Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŽELJKA ŠIKIĆ Eksperimentalni program Poštovani, smatram da je prijedlog programa cjelodnevne nastave napisan na brzinu od strane nekoga tko baš i nema iskustva neposrednog rada u nastavi i kao takav neće biti baš provediv iako mu u nazivu stoji da je eksperimentalan. Radim 20 godina kao učiteljica najprije izborne nastave informatike, a sada već nekoliko godina imam mogućnosti raditi kao čovjek i svaki drugi učitelj u redovnoj nastavi kao učiteljica i redovnog predmeta informatike u petim i šestim razredima. I napokon se osjećam kao učitelj i kao čovjek. Počela sam raditi u školi koja je tada imala rad u dvije smjene. U prijepodnevnoj smjeni u npr. 8.a razredu imala sam prvi sat informatike od 7.15 do 8h, a onda drugi sat informatike tamo negdje od 13 pa do 13.45. U poslijepodnevnoj smjeni u tom istom 8.a razredu imala sam predsat od 11.30 do 13h. U razredima u kojima su učenici putnici nisam mogla imati ujutro predsat već smo ostajali do 15 ili do 15.30, a jedne godine i do 16.30 i roditelji su redovito dolazili po djecu ili se završetak nastave poklapao s krajem radnog vremena roditelja. Unatoč takvom rasporedu učenici su redovno dolazili na nastavu, radili, učili i stvarali. Unatoč činjenici da su u školi 7., 8., 9. ili čak 10. sat jer su bili zainteresirani i motivirani biti na nastavi informatike. Kada je škola prešla u jednu smjenu uspijevali smo napraviti raspored i završavati s nastavom do 15 sati. Sada napokon imam od prvog sata nastavu u petim i šestim razredima pa završavam sa sedmim razredima do 14 ili 15 sati. Godinama vam je nastava predmeta informatike izborna i godinama je na rubu rasporeda. A tu su godinama i učenici izbornog predmeta informatika. I sada se u vašem prijedlogu kao informatika ostvaruje kao redovan predmet, a ja vas pitam kako u 45 minuta ostvariti prvi i osnovni ishod - upaliti računalo, prijaviti se u Office365 sustav, pokrenuti Teams, pročitati zadatak i riješiti ga? U 45 minuta? 25 učenika npr. petog razreda? Kako će pokazati svoje znanje i kreativnost u 45 minuta? Takva će se nastava svesti na čisto pamćenje informacija bez primjene istih u radu na računalu. U ovom stoljeću svesti informatiku na jedan sat ili ju razbiti i raspršiti na ostale predmete stvarno mi nema apsolutno nikakvog smisla. Kurikulum je već sad prilično opsežan i zahtjevan, ali je lakše kada djeca rade od 1. razreda osnovne pa već znaju neke osnove. Ali činjenica je da naši učenici koji su apsolutno svi divni, kreativni i vole informatiku još uvijek nemaju osnovna znanja, da im treba vježbe u radu na računalu i da su im potrebna temeljita i osnovna znanja iz područja IKT-a kao uostalom i mnogim odraslima. Dođite na teren pa se sami uvjerite koliko je s učenicima zabavno raditi pa čak i programiranje kada imaš vremena u dva sata kvalitetno odraditi nastavu, ponoviti i utvrditi gradivo te vježbati. Ovaj prijedlog s oduzimanjem jednog sata informatike nije dobar za sam predmet koji očito želite izbaciti iz škole, nije dobar za učenike, ali ni za kolege koji će izgubiti satnicu. Što je najbolje, smatram da nije korektno izrađen niti za kolege drugih predmeta kao niti za učenike niti roditelje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
2 Anita Kanić Eksperimentalni program Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: ● A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave ● A2 - nerazjašnjeno ● B1- INA - 2 sata nastave ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška ● Ostali poslovi - Razredništvo (1. sat) ● Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primjetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativam Srdačno Anita Kanić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
3 Silvija Sinovčić Eksperimentalni program Poštovani, smatram da bi ovo trebao biti samo jedan eksperimentalni program, ta da se takav neće implementirati bez da se prave prilagodbe i reforme prihvate od strane učitelja i nastavnika. Smatram da bi se trebali prihvatiti svi budući prijedlozi izmjena eksperimetalnog programa koje si iznjedrili primjeri dobre prakse. Također smatram da ne smije nikakav eksperimentalni program dovesti do preopterećenja nastavnog osoblja, koji su ionako već preopterećeni budući da dosadašnja kurikularna reforma nije postigla svoj cilj rasterećenja. Načelno smatram STEM područje važnim, no ne i bez stranih jezika (uključujući i klasične jezike) koji su krucijalni za kognitivni razvoj učenika. Zanima me koji će biti položaj tih jezika (koji nisu engleski jezik). Učenje više stranih jezika treba postati obligatorno s tim da se redudantni sadržaji koji se mogu provoditi na stranom jeziku ne trebaju tumačiti i na materinskom jeziku. Za cjelodnevnu školu treba definirati poslove nastavnog osoblja koji će se obavljati u školi, a koji izvan (npr. stručna usavršavanja sjednice) jer u protivnom prelazi 40 satno radno vrijeme. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 IVICA DAJAK Eksperimentalni program Posudit ću pristup iz uvodnog dijela dokumenta gdje se kaže kako gotovo četvrtina građana Hrvatske 'živi osnovnu školu' - odnosno - njihovi su životi svakodnevno 'dotaknuti' načinom na koji se realizira osnovnoškolsko obrazovanje. Izvrsna je to ilustracija odgovornosti stavljene pred MZO i sve angažirane na projektu cjelodnevne škole. Istom logikom - u pedeset prosječnih hrvatskih škola, ovaj će eksperimentalni program svakodnevno 'dotaknuti' živote oko 17.000 učenika i nekoliko tisuća učitelja, stručnih suradnika i drugih radnika, te članova njihovih obitelji. Ukupno, recimo, oko 70.000 građana. Nažalost, temeljitim iščitavanjem ovoga dokumenta dolazim do zaključka da dosadašnja priprema projekta nije adekvatna rečenoj golemoj odgovornosti. Program u ovoj fazi ne smije niti u eksperimentalnu primjenu, a njegovo nametanje predstavljat će neodgovorno poigravanja sa životima involviranih 70.000 hrvatskih građana, a što je još gore i s djetinjstvima 17.000 naše djece. Još uvijek je na vrijeme ispraviti greške, otkloniti probleme i postići društveni konsenzus o tome kakva je škola najbolja za našu djecu. Inzistiranje na isključivo ovakvoj cjelodnevnoj školi kao jedinom prihvatljivom modelu i ignoriranje prijedloga učitelja i roditelja zločin je prema budućim generacijama. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 Anita Res Eksperimentalni program Godinama se sustavno degradiraju "kulture". Postoje mnogi znanstveni dokazi koliko su odgojni predmeti važni za kompletan psiho-fizički razvoj pojedinca, a djeca postižu i bolje akademske uspjehe ako se više bave umjetnošću. Povećavaju se satnice onim predmetima koji su ionako najzastupljeniji, čak ima prostora i za izmišljanje novih "alternativnih" predmeta, a likovna i glazbena kultura se ne mogu vratiti na 2 sata!? Barem 2 sata. Sramotno. Poruka je jasna. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
6 Iva Štritof Eksperimentalni program Poštovani, smatram da program CN nije dobar i neće pridonijeti boljim školskim rezultatima, neće olakšati roditeljima i djeci, već samo može odmoći u mnogim stvarima. Naime, kao studentica i buduća učiteljica znam koliko je vremena potrebno učiteljima da se pripreme za svaki sat, a da bude zanimljiv učenicima, da nauče što trebaju, a da sve to nije monotono. Učitelji ulažu puno vremena u izradi listića, multimedijalnog sadržaja i raznih drugih stvari kako bi učenicima pružili što raznovrsnije načine prenošenja znanja jer nisu svi učenici isti i svakome više odgovara neki drugi način učenja. Prema planovima za cjelodnevnu nastavu, ne znam kako bi se učitelji stizali spremati za toliko nastave kako bi sve i dalje ostalo kvalitetno i na razini. Iako postoje pisane prireme koje se mogu koristit, smatram da bi učitelji trebali imati autonomiju birati metode i načine poučavanja prema potrebama svojeg razreda i s njima raditi brzinom koja njima odgovara. Učitelji se na fakultetima školuju za to kako napisati pripremu, pripremiti sve za sat i isto osmisliti, a to bi nam zbog manjka vremena za pripremamom bilo oduzeto. Oduzeto nešto za što smo radili, nešto što je razlikovalo učitelja od učitelja. Često se smatra kako učitelji "ne rade ništa" i u školi su "od 8 do 12", a mnogi ne znaju što još sve spada u poslove učitelja koji se ne vide na van, a trebaju se obaviti kako bi sve funkcioniralo. Sljedeća stvar je ta što učenici neće moći niti biti skoncentrirani cijeli dan u školi. I ovako, učenicima nižih razreda, a pogotovo prvašićima, teško je biti na miru 45 minuta. Sada da ti isti učenici moraju biti u školi puno duže nego što je to do sada bilo predviđeno, pratiti, učiti, biti na miru i biti skoncentriran za rad vidim kao nešto dosta teško izvodivo. To su još uvijek djeca kojima je za potpun ras i razvoj potrebno kretanje i slobodno vrijeme u kojem neće biti toliko nadgledani, imati će slobodu izbora što žele raditi, a ne da ih netko nadgleda maltene od jutra do mraka i da moraju prvo učiti u vrijeme "klasične škole", a kasnije nakon kratkog odmora i ručka ponovo učiti i sve to mora biti kada im se kaže. Time se djeci oduzima sloboda. Uz to, sloboda se djeci oduzima i u pogledu roditelja. Da bi se djeca mogla razvijati u pozitivnom pravcu, djeci u razvoju treba i njihova obitelja. Treba im igra, slobodno vrijeme, druženje s roditeljima. Cjelodnevnom školom se roditeljima oduzima mogućnost da više vremena provode sa svojom djecom. Iako su učitelji ti koji će djecu puno toga naučiti, mi nikada nećemo moći zamijeniti, a niti bi trebali, djetetove roditelje. Oni su ti od kojih će dijete isto tako puno naučiti. Djeci treba i ta roditeljskla toplina i ljubav da se mogu razvijati i stasati jer pravom osobom neće postati samo učenjem i izvršavanjem školskih zadataka. Također, i učitelji i učiteljice su nećiji roditelji, i njima treba vrijeme za obitelja, a cjelodnevnom školom to će im se na neki način oduzimati jer će morati raditi još više kako bi se mogli pripremiti za nastavu, a da ona bude kvalitetna. S time da bi po cjelodnevnoj školi učitelji trebali predavati i neke nove predmete za koje se nisu školovati i za koje nisu kompetentni, dok im se s druge strane satnica oduzima na predmetima za koje su se školovati i za koje jesu kompetentni (Tjelesna i zdravstvena kultura). Ako bi škola bila od jutra do popodne, djeci se oduzimaju i mnoge mogućnosti slobodnih aktivnosti. Djeca će tada morati dobro birati hoće li ići i na koju slobodnu aktivnost, a da i dalje imaju vrijeme za sebe, za rodiutelje itd. A slobodne aktivnosti su isto nešto što je djeci potrebno kako bi se mogla izraziti i pronaći se. Problem su također i infrastrukture zgrada škola koje sve nisu u stanju omogućiti cjelodnevnu nastavu jer nemaju dovoljno učionica, a niti mjesta u blagovaonama. Nastavu bi se prema programu trebalo prebaciti u jednu smjenu, dok neke škole još uvijek rade u tri smjene. Gledajući cijeli svijet i kako se sve informatizira, a na kraju i činjenicu da djeca u školama u određenim razredima dobivaju laptope i tablete za rad, zašto se satnica informatike želi smanjiti na samo 1 sat tjedno? Kako se time misli napredovati i ići dalje? Djeca time neće biti dovoljno kompetentna. Umjesto da se razmišlja o smanjivanju nastave informatike, trebalo bi se razmišljati o njezinu povećanju i tome da postane obavezna već od 1. razreda, a ako ne već od 1. onda barem od 5. razreda. Problem cjelodnevne nastave je velik problem i za djecu s poteškoćama. Kako bi ona trebala toliko dugo biti u jednoj ustanovi, u principu mirni, tiho i na mjestu te večinski raditi? Na kraju, zašto se učiteljima oduzima predmet (Tjelesna i zdravstvena kultura), ako se mi školujemo za to, prolazimo metodike, teoriju, ali i psihologiju i pedagogiju i znamo kako se djeca razvijaju i kako rastu. Što mogu i ne mogu u kojoj životnoj dobi i štoi je za njih primjereno i kako će to na njih utjecati. Zašto bi nam se to onda oduzelo. Po svemu, dovoljno smo kompetentni da taj predmet odrađujemo s učenicima kako se odrađivao i do sada. Zašto uvoditi promjene tamo gdje ih ne treba?Ako nam se danas oduzme Tjelesna i zdravstvena kultura, sutra se glazbenici mogu buniti i ostati ćemo bez Glazbene kuture, kroatisi se mogu buniti i ostati ćemo bez Hrvatskog jezika, gledajući u tom smjeru, učitelji8 mogu ostati bez svih predmeta jer ih mogu zamijeniti predmetni nastavnici koji bi mogli tvrditi da su više kompetentni za to, a zapravo nisu. Učitelji tako mogu ostati bez svog posla i bez svega za što su se školovali. Nekada je posao učitelja bio jedan od najcjenjenijih, a na što je danas pao? Jedan kineziolog moći će raditi i u teretani i otvoriti neki privatan posao sa svojom strukom, a gdje će učitelj moći raditi ako ne u školi? Školstvu doista je potrebna reforma, ali ne ovakva reforma. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 Andrea Gašparec Dražić Eksperimentalni program Poštovani, samo zadovoljan učitelj može doprinijeti poboljšanju odgojno-obrazovnog procesa. Dakle, da bi se unaprijedio sustav učitelji trebaju biti zadovoljni svojim društvenim i materijalnim statusom, a kao što možemo predvidjeti to se neće dogoditi jer ste odlučili na nama učiteljima štedjeti, na nama koji smo najbitniji za provedbu bilo koje buduće reforme. Ne želim dodatke na plaću, već želim dostojnu plaću kakvu imaju učitelji u zemljama čije države ne štede kod ulaganja u obrazovanje. Zahvaljujem na mrvicama koje nam sad bacate, hvala, ipak ostavite ih sebi. Mi učitelji ne želimo dodatke i moguće povećanje do 25 posto. Ključna riječ je moguće jer većina učitelja neće to povećanje moći ostvariti jer nam omalovažavate rad s učenicima. Rad razrednika s učenicima je neposredan odgojno-obrazovni rad, rad s učenicima za potrebe dopunske i dodatne nastave je neposredan odgojno-obrazovni rad, rad s učenicima u izvannastavnim aktivnostima je neposredan odgojno-obrazovni rad i ne biste trebali i smjeli stavljati ga u ostale poslove jer oni to nisu. Zato treba izmijeniti i uvrstiti sljedeće da će ravnateljima i učiteljima uvećanje plaće biti 25 posto. Također, nužno je izmijeniti tako da A1.8 glasi: Od prvog do osmog razreda satnica nastavnog predmeta Likovne kulture povećava se za 1 nastavni sat na tjedan. Satnica likovne kulture već je godinama sramotno mala te niti u jednoj razvijenoj zemlji koja postiže zapažene rezultate u obrazovanju ne iznosi 1 sat tjedno. Uskladite satnicu Likovne kulture sa zemljama kao što su Francuska, Švicarska, Švedska, Finska. Andrea Gašparec Dražić, učiteljica savjetnica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
8 Ivana Valjak Razum Eksperimentalni program Poštovani, Smatram da naši učenici ne zaslužuju biti pokusni kunići. Na današnjoj generaciji osmaša testirala se propast zvana školom za život (većina učitelja nije bila sretna uvođenjem iste), zatim nacionalni ispiti, bezumno ugurani usred nastavne godine koji su poremetili nastavni proces tijekom tri tjedna (!), zar je zaista potrebno u tom kratkom roku ugurati im još jedan eksperiment? Uvođenje cjelodnevne nastave ne može se uvoditi stihijski. Većina škola nema prostorne uvjete, u velikom broju škola predaju nestručne osobe. Zar će dio škola imati, a dio neće cjelodnevnu nastavu? Zašto se navrat nanos pokušava uvesti nešto sklepano u kratkom roku i suludo vjeruje u uspjeh istoga? Zašto se učitelje ponovno ništa ne pita? Kada bi se učitelji uopće trebali pripremati za nastavu ako će provoditi po 7 solarnih sati u školi? To bi valjda trebali pro bono, zbog "poziva"? Zašto se toliko priča o dobrobiti djece, a istu pokušavate zatvoriti cijeli dan u školu i onemogućiti im da uživaju u vlastitom djetinjstvu? Molim vas, ne srljajte kao guske u maglu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 MIRKO LEKIĆ Eksperimentalni program Smatram da je prilikom određivanja smjernica ovog dokumenta trebalo u obzir uzeti neku razinu psihofizičkoga opterećenja učenika i učitelja tijekom jednog dana boravka u školi. Nemoguće je od učenika očekivati da budu fokusirani, motivirani i kreativni do kasnijih popodnevnih sati, a od učitelja da kvalitetno i produktivno obavljaju zadaće odgoja i obrazovanja učenika 8 sati dnevno s postojećim kadrovskim i lokacijskim uvjetima. Ovakav općeobrazovni odgojni sustav, koji ima tendenciju postati obavezan na razini države, u velikoj mjeri zanemaruje sustave koji postoje mimo njega. Potreban je dijalog i dogovor s ostalim izvanškolskim ustanovama prije pokretanja ovog programa. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 Ivana Hrgovčić Eksperimentalni program Poštovani, potrebno je pružiti jednake mogućnosti svim učenicima, no ne smijemo zanemariti individualne razlike i potrebe učenika. Nametanjem ovog načina provođenja nastave učenicima koji nemaju potrebu za A2 dijelom programa oduzima se slobodno vrijeme koje su do sada mogli koristiti za razvoj i poboljšanje vlastitih vještina izvan školske ustanove. Što se tiče učenika koji imaju najviše koristi od A2 dijela programa, učitelji su do sada tijekom dopunske i dodatne nastave mogli usmjeriti svu pažnju na učenike s poteškoćama kojima je potrebno posvetiti više vremena kako bi usvojili traženo gradivo te su također darovitim učenicima tijekom dodatne nastave mogli prenijeti dodatna znanja kako bi ti učenici mogli ostvariti svoj puni potencijal. Kroz A2 dio programa kojim se svim učenicima žele pružiti jednake mogućnosti dolazimo do toga da se upravo onim učenicima kojima je najpotrebniji dodatan i dopunski rad s učiteljima, a to su učenici s poteškoćama i daroviti učenici, oduzima potrebna pažnja učitelja te se takvi učenici gube u masi drugih učenika u razredu. Uloga razrednika je vrlo bitna za razvoj učenika i razredne zajednice te iziskuje veliku količinu vremena za pripremanje sadržaja za svaki sat razrednika. Razredništvo također iziskuje i stalnu edukaciju kako bi razrednik prethodno spomenuti sadržaj za sat razrednika pripremio te također kako bi mogao ostvariti što kvalitetniju suradnju s učenicima i njihovim roditeljima. Osim satova razrednika razrednici su u stalnoj komunikaciji s roditeljima učenika te su dužni održavati informacije. U određenim, hitnim, situacijama koje se nerijetko događaju, razrednici su dužni van satova informacija kontaktirati roditelje učenika te održati individualne razgovore s njima. Uz sve navedeno postoji još niz obveza koje razrednici obavljaju, a od kojih su samo neka navedena u Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - članak 4. Kroz program cjelodnevne škole, rad razrednika koji je i do sada bio nedovoljno cijenjen dodatno se obezvrjeđuje samom činjenicom da se niti jedan dio razredništva ne računa kao neposredni odgojno-obrazovni rad, odnosno razredništvo nije uključeno u A1 dio programa cjelodnevne škole te je dodatak od 2.5% na plaću razrednika nedovoljan da bi se zanemarila ta negativna promjena. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi do sada su poslovi podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije ulazili u satnicu neposrednog odgojno-obrazovnog rada, no kroz program cjelodnevne nastave navedeni poslovi sada ulaze u ostale poslove. S obzirom da osnovne škole nemaju tehničko osoblje koje održava elektroničke uređaje (računala, uređaje za ispis, skeniranje i kopiranje, TV uređaje, pametne ploče) i internetsku mrežu, do sada su to većinom radili učitelji Informatike kroz poslove informacijske i komunikacijske tehnologije te im je navedeno oduzimalo značajan dio radnog vremena te je kao takav taj posao bio vrednovan kroz 1 do 4 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Smatram da je taj način bio ispravan te ne vidim na koji način bi učitelji uz A1 i A2 te potencijalno B1 dio programa cjelodnevne nastave trebali stići rješavati probleme s elektroničkim uređajima i internetskom mrežom škole. Za kraj želim napomenuti kako je nedopustivo smanjiti satnicu Informatike na pola dosadašnje satnice i to u današnje vrijeme kada su digitalne kompetencije od neizmjerne važnosti za svakog pojedinca. Reformom Škole za život uložen je velik trud kako bi učitelji i učenici razvili svoje digitalne kompetencije, prije gotovo 3 godine uveden je izborni predmet Informatike u razrednoj nastavi te je odaziv učenika bio i ostao značajan. S obzirom da je prije 3 godine zaposlen velik broj učitelja Informatike na neodređeno teško mi je shvatiti na koji način Ministarstvo planira riješiti problem tolikog broja učitelja koji će biti proglašeni tehnološkim viškom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
11 Blanka Runtić Eksperimentalni program Poštovani, u nastavku obraćam pozornost na neka od mnogih pitanja koja se nameću nakon predstavljanja Eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, a tiču se učiteljske profesije kojoj ujedno i pripadam. - Na temelju čega se zaključuje da će ovakav oblik organizacije cjelodnevne škole doprinijeti ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i općoj dobrobiti učenika? Kao iskusnoj učiteljici razredne nastave teško mi je zamislivo da svi učenici početnih razreda osnovne škole mogu na predloženi način boraviti u školi jer se dio učenika (naročito u 1. i 2. r.) zbog emotivnih i socijalnih karakteristika teško prilagođava i na već postojeći broj školskih sati (npr. 4 ili 5 šk. sati). - Zašto se roditeljima ne daje pravo izbora da u skladu s organizacijom obiteljskog života i individualnim karakteristikama učenika odluče u kakav program žele upisati svoje dijete? - Na temelju čega se u razrednoj nastavi povećava satnica Hrvatskog jezika i Matematike za jedan sat, dok je povećanje satnice u odgojnim područjima koja su konstantno zanemarena (a podjednako važna za dječji razvoj) tek neznatna? - Zašto se učiteljima razredne nastave oduzima pravo da predaju Tjelesnu i zdravstvenu kulturu (predmet za koji su itekako educirani), a nameće se novi predmeti za koji nisu educirani? Kako će se to odraziti na ugled učiteljske profesije i na rad Učiteljskih fakulteta? Zašto tijekom ove akademske godine i prethodnih nekoliko studenti učiteljskih studija slušaju i polažu kolegije vezane za kineziološku metodiku kada nikada neće dobiti priliku predavati ih? Zašto se dodatan broj kolega kineziologa ne angažira u realizaciji programa B1 i B2? - Zašto je nametnuto da jedan učitelj razredne nastave radi posao koji su (uz neke male razlike) dosada radile dvije osobe u programima produžene i cjelodnevne nastave? Kako će se to odraziti na kvalitetu nastave i sindrom učiteljskog sagorijevanja na poslu? Budući da učitelji razredne nastave borave u školi do popodnevnih sati (s čime osobno ne bih imala problem u drugačije osmišljenom programu) i gotovo su cijelo vrijeme usmjereni na neposredan rad s učenicima ili boravak s njima na stankama ili na ručku, kada bi se trebali pripremiti za sutrašnji dan, ispraviti pisane provjere, obaviti razredničke poslove i sl.? Nekoliko "pauza" koje mogu nastati kada učenici odlaze na nastavu, primjerice Engleskog jezika ili Informacijskih i digitalnih kompetencija nisu dovoljne za kvalitetno obavljanje svih poslova te će se odraziti ili na smanjenje kvalitete rada ili na produljenje rada učitelja. Stoga predlažem da u svakom razrednom odjelu rade dvije učiteljice razredne nastave. - S obzirom na loše materijalne uvjete brojnih škola na terenu te nedostataka materijalnih sredstava za neke temeljne potrebe, kao što su saniranja prokišnjavanja, obnova sanitarnih čvorova, nedostatak dvorane za tjelovježbu i sl., teško je zamislivo da se u navedenom periodu u svim školama mogu ostvariti uvjeti za ugodan i funkcionalan boravak u školi. Naime, ponuda raznih aktivnosti podrazumijeva izvrsna prostorna rješenja koja doprinose dobrobiti učenika i učitelja. Srdačno, Blanka Runtić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 Sandra Štiks Eksperimentalni program Poštovani, temeljita reforma školstva potrebna je već duže vrijeme. Na žalost kao roditelj djeteta-učenika osnovne škole ne slažem se s Vašim prijedlogom provođenja cjelodnevne škole. Iako je dosta mojih kolega istaklo dijelove dokumenta koji zahtijevaju preinake i sama ću se osvrnuti na neke. Ne slažem se s tvrdnjom kako je A2 potreban svim učenicima, a neizvediv je u većim skupinama jer zahtjeva individualan pristup svakome učeniku. Ako predajem u 4 razreda, a A2 mi omogućuje 2 sata, učenici 2 razrednih odjela će biti zakinuti za potporu. Takav program već postoji, pod nazivom dodatna i dopunska nastava i pohađaju ga učenici kojima je pomoć (dodatna nastava za natjecanja). B1 i B2 program postoje u sredinama pod nazivom produženi boravak (koji uključuje i dio A2 programa) i smatram kako je potrebno zadržati ovakav primjer dobre prakse te ostaviti učenicima i roditeljima pravo na odabir istog. Cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško izdrže i redovitu klasičnu nastavu. Postavljam si pitanje kako će ta nastava biti prilagođena takvim učenicima, hoće li oni SVI imati podršku u vidu asistenata? Obzirom da se vrijeme neposrednog rada učitelja povećava, kada će se učitelji pripremati za idući radni dan? Učitelj svoj rad planira prema potrebama učenika, a koliko će univerzalni materijali odgovarati svima? Čemu onda izrada školskih kurikuluma i vizija škola pojedinačno, različitih interesa učenika, ako ćemo svi raditi jednako? Sat razrednika MORA biti uvršten u program dijela A1, s najmanje 3 sata tjedno ( jedan sat rada s učenicima, 1 sat za suradnju s roditeljima i 1 sat za administrativno vođenje razreda – pripreme sjednica, različitih izvješća, organizacije izvanučionične nastave, … - Sat razrednika mora biti jednako plaćen svim učiteljima, a prema prijedlogu on bi se isplaćivao kao dodatak na plaću u iznosu 2,5 %. Učitelj koji ima punu satnicu dobit će 2,5 % na svojih 40 sati, ali učitelj koji ima nepunu normu dobit će manje, jer mu je manja osnovna plaća, dok učitelji s zvanjima mentora, savjetnika, …., dobit će znatno više za obavljeni jednakog posla. Postoji i problem roditeljskih sastanaka i sjednica. Kada će se to odraditi? Prema planu mi nismo obavezni ostati u školi poslije 17. Kada će se odraditi sve pripreme ako nemamo prostora i vremena jer dežuramo i čuvamo učenike. Dežurstva bi trebala ulaziti u normu. Satničarski poslovi su poslovi koji također moraju ući u osnovni dio - A1, te biti vrednovani ovisno o broju odjela od 1.- 8. razreda. Satničar je osoba koji tijekom cijele godine ima obvezu korekcija rasporeda, prostora. Kao i od razrednika, ako je dodatak na plaću – svi neće biti jednako nagrađeni za iste poslove. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ili tri, koliko im je bilo priznato. Sati raspoređeni u A2 trebaju biti stavljeni u normu, kao i pripadajuće vrijeme za izradu priprema za navedene sate. Predlažem ostavljanje dosadašnjeg modela obračuna. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
13 SOFIJA ČUBRIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Uvođenje novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno i istovremeno ukidanje nastavnog predmeta Informatika (2 sata tjedno) protivno je Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. Godine i akcijskom planu za digitalno obrazovanje EU. Obrazovanje iz područja informatike mora obuhvaćati informacijske i digitalne kompetencije, ali i mnogo više: algoritamsko razmišljanje, logiku, robotiku, IoT, 3D print, AI, virtualnu i proširenu stvarnost, itd. Izvođenjem predmeta koji se bazira na praktičnim vještinama i korištenju programa jednom tjedno to nije moguće izvesti. U sklopu dosadašnjeg predmeta Informatika, učenici su mogli sudjelovati u brojnim natjecanjima i događanjima: natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera, natjecanje Dabar, natjecanja Croatian Makers udruge IRIM, FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code), EU Code Week-a, Dan sigurnijeg interneta. Ukidanjem predmeta Informatika učenici će biti zakinuti za priliku da se pripremaju za gore navedene aktivnosti i sudjeluju u njima. Prebacivanjem ovih aktivnosti na popodnevne termine, interes i aktivnost učenika će se smanjiti, a posljedično i interes za zanimanja koja podrazumijevaju algoritamsko mišljenje. Niži razredi osnovne škole kritično su razdoblje kada je poučavanje algoritamskog mišljenja i rješavanja problema moguće i poželjno kroz igru na neformalan način, koristeći već dostupne i provjerene alate i programe. Poučavanje algoritamskog mišljenja od rane dobi korelira s boljim rezultatima u čitanju, razumijevanju i matematici. Opet, jedan sat tjedno nije dovoljan jer 45 min nije dovoljno vremena za provođenje aktivnosti. Vrlo mi je nelogično uvođenje predmeta Svijet i ja, kojeg navodno mogu predavati svi (možda je to zato jer ga svi već i predajemo kroz međupredmetne teme???) na 2 h tjedno, a u isto vrijeme ukidanje informatike i navođenje da se dio informatike već uči kao međupredmetna tema. To bi možda bilo moguće kada bi digitalno opismenjavanje bilo dio metodika drugih predmeta i kada bi računalna učionica dostupna za sve učitelje. Računanje dnevnog i tjednog opterećenja učitelja preračunavanjem iz školskih sati u solarne je besmisleno jer završetkom sata ne prestaje neposredni rad s učenicima. Rad u programima A2 i B1 treba biti dio redovitog zaduženja učitelja, a i s obzirom na to da zahtijeva pripremu, ne može biti plaćen dodatkom od jedne četrdesetine plaće. Učenici osnovnih škola ne mogu boraviti 8-15h u učionicama već trebaju i druge sadržaje - bazene, dvorane, glazbene, računalne učionice, odlaske na terensku nastavu, dnevne boravke i SLOBODNU IGRU. Sofija Čubrić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
14 KRISTINA MARKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, smatram da je ovo pogrešno jer se opterećuje učitelje što rezultira gubitkom kvalitete rada. Ako je učitelj od 8:00 do 15:00 sati s učenicima kada će se pripremiti se za nastavu, rješavati pedagošku dokumentaciju. S druge strane smatram da je pogrešno djecu zatvoriti u instituciju na cijeli dan. Kako bi se djeca pravilno razvijala na svim razinama potrebno im je slobodno vrijeme i promjena okruženja te njihov vlastiti izbor prijatelja. U instituciji je sve organizirano i okruženi su kolegama, ne prijateljima. Cjelodnevnom nastavom im se uskraćuje prilika da budu samostalni. Kao učiteljici ovaj prijedlog je neprihvatljiv jer mi ne ostavlja vremena u danu za vlastiti život, obitelj, djecu, hobi ili što drugo jer mi tada radni dan ne završava u 15 sati. Kao majci mi je neprihvatljivo prepustiti odgoj vlastite djece instituciji. Prihvatiti činjenicu da su pod nadzorom cijeli dan te da ne mogu sami sudjelovati u organizaciji svoga dana te imati vremena za slobodnu igru s prijateljima ili obitelji. Nema tog nastavnog predmeta koji može zamijeniti obitelj i ulogu koju ona ima u razvoju svakog čovjeka. Radim kao učiteljica matematike petnaestu godinu i zabrinjavajuće mi je što o ovako velikoj reformi obrazovnog sustava saznajem iz medija. Pozdravljam ideju i želju za poboljšanjem i osuvremenjivanjem nastave, ali smatram da se trebalo osluškivati nas učitelje i učeničke potrebe. Moja škola ima oko 600 učenika, radimo u dvije smjene, svaki razred nema svoju učionicu, snalazimo se, često puta u neadekvatnim prostorima (pogotovo za održavanje dodatne, dopunske, izvannastavnih aktivnosti, ponekad i za izborne predmete). Broj spremačica nam se drastično smanjio, sami učitelji zaduženi su često za provjeru čistoće u učionicama, brisanje ploče. Na porti nam popodne nedostaje osoba. Učitelji su vrlo često prozvani kako previše kopiraju, ispisuju, troše papiri te učitelji sa strepnjom rade navedene aktivnosti. Nema se za ono što bi trebalo u školi biti neupitno. Ne rade to učitelji za sebe nego za učenike. Rad učitelja uspoređuje se s radom u uredu, radno vrijeme od 8 – 16h. Posao učitelja je specifičan, predivan, a opet jako iscrpljujući. Osim učitelja često smo i psiholozi, psihijatri, pedijatri, obiteljski savjetnici, socijalni radnici, medijatori. Pripremanje za samu nastavu traje nam četo više nego sam nastava. Pisanje priprema i samo pripremanje za nastavu u školi ne mogu ni zamisliti. Uvjete za to nema većina škola u RH. Jedino mjesto u školi za nas učitelje je zbornica sa 30-tak mjesta, a nas je 60-tak. Da se i napravi još nekoliko 'zbornica' mislim da to i dalje ne bi bili ostvareni uvjeti za pripremanje nastave, ispravljanje ispita. Smatram da se priprema za sat treba napraviti u miru, tišini, bez ometajućih faktora, što mogu jedino doma ostvariti. Također jedan razred u cjelodnevnoj nastavi NE MOŽE voditi jedna učiteljica ili učitelj. To je posao za dvoje stručnjaka. Razredništvo uzima (sada) tjedno minimalno 1 sat rada DNEVNO s učenicima, zatim još dodatno komunikacija s roditeljima te stručnim suradnicima, pripremanje sjednica Razrednih vijeća, pisanje zapisnika, pisanje izvješća za učenike s ind. pristupom, planiranje i dogovaranje terenske nastave, skupljanje raznih potpisa roditelja (vrlo često hitnih -do sutra), skupljanje novca, vođenje učenika školskoj liječnici na sistematske preglede, praćenje učenika, pisanje e-dnevnika, e-matice i matičnih knjiga te registra mat.knjiga. Sad bi sve navedeno (a vjerojatno sam nešto i zaboravila spomenuti) stigli obaviti u 1 satu tjedno? Napominjem kako je razredništvo itekeko neporedan rad s učenicima i da se tako treba i trertirati i to s min 5 h tjedno (realno). Satničarstvo također odviše važno da ga se izbaci. S navedenim progamom satničari će imati još i više posla s raznoraznim kombinacijama. Neozbiljno je napravljen plan po broju sati za pojedini razred. Naime, ukupan zbroja sati iz A1 dijela ne stane u okvirni raspored od 5 sati (za niže) i 6 sati (za više razrede). U ozbiljnom dokumentu to se trebalo itekako razraditi. Nadalje, program A2 je vrlo nedorečen i nejasan. Kako će učenici istog odjela istovremeno imati dodatnu i dopunsku nastavu ili možda neki idu na neku drugu dod. ili dop. ? Tu je opet problem organizacije. Još mi se toliko pitanja i problema nameće: preteške torbe, mentalno zdravlje djece, djeca s posebnim potrebama, darovita djeca. Hoće li djeca imati volje i vremena za glazbene škole, sport, druge aktivnosti nakon desetosatnog sjedenja u školi (jer budimo realni, uz ovakvu edukaciju nastavnika i odnos prema njima, to će se, u konačnici, svesti na to) i kada će dijete imati vremena za igru, kada će dijete imati vremena BITI DIJETE? Da bi se provela uspješna reforma potrebne su godine predanog i planiranog rada u koji će biti uključeni nastavnici, stručni suradnici, pedijatri, roditelji… Voljela bih vidjeti rezultate istraživanja na temelju kojih je proizašlo da se cjelodnevna nastava uvodi zbog dobrobiti djece. S poštovanjem, Kristina Marković. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
15 Katarina Vrtarić Eksperimentalni program Kao roditelj i kao učiteljica ne slažem se s predloženom obaveznom duljinom boravka u školi do 15h/15:30 h. Jedna od zadaća programa navedeno je povećanje učeničke dobrobiti u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života. Sama ideja i pojašnjenje samo po sebi je kontradiktorno jer kvalitetan roditeljski i obiteljski život podrazumijeva vrijeme provedeno s vlastitom djecom. Obveznim dugotrajnim zadržavanjem učenika u školi, mnoge obitelji koje nemaju dnevni raspored roditeljskog posla poput obitelji iz Zagreba i većih gradova, izgubit će svoje obiteljsko vrijeme i trajno naštetiti njihovom odnosu. Što se tiče roditelja koji nemaju mogućnost zbrinuti dijete zbog zahtjeva njihova posla, za njih već postoji mogućnost upisivanja djeteta u program produženog boravka. Napominjem, mogućnost, koju odabiru roditelji koji za to imaju potrebu, a ne kao obavezu kao što to predlaže program cjelodnevne nastave. Nadalje, mnogi učenici s razlogom odlaze nakon nastave kući zbog brojnih specifičnih psihofizičkih razlika i potreba, a prijedlog da se svi učenici uključuju u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole, nije pravedan, kako stoji u opisu ovog programa, jer mnoga djeca nisu u psihofizičkom stanju izdržati toliko vremena u školi. Predloženi dnevni raspored u kojem je predviđeno 40 minuta za potrebe ručka te nakon toga A2 dio programa, potpuno zanemaruje važnost nestrukturiranog vremena i igre za djecu, posebice mlađe školske dobi. Učenicima je nakon nastave nužan predah koji će prema ovom prijedlogu provesti u blagovaonici škole, dakle u zatvorenom prostoru, čekajući na ručak (zbog prostornih i kadrovskih uvjeta škole često ne mogu u točno određeno vrijeme isporučiti ručak za sve i mnogo se vremena provede u čekanju na posluživanje) i ručajući. Ako i što od tog vremena ostane za slobodnu igru, nedovoljno je za psihičko i fizičko rasterećenje nakon nastave. Kao učiteljica produženog boravka, naglašavam važnost slobodnog nestrukturiranog vremena u kojem djeca svakodnevno moraju provesti nakon nastave i ručka kako bi se na neopterećen način opustili i proveli vrijeme na svježem zraku u pokretu i spontanom druženju s prijateljima. Za A2 dio programa nije predviđena priprema, no od učitelja se kao cilj očekuje da svim učenicima omogućiti dodatno učenje i postizanje zadanih odgojno-obrazovnih ciljeva (podrška i potpomaganje), odnosno obogatiti aktivnosti učenja svih učenika u sklopu redovite nastave, osobito pojedinih skupina učenika u skladu s njihovim potrebama i mogućnostima (obogaćivanje) u smjeru dosizanja viših razina ishoda učenja. Učitelj ovakvu zadaću ne može kvalitetno ispuniti bez pripreme za učenje, vježbanje, ponavljanje i pisanje zadaće s različitim učenicima i njihovim specifičnostima i potrebama u učenju (daroviti učenici, učenici s individualiziranim i prilagođenim programima, učenici s teškoćama u razvoju). Za to je potrebno predvidjeti vrijeme za pripremu učitelja, kao što je to slučaj sa sadašnjim učiteljima u produženom boravku te njihovim radnim obvezama i zaduženjima. Smatram da su učiteljice razredne nastave školujući se na učiteljskim fakultetima osposobljene za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture brojnim metodikama i da prepuštanjem svojeg dijela satnice predmetnim učiteljima degradira se status razrednog učitelja koji upravo zbog svog akademskog obrazovanja ima znanja i vještine primjerene psihofizičkim karakteristikama učenika od 1. do 4. razreda. Katarina Vrtarić, učiteljica u produženom boravku Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
