se sudskom savjetniku ukaže na neusklađenost sa EU pravnom stečevinom, a sudski savjetnik ne reagira, potrebno ga je negativno ocijeniti. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer se predloženo već vrednuje u okviru kriterija ocjene rada. |
| 8 | SANJA ĐURIĆ | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Smatram da bi godine rada u svojstvu savjetnika trebalo vrednovati, međutim, razlika u bodovima je ogromna i demotivirajuća prema mladim savjetnicima. Voditi se logikom - što duže radiš kao savjetnik, više iskustva i znanja imaš - nije uvijek točno i nepravedno je. Naime, nisu sve referade jednako opterećene i složenost poslova nije jednako raspoređena, pa tako osoba koja 10 godina radi jednu te istu referadu (primjerice Ovrv) nema jednako iskustva i vještina kao savjetnik koji 2-3 godine radi parnicu ili svakodnevno vodi rasprave na prekršajnom sudu. Možda bi bilo bolje 1 godina rada = 1 bod ili staviti odredbu MOŽE OSTVARITI (a ne OSTVARUJE SE), pa bi tako čelnik tijela mogao na temelju rada savjetnika odlučiti hoće li dati 45 ili 10 bodova osobi koja radi više od 12 godina kao savjetnik. Pri tome smatram da bi trebalo uzeti u obzir duži period ocjenjivanja (npr. 3 zadnje godine), a ne samo zadnju godinu rada, obzirom predloženi sustav potiče minimalno ulaganje pa onda zadnju godinu pred prijavu dati sve od sebe radi što bolje ocjene. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 9 | Sanela Samardžić | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Smatram kako bi trebalo razmotriti smanjenje razlike u bodovima utemeljenih na radnom iskustvu. Naime, svi smo svjesni kako ne rade svi savjetnici jednako složene poslove pa samim tim godine rada ne znače nužno i da je savjetnik u tim godinama stekao iskustvo koje će mu koristiti prilikom obavljanja poslova suca/državnog odvjetnika. Vrednovanje isključivo proteka vremena bez uzimanja u obzir složenosti predmeta i učinka u rješavanju istih s tolikom razlikom u bodovima po meni nema smisla. Čini mi se kao još veći problem pitanje bodovanja savjetnika s manjim radnim stažem u odnosu na "vanjske" kandidate prilikom postupka imenovanja za suce/državne odvjetnike. Naime, člankom 33. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću (NN 80/22) propisano je kako će se kandidatima koji su do stupanja na snagu navedenih izmjena završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji se mogu ocijeniti kao savjetnici u pravosudnim tijelima primjenom ove Metodologije, vrijednost završne ocjene množiti s 0,666. Recimo da je savjetnik ostvario 300 bodova na završnom ispitu. Pomnoženo s 0,666 dobiva 199,80 bodova, dok preostalih 100 bodova dobiva na temelju ocjene rada primjenom Metodologije. Uz 2-3 godine radnog staža, pa i uz maksimalni broj bodova ostvarenih ocjenom rada i drugim aktivnostima, može ostvariti najviše 65 bodova, što konačno iznosi cca 265 bodova. S druge strane, "vanjski" kandidat koji se ne može ocjenjivati na isti način kako i savjetnici, koji nema ni dana radnog staža kao savjetnik, može ostvariti također 300 bodova na završnom ispitu i sa toliko bodova konkurirati savjetnicima prilikom imenovanja za suce/državne odvjetnike. Pod uvjetom da je moje tumačenje ispravno navedena zakonska rješenja nemaju smisla i njima se izravno favoriziraju kandidati koji dolaze izvan sustava na štetu savjetnika s manje radnog staža. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 10 | Rea Rajić | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Radni staž i iskustvo svakako treba honorirati, ali ne na način da godine rada u svojstvu savjetnika postanu ključan i odlučujući faktor pri imenovanju za suce/zamjenike DO, pri čemu predložena razlika u bodovima iz čl. 7. mlađe savjetnike automatski diskvalificira. Glavni kriterij napredovanja bi po mom mišljenju trebala biti kvaliteta rada, a ne godine provedene u pravosudnim tijelima. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 11 | PAOLO PILATO | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Pridružujem se komentarima svih kolegica. Pohvalno je što se predlaže vrednovanje radnog iskustva pa da se na taj način honorira rad i predanost savjetnika u pravosudnim tijelima. Međutim, isto tako smatram da je predloženi način vrednovanja radnog iskustva neodgovarajući. Razlike bodovnih vrijednosti između pojedinih kategorija radnog iskustva su prevelike te u polazištu dovode do nedostižnih razlika u ocjenama te nemogućnosti da savjetnici s kraćim stažem konkuriraju u odnosu na savjetnike s dužim stažem, pa makar imali bolju ocjenu rada. Predloženi način vrednovanja radnog iskustva dodatno će destimulirati mlade pravnike da se zapošljavaju kao savjetnici u pravosudnim tijelima, (posebno na određeno vrijeme), a još više da se zapošljavaju kao vježbenici na početku svoje karijere, a također će destimulirati savjetnike s kraćim radnim stažom da ostanu u sustavu, što će u pravosudnim tijelima generirati kadrovski problem zapošljavanja savjetnika uz postojeći problem zapošljavanja upisničara, zapisničara i namještenika. Prije svega, nije moguće matematički izjednačiti ocjenu rada (kada bi vremensko razdoblje ocjenjivanja bilo tri godine, što je adekvatnije nego li godinu dana) i radno iskustvo po bodovima kao što je predloženo u ovom prijedlogu. Također, razlike između pojedinih kategorija radnog iskustva trebale bi biti nešto manje, ili bi trebalo reducirati vremensko razdoblje radnog iskustva. Smatram da bi vezano uz radno iskustvo valjalo vrednovati i sljedeće. Naime, ocjenu rada savjetniku koji se javi na natječaj u datom trenutku daje čelnik pravosudnog tijela u kojem je savjetnik tada zaposlen, neovisno o tome da li se savjetnik javlja za dužnosnika u tom ili drugom pravosudnom tijelu, što može dovesti do favorizacije, ali i do defavorizacije savjetnika od strane čelnika pravosudnog tijela. Također, savjetniku se ocjenjuje radno iskustvo neovisno u kojem je pravosudnom tijelu ono stečeno, da li na sudu ili u državnom odvjentištvu. Stoga smatram da bi adekvatnim brojem bodova kao zasebne kategorije u sklopu bodova radnog iskustva, primjerice 10 ili čak i 15 bodova, trebalo vrednovati okolnost da se savjetnik javlja za dužnost u svom matičnom pravosudnom tijelu. Naime, u sustavu horizontalnog konkuriranja savjetnika iz različitih pravosudnih tijela, kada pojedini savjetnici mogu konkurirati za dužnosti u pravosudnim tijelima u kojima nisu zaposleni, pa se tako savjetnik s jednog suda može javiti za suca drugog suda, ili se primjerice sudski savjetnik može javiti za zamjenika u državnom odvjetništvu, bilo bi korektno vrednovati radno iskustvo savjetnika kada se on javlja za dužnost u matičnom pravosudnom tijelu (posebno kada tamo radi niz godina), jer se događa da savjetnik u svom pravosudnom tijelu ne može postati dužnosnik unatoč dugogodišnjem radu ponekad i zbog nekoliko (pa i manje) bodova nauštrb savjetnika koji dolazi iz drugog pravosudnog tijela i koji čak možda u svom radnom stažu nije nikada radio na istovrsnim poslovima. Stoga bi u okviru bodovanja radnog iskustva takvu situaciju odnosno takve savjetnike, koji se javljaju za dužnost u matičnom pravosudnom tijelu u određenom sjedištu, valjalo honorirati, ne samo zbog predanosti savjetnika, već i zbog čimbenika vezanih uz radni kolektiv tog pravosudnog tijela. | Djelomično prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. Neosnovanim se smatra prijedlog posebnog vrednovanja javljanja na oglas u pravosudno tijelu u kojem je savjetnik zaposlen jer navedena okolnost ne ovisi o volji savjetnika. |
