Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Zdravko Bedenikovic | Prilog III., GODIŠNJA DOJAVA PROIZVODNIH POKAZATELJA PČELINJAKA ZA __________________ GODINU | Prilog III. Sporne su rubrike 10, 11 i 12. Za cijene, smatram da tome nije mjesto u ovom obrascu. Da li su to obavezna ili dobrovoljna polja? Rubrika 12, ima li smisla? Jer većina ih to neće znati ni približno točno izračunati. Uostalom koji su parametri za izračun. Ako se inzistira na tome, treba objaviti i upute za izračun | Primljeno na znanje | Sve rubrike Obrasca Prilog III. su obavezna polja jer su države članice dužne Komisiji dostaviti podatke o cijenama i troškovima navedenim u Prilogu III. pod točkama 10., 11., i 12. u skladu s Prilogom V. točkom 5. podtočkama (e), (f) i (g) Provedbene Uredbe komisije (EU) 2022/1475 od 6. rujna 2022. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu evaluacije strateških planova u okviru ZPP-a i pružanja informacija za praćenje i evaluaciju. |
| 2 | VLADIMIR GERLIH | Prilog: I. , POPIS POMAGALA, PRIBORA I OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSKOJ PROIZVODNJI I UZGOJU PČELA ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU U INTERVENCIJI NABAVA NOVIH POMAGALA, PRIBORA I OPREME | Prijedlog da se na popisu novih pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarstvu za koju je potrebno imati oznaku EU sukladnosti, odnosno CE oznaku, čija je nabava ograničena na najviše jedan komad po korisniku intervencije u okviru provedbe Strateškog plana, za koju su podnositelji zahtjeva obvezni priložiti tehničke karakteristike kupljenih proizvoda pri podnošenju zahtjeva uz uvjet da korisnik ima najmanje 30 košnica ažuriranih u Evidenciji za godinu podnošenja zahtjeva u stavku 1 "− motorna kosilice maksimalne snage do 10,00 kW" doda riječ "traktorska", budući da se pod motorne kosilice smatraju samo one na guranje ili samohodne, dok ima i veliki izbor i traktorskih kosilica do postavljenih 10 kw snage, tako da bi stavak izgledao − "motorna ili traktorska kosilica maksimalne snage do 10,00 kW" | Prihvaćen | Motorna kosilica maksimalne snage do 10,00 kW uvrštena je na popis opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju pčela. |
| 3 | Vitomir Veltruski | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Poštovani, vezano na moj lanjski upit za transportna kolica- vidim da su ponovo na spisku za tehničku pomoć,povećane nosivosti,ali opet nepiše dali samo mehanička ili mogu i ostala-motorna ili električna: Popis novih pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarstvu čija je nabava ograničena na najviše jedan komad po korisniku intervencije u okviru jedne intervencijske godine, za koju su podnositelji zahtjeva obvezni priložiti tehničke karakteristike kupljenih proizvoda pri podnošenju zahtjeva zahvaljujem,Vitomir − kolica transportna (s dva ili četiri kotača) maksimalne nosivosti do 500 kg | Primljeno na znanje | Na popisu opreme je definirano da se radi o mehaničkim transportnim kolicima maksimalne nosivosti do 500 kg. |
| 4 | SNJEŽANA IVIĆ GEROVAC | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 8. Promocija, komunikacija i marketing, uključujući aktivnosti praćenja tržišta i aktivnosti usmjerene posebno na podizanje svijesti potrošača o kvaliteti pčelarskih proizvoda | Otkako sam 2012. prevela knjigu Dr. Petera Kapša: "Liječenje pčelinjim proizvodima" naša tvrtka Geromar d.o.o. objavila je još dva stručna izdanja Hegić i sur. "Pčelarstvo, apiterapija i apiturizam" i FAO priručnik "Glavne bolesti medonosne pčele". Surađujemo od 2012. godine s Hrvatskim apiterapijskim društvom u njihovim aktivnostima informacije i edukacije potrošača. Osvrnula bih se stoga na članak 28. stavak (1) Intervencijom Promocija, komunikacija i marketing, uključujući aktivnosti praćenja tržišta i aktivnosti usmjerene posebno na podizanje svijesti potrošača o kvaliteti pčelarskih proizvoda dodjeljuje se potpora za:a) istraživanje i praćenje tržišta i c) informiranje i edukaciju potrošača kroz medijske aktivnosti. Za obje mjere namijenjeno je po 15.000 eura, a predviđeni korisnici su „organizacije pčelara upisane u Registar udruga Republike Hrvatske i proizvođačke organizacije u sektoru pčelarstva“. To su dvije mjere u kojima je i u proteklim godinama namijenjen sličan iznos, koji u pravilu nije iskorišten jer je na koncu godine prenamijenjen za druge mjere pomoći pčelastvu. U prethodne dvije nacionalne strategije za period od 2017. do 2022. za obje se te mjere obrazlaže koliko su značajne za razvoj sektora pčelarstva. A ipak, u obje te mjere je u trogodišinjem razdoblju iskorišteno po 0 eura!? Prema dostupnim izvještajima, dakle, u razdoblju 2017., 2018. i 2019. godine u okviru Pčelarskog programa nije iskorištena niti jedna kuna za praćenje tržišta niti za poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu, a što uključuje i informiranje i edukaciju potrošača kroz medijske aktivnosti. Hrvatski pčelarski savez redovno do sada nije uspjevao provoditi ove dvije mjere u navedene 3 godine, a koliko mi je poznato niti u narednim godinama, iako je izrijekom napisano u dokumentu da postoji dobra volja npr. „HPS je izrazio potrebu za praćenjem tržišta te se ista planira provesti u posljednjoj godini provedbe Pčelarskog programa za razdoblje 2017. do 2019. “ S obzirom na važnost obje mjere za razvoj sektora pčelarstva, sugeriram da se u ovom tekstu za ove dvije mjere predvidi da osim HPS-a kao nacionalne organizacije pčelara, korisnici ove mjere mogu biti i udruge pčelara te savezi udruga pčelara, koje u suradnji sa stručnim partnerom mogu planirati i provoditi izvođenje ovih aktivnosti na nacionalnom nivou. | Primljeno na znanje | Korisnici intervencije Promocija, komunikacija i marketing, uključujući aktivnosti praćenja tržišta i aktivnosti usmjerene posebno na podizanje svijesti potrošača o kvaliteti pčelarskih proizvoda podintervencije a) istraživanje i praćenje tržišta te podintervencije c) informiranje i edukacija potrošača kroz medijske aktivnosti unutar su organizacije pčelara upisane u Registar udruga Republike Hrvatske i proizvođačke organizacije u sektoru pčelarstva. |
| 5 | Robert Ravenšćak / RAVECON poslovno savjetovanje | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Molim mogućnost preuzimanja prijedloga Pravilnika u word formatu, jer sada je dostupno samo Obrazloženje za skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. | Primljeno na znanje | Zbog tehničkih poteškoća u kratkom razdoblju u aplikaciji e-savjetovanja prijedlog Pravilnika nije bilo moguće preuzeti u word dokumentu a tehnička poteškoća je vrlo brzo uklonjena. |
| 6 | REŠID SELIMOVIĆ | Prilog III., GODIŠNJA DOJAVA PROIZVODNIH POKAZATELJA PČELINJAKA ZA __________________ GODINU | Podatci o vrsti i količini izvrcanog meda te podatci o cijenama meda, nisu javni podatci i predstavljaju poslovnu tajnu svakog proizvođača. Također i troškovi proizvodnje. (Pored navedenog, nejasno je šta bi se vodilo pod troškovi proizvodnje) Ti podatci mogu se davati nadležnim ministarstvima u koliko se to zakonski propiše. Ti podatci ne smiju biti dostupni pojedincima (pašni povjerenici), niti Udrugama i Savezima (u ovom slučaju HPS). Inzistiranje da pčelari daju neovlaštenim osobama i savezima te podatke je PROTUUSTAVNO! | Nije prihvaćen | Svi podaci iz Priloga III. prijedloga Pravilnika kako osobni, tako i podaci o proizvodnji i cijenama meda dostavljaju se Ministarstvu poljoprivrede i nisu dostupni neovlaštenim osobama i organizacijama. Ministarstvo poljoprivrede koristit će navedene podatke u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih i drugih podataka pojedinaca. |
| 7 | REŠID SELIMOVIĆ | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 2. Nabava novih pomagala, pribora i opreme | Moje je skromno mišljenje da bi iz popisa trebalo izbaciti malčere. Ja oko svojih dvjestotinjak košnica, mogu sve pokositi ručnom kosom, trimerom ili malom kosilicom. Par metara ispred i iza košnica. Drugo je poljoprivreda, a ne pčelarstvo. Ja za svoje hektare plaćam košnju. Do sad je dosta novaca iz NPP otišlo na malčere, pa su se sredstva koja su trebala biti isplaćena pčelarima umanjila. Neka mi netko objasni kakve veze ima malčer sa pčelarstvom? | Primljeno na znanje | Malčer nije na popisu prihvatljive opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju pčela. |
| 8 | REŠID SELIMOVIĆ | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Primjedbe na Članak 10. Već godinama na Skupštini HPS-a i kolege na Upravnom odboru HPS-a tražimo podatke kome su se, kada, na osnovu čije odluke isplatila sredstva po ovim izdvojenim točkama. Tražimo i podatke o obavljenim poslovima i uslugama. Tražimo rezultate i troškovnik! Kako se ti podatci skrivaju od strane HPS-a, moglo bi se pomisliti da se dio tih sredstava koja su namijenjena prvenstveno pčelarima, podijeli osobama i institucijama potpuno neopravdano. U koliko ostanu, te navedene stavke, predlažem da se uvede obaveza izvještavanja o tome : - koje je tijelo te poslove naručilo, - kojoj osobi ili instituciji su i u kojem iznosu sredstva isplaćena, - te konačne rezultate obavljenih poslova. U koliko su ti poslovi obavljeni za korist pčelarstva i pčelara, po normalnim cijenama, njima se treba ponosit, a ne ih skrivati. Skrivajući navedene podatke, dopuštamo mogućnost, da se iz ovog programa netransparentno izvlače sredstva koja su u prvom redu namjenjena pčelarima. Navodim točke po kojima su se do sada dijelila sredstva, a pčelarima nije omogućen uvid u način trošenja istih: 55.1.a.01. - Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije: a) edukacije, stručna predavanja i radionice organizirane od strane udruga i saveza pčelara te troškovi prikupljanja informacija o pčelarima i njihovom načinu pčelarenja b) izrada i tisak informativnog materijala, izrada i održavanje mrežnih stranica organizacija pčelara, tisak i dostava stručnih časopisa, izrada sustava informiranja na platformama koje koriste pčelari i sudjelovanje predstavnika organizacija pčelara na specijaliziranim pčelarskim i drugim skupovima. 55.1.e.01. - Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu istraživačkih programa u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda 55.1.f.01. - Promocija, komunikacija i marketing, uključujući aktivnosti praćenja tržišta i aktivnosti usmjerene posebno na podizanje svijesti potrošača o kvaliteti pčelarskih proizvoda | Nije prihvaćen | Pravilnikom se propisuje provedba intervencija u sektoru pčelarstva definiranih Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. Podatci o isplatama sredstava za provedbu nekadašnjih mjera unutar Nacionalnog pčelarskog programa i sadašnjih intervencija i izvještavanja o navedenom nisu premet ovoga Pravilnika. |