16 Ana Čorić Eksperimentalni program Poštovani, smatram da je našem školstvu itekako potrebna promjena, no ta promjena mora predstavljati rezultat strategijskog promišljanja, postavljanja dugoročnih planova i ulaganja u infrastrukturu koja tu promjenu može nositi. Pritom mislim ne samo na ulaganja u školske prostore i materijale, već prvenstveno ulaganja u ljude koji rade na svim razinama obrazovanja, a ne samo u školi. Strategijsko promišljanje o uvođenju ovakve promjene u naše školstvo kao što je cjelodnevna nastava, zahtijeva temeljitu analizu svih razina obrazovanja (od predškolske do visokoškolske, a i cjeloživotne), kao i suradnju sa širom zajednicom. Konkretno, jesu li prije prijedloge cjelodnevne nastave provedena istraživanja koja ispituju stanje i potrebe djece, obitelji, nastavnika/-ica u cijelom sustavu i na svim obrazovnim razinama, šire zajednice, te svih vrsta škola i izvanškolskih aktivnosti koje već imamo? Postoji li dijalog? Evidentno je da se ciljevi i svrha obrazovanja općenito sve više pokušava prestrukturirati prema zahtjevima tržišta, što je vidljivo već prema samoj ideji organizacije učenja i poučavanja u sklopu cjelodnevne nastave prema rasporedu ‘od 9 do 5’, čime se djeci zapravo nameće raspored koji imaju odrasli ljudi. To apsolutno nije usklađeno s njihovim razvojnim potrebama. Osim toga, takav pristup izravno dovodi do zanemarivanja i marginaliziranja umjetničkog polja, čime se zanemaruje i cjelovitost iskustva učenja koje se često ne može izmjeriti standardnim kriterijima učinkovitosti i produktivnosti. Ipak, mašta i kreativnost su pokretači ljudskog razvoja, a umjetnost kao takva je jedan od najpotentnijih izvora istih, stoga izražavam zabrinutost za umjetničko obrazovanje kako unutar predloženog programa, tako i za ono koje se odvija unutar specijaliziranih umjetničkih škola. Prema podacima sa Svjetskog ekonomskog foruma iz 2020. godine, na Top 10 ljestvici vještina koje će biti ključne do 2025. godine na tržištu rada su, osim korištenja novih tehnologija, aktivno učenje i strategije učenja, inovacija i analitičko razmišljanje, kreativnost, originalnost i inicijativa, fleksibilnost, regulacija stresa, sposobnost kritičkog mišljenja, itd. Sve su to vještine koje se razvijaju tijekom bavljenja umjetnošću, za što postoje i brojna istraživanja kao dokazi. Nadalje, to je prepoznato i kroz razvoj STEAM-a (Science, Technology, Engineering, Arts, Mathematics) koje se sve više uvodi u obrazovne sustave u cijelome svijetu, a što djelomično vidim i ovdje u ideji novog nastavnog predmeta Praktične vještine, za koji se iskreno nadam da će i u praktičnom smislu uključivati sinergiju umjetnosti i znanosti (dakle, sugeriram STEAM, a ne samo STEM). Smatram da predloženi program osnovne škole kao cjelodnevne škole dovodi nastavu Glazbene kulture, kao i nastavu u glazbenim školama u vrlo složen i neizvjestan kontekst iz više razloga. Generalno pohvaljujem povećanje satnice GK od pola sata u razrednoj nastavi (premda mislim da bi ono trebalo ostati u programu i dalje, u predmetnoj nastavi, ako je moguće čak i uvećano na 2 sata). U 4. razredu u dokumentu ne stoji da nastavu preuzima učitelj/-ica GK, kao što je to bilo i dosad, tako da smatram da je to potrebno svakako dodati. Kolegama koji marljivo rade u školama nastavu GK, ali i izvannastavne aktivnosti poput školskog zbora, od kojeg se očekuje da bude spreman i prisutan na svim školskim priredbama i događanjima, nerijetko od njih zahtijeva dodatni rad i trud, kao i veliku odgovornost za samu izvedbu. Izvannastavne aktivnosti poput zbora i školskih ansambala nikako ne bi trebale ići pod B2 program od 15.30 do 17 h jer zahtijevaju neposredan rad s učenicima i itekako veliku pripremu učitelja, ali i koncentraciju učenika za takvu vrstu aktivnosti. U praktičnom smislu, aktivnosti poput pjevačkog zbora nerijetko uključuju i dodatne probe, uvježbavanja izvan vremenskog okvira škole, te nastup na svim važnijim školskim događanjima. S obzirom da takav angažman i odgovornost zahtijeva od učitelja GK ogroman trud i angažman, takav bi rad trebao imati adekvatan status i u učiteljevoj satnici, ali i u vremenskoj organizaciji cjelodnevne nastave (izvannastavne glazbene aktivnosti trebale bi ići ranije u danu). Treba imati na umu i da je za jako puno djece aktivno muziciranje u okviru izvannastavnih aktivnosti iz različitih razloga jedina mogućnost vođenog susreta s glazbom, kao i da bi se njihovo pohađanje tih aktivnosti moglo “razvodniti” jer će neki učenici otići ranije kući kako bi bili s obiteljima, ili će odabrati neke druge izvanškolske aktivnosti, ili će naprosto kao putnici iz udaljenijih mjesta morati otići ranije zbog organiziranog prijevoza kući. Ovdje je važno naglasiti i da nemaju sve općeobrazovne škole uvjete i resurse (npr. posebno opremljen prostor i instrumente) da dijete aktivno “uroni” u svijet glazbe u posebnom okruženju koje mu omogućuje susret s različitim instrumentima, kreativnom energijom, nastupima u specijaliziranim koncertnim prostorima, i sl., kao što to nude glazbene škole. Isto tako, škole u manjim mjestima teže će u okviru B2 programa moći pružiti učenicima neposredno iskustvo doživljaja umjetnosti u autentičnom okruženju kazališta, koncertne dvorane, izložbenog prostora, i sl. U tom smislu, suradnja glazbenih i općeobrazovnih škola u okviru B1/B2 dijela predloženog programa bila bi poželjna, no da bi se to doista i provelo na kvalitetan način, to bi se tek trebalo temeljito promisliti i organizirati, što bi zahtijevalo posebnu reformu. Osim za nastavu Glazbene kulture u općeobrazovnim školama, pitam se i kakva je budućnost nastave u glazbenim školama, koje bi po novom prijedlogu trebale organizirati svoju nastavu tek iza 17 h. S obzirom na to da sam nekada i sama radila u glazbenoj školi, i da sam već tada imala nastavu od 15 do 21 h, dobro mi je poznato koliko je teško od učenika očekivati da budu jednako fokusirani i izvrsni kao i u općeobrazovnoj školi koja se odvija u jutarnjima satima, kada su učenici puno svježiji i odmorniji. Sa predloženim dodatnim vremenskim opterećenjem učenika u smislu da obvezno ostaju u općeobrazovnoj školi najranije do 15.30 h (a s dodatnim aktivnostima i do 17 h), mislim da situacija može samo biti još teža i protezati se unedogled u kasne noćne sate i/li na cijeli vikend - što je neizvedivo i za učenike, i za učitelje, i roditelje. Imajte na umu da glazbene škole, kao dio specijaliziranog školskog sustava koji je komplementaran ovom općeobrazovnom, čine veliko bogatstvo i već desetljećima, uz visokoškolske ustanove umjetničkog obrazovanja, odgajaju generacije umjetnika svih usmjerenja koji obnašaju kulturno-umjetničke aktivnosti u društvu, kao i umjetničko-pedagoške aktivnosti u formalnim i neformalnim kontekstima obrazovanja. Ako se uvede cjelodnevna nastava, što će to značiti za nastavu u glazbenim i plesnim školama u dugoročnom smislu? Nije slučajno da su baš učenici koji su paralelno pohađali “dvije škole” (npr. općeobrazovnu i glazbenu) nerijetko odgovorniji, savjesniji, ustrajniji, uspješniji, zadovoljniji, organiziraniji, i sl. To se ne događa zbog znanja koja su usvojili u tim školama, već zbog izbora koji im je dan da se razvijaju i rastu baveći se aktivnostima koje žele i učeći kroz njih vrijednosti poput samostalnosti, zatim razvijajući samopouzdanje, timski rad, fleksibilnost, odnos prema vremenu i radu, i sl. Na koncu, toliko je stručnjaka u svim sferama društva koji se i sami još uvijek bave glazbom, premda se nakon završene glazbene škole nisu profesionalno usmjerili kao glazbenici. O umjetnicima kojima se možemo ponositi, a koji su i sami izašli iz tog sustava neću ni govoriti. Pitam se hoće li dijete s interesima da pored redovne ide i u glazbenu školu, a koje će sjediti u redovnoj školi do 17 h, imati kapaciteta posvetiti se takvim aktivnostima, koje same po sebi zahtijevaju puno energije, vježbe (i izvan vremenskog odvijanja samih aktivnosti), fokusa i koncentracije. Nije u pitanju samo nastava u glazbenoj školi (koja uključuje u prvim razredima glazbene škole nekoliko sati instrumenta, solfeggia te zbora/orkestra), već i vrijeme koje je uz to učenicima potrebno da bi samostalno vježbali izvan nastave u glazbenoj školi. Za kraj, pitam se hoće li i kolege učitelji doista imati vremena i resursa da kvalitetno naprave sve što se od njih očekuje u ovom prijedlogu? O vremenu za odmor kako učenika, tako i učitelja neću ni govoriti. U konačnici, čovjek nije stroj. Načelno smatram da bi cjelodnevna nastava trebala biti dana kao mogućnost roditeljima na izbor, kao i to da bi je doista trebalo temeljito promisliti i organizirati jer nije stvar u tome koliko će djeca vremena provoditi u aktivnostima u školi, već kakva će biti kvaliteta tih aktivnosti. Ponavljam, za sve je to potreban: 1. dijalog između stručnjaka na svim razinama obrazovanja i iz različitih sektora, roditelja i šire zajednice; 2. kvalitetna i dobro promišljena priprema onih koji će neposredno raditi s djecom u školi; i 3. resursi svih vrsta i oblika. Za koga je točno predloženi program “uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv”? S poštovanjem, Ana ČoriĆ (Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu) Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
17 Danijela Stojaković Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam razredne nastave u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu", koji već godinama funkcionira i usudim se reći odlično funkcionira i nije mi jasno da se prilikom sastavljanja ovog programa nisu uzeli u obzir primjeri dobre prakse i pitalo struku jer da je on ne bi izgledao ovako neizvedivo. Smatram da cjelodnevna nastava ima puno dobrih strana i da odgovara potrebama i današnjem stilu života no ne svima te da bi ona trebala biti na izbor kao što i je u mnogim školama u Rijeci i okolici. Cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. Nadalje, osvrnula bih se i na sljedeće: - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo morale položiti kako bismo stekle našu diplomu. Kao što su profesori na našim fakultetima dobro rekli, problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama ne može riješiti. Jako puno bi nam pomoglo, u rješavanju ovog problema, kad bi svaka škola imala dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. Naprosto nema dovoljno vremena. Nameće se pitanje, je li u planu značajno prostorno povećanje u školama? - tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednoj učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće. Na kraju, molila bih specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
18 Dragan Sačer Eksperimentalni program Ne znam kojim bih riječima opisao ovaj suludi eksperiment. Zanimljiv je da će taj eksperiment, prema vašim riječima, zaživjeti 2028. Da bar tako za sve eksperimente znamo da će uspješno završiti. Iako sam učitelj, dat ću pogled iz perspektive roditelja jer su sve manjkavosti programa sa strane učitelja već naveliko opisane. Sam pojam cjelodnevnog nije ništa drugo nego oduzimanje slobode ljudima, okupiranje zadacima, birokracijom i manjkom slobodnog vremena. Cjeloživotno učenje, cjelodnevna nastava. Nije vam dovoljno da ste odrasle ljude zavezali u taj čvor, a sad su djeca na redu, baš kao i za vrijeme "opasne epidemije". I to djeca od 7 - 11 godina koja bi morala provoditi 5 dana u tjednu od 8:00 - 15:00 sati. E neće vam proći. "Djeca će provoditi više vremena s roditeljima i njihov će se odnos zapravo poboljšati", riječi su ministra Fuchsa. Koje li obmane. 'Ajmo prvo zaposliti roditelje, neka rade prekovremeno, a onda ćemo se mi pokazati kao spasitelji odgajanjem njihove djece. Dovedite ih u ponedjeljak u 8:00 i preuzmite u petak u 18:00. Jeste li vodili brigu o psihofizičkom razvoju djece? Je li vama stvarno cilj odvojiti dijete od roditelja, uništiti im kreativnost i zaigranost? Ima nas roditelja koji želimo raditi i učiti s djecom, pisati zadaće (iako su one apsolutno nepotrebne), slušati o pričama iz škole, provoditi vrijeme s djetetom. Uvedite više izbornih i izvannastavnih aktivnosti i to već u razrednoj nastavi, djeca ih prema svojim afinitetima rado odabiru. Riješili ste problem motiviranog djeteta i učitelja. Vaša ideja je dodatno opteretiti učenike, van svake pameti. Što fali produženom boravku? Izbor, jel da? Nije dobro imati izbor jer onda možeš birati. Hm.. A to ne volimo!!! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
19 Renata Brkanac Eksperimentalni program Potrebno je odgoditi provedbu eksperimentalnog programa, barem dok se ne osiguraju - materijalni uvjeti (prostori škole – proširenje postojećih gdje je to moguće, izgradnja novih – osiguranje prostora za diferencirani rad s učenicima, prostora za mirni rad učenicima kojima ne odgovara učenje u velikoj grupi ali i za pripremu nastavnika za nastavne sate – osigurati kabinete), - kadrovski uvjeti - smatram da je uz postojeće učitelje u RN (barem dvije učiteljice ili učitelja po razrednom odjelu) potrebno osigurati i zaposliti još velik broj stručnjaka iz različitih područja, prvenstveno psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora (logopeda prije svega), kao i tehničkog osoblja, od kuhara do spremačica, - razmisliti o promjeni pedagoškog standarda (sadašnjih maksimalno 29 učenika u OŠ je previše, posebno s obzirom na to da je iz godine u godinu u redovne razredne odjele integrirano sve više djece s različitim smetnjama, od poremećaja pažnje do različitih smetnji u učenju). Nadalje, mislim da je potrebno aktivirati Okvir za nadarene, koji je odlično osmišljen i predviđen u prijedlogu Nacionalnog kurikuluma, ali se od njega nažalost odustalo – kao što je potrebna pomoć i podrška učenicima koji imaju smetnje u učenju, tako je upravo nedopustivo ne pružiti odgovarajuću sustavnu podršku budućim vrhunskim stručnjacima iz različitih područja znanosti ili umjetnosti. Uvesti neki oblik obvezne profesionalne orijentacije od 7. ili 8. razreda OŠ (a po mogućnosti i ranije, već od 4. ili 5., te od tada programe diferencirati – s puno više izbornosti, sukladno interesima djeteta), koja bi uključivala i sudjelovanje/edukaciju roditelja (ne prepustiti da se to sve mora održati na onom jednom satu razrednika koji je sada predviđen u A2 programu). Ne obezvrjeđivati itekako zahtjevan rad razrednika smanjenjem satnice (1+1, i to u ostalim poslovima). Razmisliti o pravednijem zaduženju učitelja, kako u RN tako i u PN (ovim se prijedlogom učitelje hrvatskog jezika, matematike i prirodoslovlja, tj. svih predmeta koji u taj pojam ulaze, još opterećuje obveznim dodatnim satima, ne uzimajući u obzir opsežnost ostalih poslova – od pripreme za sat, pripreme i ispravljanja učeničkih radova (zadaća, ispita…), koji u prijedlogu nisu adekvatno plaćeni, što bi po mojem mišljenju sve trebao biti prekovremeni rad i kao takav plaćen). Renata Brkanac, prof. matematike, učiteljica savjetnica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
20 Jasenka Markov Anterić Eksperimentalni program Poštovani, komentiram iz pozicije djelatnika glazbene škole sa 25 godina staža. Imamo jako dobar, efikasan i pristupačan sustav glazbenog i plesnog obrazovanja. Ovakav, cjelodnevni školski program, definitivno bi imao negativne posljedice na nas. Iskreno priznajem, doslovno me plaši vaš koncept programa B1 i B2. Sa kojim kadrom mislite to izvesti? Tko bi trebao zamijeniti profesionalce koji rade u glazbenim i plesnim institucijama, u kojem vremenskom periodu, od 15:30 do 17 sati, koliko djece, cijela grupa ili nastava jedan na jedan, na koji način? Ovdje prvenstveno vidim prostor za svaštarenje koje bi prevladalo umjesto profesionalizma. Na isti način mislim da se ignorira i važnost sportskih klubova, jer sam sigurna da škole neće moći ponuditi djeci prevelik izbor, da ne spominjemo opremljenost školskih dvorana. Djeca koja se, jer i takvih ima, bave i glazbom i sportom, bit će u još većim problemima, pokušavajući u tijesnom rasporedu naći vremena za sve... O brojnim drugim stvarima, poput toga da A2 nameće djeci uniformirani način usvajanja znanja, o ručkovima koji sigurno ne bi pratili svačije potrebe (jer, evo, ni ove marende nismo pristojno mogli odraditi ni prvih mjesec dana) neću ni govoriti. Prava reforma se ne može provesti na ovakav, nasilan i kaotičan način. Mora doći od promjena u samom kadru, od profesora koji zaista žive sa školom i za školu, i trebala bi krenuti od fakulteta... A to je puno teže. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
21 Vladimir Gulić Eksperimentalni program Svako darovito dijete ima pravo na glazbeno i plesno obrazovanje što će biti uskraćeno uvođenjem cjelodnevne nastave ili smanjena mogućnost i dosadašnja kvaliteta. Nakon 9 sati boravka u osnovnoj školi djeca neće imati volje i snage nakon nastave još ići u glazbenu ili plesnu školu, na sportske ili druge aktivnosti. 2. Svaki roditelj i dijete imaju pravo odlučiti kao i do sada da li žele biti na produženom boravku ili ne što ovisi o obiteljskim potrebama i životnim okolnostima. Djeca su nam najbitnija i praksa je pokazala da je do sada većini djece naporno sjediti na nastavi te je nezamislivo kako bi loše utjecala na psihičko i fizičko zdravlje cjelodnevna nastava. Posljednjih godina samo se dodaje više sati i obaveza djeci, a ne pita se djecu i roditelje da li to mogu i kako to utječe na zdravlje naše djece. Za ovako veliku i važnu reformu potrebno je da se izjasne svi učitelji, roditelji i djeca (glavni sudionici odgojno-obrazovnog procesa) na koje će se reforma najviše odnositi i potrebno je provesti referendum gdje se svi mogu izjasniti za ili protiv cjelodnevne nastave. Neprihvatljivo je da ravnatelji mogu sami odlučiti o tako važnoj reformi. Ogromna je razlika za umjetničko obrazovanje kada djeca dolaze nakon redovite nastave ili cjelodnevnog boravka jer puno su odmorenija djeca za umjetničko obrazovanje kada dolaze nakon redovite nastave u osnovnim školama. Pozdrav Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
22 MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ Eksperimentalni program Mišljenja sam kako je potrebno vratiti satnicu informatike na dva sata tjedno, a administriranje e-upisnika, IKT podršku i satničarstvo svakako vratiti u neposredni odgojno-obrazovni rad budući da se radi o vrlo složenim poslovima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
23 Igor Margan Eksperimentalni program Poštovani, Osnovno obrazovanje u jednoj smjeni, kao i općenito ideja cjelodnevne škole, nešto je neizbježno pa čak i poželjno. MEĐUTIM, ovaj predloženi zakon je, na žalost, daleko od poželjnog, a nadam se jednako toliko i od neizbježnog, što je šteta. Naime, ukoliko je cilj i želja bolja kvaliteta obrazovanja, to se na ovaj način neće dogoditi. Zašto? Za početak, jednu učiteljicu/učitelja kao nosioca cjelodnevne nastave stavljate u groznu poziciju. Dosadašnja praksa produženog boravka je s dobrim razlogom zahtijevala da u produženom boravku radi druga osoba. Razlog tome je jednostavan i začuđujuće nedohvatljiv autorima ovog zakona, a to je da su učitelji/ce i dalje samo ljudi. Radno opterećenje, kako fizičko tako i psihičko, za jednu osobu kao nosioca cjelodnevne nastave jednostavno je besmisleno. Uz sve dodatne zadatke i zaduženja, ta jedna osoba bi trebala odrađivati posao i satnicu koju sada rade dvije osobe. Dugoročno, srednjoročno pa čak i kratkoročno, to je neodrživo, naročito u postojećem sustavu. Svi postojeći problemi u sustavu obrazovanja, koji nisu mali niti malobrojni, u kombinaciji s ovim nepromišljenim brzanjem u optimistične želje, a ne u realnu situaciju, samo će rezultirati time da će ubrzo kadar za odrađivanje tog posla postati nedostupan. Drugim riječima, neće ga biti. Nadalje, uvjeti za cjelodnevnu nastavu ne postoje u cijeloj državi. To je jednostavno činjenica i bez infrastrukturnih uvjeta to znači da bi se djecu iz različitih dijelova Hrvatske nužno diskriminiralo u kvaliteti obrazovanja samo u tom segmentu, pa čak i da se zanemare svi drugi. Konačno, argument plaće koji je jedan od "jačih" u ovom pokušaju reforme kronično pokazuje nerazumijevanje naspram izazova i problema javnog obrazovnog sustava. Plaće i primanja su važni, da, međutim, kvalitetan kadar se gubi na drugim stvarima, a to su radni uvjeti i sustav u kojem se radi. I jedno i drugo su već daleko od optimalnih, međutim, ovaj pokušaj reforme kao da namjerno želi pogoršati uvjete rada uvjeravajući osobe koje će taj posao odrađivati da je to za njih baš odlično, iako same govore da nije. Nedostatak transparentnosti o tome tko je pisao ovaj prijedlog zakona sam po sebi dovodi u pitanje stručnost autora, a kao osoba koja je i sama radila u sustavu obrazovanja te je u neposrednom kontaktu s mnogima koji sada rade, mogu vam jasno reći da ta stručnost nije upitna...ni najmanje... nje naime neupitno nema. U nadi da će naš obrazovni sustav napredovait i razvijati se sukladno potrebama budućnosti naših najmlađih kao i same države i društva, nadam se da će ovaj prijedlog zakona dobiti brojne neophodne ispravke i poravke, ako se već neće uzeti u obrzir da se cijelu jednostavno zanemari i da se ideju cjelodnevne nastave počne razmišljati u kvalitentim i izvedivim terminima. Lijepi pozdrav, Igor Margan Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
24 Snježana Nižetić Eksperimentalni program Uvijek se veselim nekim novim promjenama i novoj reformi, ali ovo je prestrašno, da se u ovo digitalno doba i brzom razvoju umjetne inteligencije i sve veće potražnje za kvalitetnim IKT stručnjacima, smanjuje satnica Informatike za 50%. Mi kao društvo s ovim promjenama ne idemo naprijed već nas vraćate unazad. S 1 satom tjedno nemoguće je izvesti praktičnu primjenu novih znanja i vještina. Očito netko smatra da razvijanje logičkog razmišljanja i programiranje učenicima ne treba. Novim predmetom Informacijske i digitalne kompetencije s 35 sati to je nemoguće izvesti, a niti je u skladu s nizom nacionalnih dokumenata i dokumenata EU (Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, Okvirom za razvoj digitalnih kompetencija EU, Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine). Naziv predmeta Informatika ne treba mijenjati. Lijep pozdrav, Snježana Nižetić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
25 Vedrana Farkaš Pejazić Eksperimentalni program Poštovani, smatram da se prije provedbe bilo kakve reforme školstva treba prvenstveno napraviti opsežna analiza rezultata dosadašnjih reformi te trenutnog stanja odgojno-obrazovnog sustava. Nijedna reforma ne može biti uspješna ako se uporno ignoriraju oni koji su nositelji tih reformi i već godinama upozoravaju na brojne probleme i poteškoće s kojima se susreću u radu. Bez kvalitetnog dijaloga i suradnje između Ministarstva i odgojno-obrazovnih djelatnika svaka sustavna promjena neminovno vodi do propasti pa tako, bojim se, i ova. Sam eksperimentalni program ima jako puno nelogičnosti i nejasnoća. Navest ću neke od njih. - Osobno mi nije jasno na koji način bi se trebao izvoditi A2 program. S obzirom na to da je on obvezan za sve učenike, znači li to da će sad jedan učitelj u jednom razredu istovremeno održavati i potpomognutu i obogaćenu nastavu? Ne vidim kako bi se jedan učitelj tijekom 45 minuta rada s jednim razredom mogao kvalitetno posvetiti svakom učeniku, voditi računa o darovitim učenicima koji pokazuju interes za dodatnim sadržajima i pritom pojašnjavati nastavne sadržaje onim učenicima koji ih nisu uspjeli svladati tijekom redovne nastave. Ne zaboravimo ni da će dio ovakve skupine vrlo vjerojatno biti i bar jedan (u najboljem slučaju) učenik s teškoćama koji zahtijeva individualan pristup i često prilagodbu sadržaja što još dodatno otežava ionako zahtjevnu kombinaciju rada. Jednostavno je nemoguće da jedna osoba u takvim uvjetima svakom učeniku osigura jednaku količinu pomoći, potpore i obogaćivanja u učenju. Smatram da bi bilo logičnije da se potpomognuta i obogaćena nastava održavaju odvojeno, kao i dosad. U svakom slučaju bi bilo dobro povećati i broj sati pomoći i potpore u učenju, ali da bi se učenicima mogla pružiti kvalitetna podrška i uistinu voditi računa o njihovim individualnim potrebama i stilovima učenja, onda to moraju biti manje grupe učenika. Predlažem da A2 program i dalje ne bude obavezan za sve učenike. Onim učenicima koji nemaju mogućnosti za rad kod kuće treba pružiti potporu i pomoć u školi, kao i onima koji imaju poteškoće u svladavanju nastavnih sadržaja. Naravno da i nadarenim učenicima ili učenicima koji pokazuju zanimanje za određeni predmet treba omogućiti daljnji razvoj njihovih interesa i vještina, ali opet im se to ne bi trebalo nametati kao obaveza. - Ono što mi je definitivno sporno je način na koji bi se sad trebala računati puna norma učitelja. Razredništvo je, po meni, s obzirom na ogromnu odgovornost i još veću količinu posla koju iziskuje, i dosad bilo premalo vrednovano (dva sata koja su ulazila u normu su bila mala, ali bar neka vrsta nagrade za taj izrazito zahtjevan posao), a sada nažalost ostajemo i bez toga. Činjenica da ćemo mi razrednici za taj rad dobivati mizernih 2,5% bonusa na osnovnu plaću će dovesti do toga da nitko neće htjeti preuzeti tu odgovornost na sebe tako da predlažem da ako se već ne može povećati broj sati za opsežan posao koje razredništvo uključuje da se bar zadrži dosadašnji način njegovog vrednovanja odnosno da i dalje bude osnova za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Nelogičan je i način na koji će se vrednovati priprema učitelja za nastavni sat. Ni dosadašnjih 30 minuta nije bilo dovoljno za sav posao koji se mora odraditi da bi sat bio uspješan, a sad to želite smanjiti na 22,5 minute. Priprema se ne odnosi samo na čitanje dobivenih nakladničkih stručno-metodičkih priprema, ona često podrazumijevanja osmišljavanje dodatnih aktivnosti, pripremanje i kopiranje radnih materijala, izrada kvizova, pripremanje igara, pretraživanje različitih izvora da bi se pronašli sadržaji koji bi učenicima mogli biti zanimljivi i slično. Priprema uključuje i pripremanje i ispravljanje pisanih provjera i učeničkih radova kao i pisanje bilješki u e-dnevnik za formativno i sumativno vrednovanje. Nedopustivo je da se za A2 programe uopće ne priznaje vrijeme potrebno za stručno-metodičku pripremu. Za pripremu sata dodatne ili dopunske nastave najčešće treba daleko više vremena jer se radi o ciljanom radu s manjim grupama i uistinu se vodi računa o individualnim potrebama učenika i želi ih se dodatno obogatiti odnosno pružiti pomoć u onome što im ne ide. Stoga smatram da bi se programu A2 trebale podjednako priznati stručno-metodičke pripreme kao i u programu A1, a sam broj sati koje učitelj izvodi u tom programu također biti dio njegove norme. - Osobno mi je problematičan i cjelodnevni boravak djece u školi. Već sad učenici jedva sudjeluju u radu na sedmom satu, umorni su i često dekoncentrirani. Potrebno ih je stalno motivirati i poticati te prilagođavati sadržaje. Unatoč tome zadnjih dvadeset minuta se od njih teško može dobiti bilo kakva povratna informacija. Zar stvarno mislite da će puno njih biti zainteresirano za B1 programe nakon što u školi provedu sedam ili sedam i po sati? Da ne govorimo o tome kako će izgledati sudjelovanje u A2 programu ako u učionici istovremeno bude jedan ili više razrednih odjela. Također se zaboravlja da nemaju svi učenici iste radne navike i ne odgovara svima rad, pisanje zadaća ili učenje u razredu s drugom djecom. Nekima više odgovara rad kod kuće, učenje u popodnevnim ili večernjim satima u miru i tišini. Na ovaj način se negiraju njihova individualnost i različiti stilovi učenja, a upravo na to ste stavili naglasak. Iluzorno je očekivati da učenici više neće morati pisati domaće zadaće odnosno raditi kod kuće i da će imati više vremena za obitelj. Njihov rad kod kuće ne podrazumijeva samo pisanje zadaće nego i ponavljanje školskog gradiva, učenje i pripremanje za usmene i pismene provjere, istraživanje u svrhu sudjelovanja u različitim projektima. Cjelodnevna nastava ne može poništiti i umanjiti sve druge obaveze učenika niti se sve gore navedeno može napraviti u sat ili sat i po sudjelovanja u A2 programu u učionici s drugim učenicima. Nadalje, nije mi jasno kako bi cjelodnevna škola trebala smanjiti nepoželjne oblike ponašanja učenika osobito uslijed ogromnog nedostatka stručnih suradnika u većini škola u Hrvatskoj. Duljim boravkom u školi će i razina njihove frustracije i nezadovoljstva biti veća i to bi samo moglo voditi ka još nepoželjnijim oblicima ponašanja. Zar ne bi bilo svrsishodnije da se povede računa o tome da svaka škola ima pedagoga, psihologa, defektologa i / ili logopeda koji bi onda mogli učiteljima pružiti daleko veću podršku i potporu u njihovom radu s učenicima s teškoćama u razvoju te osobito s učenicima koji su skloni nepoželjnim oblicima ponašanja? - Ono što pozdravljam je uvođenje obaveznog drugog stranog jezika za sve učenike jer se time konačno smještamo u kontekst europske jezične politike njegovanja višejezičnosti. Uistinu se nadam da će Ministarstvo ovaj put uzeti u obzir mišljenja i prijedloge izrečene u komentarima te podrobnije razraditi najavljeni model, doraditi i promijeniti sporne dijelove i prije svega uzeti u obzir činjenicu da bez zadovoljnih i motiviranih odgojno-obrazovnih djelatnika se ne mogu postignuti zacrtani ciljevi. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
26 ELENA SALAJ Eksperimentalni program Sustav odgoja i obrazovanja je izuzetno složen te su promjene itekako potrebne, međutim reforma koja je trenutno predstavljena modelom Cjelodnevne škole nije prihvatljiva zbog više razloga. Posebno se osvrćem na informatiku koja, osim što mijenja naziv, gubi i satnicu te će se održavati jednom tjedno, što smatram izuzetno pogubnim. Umjesto da se radi na većoj digitalnoj pismenosti među učeničkom populacijom, radi se na njegovoj stagnaciji. Iako u gotovo svakom nastavnom predmetu dolazi do primjene IKT-a (u nekima u većoj mjeri, u nekima u manjoj), ne vjerujem da novi kurikul može obuhvatiti sve ishode koji su propisani dosadašnjim kurikulom informatike. Učenici neće steći potrebne digitalne kompetencije koje su sve traženije na tržištu rada. Nadalje, smanjuje se satnica kolegama koji predaju likovnu i glazbenu kulturu i oni će nadopunjavati svoju satnicu predavanjem predmeta Svijet i ja. Nisu se školovali za taj novi predmet, a zapravo ga može očito predavati bilo tko kome će nedostajati sati do pune satnice. Kod nas u školi je jako mali broj učenika koji ne polazi nastavu vjeronauka, kako će se nastava predmeta svijet i ja raspodijeliti na dvoje ili troje kolega kada nema dovoljnog broja učenika? Na početku nastavne godine, na prvome roditeljskom sastanku, dijelili smo suglasnosti o tome pristaju li roditelji da njihovo dijete polazi dopunsku, dodatnu ili izbornu nastavu, a sada su dodatna i dopunska nastava obavezni, ali pod drugačijim, meni potpuno neprihvatljivim nazivima. Što nedostaje starim, jasnijim nazivima takvog oblika nastave? Sada one postaju obavezne i traju do 15:30. Zanima me kako potaknuti dijete, koje inače nema nikakve radne navike, da piše zadaću i uči te da ne ometa druge? Nadalje, svako dijete (koje ima radne navike) ima svoju metodu učenja – netko uči naglas, netko uz glazbu, netko u tišini… Kako osigurati takve uvjete djeci koja imaju radne navike, žele učiti i odraditi sve svoje školske obveze? Na nama učiteljima je sve veći teret i odgovornost, a na roditeljima sve manji. Stvarat će pritisak na nas ukoliko dijete dobije slabiju ocjenu iz nekog oblika provjere jer su bili u školi do npr. 15:30, imali dopunsku i dodatnu nastavu, kako nisu uspjeli naučiti, usvojiti nastavni sadržaj. Na nas će se svaljivati odgovornost za loš školski uspjeh učenika. Postavlja se pitanje kako će od 8 do 15:30 nastavu uspjeti izdržati učenici s teškoćama u razvoju kojima su dijagnosticirani poremećaji u koncentraciji i slično. Nerijetko im koncentracija pada već nakon trećega sata ili čak ranije. Imam nastavu hrvatskoga jezika blok sat dvaput tjedno u jednom sedmom razredu 5. i 6. sat. Učenici već početkom 6. sata često pogledavaju na zidni sat, teško je držati koncentraciju, pogotovo tijekom nastave jezika kada se od njih traži povezivanje prethodno naučenog sadržaja s novim, uvježbavanje velikog broja zadataka i slično. Izvannastavne aktivnosti će se održavati nakon 15:30. Iako ih naša škola ima pregršt, jako ih mali broj učenika upisuje, ili su nezainteresirani ili su već jednostavno dovoljno opterećeni nastavnim sadržajem redovnih predmeta. Ima odličnih učenika koji ne pohađaju nijednu izvannastavnu aktivnost jer jednostavno smatraju da neće imati dovoljno vremena za učenje drugih predmeta ili se bave sportom, idu u glazbenu školu, balet i sl. Ne spominje se dopunski rad ukoliko učenik ne ostvari očekivane ishode na kraju nastavne godine, pretpostavlja se da, kao i dosad, dopunski rad nije poželjan. Ponovno se daje slobodan prostor učenicima koji cijele godine ništa ne rade, a učitelj je taj koji nekako treba potaknuti učenika da nauči minimum pa makar mu dao najjednostavnije zadatke (po mogućnosti s odgovorima) pa da nauči napamet i onda da mu na temelju toga zaključi dovoljnu ocjenu. Sat razrednika sada ulazi u A2 što smatram promašajem jer razrednici zaista ulažu velik napor i trud u osmišljavanje aktivnosti za svoje učenike (provođenje radionica, anketa…), komunikaciju i suradnju s učenicima, roditeljima, ali i razrednim vijećem svoga razreda. Njegov opseg posla postaje sve veći, često oduzima vrijeme nastave svoga predmeta za rješavanje problema unutar odjela. Pod ostale poslove se sada ubrajaju i poslovi učitelja koji su dosada bili dio zaduženja, npr. povjerenik zaštite na radu, sindikalni povjerenik, satničar, vizualni identitet škole, administrator e-upisnika, ŽSV, a ti su poslovi itekako važni, a sada postaju ostali poslovi, što je demotivirajuće za učitelje koji ta zaduženja obavljaju. To ne smatram poštenim jer za ta se zaduženja zaista odvoji velik dio vremena kako bi se kvalitetno odradili. Smatram kako bi se ovakav model trebao itekako doraditi, uvrstiti pojedine stavke koje sam spomenula, a nisu navedeni u dokumentu. Slažem se kako sustav treba mijenjati, ali tako da sustav djeluje na učenika na način da on bude samostalan i odgovoran u izvršavanju svojih obaveza, da je svjestan, prvo svojih dužnosti pa onda svojih prava, a ne obrnuto. Ne smatram kako je dobro za dijete da provede praktički cijeli dan u školi bez obzira što je ona odgojno-obrazovna ustanova. Naglašavam kako je ponovno sve veća odgovornost učitelja, a roditelja manja te će ovakvim oblikom nastave doći do većeg pritiska roditelja i pokušaja manipuliranja, čime se daje loš primjer učenicima. Elena Salaj Potočki, mag. educ. philol. croat. et hist. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
27 Ankica Strešnjak Eksperimentalni program Poštovani, smatram da reforma uvodi preveliko opterećenje učenika redovnom nastavom u nižim razredima, posebice ako se uzme u obzir koliko dugo današnja djeca uspijevaju zadržati pažnju, te vjerujem da će to dovesti do situacije da će im škola samo omrznuti. Ukoliko zbog obiteljskih okolnosti neki učenici trebaju produženo boravljenje u školi, to vrijeme ne bi trebalo biti kruto struktuirano u nastavnim satima određenog predmeta nego bi ga trebao organizirati učitelj/učiteljica koja će preuzeti djecu nakon što završe daleko manji broj sati redovne nastave (A1, A2) nego što se predviđa novom reformom. Nadalje, kako će učenici razviti samoregulaciju učenja ukoliko sve zadatke budu obavljali pod paskom stručne osobe? Kakav šok će doživjeti kada u srednjoj školi nitko ne bude brinuo o tome? Razmišljajući o zaigranoj djeci nameće mi se pitanje koliko škola ima prikladno uređen okoliš, te dovoljno igrališta i sportskih terena kako bi ih sva djeca mogla koristiti i da ne bude gužva? Toliko dugo učenici ne smiju biti zatočeni u školskoj zgradi. Ukoliko im osiguramo vrijeme i prostor za kretanje bit će i učiteljice razredne nastave prikladne da u okviru TZK doprinesu zdravom razvitku svojih učenika. Mislim da bi se u sedmom razredu nastava zahtjevnijih predmeta poput kemije, fizike… trebala učenicima ponuditi u dvije razine (dva različita fonda sati) jer mnogi učenici nemaju sposobnosti, a često i volje za praćenje programa u sadašnjem obimu, te se niti ne planiraju upisati u srednje škole koje poučavaju te predmete. Bolje bi bilo da takvi učenici u manjem fondu sati dobiju solidne osnove pojedinog predmeta, a imaju pojačanu satnicu onih predmeta gdje pokazuju talente. Tada bi više smisla imala i inkluzija učenika koji nastavu prate po prilagođenom programu jer bi se više osjećali dorasli zadacima. Istovremeno bi učitelj mogao na višu razinu podići rad s učenicima koji su birali zahtjevniji program. (Današnji učitelj može birati tesati osnove osnova s većinom učenika koji su na toj razini ili raditi gradivu primjerene zadatke koji su većini preteški, ili birati nekakvu sredinu koja ne zadovoljava nikoga.) Primjerice, imala sam učenike koji su nastavu pratili po prilagođenom programu, ali su prekrasno crtali. Nastojala sam im davati zadatke u kojima su se mogli i na taj način izraziti, ali mislim da bi bilo bolje da su umjesto jednog dijela sati moga predmeta mogli pratiti nastavu likovne kulture. Nadalje, imala sam i učenike po prilagođenom programu koji su u osmom razredu bili preumorni da bi 7. sat pratili rad na dopunskoj nastavi jer im je to zbog njihovog zdravstvenog stanja i fizički bilo previše. Potom imam i nemali broj učenika s ADD -om koji se u grupi teško koncentriraju na učenje, i iz razgovora s njima i s roditeljima mi je poznato da trebaju osamu kako bi usvojili gradivo. Neka djeca uče naglas. Kako će se u cjelodnevnoj školi, u našim uvjetima, izaći u susret takvim učenicima ukoliko želimo dobiti školu po mjeri djeteta? Također, sve je veći broj učenika s psihičkim tegobama, a postojećih psihologa u školama je malo i zatrpani su brojnim obvezama te nisu u mogućnosti primati na razgovor sve potrebite učenike dovoljno često. Koliko ćemo takvih učenika, koji se loše osjećaju u školskom okruženju dovesti do ruba? Mnogi učenici se ne osjećaju dobro u školskom okruženju, ali zato biraju druge izvanškolske aktivnosti gdje se uspješno socijaliziraju u potpuno drugom okruženju i s potpuno drugim ljudima. Sada ćemo im to oduzeti. Sve ovo govorim iz perspektive učitelja, a i roditelja koji je prošao štošta u osnovnoj školi, i samo mogu reći kako sam sretna što moja djeca više ne mogu biti obuhvaćena predloženim načinom rada te strahujem za svu današnju djecu, napose za onu koja su posebna i drugačija od drugih jer mislim da se na njih nije nimalo mislilo. Ukoliko se već želi oko zbrinjavanja djece izaći u susret roditeljima koji rade u prvoj smjeni (na rad u drugoj smjeni se zaboravlja), tu mogućnost treba ponuditi na izbor, a ne uvesti je kao obavezu svima. Evo, ja samo o djeci, o učenicima, jer uvijek nastojim odgovoriti na njihove potrebe zbog čega nerijetko doživljavam i emocionalno i fizičko sagorijevanje jer premalo mislim na sebe. I mislim da sam učitelj koji puno daje svojim učenicima. Voljela bih kada bi država i društvo cijenilo moj trud ne samo putem materijalnih davanja (koja i nisu primjerena) nego i uvažavanjem zahtjevnosti rada i opterećenosti dosadašnjom satnicom u radu s učenicima i roditeljima. Svako opterećenje učitelja poslovima koji se po reformi izuzimaju iz satnice učitelja, a očekuje se da budu obavljeni smatram omalovažavanjem učiteljskog rada utrošenog u obavljanje istog posla te poniženjem struke, što vodi u daljnju degradaciju učiteljske profesije. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