| 12 | PAOLO PILATO | Ocjena rada u svojstvu državnog službenika sukladno zakonu koji uređuje prava i obveze državnih službenika , Članak 6. | Smatram da su polazišne ideje i ciljevi sastavljača prijedloga metodologije vrlo dobri no kada se u cijelosti razmotri predloženi način vrednovanja rada savjetnika ne čini se da su predloženi kriteriji ocjenjivanja dobro postavljeni, posebno ne kada se uzme u obzir diskrepancija između vrednovanja uspješnosti rada i radnog iskustva savjetnika. Vezano uz ocjenu rada, pridružujem se komentaru kolegice Kuzmanić te bih još dodao sljedeće. Smatram da se savjetnici u pravosudnim tijelima, zbog specifičnosti rada i svrhe radi koje se ocjenjuju na temelju predložene metodologije, glede eventualnog napredovanja ne mogu ocjenjivati u potpunosti na isti način kao i državni službenici. Kriterije ocjenjivanja savjetnika potrebno je objektivizirati i primjerično navesti, poput broja riješenih predmeta, kvalitete izrade odluka, složenosti predmeta na kojima savjetnik radi, drugih radnih obveza savjetnika i slično, naravno, uvažavajući vrste poslova na kojima je savjetnik raspoređen te organizaciju njegovih radnih obveza u svakom pojedinom slučaju. Navođenje pojedinih kriterija na temelju kojih se savjetnici ocjenjuju doprinijelo bi objektivizaciji ocjenjivanja i kontrolabilnosti ocjene. Svakako, potrebno je drugačije odrediti broj bodova prema ocjenama budući da je razlika od samo 15 bodova između ocjene "zadovoljavajuće" i "izuzetan" (raspon triju ocjena) nepoštena. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se primjedba na raspon bodova za kriterij iskustva u radu. Trenutni sustav praćenja rada savjetnika u pravosudnim tijelima ne omogućuje propisivanje drugih kriterija ocjene njihovog rada. |
| 13 | Nikolina Primorac | Rokovi za odlučivanje, Članak 11. | U st.3. čl.11. stoji da je savjetnik dužan konačnu odluku o ocjeni dostaviti Vijeću bez odgode. Budući da čelnik tijela donosi ocjenu rada savjetnika na zahtjev Vijeća, smatram da je pravilnije st.3. urediti na način da je upravo čelnik tijela dužan dostaviti Vijeću ocjenu rada savjetnika, a ne savjetnik. Ni kod donošenja ocjene o obnašanju sudačke dužnosti, Vijeću ne dostavlja ocjenu sudac nego sudačko vijeće, dakle ono tijelo koje je ovlašteno donositi ocjenu i od kojeg se u konačnici tražila ocjena. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 14 | Nikolina Primorac | Rokovi za odlučivanje, Članak 11. | Uzimajući u obzir činjenicu da se postupak imenovanja sudaca sukladno čl.54.a Zakona o Državnom sudbenom vijeću mora dovršiti u roku od 6 mjeseci od dana objave oglasa o slobodnim sudačkim mjestima, smatram da je rok od 30 dana koji se daje čelniku tijela za donošenje odluke o ocjeni predugačak. Čelnik tijela ocjenu rada donosi na temelju gotovih podataka koje realno može dobiti u jednom danu (od sudske odnosno državnoodvjetničke uprave) kod kojih ne mora ništa posebno računati već doslovno zbrojiti tri broja. Radi usporedbe, sudačka vijeća kod donošenja ocjene obnašanja sudačke dužnosti imaju rok od 45 dana s tim što je metodologija ocjenjivanja sudaca daleko kompliciranija i neusporediva. Stoga smatram da je rok od 15 dana sasvim dovoljan za donošenje odluke o ocjeni rada. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 15 | Nikolina Grancarić | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | U cijelosti podržavam kolegice Ivanu Starčević i Helenu Đud u njihovim komentarima, dok je iz komentara kolega sa očito manje radnog staža, a time i iskustva, razvidno kako su isti usmjereni isključivo na što brže napredovanje u smislu imenovanja za pravosudnog dužnosnika dok bi isti trebali biti usmjereni na prikupljanje što više iskustva kako bi mogli što kvalitetnije obnašati dužnost koju si toliko priželjkuju. Godine staža u svojstvu savjetnika su tek jedan od elemenata za ocjenu rada istog, te kao takve svakako trebaju biti jedan od bitnijih, a što je Ministarstvo i prepoznalo na način kako je to predviđeno čl. 7. Metodologije. | Nije prihvaćen | Primjedba se u najvećem dijelu ne odnosi na predloženi tekst Metodologije, već je očitovanje na druge dane komentare u javnom savjetovanju. S obzirom na iznesenu argumentaciju drugih sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 16 | Matija Kontrec | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Smatram da je predložena bodovna razlika između savjetnika s do 3 godine radnog staža i savjetnika s više od 12 godina radnog staža nerazmjerno velika te se na taj način mlađi savjetnici stavljaju u nepovoljniji položaj. Općenito smatram da godine staža ne bi trebale biti od utjecaja pri ocjenjivanju savjetnika, odnosno, ukoliko nadležno ministarstvo na tome ustraje, bodovi ostvareni na temelju navedenog kriterija, morali bi biti takvi da razlika između savjetnika s do 3 godine radnog staža i savjetnika s preko 12 godina radnog staža bude manja. Navedeno bodovno rješenje ponuđeno ovim nacrtom je kontraproduktivno i ako se uzima u obzir da se sve manji broj kolega odlučuje svoju karijeru graditi u pravosuđu, pa ih se ovakvim bodovanjem dodatno demotivira. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 17 | Lidija Đogaš Batovanja | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Za kraj ću samo dodati kako podržavam ovakav način bodovanja obzirom na moj prethodni komentar. | Nije prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju drugih sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 18 | Lidija Đogaš Batovanja | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Poštovane kolegice i kolege, ne mogu vjerovati da i nakon toliko godina rada i iskustva stečenog na radu na sudu, mi kolege sa dugogodišnjim iskustvom trebamo opravdati svoj ugled, znanje i iskustvo jer to odjednom ne bi trebalo biti bitno. Ono što bi se trebali svi zapitati jest koliko je naših kvalitetnih kolega toliko ogorčeno da navedeni završni ispit nije niti polagalo, a radi se mahom o kvalitetnim i više nego kvalificiranim ljudima koji su do sada mogli imati uvjete i za drugostupanjske sudove. Ja sam savjetnik već 16 godina, a moja priča je samo jedna od mnogih pa je neću prepričavati, ali čekati i predano raditi sve te godine kad sam se mogla javljati na natječaje i kada nisam, kada sam išla na natječaje znajući da nemam nikakve šanse jer nikoga ne zanimaju moji rezultati rada sve te godine, a imala sam preko norme za svaku od tih godina, da nikoga nije briga za drugostupanjsku statistiku mojih odluka, za moju kolegijalnost, odnos prema drugim kolegama i strankama, dodatni rad u sudskoj upravi i sve ono što me čini kvalitetnim kandidatom za navedenu dužnost. Zamislite kako radite na taj način, a pomaka za vas nema na vidiku. Da me ne bi krivo shvatili, mladih i kvalitetnih kolega ima jako puno i smatram da pravo na napredovanje imaju svi, ali neke distinkcije moraju postojati i postoje. Nakon svih tih godina koliko ste čekali, jer radite posao koji volite i ustrajni ste, stječete znanje, neprocjenjivo iskustvo, rad sa strankama, vještacima, stvari se konačno pomaknu s mjesta u pozitivnom smjeru. I onda opet niste dovoljno dobri. Jer to kažu vaše kolege. Ne autoriteti, ne oni koji će vam dati ocjenu, ne oni koji će vas razmatrati za imenovanje. Kolege. Vaše kolege. Zamislite tu situaciju i pomislite da ste to vi. A onda razmislite. Jer kao što sam na početku rekla moja priča nije moja, ona je jedna od mnogih. | Primljeno na znanje | Primjedba se ne odnosi na predloženi tekst Metodologije, već je očitovanje na druge dane komentare u javnom savjetovanju te predstavlja iznošenje vlastitog stava. |
