Izvješće o provedenom savjetovanju - JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SAVJETIMA MLADIH

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice   Pravo na sudjelovanje u javnim poslovima kodificirano je nizom međunarodnih instrumenata visoke razine, primjerice, čl. 21. Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a te čl. 25. Međunarodnoga pakta o građanskim i političkim pravima. Čl. 25. Međunarodnoga pakta o građanskim i političkim pravima dalje je pojašnjen Općim komentarom br. 25 Odbora za ljudska prava, koji uvodi široku definicija prava na participaciju i prema kojem ono obuhvaća aktivnosti kao što su: izravno glasovanje na izborima i referendumima, pristup zaposlenju u javnim službama, udruživanjem u organizacije civilnoga društva, sindikate i sl., ali i sudjelovanje kroz konzultativne procese, debate, dijalog – individualno ili s drugima, što je važno u kontekstu Zakona o savjetima mladih. Pravo na participaciju donositeljima odluka osigurava potpunije informacije (činjenice, podatke, perspektive), koje, ako su u proces uključene raznolike skupine dionika, odražavaju i njihove potrebe. To, pak, može rezultirati kvalitetnijim odlukama nad kojima njihovi adresati osjećaju i veći stupanj „vlasništva“. Uključivanjem građana/ki u donošenje odluka jača se i njihova vještina osmišljavanja rješenja za probleme s kojima se pojedine njihove zajednice susreću. U kontekstu mladih, to je prilika da sudjeluju u kreiranju politika koje utječu na različite aspekte njihovih života na lokalnoj i regionalnoj razini, da donositelji odluka imaju jasnije i potpunije uvide u njihove potrebe te da te potrebe onda budu i kvalitetnije adresirane. Pozdravljamo, stoga, nastojanja da se unaprijedi uključivanje mladih na lokalnoj i regionalnoj razini, a u kontekstu ovoga javnoga savjetovanja, posebno pozdravljamo i činjenicu da je uz uobičajeno e-savjetovanje na ovu temu 19. siječnja 2023. organizirana i tematska sjednica saborskoga Odbora za obitelj, mlade i sport, pruživši tako zainteresiranim dionicima dodatnu priliku za izražavanje stavova, mišljenja i potreba. Srednjeročno, a ukoliko to već nije na taj način učinjeno, smatramo da bi korisno bilo široko mapiranje potreba mladih kada se o participaciji radi (tj., kakve načine i kanale participacije oni vide kao važne) po različitim regijama RH (kako bi se u obzir uzele i regionalne razlike). Dugoročno, a s obzirom na to da su istraživanja pokazala kako interes i volja mladih za participacijom korespondira sa stupnjem njihove građanske i političke pismenosti, kao rješenje problema niske participacije mladih u ovome ali i drugim oblicima političke participacije vidimo jačanje građanskoga odgoja i obrazovanja (shvaćenoga tako da uključuje i odgoj i obrazovanje o ljudskim pravima i jednakosti) na svim razinama obrazovnoga sustava te pružanje takvoga vida obrazovanja i edukacije i onim mladima koji (više) nisu u obrazovnome sustavu. Napokon, od ključne je važnosti i da jedinice lokalne i područne samouprave i njihove čelnice i čelnici ne samo motiviraju, educiraju i potiču mlade na ovaj oblik participacije, nego i da njihovi inputi potom budu uvaženi i implementirani putem politika i odluka na lokalnoj i regionalnoj razini. Uz prethodno navedeno, upravo bi ovo mogao mladima mogao biti bitan motivator za sudjelovanje u djelovanju savjeta mladih. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 Lucija Kero  , Članak 14. Savjet mladih Grada Rijeke ne vidi centar za mlade kao rješenje svojih problema. Predlaže se da se za potrebe održavanja sjednica i/ili sastanaka savjeta mladih koriste postojeći resursi koje JLRS ima (gradski prostori izuzev gradske vijećnice, prostori gradskih ustanova) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 JOSIP MILIČEVIĆ  , Članak 14. Iza članka 21. dodaje se članak 21. a koji glasi: "Jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koje su suosnivači centra za mlade trebaju u upravljačkom tijelu Centra predvidjeti rotirajuću poziciju za predstavnika_cu savjeta mladih te jedinice." Na taj način bi se povezali centri za mlade s ovim Zakonom i to na način da se omogući članovima savjeta mladih da sudjeluju u upravljanju centrom te po potrebi, želji i kapacitetima u kreiranju sadržaja. U Hrvatskoj već postoji pet centara koji su osnovani civilno-javnim partnerstvom, a nekoliko gradova najavljuje iste korake, ova odredba bi obvezala te jedinice da uključe savjete mladih u proces kreiranja i upravljanja centrom za mlade. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Mreža mladih Hrvatske  , Članak 14. Mreža mladih Hrvatske i njene članice snažno se zalažu za smislene i funkcionalne centre za mlade. Tijekom 2022. napravili smo i prvi dokument koji se bavi pregledom osnivanja i rada centara za mlade, a koji se nalazi na našoj web stranici pod nazivom "Analizu postojećih praksi i djelovanja centara za mlade u Republici Hrvatskoj". Obzirom da ne postoji niti jedan pravni akt koji uređuje pitanje Centara za mlade, niti se isti spominju u bilo kojem drugom zakonu, smatramo da je suvišno umetati predloženi članak 21.a, kao i mijenjati naslov poglavlja iznad članka 21. Jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave bez obzira na ovaj članak pa čak i Zakon o savjetima mladih u cijelosti, mogu na svom području osnovati centar za mlade, što dodatno naglašava redundantnost ovakve izmjene. Savjeti mladih u praksi koriste sve dostupne prostore za svoj rad, bilo da je riječ o prostoru pri jedinici samouprave, lokalnom centru za mlade ili nekom drugom prostoru društvene namjene, dok iz predložene izmjene nije jasno kako će njeno postojanje unaprijediti kvalitetu uvjeta za rad savjeta. Štoviše, u tekstu izmjene puno je nepoznanica i ista bi u ovakvom obliku unijela samo polemiku i nejasnoće pri provedbi zakona – što kod mladih, što kod organizacija civilnog društva, što u jedinici samouprave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Info zona  , Članak 17. Podržavamo smanjenje učestalosti održavanja zajedničkih sastanaka predsjednika/ce predstavničkog tijela sa savjetom mladih na najmanje svakih šest mjeseci. Ukoliko je potrebno, sastanci se mogu održavati i češće. Prema preliminarnim rezultatima istraživanja rada savjeta mladih u Republici Hrvatskoj koje se provodilo u 2022. i 2023. godini u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” gotovo 70% ispitanih predstavnika/ca JLP(R)S-a izražava da se čelnici/e sastaju sa savjetom mladih rjeđe od propisane zakonske odredbe iz članka 24. stavak (2) i članka 25. (stavak 2), odnosno da se sastaju jednom u 6 mjeseci ili čak i rjeđe (58, 68%, n=85). Tome u prilog idu i iskustva članova/ica savjeta mladih, gdje polovica izražava da o problemima mladih s čelnicima/ama raspravljaju jednom u 6 mjeseci ili rjeđe (50, 51%, n=98). Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Info zona  , Članak 15. Smatramo prihvatljivim da se JLP(R)S-ovima pruži mogućnost, ne i obaveza, osiguravanja mjesečne naknade članovima/cama savjeta mladih. Pohvaljujemo što je određen maksimalan iznos. Ukoliko članovi/ce drugih odbora i radnih tijela predstavničkog tijela primaju naknadu, ne vidimo razlog zbog kojeg se i članovima/cama savjeta mladih ne bi mogla pružiti ta mogućnost. Osim na angažman članova/ica savjeta mladih, financijska naknada može pozitivno utjecati i na interes javnosti za rad savjeta mladih. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta” , Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Info zona  , Članak 14. U svrhu boljeg rada savjeta mladih i omogućavanja boljih uvjeta rada savjeta mladih, umjesto predloženog članka, predlažemo članak koji će jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave obvezati na imenovanje osobe za rad sa savjetom mladih, na način kojim je definiran i npr. povjerenik/ca za informiranje. Osoba za rad sa savjetom mladih omogućila bi članovima/cama savjeta mladih brže upoznavanje sa zakonodavnim okvirom, kvalitetniju komunikaciju sa zaposlenicima/ama JLP(R)S-a, lakši prijelaz između dva mandata savjeta mladih te kvalitetniju pripremu godišnjih programa rada i financijskog plana rada. Npr., u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” provedena je analiza 13 programa rada savjeta mladih za 2023. godinu, odnosno, ukupno 169 planiranih aktivnosti iz 13 programa rada savjeta mladih. Kada se usporede ukupan broj analiziranih aktivnosti (169) s brojem aktivnosti koje su u duhu cilja i svrhe djelovanja savjeta mladih (111) ili onima koje se nedvosmisleno odnose na neku od aktivnosti propisanih kao obvezne u članku 19. Zakona o savjetima mladih (67), dolazi se do brojeva koji upućuju na raskorak onoga što savjeti mladih provode, u odnosu na zakonski djelokrug njihova rada. Savjeti mladih često rade aktivnosti koje nisu u djelokrugu njihova rada, za što troše i znatnu količinu javnih financijskih sredstava. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Info zona  , Članak 14. JLR(P)S i bez ovih izmjena imaju mogućnost osnivanja centara za mlade pa ovu izmjenu u ovakvom obliku smatramo nepotrebnom. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta” , Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Udruga „Delta”  , Članak 20. Predlaže se da Središnji državni ured za demografiju i mlade u godišnjem Izvješću o provedbi Zakona o savjetima mladih posveti veću pozornost JLP(R)S-ovima koji ni nakon smanjivanja broja mladih potrebnih za osnivanje savjeta mladih nemaju konstituiran savjet mladih kako bi im se pružila potrebna podrška i smjernice za efikasniju provedbu Zakona prema članku 27. stavak (6). Jedan od preliminarnih rezultata istraživanja o potrebama predstavnika/ca JLP(R)S-ova u radu sa savjetima mladih provedenog 2022. i 2023. godine u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” upućuje na zaključak kako JLP(R)S-ovi imaju potrebu za podrškom u stvaranju motivirajućeg okruženja za rad savjeta mladih i/ili stjecanje vještina za bolje razumijevanje i rješavanje čimbenika koji dovode do slab(ij)e motivacije članova/ica savjeta mladih (23, 32%, N=78). Kada ih se pitalo o razlozima zbog kojih nemaju osnovan savjet mladih, predstavnici/e JLP(R)S-ova (n=16) izrazili su kako im za to nedostaje ljudskih kapaciteta (n=4), financijskih kapaciteta (n=4), kako nema puno mladih na njihovom području (n=3) ili kako mladi nisu zainteresirani za savjet mladih (n=3). Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Udruga „Delta”  , Članak 18. Podržavamo smanjenje učestalosti održavanja zajedničkih sastanaka predstavnika/ca izvršnog tijela sa savjetom mladih na najmanje svakih šest mjeseci. Ukoliko je potrebno, sastanci se mogu održavati i češće. Prema preliminarnim rezultatima istraživanja rada savjeta mladih u Republici Hrvatskoj koje se provodilo u 2022. i 2023. godini u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” gotovo 70% ispitanih predstavnika/ca JLP(R)S-a izražava da se čelnici/e sastaju sa savjetom mladih rjeđe od propisane zakonske odredbe iz članka 24. stavak (2) i članka 25. (stavak 2), odnosno da se sastaju jednom u 6 mjeseci ili čak i rjeđe (58, 68%, n=85). Tome u prilog idu i iskustva članova/ica savjeta mladih, gdje polovica izražava da o problemima mladih s čelnicima/ama raspravljaju jednom u 6 mjeseci ili rjeđe (50, 51%, n=98). Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Udruga „Delta”  , Članak 14. U svrhu boljeg rada savjeta mladih i omogućavanja boljih uvjeta rada savjeta mladih, umjesto predloženog članka, predlažemo dodavanje podstavka članka 5., stavak (2) da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne, u okviru raspoloživih sredstava, osigurati savjetima mladih obuku o njihovoj ulozi. Prema preliminarnim rezultatima istraživanja rada savjeta mladih u Republici Hrvatskoj koje se provodilo 2022. i 2023. godine u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?" gotovo 70% članova/ica savjeta mladih nije polazilo edukacije i/ili usavršavanja za rad u savjetu mladih (67, 68%, n=98), a manje od polovice ispitanih JLP(R)S-ova osigurava obuku za članove/ice savjeta mladih (37, 43%, n=86). Pri definiranju uloge savjeta mladih većina samih članova/ica navodi definiciju koja odražava cilj i svrhu savjeta mladih (87, 90%, n=97), međutim, kada se pak pogleda dublje, samo trećina članova/ica savjeta mladih kroz opis rada savjeta mladih pokazuje da su upoznati s njegovim osnovnim zadaćama iz djelokruga rada (29, 30%, n=97). Samo polovica članova/ica savjeta mladih pohvalila se aktivnostima koje zaista i pripadaju u djelokrug rada savjeta mladih (35, 49%, n=71). S jedne strane, to odražava njihovu neinformiranost o vlastitoj ulozi, a s druge strane preuzimanje uloge organizatora aktivnosti u manjim sredinama bez jake civilne scene, a u nekim slučajevima može odražavati i provedbu nerealno postavljenih očekivanja od strane JLP(R)S-ova koji savjet gledaju kao izvoditelje svojih politika za mlade. Također, pri opisu najvećih uspjeha svojih savjeta mladih, samo polovica predstavnika/ca JLP(R)S-a navela je aktivnost koja odgovara zakonski propisanom cilju i svrsi savjeta mladih (27, 49%, n=55), što ukazuje na mogućnost da veliki broj JLP(R)S-ova gleda na savjete mladih kao organizacijska ili provedbena tijela koja se bave poslovima koji bi trebali biti u domeni civilnog društva ili drugih organizacija u zajednici. Nadalje, iako prema zakonski propisanom djelokrugu rada savjeta mladih oni imaju savjetodavnu, a ne organizacijsku ili izvršnu ulogu, najveći broj predstavnika/ca JLP(R)S-ova navodi da njihov savjet u najvećoj mjeri predlaže i provodi aktivnosti za mlade s različitim institucijama i organizacijama iz zajednice (31, 43%, n=72), a gotovo 10% ih navodi da savjet mladih u potpunosti samostalno provodi aktivnosti za mlade. Prema rezultatima istraživanja, jedna od prijedloga predstavnika/ca JLP(R)S-ova za bolji rad savjeta mladih je edukacija svih dionika/ca o savjetu mladih (13, 18%, n=72). Također, najveći broj ispitanih predstavnika/ca JLP(R)S-ova koji nemaju osnovan savjet mladih istaknulo je potrebu za edukacijom potencijalnih članova/ica savjeta mladih (18, 82%, n= 22). U sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” provedena je analiza 13 programa rada savjeta mladih za 2023. godinu, odnosno, ukupno 169 planiranih aktivnosti iz 13 programa rada savjeta mladih. Jedan od preliminarnih zaključaka analize je da financijski planovi ili ne postoje kao dio programa rada savjeta mladih ili su vrlo loše razrađeni. Iznosi financijskih sredstava nisu uvijek objašnjeni, odnosno povezani s aktivnostima za koje će se utrošiti te je uglavnom nemoguće zaključivati o raspodjeli i procijeniti opravdanost svih planiranih sredstava. Štoviše, u nekim slučajeva stavke proračuna na niti jedan način nisu povezane s aktivnostima koje su navedene u programu. Pojedini savjeti mladih sa do 50% proračuna planiraju financirati aktivnosti koje nisu u djelokrugu rada savjeta mladih. Iznos sredstava koja se planiraju utrošiti na aktivnosti koje ne odgovaraju djelokrugu, niti svrsi i cilju savjeta mladih prema članku 1. Zakona o savjetima mladih iznosi gotovo 40% od ukupnog iznosa (20.024,58 eura od ukupno 53.434,32 eura kroz 9 analiziranih financijskih planova programa rada savjeta mladih)! Kada se usporede ukupan broj analiziranih aktivnosti (169) s brojem aktivnosti koje su u duhu cilja i svrhe djelovanja savjeta mladih (111) ili onima koje se nedvosmisleno odnose na neku od aktivnosti propisanih kao obvezne u članku 19. Zakona o savjetima mladih (67), dolazi se do brojeva koji upućuju na raskorak onoga što savjeti mladih provode, u odnosu na zakonski djelokrug njihova rada. Savjeti mladih često rade aktivnosti koje nisu u djelokrugu njihova rada, za što troše i znatnu količinu javnih financijskih sredstava. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Udruga „Delta”  , Članak 14. Ako se centri za mlade navode u Zakonu, smatramo da je prethodno potrebno zakonom definirati što su centri za mlade. Smatramo da Zakon o savjetima mladih nije i ne može biti zakon koji će definirati Centre za mlade. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta” , Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Udruga „Delta”  , Članak 6. Predlažemo da nadležno tijelo posveti veću pozornost JLP(R)S-ovima koji ni nakon smanjivanja broja mladih potrebnih za osnivanje savjeta mladih nemaju konstituiran savjet mladih kako bi im se pružila potrebna podrška Konkretno, predlažemo podršku u obliku osiguravanja sredstava za edukaciju potencijalnih članova/ica savjeta mladih. Jedan od preliminarnih rezultata istraživanja koje se provodilo 2022. i 2023. godine u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” o potrebama predstavnika/ca JLP(R)S-ova u radu sa savjetima mladih upućuje na zaključak kako JLP(R)S-ovi imaju potrebu za podrškom u stvaranju motivirajućeg okruženja za rad savjeta mladih i/ili stjecanje vještina za bolje razumijevanje i rješavanje čimbenika koji dovode do slab(ij)e motivacije članova/ica savjeta mladih (23, 32%, N=78). Kada ih se pitalo o razlozima zbog kojih nemaju osnovan savjet mladih, predstavnici/e JLP(R)S-ova (n=16) izrazili su kako im za to nedostaje ljudskih kapaciteta (n=4), financijskih kapaciteta (n=4), kako nema puno mladih na njihovom području (n=3) ili kako mladi nisu zainteresirani za savjet mladih (n=3). Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Udruga „Delta”  , Članak 5. Pohvaljujemo smanjenje broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih. Smatramo da savjet mladih može biti koristan i funkcionalan i s pet članova/ica, a ovom izmjenom realnu priliku za osnivanje savjeta mladih dobile su općine i gradovi u kojima do sada nije bilo dovoljnog broja zainteresiranih mladih. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Info zona  , Članak 9. Pohvaljujemo ideju da se mandat savjeta mladih veže uz mandat predstavničkog tijela. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Info zona  , Članak 6. Smatramo da će smanjenje broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih omogućiti lakše osnivanje savjeta mladih u općinama i gradovima u kojima do sada nije bilo dovoljnog broja zainteresiranih mladih. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta” , Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Info zona  , Članak 5. Predlaže se da nadležno tijelo prati one JLP(R)S-ove koji ni nakon smanjivanja broja mladih potrebnih za osnivanje savjeta mladih nemaju konstituiran savjet mladih kako bi im se pružila potrebna podrška ili preporuke u provođenju ovog Zakona kako je to propisano u članku 27., stavak (6). Jedan od preliminarnih rezultata istraživanja o potrebama predstavnika/ca JLP(R)S-ova u radu sa savjetima mladih provedenog u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” upućuje na zaključak kako JLP(R)S-ovi imaju potrebu za podrškom u stvaranju motivirajućeg okruženja za rad savjeta mladih i/ili stjecanje vještina za bolje razumijevanje i rješavanje čimbenika koji dovode do slab(ij)e motivacije članova/ica savjeta mladih (23, 32%, N=78). Kada ih se pitalo o razlozima zbog kojih nemaju osnovan savjet mladih, predstavnici/e JLP(R)S-ova (n=16) izrazili su kako im za to nedostaje ljudskih kapaciteta (n=4), financijskih kapaciteta (n=4), kako nema puno mladih na njihovom području (n=3) ili kako mladi nisu zainteresirani za savjet mladih (n=3). Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Info zona  , Članak 4. Smatramo prihvatljivim da se JLP(R)S-ovima pruži mogućnost, ne i obaveza, osiguravanja mjesečne naknade članovima/cama savjeta mladih. Pohvaljujemo što je određen maksimalan iznos. Ukoliko članovi/ce drugih odbora i radnih tijela predstavničkog tijela primaju naknadu, ne vidimo razlog zbog kojeg se i članovima/cama savjeta mladih ne bi mogla pružiti ta mogućnost. Osim na angažman članova/ica savjeta mladih, financijska naknada može pozitivno utjecati i na interes javnosti za rad savjeta mladih. Komentar je proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Info zona  , Članak 1. Pozdravljamo smanjenje broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih. Smatramo da su ovom izmjenom realnu priliku za osnivanje savjeta mladih dobile općine i gradovi u kojima do sada nije bilo dovoljnog broja zainteresiranih mladih. Komentar je proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 Mario Žuliček  , Članak 20. Pohvalno je da se definira rok za objavu izvješća. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Mario Žuliček  , Članak 14. Budući da je riječ o Zakonu o savjetima mladih, a iz prijedloga novog članka 21. nije jasna uloga savjeta mladih u osnivanju centara za mlade, nije jasno zbog čega se navodi ova mogućnost u ovom zakonu, posebice jer i bez ovog navođenja JLRS-ovi imaju mogućnost osnivanja centara za mlade. Također, navedeno je da se centri za mlade osnivaju u svrhu boljeg rada savjeta mladih. Nije jasno kako je navedeno povezano. Temeljem navedenog, predlaže se brisanje ovog članka ili definiranje uloge savjeta mladih u ovom procesu (npr. zagovaranje osnivanja, sudjelovanje u koordiniranju aktivnosti, praćenju rada centara za mlade i sl.). Ako odredba ostaje u bilo kojem obliku, svakako je nužno definirati što je to centar za mlade, koje aktivnosti i u kojem obujmu pruža i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Ivona Anić   Poštovani, Mreža za aktivaciju mladih je pisala smjernicu na temu podizanja vidljivosti i informiranosti o radu savjeta mladih u sklopu ESF projekata. Mreža podržava olakšavanje konstituiranja savjeta mladih u jedinicama u kojima j eto otežano radi malog broja kandidata. Mreža predlaže i smanjenje broja potpisa za kandidaturu predstavnika neformalne skupine mladih. Podržavamo javno glasanje, predlažemo i eventualnu mogućnost javnog predstavljanja kandidata. Predlažemo da se u godišnjim izvještajima o radu savjeta mladih, izvještava i o broju prijavljenih kandidata i koliko je od tog broja kandidatura prihvaćeno. Predlažemo i da ispunjavanje i predaja ovih izvještaja budu obvezne za sve jedinice lokalne i regionalne samouprave uz propisane sankcije. Predlažemo da savjeti izvještavaju o broju sastanaka oodržanih s donositeljima odluka i provedenoj vrsti i broju aktivnosti. Predlažemo da se jedinice lokalne i područne samouprave obvežu na izvedbu ili osiguraju provedbu edukacija za nove čanove savjeta koje bi im pomogle u ispunjavanju funkcija članova savheta. Podržavamo mogućnost viralnih sastanak i podržavamo i prijedog hibridnih sastanaka. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se: • prijedlog koji se odnosi na mogućnost javnog predstavljanja kandidata jer je prijedlog dopune odredbe poslovničkog karaktera zbog čega nema potrebe za njezino uvođenje u predmetni Zakon • prijedlog koji se odnosi na obvezu ispunjavanja i predaje izvještaja uz propisane sankcije jer nije predmet ovih izmjena i dopuna • prijedlog da se jedinice lokalne i područne samouprave obvežu na izvedbu ili osiguraju provedbu edukacija za nove članove savjeta jer se obuka članova predstavničkog tijela i savjeta mladih već provodi i besplatna je za sve zainteresirane
23 Udruga „Delta”   Komentare na ovom javnom savjetovanju temeljili smo na preliminarnim rezultatima istraživanja o iskustvima, stanju i potrebama članova/ica savjeta mladih te predstavnika/ca JLP(R)S-ova zaduženih za rad sa savjetom mladih. Istraživanje je provedeno od rujna 2022. do siječnja 2023. godine. Upitniku za predstavnike/ce JLP(R)S-ova pristupilo je ukupno 194 osoba od čega ih je 146 ispunilo neke dijelove upitnika. Upitniku za članove/ice savjeta mladih pristupilo je ukupno 200 osoba od čega ih je 118 ispunilo neke dijelove upitnika. Osim upitnika za predstavnike/ce JLP(R)S-ova i članove/ice savjeta mladih, istraživanjem je obuhvaćena i analiza 13 programa rada i 9 financijskih planova rada savjeta mladih za 2023. godinu s područja cijele Hrvatske. Istraživanje je provedeno kao jedna od aktivnosti projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” kojeg provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Projekt „Savjeti mladih – kako dalje?