28 SLOBODANKA ŠORAK Eksperimentalni program Poštovani, eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ (dalje: Cjelodnevna škola) zanemario je jedan bitan segment odgoja i obrazovanja u republici Hrvatskoj, a to je odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN, br. 155/02., 80/10), Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN, br. 51/00, 56/00) i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08 do 121/22) te Državni pedagoški standardi osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (DPS) koji je na snazi već 15 godina, kao najvažniji propisi za odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, definiraju načine i postupke odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Prema važećim propisima nastava materinjeg jezika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina odvija u jednakom broju sati kao i nastava hrvatskog jezika u A modelu obrazovanja. Kada govorimo o nastavi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u praksi to je sada 5 sati nastave srpskog jezika i 5 sati hrvatskog jezika tjedno. Ozbiljan problem koji Cjelodnevna škola može stvoriti u kontekstu obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Hrvatskoj je taj što će biti teško, gotovo nemoguće, uklopiti predviđeno NOVO povećanje satnice s još 6 ili u višim razredima 5 sati nastave u nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina. U nacrtu cijelog dokumenta nema ni naznaka kako će se to praktično realizirati uz ovako definiran i već prenatrpan raspored sati, a tiče se prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na materinjem jeziku. Posebnu zabrinutost izražavamo vezano za učenje nastavnog predmeta Materinji jezik i kultura (model C), a u slučaju srpske zajednice to je srpski jezik i kultura (SJK). Nastava SJK je i do sada često ''zapinjala'' u realizaciji i uvelike je ovisila od ravnatelja osnovnih škola i održavala se, u pravilu, zadnje sate. Razlog za to je činjenica što odgojno-obrazovne skupine čine učenici iz više razreda te je nastavu za njih teško organizirati dok traje redovna nastava. Održavanje nastave kada su učenici već umorni često je neprihvatljiva većem broju roditelja pogotovo ako tome dodamo činjenicu da su u manjim mjestima učenici su često putnici i vezani su uz prijevoz jedinim busom do njihovog mjesta. Kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa, Cjelodnevne škole u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. SKD ''Prosvjeta'' smatra manjkavom prijedlog eksperimentalne provedbe navedenog programa koji ne uključuje odgojno-obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina te smatra da predlagatelj mora doraditi i izraditi dopunu predloženog Eksperimentalnog programa s potrebnim elementima koji će omogućiti nesmetanu realizaciju nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Nadalje, eksperimentalni program cjelodnevne škole opravdano u svojim ciljevima i kontekstu stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti, no analizirajući predloženi eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Zbog svega navedenog, molimo Vas da predviđeni program Cjelodnevne škole uskladite s ranije navedenim propisima koji reguliraju prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje i to prije nego ponuđeni program pustite u eksperimentalnu provedbu. SKD ''Prosvjeta'' Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
29 Ivona Trtanj Šneler Eksperimentalni program Poštovani, po dosadašnjim uputama kako bi izgledala cjelodnevna nastava zapravo nema jasno definiranih točaka i kao takav ne bi bilo niti poželjno niti dobro uvođenje u školski sustav na takav način. No sudeći prema vlastitom shvaćanju ovog eksperimenta cjelodnevna nastava zahtjeva od djece od 7. do 10. godine da ostaju u školi veći dio dan, didaktika pokazuje kako djeca te dobi u prosjeku gube koncentraciju odmah nakon 3. i 4. sata što je oko 10-11 sati prijepodne, i da je najviša koncentracija u tjednu utorak i srijeda, a nakon srijede ona naglo pada i zato preporučuje zadnja dva dana u tjednu staviti kognitivno manje zahtjevne predmete. Stoga ne vidim korist u tome da se zadržavaju do poslijepodneva u školi. A uostalom to su generacije interneta, koncentracija je već narušena. Za učitelje bi to bio dosta zahtjevan rad s takvom djecom koja nisu prisutna nego dekoncentrirana i takva nastava ne bi urodila plodom. Drugi problem koji vidim je u tome što trenutno djeca ne provode dovoljno vremena s obitelji što je zapravo prijeko potrebno za djetetov razvoj. Uvođenjem cjelodnevne nastave pitam se kada će obitelj imati vremena za sebe? Što se tiče kineziologa u razrednoj nastavi, bolje da se država pobrine za njih na drugačiji način. Mislim da je to čisti promašaj. Sam Učiteljski fakultet u Zagrebu ima 11 doktora kineziologije u Katedri za kineziološku edukaciju , nego svi Kineziološki fakulteti u Hrvatskoj zajedno. Sveukupno imaju oko 6, ako i toliko. Stoga mišljenje da učitelji nisu kvalificirani i da bi nastava Tjelesne i zdravstvene kulture bila kvalitetnija uz kineziologa pada u vodu. Za djetetov zdrav razvoj, naglasak na zdrav, potrebna mu je jedna osoba, jedna učiteljica. Djeca traže povjerenje, sigurnost i djeci puno znači njihova učiteljica i nema zvanja do učiteljskog koji metodički može povezati sve predmete i nema do učiteljskog poziva koji može i odgajati i podučavati. Stoga učiteljima i odgajateljima pomozite, a ne odmažite. Osposobite nam vrtiće i škole, pošaljite stručne suradnike poput pedagoga, logopeda i psihologa, uložite u nas, educirajte nas, a ne da nas omalovažavaju i podcjenjuju jer bojim se da ulaskom kineziologa ne počne iščezavati učitelj zamjenjujući ga s kroatistima, akademskim slikarima itd. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
30 ANTE GRKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, mislim da provedba ove reforme nije dovoljno dobro osmišljena. Previše zahtjevnih stvari kao što su satničarstvo, razredništvo i izvannastavne aktivnosti stavljaju se u ostale poslove što stavlja pozamašnu količinu rada i truda u sivu zonu. Sav rad treba biti pošteno plaćen. Informatika očito postaje sve važniji i važniji predmet za funkcioniranje osobe u današnjem svijetu. Mi ne možemo kao društvo samo prekriti oči i to ignorirati. Ne možemo si dopustiti da naša djeca budu informacijski nepismena. Također, potreban je blok sat za provedbu sata jer uvijek treba vremena da svi učenici sjednu i ulogiraju se u sve potrebne platforme. Dok se sve upute objasne, prođe velik dio tih zamišljenih 45min. Mislim da je ogromna greška što će kineziolozi predavati TZK zato što oni nisu dovoljno dobro obučeni da rade s djecom. Ovaj predmet može biti jako traumatičan za stariju djecu, kamo li za najmlađe. Za djecu od 6,7 do 10 godina puno je bolje da TZK drže osobe koje znaju s njima raditi i koje ih razumiju. Molim Vas, osmislimo dramatične promjene postupno i promiśljeno. Neprihvatljivo je da probna verzija bude ovako osmišljena. Probna verzija bi već trebala biti provedljiva, a ova nije. To što se govori da bi se nešto moglo ne znači da se to uistinu može. Molim Vas, savjetujte se s ljudima s pravim iskustvom, a ne teoretičarima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
31 Vesna Mikjel Eksperimentalni program Poštovani, radim već 39 godina u školi kao učiteljica razredne nastave. Radim trenutno u cjelodnevnoj nastavi, a radila sam i u klasičnom obliku rada. Rad u cjelodnevnoj nastavi neuporedivo više daje mogućnosti djeci i učitelju da na mnogo kreativniji i strukturirani način ostvare sve predviđene ishode, a posebno veliku mogućnosti ispreplitanja međupredmetnih tema u svim obrazovnim i odgojnim područjima. Stoga pozdravljam želju Ministarstva da uvede u svim školama cjelodnevnu školu, ali ne na ovakav način. Ovakvim pristupom i prijedlogom rada neće se ostvariti ciljevi učenika, učitelja, roditelja , a ni društva u cjelini. Ovakav prijedlog Eksperimentalnog programa je vrlo NEPRAVEDAN prema svima koji trebaju pridonijeti kvalitetnijem obrazovanju. Stiče se dojam da je ovaj Eksperimentalni program pisao netko tko nikad nije zakoračio u razred, slabo poznaje psihofizički razvoj djece, organizaciju nastave, a najveća želja mu je bila valjda još više degradirati posao učitelja i iscrpiti ih do krajnjih granica. Tužno, jer jedino učitelji mogu iznijeti taj eksperiment, ali smatram da ih se prije trebalo ipak nešto pitati i sva dobra iskustva prilagoditi našem budućem obrazovnom sustavu. Rad u cjelodnevnoj nastavi svakako zahtijeva dvije jednako važne učiteljice (mislim na podjelu predmeta među njima prema afinitetima ) kako bi se izmjenjivalo organizirano slobodno vrijeme kroz koje bi se provlačio Vas prijedlog A2. Bude li se radilo po sistemu – krenimo pa ćemo sve rješavati u hodu…neće biti dobro! Učitelji nisu motivirani, niti u mogućnosti kvalitetno raditi prema ovakvom prijedlogu. Misli li netko uopće na djecu i na sve njihove teškoće kojih je sve više. Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ zasigurno neće biti takav, ako se u njegov sadržaj ne uključi struka, znanost , pristigle primjedbe i dobronamjerni savjeti. Vesna Mikjel, učitelj savjetnik Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
32 ANKICA NEMARIĆ Eksperimentalni program Poštovani, smatram da su promjene u školstvu nužne, ali ne na ovaj način na koji se planiraju provesti. Bilo je potrebno dobro razraditi projekt i pripremiti stvari na terenu da bi se krenulo s ovim eksperimentom. Uz osnivače, učitelje i zaposlenike škola uvijek treba u ovakve odluke uključiti i roditelje. Svakom roditelju je potrebno ostaviti mogućnost odluke hoće li njegovo dijete sudjelovati u eksperimentalnom programu ili neće. Cjelodnevna nastava bi za mnogu djecu mogla imati učinak suprotan od planiranog. Ne odgovara svim učenicima jednak oblik učenja i ne usvajaju svi gradivo jednako brzo, pa treba uzeti u obzir individualne razlike u stilovima učenja. Kako se istovremeno u istoj učionici može omogućiti učenje nekome tko uči naglas, nekome kome treba mir i tišina za učenje, nekome tko treba tjelesni pokret za koncentraciju i učenje, …? Škole nemaju ni prostorne, niti kadrovske uvjete za takvo što. Učenici koji budu uključeni u cjelodnevnu nastavu morat će učiti kod kuće, potrebe za instrukcijama također neće nestati, a velik dio dana će biti odvojeni od svojih obitelji, koje su ključne za odgoj djeteta. Na učitelje se sada stavlja preveliko opterećenje. Mnogo je nejasnih stvari koje je potrebno definirati, neću ih nabrajati jer su već sve spomenute ranije. Svi koji rade s djecom znaju da je za kvalitetan rad potrebno mnogo truda, pripreme, kreativnosti, strpljenja, ... Nadam se da će pitanja i komentari koji su na e – Savjetovanju izneseni biti uvaženi i razmotreni jer se radi o budućnosti naše djece. Srdačan pozdrav, Ankica Nemarić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
33 MIRKO LEKIĆ Eksperimentalni program Vizualni identitet škole ne bi mogao biti u ostalim poslovima kako ste odredili. Predmetni učitelj likovne kulture koji bi bio zadužen vizualnim identitetom ŠKOLA u kojima radi (samo mali postotak učitelja likovne kulture radi u jednoj školi) time potpada onoj količini poslova vizualnog i likovnog uređenja svih fizičkih i virtualnih prostora škole koje mu naloži ravnatelj škole. Ravnatelji/ice bi mogli/le zahtijevati oslikavanje zidova, sudjelovanje u projektima s likovnim sadržajem, izradu fresaka, grafički oblikovanih natpisa, uređenja pozornica, izrada scenografija za razne priredbe, natjecanja i smotre i slično u dvije ili više škola u tolikoj mjeri da učitelj to ne bi mogao izvršiti te bi mu se time moglo uvjetovati zadržavanje radnog mjesta. Slobodno vremensko doziranje poslova vizualnog/estetskog/likovnog uređenja škola ne može se prepustiti ravnateljima osim (samilosno i kolegijalno) ako su na funkciju ravnatelja došli s mjesta učitelja likovne kulture pa i sami razumiju kompleksnost zadaća koje je moguće ostvariti u zadanim vremenskim okvirima. Učitelji likovne kulture ozbiljno i aktivno na ovaj problem ukazuju više od desetljeća. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
34 Tomislav Špinjača Eksperimentalni program Pozdrav, - Kao roditelj se ne slažem da dijete u školi provodi gotovo cijeli dan, ne zato jer je škola loša nego je u toj ranoj dobi potrebno balansirati prava i obaveze/vrijeme i prostor/vrijeme za 'igru'..pričamo o djeci. - I učitelje/nastavnike ste (pre)opteretili - tko može izdržati taj tempo cijeli dan na duge staze? - Informatiku ste unakazili smanjivanjem satnice i 'umjetnim' povećavanjima da je obavezna od 1-8.. U 21. stoljeću vi smanjujete predmet koji se bavi osnovnim alatom današnjice - računalima? Je li to moguće i tko je došao na tako pametnu ideju? - STEM predmete treba pojačati, fali nam ljudi koji mogu rješavati probleme i razmišljati, a ne samo 'mislilaca', onih koji mašu papirima i hodaju hodnicima. Tko će proizvoditi znanje ako ne ljudi koji nešto o tome znaju? Managera imamo previšeee.. - Ideja o stranim jezicima je načelno pozitivna ali prijedlog izvedbe loš. - Vjeronauku je mjesto u crkvama --------------- Kao i većina toga u našoj državi, svaka garnitura ima svoje ideje - a provedba i realizacija u pravilu slaba/nikakva. Nažalost, tako je i ovaj put. Otežali ste djeci, roditeljima i učiteljima/nastavnicima. Da ne spominjem koliko su ljudi koje rade u nastavi degradirani - potplaćeni, rade u svakakvim uvjetima, bore se s djecom, roditeljima, ravnateljima, sindikatim, ministarstvima, kurikulima... Sretno nam svima s ovim cirkusom! Tomislav Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
35 Sindikat Prosvjetitelj Eksperimentalni program Poštovanje Uvodi li se ovdje, na podli način nešto, što će se kasnije predstaviti kao gotova stvar i za ostale škole? Podmeće li nam se opet mačak u vreći ili trojanski konj? Tko je kreator ovog eksperimenta? Premda i dalje ne znamo sve detalje jer se dijelovi ovog nerazrađenog plana neprestano mijenjaju, a nepoznanica je toliko da nema tog uma koji bi mogao riješiti ovu – u praksi nepripremljenu logistiku zapakiranu u apstraktne i atraktivne slogane, idemo ipak pokušati objektivno vidjeti što ovo za nas znači. Što zapravo gube/dobivaju učitelji? Kako će biti organizirano radno vrijeme? Kako će se posložiti satnice? Što je sa smanjivanjem satnica nekih predmeta? Što se krije pod novim predmetima, hoće li tu biti zamki globalističke agende koju će učitelji morati predavati? Tko će ih uopće predavati i jesu li ti nastavnici za to educirani? Hoće li nastavnici zaista biti tek cca sat vremena dulje u školi, kako se tvrdi, ili će ostajati još duže a onda opet doma nositi testove za ispravljanje i ostalu papirologiju? Hoće li imati adekvatan prostor u školi (kabinete) da se tamo mogu povući i na miru raditi? Hoće li se nastavnicima koji imaju satove ujutro, pa onda opet tek popodne, plaćati smjenski rad? Postoje li kurikulumi i udžbenici za nove predmete i jesu li nastavnici spremni na takve izmjene? A što je s učiteljima razredne nastave? Hoće li ista učiteljica morati boraviti s malim đacima od ranog jutra kroz popodnevni boravak? Što je s učiteljicama iz produženog boravka, hoće li one biti tehnološki višak? Što je s asistentima u nastavi? Što je s glazbenim i plesnim školama i njihovim djelatnicima? Kada bi se trebala provoditi nastava glazbenih škola? U vremenu nakon 17 sati? Može li se govoriti o nekakvim postignućima nastavnog procesa tad, kada djeci koncentracija opadne? Imaju li glazbene škole, uostalom, kapacitet za jednu smjenu? Kada će nastavnici-roditelji koji rade u glazbenim školama u popodnevnim i večernjim satima biti sa svojom djecom? Misli li se uopće na to? Toliko pitanja bez pravih i suvislih odgovora u ovom nadobudnom i nepromišljenom projektu koji bi trebao započeti za 5 mjeseci. Premda podržavamo prebacivanje osnovnog školstva u jednosmjenski rad i premda naše školstvo vapi za promjenama, koliko je realno uvođenje ovako sveobuhvatne i dramatične, a toliko nepripremljene rekonstrukcije osnovnog školstva? Po prokušanom principu mamca, ravnateljima se za škole obećavaju pozamašne svote, djelatnicima se obećava veća plaća, a roditeljima bajka. Silom nam se hoće prikazati zapadnjački model kao najbolji. Nameće nam se još jedan strani model, koji nije temeljen na našoj praksi i našem iskustvu. Ali poznavajući naše nadređene i naš mentalitet uvijek je tu neka kvaka i mazanje očiju, i nikad stvari nisu onako dobre kakvim se prikazuju. Možda zaista i jest cilj da se novac podijeli, a eksperiment propadne, a sve opet na štetu djece. Što će sve to u praksi značiti? ‘Ajmo malo detaljnije analizirati promjene. Prema nacrtu ovog eksperimentalnog programa, razredništvo se više ne ubraja u neposredno odgojno-obrazovni rad već je ono izborno i jedan je sat tjedno odnosno 0,75 sunčana sata. Satničarstvo, razredništvo, DOD, DOP, INA i još neke obaveze koje su bile dio satnice nastave prebacuju se, navodno, u ostale poslove. Učitelj povijesti će, na primjer, sa svoje pune satnice (sadašnjih 18 sati neposredno odgojno obrazovnog rada + 6 ostalih zaduženja + priprema za nastavu i ostali poslovi) pasti na nepuno radno vrijeme (16 sati A1+ 4,8 sati A2 koji proizlaze proporcionalno iz A1 + ostali poslovi) koje će u ukupnom tjedno radnom vremenu iznositi 32 sata, a ne 40 sati. Što znači da će mu plaća biti 80% sadašnje plaće. U konačnici, povećanje osnovne plaće za 4.5% ne znači ništa jer će za isti rad biti 16,4 % manje plaćen. Osim toga, nepuno radno vrijeme utječe na duljinu radnog vijeka učitelja. Ako se odluči biti razrednik, plaćen će mu biti dodatak od 2,5% na osnovicu. Sramotno je da je sat razrednika pao s dva sata na jedan sat tjedno, a realno razredničkih poslova je barem za tri sata tjedno. Možda nismo ovo dobro shvatili? Ako nismo, neka se potrude da shvatimo. Važno je naglasiti i to da se prije izrade dokumenta CNŠ nije napravila analiza zaduženja učitelja po školama niti vodila briga o učiteljima koji neće ispunjavati novu normu, a još manje se računalo na brojne učitelje koji će postati tehnološki višak. Prema riječima ministra Fuchsa nastava informatike će se povećati 100%; s današnjih 4 sata na 8 sati obavezne nastave. No on tu prešućuje činjenicu da je sada uz 4 sata obavezne nastave prisutno i 12 sati izborne nastave koju pohađa većina djece (U Varaždinskoj županiji čak 95% djece). Isto tako ministar kaže da se gradivo informatike od 1. do 4. razreda ponavlja u 5. razredu pa onda valjda ne treba toliko informatike kasnije. To je otprilike istina kao što možemo reći da se Present Simple u nastavi engleskog jezika ponavlja barem 5 puta tijekom 12 godina. Normalno je da se nastavno gradivo ponavlja, ali se i nadograđuje, kao i u ostalim predmetima. Htjeli mi to ili ne, bez nekih osnova informatike, djeca će teško moći napisati i molbu za posao, a kamoli raditi jednog dana. Neobično je koliko se ovdje ne sluša mišljenje struke (nastavnika i županijskih stručnih vijeća), dok nam je u drugim situacijama ta demagogija bila svakodnevna pojava. Tko sada sluša struku? Ministarstvo sigurno ne. A na kocki je, ni više ni manje, budućnost naše djece. A što ovo sve znači za roditelje i djecu? Riječi ministra Fuchsa kako će djeca provoditi više vremena s roditeljima i da će se njihov odnos zapravo poboljšati zvuče kao svima priželjkivana bajka i floskule koje više govore da oni koji predlažu ovaj eksperiment i te kako znaju na što će većina roditelja nasjesti, da bi se poslije lupili o čelo i pitali ‘gdje nam je bila pamet da smo na to pristali?’. Naime, očito je da se o psihofizičkom razvoju djece najmanje vodi briga. Za to ih sigurno nije bilo briga tijekom korona krize, kad se djeci nametala odgovornost za djedove i bake, kad im se nametnula nepotrebno maska i kad se provodilo masovno zastrašivanje, čije posljedice vidimo svi mi koji radimo u školama. Studije o štetnim učincima tih postupaka na djecu nikad nisu provedene od strane našeg vrlog Ministarstva. Nadalje, ono što nas ovdje zabrinjava je zapravo odvajanje djece od obitelj od najranije dobi kao i njihovo navikavanje da većinu vremena provode u (odgojno-obrazovnim) institucijama čime se uništava njihova kreativnost. Ovaj dio s obrazovanjem nas i manje brine, ali to što te institucije sve više preuzimaju odgojnu komponentu je daleko opsežniji problem, jer se roditelje o tome zapravo ništa ne pita. Produženi boravak je većini roditelja, naročito u gradovima, čest izbor u prvim razredima osnovne škole, ali je to ipak, na kraju krajeva, njihov izbor, a ne prisila. Stoga i roditelji djece u školama koje su u ovom eksperimentalnom programu trebaju imati izbor. Uostalom, jesu li ravnatelji tih škola proveli ankete među roditeljima? Shvaćaju li da su nastavnici većim dijelom i roditelji, i da i oni moraju biti sa svojom djecom? Nemojmo se čuditi što će sve veći broj roditelja tražiti izlaz u tzv. homeschoolingu, jer, ruku na srce, premda današnji uvjeti života i rada, i borba za egzistenciju mnoge ljude tjera da rade i više od jednog posla, da se dokazuju na radnom mjestu prekovremenim satima i sl., ipak ima roditelja koji mogu i žele provoditi više vremena sa svojom djecom pa čak i pomažući sa zadaćama. To je vrijeme u kojem će djeca prepričavati dogodovštine iz svoje škole, ali i slušati uspomene svojih roditelja, djedova i baka. Možda nekome i ovo zvuči kao bajka, ali sve je više osviještenih roditelja koji svojoj djeci žele prenijeti vrijednosti kojih je sve manje u ovom tehnokratskom i potrošačkom društvu. I za kraj… Što se sve krije iza ušminkanih i pretencioznih gesla poput ,,uravnoteženog, pravednog, učinkovitog i održivog sustava odgoja i obrazovanja”, po kojem su naši učenici za začelju zemalja EU po vremenu koje provode u školi te po rezultatima na PISA ispitima? Novac se dobio i mora se potrošiti na način kako nam birokratski EU naredbodavci nalože. Uostalom, kao i u svemu dosad. A ravnatelji se pomamili na silne stotine tisuća eura koje će škole dobiti te idu grlom u jagode u, ne bez razloga nazvan, eksperiment, ne zamarajući se time koje će sve dugoročne reperkusije ovaj nadobudni i nepromišljeni projekt imati po njihove djelatnike jer ni sami nisu dovoljno upoznati s detaljima. A reperkusija će biti, i najveći gubitnici bit će upravo djeca koja će biti dio ovog eksperimenta. Jer ovo je tek početak. Naš sindikat želi prvenstveno zaštititi naše članove, djelatnike osnovnih škola ali i glazbenih i plesnih škola. To nam je ipak primarna zadaća i time ćemo se baviti i obavijestiti vas o tome u sljedećim objavama. Želimo osvijestiti i sve ostale. Ne želimo da se nameće obaveza koja nekima neće odgovarati i i da se učiteljima ukidaju dosadašnja prava, već se zalažemo za mogućnost izbora u slučaju nepovoljnog scenarija i za djelatnike i za učenike. Potrebno je osvijestiti da je ovo zajednički problem roditelja, učitelja, ravnatelja te svih sindikata iz osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja pa molimo da nam se svi pridruže u zajedničkoj borbi za dobrobit djece. Kao i u korona cirkusu, zalažemo se za transparentnost oko posljedica i mogućnost izbora u nečemu što se i službeno zove eksperiment! Zvuči li nam to svima poznato?! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
36 Vedran Gergorić Eksperimentalni program Da bi ovakav projekt mogao zaživjeti potrebne su godine pripreme i ulaganje u infrastrukturu i edukaciju učitelja. Naša škola nema ni kabinete, nema ni zbornicu, a ni marendarij koji je adekvatan za to što se predlaže. Ostali poslovi učitelja opet nisu definirani, a to znači da nas se još više može izrabljivati. Rad razrednika ne ulazi u satnicu nego se plaća tih 2.5% što je ništa s obzirom na količinu posla. Razrednik bi trebao inati minimalno 6 sati u normi. (oni koji su ikad bili razrednici znaju o čemu pričam). Postoji i problem roditeljskih sastanaka i sjednica. Kada će se to odraditi, jer prema planu mi nismo obavezni ostati u školi poslije 17. Kada će se odraditi sve pripreme ako nemamo prostora i vremena jer dežuraml i čuvamo učenike. Dežurstva bi trebala ulaziti u normu. Odgojni premeti gube sve. Ako razredništvo i izvannastavne aktivnosti ne ulaze u normu, mi koji predajemo odgojne predmete ćemo morati predavati na minimalno 3 škole (i to ako budemo imali sreće) da napunimo satnicu. Novac koji daju je mazanje očiju s obzirom da ga se ne može trošiti na nadogradnju škola. Pa nećemo valjda za 300 000 eura kupiti projektore i klupe. Povećanje od 25% ravnateljima u odnosu na ono što moraju prihvatiti i odraditi učitelji je isto nekorektno. Znači ovaj plan ima toliko rupa, a radjen je od ljudi od kojih većina nije radila u školi je u najmanju ruku neozbiljan. Promjene su potrebne, ali najprije je potrebno ulagati u ljude i infrastukturu. Žalosno je kako minsistarstvo podcjenjuje soje zaposlenike koji bi trebali biti stup ove države. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
37 Tanja Oreški Eksperimentalni program Ako se ova reforma provodi samo zato da bi se na nekom budućem grafikonu stupac ispod kojeg piše HR pomaknuo malo ulijevo, da bi se moglo reći na nekom sastanku EU - evo, sada naši učenici provode više vremena u školi, tada smo promašili, kako bi to moj djed rekao "cijeli nogomet". Bez potrebe da dodatno ponavljam tisuće jasnih i unisonih argumenta komentatora ovog Dokumenta i u nadi da će ipak bar neki od njih biti prihvaćeni, napisat ću samo poruku nekim budućim reformatorima školstva: Krenite od temelja! Krenite od učitelja i djece! Krenite od stručnih suradnika! Pitajte one koji s djecom rade svaki dan koji su njihovi problemi, s čime se bore svaki dan. I onda krenite u rješavanje stvarnih problema. Korak po korak. Obuhvatite širu sliku. Vodite računa o tome da nisu sve škole jednake, da nemaju jednake probleme i zato ne trebaju jednaka rješenja. Samo tako doći ćemo do škole po mjeri i učenika i učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
38 Marijan Janjić Eksperimentalni program Poštovani, Ovakav program CN trebao bi biti temeljitije odrađen uz uvažavanje stavova : - roditelja, učitelja i učenika - treba voditi računa o maksimalnom opterećenje učenika u prostoru škole, njihovoj spremnosti i koncentraciji na rad u jednom okruženju. Odrasla osoba ima dnevni rad od 8 sati, a dijete iz 1. razreda ima 7 sati dnevnog neprekidnog rada - psihološkom opterećenju roditelja, koji u osnovi gube osjećaj roditeljske pozornosti i odgovornosti u formiranju obiteljskih načela. U razgovoru sa roditeljima (sedmog razred) svi roditelji su istakli nezadovoljstvo ovim prijedlogom programom , te smatraju da im se djeca kradu i udaljavaju od njih - povećano opterećenje učitelja i stvaranje robota, koji će biti usmjereni samo na izvođenje nastave, bez mogućnosti da se posvete pripremama za nastavu, svojim obitelji, svojim razrednim obvezama,…. . Opterećenja učitelja : - Sat razrednika MORA biti uvršten u program dijela A1 ili neki novi A3 , s najmanje 2 ili 3 sata tjedno ( jedan sat rada s učenicima, 1 sat za suradnju s roditeljima i 1 sat za administrativno vođenje razreda – pripreme sjednica, različitih izvješća, organizacije izvanučionične nastave, … - Sat razrednika mora biti jednako plaćen svim učiteljima, a prema prijedlogu on bi se isplaćivao kao dodatak na plaću u iznosu 2,5 %. Učitelj koji ima punu satnicu dobit će 2,5 % na svojih 40 sati, ali učitelj koji ima nepunu normu dobit će manje, jer mu je manja osnovna plaća, dok učitelji s zvanjima mentora, savjetnika, …., dobit će znatno više za obavljeni jednakog posla. - Satničarski poslovi su poslovi koji također moraju ući u osnovni dio - A1 ili novi A3, te biti vrednovani ovisno o broju odjela od 1.- 8. razreda. Satničar je osoba koji tijekom cijele godine ima obvezu korekcija rasporeda, prostora , …. Kao i od razrednika, ako je dodatak na plaću – svi neće biti jednako nagrađeni za iste poslove - Sindikalni povjerenici – osobe koja zastupaju radnike također mora ući u program A1 ili novi A3, te trebaju imati određenu satnicu u programu A1, a ne da i to bude nekakav dodatak. Do sada je taj posao bio nagrađen s 3+3 sata ( ako je jedan sindikat i ako ta osoba obavlja dužnost ZV), a prema nacrtu CN bi bio nekakav dodatak, koji ne bi imao jednaku vrijednost kod svakog učitelja, jer isključivo ovisi o zaduženju – osnovnoj plaći. - svi poslovi u zaduženju 10* moraju biti vrednovani s određenim ( bar minimalnim) brojem sati koji bi ušli u program A 1 ili novi A3). - učitelji s većim brojem godina radnog staža ( 30 i više ) bili su u mogućnost koristiti bonus, a sada se od njih traži uvećana satnica - Informatiku smo prije par godina uveli u sve razrede i to 2 sata tjedno , a prema navedenom nacrtu informatika bi se smanjila na jedan sat tjedno. Danas kad se ide u razvoj tehnologije bazirane na informatici, mi stavljamo kočnice za napredovanje, a djelatnike koje smo jučer primili, sutra će mo poslati na burzu rada ili ulicu . - TZK u RN nije potrebno uzeti učiteljicama, jer su one također imale metodiku tog predmeta . Ako bi se učiteljicama s više od 30 godina dao bonus, tada bi učitelji TZK mogli aktivirati u njihovim odjelima, ili dati mogućnost učiteljicama da biraju za sebe TZK ili neku drugu aktivnost. - PRIRODOSLOVLJE, DRUŠTVO I ZAJEDNICA, PRAKTIČNE VJEŠTINE su novi predmeti za učenike, ali i učitelje koji bi se morali educirati za izvođenje istih, ali kada kad su po nacrtu već sada opterećeni s više od 40 sati tjedno. Pozdrav svima u sustavu, te zamolba da dobro razmislimo kako i kada uvesti promjena koje bi zadovoljile učenike i roditelje , ali i učitelje bez dodatnih opterećenja u zaduženjima. Marijan Janjić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
39 Bernarda Pintar Eksperimentalni program Poštovani! Cjelodnevna škola naša je budućnost, razvija se prema modernim društvenim potrebama. Unatoč njezinoj neumitnosti, način na koji će se ona realizirati ovisi o svima nama, ne samo o autorima ovog prijedloga- jako je važno da to shvate svi koji u njezinoj provedbi sudjeluju. Naslov ovog dokumenta eksperimentalnog programa nosi epitete uravnoteženosti, pravednosti, učinkovitosti i održivosti. Prijedlog eksperimentalnog programa u svojim temeljima nije konzultirao stručnjake područja i istovremeno- ljude koji će tu buduću reformu sprovesti u stvarnosti- ili se barem tako nadate, a također niti roditelje čija će djeca sudjelovati u tom obaveznom programu, pa stoga nikako ne može biti pravedan. Izjave poput "dobrobiti na kvalitetu života roditelja" zvuče poput loše reklame i vrijeđaju inteligenciju svakog čitatelja, čak i onog kojem bi tako nešto možda i išlo na ruku. Podsjetila bih, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u načelima obrazovanja navedena je "jednakost obrazovnih šansi za sve učenike". Jednakost obrazovnih šansi neće se dobiti "uravnilovkom"- iskustvo rada u školi govori mi da pola sata učenja tablice množenja jednom učeniku može biti i više nego dovoljno za odlične rezultate, dok drugome ni deset puta više ne bi bilo dovoljno za minimalnu razinu znanja. U istim načelima, navedeno je i "partnerstvo svih odgojno-obrazovnih čimbenika"- što bi trebalo uključivati i učitelje i roditelje i djecu, iako se njih nije ništa pitalo. Potpuno zanemariti važnost i funkciju glazbenih škola (i drugih izvanškolskih aktivnosti, primjerice sportskih klubova), potrebe djece s bilo kojom vrstom posebnih potreba (bila to darovita djeca, djeca s razvojnim teškoćama, teškoćama u učenju ili u ponašanju), veliki i nezanemariv broj učitelja razredne nastave u produženom boravku koje niste uvrstili u računicu, satnica informatike koja se sada smanjuje, te razredništvo koje se ne vrednuje kao neposredni rad te stoga djeluje kao "pro bono" rad svakog prosvjetnog radnika (a ispada, po kazni), svakako ne djeluje "uravnoteženo". Dosad su sve reforme odgoja i obrazovanja u RH bile više-manje kozmetičke. Ovaj prijedlog ne nudi čak ni to "ušminkavanje" pa stoga nije ni održiv- sve ono što se barem u nekoj mjeri uspješno uspjelo provesti u prošlima, sada se negira i vraća na tvorničke postavke, uz obećanje- do 2027. sve škole u RH imaju raditi u jednoj smjeni, uz proširenje svih prostornih uvjeta za rad cjelodnevne škole. Ako će se to odvijati brzinom obnove nakon potresa, čitamo se opet na savjetovanju 2058.! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
40 Dijana Sanković Strugačevac Eksperimentalni program Poštovani, u središtu je uvijek dijete i poštivanje različitosti i poticanje individualnosti. Prema mnogim istraživanjima i iskustvima učitelja i obrazovnih suradnika današnja djeca su u sve većoj mjeri nesamostalna. Škola bi trebala nuditi mnoge mogućnosti, ali ne na način da škola i roditelji organiziraju cijeli dan učenika osnovne škole. Djeca od rođenja vole rutinu i red, a razvojem i iskustvom u novim situacijama razvijaju sposobnosti i vještine potrebne za život. Ovakvim konceptom rascjepkano je vrijeme za rad s jedne strane strane, dok je s druge potpuno smanjena mogućnost da djeca sama organiziraju svoje slobodno vrijeme. Organizacija vlastitog učenja i vlastitog slobodnog vremena temelji su razvoja učenika. Na koji način će učenici u cjelodnevnoj školi naučiti sami organizirati svoj dan i svoje aktivnosti? Na koji način će jedan introvertirani učenik "preživjeti" toliko kombinacija "učenje pa druženje"? Na koji će način jedan daroviti učenik imati priliku istraživati izvan okvira redovnog sustava kad nemamo suradnike niti elemente kojima bi odredili koji su to daroviti učenici? Djeca zaslužuju naučiti biti samostalni od roditelja i učitelja. Provedba eksperimenta treba sadržavati detaljno istraživanje početnog stanja učenika i njihovih mogućnosti na početku i na kraju eksperimenta. Također, barem godinu dana prije realizacije reforme, navedena istraživanja treba dati na uvid i savjetovanje svim sudionicima obrazovnog sustava i drugim stručnjacima, ponajprije psiholozima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
41 MARIJA BENIĆ Eksperimentalni program Poštovani! Sve je već rečeno. Ovaj eksperimentalni program može samo naštetiti društvu i generacijama koje dolaze. Između ostalog, skandalozno je da se satnica informatike smanjuje na samo jedan sat u vremenu kojem živimo. Iskreno se nadam da ćete uvažiti komentare ljudi koji rade u nastavi i koji znaju s kojim se problemima suočavamo. Također, dio u kojem navodite ostale poslove nastavnika je nevjerojatan. Staviti satničarstvo u ostale poslove, kao sve ono ostalo je nedopustivo. To može napisati samo onaj tko to nije radio. Umjesto da su se ostali poslovi stvarno definirali kako treba navedenim se još više stanje pogoršalo. Promjene u obrazovanju su nužne, ali je isto tako nužno poslušati one koji provode te promjene na terenu. Srdačan pozdrav. Marija Benić, nastavnica matematike i informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
42 SNJEŽANA SUŠAK Eksperimentalni program Poštovani, smatram da je projekt Cjelodnevne nastave vrlo loše razrađen jer se nije vodilo računa o djeci i njihovim potrebama, roditeljima i pravu na izbor školovanja primjeren individualnim potrebama djeteta, a ni učiteljima i specifičnostima rada s djecom. 1) Za dijete u dobi od sedam do deset godina je najvažnije da što više vremena provodi okružen svojom obitelji, naročito roditeljima. Institucija, u ovom slučaju škola, nije u stanju djetetu nadomjestiti potrebu za ljubavlju, sigurnošću i toplinom koju im pružaju roditelji. Nije svakom djetetu potrebna pomoć u nastavi. Neka djeca mogu samostalno u vrlo kratkom vremenu odraditi zadaću kod kuće i nakon toga se baviti aktivnostima kojima žele ili odmarati. Dijete te dobi nije u stanju biti koncentrirano ni četiri školska sata, od kojih je barem jedan odgojni predmet, a kamoli sve ovo što im se nameće nakon redovne nastave. Postoje djeca koja su izrazito introvertirana i koja nemaju stalnu potrebu biti okružena većim brojem druge djece, a i odraslih. Takva djeca najlakše funkcioniranju u okruženju manjeg broja njima bliskih ljudi. Kakve sve posljedica mogu imati djeca zbog preranog i predugog odvajanja od obitelji? Zašto se nitko ne upita zbog čega djeca koja su uključena u sličnu organizaciju nastave u tzv. produženom boravku imaju lošije razvijene radne navike i teže se snalaze u samostalnom učenju od djece koja su u školi u jednoj smjeni i samostalno ili s roditeljima pišu zadaće i uče? 2) Drugi, ne manje važan razlog protiv uvođenja cjelodnevne nastave je, uskraćivanje prava roditeljima. Mnogi roditelji ne žele odgoj i cjelokupno školovanje svog djeteta prepustiti instituciji, već žele imati puno veći uvid u individualne potrebe i odgoj svoga djeteta. Isto tako žele svom djetetu omogućiti raznovrsne izvanškolske aktivnosti koje možda neće biti obuhvaćene ovakvim sustavom. Jedan veliki problem o kojem se vrlo malo govori je pitanje kvalitete prehrane. Djeca bi u tzv. cjelodnevnoj nastavi trebala imati četiri obroka. Svjedoci smo loše sastavljenih jelovnika za djecu koja se školuju u produženom boravku. Roditelj vrlo malo, ili gotovo nikako ne može sudjelovati u odabiru prehrane za svoje dijete. Mnogim roditeljima je neprihvatljivo da im se dijete hrani mesom i mesnim prerađevinama upitne kvalitete, prevelikom količinom mliječnih proizvoda, pecivima punim aditiva i štetnih masnoća bez kvalitetnog voća i povrća. Veliki problem i sada imaju djeca s atolerancijom na određenu hranu. 3) Tu je i pitanje preopterećenosti učitelja. Kako je moguće da netko promišlja zadužiti jednog učitelja za obim posla koji danas radi dvoje učitelja, a u uređenijim obrazovnim sustavima tri i više. Jedan učitelj ne može ni psihički ni fizički izdržati toliku satnicu u neposrednom radu s učenicima i tu se ozbiljno dovodi u pitanje kvaliteta takve nastave. 4) Mnoge škole u RH neće imati potrebnu infrastrukturu za cjelodnevnu nastavu pa će se kao i do sada mučiti s organizacijom. Postavlja se pitanje kako će škole od 500 i više učenika organizirati toliko obroka u tako malo vremena, gdje će ta djeca imati prostor za odmor, slobodno vrijeme, tjelovježbu u ta dva sata kada ni sada u višesmjenskoj nastavi to nije moguće kvalitetno organizirati. Zaključak: Uvođenje cjelodnevne nastave smatram lošom idejom jer se nije vodilo računa o akterima cijelog procesa, a ponajviše o dobrobiti djeteta. Kako može funkcionirati dijete koje je osam sati zatvoreno u instituciji gdje nema odgovarajućeg prostora za odmor, rekreaciju, slobodne aktivnosti osuđeno na prehranu vrlo loše kvalitete. Također se nije vodilo računa o pravima djece i roditelja na izbor. I na kraju, ne manje važno pitanje je opterećenje učitelja i uvođenje novih predmeta za koje se učitelji pripremaju putem brzinskih online tečajeva, a s druge strane im se oduzimaju predmeti za koje su stručno osposobljeni. Zbog svega navedenog se dovodi u pitanje kvaliteta takve nastave. S poštovanjem, Snježana Sušak Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
43 Ivana Kabalin Eksperimentalni program Poštovani, sama radim u cjelodnevnoj nastavi, ali po riječkom modelu koji uistinu smatram izvrsnim. Cjelodnevna nastava koja se ovime želi uvesti je bitno različita od cjelodnevne nastave koja postoji dugi niz godina. Napomenula bih nekoliko stvari o programu koji se planira: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško izdrže i redovitu klasičnu nastavu. Postavljam si pitanje kako će ta nastava biti prilagođena takvim učenicima, hoće li oni imati podršku u vidu asistenata? - smanjenje satnice nastave Informatike u doba tehnologije je besmisleno. Ne možemo ih odvojiti od tehnologije i izolirati i unazaditi, ali onda treba barem ciljano s njima raditi takve sadržaje. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - obzirom da se vrijeme neposrednog rada učitelja povećava, kada će se učitelji pripremati za idući radni dan? Iako nam je rečeno da ćemo sve materijale dobivati gotove, nije li to ubijanje kreativnosti učitelja? Učitelj svoj rad planira prema potrebama učenika, koliko će univerzalni materijali odgovarati svima? Drugo, čemu onda učiteljsko zanimanje, jer je do te mjere banalizirano da može bilo tko doći i "ispričati sve" s nekog papira. - vrijeme na kraju dana od 1 sata ne smatram dovoljnim za održavanje roditeljskih sastanaka, dodatno educiranje i sl. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
44 Martina Matezović Biškup Eksperimentalni program ''Predmet je usmjeren na pojedinca (učenika) koji kritički promišlja sebe i svijet... Predmet je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja.'' - Navedene ciljeve, koje smatram iznimno važnima, potrebno je ostvariti kroz već postojeće predmete i kroz promjene kako u njihovim sadržajima tako i u načinima poučavanja, a ne kroz uvođenje novog nastavnog predmeta i posljedična dodatna satovna opterećenja učenika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