| 19 | Lidija Đogaš Batovanja | Na temelju članka 56. stavka 7. Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15, 67/18, 126/19 i 80/22) i članka 56. stavka 7. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, broj 67/18, 126/19 i 80/22), ministar pravosuđa i uprave donosi | Poštovane kolegice i kolege, ne mogu vjerovati da i nakon toliko godina rada i iskustva stečenog na radu na sudu, mi kolege sa dugogodišnjim iskustvom trebamo opravdati svoj ugled, znanje i iskustvo jer to odjednom ne bi trebalo biti bitno. Ono što bi se trebali svi zapitati jest koliko je naših kvalitetnih kolega toliko ogorčeno da navedeni završni ispit nije niti polagalo, a radi se mahom o kvalitetnim i više nego kvalificiranim ljudima koji su do sada mogli imati uvjete i za drugostupanjske sudove. Ja sam savjetnik već 16 godina, a moja priča je samo jedna od mnogih pa je neću prepričavati, ali čekati i predano raditi sve te godine kad sam se mogla javljati na natječaje i kada nisam, kada sam išla na natječaje znajući da nemam nikakve šanse jer nikoga ne zanimaju moji rezultati rada sve te godine, a imala sam preko norme za svaku od tih godina, da nikoga nije briga za drugostupanjsku statistiku mojih odluka, za moju kolegijalnost, odnos prema drugim kolegama i strankama, dodatni rad u sudskoj upravi i sve ono što me čini kvalitetnim kandidatom za navedenu dužnost. Zamislite kako radite na taj način, a pomaka za vas nema na vidiku. Da me ne bi krivo shvatili, mladih i kvalitetnih kolega ima jako puno i smatram da pravo na napredovanje imaju svi, ali neke distinkcije moraju postojati i postoje. Nakon svih tih godina koliko ste čekali, jer radite posao koji volite i ustrajni ste, stječete znanje, neprocjenjivo iskustvo, rad sa strankama, vještacima, stvari se konačno pomaknu s mjesta u pozitivnom smjeru. I onda opet niste dovoljno dobri. Jer to kažu vaše kolege. Ne autoriteti, ne oni koji će vam dati ocjenu, ne oni koji će vas razmatrati za imenovanje. Kolege. Vaše kolege. Zamislite tu situaciju i pomislite da ste to vi. A onda razmislite. Jer kao što sam na početku rekla moja priča nije moja, ona je jedna od mnogih. | Primljeno na znanje | Primjedba se ne odnosi na predloženi tekst Metodologije, već je očitovanje na dane komentare u javnom savjetovanju. |
| 20 | Josip Planinac | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Slažem se s komentarima koji se protive ovakvom prenaglašenom valoriziranju duljine rada i ponavljam svoj komentar na čl. 5.: "Duljinu rada svakako treba valorizirati (neka znanja se mogu steći isključivo iskustvom), no to bi trebao biti element koji preteže u slučaju jednake kvalitete rada dva djelatnika, a ne element koji je jednako valoriziran kao kvaliteta rada. Prema trenutnom prijedlogu savjetnik s duljim stažom može imati znatno nižu ocjenu kvalitete rada te ipak u ukupnoj ocjeni nadmašiti savjetnika s manjim stažom." Po mojem mišljenju valoriziranje duljine rada s maksimalnih 10 bodova, a kvalitete rada s maksimalnih 80 bodova (ali za period od tri do pet godina) predstavljalo bi najbolje rješenje: dugoročna kvaliteta rada bila bi glavni faktor u ocjeni, no iskustvo stečeno dugoročnim radom na sudu/u državnom odvjetništvu bilo bi faktor koji može presuditi u slučaju jednake kvalitete rada. Sama činjenica dugotrajnog zaposlenja u pravosudnom tijelu ne jamči i kvalitetan rad te bi se predloženom valorizacijom osiguralo postojanje motivacije za kontinuirano dobar rad neovisno o stažu - iskusniji savjetnik bi u konačnici ipak ostvario veće bodove ako bi izjednačio kvalitetu rada kolega. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 21 | Josip Planinac | Mjerila za ocjenjivanje, Članak 5. | Smatram spornim jednako valoriziranje kvalitete rada i iskustva u radu. Duljinu rada svakako treba valorizirati (neka znanja se mogu steći isključivo iskustvom), no to bi trebao biti element koji preteže u slučaju jednake kvalitete rada dva djelatnika, a ne element koji je jednako valoriziran kao kvaliteta rada. Prema trenutnom prijedlogu savjetnik s duljim stažom može imati znatno nižu ocjenu kvalitete rada te ipak u ukupnoj ocjeni nadmašiti savjetnika s manjim stažom. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća te će se bodovanje iskustva razmjerno umanjiti. |
| 22 | Josip Planinac | Razdoblje ocjenjivanja, Članak 4. | Slažem se s prethodno iznesenim komentarima - jedna godina je prekratak period da se adekvatno procijeni kvaliteta rada savjetnika. Jednako kao i s prethodnim sustavom (u kojem bodovi na ispitu imaju odlučujuću ulogu), ponovno se stvara mogućnost da kratkoročan period/jednokratan događaj (jedna godina rada/broj bodova na jednom ispitu) predstavlja glavni faktor koji će odrediti cjelokupnu daljnju karijeru pravosudnog djelatnika. Također, budući da trenutni prijedlog daje (po mom mišljenju neosnovano) veliku ulogu dosadašnjem radnom stažu na sudu (mogućih 45 od 100 bodova) stvorila bi se mogućnost da savjetnik sa znatnim stažom uz samo jednu dobru ocjenu postane sudac/zamjenik državnog odvjetnika, iako to njegov dotadašnji rad možda ne opravdava. Smatram da bi ispravna odluka ocjenu savjetnika za potrebe natječaja trebao činiti prosjek njegovih ocjena kroz duži period (tri do pet godina). Time bi se valorizirao kontinuirano dobar rad savjetnika. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 23 | Jelena Radulov | Druge aktivnosti, Članak 8. | Sudski savjetnik sa svojom plaćom ne može sebi priuštiti poslijediplomski ili doktorski studij u RH, stoga je ovo dodatno vrednovanje diskriminirajuće, za one savjetnike koji nemaju mogućnosti, a možda bi željeni pohađati koji od studija. Stoga bi poslodavac trebao biti taj koji će omogućiti svima koji to žele, da doista i pohađaju, pa tek onda vrednovati to onima koji su izabrali da pohađaju poslijediplomski ili doktorski studij. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje savjetnika nije predmet ove Metodologije, a bodovanje ovog kriterija predloženo je u odnosu na dodatna znanja i vještine koje su stekli kandidati sa završenim poslijediplomskim ili doktorskim studijem. |
| 24 | Jelena Radulov | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | 45 bodova za rad preko 12 godina u svojstvu savjetnika, i 45 maksimalan broj bodova za izuzetan rad savjetnika, je nešto što se ne može izjednačiti. Naime, rad savjetnika duži broj godina u pravosuđu treba itekako vrednovati, ali se ne može poistovjetiti i izjednačiti sa učinkovitim radom. Taj broj bodova za broj godina provedenih na mjestu savjetnika je potrebno smanjiti ili vrednovati na drugačiji način jer se dovodi do neravnopravnog položaja savjetnika koji su tek počeli raditi, ili su manji broj godina savjetnici, a rade itekako kvalitetno i žele napredovati, no ova odredba ih uveliko koči u tome i to je nešto što oni svojim radom i trudom ne mogu dostići. Zaključno, broj godina provedenih na mjestu savjetnika treba vrednovati na drugačiji način, bez diskriminacije mlađih kolega. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 25 | Jelena Ostović | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Slažem se s komentarom kolegice Grgić, odnosno predloženim brojem bodova. Trenutno predloženi okvir bodovanja je nepovoljan jer kad se uzmu u obzir svi drugi kriteriji, duljina radnog staža može biti odlučujući faktor na temelju kojeg će se morati vršiti izbor novih sudaca. Treba imati na umu da kolege savjetnici nisu samo pravnici čiji je posao na sudu prvi posao, već su to i oni koji su prije suda radili na drugim odgovarajućim pravnim poslovima (netko tko radi na sudu 3 godine, može imati (ima) i 5, 8, 10 godina (ili čak i više) radnog staža prije suda (u npr. odvjetništvu), a što se ovim bodovanjem umanjuje. Dakle, sama duljina radnog staža na jednom (jedinom) radnom mjestu ne može biti pokazatelj bolje / lošije kvalitete rada. Da, razlika u bodovanju između kolega savjetnika sa duljim stažem treba postojati, ali ona, po mom mišljenju treba biti takva da svima omogućava iste polazne uvjete. Trenutno predloženim okvirom koji čini ovako veliku razliku u bodovima između savjetnika koji radi 3-6 godina i onoga koji radi više od 13 godina na sudu, a koja razlika se ne može nadoknaditi ni sa maksimalno ostvarenim bodovima (20) pred DSV-om, demotivirate mlade ljude – sudske savjetnike. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 26 | Jelena Grgić | Ocjena rada u svojstvu državnog službenika sukladno zakonu koji uređuje prava i obveze državnih službenika , Članak 6. | Slažem se s komentarima kolega Pilato i Kuzmanić, pogotovo u odnosu na objektivizaciju kriterija i drugačiju preraspodjelu bodova. | Primljeno na znanje | Primjedba se ne odnosi na predloženi tekst Metodologije, već je očitovanje na dane komentare u javnom savjetovanju. |
| 27 | Jelena Grgić | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Apsolutno se ne slažem da su godine staža pokazatelj kvalitete nečijeg rada. Netko može već s godinu ili dvije staža kao sudski savjetnik pokazati kvalitete koje se traže da bi bio dobar sudac, dok drugome ni 30 godina staža kao savjetnik ne bi bilo dosta da razvije te kvalitete. Isticanjem godina staža kao prevladavajućeg kriterija u odnosu na sposobnosti i kvalitete pojedinog savjetnika dovest će do toga da će mladi i perspektivni savjetnici odlaziti sa sudova, a čemu i svakodnevno svjedočimo. Savjetnička pozicija nije zamišljena kao trajna već kao prijelazna do pozicije suca. Godine rada u svojstvu savjetnika treba honorirati, ali ne na način da se mlade kolege s izvrsnim rezultatima zakine. Cilj ove Metodologije bi trebao biti poticanje savjetnika na ostvarivanje izvrsnih rezultata jer samo tako će cijeli pravosudni sustav postati učinkovitiji. Predlažem sljedeću raspodjelu bodova: više od 8 godina rada u svojstvu savjetnika-45 bodova, 6-8 godina rada u svojstvu savjetnika- 40 bodova, 4-6 godina rada u svojstvu savjetnika-35 bodova, 2-4 godine rada u svojstvu savjetnika-30 bodova i do 2 godine rada u svojstvu savjetnika-25 bodova. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 28 | Jelena Grgić | Mjerila za ocjenjivanje, Članak 5. | Smatram da bi se druge aktivnosti trebale uzeti u obzir neovisno jesu li ostvarene u razdoblju u razdoblju ocjenjivanja. Završetak poslijediplomskog specijalističkog studija ili doktorskih studija kao i ostala stručna usavršavanja bi se trebala uzeti u obzir neovisno o tome je to bilo u razdoblju ocjenjivanja ili prije navedenog. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 29 | Jelena Grgić | Razdoblje ocjenjivanja, Članak 4. | Slažem se s kolegicama da je jednogodišnje razdoblje ocjenjivanja prekratak period da bi se mogao ostvariti uvid u rad savjetnika, pogotovo što ima savjetnika koji su na sudu ili u državnom odvjetništvu više od 10 godina pa bi se tako ocjenjivala samo primjerice jedna desetina njihovog rada. Pravednije bi bilo uzeti u obzir 3 kalendarske godine koje prethode godini u kojoj je objavljen oglas za imenovanje povodom kojeg se ocjenjuje rad savjetnika ili najmanje polovina savjetničkoga staža. Naime, ovakav način ocjenjivanja prvenstveno imajući na umu odredbu članka 7. ove Metodologije prema kojem članku prednost imaju kolege s više od 12 godina staža dovest će do toga da savjetnici neće biti motivirani za ostvarivanje pozitivnih rezultata sve dok ne skupe određene godine staža te da će se tek tad potruditi i ostvariti rezultate jer im minuli rad neće utjecati na mogućnosti imenovanja, a što će sve imati za posljedicu sporije rješavanje predmeta i još veću tromost sustava. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 30 | Ivana Starčević | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Valja naglasiti da na ovu Metodologiju ocjenjivanja valja gledati ne kao na neki čin pogodovanja starijim savjetnicima koji se eto nisu dokazali svojim radom i/ili uspjehom na završnom ispitu, jer takav prikaz razloga predloženog rješenja ocjenjivanja savjetnika koje rješenje ocjenu temelji i na dužini radnog staža, je neistinit i u potpunosti u suprotnosti sa svrhom donošenja ove Metodologije. Naime, cilj ove Metodologije i tako po mom mišljenju na nju treba gledati, je da se savjetnicima, zbog svih razloga koje sam već navela, a koje mogu sumirati kao kvalitetan izbor budućeg dužnosnika, uzmu u obzir i ostali odlučujući čimbenici koji to garantiraju, a ne odnose se samo na uspjeh na završnom ispitu, kako je to bilo do sada. Dakle Metodologija kao dodatna ocjena kandidata za dužnosnika, kako bi se na što cjelovitiji, objektivniji i pravedniji način došlo do ocjene i izbora kandidata. Stoga su tu kvaliteta rada, godine rada u svojstvu savjetnika i ostali elementi koje ova Metodologija predviđa (stručno usavršavanje, pisanje članaka...). Smatram logičnim da se savjetniku koji se javlja na dužnosničku funkciju upravo na predloženi način honorira vrijeme provedeno u državnoj službi na radnom mjestu savjetnik, koje radno mjesto zahtjeva visoku stručnu spremu i dva državna ispita (pravosudni ispit i Državna škola), dakle istu ili veću stručnu kvalifikaciju od one što ju imaju suci, a protek radnog staža savjetnika i javljanje savjetnika na dužnosničku funkciju ukazuje na motiviranost savjetnika za obavljanje poslova svoje profesije. Valja naglasiti da je ocjena na godine rada u svojstvu savjetnika samo jedan od elemenata koji odlučuju o napredovanju. Stoga davanje bodova na iskustvo/godine staža, nije nagrađivanje nerada i lijenosti savjetnika koji su dugo vremena savjetnici, već iskustveno provjerena metoda da se radni staž, ovisno o dužini, posebno cijeni, jer kao takav uz ostale elemente koji se kod kandidata cijene, daje cjelovitiju ocjenu kandidata. I za kraj: O značenju godina rada u svojstvu savjetnika za rad savjetnika i kasnije rad dužnosnika može suditi samo onaj koji ih ima u znatnom broju i onaj tko to prepoznaje. | Nije prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju drugih sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 31 | Ivana Starčević | Razdoblje ocjenjivanja, Članak 4. | S tim u vezi valja reći da budući da za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koja ne obnaša pravosudnu dužnost, a koju Školu u optimalnim uvjetima osoba može završiti u roku od godine dana, razdoblje ocjenjivanja od jedne kalendarske godine koja prethodi godini u kojoj je objavljen oglas za imenovanje povodom kojeg se ocjenjuje rad savjetnika, smatram primjerenim i jedinim mogućim. | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir iznesene argumente drugih sudionika u javnom savjetovanju razdoblje ocjenjivanja propisat će se u duljem trajanju od jedne godine. |