| 9 | Rahela Grgić | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Kao pčelar profesionalac s dugogodišnjim stažom članstva u HPS-u , ne vidim opravdani razlog tolikog pogodovanja jednom savezu od kojeg smo do sada imali vrlo malo koristi. Radi se sporo, loše, neorganizirano, nije se napravilo ništa po pitanju promicanja pčelarstva širim masama, idemo unazad po nekim pitanjima. Nekada su bili barem sajmovi organizirani od strane Hrvatskog pčelarskog saveza (troškove štandova smo snosili sami), a sada više nema ni toga. Umjesto da se pčelarstvo uvodi u turizam i dodatnu djelatnost, da se prodaje doživljaj, a ne samo proizvod, dosadašnjim radom HPS-a idemo u smjeru ograničavanja i ono malo što pojedinci rade i stvaraju. Ima li HPS i ostali savezi i udruženja obavezu opravdati svoja ulaganja kao mi pojedinci? Puno previše novca se troši uzalud, a nas koji bi nešto radili se ograničava. Koji je razlog što nismo bili u mogućnosti do 2017.godine konkurirati na mjere EU fondova, konkretno mjera 6.1.1.? Nismo mogli jer je "netko" odredio vrijednost košnice na iznos od 100kn, a svi znamo realnu vrijednost košnice. Godinama je bilo tako i bili smo diskriminirani odmah u prijavi na natječaj. Zašto se to dogodilo? Izgubili smo povjerenje u rad naše "krovne organizacije", ne vidimo pomake naprijed i osobno smatram da je ovdje ostavljeno previše mjesta za manipulacije, a novac se ne usmjerava tamo gdje bi trebao. | Nije prihvaćen | Prilikom podnošenja zahtjeva za bilo koju intervenciju moraju se dostaviti dokazi (računi, ugovori,..) kojima se pravda isplata bilo koje potpore. Pravilo vrijedi za sve korisnike intervencija bilo fizičke ili pravne osobe. Troškovi za provedbu aktivnosti vezanih za turističke djelatnosti nisu prihvatljivi u provedbi sektorskih intervencija iz područja pčelarstva. |
| 10 | Rahela Grgić | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. , Podnošenje zahtjeva za isplatu | Godinama se bavimo pčelarskom proizvodnjom i jedan od osnovnih sredstava za rad su nam vozila do kojih teško dolazimo jer nikada nisu na listi prihvatljivih troškova. Budući da nismo u sustavu PDV-a i spadamo u grupu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, premda nam je pčelarstvo osnovno zanimanje, u svim institucijama se vodimo kao fizička osoba bez redovnih primanja, iako nam sav promet prodanih proizvoda, a koji nije zanemariv, ide preko žiro računa Opg-a. I u toj situaciji onemogućena nam je nabavka vozila preko bilo kojeg oblika sufinanciranja, kredita, lizinga, itd... Primorani smo voziti vozila stara 20 i više godina koja si jedina možemo priuštiti budući da nemamo opcije otplate osim gotovinskog plaćanja. Ne razumijem zašto nitko nije prepoznao nabavku vozila kao osnovnog sredstva za rad nama kojima je proizvodnja nemoguća bez kvalitetnog prijevoznog sredstva? Nabavka vozila bi MORALA biti omogućena ovim planom. | Primljeno na znanje | Nabavka pčelarskih vozila nije prihvatljiv trošak kroz intervencije u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. |
| 11 | PČELARSTVO ONLINE | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Zašto Javno savjetovanje o ovako važnoj temi traje SAMO 7 dana i to za vrijeme blagdana? Traži se povlačenje ispravljanje svih nepravilnosti opisanih kao XXX te ponovno puštanje u Javno savjetovanje nakon 1. siječnja 2023. godine kako bi pčelari i korisnici mjera mogli preuzeti dokument među sobom isti raspraviti i predložiti izmjene. Nisu svi pčelari informatički pismeni da sudjeluju u Javnim raspravama ovakvog tipa o dokument je samim time nužno prezuzeti što nam sada nije moguće. Namjerno? VRLO VJEROJATNO kao i namjerna pogodovanja određenim pčelarskim lobijima koji dokazano varaju i pčelare i Ministarstvo poljoprivrede, Ured za udruge ali i institucije Europske unije o čemu ću sa dodatnom dokumentacijom o pogodovanjima koja ne postoje nigdje u svijetu obavijestiti ured tužiteljice. | Primljeno na znanje | S obzirom da primjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. -2027. počinje 1. siječnja 2023. godine, postoji potreba za žurnim donošenjem predmetnog prijedloga Pravilnika te se provodi skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću (e-savjetovanje) u trajanju od 10 dana. Skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, osigurati će pravovremeno donošenje Pravilnika koji će omogućiti prihvatljivim korisnicima iskorištenje sredstava za vrste intervencija unutar Strateškog plana namijenjenih sektoru pčelarstva, koja su od iznimne važnosti za daljnji razvoj pčelarstva u Republici Hrvatskoj. Zbog tehničkih poteškoća u kratkom razdoblju u aplikaciji e-savjetovanja prijedlog Pravilnika nije bilo moguće preuzeti u word dokumentu a tehnička poteškoća je vrlo brzo uklonjena. |
| 12 | PČELARSTVO ONLINE | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 6. Očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica, uključujući uzgoj pčela | Članak 23. stavak (2) treba mijenjati da glasi: (2) Korisnici intervencije iz stavka 1. ovoga članka su pčelari kupci pčelinjih matica upisani u Evidenciju Ministarstva poljoprivrede koju vodi HAPIH temeljem izdanog valjanog računa uzgajivača pčelinjih matica koji su u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi ažurirani u Evidenciju i Registar uzgajivača matica te provode testiranja i uzgoj selekcioniranih matica u skladu s odobrenim uzgojnim programom. Obrazloženje: Kako pčelar kupac opreme dobiva poticaj za kupnju opreme tako pčelar kupac pčelinjih matica od registriranog uzgajivača temeljem izdanog računa ostvaruje pravo na povrat sredstava temeljem kupljenih matica. | Primljeno na znanje | U prethodnim Nacionalnim pčelarskim programima korisnici mjere Očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica, uključujući uzgoj pčela bili su uzgajivači matica a budući da je provedba mjere bila vrlo uspješna Povjerenstvo je zaključilo da i u intervencijama u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. korisnici i dalje budu uzgajivači matica. Velik dio pčelara nije korisnik mjera odnosno intervencija u području pčelarstva i ne podnosi zahtjev za potporu, a cilj intervencije je da se što većem broju pčelara omogući povoljnija nabava matica iz kontroliranog uzgoja. |
| 13 | PČELARSTVO ONLINE | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Članak 11 stavak c) treba mijenjati jer su operativnim planom troškovi prikupljanja Evidencije već ukalkulirani u plaće djelatnika Ministarstva poljoprivrede (HAPIH-a) tako da time samim pčelarima ostaje veći iznos za potpore koji može biti usmjeren na edukaciju, liječenje pčela, potpore za nabavku opreme i slično. Tako da bi se stavak c) članka 11 brisao u potpunosti. Tko želi voditi evidenciju za svoje članove može no ne na teret propračuna za pčelare. Troškovi edukacije i sličnih aktivnosti ne razlikuju se radi li se o udruzi ili savezu udruga. Tako bi se maksimalan iznos potpore za udruge i pčelare uvećao i bio sljedeći: (3) U okviru podintervencije iz članka 11. stavka 1. točke b) ovoga Pravilnika prije mogućeg umanjenja minimalni iznos potpore po korisniku iznosi 133,00 EUR, a maksimalni iznos potpore je sljedeći: 1) registriranoj udruzi pčelara, 60.000,00 EUR 2) županijskom savezu pčelara, 62.000,00 EUR i 3) HPS-u, 65.000,00 EUR. | Nije prihvaćen | Zakonom o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22) člankom 129. navedeno je da su radi ispunjenja obveze dostave obavijesti o broju košnica iz članka 55. stavka 7. Uredbe (EU) br. 2021/2115 pčelari dužni dostavljati podatke o broju košnica spremnih za prezimljavanje u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca svake godine a operativnu provedbu poslova prikupljanja i ažuriranja tih podataka obavlja Hrvatski pčelarski savez. Prijedlog izmjene članka 11. stavka 1. točke b) nije prihvatljiv zbog definiranog iznosa sredstava za ovu podintervenciju. |
| 14 | PČELARSTVO ONLINE | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. , I. OPĆE ODREDBE | Članak 3. stavak 2) treba mijenjati tako da glasi: 2) korisnik – svaka fizička ili pravna osoba koja ima pravo na korištenje sredstava intervencija unutar Strateškog plana, upisana u Registar zajedničke organizacije tržišta i upisana i ažurirana u Evidenciji pčelara i pčelinjaka za godinu podnošenja zahtjeva te za intervencijske godine 2024.-2027. dostavila godišnju dojavu o proizvodnji iz Priloga III. ovoga Pravilnika. Pravne osobe koje imaju pravo na korištenje pojedinih intervencija Strateškog plana, a nisu upisane u Evidenciju pčelara i pčelinjaka i nemaju obvezu dojave godišnje proizvodnje su: organizacije pčelara i proizvođačke organizacije u sektoru pčelarstva, udruge i savezi pčelarskih udruga te znanstveno-istraživačke institucije i laboratoriji. Iznimno, organizacije pčelara koje se prijavljuju za intervenciju iz članka 15. stavka 1., članka 17. stavka 1., članka 19. stavka 1. točke a) te članka 21. stavka 1. ovoga Pravilnika moraju biti upisane u Evidenciju pčelara i pčelinjaka i dostaviti godišnju dojavu o proizvodnji iz Priloga III. ovoga Pravilnika Obrazloženje: Potpuno nepotrebno se iz nekog nezakonitog, neustavnog i nama nepoznatog razloga spominje samo jedan savez (HPS) koji je kako je utvrđeno već petljao i bio uhvaćen s "prstima u medu" oko PDV-a i sličnih nezakonitosti uglavnom kaznenih i financijskih. Kako su prema Zakonu o udrugama pravno gledajući sve registrirane udruge jednake u očima Zakona i Ustava RH POTREBNO JE IZBACITI "Hrvatski pčelarski savez (u daljnjem tekstu: HPS)" i zamijeniti primjerenijim nazivom "udruge i savezi pčelarskih udruga" koji uključuje i taj manjinski savez pčelarskih udruga no ne i pčelara. | Primljeno na znanje | Korisnik pojedinih intervencija unutar Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. je Hrvatski pčelarski savez. U propisima Republike Hrvatske Hrvatski pčelarski savez je naveden kao operativni provoditelj poslova koji su povezani s provedbom intervencija u sklopu Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. a obavljanje kojih se temeljem toga i financira. |
| 15 | PČELARSTVO ONLINE | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 3. Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze | Stavak 7 i 8 mijenjati sa 50% na 100%. Kako se radi o obaveznom zakonskom tretmanu, maksimalan iznos potpore treba mijenjati sa 50% na 100% za sve korisnike upisane u zakonom obaveznu i jedinu u RH Evidenciju Ministarstva poljoprivrede (HAPIH). (7) Maksimalan iznos potpore za kiseline iz stavka 1. ovoga članka može činiti najviše 100% prihvatljivog iznosa potpore iz stavka 6. ovoga članka i ne može biti veći od iznosa potpore koji je ostvario za VMP. (8) Ako je korisnik ostvario manje od 100% maksimalnog iznosa potpore za VMP u istom omjeru ostvaruje pravo na potporu za kiseline iz stavka 1. ovoga članka. | Nije prihvaćen | U intervenciji Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze prema Prilogu III Popis prihvatljivih vrsta rashoda Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/126 od 7. prosinca 2021. prihvatljiv trošak je veterinarskomedicinski pripravak. Kiseline koje nisu registrirane kao veterinarsko medicinski pripravak mogu biti prihvatljiv trošak samo uz kupovinu veterinarskomedicinskog pripravka. |
| 16 | PČELARSTVO ONLINE | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 3. Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze | Članak 17. stavak (3) treba mijenjati da bude jasan i precizan na glasi ovako: (3) Korisnici intervencije iz stavka 1. ovoga članka su konvencionalni i ekološki pčelari ažurirani u Evidenciji Ministarstva poljoprivrede (HAPIH-a) za godinu podnošenja zahtjeva. Obrazloženje: Detalji dopune su bitni jer dokazani porezni prevaranti uključeni u subvencijske prijevare u Republici Hrvatskoj na terenu poljoprivrednicima, u ovom slučaju pčelarima, tumače da se radi o Evidenciji HPS-a i da moraju biti članovi istog ili udruge članice HPS-a što nije točno. Djelatnici HAPIH-a su ionako plaćeni kako za goveda i svinje tako i za evidenciju pčela. | Nije prihvaćen | Zakonom o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22) člankom 129. navedeno je da su radi ispunjenja obveze dostave obavijesti o broju košnica iz članka 55. stavka 7. Uredbe (EU) br. 2021/2115 pčelari dužni dostavljati podatke o broju košnica spremnih za prezimljavanje u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca svake godine a operativnu provedbu poslova prikupljanja i ažuriranja tih podataka obavlja Hrvatski pčelarski savez. |