45 Tamara Brozović Jurišić Eksperimentalni program Poštovani, ovakav koncept nastave ostavlja puno upitnika iznad glave - govorim to kao učiteljica, ali i kao roditelj osnovnoškolske djece. Očito je da će na pleća učitelja pasti još puno "dodatnih poslova" koji su se u posljednjih nekoliko godina nagomilali do nepodnošljivih granica i bojim se da ovo zvanje nema svijetlu budućnost - jako je puno kolega koji odlaze iz škole. Rastužuje me činjenica da se učitelje ništa ne pita, nego se eto, putem medija pozivaju na Javno savjetovanje da se zadovolji forma i idemo dalje. Neću komentirati dokument jer mislim da se o tome trebalo raspravljati prije sastavljanja dokumenta. Još nešto - izrazito me smeta kad se naše učenike trpa "ispod prosjeka usporedivih zemalja" temeljem postignuća u "vodećim programima za praćenje i uspoređivanje učeničkih postignuća" - koje su to usporedive zemlje i koji su to vodeći programi? Svi znamo da su naši učenici izrazito kvalitetni, vidimo to kad (na žalost) odu u Njemačku pa osrednji učenici postižu izvanredne rezultate i kažu da im je tamo puno lakše. Zašto im je lakše - ne zato što su cijeli dan u školi, već zato što su rasterećeni od teoretskog bubanja, baziraju se na praktičnim i za život važnim vještinama, a učitelji su motivirani jer su za to i adekvatno plaćeni. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
46 Rosana Cepanec Dugandžić Eksperimentalni program Kako uopće krenuti s komentiranjem programa naslovljenog kao "... uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja."? Tko je odredio ili dokazao da je opisani sustav pravedan prema djeci, roditeljima, djelatnicima škola, koje se u svemu baš ništa ne pita? Kako komentirati dokument koji nema javnosti poznatih autora, a koji izgleda kao da ga je sastavljala osoba koja nikada nije ušla u učionicu, bila dežurna tijekom malog ili velikog odmora na hodniku ili održala nastavu tijekom cijelog dana? Ovaj program ne temelji se na istraživanjima koja su relevantna za naše područje, već se kao referentna istraživanja navode statistike i istraživanja provođena u državama koje nemaju dodirnih točki s Hrvatskom. Kako uspoređivati Hrvatsku, njen broj stanovnika, djece u sustavu školovanja i njihove potrebe s Wisconsinom, pa čak i sjevernoeuropskim državama koje su tako hvaljene u svim životnim aspektima? Kad je krenula Cjelovita kurikularna reforma, barem smo znali tko su ljudi koji rade na tome, a tko su ljudi koji su stvarali ovaj dokument? Gdje su o ovom dokumentu nestale privole roditelja da njihovo dijete može sudjelovati u eksperimentu? Kad se u škole uveo produženi boravak, uvelike se riješio problem djece koja nisu imala gdje nakon nastave, problem pisanja zadaće, učenja, instrukcija, obroka itd... Zašto ne nastaviti tim putem, zaposliti kvalificirane učiteljice da rade u produženom boravku, za one kojima je to potrebno? Prema ovom programu, jako velik broj obrazovnih djelatnika postat će preopterećen, a isto tako velik broj će postati tehnološki višak. Što s tim ljudima? Kako će se ovakav sustav škola odraziti na obitelji, društvo, psihološki razvoj djece? Jesu li tu provedena neka istraživanja? Ili ćemo posljedice najprije osjetiti svi. Broj negativnih komentara na ovaj dokument može govoriti jako puno, i iako su u medijima bile izjave da su komentari neutemeljeni, smatram da bi trebalo dobro razmotriti svaki komentar i prijedlog iznesen u ovom savjetovanju. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
47 Tomislav Hadrović Eksperimentalni program Poštovanje! Čitam dokument, gledam komentare, slušam kolege u zbornici na istu temu i nakon kratkog vremena počinjem osjećati nelagodu. Apsolutno se slažem da je reforma školstva potrebna. Za velike stvari u životu potrebna je konstruktivna i dugoročna priprema sa jasnim ciljevima. Dojma sam da ovaj dokument treba uvelike doraditi jer ima velikih rupa, nije realno provediv i stvara mnoštvo upitnika prije svega za učitelja koji je voditelj nastavnog procesa. Prosječni učitelj zatrpan je silnom dokumentacijom koju treba odraditi, posao je psihički iznimno težak, roditelji učenika su tu i svaki radni dan je već sam po sebi izuzetno izazovan. Često odlazim na stručne skupove i upoznat sam se velikom brojem zagrebačkih osnovnih škola. Tehnički uvjeti su ono što je osnovni element da bi se dogodila kvalitetna reforma. Fali prostor, tj. nema ga. Kad bi bilo prostora i tehničkih uvjeta, apsolutno mislim da bi cjelodnevna nastava bila pun pogodak ali na sljedeći način. U školi bi se učilo i izvršavale izvannastavne aktivnosti (širokog spektra) gdje bi svaki učenik našao zanimljivost za sebe. Kad bi se to ostvarilo u vremenu od 8 do 16 sati, nakon škole došlo bi se kući i uživalo sa roditeljima i obitelji. Bit kvalitetnog odrastanja je zdrava obitelj i provedeno zajedničko vrijeme. Pošto je dokument dignuo veliku prašinu, nadam se da će ići na doradu. Čestitam ljudima koji su se potrudili da se pojavi ovaj prijedlog jer u njemu ima dobrih stvari, ali sada treba poslušati i glas naroda i ljudi koji neposredno rade sa učenicima, tj. glas učitelja. Zajedničkih snagama do boljitka. Hvala, Tomislav Hadrović. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
48 ANITA KRISTIAN Eksperimentalni program Poštovani! Učiteljica sam razredne nastave sa 15 godina iskustva u neposrednom radu s učenicima. Čitajući nacrt osupnuta sam da se nigdje ne spominje državni pedagoški standard niti da program kojemu je cilj uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja brine o tome da jedna učiteljica ima jednake ili otprilike jednake uvjete rada, osvrćući se prije svega na broj učenika jednog razrednog odjela. U mojih 15 godina rada u školi nikada nisam imala razredni odjel sa manje od 25 učenika. Nije mi jasno kako se očekuje da učiteljica razredne nastave zadovolji sve individualne potrebe razrednog odjela od 25 učenika u jednom danu u nekoliko obrazovnih područja ili pismenosti, a kamoli u jednom tjednu ili cijeloj nastavnoj godini i pritom ostane mentalno zdrava te sabrana osoba i uravnoteženi član društva nakon svog radnog vremena. Prebacujući cijeli odgojno-obrazovni rad sa dvije učiteljice kako je dosad bilo u trajanju od 8h do 17h na jednu učiteljicu (od 8h do 15h/15.30h) dojma sam da resorno Ministarstvo nije svjesno obujma posla za cjelodnevni neposredni rad s djecom i ne poznaje vlastiti program produženog boravka. Zato predlažem da se nastavi s praksom da jedan razredni odjel dijele dvije učiteljice kao u modelu produženog boravka. Učenici, kako navodite u programu, trebaju što kvalitetniju podršku u učenju i zadovoljenju svojih individualnih potreba, a to neće dobiti ukoliko jedna učiteljica provodi s njima više od 5 sunčanih sati dnevno. „To je škola u kojoj svaki učenik ima priliku formirati i dosegnuti najbolje od sebe, na temelju sposobnosti i svojega rada…“ Zašto ova rečenica ne bi vrijedila i za učitelja? Jer svim opisanim poslovima koji se navode programom guši se ljudsko dostojanstvo učitelja, ponovno postaje preopterećen. Također, molim pojašnjenje oko uključivanja stručnih suradnika u A2 program na razini cijele škole (razredne i predmetne nastave). Kako se očekuje da potrebe velikog broja učenika jedne škole (moja trenutno ima oko 777) zadovolje 3 stručna suradnika (organizacija i podrška učenika s poteškoćama u razvoju, poteškoćama u učenju, darovitih učenika, podrška učitelju, timovima učitelja, suradnja s roditeljima i sl.)? Prema podacima koje navodite za školsku godinu 2022./2023. da je na 309.418 učenika zaposlen 3.031 stručni suradnik jako obeshrabruje za njihovo uključivanje u neposredni rad sa svim učenicima raznih individualnih potreba kakvu najavljujete programom cjelodnevne škole. Anita Kristian, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
49 Dario Novosel Eksperimentalni program Poštovani, pišem u ulozi učitelja, razrednika i roditelja. Ne mogu podržati smanjenje satnice informatike u vrijeme sve veće i brže digitalizacije svega što nas okružuje. Takvo stanje od svih nas traži da budemo u korak s vremenom, a od sadašnjih školaraca će tražiti još i više u vrijeme kad postanu odrasli ljudi na tržištu rada. U raznim dokumentima koje je donijela ili prihvatila Republika Hrvatska (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030), Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.), itd.) navedeno je, između ostalog, kako je prioritet jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika; zatim prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja; u kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”, itd. Iz navedenog, ali i iz vlastitog iskustva te prema mnogim prethodnim komentarima se može zaključiti kako se redovna nastava informatike mora ojačati umjesto oslabiti te dodatno proširiti u obliku dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti iz tog područja. Također, razlog rezanja satnice informatike zbog povećanja satnice drugih predmeta i uvođenja novih predmeta (što je i spomenuto, ne tim riječima ali se dalo zaključiti, na skupu u Varaždinu) je neprihvatljivo i neprofesionalno. Opravdanje da će se informatika izvoditi, osim kao redovna nastava, kao izvannastavna aktivnost i kao međupredmetna tema ne može se prihvatiti kao relevantno jer izvannastavnu aktivnost pohađa manji broj učenika (prema satnici ni ne može prihvatiti veći broj učenika), a ozbiljnija obrada informatičkih sadržaja u obliku međupredmetne teme nije moguća zbog prirode nastavnih sadržaja. Vezano za poslove IKT podrške, administracije e-upisnika i satničarstva koji su prebačeni u ostale poslove također je neosnovano. Primjerom ću pokušati objasniti. Škola od tristotinjak učenika -> jedan učitelj informatike na nepuno radno vrijeme, u zaduženju je sva administracija, IKT podrška učenicima i učiteljima, održavanje sve informatičke opreme (stotinjak računala, dvadesetak pametnih ploča i ekrana, dvjestotinjak tableta, pisači, roboti, dronovi…), itd. Ne razumijem kako je ovo zamišljeno. Zar bi stvarno te poslove trebali obavljati iz ljubavi prema školi?! Srdačno, Dario Novosel Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
50 Martina Matezović Biškup Eksperimentalni program ''U skladu s navedenim, za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk uvodi se nastavni predmet Svijet i ja. Taj predmet nije sadržajna, nego primarno organizacijska alternativa vjeronauku.'' Umjesto dodatnog opterećenja učenika u vidu dodatna dva sata tjedno kroz punih 8 godina, potrebno je konfesionalni vjeronauk izmjestiti iz škole. Tako ne bi postojala potreba za uvođenjem ikakve organizacijske alternative. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
51 Katarina Šimić Eksperimentalni program Poštovani, radim kao učiteljica razredne nastave četrnaestu godinu i saznati iz medija i društvenih mreža za ovako veliku stvar, reformu obrazovnog sustava, mogu samo sa zabrinutošću i ogorčenjem reći da je nešto zaista trulo u državi… Pozdravljam ideju i želju za poboljšanjem i osuvremenjivanjem nastave, ali zašto kroz naše aktive, stručne skupove… niste pokušali osluškivati nas učitelje i naše, tj. dječje potrebe. Moja škola ima preko 800 učenika, radimo u dvije smjene, svaki razred nema svoju učionicu, već neki održavaju nastavu u knjižnici, učionici za tehnički itd., često puta u neadekvatnim prostorima. Ove školske godine smo jedva izbjegli nastavu u tri smjene. Kolegice u dnevnom boravku nerijetko imaju i preko tridesetero učenika. Učionice ne bih opisivala ni stanje u sanitarnim čvorovima, dovoljno je samo reći da u 21. stoljeću roditelji doniraju wc papir i sapun. Pa pitam ja vas, gospodo draga, kako zamišljate cjelodnevnu nastavu kada učenicima u osnovnoj školi nije osigurano ni ono najnužnije? Zabrinuta sam što rad učitelja uspoređujete s radom u uredu, radno vrijeme od 8 – 16h. Posao učitelja je specifičan, predivan, a opet jako iscrpljujući. Osim učitelja često smo i psiholozi, psihijatri, pedijatri, obiteljski savjetnici, socijalni radnici… Jedan razred u cjelodnevnoj nastavi NE MOŽE voditi jedna učiteljica ili učitelj. To je posao za dvoje stručnjaka. Još mi se toliko pitanja i problema nameće: preteške torbe, mentalno zdravlje djece, djeca s posebnim potrebama, darovita djeca, satove TZK-e preuzimaju kineziolozi (zašto smo mi slušali i položili metodiku TZK-e i još je uvijek na Učiteljskom fakultetu), hoće li djeca imati volje za glazbene škole, sport, druge aktivnosti nakon desetosatnog sjedenja u školi (jer budimo realni, uz ovakvu edukaciju nastavnika i odnos prema njima, to će se, u konačnici, svesti na to) i kada će dijete imati vremena za igru, kada će dijete imati vremena BITI DIJETE? Da bi se provela uspješna reforma potrebne su godine predanog i planiranog rada u koji će biti uključeni nastavnici, stručni suradnici, pedijatri, roditelji… Voljela bih vidjeti rezultate istraživanja na temelju kojih je proizašlo da se cjelodnevna nastava uvodi zbog dobrobiti djece. Da sam ja autorica takvog dokumenta ponosno bih objavila svoje ime. Pitam se zašto ih mi još ne znamo??? S poštovanjem, Katarina Šimić, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
52 Ljiljana Črnjar Eksperimentalni program Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je polovicom prosinca 2022. u javno savjetovanje prijedlog Standarda za školske knjižnice te se očekuje njegovo skoro usvajanje. U prijedlogu teksta, među ostalim stoji da „ školska knjižnica, kao informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole, ima zadaću da organiziranim zbirkama knjižnične građe u analognim i digitalnim oblicima te uslugama i radom knjižničarskih djelatnika osigura ispunjavanje odgojno-obrazovnih, informacijskih, stručnih i kulturnih potreba svojih korisnika.“ Kako je onda moguće da su školske knjižnice i školski knjižničari kao informacijski stručnjaci koji svojim radom, znanjem i kompetencijama mogu doprinijeti realizaciji ciljeva ovoga Programa u potpunosti izostavljeni, čak niti spomenuti u tekstu. Nastavno na to, u Javnom pozivu osnovnim školama za podnošenje prijava za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu, u točci 3.2. u sklopu planiranih infrastrukturnih ulaganja spomenuto je povećanje kapaciteta, dodatno uređenje i opremanje svih unutarnjih i vanjskih prostora škole izuzev školskih knjižnica što je presedan. Uvidom u podatke o stanju prostora i opreme školskih knjižnica u RH a koji su dostupni na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj može se uočiti da većina školskih knjižnica ne zadovoljava Standard po pitanju prostora i opreme te je stoga ovaj planirani investicijski ciklus prilika da se to promijeni i unaprijedi. Neuvrštavanjem školskih knjižnica u Program moglo bi se dogoditi kao u nizu slučajeva do sada da tamo gdje su prostori školskih knjižnica zadovoljavajući isti dođu u pitanje čim se pojavi problem nedostatka prostora za neku od drugih funkcija škole. Prijedlog novog Standarda sadrži i koeficijente izvodljivosti za prostor i opremu koji su kod izgradnje novih škola i dogradnje postojećih 0 – stupaju na snagu odmah a u redovnim okolnostima 3 – moraju se postići do kraja 2027. Pored toga, krajem 2023. doneseni su i novi Normativi dimenzioniranja prostora osnovnih škola u RH s kojima valja uskladiti prijedlog novog Standarda prije no što bude usvojen. Stoga bi i svi programi koje MZO predlaže i donosi kao što je ovaj Eksperimentalni program trebali biti u suglasju s usvojenim podzakonskim aktima i normativima. U protivnom čemu se onda isti donose i kako očekivati od osnivača da ih poštuju i osiguravaju propisane uvjete. Stoga predlažem i apeliram da se školske knjižnice neizostavno uvrste u Eksperimentalni program a Javni poziv školama u točci 3.2. Infrastrukturna ulaganja i organizacijske prilagodbe, hitno dopuni odredbom: povećanje prostora školske knjižnice i njezino opremanje (namještajem, računalnom opremom, knjižničnom građom). Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
53 Marko Horvat Eksperimentalni program Poštovani, ovaj komentar pišem i kao majka, i kao učiteljica! Ovakav nacrt kakav je predložen smatram da je neodrživ u uvjetima kakve trenutno imamo te je za isti potrebno zaposliti još učitelja, ali i drugih stručnjaka za podršku, osobito učenicima s kroničnim bolestima i poteškoćama koji ne mogu ovoliko dugo funkcionirati u razredu. Držim da je za početak dovoljno da barem uočite te uvažite da A2 program trenutno ne može biti obvezan za sve, već samo za one koji to trebaju i žele. Nedopustivo je u školi zadržavati djecu kojoj ovakav oblik rada uopće nije potreban, kao ni čuvanje, a da pritom oni kojima stvarno treba zbog prevelikog broja djece na kraju opet ne dobiju dovoljnu posvećenost učitelja. Moj sin primjerice uopće ne treba podršku u učenju, vježba se samostalnosti i zadaću radi u tišini sobe, nakon što se dobro odmori. Usto je kronično bolesno dijete koje dolazi kući vrlo umorno te treba prvo dosta odmora, tek tada uči. Uopće nije jasno kako je to zamišljeno da bi takav oblik podrške svima jednako mogao odgovarati! Pa nekima uopće ne treba dodatno pojašnjenje gradiva, ali im je ključan odmor prije učenja, blizina obitelji, mir, kretanje, igra ili nešto deseto prije te zadaće! Također, ovo i nastavnike stavlja u vrlo težak položaj te će ostajati bez glasa, obolijevat će, izgarati u stresu. Neobveznost A2 dijela kao i ostatka programa osim A1 djelomično bi ipak riješila ovaj problem jer bi se radilo s bitno manjim skupinom djece kojoj je to stvarno potrebno i koja žele, što bi znatno olakšalo svim sudionicima procesa. Barem sad u ovom eksperimentalnom dijelu i dok se ne vidi kako ti funkcionira. Uostalom, u previše se promjena ide odjednom i djeci iz ovih škola koje idu u to previše radikalno će se promijeniti život, a posljedice bi mogle biti dosta teške. Nikako se ne slažem s time da A2 bude obvezan za sve! S poštovanjem, Željka Horvat Damjanić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
54 Martina Matezović Biškup Eksperimentalni program U nastavku se vezano uz Praktične vještine također navodi: ''Uz primarni naglasak na poboljšanje psihomotoričkog razvoja te usvajanje i razvijanje niza temeljnih životnih vještina potrebnih za uspješno funkcioniranje u brojnim okruženjima...'' Smatram da učenicima razredne nastave nije potrebno dodatno opterećenje u satima koje će provoditi u školi kako bi ih ondje učitelji poučavali opisani temeljnim životnim vještinama. Učenici imaju roditelje. Učenike temeljnim životnim vještinama trebaju podučiti roditelji i citirano nije valjani argument za uvođenje novog nastavnog predmeta Praktične vještine. Inače bismo mogli predložiti da je potrebno uvesti i novi nastavni predmet Hodanje po stepenicama, to je također važna životna vještina, a o poboljšanju psihomotoričkog razvoja da ni ne počinjemo. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
55 INES VELIČKI Eksperimentalni program Poštovani/a, smatram da bi najbolje rješenje bilo odustati od provedbe i vratiti sredstva koja još nisu potrošena (izradu dokumenta platite iz vlastitih džepova) te započeti dijalog sa svim zainteresiranim stranama. Nametanje ovako opsežne promjene nije u duhu demokracije te je potrebno promisliti o suradnji kao početnioj točki promjene. Promjena se događa na dnu hranidbenog lanca, među nama koji smo srž tog procesa, u nama je, učenicima i učiteljima koji u tim zgradama prebivao. Mi nismo ishitren eksperiment, a ako nas već želite promatrati kao pokusne kuniće, dajte eksperimentirajte kao Tesle, a ne Edisoni. Dajte nam dobre ideje, mi najbolje znamo kako ih ostvariti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
56 Martina Matezović Biškup Eksperimentalni program U pokušaju obrazlaganja razloga za uvođenje novog predmeta Praktične vještine stoji ''Novi predmet unutar razredne nastave treba značajno promijeniti onaj dio osnovne škole koji se dominantno ogleda u pasivnom učeničkom sjedenju i sudjelovanju u nastavi.'' Smatram da je željenu promjenu moguće provesti i potrebno ostvariti kroz sve ostale, već postojeće nastavne predmete stoga citirano nije valjan argument za uvođenje novog nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
57 Dean Kopri Eksperimentalni program Uz komentare roditelja, nastavnika i ostalih koji se ne slažu s programa, dodao bi i ono što ne vidim dovoljno u ovim komentarima. Smatram da cijeli program nije dobro postavljen te da će na kraju učenici koji pohađaju umjetničke škole (a i nastavnici/zaposlenici) ili se bave drugim aktivnostima najviše biti opterećeni. Prevelik je broj zaposlenih u umjetničkim školama i učenika, koji iste pohađaju, da bi ih se provođenjem ovog programa ignoriralo. Nevjerojatno je da se pri pisanju programa nisu postavila prava pitanja... Pitanja djece koji pohađaju drugu školu, pitanja njihovog vježbanja instrumenta, pohađanje nastave orkestara, komornih sastava zborova, slobodnog vremena, i tako dalje... Izričito se ne slažem s programom! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
58 HRVOJE LOVAKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Smatram da je za revoluciju obrazovanja u RH potrebno motivirati učitelje i sve koji sudjeluju u tom sustavu na način da im se njihov rad plati sukladno njihovim naporima. Demotivirani učitelji ne mogu probuditi učenike iz stanja hibernacije u kojem se nalaze svake godine od rujna od lipnja jedva čekajući na početak ljetnih praznika. Škole u RH pretrpane su lošim učiteljima koji su ubojice dječje kreativnosti i radoznalosti pri čemu ne postoje ili se ne provode bilo kakve metode sankcioniranja nad tim učiteljima. Isto tako, škole u RH pretrpane su fantastičnim učiteljima koji obrazuju i odgajaju buduće intelektualce koji će jednog dana postati dio žile kucavice hrvatskog gospodarstva pri čemu ne postoje ili se ne provode bilo kakve metode nagrađivanja tih učitelja. Nešto je trulo u školskom sustavu Republike Hrvatske, a vi ste odgovorni za procjenu, analizu i implemetaciju sustava koji će ukloniti taj trulež. Hoćete li motivirati učitelje povećajući im broj sati rada uz dosad već pretrpane radne rasporede i obveze? Pitanje bi trebalo biti retoričko, ali s obzirom na vaš program, odgovorit ću vam s jednim velikim - NE. Mantra o mjesečnoj plaći od prosječnih 10 000 kuna je zavaravajuća i zvuči kao loše predizborno obećanje. Sad zamislite te iste učitelje kako nakon 8 sati rada u školi, nakon dodatnog višesatnog rada od kuće gdje odrađuju sve ostale obveze (osmišljavanje i planiranje nastavnog sata, pregledavanje zadaća), dolaze sljedeći dan u učionicu i monotonim iscpljenim glasom motiviraju buduće generacije dok im mislima prolaze osobne brige zbog nemogućnosti kupnje nekretnine jer su im plaće toliko male da im niti jedna razumna banka neće odobriti kredit. Hoćete li smanjiti potrebu za privatnim podukama/repeticijama? Još jedno veliko– NE. Učenici će nastaviti „bježati” kod privatnih edukatora/instruktora jer tamo dobiju ono što im školski sustav ne može pružiti. Za početak, taj instuktor ima volju za odrađivanjem posla kao i više energije koju može prenijeti učenicima i potaknuti ih na razmišljanje, ili za početak na suradnju jer nisu arogantni i bahati poput loših učitelja u školama. Svaka čast fantastičnim učiteljima – oni su medicinske sestre školskog sustava i jedino što sprječava taj sustav od stanja inducirane kome ili kolapsa. Cjelodnevna nastava možda funkcionira u razvijenijim državama u EU, ali prosječan broj učenika po nastavniku ondje je znatno manji, a plaće znatno više, pa sukladno toj činjenici pretpostavljam da efekt implementacije vašeg programa neće biti isti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
59 Antonia Pantelić Eksperimentalni program Poštovani, brine me nekoliko stvari u ovom eksperimentalnom programu. Prva se tiče položaja Informatike (odnosno novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, IDK). Ima smisla da IDK bude obvezan predmet od 1. do 8. razreda s obzirom da je Informatika trenutno obvezna u 5. i 6. razredu. Učiteljima Informatike je zasigurno vrlo zahtjevno raditi s onih 10% učenika koji nisu pohađali izbornu Informatiku od 1. - 4. razreda jer se znanja u 5. i 6. razredu nadograđuju na znanja stečena od 1. - 4. razreda. Obvezna Informatika od 1. - 8. razreda je pozitivna promjena, ali smatram da 1 školski sat tjedno nije dovoljan da učenici uvježbaju nastavne sadržaje jer ponekad nisu dovoljna niti 2 školska sata. Također, u našoj školi gotovo 90% učenika već od 1. razreda odabire Informatiku kao izborni nastavni predmet što znači da bi se ovim programom učenicima uskratio 1 sat tjedno. Navedeno je da bi učenici mogli stjecati dodatna znanja kroz izvannastavne aktivnosti, no smatram da one nemaju jednaku "težinu" jer se ne vrednuju brojčano. Što se tiče cjelodnevne nastave, mislim da bi ona bila veliko opterećenje učenicima, ali i učiteljima kao i ostalom nenastavnom osoblju. Učenici nižih razreda imaju slabu koncentraciju već 5. sat, a učenici s teškoćama i ranije. Mislim da će se učitelji i dalje trebati pripremati kod kuće, a ni učenici neće stići niti moći sve zadatke odraditi u školi. Na kraju, mislim da se u mnogim školama, koje trenutno nemaju uvjete za provedbu ovog eksperimentalnog programa, ti uvjeti niti neće stići osigurati, a u nekim školama niti će ih biti moguće osigurati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
60 Mateja Kunješić Sušilović Eksperimentalni program Poštovani, ja kao majka budućeg školarca želim mogućnost izbora do kada će mi dijete biti u školi (kao što je trenutno opcija produženog boravka). Nepojmljivo mi je da dijete od nepunih 7 godina MORA biti u školi od 8 do 15 sati. To je preveliki psihički, fizički i mentalni napor. Kada će biti dijete i baviti se s onim s čim bi se djeca trebala baviti? I trenutni program je po mom mišljenu preveliko opterećenje za djecu, trebalo bi ih rasteretiti, potaknuti na kreativno razmišljanje, a ne ih zatvarati u školi po cijele dane. Nisu sva djeca ista i neća svako dijete moći izdržati taj tempo koji se vi odredili, cijeli radni dan. Isto tako, ja želim sudjelovati u obrazovanju svog djeteta, proći s njim zadatke, domaću zadaću, a ne da to sve radi netko umjesto mene. A vjerujem da će biti i puno situacija kada će se uz sve to morati raditi i doma i što, poljubiti dijete i staviti ga u krevet? Družit ćemo se dva dana preko vikenda. Slažem se da su školstvu potrebne promjene i poboljšanje, ali ne na ovaj način. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
61 TANJA ČUDINA BRATKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Smatram da je reforma školstva potrebna, ali ne na ovakav način. Konceptom cjelodnevne nastave ostavljamo malo prostora za one učenike koji žele pohađati glazbenu školu, sportske aktivnosti ili bilo koju izvanškolsku aktivnost. Kao majka petogodišnjaka koji uskoro treba tek krenuti u školu voljela bih da imam pravo izbora i ne želim da moje dijete bude cijeli dan u školi odvojen od obitelji i prijatelja. Smatram da je štetno za fizičko i mentalno zdravlje provoditi toliko vremena na jednom mjestu sjedeći za knjigom ili kompjuterom. Kao profesorica u glazbenoj školi, ovim konceptom moje radno vrijeme će započinjati u popodnevnim satima i pitam se kad ću vidjeti svoje dijete te kad ćemo provesti kvalitetno zajedničko vrijeme kao obitelj? Za vikend? Smatram da je temelj odgoja u obitelji i da se u školi taj odgoj samo nadograđuje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
62 DRAŽENKA SKUPNJAK Eksperimentalni program Poštovani, čitajući ovaj dokument koji bi trebao biti jasan odgovor na pitanje kako sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj učiniti uravnoteženim, pravednim, učinkovitim i održivim, a na što mu ukazuje naslov, nailazim na više pitanja nego odgovora. Ovdje bih istaknula samo neka pitanja: 1. Koja stručna argumentacija i koja relevantna istraživanja pokazuju pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s obrazovnim ishodima, ali i cjelokupnom dobrobiti djece? 2. Zašto je A2 program obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno) za sve učenike, a ne uzimaju se u obzir individualne potrebe djece i njihove individualne navike učenja? A nisu li baš učenici središte odgojno - obrazovnog sustava? 3. Ako se zbog velikog broja učenika u razrednim odjelima teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog učenika, kako bi se to moglo ostvariti kroz A2 program bez da se osigura diferencijacija koja zahtijeva dodatni prostor i dodatni stručni kadar (ne računajući malobrojne i nedostatne stručne suradnike)? 4. Zašto se u dokumentu ne spominju djeca s različitim poteškoćama koja su integrirana u redovite razredne odjele? Kako će ona izdržati cjelodnevnu školu bez stručne pomoći koja u školama najvećim dijelom ne postoji? Kako možemo promicati inkluziju i očekivati da ju učitelj i dalje provodi prepušten sam sebi? 5. Zašto se manjak resursa u školama (materijalnih i kadrovskih) kojima bi se realizirale kvalitetne aktivnosti prema potrebama i individualnim mogućnostima učenika, nastoji nadoknaditi uvođenjem modela koji će dodatno opteretiti učenike, a sigurno neće pridonijeti pravednom, učinkovitom i održivom sustavu? 6. Zašto smatrate da sat razrednika nije neposredni rad s učenicima? Zar ga učitelji ne odrađuju s učenicima? 7. Kako mislite da će A2 program biti program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja, ako učiteljima u okviru njihovog radnog opterećenja niste predvidjeli vrijeme u kojem bi se pripremali za to? 8. Čemu dijeljenje nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva nova predmeta, ako su istraživanja pokazala da učenici te razvojne dobi svijet oko sebe doživljavaju cjelovito i ovo dodatno cjepkanje predmeta ne odgovara njihovom razvoju te psihofizičkim i kognitivnim sposobnostima? 9. Kako se predmeti Vjeronauk i njemu alternativni Svijet i ja mogu u dokumentu tretirati kao izborni, a zapravo su obvezni jer ne postoji mogućnost da učenik/roditelj ne odabere ni jednog, tj. ima obvezu jednoga odabrati? 10. Zašto javnosti nisu poznati autori ovoga dokumenta kada se već toliko ističe njegova vrijednost? Molim odgovore! dr. sc. Draženka Skupnjak, izvrsna savjetnica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
63 BARBARA FATUR JURETIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Pišem kao mama i kao učiteljica. Nisam protiv reforme, ali protiv ovoakve jesam - ne želim da moje djete cijeli dan odgajaju osobe koje nismo suprug, ja ili ostali članovi naše obitelji. Želim kao majka biti uključena u proces učenja svoga djeteta, želim pisati zadaće sa njim, učiti pjesmice, istraživati, učiti matematiku i sve ostalo. Ne želim da provodi cijele dane pod neonskim svijetlima i da gubi mogućnost provođenja vremena s obitelji, prijateljima ili baveći se sportom ili drugim aktivnostima koje će ga zanimati. Želim da provodi vrijeme s nonićima - dragocijeno vrijeme i za njih i za njega. Jednostavno - suprug i ja nismo nismo ga napravili kako bi on cijeli dan bio isključivo u sustavu, bez slobodnog vremena, vremena za igru i za sebe. U Rijeci već duži niz godina postoji cjelodnevna nastava kao i program produženog boravka, smatram da su oni izvrsni, ponajviše iz razloga što roditelj slobodno odlučuje u koji dijete upisati. Roditeljima kojima je potrebna cjelodnavna nastava mogu je izabrati, ali smatram da nije u redu nametnuti je svima. Jesu li i psiholozi i pedagozi sudjelovali u sastavljanju ovog dokumenta? Zar oni zaista misle da je pozitivno za djete provesti toliko sati u ustanovi, daleko od svoje obitelji i ostalih prijatelja, ostalih aktivnosti koje škola ne može organizirati? Gdje je njiohovo pravo na igru? Znamo koliko je igra važna u razvoju djeteta. Sportske i ostale aktivnosti? Glazbene škole? Plesne škole? Osim za svoje djete, zabrinuta sam za sve učitelje koji rade u produženom boravku, koji po ovom dokumentu ostaju bez posla, kao i za one koji moraju na svoja leđa preuzeti nastavu od jutarnjih do popodnevnih sati i za one koji ostaju bez norme. Zar posao koji sada obavljaju dvije učiteljice zaista mislite da će biti kvalitetno obavljen samo od jedne? Smatram da je veliki problem i što namjeravate napraviti s razredništvom koje je jako bitno u jednom odjeljenju, posao razrednika ne završava s jednim satom u nastavi i jednim za ostale poslove, razredništvo je nešto što učitelj obavlja i više od nekoliko sati tjedno. Kao razrednicu, ne motivirate me uopće s mizernih 2,5% da za koju godinu i dalje prihvatim i vodim razred. Nadalje, jako je puno nerazjašnjenih stvari, puno nelogičnosti i otvorenih pitanja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
64 Željka Jakopović Eksperimentalni program Poštovani, Smatram da je jedino ispravno da program A2 pa nadalje bude neobavezan tj.da roditelji sami mogu izabrati hoće li dijete boraviti u školi nakon završene redovne nastave. Također , ne slažem se sa produljenjem redovne nastave te samim time dodatnim opterećenjem djece koja su već i dosadašnjim programom dovoljno opterećena. Učenici koji pohađaju izvanškolske aktivnosti, druge škole kao što je Glazbena škola i slično, trebaju imati mogućnost i pravo pohađati ono za što su se opredijelili odmah nakon završene nastave, koja ne bi trebala završavati u predviđeno vrijeme, a to je 15/15:30 sati. Svako dijete ima pravo na Glazbeno obrazovanje, a ovakvim programom cjelodnevne nastave oduzima im se vrijeme koje provode u glazbenim školama. Djeca neće biti sposobna funkcionirati nakon toliko sati provedenih u jednoj ustanovi na ovako predviđen način. Uskraćuje im se vrijeme koje mogu boraviti sa svojim obiteljima, roditeljima , bakama i djedovima. A činjenica je, da ovakav boravak u školi ne garantira da djeca svejedno neće morati učiti nakon što dođu svojoj kući. Djeci je potrebna tjelesna aktivnost, boravak u prirodi, a svaki dodatan sat koji provedu sjedeći narušava njihovo zdravlje. Po meni potrebno je pitati za mišljene one koji su uključeni u školski sustav, a to su učitelji, roditelji i djeca. Također uskladiti se sa svim školama u RH, kao što su Glazbene škole, o kojima se uopće nije razmišljalo pri izradi programa. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
65 Martina Matezović Biškup Eksperimentalni program ''Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika.'' Ovako formulirana rečenica navedena u opisu prijedloga eksperimentalnog programa CŠ de facto znači da učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 jest obavezno, stoga je navedenu rečenicu potrebno mijenjati na način da glasi ''Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno.'' Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
66 Martina Matezović Biškup Eksperimentalni program ''A1.13. Od četvrtog do osmog razreda drugim stranim jezikom kao izbornim predmetom bit će obuhvaćeni svi učenici.'' S ciljem poticanja i ostvarivanja višejezičnosti kod učenika na razini RH pozdravljam ovu promjenu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
67 Maja Potkonjak Eksperimentalni program Poštovani, gotovo svi prijedlozi za poboljšanje koje bih sama napisala se s detaljnim obrazloženjima već nalaze u komentarima i zato ih neću ponavljati, već ću samo konstatirati da vrlo velik broj stručnjaka za obrazovanje traži značajne dorade. Iskreno se nadam da za vas veliku važnost imaju mišljenja institucija koje se bave obrazovanjem, a pod su vašom ingerencijom – Učiteljskog fakulteta, Muzičke akademije, Fakulteta organizacije i informatike….ispričavam se ako sam nekog i izostavila jer je pristiglo 2600 komentara, moguće da mi je neki i promakao. Doradu su tražili i pravobraniteljica za djecu, ravnatelji glazbenih škola, ravnatelji škola koje provode program na jeziku manjina, društva koja se bave obrazovanjem matematičara, informatičara, društva psihologa….. Sudeći po njihovim komentarima, prilikom izrade programa, komunikacija s tim važnim institucijama/društvima ili nije postojala ili nije bila dostatna. Budući da imamo isti cilj (dobrobit svih uključenih u obrazovni sustav), a različite stavove o načinima kako do toga doći, potreban nam je dijalog. Javna rasprava nije dovoljno jak alat da usuglasimo stajališta, ona može odlično poslužiti kao polazišna točka. Vjerujem da razumijete koliko je važno da nastavnici – glavni nositelji reforme – budu s njom suglasni. Obzirom na važnost, kvantitetu i dubinu promjena, predlažem da cijelu šk. god. 23./24. posvetite doradi Eksperimetalnog programa, ali uz mnogo više komunikacije s predstavnicima svih dionika procesa. Kad ste 2009. godine poslušali mišljenje sručne javnosti i odgodili državnu maturu, to je bila ispravna odluka. Pokažite još jednom da ste u ime dobrih argumenata spremni mijenjati odluke. Srdačan pozdrav, Maja Potkonjak nastavnica Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
68 Nataša Bebić Bačan Eksperimentalni program Poštovani, eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” kontradiktoran je dokument. Nema ništa uravnoteženo, niti održivo u boravku u neadekvatno opremljenim učionicama/školama cijeli dan, a sve i da budu opremljene, iako se u prijedlogu tvrdi suprotno, narušava se ravnoteža između školskog/poslovnog i obiteljskog života. Nadalje, nije pravično da sva djeca moraju pohađati program potpore ili da im se umjesto rasterećenja nameću izborno-obvezni predmeti poput Vjeronauka i Svijet i ja (i to dva sata tjedno), a o učinkovitosti da ne govorimo kad odgojno-obrazovni djelatnici koji bi eksperimentalni program trebali provoditi nisu niti na vrijeme uključeni. Slažem se da je reforma nužna, ali ne vjerujem da bi u ovom obliku bila uspješna. Krenite od temelja – infrastrukturnih i tehničkih preduvjeta, zapošljavanja dovoljnog broja stručnih suradnika i tehničkog osoblja, rasterećenja učenika i povećanja izbornosti predmeta, naročito A2 programa. U prijedlogu navodite kako će uvođenjem eksperimentalnog programa rad učitelja biti prepoznat kao ''sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran''. Rad učitelja je oduvijek upravo takav i ako ga Ministarstvo takvim cijeni i priznaje: 1. neće učiteljsku normu računati u solarnim satima; 2. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata vrednovat će 30 minuta umjesto 22,5 minuta; 3. priznat će stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i posao razrednika); 4. jasno će navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