“ je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, a vrijednost projekta je 75.000,00 €. Pozdravljamo nastojanje da se izmjenama Zakona o savjetima mladih doprinese lakšoj i kvalitetnijoj provedbi Zakona. Smatramo pohvalnim što su prepoznati neki od izazova u osnivanju i radu savjeta mladih te što je izmjenama u znatnoj mjeri na njih i adekvatno odgovoreno. Predlažemo užu i jasniju formulaciju cilja Zakona i naglašavanje sudjelovanja mladih u odlučivanju o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade, pri čemu formulaciju „aktivno uključivanje mladih u javni život” treba proširiti na način koji jasno održava savjetodavnu ulogu i ulogu o upravljanju javnim poslovima, a ne organizaciju javnih događanja i/ili ostalih aktivnosti koje izlaze iz djelokruga rada savjeta mladih. Podržavamo prijedlog za smanjenje broja mladih potrebnog za konstituiranje savjeta mladih. U kontekstu smanjenja broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih, predlaže se i smanjenje broja mladih neformalne skupine mladih kada je predlagatelj kandidature za člana/icu savjeta mladih neformalna skupina mladih. Prijedlog ukidanja zamjenika članova/ica savjeta i mladih i smanjenja broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih vidimo kao priliku za osnivanje savjeta mladih u općinama i gradovima u kojima do sada nije bilo dovoljnog broja zainteresiranih mladih. Sukladno toj izmjeni, istaknuli smo važnost praćenja onih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ni nakon smanjivanja broja mladih potrebnih za osnivanje savjeta mladih ne budu imale konstituiran savjet mladih kako bi im se pružila potrebna podrška i smjernice za efikasniju provedbu Zakona. Također, predlažemo podršku u obliku osiguravanja sredstava za edukaciju potencijalnih članova/ica savjeta mladih. Preliminarni rezultati istraživanja o potrebama predstavnika/ca JLP(R)S-ova u radu sa savjetima mladih upućuju na zaključak kako JLP(R)S-ovi imaju potrebu za podrškom u stvaranju motivirajućeg okruženja za rad savjeta mladih i/ili stjecanje vještina za bolje razumijevanje i rješavanje čimbenika koji dovode do slab(ij)e motivacije članova/ica savjeta mladih (23, 32%, N=78). Kada ih se pitalo o razlozima zbog kojih nemaju osnovan savjet mladih, predstavnici/e JLP(R)S-ova (n=16) izrazili su kako im za to nedostaje ljudskih kapaciteta (n=4), financijskih kapaciteta (n=4), kako nema puno mladih na njihovom području (n=3) ili kako mladi nisu zainteresirani za savjet mladih (n=3). Podržavamo prijedlog mogućnosti ponavljanja javnog poziva za isticanje kandidatura za članove savjeta mladih ukoliko se na njega prvi puta ne javi dovoljno kandidata. Predlažemo da kandidati/kinje s važećim kandidaturama u prvom pozivu ne moraju ponovno podnositi kandidature u eventualnom drugom pozivu. Prepoznali smo namjeru podizanja transparentnosti izbora članova/ica savjeta mladih javnim glasovanjem, no upozoravamo na potrebu preciziranja što je to javno glasovanje i koju proceduru podrazumijeva. Preporučamo model u kojem se bira personaliziranim glasačkim listićima, da svaki vijećnik/ca glasa na listiću sa svojim imenom i prezimenom. Predlažemo i nadopunu zakona koja će definirati obvezu da iz objavljenih rezultata glasovanja mora biti vidljivo za kojeg kandidata je glasao koji vijećnik/ca. Pohvaljujemo ideju da se mandat savjeta mladih veže uz mandat predstavničkog tijela, ali i predlažemo Zakonom definiran rok do kojeg se mora objaviti javni poziv za isticanje kandidatura za članove/ice savjeta mladih te rok do kojeg se mora konstituirati novi savjet mladih. Predlažemo dopunu članka koji bi omogućio da osoba ne može istodobno biti član/ica savjeta mladih i predstavničkog tijela iste jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Pohvaljujemo prepoznavanje potrebe pružanja mogućnosti savjetu mladih da sjednice održava i elektroničkim putem. Predlažemo da se uz elektroničkim putem, sjednice mogu održavati i hibridno. Smatramo prihvatljivim da se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pruži mogućnost, ne i obaveza, osiguravanja mjesečne naknade članovima/cama savjeta mladih. Pohvaljujemo što je određen maksimalan iznos naknade. Predlažemo dodavanje stavke koja će definirati da program rada savjeta mladih mora sadržavati i financijski plan sukladan aktivnostima kako bi se dodijeljena sredstva koristila optimalno i transparentno te kako bi se olakšalo vrednovanje programa rada. Provedena analiza 13 programa rada savjeta mladih za 2023. godinu, odnosno, ukupno 169 planiranih aktivnosti iz 13 programa rada savjeta mladih upućuje da financijski planovi ili ne postoje kao dio programa rada savjeta mladih ili su vrlo loše razrađeni. Iznosi financijskih sredstava nisu uvijek objašnjeni, odnosno povezani s aktivnostima za koje će se utrošiti te je uglavnom nemoguće zaključivati o raspodjeli i procijeniti opravdanost svih planiranih sredstava. Štoviše, u nekim slučajeva stavke proračuna na niti jedan način nisu povezane s aktivnostima koje su navedene u programu. Iznos sredstava koja se planiraju utrošiti na aktivnosti koje ne odgovaraju djelokrugu, niti svrsi i cilju savjeta mladih iznosi gotovo 40% od ukupnog iznosa (20.024,58 eura od ukupno 53.434,32 eura kroz 9 analiziranih financijskih planova programa rada savjeta mladih)! Kada se usporede ukupan broj analiziranih aktivnosti (169) s brojem aktivnosti koje su u duhu cilja i svrhe djelovanja savjeta mladih (111) ili onima koje se nedvosmisleno odnose na neku od aktivnosti propisanih kao obvezne u članku 19. Zakona o savjetima mladih (67), dolazi se do brojeva koji upućuju na raskorak onoga što savjeti mladih provode, u odnosu na zakonski djelokrug njihova rada. Savjeti mladih često rade aktivnosti koje nisu u djelokrugu njihova rada, za što troše i znatnu količinu javnih financijskih sredstava. U trenutnoj verziji Zakona konzultiranje neorganiziranih mladih i neformalnih grupa mladih neopravdano nije bila zakonska obveza pa predlažemo dopunu članka kojim se definiraju obveze savjeta mladih. Podržavamo smanjenje učestalosti održavanja zajedničkih sastanaka predsjednika/ce predstavničkog tijela i predstavnika/ca izvršnog tijela sa savjetom mladih na najmanje svakih šest mjeseci. To podržavaju i preliminarni rezultati istraživanja prema kojem gotovo 70% ispitanih predstavnika/ca JLP(R)S-a izražava da se čelnici/e sastaju sa savjetom mladih rjeđe od propisane zakonske odredbe iz članka 24. stavak (2) i članka 25. (stavak 2), odnosno da se sastaju jednom u 6 mjeseci ili čak i rjeđe (58, 68%, n=85). Tome u prilog idu i iskustva članova/ica savjeta mladih, gdje polovica izražava da o problemima mladih s čelnicima/ama raspravljaju jednom u 6 mjeseci ili rjeđe (50, 51%, n=98). Ne podržavamo dio prijedloga izmjena koje u zakon dodaju suradnju savjeta mladih i centara za mlade. Kao alternativu nedorečenom nejasnom prijedlog nudimo uvođenje obveze imenovanja osobe za rad sa savjetom mladih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osoba za rad sa savjetom mladih omogućila bi članovima/cama savjeta mladih brže upoznavanje sa zakonodavnim okvirom, kvalitetniju komunikaciju sa zaposlenicima/ama JLP(R)S-a, lakši prijelaz između dva mandata savjeta mladih te kvalitetniju pripremu godišnjih programa rada i financijskog plana rada. Prema preliminarnim rezultatima istraživanja više od polovice ispitanika/ca (n=145) izražava da njihov JLP(R)S ima određenog službenika/cu zaduženog/u za rad s mladima (57, 60%, n=145). Još više JLP(R)S- ova ima osobu zaduženu za rad s mladima (71, 77%, n=145), a ispitani predstavnici/e JLP(R)S-a uglavnom su motivirani za rad sa savjetima mladih (raspon 1-5, M=4,19, SD=0,79, n=97). Jasno zakonsko određenje moglo bi potaknuti veći broj uprava da zaduži osobu za rad sa savjetima mladih čime će se doprinijeti kvaliteti rada savjeta mladih, osigurati kontinuitet u funkcioniraju i olakšati razmjenu informacija članova/ica savjeta mladih između dva mandata. Predlažemo da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave budu dužne, u okviru raspoloživih sredstava, osigurati savjetima mladih obuku o njihovoj ulozi. Prema preliminarnim rezultatima istraživanja gotovo 70% članova/ica savjeta mladih nije polazilo edukacije i/ili usavršavanja za rad u savjetu mladih (67, 68%, n=98), a manje od polovice ispitanih JLP(R)S-ova osigurava obuku za članove/ice savjeta mladih (37, 43%, n=86). Pri definiranju uloge savjeta mladih većina samih članova/ica navodi definiciju koja odražava cilj i svrhu savjeta mladih (87, 90%, n=97), međutim, kada se pak pogleda dublje, samo trećina članova/ica savjeta mladih kroz opis rada savjeta mladih pokazuje da su upoznati s njegovim osnovnim zadaćama iz djelokruga rada (29, 30%, n=97). Samo polovica članova/ica savjeta mladih pohvalila se aktivnostima koje zaista i pripadaju u djelokrug rada savjeta mladih (35, 49%, n=71). S jedne strane, to odražava njihovu neinformiranost o vlastitoj ulozi, a s druge strane preuzimanje uloge organizatora aktivnosti u manjim sredinama bez jake civilne scene, a u nekim slučajevima može odražavati i provedbu nerealno postavljenih očekivanja od strane JLP(R)S-ova koji savjet gledaju kao izvoditelje svojih politika za mlade. Također, pri opisu najvećih uspjeha svojih savjeta mladih, samo polovica predstavnika/ca JLP(R)S-a navela je aktivnost koja odgovara zakonski propisanom cilju i svrsi savjeta mladih (27, 49%, n=55), što ukazuje na mogućnost da veliki broj JLP(R)S-ova gleda na savjete mladih kao organizacijska ili provedbena tijela koja se bave poslovima koji bi trebali biti u domeni civilnog društva ili drugih organizacija u zajednici. Nadalje, iako prema zakonski propisanom djelokrugu rada savjeta mladih oni imaju savjetodavnu, a ne organizacijsku ili izvršnu ulogu, najveći broj predstavnika/ca JLP(R)S-ova navodi da njihov savjet u najvećoj mjeri predlaže i provodi aktivnosti za mlade s različitim institucijama i organizacijama iz zajednice (31, 43%, n=72), a gotovo 10% ih navodi da savjet mladih u potpunosti samostalno provodi aktivnosti za mlade. Prema rezultatima istraživanja, jedna od prijedloga predstavnika/ca JLP(R)S-ova za bolji rad savjeta mladih je edukacija svih dionika/ca o savjetu mladih (13, 18%, n=72). Isto tako, najveći broj ispitanih predstavnika/ca JLP(R)S-ova koji nemaju osnovan savjet mladih istaknulo je potrebu za edukacijom potencijalnih članova/ica savjeta mladih (18, 82%, n= 22). Predlažemo dopunu Zakona kojom bi Središnji državni ured za demografiju na svojim mrežnim stranicama bio obavezan objaviti standardizirani obrazac za izradu programa rada i financijskog plana savjeta mladih te obrazac za izvještaj o radu savjeta mladih. Time bi se olakšalo praćenje provedbe Zakona o savjetima mladih i omogućilo savjetima mladih da imaju uniformirane obrasce koji će im olakšati planiranje i izvještavanje o aktivnostima i utrošenim financijskim sredstvima. U tom kontekstu, predložemo da jedan od obaveznih dijelova godišnjeg Izvješća o provedbi Zakona o savjetima mladih Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade sadržava i analizu programa rada i financijskih planova rada savjeta mladih kako bi se utvrdilo odgovaraju li provedene aktivnosti djelokrugu rada savjeta mladih definiranih Zakonom. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se: • prijedlog koji se odnosi na užu i jasniju formulaciju cilja Zakona jer se djelokrug savjeta mladih određuje člankom 13. Zakona • prijedlog da se pruži podrška u obliku osiguravanja sredstava za edukaciju za članove savjeta jer se obuka članova predstavničkog tijela i savjeta mladih već provodi i besplatna je za sve zainteresirane • prijedlog da kandidati/kinje s važećim kandidaturama u prvom pozivu ne moraju ponovno podnositi kandidature u eventualnom drugom pozivu radi transparentnijeg načina provedbe poziva • prijedlog koji se odnosi na jasnije definiranje javnog glasovanja jer je prijedlog dopune odredbe poslovničkog karaktera zbog čega nema potrebe za njezino uvođenje u predmetni Zakon • prijedlog o potrebi određivanja roka za konstituiranje savjeta mladih već se određuje da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne ponavljati javni poziv do konstituiranja savjeta mladih • prijedlog o omogućavanju istodobnog obnašanja dužnosti člana savjeta mladih i člana predstavničkog tijela JLP(R)S zbog nespojive dužnosti • prijedlog koji se odnosi na definiranje financijskog plana kao dijela programa rada savjeta mladih jer u važećem Zakonu, u članku 13. Stavku 1. Podstavku 6. postoji obveza da program rada bude popraćen financijskim planom • prijedlog uvođenja obveze imenovanja osobe za rad sa savjetom mladih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave jer se u svakoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave poslovi obavljaju u okviru upravnog tijela u čiji djelokrug ti poslovi spadaju • prijedlog da se jedinice lokalne i područne samouprave obvežu na izvedbu ili osiguraju provedbu edukacija za nove članove savjeta jer se obuka članova predstavničkog tijela i savjeta mladih već provodi i besplatna je za sve zainteresirane • prijedlog koji se odnosi na prijedlog da Središnji državni ured za demografiju i mlade izradi standardizirani obrazac za izradu programa rada i financijskog plana savjeta mladih te obrazac za izvještaj o radu savjeta mladih jer savjete mladih osnivaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su dužne osigurati njihovo djelovanje u skladu sa Zakonom
24 GRAD RIJEKA  , Članak 12. Predlažem da se razmotri mogućnost izmjene roka u članku 19. stavku 5. u dijelu da se program rada koji pretpostavlja i financijski element podnosi predstavničkom tijelu najkasnije do 30. prosinca tekuće godine, za sljedeću kalendarsku godinu. Podnošenje istoga do kraja tekuće godine bi omogućila usklađenost programa rada s donošenjem proračuna (koji uključuje i sredstva za rad savjeta mladih) koji se priprema u rujnu te donosi u studenome/prosincu tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu. Djelomično prihvaćen Prihvaća se na način da se određuje rok do 30. studenoga.
25 Mreža mladih Hrvatske  , ZAKONA SAVJETIMA MLADIH U članak 13. dodaje se: „ – potiče mlade na aktivnu participaciju u lokalnoj zajednici te ih redovno poziva i uključuje u svoj rad putem radnih tijela, otvorenih sjednica i drugih modela sudjelovanja“ Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se dio komentara koji se odnosi na održavanje otvorenih sjednica savjeta mladih jer se odredbom ne ograničava mogućnost da se na sjednice savjeta mladih poziva zainteresirana javnost.