| 17 | PČELARSTVO ONLINE | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Članak 11. treba mijenjati i uskladiti za Zakonom RH, Zakonom o udrugama, Ustavom i Zakonom EU da budu sasvim jasni na način: (2) Korisnici podintervencije iz stavka 1. točke a) ovoga članka su pčelari ažurirani u Evidenciji pčelara Ministarstva poljoprivrede odnosno HAPIH-a za godinu podnošenja zahtjeva te organizacije pčelara upisane u Registar udruga Republike Hrvatske. Obrazloženje: Samo jedna i jedina evidencija pčelara može biti zakonita. Prikupljati podatke može ako dobiju pismeno odobrenje korisnika kako je propisano Zakonom o zaštiti podataka i druge odnosno savezi udruga no korisnik podintervencije svoje podatke kao i u drugim djelatnostima može s punom odgovornošću podnositi i sam nadležnim Agencijama kako se to radi i u drugim granama stočarstva (svinjogojstvo, govedarstvo, peradarstvo i sl.). | Nije prihvaćen | Zakonom o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22) člankom 129. navedeno je da su radi ispunjenja obveze dostave obavijesti o broju košnica iz članka 55. stavka 7. Uredbe (EU) br. 2021/2115 pčelari dužni dostavljati podatke o broju košnica spremnih za prezimljavanje u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca svake godine a operativnu provedbu poslova prikupljanja i ažuriranja tih podataka obavlja Hrvatski pčelarski savez. |
| 18 | PČELARSTVO ONLINE | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Članak 13. treba promijeniti i uskladiti sa Zakonom i Ustavom Republike Hrvatske. Sasvim je nelogično i nigdje u svijetu (provjerili smo) poljoprivrednik, obrtnik ili firma koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom nisu obavezni svoje podatke umjesto državnim Agencijama koje su za to i plaćene i osnovane podnositi nekoj neprofitnoj udruzi / savezu udruga. Posebno ne onima koji u prošlosti imaju zabilježeno da su nezakonito prikupljali i objavljivali podatke te nezakonito poput kriminalne organizacije naplaćivali bez znanja Agencije za plaćanja i Ministarstva poljoprivrede prikupljanje podataka i to da stvar bude još gora u gotovini bez obaveznog polaganja sredstava na žiro račun (KAŽNJIVO - PRANJE NOVCA). | Nije prihvaćen | Zakonom o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22) člankom 129. navedeno je da su radi ispunjenja obveze dostave obavijesti o broju košnica iz članka 55. stavka 7. Uredbe (EU) br. 2021/2115 pčelari dužni dostavljati podatke o broju košnica spremnih za prezimljavanje u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca svake godine a operativnu provedbu poslova prikupljanja i ažuriranja tih podataka obavlja Hrvatski pčelarski savez. Podatke vezane za proizvodne pokazatelje pčelari dostavljaju Ministarstvu poljoprivrede. |
| 19 | PČELARSTVO ONLINE | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. , Podnošenje zahtjeva za isplatu | Članak 9. treba mijenjati i uskladiti sa Zakonom o udrugama, Zakonom Republike Hrvatske i Ustavom Republike Hrvatske na način da isti glasi: (1) Za potrebe ovoga Pravilnika Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) je dužan do 31. siječnja tekuće intervencijske godine Agenciji za plaćanja dostaviti u elektronskom obliku podatke iz Evidencije, za pčelare čiji je broj košnica ažuriran u skladu s člankom 37. Delegirane uredbe (EU) 2021/126. Obrazloženje: Hrvatski pčelarski savez može prikupljati podatke pčelara za HAPIH no samo onih koji to žele, podatke pčelara udruga koje su članice istog ne i svih pčelara posebno ne onih čijim podacima se i dan danas nezakonito koriste i čije su podatke nezakonito javno objavili te dali na uvid određenom broju ljudi bez izričitog dopuštenja pčelara / udruge / osobe čije su podatke prikupili i dali na uvid nezakonito (kažnjivo prema Zakonu - slijedi prijava DORH-u, Agenciji za zaštitu podataka i nadležnim institucijama Europske unije). Ukoliko Ministarstvo poljoprivrede smatra da je korištenje nezakonito prikupljenih podataka udruge / saveza pčelara zakonito slobodno ostavi Prijedlog tako kako je no time snosi svoj dio odgovornosti za nezakonitosti kažnjive prema Zakonima RH i EU. | Nije prihvaćen | Zakonom o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22) člankom 129. navedeno je da su radi ispunjenja obveze dostave obavijesti o broju košnica iz članka 55. stavka 7. Uredbe (EU) br. 2021/2115 pčelari dužni dostavljati podatke o broju košnica spremnih za prezimljavanje u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca svake godine a operativnu provedbu poslova prikupljanja i ažuriranja tih podataka obavlja Hrvatski pčelarski savez. |
| 20 | PČELARSTVO ONLINE | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. , I. OPĆE ODREDBE | Molimo HITNO povlačenje i izmjenu svih nepravilnosti u Prijedlogu jer se ne zna kojom se to Odlukom Vlade Republike Hrvatske, Klasa:xx, Urbroj:, xxx od .xx Xx.godine i kad donjelo. | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika bez navedenog broja Narodnih novina u kojima je objavljen Zakon o poljoprivredi objavljen je na e-savjetovanju jer je primjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. u primjeni od 1. siječnja 2023. godine a predmetni Zakon je bio u proceduri donošenja od strane Hrvatskog sabora. Izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi objavljene su u Narodnim novinama 152/2022 od 23. prosinca 2022. godine. |
| 21 | PČELARSTVO ONLINE | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | S obzirom da nismo u mogućnosti preuzeti dokument i proučiti ga zahtjevamo kao udruga pčelara da se Prijedlog ovog Zakona o poljoprivredi povuče i ispravi. Posebno stavke označene kao xxxx. | Primljeno na znanje | Na e-savjetovanju objavljen je prijedlog Pravilnika a ne Zakona o poljoprivredi. Zbog tehničkih poteškoća u kratkom razdoblju u aplikaciji e-savjetovanja prijedlog Pravilnika nije bilo moguće preuzeti u word dokumentu a tehnička poteškoća je vrlo brzo uklonjena. |
| 22 | PČELARSTVO ONLINE | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Ne možete pustiti u Javno savjetovanje prijedlog Pravilnika na temelju xxxxxxx Zakona o poljoprivredi! Molimo da se isti povuče i da se točno precizira na koji se Zakon o poljoprivredi odnosi Prijedlog Zakona o poljoprivredi o kojem ćemo tad raspravljati. NA TEMELJU xxxxxxx ZAKONA O POLJOPRIVREDI ŠALITE SE ZAR NE? | Primljeno na znanje | Na e-savjetovanju naveden je razlog skraćenog e- savjetovanja. S obzirom da primjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. -2027. započinje 1. siječnja 2023. godine, postoji potreba za žurnim donošenjem predmetnog Pravilnika te se provodi skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću (e-savjetovanje) u trajanju od 10 dana. |
| 23 | Pčelarska udruga Labin | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Članak 12 , stavak 2 (b 1 ) povećati s 3000 na 5000 EUR. Obrazloženje. Pčelarske udruge su uglavnom nosioci radionica , stručnih predavanja, organizacija sajmova kao Dani meda. Troškovi same pripreme i organizacije u 2022. godini su se značajno povećali pogotovo kod organizacija Dana meda ukoliko su pored ocjenjivanja uzoraka meda uključene i druge cjeline , npr. edukacije djece vrtićke dobi kao i prvašića ,edukacija pčelara i edukacija građanstva kroz stručna predavanja. Pčelarske udruge koje organiziraju takve manifestacije u zadnjem kvartalu tekuće godine moći će prijavit za povrat u slijedećoj godini do 31. svibnja ali tada nisu u intervencijskoj godini i ukloliko se to bude toleriralo povrat sredstava mogu očekivati tek u listopadu kad im već počinje nova ista manifestacija koje se ponavljaju ciklički a za to moraju osigurati nova sredstva. Članak 12 stavak 2 (b 2 ) smanjiti s 10000 na 8000 EUR Obrazloženje. Kao što smo obrazložili da udruge više organiziraju predavanja i manifestacije, smanjenjem bi se osiguralo bolje financiranje udruga u Članak 12 , stavak 2 (b 1) | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća te se u članku 12. stavku 2. pod točkom b), podtočkom 1) povećava iznos za udruge s do 3.000, 00 EUR na do 5.000,00 EUR, a podtočkom 2) za savez udruga smanjuje se s do 10.000,00 EUR na do 8.000,00 EUR. |
| 24 | Pčelarska udruga Labin | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Nadopuma Članak 12 stavak 2(a) i osposobljavanje pčelara za apiturizam Suvremeno pčelarstvo osim proizvodnje meda (kao najzastupljenijeg i najjeftinijeg pčelinjeg proizvoda na tržištu) podrazumijeva proizvodnju i drugih pčelinjih proizvoda (propolisa, peluda, matične mliječi, pčelinjeg voska, pčelinjeg otrova, paketnih rojeva pčela, selekcioniranih matica) i čitav niz drugim aktivnosti koje mogu pomoći da ovo najčešće dopunsko zanimanje postane ozbiljna profesija mladih ljudi. U dopunske djelatnosti vezane uz pčelarstvo a s ciljem razvoja pčelarstva, ruralnih područja i agroturizma svakako bi se trebalo poraditi na razvoju apiturizma ili pčelarskog turizma s ciljem što boljih iskorištavanja financijskih sredstava fondova za razvoj ruralnih područja, samozapošljavanja mladih te razvoj zelenog turizma. Da bi se apiturizam uspješno razvijao potrebno je omogućiti i podržati edukaciju pčelara i po pitanju agroturizma kao osnove vođenja agroturističkog gospodarstva a kasnije i apiturizma kao vrlo specifičnog, inovativnog i profitabilnog dijela ponude pčelarskog gospodarstva. Obrazloženje: Apiturizam je inovativna i prilično kompleksna grana agroturizma koju je potrebno definirati kroz NKD te dati jasne smjernice za njegov razvoj. Samo jasnim definiranjem navedene djelatnosti možemo nastupiti na zahtjevnom turističkom tržištu i razvijati ovaj inovativni oblik turizma. Bez jasno definiranih smjernica i NKD-a apiturizam nema perspektivnu budućnost opstanka iz razloga što su turisti navikli za svoj novac tražiti određeni standard i nivo usluge a da bi se to postiglo jasno se treba definirati ponuda u sklopu apiturističke djelatnosti. | Nije prihvaćen | Edukacije unutar sektorskih intervencija iz područja pčelarstva nisu vezane za turističke djelatnosti kao što je apiturizam. Troškovi za provedbu edukacija vezanih za turističke djelatnosti nisu prihvatljivi u provedbi ovih intervencija. |
| 25 | OPG Komparak | Prilog: I. , POPIS POMAGALA, PRIBORA I OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSKOJ PROIZVODNJI I UZGOJU PČELA ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU U INTERVENCIJI NABAVA NOVIH POMAGALA, PRIBORA I OPREME | Poštovani, mišljenja sam da bi se u ovaj spisak pomagala koji pomažu pčelaru da bi što , bolje i kvalitetnije, proizveo i plasirao na tržište svoj proizvod trebao dodati specijalizirani uređaj za tisak i izradu etiketa, naime većina pčelara u Hrvatskoj nisu profesionalci s velikim količinama i serijama proizvoda. Omogućavanjem nabavke ovoga uređaja postigli bi veću legalnost kod pčelara koji bi jeftinije mogli izraditi ispravnu etiketu te bi povećali razinu informiranosti kod svojih kupaca. Naime svjedoci smo ogromne količine prodaje patvorenog meda uz prometnice koji uopće nema etikete, na ovaj način pomogli bi pravome pčelaru da se izdigne iz takve skupine i ispravnim označavanjem svoga meda pojača vjerodostojnost kod kupca. ps. male serije tiska iznimno su skupe u tiskarama, a ovi strojevi su osmišljeni upravo za te male serije. | Nije prihvaćen | Označavanje ambalaže i deklaracija nisu prihvatljiv trošak pa tako ni uređaj za tisak i izradu etiketa ne može biti uvršten na popis pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju pčela kroz provedbu sektorskih intervencija u pčelarstvu unutar Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. |