69 Sabina Curić Eksperimentalni program Poštovani, referirat ću se na nekoliko dijelova dokumenta: 1.KONTEKST “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. 3. ZADAĆE PROGRAMA “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” ● Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. ● Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ ● Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. 4. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” ● Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj školi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” ● Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: - Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata - Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati - Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati - E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. 5.SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području. „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” ● Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). "Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnose na Program izvannastavnih aktivnosti (B1) predstavlja izbornu opciju u cjelodnevnoj školi za učitelje, uz zadovoljenje potrebe škole da organizira i provede predviđeni Program B1. Predstavlja oblik odgojno-obrazovnih aktivnosti koji se iskazuje kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja onim učiteljima koji sudjeluju u Programu B1. Učiteljima koji sudjeluju u Programu izvannastavnih aktivnosti (B1) plaća se dodatak na plaću (na osnovnu plaću koja se odnosi na Program A1). U eksperimentalnoj provedbi, ako se pojavi veći interes učitelja za sudjelovanje u Programu B1 od potrebnog broja učitelja za izvedbu tjednog broja sati tog programa kojim se zadovoljavaju utvrđene potrebe i interesi učenika, na školskoj se razini programira sudjelovanje svakog učitelja u Programu B1.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvanastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” ● Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Prijedlog je da se uključi u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” ● A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. 8. PROSTORNI I KADROVSKI UVJETI “Djeca i učenici moraju imati mogućnost istraživati i eksperimentirati te razmatrati prednosti i nedostatke pojedinih odabira. Kroz brojna odgojno-obrazovna didaktička sredstava i opremu, učenicima su na raspolaganju dizajnirane igre, kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično. Sve to moraju predstavljati suštinska obilježja cjelodnevne škole. Na drugoj strani, učinkovito korištenje prostora podrazumijeva da se učenicima koji preferiraju učenje u mirnom okruženju lišenom vanjskih zvukova i ometajućih podražaja mora ponuditi mogućnosti takvog učenja.” ● Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. ● Potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. ● Opet se dolazi do preporuke da se cjelodnevna škola odnosi samo na učenike i roditelje kao izborni dio programa rada škole, a ne za sve učenike, dakle, da ne obvezuje učenike kojima takva organizacija ne paše. “Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.” ● Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u kojima je organiziran), sada bi obavljala jedna učiteljica. Druga učiteljica vjerojatno ostaje bez posla. Stoga preporučujem da cjelodnevna škola bude na izbor učenicima prema potrebi njihovih roditelja, znači da je A1 obvezan dio, a A2 po izboru učenika i roditelja. Također predlažem da ukoliko ima učenika u razrednom odjelu koji bi dobrovoljno bili u školi na dijelu A1, kao i na dijelu B1 da u takvim razrednim odjelima rade dvije učiteljice razrednenastave koje bi ravnopravno podijelile tjedna zaduženja. „Tablica 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa: Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan … ** Ukupno zaduženje učitelja ostalim poslovima promjenjivo je i varira ovisno o zaduženju učitelja drugim poslovima navedenim u tablici radnih obaveza.“ ● Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: - od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno - od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno - od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno - 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: - do 149 učenika - 1 sat tjedno - od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno - od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno - 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: - do 149 učenika 1 sat tjedno - od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno - od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno - 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka, podrška pri izradi kombiniranih grupa (izvannastavnih aktivnosti) u e-Dnevniku), otvaranje razrednih odjela u e-Dnevniku i pridriživanje predmeta i učitelja za svaki razredni odjel većini učitelja u školi, podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala, a s obzirom na veliku količinu IKT opreme u školi i njihovu starost, obveze su ogromne. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje uglavnom rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja opreme i sustava (e-Dnevnik, e-Matica, HUSO sustav i ost.). Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatram da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa Dodatni argumenti: Zaduženja učitelja informatike Europska unija promiče razvoj visokoučinkovitog europskog digitalnog obrazovnog sustava i nastoji unaprijediti kompetencije i vještine građana za digitalnu tranziciju. Zašto je važno digitalno obrazovanje? Digitalne kompetencije i vještine ključne su kako bi se svakom pojedincu pružila jednaka prilika da napreduje u životu, ali i pronađe posao. Posjedovanje digitalnih kompetencija i vještina te osiguranje dostupnosti digitalne infrastrukture i opreme postali su sve relevantniji od izbijanja pandemije COVID-19. Gotovo svako buduće učenje i zanimanje zahtijevat će određenu razinu digitalnih kompetencija i vještina. Stalne tehnološke promjene zahtijevaju cjeloživotni razvoj kompetencija i vještina svih učenika kako bi Europa ostala ekonomski konkurentna i sudjelovala u društvenom životu. Međutim, u prosjeku dva od pet Europljana u dobi od 16 do 74 još uvijek nemaju te vještine (Indeks digitalne ekonomije i društva). Kao dio strateškog okvira Europskog obrazovnog prostora za razdoblje 2021.-2030., Vijeće EU-a postavilo je nekoliko ciljeva na razini EU-a za digitalno obrazovanje. Jedan od ciljeva: ● do 2030. manje od 15% učenika osmog razreda diljem EU-a trebalo bi imati slabe uspjehe u informatičkoj i informacijskoj pismenosti. Akcijski plan za digitalno obrazovanje LINK (2021. – 2027.) obnovljena je politička inicijativa Europske unije (EU) kojom se države članice EU-a podupiru u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Kako bi se ostvarili ciljevi Akcijskog plana, u Akcijskom planu utvrđena su dva prioritetna područja: - Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja - Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju Slijedom navedenog, RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: a) redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave; b) DOD, INA - 2 - 4 sata nastave; c) Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata; d) Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata; e) Razredništvo; f) Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. 2020./2021. Informatika je od prvog do osmog razreda bila 2 sata tjedno (obvezan predmet 5. i 6. razred), ukupno 16 sati. S ovakvim se modelom opet vraćamo na 8 sati kako je bilo prije 2020. jer će od prvog do osmog razreda biti samo po 1 sat, ukupno 8 sati. Prema trenutnom kurikulumu za predmet informatika, odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i domenama osnovne škola iznose 70 sati godišnje u svim razredima. Sada to pada na 35 sati pa me zanima koji su ishodi izbačeni i “nisu važni” od kad je kurikulum donešen 2018. godine? Također, predmet Informatika se sa dva sata tjedno podučava više od 20 godina u predmetnoj nastavi. Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: - A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave - A2 – nerazjašnjeno - B1- INA - 2 sata nastave - Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - Ostali poslovi - Razredništvo (1 sat) - Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Nadam se da će se uzeti u obzir navedeni prijedlozi. S poštovanjem! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
70 Valentina Boc Perus Eksperimentalni program Poštovani, iako je ideja cjelodnevne škole dobra, postoji mnogo nejasnoća i nedorečenih informacija. Nejasno je tko će izvoditi koji dio nastave. Nerealno je očekivati da će jedna učiteljica kvalitetno voditi A1 i A2 dio. Predlažem da se obavezni dio nastave podijeli na dvije učiteljice tako da svaka održava polovicu nastave. Nedefinirano je i kako i gdje će se rasporediti učiteljice koje trenutno rade u produženom boravku. Što će biti s učenicima koji ne žele odabrati B1 i B2 dio, a njihovi roditelji nemaju mogućnost ranijeg odlaska s posla kako bi bili s djetetom. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
71 Matea Jakelić Bilić Eksperimentalni program Poštovani, iako se posljednjih dana govori o cjelodnevnoj nastavi/školi, nisu se dovoljno razjasnila pitanja zaduženja pojedinog nastavnika. Po meni, nekoliko je stvari problematično. Po ovome što stoji u dokumentu ispada da se uopće ne trebamo pripremati jer priprema nije predviđena ni za A2 ni za B2 programe. Ako je A2 zamišljen kao potpora A1, a želimo da naši učenici postižu odlične rezultate, ne bi li bilo logično i da priprema bude uključena u A2. Uvježbavanje, priprema adekvatnog materijala, uzimanje u obzir različitosti različitih učenika nije posao koji učitelj može obavljati iz glave. Isto vrijedi i za B2. Također, po ovome kako ispada, priprema će se sa sadašnjih 30 minuta smanjiti na 22 što nikako ne podržavam. Iskreno, i trenutnih 30 minuta je malo uzevši u obzir da se od nas očekuje sve više. Za izraditi kviz iz nekog predmeta, kao jednu od aktivnosti, treba vam barem toliko vremena. Isto tako, iz navedenog dokumenta vidljivo je da se dežustva, rekreativne pauze, dežuranje na ručkovima i sl. ne računaju kao neposredan rad s djecom što je realno, na dnevnoj bazi, gubitak od minimalno 30 minuta. Podržavam reforme i iskreno se nadam se da će se i u ovom slučaju saslušati glas učitelja koji bi sve te promjene trebali iznijeti. Lp, Matea Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
72 NEVEN KOŠEC Eksperimentalni program Županijsko stručno vijeće učitelja Informatike u osnovnim školama Krapinsko-zagorske županije je proučilo dokument te provelo anketni upitnik među svojim članovima (učiteljima i nastavnicima Informatike u osnovnim i srednjim školama Županije). Rezultati govore da se 100% ispitanika ne podržava predloženi dokument, 95% ispitanika bi osjetilo promjenu u zaduženjima (radnom mjestu), u 95% škola više od 99% učenika pohađa već sada izbornu nastavu Informatike u svim razredima, 90% smatra da je satnica Informatike adekvatna ili premalena, a 5% da je prihvatljivo smanjenje na 1 sat u razrednoj nastavi, 100% podržava mogućnost dodatnog izbornog predmeta IKT područja (Robotika, Programiranje, Multimedija...). Uz to nastavnici srednjih škola u 100% slučajeva smatraju kako je predznanje Informatike iz osnovne škole važno ili veoma važno za nastavu u srednjim školama, 70% kako je trenutna satnica Informatike u osnovnim školama adekvatna, a 30% da je nedovoljna. Uz to prijedlozi Stručnog vijeća su: • Informatika treba zadržati postojeću satnicu • da se ne uvedu promjene u ovom obliku • više sata informatike • povećati sate obavezne informatike • 2 sata redovne nastave Informatike • Definitivno se ne slažem da se smanji satnica informatike, iako se stalno spominje od strane ministra da se ne smanjuje. Nažalost, još uvijek je velik broj odgojno obrazovnih djelatnika koji ne koriste alate u svom radu s učenicima i koji još uvijek imaju problema i s osnovnim alatima paketa Officea 365. Zapravo, smatram da nisu adekvatni provoditi dio nastave informatike koja će biti podijeljena. • Nisam pobornik cjelodnevne nastave, kao roditelj, niti pobornik smanjenja informatike kao informatičar • Podjela razreda na 2 grupe, tijekom nastave informatike • Svakako je veliki problem smanjenje satnice informatike pa bih da se to izmijeni. • Informatika obavezna od 2. - 8. razreda (2 sata tjedno) te povećanje broja sati izvannastavnih aktivnosti na 4 sata tjedno (mislim da je predložen maksimum od 2 sata tjedno). Možda čak održavanje nastave u subotu (tako da se smanji opterećenje učenika od ponedjeljka do petka). Npr. u subotu bi se održavale izvannastavne aktivnosti i ostale aktivnosti po potrebi. • Vratiti Informatiku na 2 sata tjedno • Prijedlog je da se nestručne osobe ne petljaju u rad škole. • Bilo bi dobro da se uzme jedna škola koja ima uvjete i da se samo na njoj provede eksperiment i onda pegla i predstavi finalna verzija. • Uskladiti plan i program od 1. do 8. razreda OŠ sa nastavkom u SŠ, barem u gimnazijskom programu • Predlažem promjenu satnice informatike, od 1. do 4. razred po 2 sata te od 5. do 8. razreda po 3 sata. Također, zaduženja poput administracije, ikt podrška, voditelj zamjena i sl. vratiti u onu tjednu normu, umanjivanjem satnice za te poslove. • Informatika obavezno 2 sata tjedno. E-dnevnik, IKT, satničarstvo... ostaviti u normi, ne u ostale poslove. 2 učiteljice RN. A2 ne obavezan za sve • Puno toga je potrebno izmjeniti Neven Košec voditelj ŽSV-a učitelja Informatike KZŽ Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
73 Ana Marija Sačer Eksperimentalni program Poštovani, ukidanje predmeta Informatika u trajanju od 2 nastavna sata tjedno i uvođenje novog predmeta pod nazivom Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata tjedno nije u skladu s nizom nacionalnih dokumenata i dokumenata EU (Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, Okvirom za razvoj digitalnih kompetencija EU, Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine). Informatika je specifičan predmet za čije kvalitetno provođenje nije dovoljan jedan školski sat. Dio vremena oduzimaju priprema za rad, tj. uključivanje računala, prijave u programske alate, rješavanje raznih tehničkih poteškoća itd., zbog čega je lako zaključiti da bi za sam praktičan rad, prema ovom prijedlogu, ostalo nedovoljno vremena. A što je najvažnije, učenici vole ovaj predmet jer se pred njih konstantno stavljaju novi izazovi. Pojedini bi učenici nižih razreda željeli imati Informatiku čak svaki dan. Također, nema potrebe ukidati predmet Informatika i uvoditi novi, sličan predmet, pod novim nazivom. Informatika je znanost, a digitalne kompetencije su znatno manje od toga. S poštovanjem, Ana Marija Sačer Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
74 Vedrana Franović Eksperimentalni program Pišem kao učiteljica i kao mama troje osnovnoškolaca! U mojoj školi se radi u dvije smjene, s tim da smo ove godine, kada nas je ministarstvo prisililo „zalijepiti“ izborne jezike za nastavu, u zbornicu stavili ploču da se i tamo može održati nastava kada nema slobodne učionice. Učenici mi na nastavu dolaze 7. i 8. sat, umorni i gladni! Jer, zamislite, u mojoj školi nema uvjeta za ručak pa i dalje dobijaju suhi obrok! Ne vidite da nemamo papira u školi (sami ga kupujemo), o knjigama koje trebam naručiti iz inozemstva da ne govorimo jer predajem francuski i talijanski, sve kupujem sama! A pripremam se-pogodite-doma! Jer u školi nema kabineta! Vi ne vidite da su „kukuljevićeve“ krcate?? Danas djeca ne smiju imati ocjene od 1-5 jer se ne mogu upisati u željenu školu! SVI moraju imati sve petice! Onda roditelji, koji ne znaju gdje će s djecom a nemaju baš svi za privatne škole, vrše pritisak na djecu pa na učitelje pa na stručne službe pa na ravnatelje dok svi skupa ne završimo prvo na bolovanjima a ona u nekim „kukuljevićevima“. Zašto od tog silnog novca niste uredili naše prastare škole? Proširili poneku, napravili kuhinju, dvoranu, kabinet za učitelje, dopremili nam kopirke, računala, knjige? Zašto se ne možemo stručno usavršavati, otići u Vodice, Zadar, Osijek? Jer škola nema para iako su svi ti seminari u katalogu! Pa zašto nam to niste svima omogućili? Zašto mene moja država ne cijeni i ne pošalje u Francusku/Italiju na seminar nego to jedino mogu očekivati od Francuskog veleposlanstva? Zašto ne povećate fond nagrada za najbolje učenike koji idu na natjecanja? Od ministarstva/agencije ne dobiju ništa, a broj pozvanih je sramotan! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
75 Savjet za obrazovanje SDPH Eksperimentalni program „Ljudski i materijalni resursi kojima Hrvatska raspolaže su ograničeni i to se stanje neće moći brzo promijeniti. Zbog toga je nužno osmisliti postupne promjene na način da se iskoristi sve ono što je u sustavu obrazovanja i znanosti prepoznato kao dobro, a da se strateški potezi izvode tako da ne ugroze tu kvalitetnu osnovu i da se uloženim sredstvima i naporima postignu najbolji mogući rezultati. „ zapisano je u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, donesenoj na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru 17.listopada 2014.godine bez ijednog glasa protiv – političkim konsenzusom. Slijedom toga, odluke o ovako ozbiljnim intervencijama u obrazovni sustav trebale bi se donositi u uključivom, javnom, transparentom i demokratskom postupku, biti utemeljene na stručno-znanstvenim analizama, postupnosti i logičnom slijedu uvođenja promjena, poboljšanom financiranju i učinkovitosti sustava, sustavnom praćenju i vrednovanju rezultata. Dobra ideja i pedagoška praksa produženog boravka i cjelodnevne nastave/cjelodnevne škole koju već imamo u Hrvatskoj je kompromitirana i kontaminirana ovim lošim i neprihvatljivim prijedlogom koji je u javnoj raspravi – posljedice tog čina su nesagledive i trajno uništavajuće za svaku buduću reformu osnovne škole. Metoda kojom se uvodi ovaj eksperimentalni program je neprihvatljiva. Sveobuhvatne promjene koje se odnose na organizaciju nastavnog dana i tjedna, povećanje radnih obveza i povećanje opterećenja učenika obaveznim sadržajem te promjene kurikuluma uvode se naglo, bez podrške zbornica i bez široke i kvalitetno organizirane javne rasprave o potrebama i očekivanjima društva. Brojni su nedostaci ovog prijedloga. Navodimo neke od njih: - Značajno se povećava opterećenje učitelja. To će dovesti do znatnog smanjenja kvalitete neposrednog rada s učenicima te smanjene raznolikosti izvannastavnih aktivnosti u odnosu na ono što danas postoji u školama. - U razrednoj nastavi, posao koji sad obavljaju dvije učiteljice, rad u nastavi i rad u produženom boravku, prema ovom prijedlogu trebala bi preuzeti jedna učiteljica što će značajno utjecati na smanjenje kvalitete rada zbog preopterećenosti. - Povećava se broj obaveznih predmeta, a smanjuje broj izbornih predmeta u osnovnoj školi. To je u suprotnosti sa smjernicama Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, krovnim dokumentom u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske. - Prema ovom prijedlogu učenici će dobiti dodatnu i dopunsku nastavu u pretrpanim učionicama, s vrlo suženim izborom izvannastavnih aktivnosti na kraju dana. - Organizacija rada je izrazito normirana, ne uvažava posebnosti učenika s poteškoćama u razvoju, darovitih učenika, djece s problemom u ponašanju, djece iz posebno ranjivih društvenih skupina, učenika sportaša, učenika manjinskih škola ili učenika umjetničkih škola. Ne prilagođava se posebnim interesima i mogućnostima učenika, niti posebnostima lokalne zajednice u kojoj škola radi. Autonomija škole je znatno sužena. - Ne govori se o povećanju kadrovske kapacitiranosti škola stručnim suradnicima koji i sad nedostaju: pedagozima, psiholozima, stručnjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila edukacijskim rehabilitatorima … - Nije ponuđeno jasno rješenje za zbrinjavanje tehnoloških viškova koji će se neminovno pojaviti u školama, prvenstveno među učiteljicama u produženom boravku i učiteljicama informatike. Odgovornost za zbrinjavanje tehnoloških viškova se prebacuje na osnivače škola, a provedbene smjernice za njihovo privremeno i trajno zbrinjavanje donose se tek nakon odluke o odabiru škola koje će sudjelovati u Eksperimentalnom programu - U nepovoljniji položaj u odnosu na postojeći stavljaju se i područje likovne i glazbene kulture - Ne vidi se rješenje nedostatka ljudskih potencijala za zadovoljenje potreba koje će nastati uvođenjem novih predmeta, povećanjem satnica postojećih i opsega drugih poslova (matematika, fizika, strani jezici, stručni suradnici, pomoćno-tehničko osoblje). - Nisu ponuđeni normativi sadržajnog i didaktičkog opremanja škola koji bi bili u suglasnosti s važećim Državnim pedagoškim standardom, a koji bi definirali uređenje prostora škole u skladu s potrebama za boravkom djece u školi cijeli dan. - Stručnost učitelja razredne nastave se kompromitira. Oduzima im se nastava iz predmeta za koji su se školovali, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture, a daje im se nastava predmeta Praktične vještine za koji se nisu školovali, za koji je kurikulum tek u nastajanju a edukacija još nije niti započela. - Zahtjevan i odgovoran posao razredništva koji obuhvaća neposredan rad s učenicima na Satu razrednika, vođenje administracije razreda, suradnja s roditeljima … u prijedlogu je deklariran kao izborni, a u zaduženju učitelja se jedan sat razredništva tretira kao ostali posao. To neminovno dovodi do budućeg nedostatka razrednika. - U cijelom dokumentu niz je kontradiktornih i netočnih tvrdnji. Jedna od njih je da će izvannastavne aktivnosti BITI besplatne – one su i sad besplatne. Kontradiktorni su i podatci o ukupnom broju sati obavezne nastave tjedno (npr. sedmi i osmi razred 33 sata) i prikaza dnevnog opterećenja obaveznom nastavom od šest sati. - Predlaže se značajna promjena strukture radnog dana. Istovremeno nema ni riječi o nužnoj promjeni strukture osnovnog obrazovanja te prelasku na devetogodišnje obavezno obrazovanje ranijim ulaskom djece u sustav produljenjem primarnog obrazovanja koje je više integrirano, manje predmetno rascjepkano i time bolje prilagođeno uzrastu djece. - Jedan sat tjedno informatike nije dovoljan za stjecanje kompetencija za sigurnu i kritičku uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Učenici informacijsko-komunikacijsku tehnologiju koriste svakodnevno stoga je nužno pružanje potrebnih znanja i vještina u školi, na nastavi. Savjet za obrazovanje SDPH Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
76 Matija Poropat Eksperimentalni program Poštovani, slažem se da naš obrazovni sustav traži promjene, te da ga se treba unaprijediti i osuvremeniti u skladu s vremenom u kojem živimo. Međutim, čini mi se da je ovaj eksperiment složen na brzinu čisto da se zadovolji nekakva forma. Zaista sumnjam da će kroz četiri godine, dok traje eksperimentalni dio, sve škole preći u jednosmjensku nastavu, a da ne spominjemo da mnoge škole nemaju ni kuhinju ni sportsku dvoranu i štošta drugo (već desetljećima!!!!)… Tome u prilog govori činjenica koliko se objekata nakon potresa na Banovini izgradilo/popravilo. Nadalje, u provođenju cjelodnevne škole potrebno je uključiti sve sudionike procesa i dobro sve razraditi, predvidjeti i pripremiti. Cjelodnevna škola bi trebala biti slobodan izbor svakog roditelja kao što je do sada bio produženi boravak. Potrebe su različite ovisno o sredinama i mogućnostima. Uz osnivače, učitelje i zaposlenike škola uvijek treba uključiti i roditelje. Roditelji prepoznaju afinitete svoje djece pa tako i dobrobit umjetnosti i sporta za razvoj i zdravlje djeteta. Čini mi se da su glazbene škole „zaboravljene“, kao i sve druge sportske aktivnosti koje djeca rado pohađaju. I to ćemo im uzeti?! Zadovoljni učenici, roditelji, učitelji i svi zaposlenici škole, najbolja su formula za uspješnu reformu. Mogao bih još toga nabrajati, ali zbog svih roditeljskih i učiteljskih obveza više ne vidim slova na tipkovnici. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
77 Dunja Kučan Nikolić Eksperimentalni program Poštovani, svjesni smo činjenice da su promjene u našem sustavu prijeko potrebne te se sa istima mora u fokus staviti dobrobit svih dionika u odgojno-obrazovnom procesu. U predmetnom dokumentu postoji nekoliko nelogičnosti, manjkavosti i neprimjenjivosti u praksi međutim goruće problematike prema mojim shvaćanjima su sljedeće: • Iz predmetnog dokumenta je evidentno da su se pojedine skupine učenika izostavile kao npr. UČENICI PRIPADNICI NACIONALNIH MANJINA. Samim time nije ispoštovan niti Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Ovim prijedlogom naši bi učenici, pripadnici talijanske nacionalne manjine, bili preopterećeni redovnom nastavom te zakinuti za mogućnost sudjelovanja u B1 i B2 aktivnostima. Npr. tjedni fond obvezne nastave za učenike 7. i 8. razreda bi nažalost iznosio 42 nastavna sata. • Isti problem se pojavljuje i sa skupinom UČENIKA SA POSEBNIM POTREBAMA. Oni su, također, izostavljeni u ovom dokumentu. • Problematika RAZREDNE NASTAVE prije svega stoji u činjenici da je provedba iste predviđena za samo jednu učiteljicu ili jednog učitelja. Ovakav pristup nikako ne bi stavio u fokus svakog pojedinog učenika i roditelja jer je to u praksi neizvedivo. Trenutno u Hrvatskoj postoji nekoliko oblika cjelodnevne nastave te iako to nije cjelodnevna škola koja se želi postići ovim dokumentom, cjelodnevna nastava u potpunosti zadovoljava sve učenikove potrebe unutar vremena koje provodi u školi. Najbliži nam i najefikasniji model cjelodnevne nastave koji već dugi niz godina bilježi uspješnost je 'riječki model' kojeg su čak i nedavno prihvatile škole drugih županija. Isti predviđa suradnju dviju učiteljica/učitelja po razrednom odjelu omogućujući na taj način ostvarivanje svih zadanih ishoda redovne nastave, dopunske/dodatne nastave te izvannastavnih aktivnosti, nesmetanu i kontinuiranu suradnju sa roditeljima, nesmetano stručno usavršavanje djelatnika te sve ostale poslove koji čine tjednu normu učitelja/učiteljice razredne nastave. • Trebalo bi težiti RASTEREĆENJU UČENIKA koje se na ovaj predloženi način ne isčitava • U predmetnom dokumentu navode se preraspodjele TJEDNIH NORMI gotovo svih učitelja koje bi trebalo pomno razraditi kako niti jedan djelatnik ne bi bio 'oštećen' • …itd. Pregršt je problematika koje se pomnim isčitavanjem ovog dokumenta pojavljuju te im se treba posvetiti. Moj prijedlog je da se Eksperimentalni program odgodi za školsku godinu 2024./2025. te da isti dokument postane RADNI DOKUMENT na kojem će se sljedećih godinu dana raditi uz pomoć ravnatelja, učitelja, stručnih suradnika i ostalih relevantnih struka koje nabolje, iz prve ruke, mogu dati prijedloge i usavršiti hvalevrijednu inicijativu za dobrobit svih dionika u odgojno-obrazovnom procesu. Time bi se također dobilo na vremenu u opremanu, dogradnji i prilagodbi škola za CŠ. Zajedničkim dijalogom, suradnjom i entuzijazmom možemo zaista učiniti mnogo za školu budućnosti. Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju. S poštovanjem, Dunja Kučan Nikolić, ravnateljica OŠ - SE Dolac Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
78 Gordana Sekulić-Štivčević Eksperimentalni program Poštovani, podržavam uvođenje predmeta Praktične vještine. Vjerujem kako bi i stariji učenici bili zainteresirani za taj predmet te bi ga trebalo ponuditi i u predmetnoj nastavi. Predmet Informatika se ukida (iako je prije par godina uveden u razrednu nastavu) bez da se negdje navodi da se predmet ukida. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije nikako ne može nadoknaditi ishode učenja Informatike, budući da će se novi predmet (kako piše u ovom dokumentu) bazirati na očekivanjima međupredmetne teme poučavanje IKT-a. U današnje vrijeme sve bržeg razvoja tehnologije i umjetne inteligencije važno je da se učenici u OŠ upoznaju s programiranjem što je domena Računalno razmišljanje i programiranje predmeta Informatika. Predlažem da informatika ostane redovni predmet s 2 sata tjedno. U 40 sati tjednog rada nigdje nije naveden odmor zaposlenika od minimalno 30 minuta što nalaže Zakon o radu. Boravak u školi od 8 do 15.30 ne bi trebao biti obavezan za sve učenike. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
79 Ljiljana Marinjak Eksperimentalni program Poštovani, kao učiteljici razredne nastave koja je u sustavu obrazovanja 29 godina, preživjela sam nekoliko pokušaja uvođenja reformi. Svi ti pokušaji su neslavno završili uglavnom zbog površnog pristupa globalnom problemu našeg sustavu obrazovanja. Svjesni smo da su promjene nužne kako bi učenici bili spremni za izazove 21. stoljeća, no držim da ovaj prijedlog cjelodnevne nastave nije na tragu pozitivnih promjena. U prijedlogu se nalaze niz nelogičnosti koje nemaju veze sa potrebama budućnosti . Umjesto rasterećenja, učenike dodatno opterećujemo boravkom u školi za što doista nema potrebe. Djeca neće imati mogućnosti baviti se izvanškolskim aktivnostima, a znamo koliko je njihova uloga važna i prijeko potrebna u razvijanju osobnosti. Kultura slobodnog vremena omogućava razvitak različitih sposobnosti, razvija spretnost, samostalnost, brusi učenikove vještine i talente, bogati učenikov život na organiziran način. Ovim prijedlogom, na žalost, mnoge će izvanškolske organizacije, društva, sekcije, klubovi i udruge (sportske, kulturno – umjetničke…) koje se bave odgojem slobodnog vremena djece jednostavno nestati. Svi koji rade u razrednoj nastavi (pogotovo 1. i 2. razred) dobro znaju kako je teško održati učenikovu koncentraciju i 5 školskih sati, a kamoli kako je planirano 7 sunčanih, pogotovo u uvjetima u kojima većina škola radi. Škole nemaju uvjete, nemaju mogućnost ponuditi sadržaje, mnoge nemaju sportsku dvoranu. Ukidanje 1 sata informatike je nelogično u današnjem vremenu kada znamo da je digitalna kompetencija vrlo važna. Predloženi program stavlja obiteljske vrijednosti u drugi plan, a govorimo da je obitelj temelj društva. Mnogi prije mene su već komentirali nedefiniran status učenika s prilagodbama i posebnim programom. Voljela bih da se uzmu u obzir sva razmišljanja učitelja koji dolaze iz razreda te temeljito i sveobuhvatno pristupi promjenama u sustavu obrazovanja, jer slažemo se svi, promjene su nužne. Ljiljana Marinjak, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
80 NATAŠA MARIČIĆ Eksperimentalni program Poštovani, budući da se u ovom dokumentu ni na koji način nije vodilo računa o glazbenim školama, samo nekoliko napomena o važnosti glazbenog obrazovanja. Javno glazbeno obrazovanje u našoj zemlji ima tradiciju dugu gotovo 200 godina. Mnogo je truda, predanosti i znanja trebalo da dođemo do ovoga gdje smo sad – organiziranog, većini dostupnog javnog glazbenog školstva s mrežom osnovnih i srednjih glazbenih škola kao dijelom obrazovnog sustava RH. Rijetko gdje postoji takvo sustavno i većini dostupno umjetničko/glazbeno obrazovanje kojemu se mnogi naši kolege iz drugih zemalja s razlogom dive. Cjelodnevna nastava kako ste je u ovom dokumentu predstavili bi međutim bitno ugrozila njihovo postojanje u ovom obliku. A urušavanjem javnih glazbenih škola bi se glazbeno obrazovanje nužno privatiziralo. Tako bi od većini dostupnog, glazbeno obrazovanje postalo većini nedostupno. To ne znači samo da bismo dugoročno ostali bez glazbenika i nastavnika glazbe, nego nas i kao društvo čeka stagnacija, pogotovo u situaciji kada je glazbena kultura potisnuta na margine općeg obrazovanja. Ne zbog toga što netko neće znati tko je Beethoven ili Mahler, nego zbog benefita koje bavljenje glazbom i glazbeno obrazovanje nosi. Naime, izloženost glazbi i aktivno muziciranje blagotvorno utječu na emocionalan i intelektualan razvoj djeteta. Prema rezultatima istraživanja neuromuzikologije, znanstvene grane koja se bavi utjecajem glazbe na mozak, glazba aktivira svaki dio mozga, a intenzivno bavljenje glazbom bitno ojačava corpus callosum, nervna vlakna koja posreduju informacije između lijeve i desne polovice mozga te stvara nove mreže i konfiguracije koje u mozgu same po sebi ne postoje. One stimuliraju pamćenje, poboljšavaju jezične sposobnosti, lagano povećavaju IQ, potiču kognitivne sposobnosti i pomažu u razvijanju prostornih predodžbi neophodnih u arhitekturi, računarstvu te za razumijevanje matematike. Pod utjecajem glazbe mozak oslobađa veću količinu dopamina odgovornog za dobro raspoloženje te oksitocina, hormona povjerenja i povezivanja s drugima. Bavljenje glazbom isto tako razvija i bitno poboljšava finu motoriku. Obaveza svakodnevnog, čak i najmanjeg mogućeg posvećivanja glazbenim zadaćama, razvija samodisciplinu, odgovornost i kreativnost dok skupno muziciranje razvija kooperativnost, toleranciju i empatiju. I iako se glazba danas doživljava kao doduše lijep, ali ne neophodan dodatak temeljnoj egzistenciji, aktivno bavljenje glazbom obogaćuje i poboljšava sve razine čovjekovog postojanja – fizičku, emocionalnu, socijalnu i kognitivnu – a djetetu pomaže odrastanje u zrelu osobnost. Potpora je dakle razvijanju svih potencijala djeteta omogućavajući mu lakše pronalaženje puta prema samorealizaciji te tako bitno doprinosi stvaranju društva zrelih, odgovornih, empatičnih, solidarnih, kooperativnih subjekata. Problem ove reforme je međutim - a sve prethodne su do toga dovele – da nikoga tko kreira obrazovnu politiku i programe ne zanima samorealizirani subjekt kao konačni ishod odgojno-obrazovnog procesa. Težište je na stvaranju visoko funkcionalnih jedinki konkurentnih na onome što se u zadnje vrijeme tako ružno naziva tržište rada. Posljedice su nesagledive, ali već sad prisutne u rastućem nasilju na svim mogućim razinama, uključujući i pokušaj nametanje ovog nedorečenog ekspreimentalnog programa. Nataša Maričić, profesor muzikoloških predmeta Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
81 Klaudija Nekić Eksperimentalni program Poštovani, prvo želim naglasiti da nisam protiv reforme, smatram da je ona nužna, ali isto tako smatram da ona ne smije biti prepisana tamo od neke Skandinavske zemlje, nego treba uzeti u obzir podneblje u kojem živimo. Ako se pak već nešto prepisuje ili barem na nekoj zemlji nadahnjuje, treba biti dosljedan te stvoriti sve uvjete kakvi su u toj zemlji pa možemo onda o tom razgovarati. Druga stvar se tiče načina kako se ova reforma želi provesti. Naime prije 2 tjedna smo dobili dokument koji smo svi iščitavali i ondje piše jedno, a sada već vidimo da se stvari mijenjaju, a mi još nismo ni počeli raditi. Npr. prema dokumentu, kako smo ga dobili, jasno piše da se prvo odvija A1 nastava, nakon toga slijedi A2, a poslije 15 sati B1 i B2. Sada već vidim da se A1 i A2 mogu miješati, ali razredi ostaju i u A2 zajedno te nastavnik mora koordinirati i one koji trebaju pomoć i one koji su napredniji, a one koji nisu niti jedno, niti drugo mora nekako zabaviti. Sve s posebnim naglaskom da to nije nastava i onda se valjda ne treba ni posebno pripremiti za to, jer ne znam, uz dužno poštovanje, kada bi se učitelji trebali pripremiti za nastavu. Koje je vrijeme predviđeno za to? Sada se ja pitam, tko je takav plan osmislio? Je li ta osoba ikada vodila nastavni proces? Za svaki rad s učenicima treba se pripremiti, pak i za sat razrednika, a još više se treba pripremiti za grupe različitih zahtjeva i kao da to nije dovoljno, sve to treba izvesti 1 učitelj na satu, a vratimo li se na one obrazovne sustave u npr. Švedskoj, ondje su po dva učitelja. Znam da je sve to još podložno promjenama i pohvalno je što osluškujete komentare u javnoj raspravi. Međutim, ovako brzo mijenjati stvari govori da ćemo sve to u hodu vidjeti i dogovarati te odaje da reforma nije dobro osmišljena, da o puno stvari niste promišljali, a onda sve to skupa, nas, koji tu reformu trebamo iznijeti, zbunjuje, rekla bih pak i plaši, što je sve dosta neizvjesno. Posebno me smeta što se cijela Hrvatska ravna po Zagrebu i drugim većim gradovima gdje ima potrebe, sigurna sam, da učenici budu u školi do 17 sati, ali ja uzimam školu u kojoj radim, to je ruralna sredina, mnogi su roditelji kod kuće i djeca nemaju potrebe biti do 17 sati u školi. Kažete da dijete neće morati kod kuće ništa više raditi jer će sve obaviti u školi, a što je s učenicima koji vole svoj mir i trebaju svoja 4 zida za učenje? Nismo svi isti. Također, mi se već po školama trebamo izjasniti, jesmo li za to da se prijavimo na javni poziv za sudjelovanje u eksperimentu, a nemamo ni jasno izrađen pravilnik o tjednim zaduženjima i normama učitelja, jer očito stari neće moći biti na snazi. Kako će to izgledati? Po ovom dokumentu sve se nešto plaća, ali ne ulazi u satnicu. Bit ćemo u školi od 8 do 17 sati – znači to je radno vrijeme – a informatičari će npr. u manjim školama, u kakvoj ja radim, nakupiti pola norme. Kako je to moguće? Radim već 23 godine i ovo će mi biti četvrta reforma. Svaka reforma je imala svojih pozitivnih strana, ali više je bilo onoga što nije bilo dobro pa je to i bio razlog što su propale. Bojim se, da ukoliko ne dođe do ozbiljnjih promjena u planiranju ove reforme, niti ona neće bolje proći. Nadam se da ćete i dalje uvažavati i osluškivati naše komentare, iako je to trebalo učiniti prije izrade dokumenta. No, ni sada nije kasno. Svima nama želim da uspijemo od naše djece učiniti sretne i motivirane učenike, a ne umorne zombije. Hvala! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
82 SANJA CANJEK-ANDROIĆ Eksperimentalni program Poštovani, izražavam svoje neslaganje najavljenom podjelom jedinstvenog nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva nastavna predmeta jer se tako narušava cjelovitost spoznaje učenika mlađe školske dobi koja je nužna s obzirom na njihove psihofizičke i kognitivne karakteristike. Jedan je od glavnih ciljeva primarnoga obrazovanja omogućiti učeniku otkrivanje povezanosti i međuovisnosti procesa i pojava u prirodnome i društvenome okružju te povezanost čovjeka, društva i prirode u vremenu i prostoru, a što je moguće kvalitetno realizirati isključivo interdisciplinarnim i integriranim nastavnim predmetom Priroda i društva. Slažem se s povećanjem tjedne satnice u cilju povećavanja prirodoslovnog obrazovanja, ali prirodoslovlje treba biti dio predmeta Priroda i društvo, ne zasebni predmet u razrednoj nastavi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
83 Maja Potočki Eksperimentalni program Poštovani, pozdravljam odluku uvođenja cjelodnevne škole i najavljene reforme kao i potrebe za većim ulaganjem u školstvo, ali ne posve na ovaj način koji je opisan u dokumentu. Reforma obrazovnog sustava je nužna, ali se treba temeljiti na kvalitetnoj analizi dobrih i loših strana sustava odgoja i obrazovanja, kao i potreba samih učenika. Kao jedan od razloga uvođenja cjelodnevne škole navode se ispodprosječni rezultati naših učenika na PISA testiranju u odnosu na druge zemlje. Dulje ostajanje u školi nije u izravnoj pozitivnoj korelaciji s boljim uspjesima, već se navodi kao jedan od čimbenika koji može doprinijeti boljim rezultatima. Prostorni uvjeti - hoće li se u razdoblju 4 godine nadograditi/izgraditi i opremiti sve škole tako da budu prikladne za održavanje programa cjelodnevne škole? Nedostaju dvorane, igrališta, kabineti za učitelje u kojima bi se pripremali za nastavu, pisali bilješke; prostor za odmor, za igru, učenje, kuhinje i blagovaonice, ... Cjelodnevna škola ne bi trebala biti obavezna za sve učenike, jer nije potrebna svima jednaka pomoć u učenju. Potpomognuto učenje nije moguće ostvariti u velikim skupinama, a ni sva djeca ne uče na isti način. Potrebno je diferencirati dio sati prema mogućnostima i sposobnostima učenika. Posebice treba odvojiti rad sa darovitim učenicima i učenicima s poteškoćama. Na taj način bi učitelji mogli kvalitetnije pripremiti nastavne sadržaje, učenicima posvetiti više vremena i omogućio bi se napredak svim učenicima. Kako bi nastava bila kvalitetna potrebno je vrijeme za pripremu. Sadašnjim prijedlogom to vrijeme se umjesto dosadašnjih pola sata, skraćuje na 22,5 min, a istovremeno se ne predviđa vrijeme za pripremu aktivnosti u A2 i B1 programima. A2 program postaje obavezan za sve učenike i za njegovo kvalitetno provođenje potrebna je priprema, te je potrebno obavezan A2 program računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, tj. da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme. Osim toga potrebno je propisati točno koji su to sve ostali poslovi i koliko je, izračunato u solarnim satima, njihovo opterećenje. Povećanje norme, nedovoljan broj sati za pripremu dovest će do pada kvalitete nastave, dodatne demotivacije učitelja, pregorijevanja učitelja i odlaska kvalitetnog kadra. U prijedlogu povećanja norme ne uzima se u obzir da učitelji u EU i drugim zapadnoeuropskim državama imaju pomoćnike u nastavi koji su zaposleni u punom radnom vremenu, kao i da stručna usavršavanja i dežurstva ulaze u neposredan rad s učenicima. Predlažem da se tjedna radna obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, za puno radno vrijeme obračunava kao i do sada prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Maja Potočki, mag.educ.chem. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