26 Info zona  , Članak 7. Predlažemo Članku 10. aktualnog Zakona o savjetima mladih dodati stavak koji definira rok do kojeg se mora objaviti javni poziv za isticanje kandidatura za članove/ice savjeta mladih te rok do kojeg se mora konstituirati novi savjet mladih. Ukoliko je mandat savjeta mladih vezan uz mandat predstavničkog tijela važno je izbjeći mogućnost da se mandat savjeta mladih znatno skrati zbog odgađanja objave javnog poziva i objave rezultata glasanja. Predlažemo da predstavničko tijelo odluku o raspisivanju javnog poziva mora donijeti na prvoj sljedećoj sjednici nakon konstituiranja predstavničkog tijela te da se u roku šest mjeseci od konstituiranja predstavničkog tijela mora konstituirati i novi savjet mladih. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Djelomično prihvaćen Prihvaća se na način da se određuje da su predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna donijeti odluku o osnivanju savjeta mladih na prvoj sljedećoj sjednici nakon konstituirajuće sjednice predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
27 LOVRO MAKOVEC   Poštovani, u nastavku Vam šaljem prijedloge za poboljšanje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih. Predlažem da se: I. U članku 3. stavku 1. Zakona riječi: »i zamjenika člana savjeta« brišu. II. U članku 4. stavku 1. ovog Prijedloga zakona riječi: »zamjenika« zamijene riječi: »zamjenike«. III. U članku 7. stavku 1. Zakona riječi: »teritoriju« zamijene riječima: »području«. IV. U članku 5. ovog Prijedloga zakona propiše broj članova za gradske četvrti Grada Zagreba. V. U članku 5. stavku 6. ovog Prijedloga zakona, kojim se dodaje stavak 2. riječ: »Ukoliko« zamijene riječi: »Ako«. VI. U članku 12. stavku 6. Zakona riječ: »redovitom« zamijeni riječi: »redovnom«. VII. Članak 10. ovog Prijedloga zakona briše. VIII. U članku 14. Zakona iza stavka 3. dodaje novi stavak 4. koji glasi: »Sjednice savjeta mladih su javne i zainteresirane osobe mogu prisustvovati sjednicama, bez mogućnosti rasprave.« IX. U članku 16. Zakona iza stavka 3. dodaje novi stavak 4. koji glasi: »O neposrednoj osobnoj zainteresiranosti člana savjeta mladih odlučuje savjet mladih.« X. U članku 17. stavku 2. podstavku 2. Zakona riječ: »trećima« zamijeni riječima: »drugim osobama«. XI. U članku 17. Zakona stavak 5. briše. XII. U članku 15. stavku 7. ovog Prijedloga zakona, kojim se mijenja stavak 4. riječi: »troškova prijevoza za dolazak na sjednice savjeta mladih, kao i drugih« brišu i da se iza riječi: »rad u savjetu mladih« dodaju riječi: »osim naknade troškova prijevoza za dolazak na sjednice,«. Ostali prijedlozi: XIII. Predlažem da se u cijelom tekstu Zakona brojevi veći od 11 pišu znamenkama. XIV. Predlažem da se u cijelom tekstu Zakona zarez ispred riječi: »te« briše. Obrazloženje: I. Brisanje ove odredbe je vrlo vjerojatno zaboravljeno. II. U tekstu Zakona nalazi se riječ: »zamjenike«, a ne: »zamjenika«. III. Smatram da bi nazivlje trebalo uskladiti s ostalim zakonima i propisima. IV. Člankom 2. stavkom 4. Zakona propisana je mogućnost osnivanja savjeta mladih kao savjetodavnih tijela vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba. Budući da su gradske četvrti oblici mjesne samouprave, u članku 8. Zakona nigdje se ne spominje najmanji broj članova za gradske četvrti pa smatram da bi trebalo dopuniti navedeni članak. V. Umjesto riječi: »ukoliko« poželjno je upotrebljavati riječ: »ako«. VI. U članku 5. ovog Prijedloga zakona korištena je formulacija: »redovni postupak« pa smatram da bi isto nazivlje trebalo koristiti u cijelom tekstu Zakona. VII. Nisam protiv uvođenja mogućnosti održavanja sjednica elektroničkim putem, no smatram da je ovo materija koja se uređuje poslovnikom. Mišljenja sam, ako se ova odredba već uvodi u Zakon, da je potrebno novim člankom propisati što znači »elektroničkim putem« jer može dolaziti do raznih tumačenja. Na primjer, to može biti komunikacija elektroničkom poštom gdje članovi samo glasuju o nekom pitanju bez mogućnosti rasprave, može biti sjednica u hibridnom obliku (neki članovi nalaze se uživo, a ostali nazoče sjednici putem videokonferencijskih usluga), a može u potpunosti koristiti videokonferencijske usluge. Pritom je važno propisati obveze svakog člana u tom slučaju (mora li imati upaljenu kameru, kada smije govoriti, na koji način se javlja za riječ i sl.) Zato smatram, ako se ne namjerava detaljnije propisati ova odredba, da se briše iz prijedloga zakona jer način rada savjet mladih ionako uređuje poslovnikom. VIII. Već sad je nekim poslovnicima uređena materija javnosti rada i mogućnost prisustvovanja javnosti, no mišljenja sam da će se ugradnjom ove odredbe u zakon dodatno ojačati transparentnost rada savjeta mladih jer mogućnost nazočnosti javnosti ovako postaje obaveza u svim savjetima mladih, a ne samo dobra volja pojedinog savjeta mladih. IX. Iako je stavkom 3. propisano značenje neposredne osobne zainteresiranosti, smatram da bi radi pravne sigurnosti bilo potrebno propisati tko odlučuje je li član neposredno osobno zainteresiran jer se odredba može široko tumačiti. X. Mišljenja sam da je ovakva formulacija jasnija. XI. Postavlja se pitanje što je svrha inicijative, koje su obveze članova savjeta mladih u tom slučaju, kada se smatra da savjet mladih nije pokrenuo postupak izbora i slično. Što ako predstavničko tijelo smatra da predsjednik ne obavlja svoje dužnosti, a savjet mladih se ne slaže s tim mišljenjem? Kao i prije, nisam protiv toga da predstavničko tijelo šalje preporuke/inicijative i slično, za učinkovitiji rad savjeta mladih, no smatram da je potrebno dodatno pojasniti ovu odredbu ili ju brisati jer se ionako poslovnikom i drugim općim aktima propisuje ta materija. XII. Ako se već uvodi naknada za sudjelovanje na sjednicama i sjednice se mogu održavati elektroničkim putem, mišljenja sam da je nepotrebno dodatno osigurati pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na sjednice jer članovi ne moraju fizički biti prisutni na sjednicama. Nisam protiv ukidanja naknade za ostale putne troškove (odlazak na konferencije i sl.) i općenito naknade za sudjelovanja na sjednicama, no ne vidim previše smisla u mogućnosti održavanja elektroničkih sjednica i primanja naknade za dolazak na takvu sjednicu. XIII. U Zakonu se nalazi više odredbi gdje su brojevi veći od 11 pisani slovima (članci 3., 8. i 12.) i obratno, a poželjno je brojeve pisati slovima zaključno s brojem deset, a od deset na više znamenkama. XIV. Zarez se piše ispred riječi: »te« samo ako se tim veznikom izriče odnos uzrok – posljedica. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se: • prijedlog da se u članku 7. stavku 1. Zakona riječi: »teritoriju« zamijene riječima: »području« • prijedlog da se u članku 5. ovog Prijedloga zakona propiše broj članova za gradske četvrti Grada Zagreba jer za navedenim do sada nije postojala potreba • prijedlog da se u članku 12. stavku 6. Zakona riječ: »redovitom« zamijeni riječi: »redovnom« • prijedlog da se Članak 10. ovog Prijedloga zakona briše jer se odredbom propisuju mogući načini održavanja sjednice savjeta mladih. Način provedbe ove odredbe može se propisati poslovnikom kojim se uređuje način rada savjeta mladih • prijedlog da se u članku 14. Zakona iza stavka 3. dodaje novi stavak 4. koji glasi: »Sjednice savjeta mladih su javne i zainteresirane osobe mogu prisustvovati sjednicama, bez mogućnosti rasprave.« jer se odredbom ne ograničava mogućnost da se na sjednice savjeta mladih poziva zainteresirana javnost • prijedlog da se u članku 17. stavku 2. podstavku 2. Zakona riječ: »trećima« zamijeni riječima: »drugim osobama« • prijedlog da se u članku 17. Zakona stavak 5. briše jer se način provedbe ove odredbe propisuje poslovnikom kojim se uređuje način rada savjeta mladih • prijedlog da se u članku 15. stavku 7. ovog Prijedloga zakona, kojim se mijenja stavak 4. riječi: »troškova prijevoza za dolazak na sjednice savjeta mladih, kao i drugih« brišu i da se iza riječi: »rad u savjetu mladih« dodaju riječi: »osim naknade troškova prijevoza za dolazak na sjednice« jer savjet mladih ima slobodu odrediti na koji način će se održati sjednice • prijedlog da se u cijelom tekstu Zakona brojevi veći od 11 pišu znamenkama • prijedlog da se u cijelom tekstu Zakona zarez ispred riječi: »te« briše
28 Petar Jurišin  , Članak 15. Predlažem izmjenu članka 22. stavka 1. tako da treća točka glasi: „(3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu, u okviru raspoloživih sredstava, članovima savjeta mladih osigurati naknadu za sudjelovanje na sjednici savjeta mladih. Naknada za sudjelovanje na sjednici predsjedniku ili predsjednici savjeta mladih te zamjeniku ili zamjenici predsjednika se može osigurati naknada u maksimalnom iznosu do 54 eura mjesečno, dok se ostalim članovima savjeta mladih može osigurati naknada u maksimalnom iznosu do 27 eura mjesečno. “ Članak se može formulirati i na način da se predsjedniku/ici i zamjeniku/ici iznimno predvidi maksimalna naknada u duplo većem iznosu od ostalih članova savjeta mladih. Obrazloženje: S obzirom da sam i sam bio predsjednik Savjeta mladih Grada Zagreba, znam iz svog, ali i drugih iskustava kako upravo predsjednici i njihovi zamjenici moraju uložiti puno više vremena, truda i znanja kako bi savjet mladih operativno funkcionirao. U većim gradovima i županijama je za dobar rad savjeta mladih potrebno ulagati barem 10 sati tjedno, prvenstveno zato jer se uglavnom predsjednici i/ili njihovi zamjenici po funkciji pozivaju i na različite skupštinske odbore, sjednice različitih povjerenstava na razini JLRS itd. 54 eura ne iznosi niti naknada vijećnika u nekom zagrebačkom vijeću mjesnog odbora, zbog čega bi bilo pravedno da predstavnici savjeta mladih, ako će uistinu raditi dobro, imaju i poštenu naknadu za svoj rad i angažman, a maksimalni iznos naknade ni u kom pogledu ne opterećuje JLRS-ove da se obvežu za određenu razinu naknade. Nije prihvaćen Zbog različitih proračunskih mogućnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ova odredba ne treba biti dodatni otegotni čimbenik za osnivanje i djelovanje savjeta mladih, već je intencija da se pruži mogućnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da u okviru svojih mogućnosti osiguraju simboličnu naknadu članovima svog savjeta mladih.
29 Petar Jurišin  , Članak 17. Smatram da nema potrebe zakonski legitimirati neredovito održavanje sjednica, jer ako na papiru dopuštamo sastajanje svakih pola godine, onda će to u stvarnosti biti i puno rjeđe. Smatram da nijedno tijelo koje se sastaje svakih pola godine ne može efikasno obavljati posao u vidu promicanja prava i interesa mladih na lokalnoj razini te bi upravo smisao cjelokupnog Zakona o savjetima mladih trebao biti veća aktivacija i participacija mladih, a da bi na administrativnim službama i lokalnim političarima trebao biti dio tereta, odnosno brige da se lokalni savjet mladih sastaje redovito. Nije prihvaćen Odredba Zakona ne ograničava češće održavanje sastanaka od propisanog minimuma.
30 Mladež Hrvatske demokratske zajednice  , Članak 20. Predlažemo da se u stavak 1. članka 27. ispred riječi: “načine” doda riječ: “digitalne”. Predlažemo da se u stavak 2. članka 27. ispred riječi: “bazu” dodaju riječi: “digitalnu i javno dostupnu”. Predlažemo da se u stavak 2. članka 27. izbriše riječ: “godišnji”. Obrazloženje: Smatramo kako je za potrebe aktivnog praćenja aktivnosti i broja osnovanih savjeta mladih potrebno izmijeniti postojeći način praćenja rada savjeta mladih koji jednom godišnje prikuplja podatke te da se osnivanjem digitalne baze ili nekog drugog aplikativnog rješenja može osuvremeniti i unaprijediti baza podataka o savjetima mladih. Nije prihvaćen Drugi načini ne isključuju prikupljanje podataka i digitalnim putem. Baza savjeta mladih već je javno dostupna u sklopu godišnjeg izvješća o praćenju provedbe Zakona o savjetima mladih.
31 Lucija Kero  , Članak 17. Savjet mladih Grada Rijeke se ne slaže s promjenom. Navode kako sastanke treba imati češće nego jednom u tri mjeseca, a ne još rjeđe. Nije prihvaćen Odredba Zakona ne ograničava češće održavanje sastanaka od propisanog minimuma.
32 Lucija Kero  , Članak 7. Savjet mladih Grada Rijeke smatra kako javno glasovanje doprinosi transparentnosti izbora. S druge strane, dio njih smatra da javno glasovanje može postati političko pitanje jer bi vijećnici/ce glasovali po stranačkoj osnovi, dok tajnim glasovanjem mogu imati veću slobodu. Predloženo je da se potencijalni članovi/ce predstave na vijeću prije glasovanja, uz vremensko ograničenje. Nije prihvaćen Javnim glasovanjem uvodi se transparentnost u izbor članova savjeta mladih.
33 Lucija Kero  , Članak 3. Većina članova Savjeta mladih Grada Rijeke se slaže s ovom promjenom. Kako savjetovati sam/a sebe? Traže jasniju definiciju “predstavničkog tijela” budući da je nejasno o čemu se radi. Smatraju da nema smisla da član/ica savjeta može biti u predstavničkom tijelu istog mjesta. Predlaže se dodati u taj članak da članovi/ice savjeta mladih ne mogu biti u predstavničkom tijelu te iste općine/grada/županije kako bi se omogućilo da npr. mogu biti u općinskom/gradskom savjetu iako su u županijskoj skupštini ili obrnuto. Nije prihvaćen Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uređuju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značaja za njihov rad. Istovremeno obnašanje dužnosti člana savjeta mladih i člana (ili zamjenika člana) predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje se kao nespojiva dužnost.