| 26 | Nedjeljko Mrakovčić | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Lijepo molimo Ministarstvo poljoprivrede za obrazloženje zašto u sastav Povjerenstva za izradu Pravilnika o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023-2027 nije imenovana i najveća hrvatska veterinarska stručnjakinja za bolesti pčela, prof.dr.sc. Ivana tlak-Gajger, dr.vet.med., redovita profesorica Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i voditeljica APISLab-a, jedinog hrvatskog ovlaštenog službenog dijagnostičkog laboratorija za bolesti pčela, akreditiranog prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007? Istaknuli bismo kako je upravo Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo ovlaštenje ovom laboratoriju. Ako bi obrazloženje slučajno išlo u pravcu da je u sastav Povjerenstvo već imenovano nekoliko veterinara, u čiju stručnost nimalo ne sumnnjamo, dozvolite nam da istaknemo nepobitnu činjenicu – niti jedan od njih nije prof.dr.sc. Ivana Tlak Gajger, dr.vet.med. Otvoreno pismo Ministarstvu na ovu temu, objavljeno je na poveznici: https://upu-pgz.hr/upu-pgz-vijesti/zasto-profesorca-ivana-tlak-gajger-ne-moze-biti-clanica-povjerenstva-za-izradu-pravilnika-o-provedbi-intervencija-u-sektoru-pcelarstva-u-okviru-strateskog-plana-zajednicke-poljoprivredne-politike-repu/ | Prihvaćen | Ministarstvo poljoprivrede tijekom imenovanja članova povjerenstava i radnih skupina postupa prema članku 293. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede (Narodne novine, br. 97/20 i 104/21). Vezano na Pravilnik, navodimo da se radi o tehničkom podzakonskom aktu kojim se uređuju detalji postupanja u ostvarivanju sredstava predviđenih Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. Kako je već navedeno da se Pravilnikom uređuju tehnička pitanja, a da je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, ustrojstvena jedinica Ministarstva poljoprivrede nadležna za zdravlje pčela, odnosno bolesti pčela, u Povjerenstvo je imenovan predstavnik iste Uprave. Time smatramo da je u dovoljnoj mjeri za tehnička pitanja zastupljeno područje zdravlja, odnosno bolesti pčela. Prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger je do sada bila uključena u izradu niza propisa i akata Ministarstva poljoprivrede, primjerice u izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o držanju pčela, kao i samo praćenje Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022. godine. |
| 27 | Mirko Kostelac | Prilog: I. , POPIS POMAGALA, PRIBORA I OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSKOJ PROIZVODNJI I UZGOJU PČELA ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU U INTERVENCIJI NABAVA NOVIH POMAGALA, PRIBORA I OPREME | Pod naslovom "Zaštitna oprema" predlaže se dodati - iza riječi zaštitna odjeća u zagradi iza riječi pčelarske košulje dodati riječi "pčelarske bluze, pčelarske jakne" iz tog razloga što se na pojedinim računima trgovaca navode upravo ovi nazivi, pa da ne bi bilo problema u ostvarivanju prava | Prihvaćen | Na popis Zaštitne opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju uvršten je naziv i bluza i jakna. |
| 28 | Mirko Kostelac | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 3. Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze | Članak 17. Predlaže se da se članak 17. stavak 6 točka a) izmijeni na način da se poveća iznos za sredstva za suzbijanje nametnika varooze tako da za konvencionalne pčelare iznosi 8-10EUR-a. Obrazloženje: Općepoznata je činjenica je da je za suzbijanje nametnika varooze potrebna kontinuirana cjelogodišnja aktivnost pčelara uz primjenu raličitih tehnologija pčelarenja i primjenu VMP-a različitih aktivnih te kiselina. Primjena samo VMP-a zasigurno nije dostatna mjera za suzbijanje ovog nametnika pa je potrebno primijeniti i druga sredstva. U 2022. godini cijena VMP-a po jednoj pčelinjoj zajednici kretala se od 32-48 kuna a predloženi iznos od 4,50 EUR-a po konverzijskom tečaju iznosi 33,91 kuna. Na temelju navedenog može se zaključiti da pčelar predloženi iznos od 4,50 EUR-a neće imati dovoljno niti za jedno tretiranje sa VMP-om a kamoli za kupovinu mravlje, oksalne ili mlječne kiseline. U 2023. godini i nadalje za očekivati je rast cijena VMP-a uzrokovan inflacijom i drugim faktorima koji utječu na formiranje cijena a koji će se sigurno dogoditi i u cijelosti pasti na teret buđeta pčelara. Obzirom na veličinu omotnice za pčelare od 28 miliona kuna smatram da ne postoje razlozi da se taj iznos ne poveća na predloženi iznos od 8-10 EUR-a. Povećanje iznosa po ovoj stavci sigurno je i put za upotrebu odobrenih i ispitanih sredstava u Republici Hrvatskoj. Zasigurno je da treba povećati i iznos pod točkom b) no o tome bi se trebali izjasniti ekološki pčelari koji imaju više saznanja o svojim troškovima. Članak 18. Predlažem da u članku 18. stavak 1 primjene predloženi rokovi kao što je navedeno u mojem komentaru na članak 16. stavak 1. Obrazloženje: Uz obrazloženje iz komentara na članak 16. stavak 1. valja dodati da bi pčelar prema prijedlogu predlagatelja Pravilnika sredstva za suzbijanje varooze morao sve kupiti i do 3 mjeseca ranije nego što će ih primijeniti, ovisno o načinu pčelarenja i lokaciji, a ne u vrijeme kada je predviđena njihova primjena. To bi bilo i dodatno financijsko opterećenje na pčelare, dok bi po predloženim rokovima iz komentara bilo čak i omogućeno da pčelar dio svojih proizvoda koje je proizveo u tekućoj intervencijskoj godini proda i investira u sredstva za suzbijanje varooze. Ovim prijedlogom u svim bi se segmentima pomoglo postojećem teškom položaju pčelara a nitko ne bi od toga imao štetu i ispravila bi se loša praksa iz prijašnjih Pravilnika o mjerama Nacionalnog pčelarskog programa koja se odnosi na rokove podnošenja zahtjeva za isplatu, što su pčelari očekivali od Strateškog plana ZPP-a. | Nije prihvaćen | Stav predstavnika pčelarskog sektora u Povjerenstvu je bio da je za intervenciju Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze namijenjeno dovoljno sredstava obzirom da je prihvatljiv trošak samo VMP bez šećera i šećerne pogače koji nisu prihvatljiv trošak u ovoj intervenciji. Ako se ukaže potreba za dodatnim povećavanjem sredstava za ovu intervenciju Povjerenstvo će razmotriti korekciju sredstava u narednim godinama provedbe. |
| 29 | Mirko Kostelac | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 2. Nabava novih pomagala, pribora i opreme | Predlažemo da se članak 16. stavak 1. mijenja i glasi: "Zahtjev za isplatu intervencije iz članka 15. stavka 1. podnosi se Agenciji za plaćanja na Obrascu II „Nabava novih pomagala, pribora i opreme“ do 10. kolovoza za prethodnu intervencijsku godinu" Obrazloženje: Postojeći prijedlog članka 16. stavak 1. Pravilnika je kontradiktoran sa nekim prethodnim odredbama i pored toga je neprihvatljiv za pčelare iz više razloga. U članku 3. stavak 1. točka 9. prijedloga određeno je da je intervencijska godina razdoblje od 12 uzastopnih mjeseci od 01. kolovoza do 31. srpnja sa izuzećem 2023 godine koja započinje 01. siječnja 2023. godine. Odredbom članka 16. stavak 1. taj se rok smanjuje samo do 15. svibnja a za 2024-2027 godinu do 20. travnja što smanjuje intervencijusku godinu za gotovo 2,5 odnosno 3,5 mjeseci i to u vrijeme najveće pčelarske aktivnosti. Isto tako odredba članka 16 stavak 1. je u suprotnosti sa odredbama članka 5. stavka 10. prijedloga Pravilnika Čl. 5 st. 10. "(10) Svi računi, predračuni i ponude po kojima su plaćeni računi, koji se prilažu uz zahtjev za isplatu, moraju biti izdani i u cijelosti plaćeni za 2023. godinu u razdoblju od 1. siječnja do trenutka podnošenja zahtjeva za isplatu te od 1. kolovoza do trenutka podnošenja zahtjeva za isplatu za svaku narednu intervencijsku godinu od 2024 - 2027." Navedenom odredbom iz podpoglavlja "Podnošenje zahtjeva za isplatu" podnositelju zahtjeva se određuje da računi moraju biti plaćeni od početka intervencijske godine do trenutka podnošenja zahtjeva, a podnositelju zahtjeva ostaje na slobodu kada će podnijeti zahtjev u tijeku intervencijske godine. Prema odrebi iz Prijedloga Pravilnika pčelari bi bili stavljeni u vrlo nepovoljan financijski položaj iz razloga što bi sve nabavke pomagala, pribora i opreme morali izvršiti do predloženog roka što predstavlja financijsko opterećenje i izdvajanje novčanih sredstava iako pčelaru neka oprema u to vrijeme nije potrebna. Isto tako predloženim odredbama se pčelaru onemogućava da podnese zahtjev za intervencijska sredstva za opremu itd. koju je kupio u vrijeme najveće pčelarske aktivnosti (dio travnja- kraj srpnja). Npr. u vrijeme sezone vrcanja, koja je kod selećih pčelara češća, dođe do kvara elektronike na vrcaljki, za kupljenu novu elektroniku ne može se podnijeti zahtjev za isplatu intervencije. Ili pčelar bi do 20. travnja intervencijske godine morao nekoliko mjeseci unaprijed znati da li će i za koliko povećati broj pčelinjih zajednica u svibnju i kupiti dovoljan broj košnica i naravno imati za to dovoljnu količinu novčanih sredstava ili neće moći podnijeti zahtjev za isplatu intervencije. Pčelarima se time ne omogućava da opremu i pomagala kupuju kontinuirano i po potrebi već po administrativno određenim razdobljima. Da li je to stimulirajuće ili destimulirajuće i da li to pčelare stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge grane poljoprivrede. Zasigurno bi za pčelare bilo prihvatljivije da se priznaju računi tijekom cijele intervencijske godine, a da se ako je problem u količini obrade podataka isplata izvrši kasnije u odnosu na dosadašnju praksu odnosno do kraja kalendarske godine. Ukoliko zaista postoje tehničke i kadrovske poteškoće u realizaciji obrade zahtjeva za isplatu intervencije valja razmotriti i mogućnost da se zahtjevi podnose i prije predloženog 10. kolovoza ali ne nikako prije 10. srpnja tekuće intervencijske godine jer bi to bilo na štetu pčalara i pčelarstva a to je suprotno svrsi intervencijskih mjera. | Primljeno na znanje | U Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje 2020-2022. u mjeri nabavke opreme za pčelarstvo prekoračenje omotnice se kretalo od 55-85% što je rezultiralo proporcionalnim smanjenjem isplata sredstava korisnicima. U tadašnjim mjerama prihvatljivost za isplatu bila je 80% bez PDV-a dok je unutar strateškog plana prihvatljivo 100% troškova bez PDV-a. Budući da su mjere bile vrlo uspješno provedene kao i njihova kontrola, Povjerenstvo je zaključilo da nije potrebno uvoditi izmjene unutar dinamike provedbe sektorskih intervencija. |
| 30 | Mato Anić | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Suvremeno pčelarstvo podrazumijeva proizvodnju svih pčelinjih proizvoda te uz to stručno usavršavanje pčelara iz područja prezentacije i promocije pčelinjih proizvoda (apikulturu); proizvodnju pčelinjih proizvoda za potrebe apiterapije, pružanje usluga apiinhalacija i apiturizma, kušaone meda, wellness ponudu i masaže medom kao i razne druge edukativne sadržaje kako za zainteresirane pčelare tako i za posjetitelje, djecu vrtićke i školske dobi, polaznike srednjih strukovnih škola, team building te razne druge mogućnosti. Obrazloženje: Pčelarstvo nije samo proizvodnja meda posebno posljednjih godina kada potrošači pčelinjih proizvoda sve više traže sve proizvode iz košnice. Sve zemlje u okruženju razvijaju apiturizam i apikulturu s ciljem što sigurnijih prihoda pčelara za vrijeme nepovoljnih pašnih sezona. Na takav način da pčelarstvo će postati održivo te postoji mogućnost da i pčelarstvo postane samostalna profesija a ne samo dopunsko zanimanje. Kao i u svakoj drugoj profesiji potrebno je stalno stručno usavršavanje, primjena novih tehnologija proizvodnje te suradnja sa stručnim i znanstvenim institucijama. Pogledajmo susjednu Sloveniju kakav je apiturizam razvila i mišljenja sam da tim putem i mi trebamo krenuti jer možemo puno toga dati ukoliko prepoznate ovu inicijativu. | Nije prihvaćen | Troškovi za provedbu aktivnosti vezanih za turističke djelatnosti nisu prihvatljivi u provedbi sektorskih intervencija iz područja pčelarstva. |