84 Ljudmila Kladić Eksperimentalni program Poštovani, sve škole nemaju jednake uvjete za rad. Kako će se Cjelodnevna škola provoditi u tim školama? Zašto povećati postojeće norme? Kada će se učitelji pripremati za nastavu, ispravljati ispite, rješavati pedagošku dokumentaciju? Hoćemo li, uopće, imati vremena za sebe i svoju obitelj? Hoće li djeca biti samostalna, imati vremena za igru i druženje? Kako će učiti ako su različiti tipovi? Hoće li biti kvalitetnija nastava, zadovoljniji učenici i učitelji te rasterećenje učenika? Svi se nadamo da ćete preispitati ovu odluku o uvođenju cjelodnevne nastave i uvažiti mišljenja većine. S poštovanjem, Ljudmila Kladić, prof., mentor Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
85 Luce Čučić Eksperimentalni program Radim u nastavi 38 godina. Prošla sam niz reformi. Kao što se svakih 4 godine vraćam u 1. razred i radim isto, a svaki put totalno drugačije jer se prilagođavam novoj grupi djece, tako sam prihvaćala i dosadašnje reforme. Ovo je prvi put da imam potrebu progovoriti, ma ne progovoriti – vrisnuti. Ali od vrištanja nema ništa pa ću pokušati biti konstruktivna. Slažem se da nam je reforma potrebna. Mogu se složiti i da je cilj koji želite ostvariti dobar. Slažem se i sa svim kolegama koji ističu da smo već sad preopterećeni, a to će se još povećati planiranom reformom. Slažem se i s analizom Sindikata hrvatskih učitelja pa neću ništa pisati o tome što su oni već lijepo napisali, ali potpisujem sve. Zanima me jeste li prije pisanja reforme, prikupili podatke, osmislili plan i osigurali sredstva da svakoj školi stvorite iste preduvjete da mogu ostvarivati propisane kurukulume, bilo sadašnje, bilo neke nove, još uvijek, nepoznate. Dakle, predlažem da se problemi koji se gomilaju godinama ne „stavljaju pod tepih“ uz nadu da će nestati uvođenjem reforme. Dapače, samo će još više doći do izražaja. 1. Svima nam je poznata zabrana zapošljavanja pa prvo to ukinite i omogućite školama da otvore radna mjesta na koja imaju pravo po trenutno važećim propisima. 2. Omogućite školama s velikim brojem djece da imaju više zaposlenih u stručno - razvojnoj službi. („Pobjegnu“ negdje gdje im je bolje kad moraju raditi u školi s 900 učenika.) 3. Izgradite nove škole koje će imati dovoljno velike učionice i dovoljan broj učionica za kabinetsku nastavu. Dogradite postojeće škole, gdje je to moguće. Izgradite dvorane. 4. Počnite raditi na tome da sve škole dobiju kuhinju, odnosno da škole koje imaju kuhinju dobiju kuhare. 5. Promijenite pedagoški standard. Broj učenika u odjelima je prevelik obzirom na inkluziju i vrlo mali broj asistenata. U „mojoj“ školi većina odjela ima 25 učenika, neki par manje, a neki par više, ali stalno se spominje hrvatski prosjek koji je puno manji zbog područnih škola, malih seoskih i otočnih škola i sl, Dakle, godinama mi tvrdite da imam puno manje učenika, a ja svaki dan uđem u učionicu gdje je 25 učenika, ispravljam 25 zadaća, ispita i radim sve ostale poslove za svih 25 učenika. (Od toga ih je troje s IK.) Ako ne možete smanjiti broj učenika u odjelima jer škole nemaju učionica ni za sadašnji broj odjela, možda bi trebala postojati osnovna plaća za rad u odjelu do 18-20 učenika, a za veći broj učenika u odjelu da imamo neki dodatak za rad u težim uvjetima. (Već postoje naknade, mizerne doduše, za rad s djecom po IK i za rad u kombiniranim odjelima pa može i ovakva naknada.) Što se tiče reforme, samo bih se osvrnula na jedno. Umjesto termina razredna nastava trebalo bi koristiti termin niži razredi OŠ jer razredna nastava više ne postoji. Tako je već neko vrijeme, a sad se uvodi još jedan predmetni učitelj (kineziolog). Malo pomalo dodavali su se predmeti u razrednu nastavu i uključivali predmetni nastavnici. Zaboravilo se zašto postoji razredna nastava. Vjerujem da znate koja je ideja i smisao razredne nastave. Moj prijedlog je da barem u 1. razredu uz učitelja razredne nastave predaje samo učitelji engleskog jezika i to dok se ne obrazuju nove generacije učitelja razredne nastave koje će biti osposobljene i za predavati engleski učenicima 1. razreda. Molim vas da dobro razmislite što djeca gube uvođenjem kineziologa u razrednu nastavu. Izgubit će odlaske u šetnje, na kraće izlete i sl. Naime, učitelji već sada jedva nađu dan kad ne dolazi predmetni učitelj u „njihov“ odjel i kad mogu organizirati izvanučioničku nastavu na kojoj isprepliću različite sadržaje i predmete. Zašto djeci pokazati video ili fotografiju bilo čega što mogu vidjeti, doživjeti uživo. Hoće li kineziolog voditi djecu u šetnju (hodanje različitim tempom) pa pričekati da učiteljica odradi sat prirode i nakon toga organizirati npr. igre uz more?! Hoće li kineziolog koristiti igru u odgojne svrhe kad razrednik uoči neki problem u komunikaciji, kad treba od grupe djece učiniti tim? Želim vam da nastavite raditi na ovoj reformi onako kako mi to učitelji svaki dan radimo u školama - s puno ljubavi prema svom poslu i uz stalno promišljanje o svakome koga će ova reforma dotaknuti. Luce Čučić, diplomirana učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
86 IVANA VADLJA Eksperimentalni program Poštovani, Moj prijedlog je da satnica predmeta Informatika ostane na 2 sata tjedno. Govorim kao učiteljica informatike i na temelju iskustva sa satova. Naime, učenicima je najprije potrebno nešto pojasniti i demonstrirati te ih uvesti u rad vođenom vježbom nakon čega je uvijek dobro da samostalno što više isprobaju naučeno. Učenicima u razrednoj nastavi ponekad treba i više od pola nastavnog sata ako im je to novo da napišu par rečenica, objave nešto na MS Teamsu, prenesu svoj dokument na Office 365 za škole, pronađu informacije na internetu te se to sve ne može kvalitetno odraditi u 1 satu. Dio učenika ne stigne napraviti ono osnovno što dovodi do njihovog nezadovoljstva. Kada bi u jednom danu i kontinuitetu imali više vremena da nešto isprobavaju i rade samostalno više toga bi zapamtili i provježbali. Svakako je moguće nastaviti raditi na drugom satu sljedeći tjedan, no tada je sve potrebno duže ponavljati što opet dovodi do kraćeg vremena za nove sadržaje. Nadalje, smatram da se ostala zaduženja učitelja informatike ne bi trebali svrstavati u ostale poslove za dobrobit škole jer samo učitelji informatike znaju koliko vremena potroše za njih, a govorimo o itekako puno vremena zbog čega će ponekad patiti nastava i sl. Zašto mijenjati naziv? Informatika je kratak, jasan, poznat naziv koji predstavlja to da se temelji na znanosti, ali i razvija kompetencije, a ne samo jedno od toga. Lijep pozdrav, Ivana Vadlja Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
87 Tamara Kisovar-Ivanda Eksperimentalni program Poštovani, u procesu promjene statusa nastavnog predmeta Priroda i društvo i fragmentiranja predmetnih područja u zasebne predmete postoji opasnost od zamjene načela primarne razine osnovnoškolskog obrazovanja onima iz predmetne nastave. U postojećem se pedagoškom konceptu uvijek prepoznavalo nastojanje da se primarno obrazovanje samostalno profilira u skladu sa spoznajnim posebnostima djeteta rane školske dobi. Predloženim izdvajanjem nastavnih predmeta usmjerenih na tehničku i prirodoslovnu nastavu, kao i nastavu sadržaja društvenih znanosti nazire se problem novog koncepta primarnog obrazovanja koje je svojim ciljevima i sadržajem nedostatno prilagođeno spoznajnim posebnostima djece rane školske dobi. Ono zahtijeva prenošenje znanja i termina specifičnih za supstratne znanosti na kojima se temelje nastavni predmeti u predmetnoj nastavi s otežanim dosadašnjim umrežavanjem perspektiva. Time se napušta situacija u kojoj je dijete tražilo i istraživalo svoju okolinu cjelovito, višeperspektivno, umreženo te je tako koncepte usvajalo na svojoj dobi prilagođen način. Ne treba zanemariti niti činjenicu da je međunarodna evaluacija znanja iz prirodoslovlja TIMSS, provedena 2019. godine, pokazala da su učenici četvrtih razreda u Republici Hrvatskoj integriranim i interdisciplinarnim pristupom u nastavnom predmetu Priroda i društvo postigli rezultate koji su statistički značajno iznad središnje točke TIMSS-ove skale. Povećanjem satnice nastavnog predmeta Priroda i društvo s proširivanjem ishoda usmjerenih na razvoj prirodoslovne pismenosti dodatno bi se potaknuo razvoj budućih prirodoslovnih kompetencija, uz očuvanje cjelovitosti dječjeg spoznajnog zahvaćanja u svoj životni kontekst. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
88 Jana Lekić Eksperimentalni program Poštovani, slažem se s konstatacijom kako priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad. Vjerujem i nadam se kako će se ovome pridati više pažnje kako bi učitelji uistinu mogli obavljati svoje profesionalne zadatke u školi. Ovdje se također mora uzeti u obzir da učitelji imaju kabinet, ali i da taj kabinet nekako bude odvojen od samih učionica, kako bi učitelji u miru i tišini mogli obavljati sve svoje profesionalne zadatke. Jer, složit ćete se, kako u buci to sigurno neće moći kvalitetno obavljati. Kolike su mogućnosti da će sve škole u Republici Hrvatskoj biti spremne, odnosno, proširene, kako bi to uistinu i moglo biti moguće? Učenici 1. razreda opterećeni su obaveznom nastavnom od 26 sati tjedno. Što bi značilo da svaki dan imaju 5 sati, a jedan čak 6 sati. Ne mislite li da je to preveliko opterećenje za djecu koja su tek krenula u školu te koja nemaju dovoljno koncentracije za 4 školska sata dnevno, a kamoli svaki dan 5 sati i više? To je samo u programu A1, a još moraju biti skoncentrirani i sudjelovati i u programu A2 (koji će imati 9 sati tjedno, od toga obaveznih 7), kako bi mogli naučiti i primijeniti sve naučene sadržaje. Nadalje, programi A1 i A2 su obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole. Navedeni programi u razrednoj nastavi, kako je navedeno, traju od 8 sati do 14:15 ili 15 sati. Kako je navedeno: „U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave.“ Što bi značilo da će jedan učitelj biti s njima od 8 do 15 sati? Kada je točno procijenjeno vrijeme, i koliko je vremena procijenjeno, za pripremu učitelja za nastavu i za potpomognuto učenje? Pošto se učenike razredne nastave, a pogotovo učenike 1. razreda ne može ostaviti bez nadzora, to znači da će jedan učitelj biti s njima od 8 do 15 sati? Kada će taj učitelj održavati informacije ili roditeljske sastanke, s obzirom na osmosatno radno vrijeme? Napisano je kako učitelji razredne nastave imaju 25,5 sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada. A što je s odmorima i rekreacijskom pauzom, kod koje je navedeno da ju izvode učitelji razredne nastave? Računa li se to pod rad učitelja? Mislite li da djeca u razrednoj nastavi mogu ostati sama tijekom odmora te da se taj odmor računa kao i odmor za učitelje? Dežurstvo pod odmorima, kao jedan od mnogih drugih ostalih poslova, je na tjednoj bazi stavljeno od 3,37 do 8,62 sata. Računajući sve odmore prema okvirnom vremenskom rasporedu i podjeli ukupnog dnevnog školskog vremena u razrednoj nastavi, koja je stavljena u ovaj dokument, tijekom jednog dana je 105 minuta odmora, uključujući i rekreacijsku stanku, koju izvode učitelji razredne nastave. Premašuje li to broj sati predviđen za ostale poslove? Koliko onda vremena ostaje za: stručno-metodičku pripremu za izravni rad s djecom, profesionalno usavršavanje i razvoj, suradnju s roditeljima, suradnju s drugim učiteljima i stručnim suradnicima kroz različite oblike timskog i zajedničkog rada, aktivnosti koje se odnose na administriranje učeničkih i razrednih aktivnosti, sudjelovanje u razrednim i školskim vijećima, odnosno druge oblike upravljanja školom te ostale poslove? Je li propisan broj sati uistinu dovoljan za obavljanje svih tih poslova? Nadalje, što će se dogoditi sa svim učiteljima iz produženog boravka? „Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača , kao oblik trajnog rješenja.“ Jesu li učiteljice razredne nastave osposobljene za rad u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača? Smatrate li uistinu da jedna učiteljica razredne nastave može kvalitetno obavljati sve poslove koje se pred nju stavljaju, a koje su do sada obavljale dvije učiteljice razredne nastave? Isto tako, tko će mijenjati učitelje kada će biti na bolovanju? Već je i sada teško pronaći zamjene, kako je sada planirano pronaći zamjene za učitelje? Sada, kada neće moći uskočiti kolegice iz produženog boravka u nastavu i obrnuto. Mislite li da će za svako učiteljsko bolovanje biti osigurana stručna zamjena? Uistinu se nadam, ukoliko za 4 godine sve škole uđu u cjelodnevnu nastavu, da ćete zaista osigurati prostor za svaki razred te da će tada učenici imati, kako ste i sami naveli, „kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično.“ Nadalje, nadam se da će svim školama i svim razredima biti osigurana pomagala za rad, poput računala i projektora, a u nekoj budućnosti, čak i pametne ploče, svima… Da ne govorim o veličinama učionica, dvorana, blagovaona i kuhinja… Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
89 Karmenka Hrvoić Eksperimentalni program Poštovani, nekoliko je razloga zbog kojih se ne slažem s modelom CN koji eksperimentalno kreće od rujna 2023. 1) Ne daje se izbornost učenicima i njihovim roditeljima da odaberu žele li da učenik bude toliko vremenski tijekom dana u školi; nije svim učenicima potrebna pomoć u nastavi, neki žele i mogu samostalno u kraćem vremenu to sve odraditi kod kuće, a neka se takav model primijeni na učenike kojima to treba. 2) Jedan učitelj ne može ni psihički ni fizički izdržati toliku satnicu u neposrednom radu s učenicima; u obrazovnim sustavima nekih drugih država takav posao odrađuju dva učitelja, pa i više njih 3) Mnoge škole u RH neće ni za 4 godine imati infrastrukturu potrebnu za CN kakvu predlažete; prostor koji je opremljen i koji izgleda tako da se djeca u njemu osjećaju ugodno, da ima prosotora za sve te različite aktivnosti koje se navode, a da imaju i prostora gdje bi se mogli odmoriti... 4) Ubuduće je potrebno kada se radi o tako velikim reformama najprije održati stručne skupove s učiteljima, čuti njihova razmišljanja, ideje, a ne da učitelji o reformi saznaju na kapaljku čitajući raznorazne portale 5) Početak reforme bi bio kada bi Ministarstvo odgoja i obrazovanja HITNO poradilo na boljem pravilniku o pedagoškim mjerama i promijenilo ovaj nakaradni način kojim roditelji mogu ispričavati učenikove izostanke po tri uzastopna dana s nastave i to u neograničenim količinama; samo tom promjenom bi uvelike poboljšali sustav obrazovanja. Potrebno je vratiti dostojanstvo učiteljima, a ne da zbog loših pravilnika o pedagoškim mjerama, učenici i roditelji ponekad imaju veću moć od samog učitelja.Kada se to promijeni, onda se tek može razmišljati o novim modelima nastave. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
90 Jasna Kokot Pelko Eksperimentalni program Poštovani, svima koji rade u sustavu odgoja i obrazovanja jasno je da su nam promjene potrebne i ne slažem se s onima koji su mišljenja kako žurimo i srljamo, već upravo suprotno, mislim da ozbiljno kasnimo. Pročitala sam dokument, odslušala predstavljanje Ministarstva, proučila tablice, pročitala puno komentara i na kraju imam puno nepoznanica. Uočavam puno straha za egzistenciju i tu treba jasnije komunicirati što će biti s određenim kadrom kako bi se škole prijavile na javni poziv. Uvjet je to za kvalitetne zaključke i realni, održivi model za četiri godine. Pozdravljam pokušaj ujednačavanja radnoga vremena kroz sate redovite nastave. Puno je nejednakosti kroz danas postavljena pravila utvrđivanja radnoga vremena učitelja. U svemu postoje iznimke i ako je moguće treba pronaći model putem kojeg ćemo zadržati informatičare u školama jer su osim u nastavi neprocjenjivi u podršci s IKT-om učiteljima, stručnim suradnicima, administrativnom osoblju i ravnateljima. Zaduživanje razredništvom ne bi trebalo ovisiti o dobroj volji, a pozdravljam naknadu za isto jer je to vrlo zahtjevan i odgovoran posao. Također predlažem pronaći sretnije rješenje za zaduživanje satničarstvom, predviđen u ostalim poslovima, jer je to posao koji nisu u stanju svi kvalitetno odraditi pa ga ne bih stavljala u isti koš s ostalim drugim poslovima. Za kraj bih istaknula da svim učenicima moramo omogućiti pohađanje škole u jednoj smjeni, a domaće zadaće i većinu učenja odraditi u školi. Je li predloženi model Cjelodnevne nastave pravi model za hrvatske prilike? Nisam sigurna, ali sigurna jesam da se moramo mijenjati, na osobnoj razini i na razini sustava. S poštovanjem Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
91 SANDRA SLAMA Eksperimentalni program Poštovani, smatram da sam naziv dokumenta pokazuje koliko je tu nelogičnosti. Naime pozivate se na broj godina koje dijete provede u školi da je Hrvatska na zadnjem mjestu u EU, naravno, jer srednja škola kod nas nije obvezna te ju ne ubrajate u taj prosjek. Stoga prvo treba posložiti naše obrazovanje od temelja-koliko godina obrazovanja, koja razina i kriteriji prelaska jedne u drugu (ne eksperimentirati svakih par godina). Ukoliko zanemarimo tu činjenicu države koje bolje stoje u PISA-a vrednovanjima odustale su od cjelodnevnog boravka učenika u školi, jer im se pokazalo PRESKUPO!!! Mi imamo produženi boravak učenika u školu za roditelje koji imaju tu potrebu te ne vidim razlog zašto bi se ovakav model primijenio u RH. U većini Hrvatske roditelji rade i dalje od 7-15, po smjenama i nemaju svi potrebe zbrinjavanja svoje djece cijeli dan. Također kada će roditelj i dijete biti zajedno te na koji način bi roditelj bio partner zajedno sa školom u ovom modelu? Osobno smatram da bi svaki roditelj trebao imati mogućnost odluke kako će se školovati njegovo dijete. Razvijanje čitalačke pismenosti na ovaj način nećete postići, jer se čitanje vježba KOD KUĆE! Također učitelj koji dođe na posao u 8:00 i ostaje raditi do 17:00 već krši zakon o radu (40 sati je puno radno vrijeme). Smatram da sat razrednika ne može biti 1 školski sat, jer razrednik komunicira s roditeljima, dogovara izlete te ima toliko obaveza da se ne može izbaciti iz redovne satnice. Ovim načinom u predmetnoj nastavi ono malo stručnog kadra što je ostalo (matematika, kemija, fizika, biologija, strani jezici) vrlo vjerojatno će napustiti školstvo, a tko će učiti onda učenike? Također, zanima me kako ćete zbrinuti ljude koji rade u produženom boravku? Manje područne škole ako se zatvore onda opet se javlja problem jednosmijenskog rada i naravno, JOŠ NOVACA za nadogradnju postojećih objekata. Učenike od 1.-4. razreda treba naučiti osnove: čitanje, pisanje, računanje, te ih rasteretiti, uvesti više sati tjelesnog odgoja. Također, obitelj je ta koja odgaja svoje dijete od početka te u ovakvom sustavu koji predlažete odgajala bi ih institucija. Iskreno nadam se da ovakav eksperiment neće zaživjeti, kao roditelj i kao učitelj. Nakon 15 godina radnog staža u prosvjeti žalosti me kako država ne želi obrazovano stanovništvo i ne uviđa da je kvalitetno obrazovanje ključ da sutra imamo liječnike, profesore, majstore i radnike, a ne da ih moramo uvoziti. Kvalitetno obrazovanje će se postići suradnjom onih koji su u sustavu: učitelji i roditelji uz pomoć države, a ne eksperimentalnog programa. Hvala Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
92 TOMISLAV NEDIĆ Eksperimentalni program Poštovani, sama ideja cjelodnevne nastave nije loša sama po sebi. Međutim, smatram da je ovo prenaglo i nedovoljno razrađeno. Ovakve značajne reforme pogrešno je donositi bez konzultacija sa strukom, učiteljima koji rade u nastavi i psiholozima, a smatram da bi i roditelji trebali imati sudjelovati u raspravama jer je ipak riječ o njihovoj djeci. Činjenica je da ne odgovara svima jednak oblik nastave i učenja. Postoje učenici kojima ne odgovara školski sustav u kojem su oni samo jedan od 20-ak učenika u učionici, kojima treba posebna pozornost, koji nerado govore pred svima i koji bolje uspjehe postižu nakon što to kod kuće sami još jednom ponove. U nacrtu nema spomena o oblicima podrške za učenike s teškoćama. Na koji način će se točno A1 i A2 razlikovati od redovnog oblika nastave iz perspektive učenika ako će on i dalje morati sjediti u učionici s ostalim učenicima te ponovno neće dobiti svu moguću podršku jer se učitelj mora posvetiti i drugim učenicima kojima je također potrebna puna podrška? Ili će ponovno daroviti učenici ostati zapostavljeni na račun učenika s poteškoćama? Zato smatram da cjelodnevna nastava ne bi trebala biti obvezna za sve. Tu dolazi uključivanje roditelja u cijelu priču. Da, u gradskim sredinama uglavnom oba roditelja rade i svakako su s djecom tek od 17h. Međutim, u ruralnim sredinama to nije uvijek tako i mnogim roditeljima neće odgovarati ideja da im se djeca vraćaju doma znatno kasnije nego dosad. Nakon ove reforme, tko je primarni odgajatelj djece, roditelji ili škola? Ukoliko cijeli dan djeci bude vođen i usmjeravan od strane škole, postavlja se i pitanje samostalnosti te djece. Hoće li oni znati učiti samostalno? Tu dolazimo i do izjava kako instrukcije i učenje kod kuće odlaze u povijest, te da će djeca nakon dolaska iz škole imati svo preostalo vrijeme samo za sebe i moći će ga slobodno provoditi. Iskreno sumnjam da će učenici kojima su dosad trebale instrukcije (koje se u pravilu održavaju 1 na 1) sada odjednom uspjeti svladati potrebno gradivo samo zato što je ostao još jedan sat u školi. Za testove i ispitivanja će učenici svakako učiti kod kuće, a za to će im sada ostajati još manje vremena nego prije. Dakle, nakon godina slušanja o pretrpanosti rasporeda i preopterećenosti učenika, sada odjednom imamo povećanje satnice i znatno povećanje vremena koje će učenici provesti u školi. Postavlja se pitanje je li reforma stvarno donesena isključivo za dobrobit učenika ili je cilj samo zadržati učenike u školi da roditelji mogu neometano raditi? O koncentraciji učenika 8. sati, kao i o tome da učenici nakon povratka iz vjerojatno neće imati volje još za neke druge obveze, treninge ili glazbenu školu već su pisali drugi kolege. Zato ću samo priložiti citat psihologinje Sene Puhovski: "Umjesto da skratimo radno vrijeme odraslima, ajmo produžiti školu. Ajmo lijepo svi provoditi živote u institucijama i na radnim mjestima. Jer ovo s cjelodnevnom školom je upravo to, život djece se svodi na formalno obrazovanje, a odraslih na neprekidan rad. Cjelodnevna škola minimizirat će zajedničko vrijeme obitelji, jer budimo realni, pritisak »slobodnih aktivnosti« neće se smanjiti, kao ni pritisak za peticama i radom kod kuće (što je jako lijepo vidljivo kroz činjenicu da djeca koja idu u produženi boravak upravo s ciljem da im ništa ne ostane nakon škole, redovito rade doma, svakodnevno). Nula dosade, nula slobode, nula igre i razonode, nula kvalitetnog obiteljskog vremena, nula brušenja socijalnih vještina na igralištima bez nadzora odraslih. Ukratko, smanjujemo iz dana u dan zaštitne faktore i povećavamo rizične. Sretno nam bilo!" Što se tiče nastavnog osoblja, učiteljice razredne nastave će u tome najgore proći jer na njih osim njihovog posla pada i posao koji su dosad odrađivale učiteljice u produženom boravku. Kako će se one sada adekvatno moći pripremiti za nastavu, biti prisutne s učenicima cijelo vrijeme njihovog boravka u školi i još za to vrijeme pregledati sve zadaće, bilježnice, radne bilježnice, testove i sve ostalo? Da ne spominjemo njihove razredničke obaveze i kontakt s roditeljima. A još ako imaju i svoju djecu kada dođu kući... Za taj posao potrebno je zaposliti još radnika. Razredništvo je jedan od najtežih poslova u školstvu, a u novom sustavu ono uopće ne ulazi u satnicu nego još i novčana naknada za razredništvo ovisi o broju sati u redovnoj nastavi što ni na koji način ne "podiže status učitelja" nego ga još spušta. Razredništvo, kao i A1 i A2, bi moralo ići u neposredni rad. Učitelji informatike također imaju puno razloga za nezadovoljstvo. Prije par godina, kada je informatika uvedena kao izborni predmet od prvog razreda, mnogi kolege koji su radili na dvije škole, sada su mogli napuniti satnicu na jednoj školi pa su drugu napustili. Sada im je ponovno upitna puna norma, a na staro radno mjesto se naravno više ne mogu vratiti. Nadam se da ih ministarstvo ima u vidu i da ima kvalitetan plan da zbrine te učitelje, a ne ono neodređeno "rješenje" koje su namijenili učiteljicama iz produženog boravka. Na koncu, postavlja se i pitanje kvalificiranosti postojećeg kadra za nove predmete, kao i knjige po kojima će se raditi. Zbog svega toga, mislim da bi primjenu novog programa trebalo odgoditi dok se rješenja ne usklade sa mišljenjima struke te da bi ju trebalo uvesti postupnije od ovoga. LP Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
93 Alka Kolar Eksperimentalni program Poštovani, u službenom dokumentu piše da se u eksperimentalnu provedu ulazi na temelju izrađenog modela 'Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustava odgoja i obrazovanja. Na žalost, kao učiteljica s 25 godina staža u predmetnoj nastavi, smatram da ništa od toga što je navedeno nije točno. Sve upućuje da osobe koje su radile na modelu nemaju nikakvo praktično iskustvo rada u osnovnim školama, barem u zadnjih deset godina. Prijedlog modela nije utemeljen na stvarnoj situaciji, odnosno nevjerojatno je da prethodno nije provedena sveobuhvatna stručna analiza prostornih uvjeta hrvatskih škola jer bi na taj način ustanovilo da velika većina škola nema ni minimalne uvjete za kvalitetno izvođenje programa. Isto tako nije provedeno istraživanje o tome koliko su hrvatska djeca sposobna na tako veliko promjenu bez štetnih posljedica na njihovo mentalno zdravlje i razvoj. Kao prvo, da bi ovaj model bio održiv, sve škole trebaju već provoditi nastavu u jednoj smjeni. Za to trebaju učionice (ne prostorije koje su prije bile skladišta, ostave i sl. neadekvatni prostori). Trebaju velike blagovaonice, kuhinje, dvorane, igrališta i vanjske prostori gdje djeca mogu provoditi vrijeme. A to se ne može napraviti u četiri godine! Nova reforma ne može biti 'mišung' nekoliko modela obrazovanja koji postoje u Europi i onda to biti predstavljeno kao originalni hrvatske model. Reforme se temelje na postojećim školama i njihovoj opremljenosti, ali i na mentalitetu, nasljeđu i kulturi. Kakvi su uvjeti u Finskoj (i plaće!) nama trenutno baš ništa ne znači. Nema govora o rasterećenju učenika ako se povećava satnica. Govorenje da roditelji neće više (?!?) trebati raditi zadaće s djecom jer će sve biti napravljeno u školi nije zdravorazumsko. Zadaće su namijenjene djeci da im pomognu u usvajanju gradiva i razvijanju samostalnost, pa ne znam tko može očekivati da je to provedivo u razredu gdje je 25 učenika. Osim toga nitko realan ne može vjerovati da se može individualno učiti u prostoriji u kojoj nije tišina ( da o ostalim distrakcijama ne govorimo). Većina škola nema osigurane uvjete za pripremu učitelja za nastavu kako se ne bi pripremali za nju kod kuće (1 kabinet dijeli 5 učitelja, a brojne škole uopće nemaju kabinete za sve učitelje). Dakle, potrebno je svim učiteljima omogućiti miran i primjeren prostor za rad. Zbog svega gore navedenog, nikako ne mogu podržati novu reformu jer se nema zdrave temelji niti realna očekivanja. Ujedno pozivam na ponovno, ali ovaj put sustavno i sveobuhvatno, promišljanje o reformi i načinu uvođenja cjelodnevne škole koje će biti bazirano na realnim mogućnostima koje nam trenutna situacija nudi i uvjetuje. A. Kolar Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
94 Muzička akademija u Zagrebu Eksperimentalni program Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu kao najstarija i najveća ustanova za visoko obrazovanje glazbenika u Hrvatskoj protivi se predloženom modelu organizacije nastave u osnovnim školama jer smatra da se ovakvim prijedlogom neće postići proklamirani cilj – „uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Podržavamo nastojanja za poboljšanje sustava obrazovanja na svim područjima i poljima te po cijeloj vertikali ali naglašavamo kako se to ne može postići uništavanjem jednog cijelog integralnog dijela tog sustava. Naime, zaživi li ovakva reforma u obliku u kojem je predložena, sve će glazbene i plesne škole u državi ili morati zatvoriti svoja vrata ili će veliki dio djelatnika postati tehnološki višak. To će posljedično dovesti i do postupnoga, ali sigurnog urušavanja visokoškolskoga glazbenog obrazovanja, odnosno zatvaranja svih ili većega dijela umjetničkih akademija u Hrvatskoj. Podsjetimo, na umjetničkom je području, a napose glazbenome, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku za početak školske/akademske godine 2021./2022. riječ o: - 105 umjetničkih škola - 2.670 učitelja u osnovnim umjetničkim školama, od toga 2.528 u glazbenima - 2.069 nastavnika i stručnih suradnika u srednjim umjetničkim školama - 23.364 učenika umjetničkih škola, od toga 20.209 učenika glazbenih škola (18.568 učenika osnovnih umjetničkih škola, od toga 18.171 glazbenih, te 4.796 učenika srednjih umjetničkih škola, od toga 2.038 glazbenih) - 4 umjetničke akademije i 10 drugih visokih učilišta koja provode programe obrazovanja na umjetničkom području - 560 nastavnika i suradnika umjetničkih akademija u nastavi zaposlenih na temelju ugovora o radu te 381 nastavnik i suradnik umjetničkih akademija zaposlen na temelju ugovora o djelu - 2.748 student upisan na sveučilišne studije, 26 studenata upisanih na specijalističke studije i oko 30 studenata upisanih na doktorski studij na umjetničkim akademijama koji pohađaju jedan od ukupno 138 studija na umjetničkom području upisanih u Upisnik studijskih programa. Čudi da Ministarstvo znanosti i obrazovanja u promišljanju jedne ovako široke reforme nije uopće uzelo u obzir kakve će implikacije će predloženi model imati na umjetničko obrazovanje koje je sastavni i ravnopravni dio obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Budu li osnovnoškolci primorani u cjelodnevnoj školi biti do 15 ili 15 i 30 sati, to će ih onemogućiti ne samo u odlasku u glazbenu školu i druge umjetničke škole, već i u vježbanju instrumenata, pjevanja i drugih umjetničkih vještina. Predviđamo da će većina učenika jednostavno odustati od glazbene škole i paralelnoga umjetničkog obrazovanja uopće. Radi kontekstualizacije ovdje iznosimo neke činjenice. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008) u članku 11, 12 i 15 umjetničke i glazbene škole smatra integralnim dijelom mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja kao dio jedinstvenoga sustava obrazovanja. Zakon o umjetničkom obrazovanju (NN 130/2011) propisuje kako je umjetničko obrazovanje dostupno svakome pod jednakim uvjetima bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob, prema njegovim sposobnostima. Jedno je od glavnih načela prijedloga Nacionalnoga kurikuluma za umjetničko obrazovanje (prosinac 2017.) jednaka mogućnost umjetničkoga obrazovanja za sve s obzirom na njihove sposobnosti i interese. Razvoj umjetničkih kompetencija primarnim umjetničkim obrazovanjem u umjetničkim školama i umjetničkim programima prema tom je dokumentu pravo svakog djeteta s izraženim interesom i sposobnostima za izražavanje u nekome od oblika umjetnosti, a u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta (1989.), posebice s pravom na kulturnu participaciju. Naglašavamo riječi „pravo svakog djeteta“. U kurikulumu nastavnog predmeta Glazbena kultura za osnovne škole i Glazbena umjetnost za gimnazije (NN 7/2019) navodi se kako je glazba dio svih kultura svijeta te je, uz ostale umjetnosti, ključna za kvalitetan, skladan i cjeloviti razvoj svakog pojedinca. U obrazovnom je sustavu Republike Hrvatske učenje glazbe prepoznato i priznato kao neizostavan čimbenik u oblikovanju specifično-glazbenih, ali i općih (generičkih) kompetencija učenika. Kako je jedna od početnih premisa iz kojih se krenulo u reformu osnovnoškolskog obrazovanja ukidanje razlika među učenicima, između ostaloga i na temelju njihova socioekonomskog statusa, pitanje je kako će se ukidanje državno financiranoga umjetničkog obrazovanja odraziti na ublažavanje tih razlika? Ako je umjetničko obrazovanje definirano kao pravo svakog djeteta, kako će se onda objasniti činjenica da će isto nakon izglednog sloma društveno financiranog umjetničkog obrazovanja postati pravo isključivo onih ljudi koji pripadaju sloju višeg socioekonomskog statusa? Hoće li nakon toga iz prijedloga Nacionalnoga kurikuluma za umjetničko obrazovanje biti izbačeno načelo jednakih mogućnosti umjetničkog obrazovanja, a iz Zakona o umjetničkom obrazovanju stav kako je umjetničko obrazovanje dostupno svakome? Jesu li predlagači svjesni da su možda napisali prijedlog koji se kosi s trenutačno vrijedećim propisima? Ovim će se prijedlogom eutanazirati cijelo jedno polje dostupnih i zakonom osiguranih mogućnosti umjetničkoga obrazovanja, a sve to nakon što su već definirane kroz nacionalne dokumente i strategije kao „ključne za skladan i cjelovit razvoj“. Jesu li predlagači napravili barem jedno istraživanje koje bi procijenilo kakve su organizacijske reperkusije ovog projekta na umjetničko područje? Gdje su sektorske analize, mapiranja područja, kulturološka istraživanja, usporedbe sa sličnim sustavima u nama srodnome kulturnom krugu, predviđanje pozitivnih i negativnih ishoda eksperimenta, detaljni hodogrami koji bi odredili svaki korak? Gdje su konkretni podaci, literatura, usporedbe s pozitivnim praksama u ostalim zemljama čijem kulturnom krugu pripadamo? Još malo konteksta, statistika koju Europska unija glazbenih škola (EMU) redovito objavljuje pokazuje da Hrvatska, ako se usporedi sa državama poput Njemačke, Austrije, Slovenije ili Mađarske, ima daleko manji udio učenika uključenih u glazbeno obrazovanje: prema udjelu u broju stanovnika Njemačka ih ima otprilike tri puta više, Austrija četiri i pol puta više, Slovenija dvaput više, Mađarska dvaput više itd. Činjenica je da u državama Europske unije postoji mnogo modela financiranja mreže glazbenih škola, kao i razni modeli glazbenog obrazovanja uopće, kao i to da se često radi o hibridnom modelu društveno i privatno financiranog školstva. Međutim, u obzir treba uzeti činjenicu da je Republika Hrvatska jedna od najsiromašnijih država Europske unije i da bi prebacivanje tereta financiranja isključivo na roditelje i/ili lokalnu samoupravu značio kraj za većinu tih škola. S druge strane, pogledaju li se statistike o kulturnoj participaciji koje prati Eurostat, Hrvatska je po gotovo svim pokazateljima u donjem dijelu ljestvice, negdje i na samome dnu. Iako se nekima čini da je naš sustav glazbenih škola robustan jer je državno dotiran, on je malen i nejak za ukupnu društvenu promjenu. Odgovorno društvo stoga bi ga trebalo nastojati ojačati, a ne uništiti, jer „Odgoj pomoću umjetnosti i za umjetnost bitno pridonosi oblikovanju osobnih te društvenih i kulturnih uvjerenja i svjetonazora, stvaranju osobnoga i društvenoga, nacionalnoga i europskoga kulturnoga identiteta te stjecanju univerzalnih humanističkih vrjednota, poštivanju razlika među ljudima i kulturama, razvijanju empatije, suradnje, solidarnosti te osobne, društvene i kulturne odgovornosti“ (Nacionalni okvirni kurikulum, 2011.). Državna politika od 2005. sad je upravo tako i djelovala, pa je do danas broj učenika u glazbenim školama narastao za gotovo 8 tisuća, te se otvorilo 29 novih glazbenih škola (većinom u sklopu osnovnih općeobrazovnih škola i većinom u manjim sredinama u kojima je kulturna participacija ionako otežana). Posljedično je narastao broj umjetničkih studijskih programa, kao i upisna kvota na umjetničkim akademijama jer se tržište polako počelo razvijati. To je rezultiralo oživljavanjem i izvođačke scene i obogaćivanjem specifične kulturne ponude u sredinama u kojima je do tada gotovo nije ni bilo. Zašto se sada taj proces želi zaustaviti? Većina glazbenih škola, naime, nema ni prostorne ni organizacijske mogućnosti za organiziranje nastave od 16 sati nadalje, a da bi ta nastava bila održiva i za nastavnike i učenike. I danas većina nastavnika u glazbenim školama radi u popodnevnoj smjeni, što je na granici održivosti i znatno utječe na njihove osobne životne i obiteljske prilike. Nastavnici svoje nastavne norme u budućnosti neće moći ostvariti. S druge strane, teoretsko seljenje glazbenih škola u prostore osnovnih škola moguće je samo u malim sredinama u kojima su glazbene škole i pokrenute u okviru lokalnih osnovnih škola. Taj je model u potpunosti neizvediv u većim urbanim cjelinama. Treba imati na umu da postojeća infrastruktura velikoj broja općeobrazovnih škola u RH ne podržava ni realizaciju njihove temeljne djelatnosti. Ako bi se u ovakvim uvjetima ipak nastojalo sačuvati glazbene škole, isto će zahtijevati promjene u predmetnim kurikulumima, kurikularnim dokumentima, nastavnim planovima i programima svim zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose na sustav odgoja i obrazovanja u zemlji. Bit će potrebno napraviti analizu prostornih i kadrovskih uvjeta svih glazbenih škola u Republici Hrvatskoj i pripremiti se na ulaganja koja se ovim planom nigdje ne spominju. Što se tiče konkretnih prijedloga poput onih da se poveća satnica predmeta Glazbena i Likovna kultura, pozdravljamo taj prijedlog međutim, upozoravamo na nejasnoću u uputi koja glasi: „Eksperimentalni program iznosi jasna očekivanja da učitelji razredne nastave, gdje god je to moguće, integriraju nastavu likovnog i glazbenog odgoja i provedu je kao nastavu unutar umjetničkog područja, na primjer, u obliku blok-sati. Otvorena je i dopuštena mogućnost u školskom rasporedu iskazivati nastavu likovnog i glazbenog odgoja kao nastavu u umjetničkom području, a metodička su očekivanja da se izvodi kao kombinacija nastave likovnog i glazbenog gdje god to učitelji razredne nastave procijene da je potrebno. Učitelji razredne nastave u sklopu eksperimentalnog programa imaju izraženu fleksibilnost i slobodu u organizaciji i drugim aspektima nastave u umjetničkom području u ukupnoj predviđenoj tjednoj satnici od tri nastavna sata“. Tko je pripremao ili će pripremiti nastavnike za ovakvo međupredmetno povezivanje? Postoji li takav modul ili metodički kolegij na nekome hrvatskom visokom učilištu, je li netko izradio metodički razrađen kurikulum takvoga „blok-sata“? Dojam povećanja satnice Glazbene kulture čini se ipak ide prije u smjeru potpuno neadekvatnoga pokušaja da se umjetničko obrazovanje nadomjesti na ovaj način i time kritičare uvjeri kako se o umjetnosti i kulturi ipak vodilo računa. Povećanje satnice Glazbene kulture u programu od 4. do 8. razreda bi bilo puno svrhovitije i za učenike ali i struku. Trenutna kriza sa nastavnim kadrom za taj predmet (još uvijek) nije odraz malog interesa za taj studij na našim akademijama, već činjenice da jedan nastavnik da bi ispunio normu mora raditi na dvije ili čak tri škole. Načelna mogućnost „oduzimanja“ nastave Glazbene kulture predmetnomu nastavniku za četvrte razrede osnovne škole, a da bi se učiteljima razredne nastave nadoknadio sat Tjelesne i zdravstvene kulture koji preuzimaju kineziolozi, smatramo dodatnim udarom na satnice predmetnih nastavnika Glazbene kulture, čime će se dodatno izgubiti na atraktivnosti navedenog zvanja. U tome slučaju za očekivati je i pad interesa za upis toga studija. Umjetnost, odnosno umjetničko obrazovanje, spomenuto je samo u dijelu teksta koji opisuje organizaciju procesa u programu B2 koji glasi: „Ovaj segment cjelodnevne nastave organizira se nakon 15 sati i obično traje do 17 sati. Moguće je da se taj dio izvodi i u drugoj specijaliziranoj umjetničkoj ili sportskoj školi.“ Ovo jasno pokazuje da predlagači ne poznaju način na koji se izvode te od čega se sastoje nastavni procesi u glazbenim i uopće umjetničkim školama. Stoga zaključno smatramo da prijedlog cjelodnevne osnovne škole ignorira umjetničko obrazovanje kao zakonom uređen integralni dio obrazovanja u Republici Hrvatskoj te da će njegova primjena uništiti sustav paralelnoga glazbenog i općenito umjetničkog obrazovanja koji na našem prostoru institucionalno postoji i vrlo uspješno se primjenjuje još od 1804. godine. S obzirom na to da je teško prihvatiti kako predlagač ne bi uzeo u obzir, primjerice, primjedbe Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ili ovdje navedene argumente stručnjaka s područja visokoga glazbenog obrazovanja, predlažemo da se provedba ovog pokusa odgodi s ciljem temeljite dorade usklađene s argumentima stručnih i visoko obrazovanih krugova onih koji desetljećima rade u učionicama, vježbaonicama ili za katedrom. Oni su tijekom ovog e-savjetovanja jasno izrazili konsenzus u protivljenju ovako zamišljenim promjenama čija bi provedba, uz kratkoročne i lako predvidive, dugoročno imala i nesagledivo loše posljedice. One nas, sažeto, vode do konačnoga pitanja koje ne glasi trebamo li umjetničko obrazovanje nego želimo li ga uopće održati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