34 Lucija Kero  , Članak 1. Savjet mladih Grada Rijeke mišljenja je da nije pozitivno što se smanjuje broj osoba, treba uključiti što više ljudi. Bilo bi dobro da se omogući osobama koje su odabrane da si same odaberu zamjenike/ce (potencijalno dodati i do kojeg roka). Prema iskustvima članova/ica prisutnih savjeta mladih, zamjenici/e znaju dati dodatnu širinu pitanjima o kojima se raspravlja. Nije prihvaćen Smanjenjem broja članova savjeta mladih neće se narušiti njegova uloga, a povećat će se mogućnosti za osnivanje savjeta mladih u jedinicama lokalne samouprave s manjim brojem mladih ljudi.
35 Grad Šibenik  , Članak 3. Predlaže se da članak 3. predloženih izmjena glasi:„ (3) Osoba ne može istodobno biti član savjeta mladih i član predstavničkog tijela iste jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave .“ (ubaciti riječ:" iste" no voditi računa da se ovdje radi o zadiranju u odredbe čl.78. Zakona o lokalnim izborima koje propisuju nespojivost dužnosti- ubacivanjem riječi iste omogućilo bi se obnašanje dužnosti vijećnika u županijskoj skupini članu savjeta mladih grada, a članu županijskog savjeta mladih članstvo u gradskom vijeću) Nije prihvaćen Istovremeno obnašanje dužnosti člana savjeta mladih i člana (ili zamjenika člana) predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje se kao nespojiva dužnost.
36 Ivan Majstorić   1. S ciljem dugoročnog formaliziranja komunikacije savjeta mladih prema drugim stranama, predlažem da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S) savjetima mladih osiguraju službenu domenu za elektroničku poštu. 2. S ciljem unaprjeđenja prikupljanja podataka koji će doprinijeti razvoju rada savjeta mladih, predlažem da Središnji državni ured za demografiju i mlade (dalje: SDUDM) sadržajno proširi „Obrazac za godišnja izvješća JLP(R)S-a o savjetima mladih u X. godini" te ga prilagodi izmjenama i dopunama ovog Zakona. Predlažem da se unese sljedeće: datum objave ponavljanja javnog poziva (unosi se datum), ukupan broj članova savjeta mladih (unosi se broj), organizacije koje članovi savjeta mladih predstavljaju (unosi se naziv udruge mladih/udruge za mlade, učeničkog vijeća, studentskog zbora, pomlatka političke stranke, sindikalne ili strukovne organizacije u Republici Hrvatskoj ili navodi da je osoba kandidirana uime neformalne skupine mladih), osiguran prostor za rad savjeta mladih (odgovara se s DA ili NE), iznos naknade za rad članovima savjeta mladih u eurima (upisuje se iznos naknade u eurima), postojanje zaposlene osobe od strane JLP(R)S zadužene za rad sa savjetom mladih (odgovara se s DA ili NE). Predlažem i dodavanje načina održavanja sjednica tako da glasi „Datumi, teme i način održanih sjednica u X. godini". Ovakav pristup omogućio bi detaljan uvid u praksu rada savjeta mladih po uzoru na prikupljanje demografskih mjera JLP(R)S od strane SDUDM. 3. S obzirom na činjenicu da većina JLP(R)S nema osnovan/aktivan savjet mladih, ali i to da osnivanje zajedničkih savjeta mladih iz Članka 7. postojećeg Zakona nije zaživjelo u praksi, predlažem SDUDM-u izradu posebnog obrasca za potrebe istraživanja namijenjenog samo JLP(R)S koje nemaju osnovan savjet mladih kako bi se pred nove mandate predstavničkih tijela JLP(R)S prepoznali specifični problemi, potencijali i izazovi tih područja. Na temelju tog istraživanja mogle bi se izraditi smjernice koje će ubrzati osnivanje i aktiviranje savjeta mladih na početku novih mandata. Rezultati i zaključci tog istraživanja mogli bi se predstaviti na nekoj od konferencija tijekom ove ili početkom iduće godine. Ujedno predlažem da se se posebno ispitaju potencijali zajedničkog osnivanja savjeta mladih kako bi se moglo pristupiti traženju odgovarajućeg rješenja. Iako za to postoje objektivne političke, operativne, logističke i druge prepreke, opcija zajedničkog osnivanja savjeta mladih u uvjetima slabe političke participacije mladih, depopulacije i usitnjenosti administrativno-teritorijalnog ustroja mogla bi biti budući strateški oblik djelovanja savjeta mladih. Međutim, ako političke, operativne, logističke i druge prepreke onemogućuju ostvarenje istog te istodobno za sve to ne postoji volja aktera, predlažem brisanje cjelokupnog Članka 7. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet ovih izmjena i dopuna. Materija će se rješavati u okviru provedbe nadzora nad provedbom Zakona i preporuka za učinkovitiji rad savjeta mladih.
37 GRAD RIJEKA  , Članak 3. Savjet mladih Grada Rijeke predlaže da se doda u taj članak da članovi/ice savjeta mladih ne mogu biti u predstavničkom tijelu te iste općine/grada/županije kako bi se omogućilo da npr. mogu biti u općinskom/gradskom savjetu iako su u županijskoj skupštini ili obrnuto. Nije prihvaćen Istovremeno obnašanje dužnosti člana savjeta mladih i člana (ili zamjenika člana) predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje se kao nespojiva dužnost.
38 Mreža mladih Hrvatske  , Članak 8. Kako bi se osiguralo da javno glasovanje ima svoj puni smisao, predlažemo nadopunu stavka (1) članka 11. koja će definirati obvezu da iz objavljenih rezultata glasovanja mora biti vidljivo za kojeg_u kandidata_kinju je glasao_la koji_a vijećnik_ca. Dodaje se stavak (1): „Rezultate glasovanja predstavlja popis svih kandidata koji su istaknuli kandidaturu, pri kojem su uz ime i prezime svakog od kandidata istaknuta imena i prezimena svih zastupnika koji su za kandidata glasovali.“ Stavci 1., 2., 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7 Nije prihvaćen Odredbom se propisuje javno glasovanje, a način provedbe samog postupka predstavničko tijelo uređuje poslovnikom.
39 Mreža mladih Hrvatske  , Članak 7. Mreža mladih Hrvatske i njene članice smatraju potrebnim postaviti rokove za pokretanje osnivanja savjeta kako bi se spriječilo odugovlačenje. S tim na umu predlažemo da predstavničko tijelo odluku o raspisivanju javnog poziva mora donijeti na prvoj sljedećoj sjednici nakon konstituiranja predstavničkog tijela te da se u roku šest mjeseci od konstituiranja predstavničkog tijela mora konstituirati i novi savjet mladih. Stavak (7) mijenja se i glasi: „Predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave na prvoj sjednici nakon konstituirajuće pokreće postupak javnog poziva za kandidature članova savjeta mladih. Na prvoj sjednici nakon objave popisa važećih kandidatura raspravlja izvješće o provjeri formalnih uvjeta i s popisa važećih kandidatura za članove savjeta mladih javnim glasovanjem bira članove savjeta mladih.“ Nije prihvaćen Prihvaća se na način da se određuje da su predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna donijeti odluku o osnivanju savjeta mladih na prvoj sljedećoj sjednici nakon konstituirajuće sjednice predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
40 Mreža mladih Hrvatske  , Članak 7. Mreža mladih Hrvatske i njene članice slažu se s idejom članka, potrebno je učiniti izbore članova savjeta mladih transparentnijima i staviti teret odgovornosti izbora na predstavničko tijelo. S tim na tragu predlažemo i personalizirane biračke listiće i navedene izmjene: Stavak (8) mijenja se i glasi: „Glasovanje se obavlja putem personaliziranih listića s označenim imenom i prezimenom zastupnika koji ga ispunjava, zaokruživanjem broja ispred onoliko kandidata na listiću koliko po odluci o osnivanju savjeta mladih ima članova savjeta mladih.“ Dosadašnji stavci 9. i 10. ostaju stavci 9. i 10. Nije prihvaćen Odredbom se propisuje javno glasovanje, a način provedbe samog postupka predstavničko tijelo uređuje poslovnikom.
41 Mreža mladih Hrvatske  , Članak 3. Mreža mladih Hrvatske i njene članice podržavaju ideju iza predloženog članka no smatramo da nije dovoljno dobro pojašnjeno. Naime, osim već navedenih primjera od strane udruga (mlada osoba je u savjetu mladih nekog grada, a u skupštini županije) moguća je i opcija da su mlade osobe u savjetu mladih Grada Zagreba, a u vijeću mjesnog odbora u nekoj od gradskih četvrti. S obzirom da iz predložene izmjene nije razvidno da je riječ o istom predstavničkom tijelu koje bira savjet mladih, predlaže se sljedeća formulacija teksta: U članku 3. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: „ (3) Osoba ne može istodobno biti član savjeta mladih i član predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje bira taj savjet mladih." Nije prihvaćen Istovremeno obnašanje dužnosti člana savjeta mladih i člana (ili zamjenika člana) predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje se kao nespojiva dužnost.
42 Grad Pakrac  , Članak 3. S obzirom da političke stranke mogu biti predlagači članova Savjeta mladih u predstavničkim tijelima se danas nalaze članovi Savjeta, te je potrebno regulirati te situacije kroz prijelazne i završne odredbe i omogućiti do kraja mandata da ostanu članovi obaju tijela. Nadalje, smatramo kako navedeni članak 3. nije potrebno mijenjati, jer članstvom u predstavničkom tijelu član Savjeta mladih izravno sudjeluje na donošenje akata koji se tiču mladih. Tijekom aktualnog sata, koji se održava na početku svake sjednice predstavničkog tijela, može direktno postavljati pitanja i ukazivati na problematiku mladih, aktivno sudjelovati (davati amandmane, izražavati stavove) u kreiranju politika i donošenju odluka koje se direktno, ali i indirektno dotiču mladih. Time je osigurana veća uključenost mladih i percipiraju se ravnopravnim članovima. Savjet mladih je savjetodavno tijelo i nije u mogućnosti svojim djelokrugom direktno donositi odluke, već samo davati mišljenja, prijedloge i preporuke. Nije prihvaćen Ne prihvaća se dio koji se odnosi na nepotrebnu izmjenu članka 3. jer se savjeti mladih prema Zakonu osnivaju kao savjetodavna tijela i njihova svrha ogleda se upravo u davanju mišljenja, prijedloga i preporuka o pitanjima i temama od interesa za mlade.
43 Info zona  , Članak 20. Predlaže se da jedan od obaveznih dijelova godišnjeg Izvješća o provedbi Zakona o savjetima mladih Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade sadržava i analizu programa rada i financijskih planova rada savjeta mladih kako bi se utvrdilo odgovaraju li provedene aktivnosti djelokrugu rada savjeta mladih prema članku 13. Prema preliminarnim rezultatima istraživanja rada savjeta mladih u Republici Hrvatskoj koje se provodilo u 2022. i 2023. godini u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”, pri definiranju uloge savjeta mladih većina samih članova/ica navodi definiciju koja odražava cilj i svrhu savjeta mladih (87, 90%, n=97), međutim, kada se pak pogleda dublje, samo trećina članova/ica savjeta mladih kroz opis rada savjeta mladih pokazuje da su upoznati s njegovim osnovnim zadaćama iz djelokruga rada (29, 30%, n=97). Samo polovica članova/ica savjeta mladih pohvalila se aktivnostima koje zaista i pripadaju u djelokrug rada savjeta mladih (35, 49%, n=71). S jedne strane, to odražava njihovu neinformiranost o vlastitoj ulozi, a s druge strane preuzimanje uloge organizatora aktivnosti u manjim sredinama bez jake civilne scene, a u nekim slučajevima može odražavati i provedbu nerealno postavljenih očekivanja od strane JLP(R)S-ova koji savjet gledaju kao izvoditelje svojih politika za mlade. Također, pri opisu najvećih uspjeha svojih savjeta mladih, samo polovica predstavnika/ca JLP(R)S-a navela je aktivnost koja odgovara zakonski propisanom cilju i svrsi savjeta mladih (27, 49%, n=55), što ukazuje na mogućnost da veliki broj JLP(R)S-ova gleda na savjete mladih kao organizacijska ili provedbena tijela koja se bave poslovima koji bi trebali biti u domeni civilnog društva ili drugih organizacija u zajednici. Nadalje, iako prema zakonski propisanom djelokrugu rada savjeta mladih oni imaju savjetodavnu, a ne organizacijsku ili izvršnu ulogu, najveći broj predstavnika/ca JLP(R)S-ova navodi da njihov savjet u najvećoj mjeri predlaže i provodi aktivnosti za mlade s različitim institucijama i organizacijama iz zajednice (31, 43%, n=72), a gotovo 10% ih navodi da savjet mladih u potpunosti samostalno provodi aktivnosti za mlade. U sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” provedena je analiza 13 programa rada savjeta mladih za 2023. godinu, odnosno, ukupno 169 planiranih aktivnosti iz 13 programa rada savjeta mladih. Jedan od preliminarnih zaključaka je da se programi znatno strukturalno razlikuju, ali i da savjeti mladih u svojim programima uglavnom nemaju aktivnosti koje odgovaraju kategorijama aktivnosti propisanim aktualnim Zakonom (članak 19. stavak 2). Aktivnosti u tim kategorijama ili uopće nisu navedene ili nisu dovoljno razrađene. Ako su navedene, onda uglavnom nije jasno opisano kako savjet sudjeluje u praćenju lokalnog programa za mlade; nisu precizno navedene teme s kojima će se savjeti konzultirati s organizacijama mladih; nije navedeno s kojim tijelima JLP(R)S-a, o kojim politikama, i na koji način planiraju surađivati; odnosno, s kojim jasnim ciljem i na koji način planiraju surađivati s drugim savjetodavnim tijelima mladih. U nekim slučajevima u programu rada su navedene i aktivnosti koje uopće nisu u djelokrugu rada savjeta mladih. Također, financijski planovi ili ne postoje kao dio programa rada savjeta mladih ili su vrlo loše razrađeni. Iznosi financijskih sredstava nisu uvijek objašnjeni, odnosno povezani s aktivnostima za koje će se utrošiti te je uglavnom nemoguće zaključivati o raspodjeli i procijeniti opravdanost svih planiranih sredstava. Štoviše, u nekim slučajeva stavke proračuna na niti jedan način nisu povezane s aktivnostima koje su navedene u programu. Pojedini savjeti mladih sa do 50% proračuna planiraju financirati aktivnosti koje nisu u djelokrugu rada savjeta mladih. Iznos sredstava koja se planiraju utrošiti na aktivnosti koje ne odgovaraju djelokrugu, niti svrsi i cilju savjeta mladih prema članku 1. Zakona o savjetima mladih iznosi gotovo 40% od ukupnog iznosa (20.024,58 eura od ukupno 53.434,32 eura kroz 9 analiziranih financijskih planova programa rada savjeta mladih)! Kada se usporede ukupan broj analiziranih aktivnosti (169) s brojem aktivnosti koje su u duhu cilja i svrhe djelovanja savjeta mladih (111) ili onima koje se nedvosmisleno odnose na neku od aktivnosti propisanih kao obvezne u članku 19. Zakona o savjetima mladih (67), dolazi se do brojeva koji upućuju na raskorak onoga što savjeti mladih provode, u odnosu na zakonski djelokrug njihova rada. Savjeti mladih često rade aktivnosti koje nisu u djelokrugu njihova rada, za što troše i znatnu količinu javnih financijskih sredstava. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen Prijedlog se ne odnosi na sadržaj predmetnog Zakona.