| 31 | Mato Anić | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 8. Promocija, komunikacija i marketing, uključujući aktivnosti praćenja tržišta i aktivnosti usmjerene posebno na podizanje svijesti potrošača o kvaliteti pčelarskih proizvoda | Molim Vas da dobro razmislite jer 1500 eura je premalo za izradu kvalitetne web stranice ukoliko želite i web shop i sve ostalo što je potrebno. Isto tako da li se naljepnice odnose na naljepnice za teglice sa medom ? Mišljenja sam da bi trebalo biti minimalno 1700 eura za izradu web stranica. Mato Anić Mato Anić | Nije prihvaćen | U intervencijama u sektoru pčelarstva po prvi put su za izradu web stranice korisnici pčelari. Prilikom definiranja iznosa za izradu web stranica koje koriste pčelari informacije o potrebnim sredstvima za izradu dobivene su od predstavnika pčelarskog sektora. Održavanje same web stranice prema Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/126 od 7. prosinca 2021. nije prihvatljiv trošak. Ako se ukaže potreba za dodatnim povećanjem sredstava za ovu intervenciju, Povjerenstvo će razmotriti korekciju sredstava. Naljepnice za označavanje ambalaže i deklaracije nisu prihvatljiv trošak. |
| 32 | Mate Baričević | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Za košnju trave na pčelinjaku predvidjeli ste trimer,kosilicu i malčer. Možete li u popis opreme uvrstiti strižnu kosu ili kosu za motokultivator,jer većina nas u Dalmaciji može koristiti samo trimer. Na taj način bi nas doveli u ravnopravniji položaj sa pčelarima iz nizinskih djelova Hrvatske. | Prihvaćen | Prihvaćen je Vaš prijedlog te je strižna ili rotaciona kosa za motokultivator uvrštavana na popis opreme. |
| 33 | Marijo Milek | Prilog: I. , POPIS POMAGALA, PRIBORA I OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSKOJ PROIZVODNJI I UZGOJU PČELA ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU U INTERVENCIJI NABAVA NOVIH POMAGALA, PRIBORA I OPREME | Na listi imamo malčera i motorki, bušilica, i dr. opreme koje nema veze sa pčelarstvom. Stavite na listu prihvatljive opreme Cirkular ili stolnu kružnu pilu koja nam je neophodna u pčelarstvu za popravke i i izradu i košnica i okvira. Predlažem da se odredi max. iznos cijene npr. do 5000 kn. da pojedinci nebi kupovali kombinirke za ostale namjene. | Djelomično prihvaćen | Električna stolna pila snage do 2,5 kW uvrštena je na popis opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju pčela. |
| 34 | Marijo Milek | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 3. Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze | Podržavam apsolutno stavljane na listu prijedlog HPS-a da se omogući testiranje na bolesti pčela koja nas rasturaju svake godine. Trošimo hrpu novca za liječenje , rezultati su katastrofa. I ove godine je isto. Pa i doktoru nejdeš prije nego izvadiš krv i predočiš druge nalaze. Tu predlažem da se broj testiranih zajednica za koje vrijedi povrat uredi na način da se do 50 društava prizna 5 uzoraka, od 100 do 300 društava 20 uzoraka, a od 300 na više 30-50. | Nije prihvaćen | U intervenciji Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze prema Prilogu III Popis prihvatljivih vrsta rashoda Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/126 od 7. prosinca 2021. prihvatljiv trošak je veterinarskomedicinski pripravak. |
| 35 | Marijo Milek | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 2. Nabava novih pomagala, pribora i opreme | Koliko vidim iz prijedloga razreda baš vas briga za mlade pčelare, pčelare profesionalce ili čak i nas pčelare koji nešto i proizvedemo i provedemo kroz račune. Iznad 50 košnica je za sve isto što je ravno katastrofi. No uništili ste mljekarstvo i peradarstvo pa smo sada i mi u pčelarstvu na redu. A ne veli se bez veze kad medo pleše u susjednom dvorištu da će ubrzo doći i tebi. O proporcionalnom umanjenju da i ne govorimo koja je to nepravda. | Primljeno na znanje | Proporcionalno smanjenje sredstava je provođeno godinama kroz pojedine mjere Nacionalnog pčelarskog programa i kao takvo se nastavlja i u provedbi intervencija u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. budući da je to prema mišljenju Povjerenstva najpravedniji način raspodjele zadane omotnice za provedbu intervencija. |
| 36 | Marijo Milek | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. , Podnošenje zahtjeva za isplatu | Pa dajte se više uozbiljite i napravite pravilnik gdje će pčelarima vrijediti računi izdani kroz cjelu godinu. Ovo je preslika modela nacionalnog programa koji je u tom dijelu bio katastrofa. Zapravo ništa novoga i posebnoga niste stavili u ovu intervenciju osim što ste istom pogodovali trgovcima robe koji će nam opet na račun ovog povećanja dodijeljenih sredstava samo podići cijene i pojeo vuk magare. Koliko sam pratio čak ste jednog (Ivan Mravak) i stavili u povjerenstvo što je nepojmljivo. Već neko vrijeme se govori o jedinoj i najpoštenijoj potpori ,a to je ona po košnici koja naravno ne odgovara trgovcima trgovcima. | Primljeno na znanje | Provedba mjera unutar Nacionalnog pčelarskog programa kroz dugi niz godina bila je izrazito uspješna te su pčelari iskoristili sva raspoloživa sredstva koja su bila u većini i nedostatna te se moralo odrađivati i proporcionalno umanjenje raspoloživih sredstava unutar omotnice. S obzirom na navedeno, nije bilo potrebe za izmjenama provedbe sada sektorskih intervencija te je u skladu s tim definirano razdoblje provedbe intervencija. Potpora po košnici nije prihvatljiv trošak u sektorskim intervencijama iz područja pčelarstva. |
| 37 | Marijo Milek | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. , I. OPĆE ODREDBE | Članak 3. stavak 2)Pod pojmom korisnik dodati Ministarstvo poljoprivrede. Naime koliko mi je poznato da se do sada evidencija pčelara i pčelinjaka financirala iz sredstava Ministarstva Poljoprivrede već duže godina, a koje je angažiralo HPS za provedbu te aktivnosti što je i zakonom propisano. Evidencija je u vlasništvu ministarstva poljoprivrede i radi se za potrebe ministarstva, a ne za mene kao pčelara ili HPS. Može to raditi i neko drugi za ministarstvo možda HAPIH pa i on onda može postati korisnik. Moje pitanje glasi zašto se sada otima pčelarima skoro 1.000 000,00 kuna iz cijele potpore. | Primljeno na znanje | Zakonom o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20. – . Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22) člankom 129. navedeno je da su radi ispunjenja obveze dostave obavijesti o broju košnica iz članka 55. stavka 7. Uredbe (EU) br. 2021/2115 pčelari dužni dostavljati podatke o broju košnica spremnih za prezimljavanje u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca svake godine a operativnu provedbu poslova prikupljanja i ažuriranja tih podataka obavlja Hrvatski pčelarski savez. |
| 38 | Krunoslav Balen | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Krunoslav Balen Poštovani, mišljenja sam da bi se u ovaj spisak pomagala koji pomažu pčelaru trebalo uvrstiti robotsko pomagalo tj. egzoskelet Molim vas da razmotrite prijedlog dodavanja pomagala u mjeru tehničke pomoći u pčelarstvu radi lakšeg rada pčelarima. Znamo da u vrijeme vrcanja nastavci teze cca 20-28kg, a manipulacija istih je zahtjevan fizički posao. Ova pomoć bi olakšala fizička naprezanja starim pčelarima, a mlađima pomogla da očuvaju svoje zdravlje. U vrijeme skidanja nastava s medom prenošenja i pripreme za vrcanje pčelari trpe teška fizička naprezanja na velikim vrućinama sto ih jako umara, a ovakvo pomagalo bi im pomoglo. Neki od trgovačkih naziva egzoskeleta što se trenutačno mogu naći na tržištu su: Bionic Cray X, Ottobock Shoulder FSIFrance, U danim poveznicama se nalaze nekoliko modela navedenih pomagala. germanbionic.com https://ottobockexoskeletons.com/obs/?lang=en https://www.fsi-france.fr/nos-produits/outils-ergonomiques/ | Nije prihvaćen | Egzoskelet ili robotsko pomagalo nije prihvatljiv trošak unutar popisa opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju pčela. |
| 39 | Krunoslav Balen | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 2. Nabava novih pomagala, pribora i opreme | Krunoslav Balen Poštovani, mišljenja sam da bi se u ovaj spisak pomagala koji pomažu pčelaru trebalo uvrstiti robotsko pomagalo tj. egzoskelet Molim vas da razmotrite prijedlog dodavanja pomagala u mjeru tehničke pomoći u pčelarstvu radi lakšeg rada pčelarima. Znamo da u vrijeme vrcanja nastavci teze cca 20-28kg, a manipulacija istih je zahtjevan fizički posao. Ova pomoć bi olakšala fizička naprezanja starim pčelarima, a mlađima pomogla da očuvaju svoje zdravlje. U vrijeme skidanja nastava s medom prenošenja i pripreme za vrcanje pčelari trpe teška fizička naprezanja na velikim vrućinama sto ih jako umara, a ovakvo pomagalo bi im pomoglo. Neki od trgovačkih naziva egzoskeleta što se trenutačno mogu naći na tržištu su: Bionic Cray X, Ottobock Shoulder FSIFrance, U danim poveznicama se nalaze nekoliko modela navedenih pomagala. germanbionic.com https://ottobockexoskeletons.com/obs/?lang=en https://www.fsi-france.fr/nos-produits/outils-ergonomiques/ | Nije prihvaćen | Egzoskelet ili robotsko pomagalo nije prihvatljiv trošak unutar popisa opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju pčela. |
| 40 | Krunoslav Balen | Prilog: I. , POPIS POMAGALA, PRIBORA I OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSKOJ PROIZVODNJI I UZGOJU PČELA ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU U INTERVENCIJI NABAVA NOVIH POMAGALA, PRIBORA I OPREME | Poštovani, mišljenja sam da bi se u ovaj spisak pomagala koji pomažu pčelaru trebalo uvrstiti robotsko pomagalo tj. egzoskelet Molim vas da razmotrite prijedlog dodavanja pomagala u mjeru tehničke pomoći u pčelarstvu radi lakšeg rada pčelarima. Znamo da u vrijeme vrcanja nastavci teze cca 20-28kg, a manipulacija istih je zahtjevan fizički posao. Ova pomoć bi olakšala fizička naprezanja starim pčelarima, a mlađima pomogla da očuvaju svoje zdravlje. U vrijeme skidanja nastava s medom prenošenja i pripreme za vrcanje pčelari trpe teška fizička naprezanja na velikim vrućinama sto ih jako umara, a ovakvo pomagalo bi im pomoglo. Neki od trgovačkih naziva egzoskeleta što se trenutačno mogu naći na tržištu su: Bionic Cray X, Ottobock Shoulder FSIFrance, U danim poveznicama se nalaze nekoliko modela navedenih pomagala. germanbionic.com https://ottobockexoskeletons.com/obs/?lang=en https://www.fsi-france.fr/nos-produits/outils-ergonomiques/ | Nije prihvaćen | Egzoskelet ili robotsko pomagalo nije prihvatljiv trošak unutar popisa pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju pčela. |
| 41 | Krunoslav Balen | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 4. Racionalizacija selećeg pčelarstva | Prijedlog nabava teretnih vozila sveukupne nosivosti iznad 3.5 tona uz poticaj od 80%. Starost teretnog vozila da ne prelazi 10 godina s tim prijedlogom bi se popravila sigurnost prometa u sektoru selećeg pčelarenja. Inaće starost voznog parka i sigurnost transporta pčela na cestama je prosjek 38godina. | Nije prihvaćen | Kupovina vozila s vlatitim pogonom kao ni rabljene opreme nije prihvatljiv trošak u provedbi sektorskih intervencija u području pčelarstva unutar Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. |