| 32 | Ivana Starčević | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Jedino ocjena rada u svojstvu državnog službenika sukladno zakonu koji uređuje prava i obveze državnih službenika u situaciji kada se savjetnika ocjenjuje u postupcima imenovanja sucem prvostupanjskih sudova ili zamjenikom općinskih državnih odvjetništava, nije dovoljna, jer upravo godine rada u svojstvu savjetnika daju navedenoj ocjeni težinu, pri čemu ako je ocjena rada "izuzetan" ili "primjereno", težinu konačnoj ocjeni sudskog savjetnika u postupku napredovanja, itekako daje odnosno treba dati dugogodišnje iskustvo u svojstvu savjetnika, budući da se takav savjetnik već "dokazao" svojim radom, a nije do sada uspio biti imenovan dužnosnikom. Pri tome je dakle ocjena rada službeničke dužnosti korektivni element dijelu ocjene koji se odnosi na duljinu radnog staža, bilo pozitivan, bilo negativan, ovisno o tome o kojoj od četiri ocjene se radi, te tijelo koje provodi imenovanje mora naposljetku o tome voditi računa. | Nije prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju drugih sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 33 | Ivana Starčević | Mjerila za ocjenjivanje, Članak 5. | Jedino ocjena rada u svojstvu državnog službenika sukladno zakonu koji uređuje prava i obveze državnih službenika u situaciji kada se savjetnika ocjenjuje u postupcima imenovanja sucem prvostupanjskih sudova ili zamjenikom općinskih državnih odvjetništava, nije dovoljna, jer upravo godine rada u svojstvu savjetnika daju navedenoj ocjeni težinu, pri čemu ako je ocjena rada "izuzetan" ili "primjereno", težinu konačnoj ocjeni sudskog savjetnika u postupku napredovanja, itekako daje odnosno treba dati dugogodišnje iskustvo u svojstvu savjetnika, budući da se takav savjetnik već "dokazao" svojim radom, a nije do sada uspio biti imenovan dužnosnikom. Pri tome je dakle ocjena rada službeničke dužnosti korektivni element dijelu ocjene koji se odnosi na duljinu radnog staža, bilo pozitivan, bilo negativan, ovisno o tome o kojoj od četiri ocjene se radi, te tijelo koje provodi imenovanje mora naposljetku o tome voditi računa. | Primljeno na znanje | Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu ili prijedlog, već je iznošenje vlastitog stava. |
| 34 | Ivana Starčević | Ocjena rada u svojstvu državnog službenika sukladno zakonu koji uređuje prava i obveze državnih službenika , Članak 6. | Jedino ocjena rada u svojstvu državnog službenika sukladno zakonu koji uređuje prava i obveze državnih službenika u situaciji kada se savjetnika ocjenjuje u postupcima imenovanja sucem prvostupanjskih sudova ili zamjenikom općinskih državnih odvjetništava, nije dovoljna, jer upravo godine rada u svojstvu savjetnika daju navedenoj ocjeni težinu, pri čemu ako je ocjena rada "izuzetan" ili "primjereno", težinu konačnoj ocjeni sudskog savjetnika u postupku napredovanja, itekako daje odnosno treba dati dugogodišnje iskustvo u svojstvu savjetnika, budući da se takav savjetnik već "dokazao" svojim radom, a nije do sada uspio biti imenovan dužnosnikom. Pri tome je dakle ocjena rada službeničke dužnosti korektivni element dijelu ocjene koji se odnosi na duljinu radnog staža, bilo pozitivan, bilo negativan, ovisno o tome o kojoj od četiri ocjene se radi, te tijelo koje provodi imenovanje mora naposljetku o tome voditi računa. | Primljeno na znanje | Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu ili prijedlog, već je iznošenje vlastitog stava. |
| 35 | Ivana Starčević | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Prvenstveno želim istaknuti da itekako nužnim i pohvalnim smatram to što je Ministarstvo prepoznalo da je i pri imenovanju prvostupanjskih sudaca/zamjenika državnih odvjetnika, dužinu prethodnog savjetničkog iskustva izraženu u godinama, potrebno posebno cijeniti, te kandidatima sa više godina iskustva, po toj osnovi dati više bodova. To stoga jer je sudac/zamjenik državnog odvjetnika jedna od najodgovornijih javnih funkcija u društvu općenito, pa je jednako kako je za neka druga značajna radna mjesta propisan kao formalni uvjet višegodišnja dužina prethodnog radnog iskustva, iznimno značajno i važno da se i za sudačku funkciju/funkciju zamjenika državnog odvjetnika, barem posebno pozitivno cijeni duže savjetničko iskustvo od onog kraćeg. Naime, iskustvo stečeno radom nenadomjestivo je samim formalnim znanjem. Osim toga, predloženi model ocjenjivanja rada savjetnika koji relevantnim cijeni i iskustvo stečeno radom sudskog savjetnika nikako nije manje povoljan za mlađe kolege, što oni neopravdano ističu, jer se predloženi model na jednaki način odnosi i na njih. Pogotovo smatram opravdanim da se najviši broj bodova na iskustvo rada dade savjetnicima koji su savjetnici preko 15 godina, a koji su tijekom tog savjetničkog staža imali prilike biti podvrgnuti različitim pravilima postajanja sucem/zamjenikom državnog odvjetnika (u tom su se razdoblju izmijenila otprilike četiri različita sustava pravila postajanja dužnosnikom), no nisu uspjeli postati dužnosnikom. Posebno je vrijedno istaknuti da ih navedeni neuspjeh nije demotivirao u daljnjem ostanku u profesiji i težnji ka napredovanju, što je u protivnosti sa demotivacijom koju ističu mlađi kolege, do koje bi ih dovelo pravedno i efikasno predloženo rješenje prema kojem se značajan dio ocjene rada savjetnika koji želi napredovati dobiva i zbog dugogodišnjeg savjetništva, zbog nečeg što je nužno za kvalitetno obavljanje sudačke funkcije i što se u konačnici na jednak način odnosi i na njih. | Nije prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju drugih sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 36 | Ivana Starčević | Mjerila za ocjenjivanje, Članak 5. | Prvenstveno želim istaknuti da itekako nužnim i pohvalnim smatram to što je Ministarstvo prepoznalo da je i pri imenovanju prvostupanjskih sudaca/zamjenika državnih odvjetnika, dužinu prethodnog savjetničkog iskustva izraženu u godinama, potrebno posebno cijeniti, te kandidatima sa više godina iskustva, po toj osnovi dati više bodova. To stoga jer je sudac/zamjenik državnog odvjetnika jedna od najodgovornijih javnih funkcija u društvu općenito, pa je jednako kako je za neka druga značajna radna mjesta propisan kao formalni uvjet višegodišnja dužina prethodnog radnog iskustva, iznimno značajno i važno da se i za sudačku funkciju/funkciju zamjenika državnog odvjetnika, barem posebno pozitivno cijeni duže savjetničko iskustvo od onog kraćeg. Naime, iskustvo stečeno radom nenadomjestivo je samim formalnim znanjem. Osim toga, predloženi model ocjenjivanja rada savjetnika koji relevantnim cijeni i iskustvo stečeno radom sudskog savjetnika nikako nije manje povoljan za mlađe kolege, što oni neopravdano ističu, jer se predloženi model na jednaki način odnosi i na njih. Pogotovo smatram opravdanim da se najviši broj bodova na iskustvo rada dade savjetnicima koji su savjetnici preko 15 godina, a koji su tijekom tog savjetničkog staža imali prilike biti podvrgnuti različitim pravilima postajanja sucem/zamjenikom državnog odvjetnika (u tom su se razdoblju izmijenila otprilike četiri različita sustava pravila postajanja dužnosnikom), no nisu uspjeli postati dužnosnikom. Posebno je vrijedno istaknuti da ih navedeni neuspjeh nije demotivirao u daljnjem ostanku u profesiji i težnji ka napredovanju, što je u protivnosti sa demotivacijom koju ističu mlađi kolege, do koje bi ih dovelo pravedno i efikasno predloženo rješenje prema kojem se značajan dio ocjene rada savjetnika koji želi napredovati dobiva i zbog dugogodišnjeg savjetništva, zbog nečeg što je nužno za kvalitetno obavljanje sudačke funkcije i što se u konačnici na jednak način odnosi i na njih. | Primljeno na znanje | Komentar ne sadrži konkretnu primjedbu ili prijedlog, već je iznošenje vlastitog stava. |