44 Info zona  , Članak 19. Predlaže se da jedan od obaveznih dijelova godišnjeg Izvješća o provedbi Zakona o savjetima mladih Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade sadržava i analizu programa rada i financijskih planova rada savjeta mladih kako bi se utvrdilo odgovaraju li provedene aktivnosti djelokrugu rada savjeta mladih prema članku 13. Dakle, predlaže se nadopuna stavka (2) članka 26. aktualnog Zakona na način da se iza riječi "samouprave" dodaju riječi "te analizu programa rada i financijskih planova rada savjeta mladih.". Prema preliminarnim rezultatima istraživanja rada savjeta mladih u Republici Hrvatskoj koje se provodilo u 2022. i 2023. godini u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”, pri definiranju uloge savjeta mladih većina samih članova/ica navodi definiciju koja odražava cilj i svrhu savjeta mladih (87, 90%, n=97), međutim, kada se pak pogleda dublje, samo trećina članova/ica savjeta mladih kroz opis rada savjeta mladih pokazuje da su upoznati s njegovim osnovnim zadaćama iz djelokruga rada (29, 30%, n=97). Samo polovica članova/ica savjeta mladih pohvalila se aktivnostima koje zaista i pripadaju u djelokrug rada savjeta mladih (35, 49%, n=71). S jedne strane, to odražava njihovu neinformiranost o vlastitoj ulozi, a s druge strane preuzimanje uloge organizatora aktivnosti u manjim sredinama bez jake civilne scene, a u nekim slučajevima može odražavati i provedbu nerealno postavljenih očekivanja od strane JLP(R)S-ova koji savjet gledaju kao izvoditelje svojih politika za mlade. Također, pri opisu najvećih uspjeha svojih savjeta mladih, samo polovica predstavnika/ca JLP(R)S-a navela je aktivnost koja odgovara zakonski propisanom cilju i svrsi savjeta mladih (27, 49%, n=55), što ukazuje na mogućnost da veliki broj JLP(R)S-ova gleda na savjete mladih kao organizacijska ili provedbena tijela koja se bave poslovima koji bi trebali biti u domeni civilnog društva ili drugih organizacija u zajednici. Nadalje, iako prema zakonski propisanom djelokrugu rada savjeta mladih oni imaju savjetodavnu, a ne organizacijsku ili izvršnu ulogu, najveći broj predstavnika/ca JLP(R)S-ova navodi da njihov savjet u najvećoj mjeri predlaže i provodi aktivnosti za mlade s različitim institucijama i organizacijama iz zajednice (31, 43%, n=72), a gotovo 10% ih navodi da savjet mladih u potpunosti samostalno provodi aktivnosti za mlade. U sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” provedena je analiza 13 programa rada savjeta mladih za 2023. godinu, odnosno, ukupno 169 planiranih aktivnosti iz 13 programa rada savjeta mladih. Jedan od preliminarnih zaključaka je da se programi znatno strukturalno razlikuju, ali i da savjeti mladih u svojim programima uglavnom nemaju aktivnosti koje odgovaraju kategorijama aktivnosti propisanim aktualnim Zakonom (članak 19. stavak 2). Aktivnosti u tim kategorijama ili uopće nisu navedene ili nisu dovoljno razrađene. Ako su navedene, onda uglavnom nije jasno opisano kako savjet sudjeluje u praćenju lokalnog programa za mlade; nisu precizno navedene teme s kojima će se savjeti konzultirati s organizacijama mladih; nije navedeno s kojim tijelima JLP(R)S-a, o kojim politikama, i na koji način planiraju surađivati; odnosno, s kojim jasnim ciljem i na koji način planiraju surađivati s drugim savjetodavnim tijelima mladih. U nekim slučajevima u programu rada su navedene i aktivnosti koje uopće nisu u djelokrugu rada savjeta mladih. Također, financijski planovi ili ne postoje kao dio programa rada savjeta mladih ili su vrlo loše razrađeni. Iznosi financijskih sredstava nisu uvijek objašnjeni, odnosno povezani s aktivnostima za koje će se utrošiti te je uglavnom nemoguće zaključivati o raspodjeli i procijeniti opravdanost svih planiranih sredstava. Štoviše, u nekim slučajeva stavke proračuna na niti jedan način nisu povezane s aktivnostima koje su navedene u programu. Pojedini savjeti mladih sa do 50% proračuna planiraju financirati aktivnosti koje nisu u djelokrugu rada savjeta mladih. Iznos sredstava koja se planiraju utrošiti na aktivnosti koje ne odgovaraju djelokrugu, niti svrsi i cilju savjeta mladih prema članku 1. Zakona o savjetima mladih iznosi gotovo 40% od ukupnog iznosa (20.024,58 eura od ukupno 53.434,32 eura kroz 9 analiziranih financijskih planova programa rada savjeta mladih)! Kada se usporede ukupan broj analiziranih aktivnosti (169) s brojem aktivnosti koje su u duhu cilja i svrhe djelovanja savjeta mladih (111) ili onima koje se nedvosmisleno odnose na neku od aktivnosti propisanih kao obvezne u članku 19. Zakona o savjetima mladih (67), dolazi se do brojeva koji upućuju na raskorak onoga što savjeti mladih provode, u odnosu na zakonski djelokrug njihova rada. Savjeti mladih često rade aktivnosti koje nisu u djelokrugu njihova rada, za što troše i znatnu količinu javnih financijskih sredstava. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen Za provedbu Zakona nadležne su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati da savjeti mladih djeluju u skladu sa Zakonom.
45 Udruga „Delta”  , Članak 20. Predlažemo da se u članak 27. doda stavak koji obvezuje Središnji državni ured za demografiju da na svojim mrežnim stranicama objavi standardizirani obrazac za izradu programa rada i financijskog planova savjeta mladih te obrazac za izvještaj o radu savjeta mladih. Time bi se olakšalo praćenje provedbe Zakona o savjetima mladih i omogućilo savjetima mladih da imaju uniformirane obrasce koji će im olakšati planiranje i izvještavanje o aktivnostima i utrošenim financijskim sredstvima. U sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” provedena je analiza 13 programa rada savjeta mladih za 2023. godinu, odnosno, ukupno 169 planiranih aktivnosti iz 13 programa rada savjeta mladih. Jedan od preliminarnih zaključaka je da se programi znatno strukturalno razlikuju, ali i da savjeti mladih u svojim programima uglavnom nemaju aktivnosti koje odgovaraju kategorijama aktivnosti propisanim aktualnim Zakonom (članak 19. stavak 2). Aktivnosti u tim kategorijama ili uopće nisu navedene ili nisu dovoljno razrađene. Ako su navedene, onda uglavnom nije jasno opisano kako savjet sudjeluje u praćenju lokalnog programa za mlade; nisu precizno navedene teme s kojima će se savjeti konzultirati s organizacijama mladih; nije navedeno s kojim tijelima JLP(R)S-a, o kojim politikama, i na koji način planiraju surađivati; odnosno, s kojim jasnim ciljem i na koji način planiraju surađivati s drugim savjetodavnim tijelima mladih. U nekim slučajevima u programu rada su navedene i aktivnosti koje uopće nisu u djelokrugu rada savjeta mladih. Također, financijski planovi ili ne postoje kao dio programa rada savjeta mladih ili su vrlo loše razrađeni. Iznosi financijskih sredstava nisu uvijek objašnjeni, odnosno povezani s aktivnostima za koje će se utrošiti te je uglavnom nemoguće zaključivati o raspodjeli i procijeniti opravdanost svih planiranih sredstava. Štoviše, u nekim slučajeva stavke proračuna na niti jedan način nisu povezane s aktivnostima koje su navedene u programu. Pojedini savjeti mladih sa do 50% proračuna planiraju financirati aktivnosti koje nisu u djelokrugu rada savjeta mladih. Iznos sredstava koja se planiraju utrošiti na aktivnosti koje ne odgovaraju djelokrugu, niti svrsi i cilju savjeta mladih prema članku 1. Zakona o savjetima mladih iznosi gotovo 40% od ukupnog iznosa (20.024,58 eura od ukupno 53.434,32 eura kroz 9 analiziranih financijskih planova programa rada savjeta mladih)! Kada se usporede ukupan broj analiziranih aktivnosti (169) s brojem aktivnosti koje su u duhu cilja i svrhe djelovanja savjeta mladih (111) ili onima koje se nedvosmisleno odnose na neku od aktivnosti propisanih kao obvezne u članku 19. Zakona o savjetima mladih (67), dolazi se do brojeva koji upućuju na raskorak onoga što savjeti mladih provode, u odnosu na zakonski djelokrug njihova rada. Savjeti mladih često rade aktivnosti koje nisu u djelokrugu njihova rada, za što troše i znatnu količinu javnih financijskih sredstava. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen Za provedbu Zakona nadležne su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati da savjeti mladih djeluju u skladu sa Zakonom.
46 Udruga „Delta”  , Članak 16. Smatramo nužnim potaknuti jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave da imenuju osobu zaduženu za rad sa savjetom mladih po uzoru na ‘povjerenika/cu za informiranje’. Prema preliminarnim rezultatima istraživanja rada savjeta mladih u Republici Hrvatskoj koje se provodilo u 2022. i 2023. godini u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” više od polovice ispitanika/ca (n=145) izražava da njihov JLP(R)S ima određenog službenika/cu zaduženog/u za rad s mladima (57, 60%, n=145). Još više JLP(R)S- ova ima osobu zaduženu za rad s mladima (71, 77%, n=145), a ispitani predstavnici/e JLP(R)S-a uglavnom su motivirani za rad sa savjetima mladih (raspon 1-5, M=4,19, SD=0,79, n=97). Jasno zakonsko određenje moglo bi potaknuti veći broj uprava da zaduži osobu za rad sa savjetima mladih čime će se doprinijeti kvaliteti rada savjeta mladih, osigurati kontinuitet u funkcioniraju i olakšati razmjenu informacija članova/ica savjeta mladih između dva mandata. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen U svakoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave poslovi se obavljaju u okviru upravnog tijela u čiji djelokrug ti poslovi spadaju.
47 Udruga „Delta”  , Članak 8. Kako bi se osiguralo da javno glasovanje ima svoj puni smisao, predlažemo nadopunu stavka (1) članka 11. koja će definirati obvezu da iz objavljenih rezultata glasovanja mora biti vidljivo za kojeg kandidata je glasao koji vijećnik/ca. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen Odredbom se propisuje javno glasovanje, a način provedbe samog postupka predstavničko tijelo uređuje poslovnikom.
48 Udruga „Delta”  , Članak 7. Podržavamo namjeru podizanja transparentnosti javnim glasovanjem, no potrebno je precizirati što je to javno glasovanje i koju proceduru podrazumijeva. Preporučamo model u kojem se bira personaliziranim glasačkim listićima, da svaki vijećnik/ca glasa na listiću sa svojim imenom i prezimenom. Druga rješenja su tehnički zahtjevna te potencijalno izlažu kandidate/kinje pritisku i obliku javnog sramoćenja ili neravnopravnim uvjetima. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen Odredbom se propisuje javno glasovanje, a način provedbe samog postupka predstavničko tijelo uređuje poslovnikom.
49 Udruga „Delta”  , Članak 5. Predlažemo da se u Članku 8. definira da kandidati/kinje s važećim kandidaturama u prvom pozivu ne moraju ponovno podnositi kandidature u eventualnom drugom pozivu, ako u prvom ne bude dovoljno važećih kandidatura. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen Zbog transparentnijeg načina provedbe poziva, svi zainteresirani kandidati podnose prijave u ponovljenom pozivu.
50 Udruga „Delta”  , Članak 3. Predlažemo dopunu članka kako bi bilo jasno da osoba ne može istodobno biti član/ica savjeta mladih i predstavničkog tijela iste jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Slažemo se da je nespojiva dužnost npr. člana/ice Savjeta mladih Grada Splita i vijećnika/ce Gradskog vijeća Grada Splita, no ne vidimo razlog zašto npr. član/ica Savjeta mladih Grada Splita ne može biti vijećnik/ca županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Dakle, pozdravljamo odluku da osoba ne može biti član savjeta mladih i član predstavničkog tijela ISTE jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen Istovremeno obnašanje dužnosti člana savjeta mladih i člana (ili zamjenika člana) predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje se kao nespojiva dužnost.