95 JELENA BANKO Eksperimentalni program Poštovani, Vaš prijedlog eksperimentalnog programa nije valjan niti u skladu s dosezima demokratskog uređenja prema nekoliko jednostavnih i svima razumljivih činjenica: 1. Niste uključili u plan osmišljavanja djelatnike odgojno - obrazovnih ustanova koji bi trebali biti stup na kojima provodite novi program, što bi čak i učenici osnovnih škola sami mogli provesti putem jednostavnih anketa (ukoliko im smanjite satnicu Informatike, možda ni to neće znati). 2. Niste uključili u plan osmišljavanja roditelje, a čije mišljenje, stavove i potrebe ste vrlo lako mogli ispitati i prilagoditi promjene suvremenom načinu života. Produženi boravak je tu pokrivao sve potrebe onih roditelja kojima su djeca morala ostajati duže u školi, a svakako nije potrebno nametati svima prisilno odvajanje od svoje djece. 3. Niste uključili u plan osmišljavanja ni djecu, učenike koji bi trebali postati zamorci Vašeg eksperimentalnog programa. To se moglo vrlo lako ispitati i tada bi dobili saznanja o tome kako je velika većina učenika već uključena u razne izvanškolske i iznannastavne aktivnosti čija će provedba doći u pitanje ukoliko se od njih očekuje boravak u školi do kasnih popodnevnih sati (pa čak i "samo" do 14:30 ili 15:00) i to na aktivnostima koji ih možda ne zanimaju i ne zadovoljavaju njihove potrebe. 4. Niste uključili u plan osmišljavanja ni sve ostale dionike odgojno - obrazovne djelatnosti, npr. autoprijevoznike (problem ukidanja prijevozničkih linija, neprofitabilnost istih ili nedostatak profesionalnih vozača čime dovodite sigurnost djece u pitanje), zatim nedostatak osoblja u školama (čistača/čica, kuhara/ica...). Pitanje promjene normi za pojedine poslove također nije u skladu s opsegom posla, solarni sat se nikako ne može uzeti u obzir prilikom neposrednog odgojno - obrazovnog rada, a poslovi namijenjeni razrednicima oduzimaju puno više vremena od 1 sata tjedno ili povećanja plaće od mizernih 2% ukoliko imate na umu sve poslove za koje je zadužen razrednik (razrednik = pedagog, psiholog, administrator, liječnik, turistički djelatnik - organiziranje izvanučioničke nastave, IT - stručnjak...). Norma za razrednike bi se, kao što se zalažu svi oni koji su u bilo kojem trenutku obavljali taj posao, trebala POVEĆAVATI, a nikako smanjivati. Jedino će na taj način učenici dobiti razrednike koji imaju VREMENA obavljati svoj posao u njihovom najboljem interesu. Problem izvođenja Programa B1 i B2 "dominantno u prostorijama škole": velika većina škola u Republici Hrvatskoj nema uvjete za provođenje dodatnih programa u svojim prostorijama jer velika većina škola u Republici Hrvatskoj ima jedva dovoljno prostora za izvođenje redovite nastave. Opet se postavlja pitanje preuređenja, nadograđivanja i gradnje novih prostora te dvorana za one škole koje ih još nemaju. Prema dosadašnjim iskustvima u Republici Hrvatskoj, vrlo lako moguće da neke škole ostanu nedovršene ili gradnja ne započne ni do krajnjih rokova. Mišljenja sam kako je potrebno uvesti određene promjene, ali one koje su realno moguće i koje su na dobrobit naše djece i učenika. To se moglo učiniti na način da sve škole dobe mogućnost provedbe produženog boravka, izgradnja dvorana za sve škole te uzimanje u obzir mišljenja i stavova svih dionika odgojno - obrazovnog procesa. Ovako, prijedlog eksperimentalnog programa izgleda kao da ga je sastavljao veterinar bez položenih pedagoških kompetencija, koji nikada nije održao sat u učionici i bez znanja o temi o kojoj bi trebao podučiti učenike. lp Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
96 Kristina Jakopović Eksperimentalni program Studiram da budem učiteljica, ne teta čuvalica! Ova ideja je ukratko, nepromišljena i banalna. Zatvarati djecu cijeli dan u škole i oduzeti im djetinjstvo je nepravedno. Nepravedno prema njima i njihovim roditeljima koji bi ih po tome trebali vidjet po svega 3, 4 sata dnevno. Djeca već sada pred kraj nastave gube koncentraciju i postaju sve umornija, što će s njima biti onda kada budu morali sjediti u školi po 8 sati?? Ne funkcioniraju sva djeca isto stoga je i više nego bezobrazno očekivati od njih upravo to. Isto tako je i svaka učiteljica drugačija, treba svoje vrijeme za pripremu, ali isto tako imaju svoje živote i izvan škole. Uistinu se nadam da će se uvidjeti da ovaj cijeli eksperiment nema smisla posebice u našim školama koje nemaju uvjeta za ovakav način rada. Također, smanjivanje satova informatike u današnje doba je apsurdno. Iako su djeca već uvelike upoznata s tehnologijom, ima puno toga što još ne znaju, posebice u prvim razredima te samo jedan sat tjedno zasigurno nije dovoljno, a da ne spominjem i smanjivanje satnice nastavnicima informatike koja je i ovako već pomalo "nategnuta". Cijela je ova ideja nedovršena i ni malo uravnotežena, pravedna, učinkovita i održiva. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
97 Josipa Burušić Eksperimentalni program Poštovani, proučavajući svu dostupnu dokumentaciju koja bi nam trebala pojasniti predviđene načine odgojno – obrazovnog rada u osnovnim školama uvođenjem cjelodnevne nastave, prilažem sljedeće komentare/pitanja. Predlažemo da uvođenjem ovoga modela svaki razredni odjel ima dva učitelja jer će se jedino tada moći postići sve što je navedeno kao cilj. Očekuje li se od učitelja da pored novo određenog vremena provedenog u neposrednom radu s djecom, dodatni posao i pripremanje za nastavu odrađuju kod kuće? Što bi u navedenim smjernicama rada uvođenjem cjelodnevne nastave trebalo motivirati učitelje na kvalitetan rad u zadanim okvirima? Nedorečeni pristup u kojemu će se važne sastavnice obrazovanja djece i rada učitelja dogovarati i rješavati u hodu lako će dovesti do smanjenja kvalitete rada. Predviđeni obujam posla, budući da je riječ o radu s najosjetljivijom skupinom, a to su djeca, uvećan je u mjeri u kojoj će ga učitelji moći obavljati samo površno i preopterećeno, nastojeći postići tražene ishode. Kako će se reforma odraziti na učenike s posebnim potrebama koji i u trenutnim uvjetima veoma izazovno prolaze kroz svoje osnovnoškolsko obrazovanje? Kako će se reforma odraziti na enorman broj učitelja razredne nastave i učitelja u produženom boravku koji će ili strahovati za svoja radna mjesta ili ih biti prisiljeni napustiti? Dosadašnjim radom u obrazovnom sustavu nitko od njih to nije zaslužio. Govorimo o živim bićima, o posljedicama na njihovo psihološko stanje, o nečijim majkama i očevima koja ovise i čija djeca ovise o ovim radnim mjestima, naposljetku o ljudima koji su mahom mukotrpno i financijski izazovno pošteno završili svoje fakultete ne sluteći da će preko noći biti u ovako nezahvalnoj i stresnoj situaciji? Zašto iza prijedloga ovakve reforme ne stoje ljudi s dugogodišnjim iskustvom u neposrednom radu s djecom osnovnoškolskog uzrasta, razredne nastave? Nužno je uključiti ljude iz prakse i čuti njihov glas. U nadi da ćete sve postavljene komentare uzeti u obzir, srdačno vas pozdravljam! Učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
98 Tamara Španić Eksperimentalni program Pozdrav! Smatram da je cjelodnevna nastava preveliko opterećenje i učenicima i nastavnicima. Roditelji će jedva viđati svoju djecu, jer će djeca cijele dane provoditi s učiteljima i nastavnicima. Nisu mi jasni ni svi predloženi programi, i kako to sve uklopiti u satnicu i prostor škole. Mislim da će sve manje ljudi upisivati pedagoške fakultete jer prema ovome, malo će vremena provoditi s vlastitom djecom, a više s tuđom. Jednostavno, NE podržavam takav oblik nastave. Učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
99 Sanjica Sara Radetić Eksperimentalni program Poštovani, pozdravljam namjeru da se unaprijedi i poboljša naš obrazovni sustav, izgrade nove škole, suvremeno opreme, poboljšaju uvjeti u postojećim školama i da sva djeca pohađaju jutarnju smjenu u jednakim uvjetima. Zahvalna sam na svakom ulaganju u odgoj i obrazovanje i na svakom napretku. Međutim, mišljenja sam da u svakoj reformi treba zadržati sve što je dobro i vrijedno te da trebamo pomno pripremiti svaku promjenu. U provođenju cjelodnevne škole potrebno je uključiti sve sudionike procesa i dobro sve razraditi, predvidjeti i pripremiti. U dosadašnjem odgojno-obrazovnom sustavu ima puno dobroga što je vrijedno zadržati, a isto tako u prijedlogu cjelodnevne škole ima kvalitetnih prijedloga koje bi mogli implementirati u sadašnje škole. Cjelodnevna škola bi trebala biti slobodan izbor svakog roditelja kao što je do sada bio cjelodnevni boravak. Potrebe su različite ovisno o sredinama i mogućnostima. Uz osnivače, učitelje i zaposlenike škola uvijek treba uključiti i roditelje posebno vezano uz cjelodnevnu školu. Ima roditelja koji rade od 8 do 16 sati i kojima odgovara cjelodnevna škola ili cjelodnevni boravak, ali isto tako ima veliki broj roditelja koji rade dvokratno, samo popodne, navečer, sezonski, povremeno, od kuće ili su domaćice samo da bi bili sa svojom djecom i što više sudjelovali u njihovom odgoju. Mnogi roditelji su prilagodili svoj posao, radno vrijeme, sve su podredili da bi se što više posvetiti i bili sa svojom djecom. Većina roditelja želi svojoj djeci omogućiti najbolje uvjete za odrastanje, igru i druženje sa obitelji, prijateljima, boraviti na svježem zraku i u prirodi. Roditelji brinu za psihofizičko zdravlje djece i rado darovitu djecu dovoze u glazbene i plesne škole, sportske i druge aktivnosti. Roditelji prepoznaju dobrobiti umjetnosti i sporta za razvoj i zdravlje djeteta. Moja majka je nakon rođenja trećeg djeteta odabrala biti domaćica kako bi nam se posvetila i dobro nas odgojila. Ja sam svojoj majci na tome beskrajno zahvalna i imala sam prekrasno djetinjstvo. Bilo bi divno da takvi, predani roditelji dobiju potporu kao odgajatelji. Zbog tih roditelja treba ostaviti mogućnost da i u slučaju da se provede cjelodnevna škola imaju izbora, ne nakon 15,30 sati odnosno 16 sati ( u školama gdje nastava već sada počinje u 8,30 sati ujutro), već nakon redovne nastave koja traje do cca 13 sati s kraćim odmorima za koje kažu učenici da su im dovoljni. Prijedlog je da kao i do sada samo A1 program bude obavezna nastava i da roditelji mogu izabrati da li će njihovo dijete ići kući nakon A1 programa ili ostati na neobaveznom, izbornom dijelu cjelodnevne škole nakon veće pauze za ručak, odmor, igru i rekreaciju. Jedan dio učenika umjesto produženog boravka, imao bi izborni A2 program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (za učenike kojima je to potrebno i lakše je raditi u manjim skupinama) ili B1 izborni program u školi. Drugi dio učenika za to vrijeme imao bi B2 izvanškolske aktivnosti (umjetničke škole, sportske i druge aktivnosti) te bi na taj način mogli završiti sve aktivnosti u neko pristojno vrijeme i još bi ostalo vremena za odmor, igru i druženje s obitelji i prijateljima. Zadovoljni učenici, roditelji, učitelji i svi zaposlenici škole, najbolja su formula za uspješnu reformu. Promjene su nužne, prije svega jasnije definirati ishode učenika i rasteretiti učenike nepotrebnim reproduktivnim znanjima te više razvijati asocijativna mišljenja, darovitosti, znanja i vještine, interes prema zanimanjima koja će biti potrebna u budućnosti i pripremiti ih za život. Predlažem da svi zajedno što više ulažemo u učitelje i zaposlenike škola kroz usavršavanja, suvremeniju opremu, bolje uvjete rada, da se učiteljima i zaposlenicima u odgoju i obrazovanju vrati dostojanstvo i poštovanje kakvo zavređuju. Vjerujem da bi dodatnu motivaciju postigli povećanjem i prikladnim plaćama u skladu s poslovima i odgovornostima koje obavljaju. Naši su učitelji i stručnjaci u svijetu cijenjeni i postižu izvrsne rezultate što potvrđuje dosadašnju kvalitetu našeg odgojno-obrazovnog sustava, predanog i kvalitetnog rada većine zaposlenika u odgojno-obrazovnom sustavu. Mnogi kolege iz drugih zemalja kada upoznaju naš odgojno-obrazovni sustav, posjete našu školu, upoznaju rezultate i uspjehe, konstatiraju da bi naš način, metode rada mogle biti model, kao uzor kako treba raditi i imati odnos s djecom i roditeljima jer djeca koja rado dolaze i borave u školi kao i učitelji definitivno postižu najbolje rezultate i tada su inovativni, kreativni, maštoviti, radišni i imaju sigurnu budućnost. S poštovanjem, Sanjica Sara Radetić, mag.mus. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
100 Alessandra Civitico Božić Eksperimentalni program Poštovani, Htjela bi prokomentirati dokument koji ste nam prezentirali pogotovo što se tiče učitelja produženog boravka. „Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača, kao oblik trajnog rješenja.'' Možete konkretno pojasniti ulogu svih učitelja produženog boravka nakon uvođenja sperimentalnog programa CŠ? Ovi učitelji će morat odradit sate od onih kolega koji neće htjet ili neće moć predavat neke predmete? Ili bit će prisiljeni radit u vrtiću? Ili čak ostat bez posla? Kad se prezentira neki novi projekt trebalo bi detaljno planirat obaveze svih učitelja a ne izostavit bitne informacije za nemali postotak učitelja. Za njih ne postoje nikakve konkretne informacije i opcije, a neznanje je najgore. Smatram da jedan razred u cjelodnevnoj školi ne može voditi jedna učiteljica. To je posao za najmanje dvije osobe. Do sada nam je praksa pokazala kako razredna nastava jako dobro funkcionira uz produženi boravak te bi bilo jako dobro ovaj model primijeniti na sve škole uključujući od 5. do 8. razreda. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
101 Martina Lenard Eksperimentalni program Mišljenja sam da je vladajuća garnitura dovela 200 stručnjaka da ovu "reformu" pišu godinama, pardon, prepisuju godinama, kako opet saznajemo iz medija iz čistih političkih razloga kako bi nam djecu odgajao sustav, a ne njihova najbliža okolina. Zašto nam ponosno se objave "kreatore" prepisivače ovog "modernog" zaadnog modela kad već misle da je tako dobar. Ima li itko među njima da je proveo minutu u školi nakon što ju je sam završio? Dodatno opterećenje osmogodišnjaka s jednim učiteljem od jutro do mraka koji si ne vidi roditelje ni braću do navečer kad je preumoran od tog cjelodnevnog maltretiranja, pa još možda ima i nasilnika koji ga svaki dan maltretira, je mogao smisliti samo netko bez trunke ikakvog pedagoškog obrazovanja i iskustva rada s djecom. Ovo je čista politička igra i ništa drugo. Nikog od tih "stručnjaka" nije zapravo briga niti za nastavu niti za učenike, a niti za nastavnike. Gura se "moderan zapad" pod svaku cijenu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
102 Gordana Zatezalo Eksperimentalni program Poštovani, moram priznati da je ovaj koncept cjelodnevne nastave jako nedefiniran. Možemo li negdje vidjeti nacrt novog Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika? Imam osjećaj da će se škola pretvoriti u drugi dom učenika. Godinama se priča da su naši učenici preopterećeni i nesamostalni. Ako sam dobro shvatila dobit će nove predmete i uvećat će im se satnica, a s druge strane im se smanjuje informatika. Zar niste prije nekoliko godina uveli informatiku kao obavezan predmet u 5. i 6. razredu, a u 7. i 8. razredu kao izboran predmet. Tko bi trebao biti s učenicima za vrijeme rekreacijske pauze od 20 min. i za vrijeme ručka koji će trajati 40 min.? Što je to rekreacijska pauza? Nadalje, molila bih konkretan odgovor na pitanje vezano uz drugi strani jezik. U našoj školi postoji od 4. razreda izborni predmet njemački i talijanski jezik. Kako će se formirati razredi u 4. razredu? Hoće li birati učenici koji će strani jezik učiti ili ravnatelji škola? Hoće li se moći formirati grupe? Tko će od učitelja biti uključen u A2 program? Ovim načinom učenja potiče se učenikova nesamostalnost, pogotovo kad govorimo o sedmašima i osmašima. Razgovarala sam s učenicima o cjelodnevnoj nastavi. Nitko od njih ne vidi smisao da svoje školske obaveze obavljaju u školi uz stručnu pomoć!!!! Uostalom, svaki učenik ima svoj način učenja i mnogim učenicima ne odgovara da uče u grupi. Što je bilo loše u pisanju domaćih zadaća. Kroz pisanje domaćih zadaća učenici ponavljaju i utvrđuju gradivo. Jesam li dobro razumjela da će razredništvo biti samo 1 sat tjedno u neposredno odgojno-obrazovnom radu, a ne kao prije dva sata? Plaćat će se samo 1 sat razrednika????!!!! Što znači izborno 1 sat razrednika? A što je s drugim obavezama vezanim za razredništvo? Jeste li svjesni koliko je to posla, a nažalost, papirologije i zahtjevnih roditelja je sve više. Srdačan pozdrav i unaprijed vam zahvaljujem na vašim odgovorima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
103 Davorka Bronzić Eksperimentalni program Poštovani, predlažem da se za tjedno zaduženje učitelja zadrži računanje školskih, a ne sunčanih sati. Također predlažem da u tjedni izračun radnog vremena uđe sav neposredan rad s učenicima, a ne samo onaj u učionici (odmori, pauze, ručak …). Vrijeme pripreme također predlažem da ostane na dosadašnjih 30 minuta po školskom satu (umjesto predloženih 22.5) jer je to zaista minimum koji je potreban za kvalitetno pripremiti sat ukoliko se svi učenici u tom razrednom odjelu školuju po redovitom programu. Ukoliko u razrednom odjelu postoje učenici koji se školuju po programu uz prilagodbu, učenici s teškoćama, vrijeme pripreme nastavnog sata trebalo bi produžiti sukladno njihovom broju i potrebama. Vrijeme pripreme nužno je potrebno računati i za planirani A2 dio radnog dana koji opet uključuje neposredan rad s učenicima te kvalitetno diferenciranje, provođenje i praćenje. Najbitnije od svega navedenog, predlažem da se napravi točan popis i izračun vrsta i trajanja svih ostalih poslova koje učitelji obavljaju u školi gdje će za svaku stavku jasno pisati koliki udio vremena u 40-satnom radnom tjednu ona iznosi te da se taj izračun koristi za zadužiti učitelje do pune norme od 40 sati tjedno kako bi svi učitelji imali na raspolaganju istu količinu radnog vremena. Davorka Bronzić, profesor engleskog i talijanskog jezika i književnosti, učitelj savjetnik Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
104 Sofija Štefanac Klobučar Eksperimentalni program Poštovani, u ideji vodilji ovog eksperimentalnog programa (Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja) već se kriju brojne nedoumice i brojna pitanja koja svi zaposleni u odgojno-obrazovnom sustavu, ali i roditelji te šira javnost mogu već u samom početku istaknuti. Hoće li taj program biti za svu djecu uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv? Hoće li taj program za sve osobe u neposrednom radu s djecom biti uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv? Djeca nam se upisuju u prvi razred različite kronološke dobi (sa sve više odgoda polaska u prvi razred jer ih prate brojne intelektualne, socijalne, emocionalne i sl. poteškoće - inkluzija); različitog obrazovnog i odgojnog predznanja (djeca obuhvaćena predškolskim sustavom od jaslica/treće godine do šeste godine ili samo djeca obuhvaćena „Malom školom“ ); različitih obiteljskih situacija (djeca razvedenih roditelja, nesređenih partnerskih odnosa, posvojena djeca...) i različitih roditeljskih stilova odgoja (sve više prevladava permisivni stil odgoja) pa je prvi razred za nas učiteljice i učitelje već sad OTEŽAN uz svakodnevnih pet, a jedan dan i šest sati neposrednog rada s djecom. Učiteljica sam s 34 godina rada u nastavi. Prije dvije godine sam bila u prvom razredu i od 25 učenika njih dvadesetoro je pohađalo produženi boravak. Zbog svih gore već navedenih različitosti rad nam je u samom razredu bio izrazito naporan. Djeca koja su pohađala produženi boravak su dolazila u 6:30, a ostajala do 17:00 u školi. Budući kako nam uvjeti nisu idealni PB se organizirao i u jutarnjoj i u popodnevnoj smjeni pa su djeca na nastavi kada je bila popodne bila u potpunosti „neupotrebljiva“ na obrazovnoj razini, a odgojne situacije (ponašanje) izrazito neprimjerene kod većine djece. Stoga, ostaviti jednoj učiteljici (jednom učitelju) neposredan rad sa svim učenicima u razrednom odjelu u A1 i A2 dijelu ovog planiranog programa je u potpunosti neprihvatljivo. B1 dio programa je i dobrodošao, ali s većom naknadom učiteljicama i učiteljima za njegovo izvođenje u programu Cjelodnevne škole. B2 dio programa bi trebao biti ono što mu sam naziv i govori - Izvanškolska aktivnost, a jedino bi trebalo razraditi kako pomoći roditeljima u sufinanciranju tog dijela. Ipak, određeni dio tog B2 dijela se može realizirati u školi i to na početku svake nastavne godine kada različiti treneri u lokalnoj zajednici mogu doći i „snimiti“ potencijalne talente za određene sportove ili glazbene i plesne škole. Oni imaju i veći „ugled“ u mojoj lokalnoj zajednici od neke ondje učiteljice ili učitelja koji roditeljima savjetuju upis u neki sport ili plesnu ili glazbenu školu kada uoči nadarenost (naravno, ovo je sarkastično napisano). Na kraju, koliko od vremena nakon povratka djece iz škole će ostati za kvalitetno provedeno vrijeme s roditeljima je upitno. Manjem dijelu roditelja će odgovarati ovaj planirani program jer ionako ne stignu niti vidjeti svoju djecu, a ne kvalitetno odraditi obiteljsko druženje, a kroz obiteljsko druženje bi se trebalo i dotaknuti nastave, rada u školi i sl. (ne trebaju nužno biti domaće zadaće). Ono što primjećujem u zadnjih pet godina rada je da su i povećani sati izostanaka u razrednoj nastavi (naravno zbog važećeg Pravilnika sve su to opravdani sati) pokazatelj kako roditeljima (sva sreća manjem dijelu roditelja) i nije baš važan obrazovni dio Škole, ali im je znatno važan odgojni dio Škole (a vršnjačkih sukoba i nasilja sve više) jer sami neuspješno vladaju vještinama odgoja u obitelji (već gore naveden permisivni stil odgoja). Kako taj dio (odgojni) u planiranom programu Cjelodnevne škole uravnotežiti, postaviti pravednost, učinkovitost i održivost kada će nasilnici i žrtve biti od 8:00 do 15:30/16:00 u školi cijelo vrijeme? Kako s učenicima kojima zbog specifičnosti u razvoju (djeca s poteškoćama) smeta kontinuirana buka (djeca su nam sve bučnija i bučnija u običnom razgovoru tijekom odmora i na samim satima u razrednom odjelu...- utjecaj Interneta i društvenih mreža je već sada izrazito negativan)? I na kraju, potpuno mi je jasno kako Cjelodnevna škola mora zaživjeti, ali ne u ovakvom planiranom obliku. S poštovanjem, Sofija Štefanac Klobučar, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
105 IVANČICA GRAHOVAC KOPAJTIĆ Eksperimentalni program Poštovani, ovim trenutnim napisanim eksperimentalnim programom koji možemo ovdje pročitati mnogo toga je ostalo šturo i nerazješnjeno, no svakako bih napomenula jedno, a to je INFORMATIKA. S više toga se ne mogu složiti. Krenuvši od samog naziva, uistinu nije potrebno mijenjati sam naziv predmeta jer pod ovim nazivom ostaje predmet sveobuhvatan po pitanju vještina, znanja, ali i rješavanja problema. Nadalje, satnica učitelja informatike je ovim programom smanjena i to nikako nije učinkovito, uravnoteženo, pravedno, a ni održivo. Učenici, kao ni učitelji ne mogu biti učinkoviti u 45 minuta tog predmeta tjedno što bi dalo prosječnom učitelju ako je u mogućnosti zvog veličine škole uopće imati puno satnicu oko 20 do 22 razredna odjela puta prosječno 20 učenika. Kako učitelj može biti učinkovit u radnom vremenu ukoliko ima dežurstva, administraciju, održavanje inf.učionice itd. na toliki broj učenika? Kako uravnotežiti vrednovanje ako će pojedini razredi imati dotični predmet ujutro u 8h kada su djeca, pogotovo u razrednoj nastavi koncentriranija od onih razreda koji bi imali primjerice u 14:15h? Kako uravnotežiti znanje ukoliko mnoštvo učenika ne posjeduje računalo doma te im je susret s računalima jednom tjednom po 45 minuta, iako ne ni toliko s obzirom da nije moguće svih 45 minuta posvetiti praktičnim vještinama te sukladno tome i dosta manje od 45 minuta tjedno bi prosječan učenik stvarno vježbao tj. usavršavao praktične vještine na računalu? Održiv sustav svakako nije. Učenike u osnovnoj školi treba uputiti u određeno faktografsko znanje, usavršavati digitalne vještine kao i rješavati s djecom problemske zadatke i dovoditi ih na višu razinu rješavanja problema. No kako održati dugoročno sustav valjanim ukoliko za sve ovo imaš 45 minuta tjedno? Također, informatika je sa svrhom godinama u našem školstvu 2 sata tjedno, često u blok satu baš zbog specifičnih potreba (povezivanje na mrežu, posebnih informatičkih učionica, vježbanja digitalnih vještina i izrade zadataka u pojedinim programima...) te stvarno ne vidim potrebu za smanjivanjem sati, već upravo suprotno, kako bismo bili učinkoviti kao narod i održivi u današnjem svijetu, tom 21. stoljeću informatika je i više nego potrebna u mnoštvu današnjim struka i zanimanja te ju je kao takvu potrebno ostaviti minimalno 2 školska sata u tjednoj satnici, a po mogućnosti i više u višim razredima osnovne škole. Također nije ni pravedan sustav odgoja i obrazovanja ukoliko je informatika kao predmet uvedena u nastavnoj godini 2020./2021. u razrednoj nastavi te nije prošla tj.izašla iz sustava niti prva generacija u razrednoj nastavi (koji su tada bili 1. razred i upisali prvi put informatiku sad su 3.razred tek), a nismo odradili nikakvu analizu tih istih učenika s obzirom da tek sljedeće nastavne godine bi bilo 4 godine informatike, a mi već sad imamo novi eksperimentalni plan po pitanju informatike. Trebali biste jako dobro razmisliti o ovam trenutnom planu, a pogotovo po pitanju predmeta informatike jer to svakako nije predmet koji treba ostati na jednom školskom satu tjednu, već obavezno dva pa i više. S poštovanjem. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
106 MAJA MRVICA Eksperimentalni program Poštovani, pozdravljam odluku uvođenja cjelodnevne škole i najavljene reforme školstva te potrebe za većim ulaganjem u školstvo općenito. Pozitivnim smatram povećanje satnice hrvatskog jezika, matematike, prirode i društva (koja će se cijepati na dva predmeta s ukupnom satnicom od 3 sata) te likovne i glazbene kulture. Također pozitivno je što je Ministarstvo uvidjelo potrebu za informatičkim opismenjavanjem i uvelo informatiku odnosno informacijske i digitalne kompetencije kao obvezni predmet, ali se nikako ne mogu složiti sa satnicom od 1 sata tjedno. Smatram da je u svijetu kojem živimo, koji se upravo zbog napredne tehnologije i digitalizacije ubrzano mijenja, potrebno odmalena djecu poučavati digitalnim vještinama i svim prednostima koja nam ona omogućuje, a za to nije dovoljan 1 sat tjedno (za usporedbu vjeronauk odnosno svijet i ja - 2 sata tjedno). Uvođenje 2. stranog jezika je dobrodošla promjena. Međutim sva ta povećanja satnice, koliko god ona bila pozitivna i potrebna, dovode do puno većeg opterećenja satnice učenika koji već danas nije u mogućnosti koncentrirano pratiti sadržaje i svi mi koji radimo u razredu znamo koliko je teško održavati pažnju učenika, bez obzira koje metode poučavanja koristili i koliko mi zanimljivi i kreativni u nastavi jesmo. Naši predmetni kurikulumi su pretrpani sadržajima, puno se činjenica, pogotovo u višim razredima, uči napamet, ne ostaje vremena za ponavljanje i uvježbavanje te za iskustveno učenje i praktični rad. Da bi ovakav model cjelodnevne nastave mogao zaživjeti i donijeti sve dobrobiti o kojima se u dokumentu govori, trebala bi temeljita reforma školstva i rasterećenje svih predmetnih kurikuluma. Uz to za učenike bi trebale postojati i zone za opuštanje, igru, čitanje i sl. Zaduženja učitelja nisu dobra izrađena. U neposredni rad s djecom spadaju osim programa A 1 i programi A 2 i B 1 te dežurstvo za vrijeme pauzi i ručka. Programi A 2 i B 1 ne mogu se izvoditi bez kvalitetne pripreme učitelja, pogotovo što se radi o potpomognutom i obogaćenom učenju u isto vrijeme, što znači da je priprema još zahtjevnija jer uključuje istovremeni rad na dvije i li više razina znanja. Vrijeme pripreme učitelja je sa 30 min skraćeno na 22, 5 min. Onaj tko radi u razredu zna da je za kvalitetnu pripremu potrebno dosta vremena i nikako ne može stati u predviđene 22,5 min. Čak pod pretpostavkom da se koristite gotovom pripremom od strane izdavača, to vrijeme najčešće ne bi bilo dostatno. Nisam primijetila predviđeno vrijeme za ispravljanje ispita, formativno vrednovanje, unošenje raznih podataka u e dnevnik (ispričavam se ako sam predvidjela). Moj prijedlog je da se vrijeme pripreme za nastavni sat vrati na 30 min te da se svi programi iz A 2 i B 1 računaju kao neposredni rad s djecom te da se za njih računa vrijeme pripreme od 30 min po satu. Dežurstva za vrijeme malih odmora, rekreacijske pauze te vrijeme ručka treba računati u neposredni rad s djecom poput drugih europskih zemalja s kojima se uspoređujemo, to nikako nisu ostali poslovi (rad s djecom je nepredvidiv, česti su sukobi, ozljede, bolovi, suze, potrebno je stalno nadgledati i usmjeravati djecu, posebno u mlađoj dobi). Za kraj mogu reći da smatram da su u razrednoj nastavi potrebne dvije učiteljice kako bi se kvalitetno odradilo sve predviđeno cjelodnevnom školom. Posao učiteljice je izuzetno zahtjevan kako psihički tako i fizički te smatram da na ovakav način neće biti moguće ostvariti entuzijastične ciljeve koji se navode u ovom dokumentu. S poštovanjem, Maja Mrvica, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
107 Martina Kljaić Eksperimentalni program Poštovani, uvođenje cjelodnevne nastave ovako na brzinu ostvalja puno nedorečenih i nepotpunih informacija. - sat razrednika koji se ubraja u A1 nigdje nije definiran kao neposredan rad s učenicima - odmori, rekrecijska pauza, dežurstva se ne ubrajaju kao neposredan rad s učenicima ,a za njih je učitelj zadužen - ukupno ostaje 9 sati za pripremu, prije je za pripremu bilo predviđeno 30 minuta, a sada 22.5 minute i to samo za predmete iz A1, iz toga se daje zaključiti da za predmete iz A2 potpomognuto i obogaćeno učenje nije potrebno pripremanje ( što je zapravo potpuno krivo jer je taj oblik nastave zahtjevan ) - ostaje pitanje načina i provedbe potpomognutog i obogaćenog učenja koje se do sada provodilo u manjim skupinama, sada nije definorano hoće li se ono provoditi paralelno i za cijeli razredni odjel - oduzimanje tzk učiteljicama i učiteljima razredne nastave koji su položili osnove kineziologije i metodiku tjelesne i zdravstvene kulture, a uvođenje predmeta Svijet i ja za koji piše da ga može predavati bilo tko ( koje su tu potrebne kompetencije ?) -uvođenje predmeta Prakične vještine za koje se nismo obrazovali - produženi boravak je zahtjevao rad dvoje učitelja, no u cjelodnevnoj nastavi će biti dovoljna jedna učiteljica za rad 8:00-15:00 ili 8:00- 17:00 Martina Kljaić, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
108 MAGDALENA SABLJIĆ Eksperimentalni program Radim u školi u kojoj su 4 razredna odjela po paralelki. U prva tri razreda ima sveukupno 10 učitelja koji rade u produženom boravku. Ukupno petnaestero učenika u svim razrednim odjelima ne ide u produženi boravak pa više niti nemamo potpuno klasičnih razreda. Učenici koji idu u PB su u školi od 7.00 do 17.00. Rad je organiziran tako da su učitelji koji su u nastavi dežurni od 7.00 ujutro, a mi, učitelji PB, do 17.00. Dolazimo u školu oko 11.30 i preklapamo se s učiteljima dok traje primopredaja razreda i razmjena bitnih informacija. Zaduženi smo tjedno 25 nastavnih sati u neposrednom radu s djecom. Dnevno 5 sunčanih sati radimo ovako: 1 sat slobodno vrijeme za igru, 2 sata organiziranog vremena u kojem radimo s djecom aktivnosti koje bi bile slične sadašnjem dijelu A2 (potpomognuto učenje, radionice usmjerene na odgoj, razvoj socijalnih vještina,…), i 2 sata odnosi se na pisanje domaćih zadaća i učenje (učimo kako i samostalno učiti kako bi se pripremili na više razrede u kojima PB-a nema). Svatko od nas ima u svom zaduženju i izvannastavnu aktivnost (dramska, literarna, plesna, povijesna,...). Učenici svih razreda su uključeni u te INE. Sudjelujemo u praćenju djetetovog napretka, rasta i razvoja. Komuniciramo s učiteljem nastave o napretku te usklađujemo koje nastavne sadržaje je potrebno dodatno uvježbavati ili produbiti. Predlažemo da svaki razredni odjel ima 2 učitelja, a ne jednog prema vašem prijedlogu. Smatramo da bi se tek tada moglo postići ovo što ste naveli kao cilj Cjelodnevne škole, a to je sveobuhvatan razvoj učenika. Trenutno je u svakom razrednom odjelu sve više učenika s teškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, disleksijom (zahtijevaju individualan pristup u većoj mjeri), a što se tiče autizma koji je u porastu (trenutno 5 djece u RN) na djelu je inkluzija u redovne razredne odjele. Zaduženjem 1 razrednog odjela s 2 učitelja bi se postiglo upravo preklapanje od barem 4 školska sata, te bi tako djeca dobila individualizirani pristup, imali bi asistenta te bi im se samim time omogućio ravnomjeran psihofizički razvoj. Puno je djece s poteškoćama, a na ovaj način bi dobili potrebnu potporu. Učitelji PB-a su zaista važan segment razvoja djeteta do samostalnog i samosvjesnog učenika od 4. razreda nadalje. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
109 Zdenko Braičić Eksperimentalni program Poštovani, kao metodičar nastave Prirode i društva izražavam svoje neslaganje najavljenom podjelom jedinstvenog nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva (ili čak više) nastavnih predmeta. Prije svega riječ je o uvođenju novih nastavnih predmeta Prirodoslovlje te Društvo i zajednica (iako bi se jedan dio ishoda učenja postojećeg nastavnog predmeta Priroda i društva trebao ostvarivati i u predmetu Praktične vještine). Smatram kako učenici mlađe školske dobi doživljavaju svijet koji ih okružuje na cjelovit način, odnosno s malim sposobnostima analitičkog pristupa cjelovitim pojavama. Zadaća je nastave u primarnom obrazovanju omogućiti učeniku cjelovitu sliku onoga u čemu se poučava. To nije moguće uvođenjem prevelikog broja nastavnih predmeta, pa bi stoga na ovom stupnju školovanja učenicima valjalo "ponuditi" manji broj nastavnih predmeta. Jedan od takvih nastavnih predmeta je Priroda i društvo u kojem su integrirane spoznaje brojnih prirodnih i društvenih znanosti kako bi učenik cjelovito upoznao svijet oko sebe. Naravno, ne izražavam protivljenje povećanju tjedne satnice, radi porasta ukupnog obima prirodoslovnog obrazovanja, ali mišljenja sam kako prirodoslovlje treba biti dio integriranog nastavnog predmeta Priroda i društvo. Činjenica je da još od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća unaprjeđenje prirodoslovnog obrazovanja postaje prioritet u mnogim europskih zemljama te su neke zemlje poput Njemačke, Francuske, Nizozemske, Španjolske i dr., izradile nacionalne strategije prirodoslovnog obrazovanja. No, to istovremeno ne znači da je na početku školovanja, odnosno u primarnom obrazovanju, nužno i dobro uvesti zaseban nastavni predmet Prirodoslovlje. Primjerice, i mreža Eurydice u dokumentu "Prirodoslovno obrazovanje u Europi: Nacionalne politike, prakse i istraživanja" ističe kako u većini europskih zemalja prirodoslovna nastava počinje kao opće integrativno nastavno područje (u nas: Priroda i društvo) čiji je cilj poticati dječju znatiželju o svijetu koji ih okružuje, pružajući im temeljno znanje o svijetu i dajući im alate za daljnje istraživanje (Eurydice, 2011). Na kraju želim ponoviti, svakako se slažem da treba raditi na jačanju prirodoslovnih kompetencija naših učenika, ali u razrednoj nastavi bi to trebalo činiti u sklopu jedinstvenog nastavnog predmeta jer to bolje odgovara psihofizičkim i kognitivnih karakteristikama djece ove razvojne dobi. izv. prof. dr. Zdenko Braičić, metodičar Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
110 KATARINA BUTKOVIĆ Eksperimentalni program U vrijeme kada su djeca/učenici okruženi tehnologijom na svakom koraku neide nam kao državi u prilog da se satnica nastavnog predmeta Informatika smanji za 50%. Sa 2 sata tjedno u svim razredima OŠ, na 1 sat tjedno. Kao učiteljica koja radi u OŠ u svih 8 razreda mogu kategorički tvrditi da 45 minuta nije dovoljno da učenici steknu znanja i vještine koje će im biti potrebne kroz cijeli život. Vještine poput pisanja teksta u Wordu, izrada prezentacija, korištenje aplikacija na pravilan način, sigurno korištenje Interneta, učenje o sigurnosti, a da ne spominjem programiranje koje je ključno u nastavi informatike za razvijanje logičkog razmišljanja kod učenika nemože se odraditi u 45 minuta/ 1 sat nastave tjedno. Nadalje, promjena imena predmeta Informatika nije potrebna! Isto tako tvrdeći da nitko u razdoblju od 4 godine za vrijeme trajanja eksperimenta neće ostati bez posla, nemože biti istina. Ako ne ostanu bez posla, sigurno će doći do nepune satnice čime im se smanjuje i plaća ukoliko nemaju 40 satno tjedno radno vrijeme. Ako se kolegama informatičarima čije škole budu sudjelovale u eksperimentu i nađe neka zamjena u satnici, što je sa svim ostalim učiteljima Informatike koji će nakon 4 godine ostati potpuno nezaštićeni, te ostati na nepunoj satnici a i u krajnjem slučaju bez radnog mjesta jer neće moći napuniti tjedno zaduženje od 20 sati redovne nastave! I svakako izrazito je važno reći da učitelji informatike su trenutno u školama osobe koje vode brigu o e dnevniku, e-matici, administriraju sve potrebno oko navedenog, administriraju web stranice škole, kao i društvene stranice, održavaju informatičke kabinete ali i opremu u svim ostalim učionicama i na taj način školama uštede značajna novčana sredstava koja bi inače bila potrošena na vanjske tvrtke za servisiranje/održavanje. Zatim pripremaju za nastavu učeničke tablete, instaliraju sve što je potrebno na razini škole i još toliko toga za što drugi misle "da je to taj čas", a učiteljima zapravo iziskuje puno vremena u toku dana, i znam da smo jedini učitelji koji smo svim kolegama i ravnateljima dostupni pa skoro 0-24 h. Iz svega navedenog nikako ovaj sustav nije uravnotežen, pravedan, učinkovit niti održiv što je sve te poslove svrstao u "OSTALE" i učiteljima nije omogućen ni jedan jedini sat u tjednom zaduženju za sve nabrojane poslove! Cjelodnevna nastava u redu, ali uz satnicu informatike takvom kakva je sada, 2 sata tjedno! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