| 42 | Kristijan Dubravac | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Ponovo zakonodavac ističe jednu udrugu!Na taj način dolazi do diskriminacije u dodjeli financijskih sredstava. HPS ostvaruje pravo na 180.000 eura ukupno,dok ostalim udrugama i savezima 2000 eura do 5000 eura? | Nije prihvaćen | Korisnik pojedinih intervencija unutar Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. je Hrvatski pčelarski savez. U propisima Republike Hrvatske Hrvatski pčelarski savez je naveden kao operativni provoditelj poslova koji su povezani s provedbom intervencija u sklopu Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. a obavljanje kojih se temeljem toga i financira. Udruge i savezi u odnosu na Hrvatski pčelarski savez u važećim propisima Republike Hrvatske nisu navedeni kao operativni provoditelji poslova. |
| 43 | Kristijan Dubravac | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. , Podnošenje zahtjeva za isplatu | 55.1.b.02. - Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze Odlična odredba trebalo bi ovo organizirati na način da HPS organizira nabavku lijekova jer iz bliske povijesti imaju uhodanu ekipu za nabavku lijekova.Po mogučnosti bez PDV-a! | Nije prihvaćen | Komentar ne zahtjeva odgovor. |
| 44 | Kristijan Dubravac | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. , Podnošenje zahtjeva za isplatu | 55.1.d.01. - Očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica, uključujući uzgoj pčela Sada ćemo sami sebi prodavati, preprodavati košnice odlična opcija za nadopunit buđet! | Nije prihvaćen | Prodaja košnica u provedbi intervencije Očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica, uključujući uzgoj pčela nije prihvatljiv trošak. |
| 45 | Kristijan Dubravac | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | U kolovozu ove godine na e-savjetovanju bio je Prijedlog Pravilnika o držanju pčela. Tim Prijedlogom Pravilnika, kao i u ovom Prijedlogu govori se o tome da Hrvatski pčelarski savez (HPS) vodi Evidenciju pčela i pčelinjaka. Na e-savjetovanju u kolovozu o Prijedlogu pravilnika o držanju pčela, građani i ja smo obrazlagali kako je neustavno i nezakonito da jedna obična udruga građana (HPS) vodi Evidenciju pčela i pčelinjaka. Između ostalog navođeno je i kako udruga nije dio sustava državne uprave, kako osobe koje nisu članovi te udruge imaju pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, osobito od osoba koje su njima konkurencija na tržištu i drugo. Ovim Prijedlogom pokušava se omogućiti financiranje jedne udruge građana da vodi Evidenciju pčela i pčelinjaka iz sredstava EU namijenjenih poljoprivrednicima. Važno je za istaknuti da postoji redovna, državna evidencija svih domaćih životinja - Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) gdje ionako završavaju podaci iz Evidencije pčela. Dakle, Evidencija pčela i pčelinjaka je dvostruko vođenje istih podataka. Pčelari prvo dostave podatke u Evidenciju pčela i pčelinjaka koju vodi HPS, a zatim HPS te podatke dostavlja u JRDŽ. Dodatan problem za pčelare je i taj što nakon što se novci potroše na nešto što već postoji (dvostruku evidenciju koju vodi HPS-u) ostane manje sredstava za pravu poljoprivredu. Dakle, pčelari dobiju manje barem 100.000,00 eura. | Primljeno na znanje | Zakonom o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22) člankom 129. navedeno je da su radi ispunjenja obveze dostave obavijesti o broju košnica iz članka 55. stavka 7. Uredbe (EU) br. 2021/2115 pčelari dužni dostavljati podatke o broju košnica spremnih za prezimljavanje u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca svake godine a operativnu provedbu poslova prikupljanja i ažuriranja tih podataka obavlja Hrvatski pčelarski savez. |
| 46 | Kristijan Dubravac | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Ponovno savjetovanje u vrijeme godišnjeg odmora i to po skraćenoj proceduri.Traži se obrazloženje zašto isti traje 7 dana.Badnjak,Božić,Sv .Stjepan.. | Primljeno na znanje | S obzirom da primjena Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. -2027. počinje 1. siječnja 2023. godine, postoji potreba za žurnim donošenjem predmetnog Pravilnika te se provodi skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću (e-savjetovanje) u trajanju od 10 dana. Skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, osigurati će pravovremeno donošenje predmetnog Pravilnika koji će omogućiti prihvatljivim korisnicima iskorištenje sredstava za vrste intervencija unutar Strateškog plana namijenjenih sektoru pčelarstva, koja su od iznimne važnosti za daljnji razvoj pčelarstva u Republici Hrvatskoj. |
| 47 | Joso Pleš | Prilog: II., POPIS OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSTVU ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU INTERVENCIJE RACIONALIZACIJA SELEĆEG PČELARENJA | Pošto nas ima puno selećih pčelara trebalo bi u program staviti i palete-paletno pčelarenje. Na jednu paletu idu 4 košnice a na jedan veći kamion ide 20 paleta i na njima 80 košnica. Taj način je moderniji od kontejnerskog pčelarenja. Trenutno pčelarim takvim načinom. Uz navedeno trebalo bi biti uključena i teretna vozila. Isto kao što je u Austriji. pčelari u Austriji su dobili sve navedeno u stopostotnom iznosu. | Nije prihvaćen | Vozila na vlastiti pogon nisu prihvatljiva kroz intervencije u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. |
| 48 | Joso Pleš | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 6. Očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica, uključujući uzgoj pčela | Poštovani, pčelar sam sa dugogodišnjim iskustvom. Trenutno imam oko 450 pčelinjih zajednica. Vodim preko FB-a jednu pčelarsku grupu Uspješno pčelarenje koja broji preko 35 tisuća članova. Jako sam upoznat u problematiku pčelara i uzgajivača pčelinjih matica. U ovom prijedlogu pravilnika piše da se za prodanu maticu možemo ostvarit 8,50 eura. Takva je cijena bila unazad više godina. pa je smatram nerealnom. Sve je poskupilo u pčelarstvu a mi smo na starim cijenama. Smatram da bi realna cijena bila oko 12 eura po prodanoj matici. Uz to da mi matice prodamo po 15 eura. I sa tim cijenama smo daleko ispod cijena matica u Europskoj uniji. Isto tako u pravilniku piše da se matice mogu prodati samo pčelarima. Tu je pak greška u razumijevanju same problematike. Treba omogućiti pčelarskim trgovinama otkup naših matica- Zna se da oni nisu pčelari. Pošto smo u Europskoj uniji prodaja i potpore za matice trebala bi biti omogućena i zemljama u EU. Pošto i samo financiranje ovih poticaja dolazi iz EU. U svakom slučaju tržište prodaje matica bi se na takav način širilo izvan RH. .Smatram da bez dobre selekcije matica nema niti dobrog pčelarenja. Kompletno pčelarenje ovisi o dobroj genetici matica. | Nije prihvaćen | U intervenciji Očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica, uključujući uzgoj pčela, korisnici su pčelari uzgajivači matica. Intervencijom se kroz sufinanciranje troškova uzgoja pčelarima izravno omogućuje nabava matica pčela iz kontroliranog uzgoja po pristupačnijoj cijeni a sve to u cilju očuvanja izvornosti sive pčele i broja košnica te povećanja proizvodnog potencijala. Nema prepreke da uzgajivači matica prodaju uzgojene matice pčela pčelarskim trgovinama, ali za iste uzgajivači matica ne mogu ostvariti potporu, jer subvencionirane matice pčela ne smiju biti predmet preprodaje. |
| 49 | Hrvoje Novosel | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Ok, prvi puta sam otvorio ovu stranicu i svakako mogu pohvaliti ideju, moram priznati podosta neocekivano od "nase uprave". Nazalost, vec nakon 5 sekundi koristenja aplikacije ocigledno je kako je "sklepana u 5 minuta". Ni traga nakakvom promisljenom UI designu (vec samo pobacane nekakve kontrole, vjerojatno iz asp-neta ili kojeg vec frameworka ste koristili, samo da bude sto jeftinije i brze) a da ne spominjemo mogucnost razrade user experienca. Tako npr., prvo sto nam kao korisnicima, upada u oko je nemogucnost pregleda svih komentara u jednoj listi, odnosno uguran nam je filter prema clancima (jednostavno, kada odaberemo neki clanak, komentari koji nisu povezani s odabirom nisu vise vidljivi korisnicima na istom screenu). Ne kazem kako Vama takvo filtriranje nema smisla, no nama, kao korisnicima, onemogucava pregled prethodnih komentara ostalih korisnika koji globalno mogu biti povezani s temom samog clanka sto onemogucuje lagano referenciranje te ogranicava stvaranje generalne slike misljenja korisnika o Vasem prijedlogu. Tako npr. na slucajno vidljiv komentar o odvijanju savjetovanja u vrijeme G.O./blagdana, koji dodatno upucuje na probleme neorganiziranosti u radu Vase institucije, dovezao bi se pitanjem, dali ovi, komentari korisnika su ovdje zbog dobro znane proforme te ce se putem izgubiti negdje u Vasim filterima ili zaista cete procitati sve komentare i uzeti u obzir one valjane (i to ne na nacin na koji ste sklepali uvijete za ovu aplikaciju)? | Primljeno na znanje | Svi komentari objavljeni na e-savjetovanju bit će proanalizirani i u skladu s tim prihvaćeni, djelomično prihvaćeni ili uz obrazloženje ne prihvaćeni. |
| 50 | Hrvoje Novosel | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 8. Promocija, komunikacija i marketing, uključujući aktivnosti praćenja tržišta i aktivnosti usmjerene posebno na podizanje svijesti potrošača o kvaliteti pčelarskih proizvoda | Osim neadekvatnog iznosa za izradu web stranica, zao mi je vidjeti kako ste samo tiskani promotivni materijal uzeli u obzir. Danas, u 21. stoljecu, vise manje sve je postalo digitalno te su rijetki od nas oduprli se valu digitalizacija (vise nije popularno reci ma "neznam ti ja taj kompjuter, nije to za mene"). Tako, u digitalno doba, oglasavanje preko online portala, trazilica i ostalih web based makretinskih kanala postalo je puno relevantniji oblik marketinka/promocije te tuzno je sto Vase potpore iskljucuju sve druge kanale osim zastarjelih metoda tiskanja letka. Jos je zalosnije sto istu limitaciju niste stavili za potpore informiranja i edukacije potrosaca kroz medijske aktivnosti kojima mali proizvodaci nemaju pristupa. | Primljeno na znanje | Unutar intervencije Promocija, komunikacija i marketing, uključujući aktivnosti praćenja tržišta i aktivnosti usmjerene posebno na podizanje svijesti potrošača o kvaliteti pčelarskih proizvoda prihvatljiv trošak je izrada web stranice čiji korisnici su pčelari, a putem koje mogu provesti promociju svoje proizvodnje. |