51 Udruga „Delta”  , Članak 1. U članku 1. stavak (2) predlažemo užu i jasniju formulaciju cilja Zakona i naglašavanje sudjelovanja mladih u odlučivanju o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade, pri čemu formulaciju „aktivno uključivanje mladih u javni život” treba proširiti na način koji jasno održava savjetodavnu ulogu i ulogu o upravljanju javnim poslovima, a ne organizaciju javnih događanja i/ili ostalih aktivnosti koje izlaze iz djelokruga rada savjeta mladih. Jedan od preliminarnih rezultata istraživanja o potrebama predstavnika/ca JLP(R)S-ova u radu sa savjetima mladih koji se provodio u 2022. i 2023. godini u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” navodi na zaključak da tek trećina članova/ica savjeta mladih kroz definiciju rada savjeta pokazuje da su upoznati s njegovim osnovnim zadaćama (29, 30%, n=97). Pri isticanju uspješnih aktivnosti svog savjeta, samo se polovica ispitanika/ca pohvalila onim koje zaista i spadaju u djelokrug rada savjeta mladih (35, 49%, n=71). S jedne strane to može odražavati njihovu neinformiranost o vlastitoj ulozi, s druge strane preuzimanje uloge organizatora aktivnosti u manjim sredinama bez jake civilne scene, a u nekim slučajevima može odražavati i provedbu nerealno postavljenih očekivanja od strane JLP(R)S-ova koji savjet gledaju kao izvoditelje svojih politika za mlade. Pri opisu najvećih uspjeha svojih savjeta mladih, samo polovica predstavnika/ca JLP(R)S-a navela je aktivnost koja odgovara zakonski propisanom cilju i svrsi savjeta (27, 49%, n=55), što ukazuje na mogućnost da velik broj JLP(R)S-ova gleda na savjete kao organizacijska i provedbena tijela koja se bave poslovima koji bi trebali biti u domeni civilnog društva ili drugih organizacija u zajednici. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen Djelokrug savjeta mladih određuje se člankom 13. Zakona.
52 Info zona  , Članak 12. S obzirom da se u članku 22. stavak (1) izmijenjenog Zakona predlaže da su JLP(R)S obvezne osigurati financijska sredstva za rad i program rada savjeta mladih, predlažemo dodavanje stavke koja će u definirati da program rada mora sadržavati i financijski plan usklađen s aktivnostima kako bi se dodijeljena sredstva koristila optimalno i transparentno te kako bi se olakšalo vrednovanje programa rada. Konkretno, predlažemo u članku 19. aktualnog Zakona iza stavka 1. dodati novi stavak 2. koji glasi: "Program rada savjeta mladih mora sadržavati financijski plan usklađen s aktivnostima.", a dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5. i 6. da postanu stavci 3., 4., 5., 6. i 7. U sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” provedena je analiza 13 programa rada savjeta mladih za 2023. godinu, odnosno, ukupno 169 planiranih aktivnosti iz 13 programa rada savjeta mladih. Jedan od preliminarnih zaključaka analize je da financijski planovi ili ne postoje kao dio programa rada savjeta mladih ili su vrlo loše razrađeni. Iznosi financijskih sredstava nisu uvijek objašnjeni, odnosno povezani s aktivnostima za koje će se utrošiti te je uglavnom nemoguće zaključivati o raspodjeli i procijeniti opravdanost svih planiranih sredstava. Štoviše, u nekim slučajeva stavke proračuna na niti jedan način nisu povezane s aktivnostima koje su navedene u programu. Iznos sredstava koja se planiraju utrošiti na aktivnosti koje ne odgovaraju djelokrugu, niti svrsi i cilju savjeta mladih iznosi gotovo 40% od ukupnog iznosa (20.024,58 eura od ukupno 53.434,32 eura kroz 9 analiziranih financijskih planova programa rada savjeta mladih)! Kada se usporede ukupan broj analiziranih aktivnosti (169) s brojem aktivnosti koje su u duhu cilja i svrhe djelovanja savjeta mladih (111) ili onima koje se nedvosmisleno odnose na neku od aktivnosti propisanih kao obvezne u članku 19. Zakona o savjetima mladih (67), dolazi se do brojeva koji upućuju na raskorak onoga što savjeti mladih provode, u odnosu na zakonski djelokrug njihova rada. Savjeti mladih često rade aktivnosti koje nisu u djelokrugu njihova rada, za što troše i znatnu količinu javnih financijskih sredstava. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen U važećem Zakonu, u članku 13. Stavku 1. Podstavku 6. postoji obveza da program rada bude popraćen financijskim planom.
53 Info zona  , Članak 2. Pozdravljamo smanjenje broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih. Smatramo da su ovom izmjenom realnu priliku za osnivanje savjeta mladih dobile općine i gradovi u kojima do sada nije bilo dovoljnog broja zainteresiranih mladih. Predlažemo da se stavak (1) članka 2. preformulira na način koji uređuje da se savjeti mladih osnivaju ISKLJUČIVO kao savjetodavna tijela, kako bi se dodatno naglasila upravo takva njegova uloga. Odnosno, predlažemo da se u članku 2. stavku 1. aktualnog Zakona ispred riječi "savjetodavno" doda riječ "isključivo". Preliminarni rezultati istraživanja „Savjeti mladih - kako dalje?” pokazuju da najveći broj predstavnika/ca JLP(R)S-ova navodi da njihov savjet u najvećom mjeri predlaže i provodi aktivnosti za mlade s različitim institucijama i organizacijama iz zajednice (31, 43%, n=72), a gotovo 10% ih navodi da savjet mladih u potpunosti samostalno provodi aktivnosti za mlade. Oko petine ispitanika/ca navodi da JLP(R)S-ovi i savjeti mladih zajednički provode projekte za mlade. Podaci koji su se prikupili od članova/ica savjeta mladih upućuju da ih preko polovice u najvećoj mjeri provodi aktivnosti u suradnji s organizacijama i institucijama iz zajednice (48, 56%, n=86), no preko četvrtine se izjasnilo da savjet samostalno provodi aktivnosti (24, 28%), što svakako izlazi iz djelokruga rada savjeta mladih definiranih ovim člankom 13. Zakona. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Nije prihvaćen Odredbom se već propisuje navedeno.
54 Mario Žuliček  , Članak 16. Predlaže se u članku 23. definirati obvezu JLRS-ova za imenovanjem osobe ili radnog mjesta unutar gradske uprave zadužene za rad sa savjetom mladih. Navedeno ne znači zapošljavanje nove osobe već definiranje tko je osoba koja je zadužena za rad sa savjetom mladih. U velikom broju JLRS-ova to već postoji. Navedenim bi se doprinijelo kvalitetnijem radu savjeta mladih, kvalitetnijoj komunikaciji između savjeta mladih i donositelja odluka, kvalitetnijem prijenosu znanja između dva mandata savjeta mladih, kvalitetnijoj suradnji između JLRS-ova po pitanju savjeta mladih te lakšem i kvalitetnijem prikupljanju podataka vezanih uz savjete mladih. Nije prihvaćen U svakoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave poslovi se obavljaju u okviru upravnog tijela u čiji djelokrug ti poslovi spadaju.
55 Mario Žuliček  , Članak 12. Predlaže se u članku 19. definirati da program rada MORA biti popraćen financijskim planom. Time se dobiva usklađenost predloženih aktivnosti u programu rada s dostupnim financijskim okvirom djelovanja te se postiže viša razina transparentnosti u fazi planiranja. Nije prihvaćen U važećem Zakonu, u članku 13. Stavku 1. Podstavku 6. postoji obveza da program rada bude popraćen financijskim planom.
56 Mario Žuliček  , Članak 7. Predlaže se, zbog jednostavnije procedure izbora, definirati u stavku 7. da se izbor članova savjeta mladih vrši zaokruživanjem potrebnog broja članova na listiću od strane članova predstavničkog tijela, ali su listići personalizirani i kasnije dostupni za uvid u pojedinačno glasovanje svakog člana predstavničkog tijela. Na taj način zadržala bi se dimenzija javnosti i transparentnosti, a procedura bi bila jednostavnija nego da se glasa za jednog po jednog kandidata. Nije prihvaćen Odredbom se propisuje javno glasovanje, a način provedbe samog postupka predstavničko tijelo uređuje poslovnikom.
57 Mario Žuliček  , Članak 5. Predlaže se u članku 8. definirati da u slučaju da na prvi poziv ne pristigne dovoljan broj kandidatura, da se kandidati koji su se javili na prvi poziv automatski biraju u savjet mladih, a drugi poziv se objavljuje zbog dopune potrebnog broja članova. Kandidati koji su se javili na ponovljeni poziv biraju se redovnim postupkom za preostali broj mjesta. Na taj način se kandidate koji su se javili na prvi poziv ne tjera na "dupli posao" i nagrađuje za javljanje na prvi poziv. Nije prihvaćen Zbog transparentnijeg načina provedbe poziva, svi zainteresirani kandidati podnose prijave u ponovljenom pozivu.
58 Mario Žuliček  , Članak 3. Predlaže se, u stavku 3. koji se dodaje, definirati da osoba ne može biti član savjeta mladih i član predstavničkog tijela ISTE jedinice lokalne ili područne samouprave. U protivnom se sprječava npr. članstvo u predstavničkom tijelu lokalne samouprave i u savjetu mladih regionalne samouprave, što vjerujemo da nije cilj ovog prijedloga. Nije prihvaćen Istovremeno obnašanje dužnosti člana savjeta mladih i člana (ili zamjenika člana) predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje se kao nespojiva dužnost.
59 Svjetski savez mladih Hrvatska  , Članak 15. Svjetski savez mladih Hrvatska podržava donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih (dalje: Zakona) s ciljem unaprjeđivanja savjetovanja s mladima u donošenju odluka na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Broj od 62 aktivnih od ukupno 127 osnovanih savjeta mladih u jedinicama lokalne samouprave (uključujući Grad Zagreb) (dalje: JLS) nije neočekivan s obzirom na činjenicu da u 58 JLS (10,4 %) prema Popisu 2021. živi manje od 100 stanovnika u dobi 20-29 godina te da istodobno u 298 JLS (48,2 %) živi mladih te dobi manje od nacionalnog prosjeka (10,92 %). U prilog tome govore podaci da je među 58 JLS s manje od 100 stanovnika u dobi 20-29 godina samo u njih 3 aktivan savjet mladih (u općinama Kamanje, Lovas i Bale – Valle), dok među 298 JLS koje imaju ispodprosječan udio mladih te dobi samo njih 36 ima aktivan savjet mladih (uključujući općine Kamanje, Lovas i Bale – Valle). Napomena: nije moguće izračunati podatke za mlade u dobi od 18 do 30 godina zbog dostupnosti podataka iz Popisa 2021. po službenih petogodišnjim dobnim skupinama. S obzirom na takvo stanje i namjeru da se Zakonom pojednostavi osnivanje savjeta mladih postavljaju se sljedeća pitanja: 1. Je li cilj Zakona zadovoljiti zakonsku obvezu osnivanja savjeta mladih ili se očekuje aktivno djelovanje savjeta mladih koji će promicati i zagovarati prava, potrebe i interese mladih u pojedinom području? 2. Što će se poduzeti ako se u pojedinim JLS ne osnuju savjeti mladih nakon isteka roka od 90 dana od isteka roka iz stavka 1. članka 22.? 3. Što će se poduzeti ako u ponovljenom javnom pozivu ne pristigne barem onaj broj valjanih kandidatura koji je propisan Zakonom kao minimalan? 4. Hoće li, ako se dogodi takav scenarij, nadležno tijelo državne uprave organizirati edukacije s ciljem informiranja mladih o ulozi i značenju savjeta mladih kako bi se povećao broj osnovanih (i aktivnih) savjeta mladih, odnosno kako bi savjeti mladih bili od koristi za dobrobit lokalne zajednice? Stoga predlažemo dodavanje stavka (5) i (6) Članka 15.: (5) Nadležno tijelo državne uprave osigurava financijska sredstva za provođenje edukacija mladih u onim jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojima 180 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona nije osnovan savjet mladih. (6) Prijenos znanja, vještina i iskustava u svrhu provedbe edukacije mladih iz stavka 5. ovoga članka osigurava nadležno tijelo državne uprave u suradnji s jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, savjetima mladih, udrugama i stručnjacima iz sektora mladih. Potrebna sredstva osigurat će se iz Prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (proračunske aktivnosti A 558047 Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade). Nije prihvaćen Provedba Zakona obveza je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok Središnji državni ured za demografiju i mlade provodi nadzor nad provedbom Zakona i daje preporuke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za njegovu efikasniju provedbu.
60 CERANEO- Centar za razvoj neprofitnih organizacija  , Članak 15. Podržavamo odluku o osiguravanju naknade za sudjelovanje na sjednici savjeta mladih (st.3), ali predlažemo, osim postavljanja maksimalnog iznosa, i postavljanje minimalnog iznosa naknade. Naime, ukoliko je određen samo maksimalni iznos, veliki je prostor za autonomno odlučivanje lokalnih jedinica što će neminovno dovesti do velike razlike u naknadama koje pojedine lokalne i područne samouprave isplaćuju članovima savjeta. Postavljanjem raspona isplate naknada smatramo radom na smanjenju razlika između pojedinih regija i izjednačavanjem mogućnosti mladih osoba u ruralnim nasuprot urbanim krajevima RH. Nije prihvaćen Zbog različitih proračunskih mogućnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ova odredba ne treba biti dodatni otegotni čimbenik za osnivanje i djelovanje savjeta mladih, već je intencija da se pruži mogućnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da u okviru svojih mogućnosti osiguraju simboličnu naknadu članovima svog savjeta mladih.