| 37 | Ivan Horvat | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Mišljenja sam da godine rada u svojstvu savjetnika nikako ne bi trebale biti kriterij na temelju kojeg se ostvaraju ikakvi bodovi (osim minus bodova; naime, logika nalaže da zasigurno postoje objektivni razlozi zbog kojih pojedini savjetnici nisu u >3 godine uspjeli postati dužnosnici (prvenstveno tu mislim na nizak broj bodova ostvaren u Državnoj školi i manjak psihosocijalnih vještina ustanovljenih na razgovoru). Slijedom navedenog bilo bi pošteno honorirati mlađe ljude (čitaj savjetnike s manje staža) koji su ostvarili visoke bodove u Državnoj školi. Razlozi su mnogobrojni, poput: 1) žrtvovali su svoj privatni život da bi napredovali u poslu (kasnije zasnivanje obitelji i sl.,dakle NISU u životu tražili kraći, brži i lakši put UNATOČ rizicima. 2) na jedinom mjestu koje moze i smije biti kriterij za ocjenjivanje, a to je Državna škola ostvarili su visoke bodove, a znamo da se to postiže jedino i isključivo znanjem. Ovakav prijedlog koji stavlja u povlašteni položaj starije savjetnike kao kriterij uzima protok vremena kao takav. Nameće se logično pitanje - biste li htjeli da vam predmet od osobnog interesa (kazneni,obiteljski...) vodi netko tko radi 5/8/15 godina u sustavu kao savjetnik s ostvarenih 245 bodova u Školi (iako ispit nije idealno koncipiran, ali do sad je bio aktualan i kao takav jedini mjerodavan za rangiranje ljudi koji se natječu za mjesto dužnosnika), oskudnog znanja i to samo zato što, eto, tu radi 5/8/15 godina pa je "dorastao" ILI savjetnik s <3 godine savjetničkog staža, ali sa zavidnom razinom POKAZANOG i DOKAZANOG znanja pred ispitnim povjerenstvom?! Meni izbor ne bi bio težak, a vjerujem niti ikome od upućenih u problematiku. Dakle, da rezimiram: 1) veliko NE dodjeljivanju bodova na temelju staža jer staž sam po sebi ne znači ništa (doduše,da staž išta doprinosi profesionalnom razvitku savjetnika, savjetnici s 5/8/15 godina staža bi postigli i više bodova na ispitu od savjetnika koji rade <3 godine, a koliko sam mogao ispratiti velikom većinom nisu iskoristili taj Bogom dani benefit - čast izuzecima, zato pročitajte sljedeću točku) 2) veliko DA rangiranju savjetnika na temelju bodova ostvarenih u Državnoj školi koja jedina od svih kriterija ispituje ono što je zaista jedino bitno, a to je ZNANJE. ZNANJE koje se mukotrpno stjecalo (jer lakše je ležati na kauču i čekati u svojstvu "starog" savjetnika jer, eto, bodovi će doći sami od sebe protekom vremena, NEGO učiti +6 mjeseci za ispit koji propituje ZNANJE). Plastičniji primjer može svakako biti sljedeći: A) operirati će vas kirurg s 5/8/15 godina staža, ali nije baš učio za stručni ispit, slabije je naučio anatomiju i operativne tehnike, ali je zato 5/8/15 godina dolazio na posao i ... i ništa. ILI B) operirat će vas kirurg koji je briljirao na stručnom ispitu, savršeno zna anatomiju i kirurške tehnike, tisuću puta je napravio taj zahvat, ali jedini minus mu je što 3 godine radi jer , eto, duže nije mogao jer jednostavno nema "dovoljno" godina? Budimo svjesni da kad govorimo o mlađim savjetnicima ovdje da se radi o ljudima koji imaju >30 godina te su upravo u najboljim godinama za dati ih struci, stoga ih ne treba kažnjavati nepravednim dodjeljivanjem bodova nekome samo zato što je stariji, već, ako ćemo biti u potpunosti fer, treba ih stimulirati. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 38 | Iva Peričić Pejar | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Smatram da godine rada u svojstvu savjetnika trebaju imati značajniju ulogu pri ocjenjivanju rada savjetnika, te da je predloženo bodovanje objektivno i pravedno određeno. Naime, sudski savjetnici s bogatim radnim iskustvom na svim vrstama građanskih predmeta imaju potrebne pretpostavke i kvalitetu za uspješnije i efikasnije obnašanje sudačke dužnosti za razliku od sudskih savjetnika s manje godina staža, a što je Ministarstvo i prepoznalo. | Nije prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju drugih sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 39 | HELENA ĐUD | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Podržavam prijedlog Ministarstva odnosno predloženi broj bodova za pojedine godine savjetničkog staža, a kako je to navedeno u čl. 7 Metodologije ocjenjivanja rada savjetnika (u nastavku: Metodologije). Smatram da godine rada u svojstvu savjetnika trebaju imati značajniju ulogu pri ocjenjivanju rada savjetnika te cijenim činjenicu da je Ministarstvo to prepoznalo. Predloženi bodovni rang je prema mojem mišljenju realno, pravilno, objektivno i pravedno određen te smatram da će se na taj način poboljšati dugogodišnji nepovoljan položaj savjetnika sa većim brojem godina savjetničkog staža (više od 12) koji ne vlastitom krivnjom još uvijek nisu imenovani na sudačku dužnost. Upravo zbog razloga nemogućnosti napredovanja mnogi su savjetnici napustili svoje savjetničke poslove te će se na ovaj način dodatno motivirati dugogodišnje savjetnike da i dalje savjesno, odgovorno i kvalitetno rade svoj posao. Prema mojem mišljenju savjetnici sa manjim brojem godina savjetničkog staža, predloženom bodovnom razlikom, ne stavljaju se u nepovoljan položaj jer će i stariji i mlađi savjetnici za iste godine rada u svojstvu savjetnika ostvariti jednaki broj bodova, pri čemu valja naglasiti da mnogi savjetnici već sada imaju i više od 12 godina savjetničkog staža i još uvijek nisu imenovani, iz čega proizlazi da su tom smislu savjetnici sa manje godina staža ipak u povoljnijem položaju jer će u slučaju stupanja na snagu navedene Metodologije u kraćem vremenu trajanja savjetničkog staža ostvariti maksimalnih 45 bodova. Podsjećam da jedan od glavnih razloga zašto generacije starijih savjetnika još uvijek nisu postali suci odnosno zamjenici je to što su tijekom savjetničkog staža bile suočene s različitima kriterijima za imenovanje na sudačku dužnost te su tako doslovno preko noći ostale bez stečenih prava na način da su grubo se zanemarujući činjenice položenog pravosudnog ispita i već tada odgovarajućih godina savjetničkog staža uvođenjem obveze polaganja Državne škole ostale bez formalnih uvjeta za imenovanje na sudačku dužnost. Neki su savjetnici tada bili dužni kako završiti Državnu školu i položiti Državni ispit, da bi nakon toga bilo propisano da neki savjetnici mogu polagati ispit bez da pohađaju školu, a prema aktualnom uređenju savjetnici uopće više ne trebaju polagati Državni ispit. Bodovi ostvareni na spomenutom ispitu nisu pokazatelj stvarnog znanja niti jednog savjetnika posebno ukoliko se uzme u obzir da se pravo pravničko (stručno) znanje stječe kroz praksu, donoseći presude u različitim vrstama predmeta i vođenjem rasprava, a koje znanje savjetnici koji već duži niz godina rade taj posao svakako posjeduju te smatram pohvalnim da i Ministarstvo nalazi da je iskustvo stečeno radom nenadoknadivo samim formalnim teoretskim znanjem u formi bodova ostvarenih na Državnom ispitu zbog čega, uz bodove na ispitu i druge kriterije predlaže honoriranje iskustava za godine rada u svojstvu savjetnika, a koji prijedlog u cijelosti podržavam. | Nije prihvaćen | Primjedba se u najvećem dijelu ne odnosi na predloženi tekst Metodologije, već je očitovanje na druge dane komentare u javnom savjetovanju. S obzirom na iznesenu argumentaciju drugih sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 40 | Dragana Đula | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Honoriranje radnog staža predloženim bodovima smatram jedino objektivnim i pravednim. Nema dvojbi da same godine staža nisu dostatne da ukažu na nekog savjetnika kao