| 51 | Hrvoje Novosel | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 8. Promocija, komunikacija i marketing, uključujući aktivnosti praćenja tržišta i aktivnosti usmjerene posebno na podizanje svijesti potrošača o kvaliteti pčelarskih proizvoda | Slazem se, iznos potpore za izradu web stranica je neadekvatan. Izrada kvalitetne web stranice (s online trgovinom, ispravnim SEO i ostalim featurema koji su potrebni kako bi u danasnje vrijeme stranica uopce bila vidljiva na internetu) zahtijeva kompleksniju backend implementaciju sustava koja ukljucuje niz neophodnih aplikacija i servisa. Potreba za dodatnim aplikacijama, kao npr. baze podataka ili odrzavanje domene, povlaci za sobom potrebu za odrzavanjem istih sto zahtijeva periodicki agazman tehnicke osobe. Osim toga, danasnje kvalitetne stranice ovise i o mnogim vanjskim (third party) servisima koji vrlo cesto nisu besplatni vec naplacuju mjesecnu pretplatu kao npr. mnogi servisi za podrsku placanja kreditnim karticama potrebni za osnovni webshop. Danas, s takvom kompleksnoscu, cak i "obicne/jednostavne" web stranice izradjuju se na SAS principima (software as service), odnosno model izrade web stranica bazira se na paketima s mjesecnim/godisnjim pretplatama te ukoliko zelimo stranice koje ce biti vidljive na internetu (ili jednostanije, imati poneki view) moramo odabrati pakete cija godisnja cijena i nekoliko puta nadmasuje Vase pokrice troskova. Nazalost, s ovakvim subfinanciranjem direktno pogodujete velikim proizvodacima koji na raspolaganju imaju veca financiska sredstva potrebna za pokrivanje razlike u cijeni (a dodatno takve stranice donose im i dobit te odnose sve viewove od jeftinih stranica), dok mali proizvodaci osudeni su na izradu jeftinih stranica koje nece biti vidljive na internetu i samim time ce vrlo malo (bez listinga u google-u, mozemo reci nikako) pridonjeti promociji malog proizvodaca. | Nije prihvaćen | U intervencijama u sektoru pčelarstva po prvi put su za izradu web stranice korisnici pčelari. Prilikom definiranja iznosa za izradu web stranica koje koriste pčelari informacije o potrebnim sredstvima za izradu dobivene su od predstavnika pčelarskog sektora. Održavanje same web stranice prema Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/126 od 7. prosinca 2021. nije prihvatljiv trošak. Ako se ukaže potreba za dodatnim povećanjem sredstava za ovu intervenciju, Povjerenstvo će razmotriti korekciju sredstava. |
| 52 | Hrvatski pčelarski savez | Prilog III., GODIŠNJA DOJAVA PROIZVODNIH POKAZATELJA PČELINJAKA ZA __________________ GODINU | Molimo pojašnjenje u kojem trenutku je korisnik dužan dostaviti Prilog III. (Godišnja dojava) - je li u trenutku podnošenja zahtjeva APPRRR-u ili krajem intervencijske godine na koju se podaci iz Priloga III. odnose (pošto se dostavlja na drugu adresu od adrese dostave zahtjeva). | Primljeno na znanje | U skladu s člankom 39. stavkom 2. prijedloga Pravilnika korisnik je dužan dostaviti podatke za svaku intervencijsku godinu najkasnije do 1. prosinca tekuće godine Ministarstvu poljoprivrede. |
| 53 | Hrvatski pčelarski savez | Prilog: I. , POPIS POMAGALA, PRIBORA I OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSKOJ PROIZVODNJI I UZGOJU PČELA ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU U INTERVENCIJI NABAVA NOVIH POMAGALA, PRIBORA I OPREME | Molimo pojašnjenje zašto je sa popisa opreme (Topljenje voska i obrada voska, užičavanje) izbačena žica za užičavanje okvira, a ostale su plastične stane osnove (ostale satne osnove nisu predmet popisa) iako se o tome raspravljalo na povjerenstvu? Zašto je izbačen traktorski malčer (s ili bez kardana) do 2.000 eura prihvatljivog troška po korisniku? Zašto su kolica transportna (s dva ili četiri kotača) maksimalne nosivosti do 500 kg navedene 2 puta u popisu opreme bez navođenja jasne razlike (Ostala oprema i Popis novih pomagala...najviše 1 kom po korisniku u okviru 1 interv. god....obvezni priložiti teh. karakteristike...). | Djelomično prihvaćen | Žica za žičenje okvira smatra se sitnim potrošnim materijalom, koji nije moguće radi kontrole čuvati 5 godina kako je to propisano, te stoga nije uvrštena na popis opreme. Traktorski malčer je uklonjen s popisa opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju pčela budući da su članovi Povjerenstva predstavnici Hrvatskog pčelarskog saveza kao predstavnici realnog pčelarskog sektora zatražili uklanjanje s popisa. Korigirano je navođenje transportnih kolica u dva navrata. |
| 54 | Hrvatski pčelarski savez | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 5. Podrška laboratorijima za analizu pčelarskih proizvoda, gubitaka pčela ili pada produktivnosti i tvari potencijalno toksičnih za pčele | Predlažemo da se članak 21. stavak 1. dopuni sa d) ispitivanje pčela na zarazne bolesti za najviše 10 uzoraka te da se dodatno definiraju parametri i zarazne bolesti (varooza, američka gnjiloća i nozemoza) predloženog ispitivanja. | Nije prihvaćen | 31 prosinca 2022. godine na snagu je stupio Zakon o zdravlju životinja (Narodne novine, br. 152/22) kojim se omogućuje provedba Uredbe o zdravlju životinja (EU) 2016/429. Sukladno predmetnim zakonskim odredbama, na popisu bolesti pčela su četiri bolesti i to zaraza grinjom Varroa spp. (varooza), zaraza nametnikom Aethina tumida (mali kornjaš košnice), američka gnjiloća i zaraza grinjom Tropilaelaps spp. Predmetne bolesti kategorizirane su Uredbom (EU) 1882/2018 u kategoriju D bolesti, osim varooze koja je kategorizirana u kategoriju C. Bolesti kategorije D su bolesti s popisa za koje su potrebne mjere kako bi se spriječilo njihovo širenje zbog njihova ulaska u Uniju ili premještanja između država članica te prema potrebi primjenjuju se pravila o premještanju unutar Unije te pravila o ulasku u Uniju i izvozu iz Unije. Za bolesti kategorije C, osim mjera koje se odnose na prethodnu kategoriju, donose se i mjere kontrole i iskorjenjivanja ukoliko se država članica odluči za njezino iskorjenjivanje. Iz navedenog proizlazi da na europskoj razini za bolesti kategorije D nisu propisane mjere kontrole bolesti pčela te da svaka država članica može samostalno odrediti koje će mjere provoditi i u kojem opsegu na svojem području. Zakonom o zdravlju životinja se u potpunosti mijenja zakonodavni okvir vezano za bolesti pčela i suzbijanje istih te je stoga Zakonom predviđeno osnivanje Stručnog povjerenstva u svrhu osiguravanja stručne pomoći pri određivanju bolesti, čije je sprječavanje, suzbijanje i nadziranje od interesa za Republiku Hrvatsku, te prijemljivih i vektorskih vrsta životinja, mjera za sprječavanje i kontrolu bolesti životinja na nacionalnoj razini i drugih aktivnosti nužnih za suzbijanje bolesti životinja, uključujući i zdravlje, odnosno bolesti pčela. Stručno povjerenstvo će dati prijedloge za mjere sprječavanja i kontrole bolesti pčela na nacionalnoj razini i drugih aktivnosti nužnih za njihovo suzbijanje, a koje će osim mjera kontrole uključivati i uzorkovanje i laboratorijsko pretraživanje temeljeno na stručnim i znanstvenim spoznajama te preporukama referentnih laboratorija Europske unije i Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH). Navedeni prijedlozi biti će upućeni Ministarstvu poljoprivrede u svrhu donošenja podzakonskih akata. Kako bi sufinanciranje bilo svrsishodno, ono mora biti temeljeno na odgovarajućim odredbama propisa te će po donošenju istih, biti opravdano uključiti uzorkovanje i laboratorijsko pretraživanje bolesti pčela u Pravilnik o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. |
| 55 | Hrvatski pčelarski savez | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 3. Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze | Pčelari imaju dodatne napore kako bi suzbili pčelinje bolesti, napose varoozu i tako spriječili gubitke. Stoga, predlažemo da se iznosi navedeni u članku 17. stavku 6. povećaju tako da stavak 6. glasi: (6) Maksimalni iznos potpore po košnici iznosi a) 8,00 EUR za konvencionalne pčelare i b) 10,00 EUR za ekološke pčelare. | Nije prihvaćen | Stav predstavnika pčelarskog sektora u Povjerenstvu je bio da je za intervenciju Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze namijenjeno dovoljno sredstava obzirom da je prihvatljiv trošak samo VMP bez šećera i šećerne pogače koji nisu prihvatljiv trošak u ovoj intervenciji. Ako se ukaže potreba za dodatnim povećavanjem sredstava za ovu intervenciju Povjerenstvo će razmotriti korekciju sredstava u narednim godinama provedbe. |
| 56 | Hrvatski pčelarski savez | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 2. Nabava novih pomagala, pribora i opreme | Iz članka 16. stavka 1. proizlazi da nabavka opreme nije moguća u razdoblju od 15.5./20.4. pa do 31.7. Ljubazno Vas molimo da našim članovima pojasnite zašto nema nabavke u razdoblju od 16.5./21.4. do 31.7., s obzirom da su tako definirane intervencijske godine. | Primljeno na znanje | U Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje 2020-2022. u mjeri nabavke opreme za pčelarstvo prekoračenje omotnice se kretalo od 55-85% što je rezultiralo proporcionalnim smanjenjem isplata korisnicima. U tadašnjim mjerama prihvatljivost za isplatu bila je 80% bez PDV-a dok je unutar strateškog plana prihvatljivo 100% troškova bez PDV-a. Budući da su mjere bile vrlo uspješno provedene kao i njihova kontrola, Povjerenstvo kojeg čine i predstavnici Hrvatskog pčelarskog saveza je zaključilo da nije potrebno uvoditi izmjene unutar dinamike provedbe sektorskih intervencija. |
| 57 | Hrvatski pčelarski savez | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 2. Nabava novih pomagala, pribora i opreme | U članku 15. stavku 4. predlaže se podjela u 3 razreda kako slijedi: a) 1 - 49 košnica, 5.000,00 EUR; b) 50 - 149 košnica, 10.000,00 EUR i c) 150 i više košnica, 20.000,00 EUR. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća. |
| 58 | Hrvatski pčelarski savez | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Poželjno bi bilo da se članak 14. stavak 3. (dokumentacija uz zahtjev za isplatu iz članka 13. c) uskladi kako je navedeno u članku 20. i glasi kako slijedi: - preslika originala ugovora o djelu između HPS-a i izvršitelja zadataka po ugovoru o djelu sa specificiranim prikazima troškova sata rada, sklopljenog i plaćenog za 2024. godinu od 1. kolovoza do 31. srpnja tekuće intervencijske godine, a za ostale intervencijske godine od 1. kolovoza godine N - 1 do 31. srpnja godine N za provedbu intervencije u kojem je naveden bruto iznos isplate po 1 satu rada čiji iznos ne može biti veći od sličnih poslova u javnim službama – preslika plaćenog putnog naloga (obračun dnevnica, obračun prijevoznih troškova, obračun troškova smještaja) u razdoblju tekuće intervencijske godine do trenutka podnošenja zahtjeva - potpisan i ovjeren obrazac od strane HPS-a o izvršenju poslova definiranih Ugovorom o djelu (izvješće s popisom pčelara i broja zajednica za koje je provedena organizacija smještaja selećih pčelinjaka) - evidencija radnog vremena (sati rada na provedbi intervencije prema vremeniku) s navedenim opisom poslova za Povjerenika i stalno zaposleno osoblje HPS-a utrošenog u provedbi podintervencije iz članka 12. stavka 2. točke c) ovoga Pravilnika, koju vodi i ovjerava HPS - obračun primitka dohotka Povjerenika - godišnji bruto iznos troškova plaća za stalno zaposleno osoblja HPS-a (obračunske liste plaća/12 mjeseci) i - administrativni troškovi nastali korisniku tijekom provedbe podintervencije (uredski materijal, troškovi usluga računovodstva,…) prema članku 23. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2021/126). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen u skladu s nomotehničkim pravilima. |
| 59 | Hrvatski pčelarski savez | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Molimo da se rok 20. veljače, propisan člankom 13. stavkom c), produži na 31. ožujka radi opsega poslova operativnog provođenja intervencije i pripreme dokumentacije uz zahtijev. | Djelomično prihvaćen | U članku 13. točki c) promijenjen je rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu intervencije s 20. veljače na 1. ožujak. |
| 60 | Hrvatski pčelarski savez | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | U članku 11. stavku 1. b) navedeno je "...izrada i održavanje mrežnih stranica,..." molimo pojašnjenje o kojoj vrsti održavanja je riječ, s obzirom da su u članku 6. troškovi održavanja navedeni pod neprihvatljive troškove. Naziv intervencije i aktivnosti potrebno je uskladiti i u prethodnom članku 10. | Prihvaćen | U Strateškom planu ZPP RH 2023.-2027. unutar provedbe sektorskih intervencija u području pčelarstva održavanje mrežne stranice nije prihvatljiv trošak stoga je napravljena korekcija u člancima 10. i 11. |