61 Mladež Hrvatske demokratske zajednice  , Članak 7. Predlažemo da se iza članka 10. doda novi članak koji glasi: (1) Svaki osnovani savjet mladih jedinice lokalne samouprave između sebe izabire jednog predstavnika savjeta mladih jedinice lokalne samouprave u savjet mladih područne (regionalne) samouprave. (2) Svaki osnovani savjet mladih područne (regionalne) samouprave između sebe izabire jednog predstavnika savjeta mladih područne (regionalne) samouprave u Savjet mladih Republike Hrvatske. Obrazloženje: Predloženi članak definira način imenovanja predstavnika općinskih i gradskih savjeta mladih u županijski savjet mladih, odnosno županijskih savjeta mladih u Savjet mladih Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaća se.
62 Mladež Hrvatske demokratske zajednice  , Članak 2. Nastavno na prijedlog koji se odnosi na osnivanje Savjeta mladih Republike Hrvatske predlažemo da se njegov djelokrug uredi na sljedeći način (unutar članka 13. postojećeg Zakona o savjetima mladih): U okviru svojeg djelovanja Savjet mladih Republike Hrvatske: - djeluje kao koordinativno tijelo savjeta mladih u Republici Hrvatskoj koje usklađuje rad svih savjeta mladih, - raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa za mlade, - prati i promiče interese mladih na nacionalnoj razini i sudjeluje u radu Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske, - surađuje s tijelom državne uprave nadležnim za mlade u pripremi mjera koji se odnose na mlade i praćenju provođenja istih, - predlaže predstavnika savjeta mladih u tijelima međunarodnih organizacija u kojima sudjeluju nacionalni predstavnici mladih te - obavlja druge poslove važne za savjete mladih na nacionalnoj razini. Obrazloženje: Ovim Člankom definira se djelokrug rada predloženog Savjeta mladih Republike Hrvatske. Potrebna je prilagodba svih članaka Zakona, koja se tiču imenovanja i prava članova te djelokruga Savjeta mladih Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaća se.
63 Mladež Hrvatske demokratske zajednice  , PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Predlažemo da se u prijelazne i završne odredbe doda članak: Iznimno od članka 3. stavka 4. ovog Zakona, član savjeta mladih koji je ujedno i član (ili zamjenik člana) predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čijeg predstavničkog tijela je spomenuti savjet mladih savjetodavno tijelo, može istodobno ostati član oba tijela ukoliko je član istih u trenutku stupanja ovog Zakona na snagu pa sve do donošenja odluke o osnivanju savjeta mladih. Obrazloženje: S obzirom na dosadašnju praksu i različito tumačenje Zakona, dodanim Člankom predlažemo da članovi savjeta mladih, koji u trenutku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih obnašaju dvojnu funkciju, nastave obnašati funkciju člana savjeta mladih do isteka mandata. Prihvaćen Prihvaća se.
64 Mladež Hrvatske demokratske zajednice  , Članak 11. Predlažemo da se iza stavka 1. članka 16. doda stavak koji glasi: U slučaju parnog broja članova u županijskim savjetima mladih i Savjetu mladih Republike Hrvatske, zbog različitog broja osnovanih savjeta mladih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odlučujući glas je glas predsjednika savjeta mladih. Obrazloženje: S obzirom na prethodni prijedlog o izabranim i imenovanim članovima savjetima mladih, moguć je slučaj u kojem će broj članova savjeta mladih biti paran. Dodani Stavak predlaže rješenje za takve slučajeve Prihvaćen Prihvaća se.
65 Mladež Hrvatske demokratske zajednice  , Članak 7. Predlažemo da se iza stavka 3. članka 10. doda stavak koji glasi: Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je, prema dostupnim kontaktima, informaciju o javnom pozivu proslijediti udrugama mladih i za mlade, srednjim školama, visokim učilištima i podmladcima političkih stranaka koji djeluju na području jedinice. Obrazloženje: Povratne informacije od donositelja odluka na lokalnoj i regionalnoj (područnoj) razini o nemogućnosti osnivanja savjeta mladih često su vezane uz nedovoljan broj istaknutih kandidatura na javnom pozivu. Ovim Člankom predlaže se aktivnija uloga JLP(R)S-ova u informiranju mladih o objavljenom javnom pozivu. Prihvaćen Prihvaća se.
66 Mladež Hrvatske demokratske zajednice  , Članak 5. Predlažemo da se članak 8. stavak 1. točka 1. izmijeni: – jedinice lokalne samouprave do 10 000 stanovnika ima najmanje tri, a najviše pet izabranih članova Obrazloženje: S obzirom da velik broj jedinica lokalne samouprave kao najveći izazov u osnivanju savjeta mladih navodi nedovoljan broj pristiglih kandidatura na javnom pozivu za isticanje kandidatura za članove savjeta mladih, ovim Člankom predlaže se manji broj članova savjeta mladih za najmanje jedinice lokalne samouprave. Predlažemo da se u članak 8. dodaju stavci: (2) Broj članova savjeta mladih jedinica područne (regionalne) samouprave, utvrđuje se odlukom o osnivanju savjeta mladih, i to tako da savjet mladih: – jedinice područne (regionalne) samouprave ima najmanje sedam, a najviše trinaest izabranih članova te po jednog predstavnika svakog osnovanog savjeta mladih jedinica lokalne samouprave na području te područne (regionalne) samouprave – Grada Zagreba ima najmanje petnaest, a najviše dvadeset i jednog izabranog člana te po jednog predstavnika svakog osnovanog savjeta mladih na razini gradske četvrti Grada Zagreba. (4) Broj članova Savjeta mladih Republike Hrvatske ovisi o broju konstituiranih savjeta mladih područne (regionalne) samouprave i ne može biti manji od 15 niti veći od 21. Obrazloženje: Kako bi se unaprijedila komunikacija i suradnja između savjeta mladih na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, ojačao glas mladih u svim krajevima Hrvatske kroz vertikalni pristup lokalna-područna (regionalna)-nacionalna razina te motiviralo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na osnivanje savjeta mladih, ovaj Članak predlaže (uz izabrane članove javnim pozivom sukladno Zakonu) i imenovanje člana svakog osnovanog općinskog i gradskog savjeta mladih u županijski savjet mladih (odnosno, gradske četvrti u Gradu Zagrebu) te svakog županijskog savjeta mladih u Savjet mladih Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaća se.
67 Mladež Hrvatske demokratske zajednice  , Članak 4. Predlažemo da se u članak 6. doda novi stavak: (4) Odluku o osnivanju Savjeta mladih Republike Hrvatske donosi tijelo državne uprave nadležno za mlade u skladu s ovim Zakonom i Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. Obrazloženje: Predloženi Članak definira način osnivanja Savjeta mladih Republike Hrvatske od strane nadležnog tijela državne uprave. Prihvaćen Prihvaća se.
68 Mladež Hrvatske demokratske zajednice  , Članak 2. Predlažemo da Članak 2. stavak 3. glasi: (3) Savjeti mladih osnivaju se na tri razine: - općinski i gradski savjeti mladih - županijski savjeti mladih i Savjet mladih Grada Zagreba te - Savjet mladih Republike Hrvatske. Predlažemo da Članak 2. stavak 5. glasi: (5) Savjet mladih Republike Hrvatske krovno je tijelo svih savjeta mladih u Republici Hrvatskoj. Članovi Savjeta mladih Republike Hrvatske imenovani su od strane konstituiranih županijskih savjeta mladih i savjeta mladih Grada Zagreba. Obrazloženje: Predloženi Članak zakona definira uspostavljanje nove razine savjeta mladih - nacionalne razine. Osnivanjem Savjeta mladih Republike Hrvatske uspostavilo bi se demokratsko, uključivo i regionalno zastupljeno izabrano savjetodavno tijelo mladih kojeg čine predstavnici svih županija u Hrvatskoj i Grada Zagreba. Prihvaćen Prihvaća se.
69 Lucija Kero  , Članak 10. Savjet mladih Grada Rijeke predlaže se uz online doda i opcija hibridnog održavanja sjednica Prihvaćen Prihvaća se.
70 Lucija Kero  , Članak 5. Savjet mladih Grada Rijeke se slaže s predloženim minimalnim brojem članova/ica savjeta mladih jer smatraju da će to omogućiti članstvo u savjetu mladih mladima iz manjih sredina gdje je izazovno prikupiti dovoljan broj kandidatura. Također, sukladno izmjeni minimalnog broja članova/ica predlaže se izmijeniti minimalni broj mladih kada je predlagatelj kandidature neformalna skupina mladih Predlaže se definirati u kojem roku će se raspisati ponovljeni javni poziv za isticanje kandidatura (u predloženom stavku (3)). Prihvaćen Prihvaća se.
71 Grad Šibenik  , Članak 5. Predlaže se da buduća odredba stavka 2. glasi: „ (2) Ukoliko na javni poziv ne pristigne najmanje onaj broj važećih kandidatura, koji odgovara broju članova utvrđenom odlukom o osnivanju savjeta mladih jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovog članka, javni poziv za isticanje kandidatura će se ponoviti "najkasnije 6 mjeseci od prethodnog poziva". Obrazloženje: dodati riječi : "najkasnije 6 mjeseci od prethodnog poziva" time bi se utvrdio rok kako bi se izbjeglo izbjegavanje obveze ponavljanja Prihvaćen Prihvaća se.
72 Mreža mladih Hrvatske  , Članak 10. Predlažemo blagu izmjenu formulacije, kako bi bilo jasno da su dozvoljene i sjednice u hibridnom obliku odnosno onom koji uključuje kombinaciju elektroničke i fizičke sjednice. „Sjednica savjeta mladih može se održati i elektroničkim putem, što uključuje i hibridne izvedenice na kojima je dio članstva prisutan elektronički, a dio fizički.“ Prihvaćen Prihvaća se.
73 Mreža mladih Hrvatske  , Članak 6. Obzirom na predloženo umanjenje uvjeta za osnivanje Savjeta, sa novopredloženim minimalnim brojem od pet (5) članova, predlažemo da se umanji i broj prikupljenih potpisa koji je uvjet za kandidaturu neformalnim skupinama mladih. Stavak (4) mijenja se i glasi: Kada je predlagatelj kandidature iz stavka 3. ovoga članka neformalna skupina mladih, ona mora biti: – u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3000 stanovnika, skupina od najmanje 5 mladih – u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3 001 do 10.000 stanovnika, skupina od najmanje 10 mladih – u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 10 001 do 30.000 stanovnika, skupina od najmanje 15 mladih – u jedinicama lokalne samouprave koje imaju preko 30 000 stanovnika, skupina od najmanje 20 mladih – u županijama i u Gradu Zagrebu, skupina od najmanje 25 mladih. Prihvaćen Prihvaća se.
74 Udruga „Delta”  , Članak 12. Predlažemo u stavku (2) članka 19. podstavak 2 zamijeniti sa rečenicom „konzultiranje s mladima i organizacijama mladih i za mlade o temama bitnim za mlade”. U trenutnoj verziji Zakona konzultiranje neorganiziranih mladih i neformalnih grupa mladih neopravdano nije bila zakonska obveza. U kontekstu smanjenja broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih još je važnije da savjeti mladih uključuju i potiču mlade na sudjelovanje u sjednicama savjeta mladih, radnim tijelima koje osniva savjet mladih i slično. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta” , Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Prihvaćen Prihvaća se.
75 Udruga „Delta”  , Članak 10. Pohvaljujemo prepoznavanje potrebe pružanja mogućnosti savjetu mladih da sjednice održava i elektroničkim putem. Predlažemo da se uz elektroničkim putem, sjednice mogu održavati i hibridno. Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Prihvaćen Prihvaća se.
76 Info zona  , Članak 6. U kontekstu smanjenja broja mladih potrebnih za konstituiranje savjeta mladih, u stavku (4) članka 9. predlažemo smanjenje potrebnog broja mladih neformalne skupine mladih kada je predlagatelj kandidature za člana/icu savjeta mladih neformalna skupina mladih. Smanjenje broja mladih u neformalnoj skupini mladih omogućit će veći broj kandidatura u JLR(P)S-ovima u kojima nema dovoljno zainteresiranih mladih i/ili udruga mladih i za mlade. Predlažemo da se u stavku (4) broj mladih neformalne skupine mladih koja predlaže svog člana/icu prepolovi na sljedeći način: - u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika, skupina od najmanje 5 mladih (umjesto 10) - u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 stanovnika, skupina od najmanje 10 (umjesto 20) - u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 10.001 do 30.000 stanovnika, skupina od najmanje 15 mladih (umjesto 30) - u jedinicama lokalne samouprave koje imaju preko 30.000 stanovnika, skupina od najmanje 20 mladih (umjesto 40) - u županijama i u Gradu Zagrebu, skupina od najmanje 25 mladih (umjesto 50) Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar radne skupine osnovane u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr Prihvaćen Prihvaća se
77 Mario Žuliček  , Članak 6. Predlaže se u članku 9. definirati rok u kojem JLRS mora objaviti prvi poziv za isticanje kandidatura. Budući da Nacrt izmjena i dopuna ZoSM predviđa usklađivanje mandata savjeta mladih s mandatom predstavničkog tijela te je definiran kraj mandata savjeta mladih, smatramo nužnim definirati i početak procedure za osnivanje savjeta mladih. Konkretno, prijedlog je da predstavničko tijelo donosi odluku o raspisivanju javnog poziva na prvoj sljedećoj sjednici nakon konstituirajuće sjednice predstavničkog tijela. Prihvaćen Prihvaća se.
78 Mario Žuliček  , Članak 5. Predlaže se u članku 8. definirati da JLRS mora ponovljeni poziv objaviti najkasnije u roku od 6 mjeseci od objave prošlog poziva te ponavljati objavljivanje poziva do konstituiranja savjeta mladih. Prihvaćen Prihvaća se.