potencijalno kvalitetnog suca te je tu nužno dati značaj i ocjeni rada kao i drugim kriterijima, a što je sve i predviđeno u ovoj Metodologiji. Razlika između savjetnika do 3 godine radnog staža i onog preko 12 godina radnog staža iznosi po ovom „starosnom“ kriteriju 35 bodova, što ni u kom slučaju nije prepreka mladom iznadprosječnom savjetniku da u konačnom zbroju bodova pretekne starog lošeg savjetnika. Upravo ova razlika konačno valorizira rad savjetnika koji već i preko 12 godina doprinose učinkovitosti u rješavanju predmeta, ali počevši od 2009./2010. zbog konstantnih izmjena kriterija za imenovanje za suca/zamjenika općinske razine, još nisu imenovani. Sve te godine neustaljenih kriterija preferiraju se na neki način mlađi savjetnici, od kojih su neki postali suci na uštrb starijih i izvanredno svih tih 15 godina i više ocjenjenih savjetnika, samo znanjem adekvatnim za dobro položen ispit, što je nedopustivo kao glavni kriterij u izboru suca/zamjenika. Isto tako zanimljivo, svih tih sada već 23 godine nitko nije reagirao i od „odgovornih“ koji se sada javljaju zgroženi ovim bodovanjem, i to neki spuštajući se na razinu omalovažavanja rada i truda ne samo savjetnika nego time i njihovih mentora, pretencioznim Jane Doe komentarima. Dakle, svaka čast mladim snagama, ali ni mladost ni starost nisu garancija kvalitete, niti je to smisao ove Metodologije. Što se tiče dosadašnjeg ostvarenja ispitnih bodova, njihovoj visini zapravo godine iskustva konkretnog rada nisi bile od značaja jer se manje-više radilo o naštrebanom znanju fakultetskog karaktera koje nije pokazatelj kako će se sudac/zamjenik snaći u stvarnoj ulozi u sudnici, osim onog jednog djela usmenog ispita sa konkretnim slučajem. Pritom valja naglasiti da su „stari savjetnici“ već u to vrijeme prvih ispita imali svoje veličinom sudačke referade, ali i obitelji, pa ni poslovno ni privatno nisu imali vremena za pripremu ispita kao što su to imale generacije mlađih savjetnika, koji su uz to taj ispit polagali netom nakon položenog pravosudnog, i još bitnije nakon što je postalo izvjesno da će jedno vrijeme upravo ti bodovi, dakle uz apsolutnu degradaciju na tisuće riješenih spisa i provedenih ročišta, bit ključni za imenovanje, uz na dan razgovora odgovarajuću prezentaciju. Sa svom tom problematikom mlađi savjetnici nisu bili suočeni, a koliko se može iščitati nije im ni poznata. Pritom nije isto postizati izvanredne ocjene u sudskoj referadi u ulozi savjetnika na svim vrstama predmeta više od 10-15 i više godina, ili to ostvarivati 1-3 godine u početničkoj savjetničkoj referadi. Dakle rezultati rada valorizirani kroz težinu i količinu riješenih predmeta, uz ovakvo bodovanje godina iskustva konačno je adekvatan put svima da se dokažu i pokažu na izborima za sudačka mjesta te smatram, kao što sam već i spomenula da ovo nije demotivirajuće za mlađe savjetnike, već upravo suprotno. | Nije prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju drugih sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 41 | Danijela števanja | Na temelju članka 56. stavka 7. Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15, 67/18, 126/19 i 80/22) i članka 56. stavka 7. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, broj 67/18, 126/19 i 80/22), ministar pravosuđa i uprave donosi | U cijelosti se slazem s komentarom kolegice Ivane Starcevic odnosno sa svim kolegama koji podrzavaju ovakav nacin bodovanja .Ministarstvo je u konacnici prepoznalo da iskustvo savjetnika koji su 10 pa i vise godina na sudu vodi kvalitetnijem i efikasnijem radu pravosudja, jer iskustvo.i znanje nekoga tko radii jednu dvije pa i tri godine nikako se ne moze mjeriti s dugogodisnjim iskustvom savjetnika koji godinama rade u pravosudju i na razlicitim sudskim referadama. Bodovi sa zavrsnog ispita nikako nisu odraz naseg znanja ,jer u startu nije bilo poznato da ce samo bodovi s tog ispita biti odlucni za izbor sudaca pa su i pripreme za taj ispit bile kud i kamo kraci od priprema savjetnika koji sada polazu. Stoga podrzavam ovakav nacin bodovanja . | Primljeno na znanje | Primjedba se ne odnosi na predloženi tekst Metodologije, već je očitovanje na dane komentare u javnom savjetovanju. |
| 42 | BARBARA UJLAKI STRBAD | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Posebno mi je drago da je Ministarstvo prepoznalo dugogodišnji rad i iskustvo sudskih savjetnika te da će se konačno u postupcima imenovanja općinskih, trgovačkih i upravnih sudova te zamjenika općinskih državnih odvjetnika bodovati i dužina savjetničkog staža. Radi se naime o savjetnicima koji su svojim radom uvelike doprinijeli boljoj učinkovitosti pravosuđa te podržavam predloženi bodovni prag. | Nije prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju drugih sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 43 | ANA MARIJA PAVELIĆ | Druge aktivnosti, Članak 8. | Moje je mišljenje da je bodovanje poslijediplomskog ili doktorskog studija premalo, naime radi se o posvećenosti koja traje više godina i specijalizaciji u pogledu jedne grane prava koja se ne može izjednačiti s npr. 3-5 sudjelovanja godišnje u stručnom usavršavanju. Također iz predloženog nije mi jasno je li se uzima za bodovanje samo završetak u prethodnoj godini postdipl. studija ili takav završeni studij uvijek prilikom ocjenjivanja daje 2, odnosno 4 boda kadagod je isti završen. Moje je mišljenje da bi završetak takvog programa trebao uvijek donositi bodove jer trajno donosi viši stupanj obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se primjedba koja se odnosi na razdoblje vrednovanja ovog kriterija. Bodovanje prema ovom kriteriju uvjetovano je i značajem ostalih elemenata za ocjenjivanje kojima se, kao redovnim i objektivnijim, ipak daje prednost u odnosu na ovaj kriterij. |
| 44 | ANA MARIJA PAVELIĆ | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | Slažem se sa dosadašnjim komentarima na ovaj članak, smatram da je predložena razlika na temelju staža nenadoknadiva i destimulirajuća, trebalo bi posao savjetnika učiniti atraktivnijim i obratiti pažnju koliko kolega odlazi sa savjetničkih pozicija upravo iz razloga što se predugo čeka na napredovanje. Smatram da su rezultati rada ipak bitniji od vremena provedenog na određenom radnom mjestu. | Prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 45 | ANA MARIJA PAVELIĆ | Razdoblje ocjenjivanja, Članak 4. | Slažem se s kolegicom Kuzmanić da je jednogodišnje razdoblje apsolutno premalo razdoblje za ocjenjivanje rada savjetnika, a također ovdje ističem da se dodatno protežira savjetnike koji su duže na sudu/ u državnom odvjetništvu time da se vrlo veliki dio njihovog savjetničkog staža ne uzima u obzirom prilikom ocjenjivanja što čl. 7. čini još više nepravednim jer se takvim savjetnicima istovremeno daje puno bodova po osnovi staža, a s druge strane ne gleda se koliko su uredno ispunjavali svoje obveze tijekom istog. Svakako bi bilo pravednije da se uzima u obzirom 3 ili 5 godina koje su prethodila ocjenjivanju, a također bi se moglo dodati odredba kojom bi se propisalo da se gleda barem trećina staža savjetnika ako je ona veća od 3 ili 5 godina. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 46 | ANA KUZMANIĆ | Druge aktivnosti, Članak 8. | Za druge aktivnosti ostvaruje se ocjenom čelnika tijela od 1 do 10 bodova. Komentar: Prijedlog "drugih aktivnosti" je nepotpun i diskriminirajući, stoga je ocjenu potrebno odrediti utvrđujući mogućnosti i zalaganja savjetnika u drugim aktivnostima, uključujući i druge aktivnosti koje nisu navedene u članku 8. Vidi komentar i uz čl. 5. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba koja se odnosi na kriterij "druge aktivnosti i zalaganja" jer se predložene aktivnosti već vrednuju u okviru kriterija ocjene rada. |