| 61 | Hrvatska poljoprivredna komora | Prilog: I. , POPIS POMAGALA, PRIBORA I OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSKOJ PROIZVODNJI I UZGOJU PČELA ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU U INTERVENCIJI NABAVA NOVIH POMAGALA, PRIBORA I OPREME | Pod popisom opreme za seleće pčelare nalazi se dizalica. Potrebno bolje definirati podrazumijevaju li i vitla-dizalice 12v i 24v i može li se to bolje definirati. Ako se ne nalaze potrebno uvrstiti na popis opreme. | Primljeno na znanje | Na popis opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju uvršteno je mehaničko vitlo. |
| 62 | Goran Jurjević | Prilog III., GODIŠNJA DOJAVA PROIZVODNIH POKAZATELJA PČELINJAKA ZA __________________ GODINU | Predlažem da se informacije o pčelarima i načinu pčelarenja prijavljuju preko Agronet sustava ili neke druge online aplikacije umjesto da se šalju pisanim putem. | Primljeno na znanje | Trenutno je propisano da se informacije o pčelarima i načinu pčelarenja na Obrascu Priloga III. dostavljaju Ministarstvu poljoprivrede. Velik broj pčelara nije u Upisniku poljoprivrednika te nema mogućnost korištenja Agronet sustava. |
| 63 | Danijel Ostojić | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Poštovani molio bih Vas ako se može u pravilnik ubaciti traktorski viljuškar (priključak koji se zakači za traktor). Zbog radova na pčelinjaku te neravnog terena utovara bačava sa medom, pomoč u vrcanju,utovar košnica, pomoć u prihrani pčelinjih zajednica i ostale opreme i ostalih radova u pčelarstvu. U pravilniku postoje paletari ručni viličar, transportna kolica i hidraulične dizalice to je jako slično ovome traženom tako da bi nam traktorski viljuškar bio idealna pomoć u našem poslu. Zahvaljujem unaprijed, Danijel Ostojić | Nije prihvaćen | Ne može se prihvatiti prijedlog uvrštavanja traktorskog viljuškara na popis opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju pčela. |
| 64 | Damir Lagator | Prilog: II., POPIS OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSTVU ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU INTERVENCIJE RACIONALIZACIJA SELEĆEG PČELARENJA | U pretzhodnom razdoblju NPP-a uvšreno je bilo i vitlo. zašto je isto maknuto s popisa ? Seleći pčelari sa svojim vozilima, bilo kamionima, komb vizilima ili automobilina ne idu asfaltiranom cestom. vozimo se šumskim putevima, livadam, pašnjacima.. i to uvijek u rano jutarnjim satima ili kasno navečer dok je velika rosa. osim toga, šumske ceste često su teško prohodne, pune lokvi. Vitlo je ustinu prijeko potrebno za seleče pčelarstvo. Stoga predlažem da se isto uvrsti u popis opreme. | Prihvaćen | Mehaničko vitlo je uvršteno na popis opreme u intervenciji Racionalizacija selećeg pčelarstva |
| 65 | DALIBOR RAHIJA | Prilog: I. , POPIS POMAGALA, PRIBORA I OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSKOJ PROIZVODNJI I UZGOJU PČELA ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU U INTERVENCIJI NABAVA NOVIH POMAGALA, PRIBORA I OPREME | Prijedlog da se u POPIS POMAGALA, PRIBORA I OPREME KOJA SE KORISTI U PČELARSKOJ PROIZVODNJI I UZGOJU PČELA ZA KOJU JE MOGUĆE PODNIJETI ZAHTJEV ZA ISPLATU U INTERVENCIJI NABAVA NOVIH POMAGALA, PRIBORA I OPREME naprave sljedeće izmjene: - motorni trimer maksimalne snage do 2,50 kW promijeni u motorni trimer (motorni čistač) maksimalne snage do 3 kW Obrazloženje - kako je u današnje vrijeme sve više zapuštenih i nepristupačnih parcela do kojih pčelar mora moći prići, a na kraju i održavati okoliš oko pčelinjaka urednim, javlja se potreba za puno jačim strojevima s kojima je onda izvedivo i održavanje i prvobitno čišćenje. da se uvrsti kao nova stavka: motorni kresač visokih grana maksimalne snage do 1,5 kW Obrazloženje - zbog potrebe za rezanjem nedostupnih i visokih grana (skidanje rojeva), transporta zapuštenim putevima gdje grane koje vise s drveća predstavljaju prepreku. da se uvrsti kao nova stavka: traktorski hidraulični utovarivač/viličar - prednji ili stražnji Obrazloženje - za potrebe utovara, istovara, premještanja (meda, pčelarske opreme, šećera, sanduka, paleta, pčelinjih zajednica, itd… a naročito za manipulaciju teretom na terenu gdje nije moguće koristiti neku drugu vrstu utovarnog sredstva koja koriste naprimjer električnu energiju) Da se bolje definira na što se odnosi koji odlomak u smislu opisa pod kojim uvjetima se određena pomagala mogu nabaviti, u tom dijelu ima dosta nelogičnosti, naprimjer navodi se oprema koja se priključuje na izvor električne energije a onda se navodi oprema koja se ne priključuje na izvor el. Energije Primjer: „Popis novih pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarstvu koja se priključuje na izvor električne energije i za koje je potrebno imati oznaku EU sukladnosti, odnosno CE oznaku, čija je nabava ograničena na najviše jedan komad po korisniku intervencije u okviru provedbe Strateškog plana, za koju su podnositelji zahtjeva obvezni priložiti tehničke karakteristike kupljenih proizvoda pri podnošenju zahtjeva − odvlaživač zraka (maksimalnog kapaciteta 40 l/dan) − visokotlačni perači (maksimalne snage motora do 5 kW) − motorni trimer maksimalne snage do 2,50 kW − električni trimer snage motora do 2,5 kW - ručni električni viličar do 3.000,00 EUR prihvatljivog troška po korisniku u ovom primjeru se vidi kako se navodi stavka motorni trimer a on nije na struju. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen je prijedlog povećanja snage motornog trimera na 3,0 kW. Ne može se prihvatiti prijedlog uvrštavanja traktorskog viljuškara na popis opreme koja se koristi u pčelarskoj proizvodnji i uzgoju pčela. Motorni trimer je maknut s popisa opreme koja se priključuje na izvor električne energije. |
| 66 | Antun Karlović | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 4. Racionalizacija selećeg pčelarstva | Brisati sljedeće iz članka 19.: "Korisnik intervencije iz stavka 1. točke b) ovoga članka je HPS. Obrazloženje: Organizacija smještaja pčelinjaka na mom privatnom zemljištu ili zemljištu koje ja osobno, moj OPG, obrt ili firma (j.d.o.o., d.o.o., d.d.) koja se bavi ili će se tek baviti selećim pčelarstvom ne može biti u nadležnosti neke neprofitne organizacije koja okuplja kao članove moju konkurenciju. To je na odboru za poljoprivredu potvrdio i osobno tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak (postoji sačuvan video zapis ako niste znali). Ukidanjem ovog ostalo bi više direktnih sredstava za osobe - pčelare kojima su sredstva i namijenjena. | Nije prihvaćen | Korisnik intervencije je Hrvatski pčelarski savez budući da je Zakonom o uzgoju domaćih životinja (Narodne novine br: 115/18 i 52/21) u članku 24. navedeno da operativni dio poslova provedbe pašnog reda obavlja Hrvatski pčelarski savez. |
| 67 | Antun Karlović | II. PROVEDBA INTERVENCIJA, 1. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije | Cijene i troškovi prilikom organiziranja savjetodavnih usluga, tehničke pomoći, obuke, informacija i razmjene najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije iste su kako za udruge tako i za saveze. Dakle nema nikakvog razloga da savezi dobiju više sredstava od udruga koje ionako, što se vidi u praksi, taj posao odrađuju i mogu odraditi bolje i preciznije same bez bilo kojih saveza udruga iz jednostavnog praktičnog razloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća te se u članku 12. stavku 2.pod točkom b), podtočkom 1) povećava iznos za udruge s do 3.000, 00 EUR na do 5.000,00 EUR, a podtočkom 2) za savez udruga smanjuje se s do 10.000,00 EUR na do 8.000,00 EUR. |
| 68 | Antun Karlović | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. , Podnošenje zahtjeva za isplatu | Članak 9. mora se mijenjati jer bi se pčelar temeljem Ustava RH koji se primjenjuje kad su Pravilnici i Zakoni neustavni morao javiti s izmjenama i unosom novih lokacija Ministarstvu poljoprivrede odnosno u HAPIH kao i kod svih ostalih grana stočarstva. Nema nikakve zakonske ili ustavne zapreke da se pčelarima ne omogućava sve ono što koriste i drugi poljoprivrednici u stočarstvu. Ministarstvo poljoprivrede kontinuiranim "izmišljanjem tople vode" i uvođenjem neustavnih pravilnika samo dodatno uvodi nered u pčelarski sektor. Ili ukinite HAPIH i sve će se dostupne Evidencije dalje voditi u neprofitnim udrugama ili i pčelarskom sektoru omogućite da pčelari (firme, obrti, OPG-i i fizičke osobe) SAMI kao i u drugim granama prijavljuju sve izmjene. Tako da izmjena treba glasiti kako bi bio izjednačen sa drugim granama poljoprivrede ovako: (1) HAPIH je za potrebe ovoga Pravilnika dužan do 31. siječnja tekuće intervencijske godine Agenciji za plaćanja dostaviti u elektronskom obliku podatke iz Evidencije, za pčelare čiji je broj košnica ažuriran u skladu s člankom 37. Delegirane uredbe (EU) 2021/126. | Nije prihvaćen | Zakonom o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22) člankom 129. navedeno je da su radi ispunjenja obveze dostave obavijesti o broju košnica iz članka 55. stavka 7. Uredbe (EU) br. 2021/2115 pčelari dužni dostavljati podatke o broju košnica spremnih za prezimljavanje u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca svake godine a operativnu provedbu poslova prikupljanja i ažuriranja tih podataka obavlja Hrvatski pčelarski savez. |
| 69 | Antun Karlović | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. , I. OPĆE ODREDBE | U članku 3. stavak 2) Hrvatski pčelarski savez (u daljnjem tekstu: HPS) zamijeniti sa "udrugama i savezima udruga" . Obrazloženje: Nikakve potrebe nema isticati posebno pojedini savez udruga kao ni pojedinu udrugu jer tako stoji u Zakonu o udrugama Republike Hrvatske i u Direktivama propisanim od strane Europske unije (konzultirali smo pravnu službu EU koja je to potvrdila). Ili se nabroje SVE udruge i SVI savezi udruga ili ni jedna posebno. Što je tu nejasno da uvijek iznova radite namjerno očito isti propust??? | Primljeno na znanje | Korisnik pojedinih intervencija unutar Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. je Hrvatski pčelarski savez. U propisima Republike Hrvatske Hrvatski pčelarski savez je naveden kao operativni provoditelj poslova koji su povezani s provedbom intervencija u sklopu Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. a obavljanje kojih se temeljem toga i financira. |
| 70 | Antun Karlović | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Zbog čega se prijedlog Pravilnika ne može preuzeti kako je ponuđeno u Word dokumentu? Molimo povlačenje Prijedloga i puštanje iznova sa svim dostupnim opcijama kao i do sada za sva savjetovanja predviđena Zakonom. | Primljeno na znanje | Zbog tehničkih poteškoća u kratkom razdoblju u aplikaciji e-savjetovanja prijedlog Pravilnika nije bilo moguće preuzeti u word dokumentu a tehnička poteškoća je vrlo brzo uklonjena. |
| 71 | Antun Karlović | PRAVILNIK O PROVEDBI INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA UNUTAR STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027. | Na temelju xxxxxxx Zakona o poljoprivredi ??? Tko je pustio ovakav prijedlog Pravilnika u Javno savjetovanje? | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika bez navedenog broja Narodnih novina u kojima je objavljen Zakon o poljoprivredi objavljen je na e-savjetovanju jer je Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. u primjeni od 1. siječnja 2023. godine a predmetni Zakon je bio u proceduri donošenja od strane Hrvatskog sabora. Izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi objavljene su u Narodnim novinama 152/2022 od 23. prosinca 2022. godine. |