| 47 | ANA KUZMANIĆ | Iskustvo u radu u svojstvu savjetnika, Članak 7. | godine/bodovi više od 12 g / 40 bodova 9-12 g / 35 bodova 6-9 g / 30 bodova 3-6 g / 25 bodova manje od 3 g / 20 bodova Komentar: Na ovaj način se smanjuje razlika između "starih i novih" savjetnika, uz to da ocjena službenika daje max 50 bodova (komentar prethodnog članka) Podržavam komentare kolega i smatram da razliku za staž treba svakako smanjiti. | Djelomično prihvaćen | S obzirom na iznesenu argumentaciju sudionika javnog savjetovanja koji smatraju da je predloženi broj bodova za ocjenjivanje rada i iskustva u radu nesrazmjeran, isti će se korigirati te će se najveći mogući broj bodova po osnovi iskustva u radu smanjiti, a onaj po osnovi ocjene rada povećati. |
| 48 | ANA KUZMANIĆ | Ocjena rada u svojstvu državnog službenika sukladno zakonu koji uređuje prava i obveze državnih službenika , Članak 6. | Za ocjenu rada u svojstvu državnog službenika sukladno zakonu koji uređuje prava i obveze državnih službenika ostvaruje se umnoškom prosječne ocjene unutar razdoblja ocjenjivanja s brojem 10, a utvrđuje se tako dobivenim cijelim brojem. Komentar: Ovaj prijedlog novog teksta odnosi se u slučaju da je razdoblje ocjenjivanja 3 godine (izuzetan - 5, primjeren 4, uspješan -3, zadovoljavajuć -2), pa se prosječna ocjena množi s brojem 10, na koji način se dobije maksimalno 50 bodova podredno, ako razdoblje ostane 1 kalendarska godina prijedlog novog teksta: ocjena/bodovi izuzetan - 50 bodova primjereno- 40 bodova uspješno -30 bodova zadovoljavajuće- 20 bodova | Nije prihvaćen | Ocjena rada za razdoblje ocjenjivanja (tri godine) utvrđivat će se prosječnim iznosom zbroja bodova za ocjenu svake pojedine godine podijeljenim s brojem godina ocjenjivanja, i na način da će se dobiveni rezultat zaokružiti na dvije decimale. |
| 49 | ANA KUZMANIĆ | Mjerila za ocjenjivanje, Članak 5. | 3. druge aktivnosti i zalaganja: a) sudjelovanje u stručnom usavršavanju b) objava stručnih ili znanstvenih radova iz područja pravnih znanosti c) završetak poslijediplomskog specijalističkog studija odnosno doktorskih studija iz pravnih znanosti d) druge aktivnosti i zalaganja kojima je savjetnik doprinio unapređenju rada u pravosudnom tijelu Komentar: Kriterij je nepotpun, mora sadržavati i druge aktivnosti unutar sustava koje savjetnik obavlja ili je obavljao mimo poslova koje se mjere toč. 1. ovog stavka (poslovi sudske uprave, SupraNova, podučavanje novih savjetnika, mentorstvo zk referentima i sl.). (3) Mjerilo iz stavka 1. točke 1. ovoga članka uzima se u obzir kod ocjenjivanja unutar razdoblja ocjenjivanja. Komentar: Druge aktivnosti ne trebaju biti vezane za razdoblje ocjenjivanja, nebitno je kada je savjetnik stekao daljnje usavršavanje ili obrazovanje, da li u razdoblju ocjenjivanja ili ranije. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu koji se odnosi na razdoblje vrednovanja drugih aktivnosti, ali ne i u dijelu koji se odnosi na specificiranje drugih aktivnosti jer se predložene aktivnosti već vrednuju u okviru kriterija ocjene rada. |
| 50 | ANA KUZMANIĆ | Razdoblje ocjenjivanja, Članak 4. | (1) Razdoblje ocjenjivanja su tri kalendarske godine koje prethode godini u kojoj je objavljen oglas za imenovanje povodom kojeg se ocjenjuje rad savjetnika. Komentar: Razdoblje ocjenjivanja treba biti dulje, minimalno 3 godine (metodologijom za suce razdoblje ocjenjivanja je 5 godina), dakle, prosječnom ocjenom savjetnika kao državnog službenika u razdoblju od 3 godine, uz iznimku onih koji rade kraće (kako je propisano stavkom 2.) | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 51 | ANA KUZMANIĆ | Na temelju članka 56. stavka 7. Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15, 67/18, 126/19 i 80/22) i članka 56. stavka 7. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću („Narodne novine“, broj 67/18, 126/19 i 80/22), ministar pravosuđa i uprave donosi | Nacrtom metodologije uistinu su obuhvaćeni samo objektivni kriteriji za ocjenjivanje savjetnika, budući da (za sada) za sve skupine savjetnika nema propisane zakonske norme. Međutim, bodovanje objektivnih kriterija je neodgovarajuće, a dijelom i diskriminirajuće. Razdoblje ocjenjivanja treba se odnositi samo na prvi kriterij-ocjena državnog službenika, a ne i na druge aktivnosti (kako propisuje čl. 5. stavak 3.), jer posve je nebitno da li je savjetnik stekao stručno usavršavanje ili višu naobrazbu, odnosno objavio stručni rad u kalendarskoj godini koja prethodi natječaju ili nekad ranije. Nadalje, razdoblje ocjenjivanja treba biti dulje, minimalno 3 godine (metodologijom za suce razdoblje ocjenjivanja je 5 godina), dakle, prosječnom ocjenom savjetnika kao državnog službenika u razdoblju od 3 godine, uz iznimku onih koji rade kraće. Nacrtom predloženo bodovanje kriterija može dovesti do neprimjerene konačne ocjene, primjerice, savjetnik koji radi više od 12 godina, a ima ocjenu „zadovoljavajuće“ (što se u praksi smatra izuzetno lošim obavljanjem savjetničke dužnosti) ima 15 bodova više po ta dva kriterija od savjetnika koji radi 5 godina s izuzetnom ocjenom, što je nedopustivo. Druge aktivnosti kao posljednji kriterij nisu jednako dostupni svim savjetnicima, a što se ne odnosi samo na pohađanje postdiplomskog/doktorskog studija (koji u potpunosti ovise o financijskom statusu pojedinca, jer ni sud niti ministarstvo ne financiraju takvo obrazovanje), već i na stručno usavršavanje. Naime, stručno usavršavanje (radionice i seminari Pravosudne akademije) ne mogu sudjelovati svi savjetnici koji to žele, nego u pravilu 2 suca i 1 sudski savjetnik, o čemu odlučuje čelnik tijela, što kod velikih sudova savjetnika koji je sudjelovao u aktivnosti Pravosudne akademije „stavlja na čekanje“ dok to pravo ne ostvare i drugi savjetnici. To je još jedan razlog zbog čega se sudjelovanje u stručnom usavršavanju po broju (3-5, više od 5) ne može odnositi na jednu kalendarsku godinu, već općenito tijekom savjetničkog staža. Općenito mislim da je kriterij „drugih aktivnosti“ nepotpun. Trebao bi glasiti: "druge aktivnosti i zalaganja", uz dodanu toč. d) druge aktivnosti i zalaganja kojima je savjetnik doprinio unapređenju rada u sudu. To su primjerice one aktivnosti unutar sustava koje savjetnik obavlja ili je obavljao mimo poslova koje se mjere toč. 1. ovog stavka (poslovi sudske uprave, SupraNova, podučavanje novih savjetnika, mentorstvo zk referentima i sl.). Bodove za ovaj kriterij od 1-10 trebao bi davati čelik tijela s obzirom na sve okolnosti i mogućnosti sudjelovanja savjetnika na drugim aktivnostima. Zaključno smatram, ukoliko se prethodni komentari ne prihvate, da je nužno izmijeniti bodovanje kriterija, pri čemu je potrebno prednost dati ocjeni savjetnika kao državnog službenika, naspram radnom stažu (koji je također bitan kriterij), jer godišnja ocjena ima veću težinu od radnog staža, a to iz razloga što ocjenjivanje obuhvaća prijedlog mentora, ocjenu čelnika, mnogo kriterija na temelju koje se daje, sve propisano Uredbom o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćaju se primjedbe koje se odnose na razdoblje ocjenjivanja i bodovanje iskustva u svojstvu savjetnika. Ne prihvaća se primjedba koja se odnosi na kriterij "druge aktivnosti i zalaganja" jer se predložene aktivnosti već vrednuju u okviru kriterija ocjene rada. |