111 Nataša Kelava Eksperimentalni program Poštovani, radim i prosvjeti 23 godine i nisam očekivala da ću informacije o novoj reformi dobivati od medija, raznih portala, televizija... Dakle, 23 godine se očito zavaravam da smo zajedno u ovome jer da je tako onda biste nas, prije svega, uključili u reformu i tražili naše mišljenje. Ipak smo mi, uz učenike i roditelje, bitan dio dio ove priče. Smatram da je prije svake reforme potrebno napraviti neke analize, pripremiti "teren" i uključiti glavne aktere. Sve navedeno u potpunosti je izostalo. Treba li dijete zaista cijeli dan biti u školi, odvojeno od roditelja? Utječe li to pozitivno na njegovo zdravstveno i psihičko stanje? Ni kao roditelj ne podržavam ovu reformu. S poštovanjem Nataša Kelava Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
112 LJERKA NOVAK BELAVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne nastave. Smatram da bi ova reforma mogla rezultirati brojnim problemima - preraspodjelom sati u normi učitelja te dodatnim opterećenjima učenika, učitelja, administrativnog i tehničkog osoblja u osnovnim školama. Postoje nastavnici koji rade na dvije ili više osnovnih i/ili srednjih škola. Do sada je bilo izazovno napraviti raspored sati, a kako će tek sada kada se želi uvesti cjelodnevna nastava. Isto tako, zaboravljate da nastavnici imaju za odraditi puno ostalih poslova - sjednice razrednih vijeća, sjednice učiteljskih/nastavničkih vijeća, roditeljski sastanci, individualni informativni razgovori s roditeljima, a većinu kojih su obavljali u poslijepodnevnim satima. Ako će nastava trajati do 17 sati, kada će razrednici obavljati informativne razgovore s roditeljima, kada će se nastavnici pripremati za sljedeći radni dan? Razredništvo je ogroman posao i ogromna obveza, a u ovom trenutku i ovim prijedlogom vrlo podcijenjen s 2,5% dodatka. U 21. stoljeću smanjuje se satnica Informatike, a očekujete od učenika određene digitalne kompetencije. Svaka čast izuzecima (jer zaista postoje), ali većini učenika najveće dostignuće je „skrolanje“ po tik-toku i ostalim sličnim društvenim mrežama. U ovom kontekstu slobodno istražite "Doomscrolling" - jednu od negativnih pojava pandemije koja se odrazila na učenicima. Smatram kako bi cjelodnevna nastava bila preveliko opterećenje učenicima. Zamislite prvašića koji mora sjediti u školi od osam do 15:30 sati i to 175 dana u godini. Kada ste pisali taj famozni dokument, jeste li razmišljali o kognitivnim i psihomotoričkim mogućnostima djece u toj dobi? Jeste li pitali mišljenje bilo kojeg učitelja prije nego ste izašli s idejom o cjelodnevnoj nastavi? Jeste li odradili jedan dan s djecom u razredu? Cjelodnevna nastava mogla bi imati upravo suprotan učinak od onoga što Vi očekujete. Zaista mislite da više neće biti potrebe za instrukcijama ako uvedete cjelodnevnu nastavu? Potpomognuta i obogaćena nastava, kažete – ali opet zaboravljate da nisu svi učenici jednaki i ne uče svi jednako. Neki učenici uče u sebi, neki uče uz pjesmu, neki uče hodajući, neki uče naglas, nekima treba mir i tišina. Postoje različiti stilovi učenja, slobodno se malo informirajte i istražite tu tematiku. Zaista mislite da će djeca imati više vremena ako napišu domaću zadaću u školi? Kada točno? Zaboravljate djecu koja putuju u udaljenije škole. I ako nauče i napišu, primjerice geografiju u ponedjeljak jer tada prema rasporedu imaju geografiju, to po Vama znači da do sljedećeg ponedjeljka učenik više ne mora otvoriti bilježnicu/udžbenik iz geografije? Još bih se samo osvrnula na Vaše prijedloge rasporeda sati u kojima predlažete da učenici imaju po četiri, pet, šest sati istog predmeta u danu. Ozbiljno? Šest sati nastave Matematike (ili bilo kojeg drugog predmeta) u jednom danu? Četiri sata obveznog dijela (A1) i još barem dva sata potpomognute nastave (A2) istog predmeta. A kad smo već kod toga, što će u to vrijeme raditi učenici kojima nije potrebna potpomognuta nastava? Zaboravljate i da će djeca zimi biti u školi od jutra do mraka i to doslovce. Kada će učenici imati vremena za obitelj ako će cijele dane provoditi u školi? Kada će roditelji biti sa svojom djecom? Pa zar ne bi roditelji trebali imati važnu, ako ne i primarnu ulogu u odgoju svoje vlastite djece? Zaista želite djeci oduzeti njihovo djetinjstvo? Gdje je vrijeme za odmor, vrijeme za igru, vrijeme za druženje, za obitelj, sport ili bilo koju drugu aktivnost izvan škole? „Kako je Grinch ukrao Božić“, odnosno „Kako je Ministarstvo ukralo djetinjstvo“. Srdačno Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
113 Davorka Hrženjak Eksperimentalni program ZAKLJUČCI ŽUPANIJSKOG STRUČNOG VIJEĆA UČITELJA INFORMATIKE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Učitelji informatike u Koprivničko – križevačkoj županiji raspravljali su o prijedlogu koncepta cjelodnevne škole s posebnim naglaskom na položaj nastavnog predmeta Informatika u sklopu Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“. Donijeli su sljedeće zaključke: • Potrebno je uskladiti satnicu pojedinih predmeta sa stanjem na tržištu rada te s potrebama za daljnjim školovanjem učenika iz pojedinih područja. Nepravedno i nerealno je u današnje vrijeme svesti informatiku (Informacijske i digitalne kompetencije) na samo 1 sat tjedno kada je to područje na tržištu rada izrazito traženo • Potrebno je izbaciti dio rečenice "pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.". Naime u pojedinim školama nema dovoljno učenika da se stvori grupa od minimalno njih 8, a ujedno učenici ne mogu biti na više različitih satova koji će se, vjerujemo, vremenski preklapati. Ne treba zanemariti činjenicu da je naglasak na raznolikosti "potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja" te bi bilo nepravedno prema učenicima, koji imaju želju pohađati neki od predmeta, da im se isto ne omogući samo zato jer ih se na taj predmet prijavilo 7 ili manje. • Razočarani smo ovim programom koji je nastao na razmišljanju da su učenici informatički pismeni i da im nije potrebno više sati informatike zato što koriste računalo ili neki drugi digitalni uređaj od ranog djetinjstva. Biti informatički pismen nije koliko imate objava ili pratitelja na nekoj društvenoj mreži, ili koliko ste dobri u nekoj igrici. Postavljamo pitanje je li sigurno i pravilno korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije te stjecanje određenih vještina i znanja na računalu u današnje vrijeme nebitno? • „Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.“- Da, ovo je istina i to se CN-om neće promijeniti. Tko će, npr. u školi koja ima 8 prostorija u kojima se nalaze učenici od 1. do 8. razreda i 1 kabinet koji dijele učiteljica prirode, biologije, kemije, fizike i geografije izgraditi još hrpu kabineta ili nekih mjesta za kvalitetan rad učitelja na svojim pripremama? • „Program nacionalnog kurikuluma A1 sveobuhvatan je i uravnotežen odgojno-obrazovni pristup koji pretpostavlja suštinsko povezivanje odgojno-obrazovnih područja, predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema u jedinstvenu, skladnu i koherentnu cjelinu.“ Informatika postaje međupredmetna tema. Što to točno znači? Ako čitamo i pokušamo razumjeti navedenu rečenicu, laički to bi značilo da učiteljica hrvatskog jezika održava normalan sat hrvatskog jezika, a kad odluči da želi napraviti, npr. prezentaciju o nastavnom sadržaju s učenicima, onda pozove učitelja informatike i on nastavlja odrađivati njen sat? • „Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma.“- Ljudi, jeste li Vi u zadnjih 5 godina ušli u koji razred u razrednoj nastavi i tamo proveli 45 minuta? Što mislite da će se u 45 minuta uspjeti naučiti učenika 1. razreda i onda to ponoviti tek za tjedan dana ponovo?! Znate li da učenik u 1. razredu može odraditi kvalitetno 15 minuta? Znate li da u 45 minuta barem 3 puta traži da ide u toalet ili popiti vodu/sok? Znate li da neka djeca nikad nisu držala miš u rukama sve dok nisu krenuli u školu? Znate li da im koordinacija šake funkcionira u predjelu palca jer se od prvih nekoliko godina života koriste pametnim telefonima ili tabletima i da je potrebno kod nekih mjeseci da bi iskoordinirali pokrete miša? Znate li da jedan dio učenika nema računalo kod kuće na kojem bi uvježbavalo naučeno (posebno učenici Romi)? • Zašto se nije najprije provelo istraživanje kakvi su rezultati provođenja informatike u razrednoj nastavi, a nakon toga promjena satnice? Ne postoji opravdan i realan razlog za smanjenje. Zašto nečemu što je dobro, gdje učenici postižu znanja, uspjehe na natjecanjima, stvaraju vlastite programe, digitalne radove, itd. umanjiti satnicu?! Podržavamo promjene, ali ne nauštrb digitalnih znanja i vještina te računalnog razmišljanja i programiranja. U eksperimentalnom programu kao jedan od ciljeva naveden je razvoj STEM vještina, sukladno tome povećava se satnica većini predmeta iz tog područja, osim u informatičkom području. Programiranje se ne može raditi u B1 dijelu programa, nakon 16:00 sati kad učenici više nemaju koncentracije niti volje za zahtjevnije zadatke. • Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, prioriteti provedbe na području obrazovne politike su: "jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika", "razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja". Gdje će se to razvijati ako se u OŠ smanjuje satnica informatike? Također, prema Akcijskom planu za digitalnog obrazovanje EU (2021. - 2027.) računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet "Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju". A smanjenje satnice informatike unazadit će napredak učenika osnovnih škola u informatičkom smislu. • U programu A2 nema uključenog informatičkog područja niti u razrednoj niti u predmetnoj nastavi. Stoga, pripadamo ostalom odgojno-obrazovnom području (25%) što znači da se moramo podijeliti s kolegama i dogovoriti o podjeli satnice, odnosno ostaje nam svima samo 1, 25 sati tjedno u predmetnoj nastavi i 1,5 sat tjedno u razrednoj nastavi. Time je ponovno zakinuto informatičko područje! Predlažemo da se dodatno uvede zasebno informatičko područje u A2 dio za razrednu i/ili predmetnu nastavu. • Smatramo da se obavezno moraju uvesti metodičke pripreme od barem 20 min po satu za A2 dio. Ne postoje dodatni metodički sadržaji za dodatnu, dopunsku nastavu ili izborni dio predmetnog područja. Učitelj ih mora sam osmisliti, prilagoditi svakom učeniku. Učenicima u sklopu programa potpore i potpomognutom učenja potrebno je prilagoditi sadržaje ovisno o njihovim teškoćama, dok tijekom obogaćenog dijela svakog učenika je potrebno pravilno i individualno poticati kako bi se unaprijedilo njegovo znanje i napredovalo u predmetnom području. Također, potrebno je vratiti metodičke pripreme 30 minuta za redovnu nastavu (A1) jer ne postoji opravdan razlog za smanjenje redovite pripreme. U ovoj cjelodnevnoj školi nećemo se manje pripremati, već suprotno. • Rad razrednika s učenicima treba vratiti u neposredni odgojno – obrazovni rad. Ili se možda na satu razrednika neće raditi s učenicima? Dežurstva pod odmorima također pripadaju u neposredni-odgojno obrazovni rad jer smo s učenicima u školi tijekom svog radnog vremena, između svojih nastavnih sati. A u eksperimentalnom programu uvodi se još više odmora i rekreativnih pauzi gdje učenici ne mogu biti bez nadzora, a učiteljima dežurstva postaju još veća svakodnevna odgovornost. • Trebalo bi priznati poslove koje svakodnevno rade učitelji informatike i svrstati ih u neposredan odgojno-obrazovni rad, a ne u ostale poslove. Npr. vođenje mrežne stranice škole nije nigdje u zaduženjima navedeno, a svakodnevno se objavljuju novosti, vijesti, dokumenti i uređuju podatci i dizajn. Administrator resursa mora postojati u svakoj školi, ali se u zaduženju ne vodi niti pod ostale poslove. Vodili smo cijelu platformu svoje škole tijekom pandemijskih školskih godina. Poslovi održavanja informatičke učionice obavljaju se na dnevnoj bazi izvan satnice informatike, što se također ne vodi u zaduženju učitelja informatike. Administratori e-dnevnika imaju obvezu svakodnevne korekcije, unos grupnih zamjena i ostalih administrativnih poslova, stoga takvo zaduženje ne može nikako biti svrstano u ostale poslove. • U projektu e-škole prvi smo koji su "morali" se educirati u Loomen-u. U online nastavi iznijeli smo najveći teret, s tabletima, pružanjem pomoći kolegama/kolegicama, a posebno učenicima. Jesmo li doista kao društvo, učenici, učiteljice i učitelji toliko uznapredovali i postali informatički pismeni da smo neovisni? Praznim obećanjima bez konkretnog primjera kako učitelji informatike neće ostati bez posla jer će moći dopuniti satnicu s predmetom Svijet i ja je degutantno, a vrlo upitno jer velika većina učenika polazi satove vjeronauka pa kome će učitelji predavati? Ljudi se godinama školuju za određeni profil nastave i tako postaju stručni u tome polju i na temelju tih kompetencija su na kraju i plaćeni, najednom postoji predmet kojeg mogu svi predavati? • Prema kojim kriterijima je određeno da je novom nastavnom predmetu Svijet i ja potrebno 2 sata tjedno, a za informatiku 1 sat tjedno? Može se zaključiti kako je predmet uveden samo da se zbrinu učenici koji ne pohađaju Vjeronauk. Nevjerojatno je da novi predmet kojeg može svaki učitelj predavati, bez obzira na stručnost, ima satnicu od 2 sata tjedno. • Još jednom, informatika treba ostati na 2 sata u svima razredima Voditeljica ŽSV učitelja informatike Koprivničko – križevačke županije Davorka Hrženjak, dipl. informatičar Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
114 MARKO GRIZELJ Eksperimentalni program Poštovani, Četiri godine sam radio u klasičnom obliku nastave uz obavezan produženi boravak, a u posljednje vrijeme u radim u cjelodnevnoj nastavi po riječkom modelu kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako temeljem tog iskustva dajem kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Generalno pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave jer vjerujem da je vrijeme napraviti temeljitu obrazovnu reformu koja bi odgovarala potrebama i današnjem stilu života no ukazujem na neke propuste: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško prate i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetio da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. - dijeljenje predmeta Priroda i društvo na predmete Prirodoslovlje i Društvo i zajednica je zbunjujuće za učenike 1. i 2. razreda OŠ jer oni svijet doživljavaju cjelovito te sadržaje treba što više povezivati, a ne razdvajati. Sigurno će te predmete pratiti i odgovarajući udžbenici i RB te tako doprinijeti ionako već preteškim torbama koje učenici 1. razreda jedva nose. - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učitelji i učiteljice su dovoljno kvalificirani da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo morali položiti kako bismo stekli našu diplomu. Kao što su profesori na našim fakultetima dobro rekli, problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama ne može riješiti. Jako puno bi nam pomoglo, u rješavanju ovog problema, kad bi svaka škola imala dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. S obzirom da dobro poznajem prilike osnovnih škola u svom gradu ne vjerujem da će i one prostorno moći osigurati (bez velikih ulaganja) prostor za samostalno učenje učenika. - nastavni sat je ostao na razini 45 minuta što je premalo za današnje vrijeme i razredne odjele u kojima je više od 20 učenika. - tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauza kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednom učitelju RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. Na kraju, bilo bi dobro dobiti specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručna usavršavanja, komunikaciju s roditeljima, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Ovo je samo mali dio moga promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg vjerujem da ga dijeli većina mojih kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Marko Grizelj, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
115 Ivanka Jantolek Eksperimentalni program Poštovani, vjerujem da je osnovna ideja s cjelodnevnom školom dobra, promjene su bitne i nužne, ali za ovako prevažan program treba postaviti čvrste temelje i koordinirati bazu, učitelje, stručne suradnike, roditelje… Za to su potrebne godine pripreme i rada. U nedorečenom pristupu u kojem će se bitne stvari rješavati u hodu, u kojima se nema sluha za potrebe učenika, roditelja i učitelja i u kojem će u konačnici raditi nezadovoljni i preopterećeni učitelji, program je bojim se u startu osuđen na neuspjeh. Pojavljuje se puno veće opterećenje nastavnika bez adekvatne naknade, problem izgaranja na poslu, psihičkog opterećenja zbog rada sa skroz drugačijim generacijama, a u tolikom neposrednom radu koji se predlaže ni puno veća plaća ne bi pomogla. Jer onda ne bi puno bogatije zemlje od nas imale problem s kadrom u školama, a učitelji su im znatno bolje plaćeni od naših. U konačnici vidim odljev kadra koji se i sad već očituje. Zadovoljni i sretni učitelji, učenici i roditelji jamstvo su uspjeha reforme. Imamo jedno od najljepših zanimanja/poziva, ali ujedno i jedno od najstresnijih i ako se ne pozabavimo osnovnom jedinicom društva, a to je obitelj i njezinim vrijednostima problemi će samo rasti. Svijet se rapidno mijenja, protok informacija se jako ubrzao, izazovi roditeljstva su sve zahtjevniji u virtualnom i digitalnom svijetu i sve to treba implemenitirati u sustav obrazovanja. Nismo još spremni za promjene koje neće iz temelja mijenjati sve ono što želimo promijeniti. Srdačan pozdrav, Ivanka Jantolek Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
116 SILVANA VUČAK GRÜNBAUM Eksperimentalni program Poštovani, čitam program i ne razumijem: Zašto? - o prihvaćanju i provedbi ovog programa odlučuje ravnatelji, ŠO i osnivač, a učitelji i roditelji djece nemaju gotovo nikakav utjecaj na odluku - sat razrednika se ne navodi kao neposredan odgojno- obrazovni rad učitelja ? - dodatna i dopunska nastava se održavaju u sastavu odjeljenja ( to je onda redovna nastava tj. sat više tog predmeta , a ne individualizirani rad s učenicima.) - Priprema za takve nastavne sate 0 minuta ???? - Što je s pripremama za ostale sate? Jedan sat dnevno? - uvođenje predmeta Praktičan rad u razrednu nastavu ( za koji se nismo nikada obrazovali, a uzimanje predmeta za koji smo se školovali (Tjelesna i zdravstvena kultura) - učenički odmori su i odmori za učitelje ? (Iduću godinu imam prvašiće. Poslat ću ih na užinu, ručak i otići na odmor??? Naravno da ne!) - radimo 8:00 do 15:30 ili 17:00 ( U kojem terminu ću ispravljati/sastavljati ispite, pisati pripreme, odrađivati razredničke poslove, formativno vrednovanje? ) - svim četvrtim razredima i razrednim odjelima na početku izvedbe Eksperimentalnog programa uvodi se izborni predmet drugog stranog jezika kao obavezni nastavni predmet. ( Zar ne želimo rasteretiti učenike? Neka djeca zaista nisu nadarena za učenje stranih jezika, mi im namećemo dva.) - jedna učiteljica razredne nastave sada preuzima satnicu koju su odrađivale dvije učiteljice. (Gdje će završiti učiteljice produženog boravka? Ušteda radom samo jednoga učitelja bila bi zanemariva u odnosu na ono što će odgojno-obrazovni proces izgubiti, a to je kvaliteta rada. ) Što je s učenicima s poteškoćama? Hoće li oni moći ranije napuštati školu s obzirom na poteškoće? Previše je tu pitanja i nelogičnosti. Treba li spomenuti boravak djece u neadekvatnim učionicama za cjelodnevni boravak? Cjelodnevna nastava ne bi trebala biti za sve obavezna, već bi roditelj trebao imati mogućnost odabira kao što to imaju sada - produženi boravak. U izbornom B2 programu nalaze se izvanškolske aktivnosti. Obzirom da se radi o aktivnostima koje su izvanškolske aktivnosti, zašto su one smještene u školu? Ne vidim kako će ovakav program doprinijeti poboljšanju obiteljskog života kako je navedeno. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
117 Jasna Brečić Eksperimentalni program Poštovani, u Zakonu izrijekom piše tko se sve mora upoznati s uvođenjem eksperimenata u škole. Stoga lijepo molim da Vi poštujete zakone jedine nam države Hrvatske i da ne zaobiđete roditelje, učitelje i sve dionike u sustavu. Ovako predloženi dokument je pun nedorečenosti, usudit ću se reći površan, brojne škole ne mogu ispoštovati ni 10 dio traženoga, a da Vi eksperimentirate na učiteljima i tuđoj djeci je ravno zločinu. Nadam se da će biti razboritosti te da nećete dozvoliti upropaštavanje naše djece, njihovih obitelji i nas učitelja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
118 Petra Podolšak Eksperimentalni program Poštovani, koliko i za koga prisilno nametnut i nedorečen program cjelodnevne nastave stvoren od nekompetentnih sudionika koji se nisu niti potrudili uvidjeti uvjete svakodnevnog praktičnog rada u školama može biti uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav! Je li to uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav za učenike koji bi osmosatno vrijeme morati provesti u neadekvatnim školskim prostorijama sa novim nepotrebno nametnutim predmetima bez slobodnog vremena za igru, druženje, izvanškolske aktivnosti? Ili je uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv za učitelja koji će nakon osam sati neposrednog rada sa učenicima morati obavljati sve opsežnije poslove razrednika? Osim parole kojom je najavljena cjelodnevna nastava u svrhu postizanja izričito političkih ciljeva, u praktičnim uvjetima školskog sustava predložen program je neizvediv i neizdrživ za sve njegove sudionike kojima nije dano pravo odlučivanja o njegovim smjernicama i provedbi. Otpor većine učitelja za provedbu najavljenog programa ne rezultira strahom od predstojećih promjena školskog sustava što je jedan od izgovora Ministarstva kako ne bi uvažili mišljenja učitelja, već strah od dodatnog opterećenja učenika i učitelja budući da provedba najavljenog programa narušava i zdravstveno i psihičko stanje svih sudionika koji ovu reformu provode. Dakle, prije provedbe bilo koje reforme potrebna je konkretna priprema koju najavljeni program nema, a o odluci provedbe cjelodnevne nastave nije se pravovremeno uključilo učitelje kao osnovne nosioce reforme te druge kompetentne stručnjake nego medije, što je jasan pokazatelj odnosa Ministarstva prema nosiocima odgojno-obrazovnog sustava. Prije provedbe najavljenog programa nužno je potrebno provesti istraživanje o zdravstvenom i psihičkom utjecaju na ovaj način nekonkretiziranog programa cjelodnevne nastave na učenike. Djeca imaju različite stilove učenja i potrebni su im različiti uvjeti za obavljanje školskih obveza. Potrebno je stvoriti materijalne, tehničke, kadrovske i zdravstvene uvjete za provedbu nastave u jednosmjenskom radu svih škola RH. Programe A1 i A2 cjelodnevne nastave trebaju ravnopravno obavljati dvije učiteljice. Pohađanje A2 dijela programa trebao bi biti izbor roditelja. Potrebno je ukinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima. Odmore i dežurstva s učenicima potrebno je uračunati u neposredni rad s učenicima budući da upravo u tome vremenu najviše dolazi do vršnjačkih nesuglasica, razmjerno sa tim zaposliti veći broj pedagoga i psihologa u svakoj školi. Vrijeme za poslove koji se dodatno odrađuju a tiču se se svih ostalih opsežnih poslova razrednika potrebno je konkretizirati i vrednovati. I za kraj, svojem djetetu želim slobodno i zdravo djetinjstvo bez nepotrebnih cjelodnevnih obveza unutar zatvorenih neopremljenih školskih zidina. Dakle ovaj nametnut i nedorečen program cjelodnevne nastave sigurno nije uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav! Lp! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
119 LUKA ČERPNJAK Eksperimentalni program Poštovani, u Zakonu o odgoju i obrazovanju ((NN 68/2018, Čl.135, st.3. ) piše da je obveza škola upoznati roditelje s eksperimentalnim program te tražiti suglasnost roditelja za sudjelovanje učenika u istome. Hoće li se roditelje pravovremeno informirati da je škola koju pohađaju njihova djeca ušla u eksperimentalni program ili će oni to naknadno saznati. Isto tako, smije li školski odbor dati suglasnost za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu bez prethodne suglasnosti roditelja za sudjelovanje učenika u istom? Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 68/2018 ) XV. PRAVA I OBVEZE RODITELJA Članak 135. (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnimi posebnim programima te dati suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u nastavnim predmetima koji su dio odgojno-obrazovanog standarda. Članak 137. (4) Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojnoobrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole. (5) Ravnatelj škole dužan je u najkraćem mogućem roku obavijestiti vijeće roditelja o svim pitanjima od općeg značaja za školu. (6) Ravnatelj škole, školski odbor i osnivač dužni su, u okviru svoje nadležnosti, razmotriti prijedloge roditeljskog vijeća i pisano ga o tome izvijestiti. Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
120 Sara Novak Eksperimentalni program Poštovani, u ovom dokumentu nigdje ne vidim brigu o mentalnom zdravlju djece. Ne znam jeste li upoznati s tom činjenicom, ali porast anksioznosti, depresije, samoozljeđivanja te pokušaja suicida i suicida je sve brži. Škola je jedna od najvećih stresnih faktora u životu djeteta, a čini mi se da se ovim programom više teži estetski na van lijepom prikazu nego razvijanju zdrave, samosvjesne i samostalne djece koji će jednoga dana biti aktivni građani naše države. Nastavno na to, što je s djecom s teškoćama koja nisu u stanju cijeli dan provesti u školi te njihovim asistenima? Što je sa stručnim usavršavanjem učitelja koje nigdje nije precizno definirano osim cifre koja je ogromna, a za koju mi se čini da će otići u vjetar i kojom će se više okoristiti organizatori i provoditelji nego samo korisnici. Služe li ta usavršavanja poboljšanju mentalnog zdravlja učitelja koji su opterećeni, koje se ne pita za savjet i koji su marginalizirani i umanjivani od strane države? Gdje su ovdje učitelji produženog boravka koji postaju višak kao i nastavnici informatike? Svaljujete to na lokalnu samoupravu koja nema veze s donođenjem ovog dokumenta i provođenjem ove reforme. Spominjete pravednost, učinkovitost i ravnopravnost, a ja ih u ovom dokumentu nigdje ne iščitavam zbog svega goreg napisanoga. Zašto ne radimo na manjem broju djece u razredima, školama u jednoj smjeni, obnovi građevina nakon potresa za što imamo enormne cifre od strane EU. Razmišljamo samo o prikazu umjesto o kvaliteti i dubinskoj, zdravoj i kvalitetnoj reformi sustava. Što je sa školama (umjetničkim, npr.).. kada će one raditi s djecom? Što je s roditeljima koji ne mogu financirati cjelodnevnu nastavu? Umjesto jednakosti, radi se na sve većem raskolu. Što je s ravnateljima i radom na integraciji znanja vođenja institucije na račun dobrobiti i zadovoljstva zaposlenika.. Gubim nadu u budućnost, a po prirodi sam optimist. Molim Vas, ne gledajte vlastiti interes; gledajte potrebe i ukazivanja struke na mnogo važnije probleme... Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
121 IVANA ZOVKIĆ Eksperimentalni program Poštovani, javljam se kao visoko obrazovana osoba i kao majka četvoro djece. Prema Ustavu su roditelji odgovorni za zdravlje svoje djece i najkompetentniji za odluku da li će ostaviti dijete u cjelodnevnoj nastavi i dozvoliti ovaj eksperiment. Moje dijete u školi nema kompetentnu prehranu i daleko je do zdrave prehrane.To se u cjelodnevnoj nastavi neće ispoštovati. Dijete koje treba jesti puno svježe hrane, voća i povrća i bez glutena i mliječnih proizvoda. Djeca su dosad preopterećena opsežnim programom u školi koji nije povezan. Znači povećava se satnica matematike, hrvatskog, glazbenog, likovnog i tjelesnog a smanjuje za pola satnica informatike. U informatičko doba mi smanjujemo informatiku, a povećavamo ostale predmete s kojima su djeca ionako preopterećena obimom sadržaja. Djeca trebaju provoditi više vremena na zraku, a ne u školi. Provoditi više vremena s praktičnim povezivanjem naučenog znanja u stvarnom životu ( npr.škola u prirodi), a ne zasnivati znanje na slijepom bubanju bez razmišljanja. Ovaj program cjelodnevne nastave nije ništa drugo doli mučenje djece i opterečivanje dodatnom satnicom pojedinih predmeta ionako propterečenim programom. Potrebno je smanjiti obim gradiva i naučiti djecu kako učiti. Moja djeca trebaju odmak od škole. Da se prozrače na svježem zraku, da se emocionalno rasterete od problema u školi, da bi da tek onda mogla krenuti na rješavanje zadaća. Nikako se ne slažem da mi djeca cijeli dan provode u školi i budu pod prisilom tamo. Ionako im je i previše ovo vrijeme koje provode. Ne smatram da će djeca biti u dobrim rukama i nitko ne može tako dobro odgojiti moju djecu doli ja sama... (ako usporedite mene na njih četvero i učitelja koji ima ispod sebe 25 djece, koji ni ne može popratiti što se sve događa ispod radara ). Ja sam roditelj svoga djeteta i želim ga odgajati i provoditi vrijeme sa svojim djetetom kako bi mu mogla usaditi prave vrijednosti! Sa cjelodnevnom nastavom mi se uskraćuje vrijeme koje sam do sad imala sa svojom djecom i ne dam ga! Dijete koje je kulturno i pristojno prođe najgore jer nametljiva djeca bez suosjećanja maltretiraju i segregiraju i omalovažavaju djecu koja imaju drugačiji stav. Ovdje govorim o diskriminaciji današnjice i na tome da se nismo pomakli naprijed od kad sam i sama išla u školu. Kako dijete može učiti u atmosferi koja je sve drugo samo ne ugodna jer se uopće ne stavlja važnost na njegovo emocionalno zdravlje i stanje. Psiholozi zaposleni u školama uopće ne rade posao i nikako se ne bave ni „dobrom“ ni „lošom“ djecom. Pozabavite se time da se programi koji rješavaju probleme diskriminacije i ostalih tema važnih za odgoj djece da se sprovode po školama, a ne da budu mrtvo slovo na papiru. Napravite da školske službe rade testiranja u školi da bi djeca na vrijeme znala za što se odlučiti i što će raditi u stvarnom životu, a ne na kraju osmog razreda kad je ionako prekasno. Dijete će biti bolje motivirano za neki predmet, ako zna koji su predmeti bitni za zanimanje koje će odabrati u životu. Pozabavite se time kako prepoznati kod kojeg djeteta što mu više leži i da se to razvija… Moja djeca pohađaju Glazbenu školu, i izvan školske aktivnosti koje u ovom slučaju neće moći. Škola koja bi trebala biti ta koja potiče razvoj pojedinca i detektira(prepoznaje) njegove sposobnosti i potiče u ovom slučaju će djeci oduzeti i ono malo radosti što imaju jer bi trebali biti u cjelodnevnoj nastavi( zatvoru) i neće moći razvijati svoje sposobnosti… Cjelodnevna nastava bi imala smisla kad bi se djecu gledalo tako da ih se odgaja za one roditelje koji slažu s takvim pristupom. A to je do sad bilo riješeno boravkom u školi. Još nisam čula da ijedna škola odgaja…jer na žalost sve se svodi na bubanje gradiva i odrađivanje norme( količine gradiva koja se mora svladati)… Manje je više. Bolje je djecu naučiti manje ali tako da im to ostane za cijeli život. Ovo do sad ne rađa takvim plodom. Rezolutno odbijam takav cjelodnevni program škole gdje djeca provode cijeli dan u školi i ne prihvaćam takav odnos prema učiteljima koji su godinama degradirani kao struka. Učitelji koji žele kvalitetno raditi iz osobnog iskustva vidim izlaze iz škole jer ih se omalovažava i ne nagrađuje njihov mukotrpan rad. Pozabavite se kvalitetom kadra u školi koji će biti i kvalitetno plaćeni.Nedostaje vam kvalitenih matematičara, fizičara i sl.... pozabavite se takvim programom u školi da djeca steknu ljubav prema prirodoslovnim predmetima koji sve više fale... Način prenošenja, a ne količina. majka četvoro djece iz Karlovca Lp, Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
122 Nina Dajak Eksperimentalni program Poštovani, pohvaljujem inicijativu, uočenu potrebu za reformom školstva kao i usmjeravanje veće količine financijskih sredstava u obrazovni sustav. Izvrsno ste detektirali prostorne neadekvatnosti naših škola i potrebu da sve škole u RH rade u jednoj smjeni. Što se tiče samog sadržaja reforme, tu bih se osvrnula na nekoliko stvari. Prva stvar je svakako satnica - kao učiteljica RN znam koliko je ova satnica za bar prva 2 razreda neodrživa. Prvaši jedva izdrže do 11 i 30 u školskim klupama i nikakve pauze tu ne pomažu - oni su ih i do sada imali (iako nigdje nisu propisane) jer tako izgleda rad u razrednoj nastavi - malo učenja, rekreativna pauza za neku igru, ples ili kratku tjelovježbu u razredu - dakle to što se pauze sada navode sa točnim orarom, ne znači da se i do sad nisu radile, ali uz sve te pauze - predugo ste predvidjeli trajanje radnog dana za dijete tog uzrasta. Dijete prvog razreda se susreće sa školom koja je jedna velika novost u njihovim životima i bitna im je pomoć i potpora roditelja u tom trenutku. Djeca u 11 i 30 trče roditeljima u zagrljaj i imaju potrebe s njima podijeliti i dobra i loša iskustva koja su doživjeli u školama. Druga stvar je što ovim rasporedom uskraćujemo djeci vrijeme za slobodnu igru, jer koliko god pauza da im stavimo u školski raspored, ta igra nikad nije slobodna u onoj mjeri u kojoj je to dječja igra nesputana pravilima i prostornim ograničenjima škole - školska dvorišta imaju svoja ograničenja, svoja pravila i budne oči učitelja. Nadalje, svoj djeci uskraćujemo mogućnost sticanja odgovornosti za vlastita postignuća i stvaranje radnih navika ukoliko oni zadatke provode na način orkestriran od strane učitelja/nastavnika. Iako je broj sati proveden u školi prevelik - šalje se kriva slika da djeca dolaze kući bez obaveza - to može biti točno za prva 2 ili 3 razreda, međutim učenici viših razreda ne mogu sve svoje obaveze odraditi u školi na ovom reformom predviđen način. Iako će doći kući bez domaće zadaće i dalje će ih čekati učenje i vježbanje ukoliko žele postići neke malo bolje rezultate u školi. Što se tiče eliminacije potrebe za instrukcijama, tu se također ne slažem s iznesenim. Instrukcije se uzimaju za učenike koji gradivo nisu shvatili dok im je objašnjeno od strane nastavnika na satu, gdje su bili u grupi učenika. Za to mogu postojati različiti razlozi - nastavnik nedovoljno jasno tumači gradivo (ili ne na dovoljno zoran način za tog učenika) ili se učenik ne može koncentrirati unutar grupe učenika - potreban mu je rad jedan na jedan. Ni jedan od tih problema ne rješava cjelodnevna nastava. Znači po dolasku s nastave, učenik će i dalje trebati instrukcije. Naše škole, i nakon svih ovih ulaganja (koja pozdravljam kao pozitivnu stvar ovog projekta) neće biti adekvatni prostori za cjelodnevni boravak učenika - nedostaju prostori u kojima će se učenici moći opustiti i družiti, a da to nisu učionice. Učenicima koji su išli u glazbenu školu i uz to na neki sport - za to ne ostaje dovoljno vremena, odnosno dovodimo ih u situacija da će morati odustati od nečega što vole i u što su uložili već nekoliko godina truda, jer uz cjelodnevnu nastavu neće stići sve, a to su mahom odlični učenici, koji su već u ranoj dobi naučili organizirati svoje vrijeme, uskladiti školske i izvanškolske aktivnosti te tako sticali i odgovornost i radne navike. Što se učitelja tiče – govori se o prosječnom povećanju sati od 45 minuta tjedno – što tako izrečeno, zvuči gotovo zanemarivo, ali činjenica je da se u to povećanje nisu ubrojila sva ova dežurstva koja su sad svedena u ostale poslove, a koja su itekako direktan rad s učenicima, često i puno zahtjevniji od onog rada u učionici – gdje imamo maksimalno kontrolirane uvjete. I sad se ja pitam, s koliko će koncentracije i energije učitelj održati sat u 14 : 15, nakon što je od 8 ujutro (zapravo od 7 i 45) proveo s djecom, bez prave pauze. Rekreativne pauze i odmori nisu pauze za učitelje. U rasporedu zaduženja učitelja, ne vidim prostor za dnevnu pauzu od 30 minuta koju je propisana Zakonom o radu. I za kraj, barem za ovu eksperimentalnu fazu, ne vidim razlog da ne provedete ankete među roditeljima i učiteljima i uzmete u obzir rezultate. S poštovanjem, Nina Dajak, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
123 Domagoj Krznar Eksperimentalni program Poštovani, hvala Vam na ničemu. Tek nedavno sam diplomirao kao magistar glazbene pedagogije, a već me tjerate iz vlastite mi profesije. Iz priloženog, evidentno je da je ovaj program ishitren, nevaljan i u najmanju ruku bezobrazan. Međutim, ako pogledamo prema našim "velikanima" koji vode našu državu, nije ni čudno. S ovim programom uništit će se i ono malo digniteta prema učiteljima. Smatram da prijedlog Cjelodnevne nastave nije dobro zamišljen i nije prezentiran na pravilan način i kao takav ne ispunjava suvremene zahtjeve društva. Prilikom reforme uključite stručnjake iz svih područja, jer iz priloženog glazbene kulture nema ni na mapi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
124 DAvorka Prusić Eksperimentalni program Poštovani, Čitajući „Eksperimentalni program osnovne škole kao cjelogodišnje škole“ došla sam do zaključka da u njemu ima puno stvari koje su dobre i pozitivne („Važan cilj Programa A2 ogleda se i u razvoju samostalnosti učenika te njihovu osnaživanju u ispunjavanju postavljenih zadataka, što se očituje i kroz razvoj učinkovitih radnih navika i stavova povezanih s radom te usmjerenost učenika na cjeloživotno učenje. Osmišljavanjem, zadavanjem i potporom u aktivnostima koje pred učenika postavljaju zahtjeve samostalnog rada, učenici će i kroz razrednu i kroz predmetnu nastavu imati priliku razviti važne vještine, stavove i pristupe radu koji predstavljaju osnovu uspješnosti unutar obrazovnog sustava, ali i kasnije u svijetu rada. Samostalni rad učenika, uz učiteljsku potporu kroz objašnjenja, dodatne mogućnosti ponavljanja, uz formativno vrijedne učiteljske povratne informacije, mora pridonijeti razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Samostalni i individualni rad učenika praćen drugim oblicima rada u parovima, zajedničkim radom te provođenjem istraživanja manjeg opsega, pisanjem i izlaganjem izvješća, kao i komplementarnim oblicima rada primjerenim pojedinim odgojno-obrazovnim područjima, pridonijet će razvoju složenijih vještina. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj.“), ali i onih koje, po mojem (ali i kolega, kolegica s kojima sam razgovarala) i nisu najbolje te bi ih možda bilo zgodno pobliže razmotriti... Navodite da među učenicima u školi špstoje razlike koje bi trebalo ukloniti. Djeca (i odrasli) se razlikuju po koječemu i to se ne može ukloniti. U prošlosti smo nosili kute, čime se je (malo) sakrilo imovinsko stanje djeteta. Možda bi se moglo uvesti nošenje školskih uniformi...? Navodite da će cjelodnevna škola poboljšati kvalitetu života roditelja, no smatram da će je, naprotiv, smanjiti. Roditeljima sada treba netko / nešto kome će prepustiti djecu dok su oni sve dulje i dulje na poslu – to doista dobivaju uvođenjem cjelodnevne nastave. Po pitanju kvalitetnog provođenja vremena, duljim boravkom u školi, djeca kraće mogu biti s roditeljima. Što se dobivanja stručne pomoći tiče, i sada je učenici mogu dobiti (osobito u školama gdje postoji odgovarajuća i funkcionalna stručna služba- s obzirom na sve veći broj učenika s raznim poteškoćama, mislim da bi bilo dobro porazmisliti o mogućnosti zapošljavanja većeg broja stručnih suradnika po školama). Ujedno, da je dopunska nastava obvezatna, i slabiji učenici, koji bi njome mogli upotpuniti svoje znanje, to bi činili, a ne vrijeme provodili kojekuda i kojekako, izbjegavajući dopunsku Kako se planira organizirati obavezna rekreacijska stanka? Što će se u njoj raditi? Učitelji neće održavati nastavu TZK-a; što će raditi tijekom ove stanke? Vezano za B2 program – to su izvanškolske aktivnosti, koje se tako nazivaju upravo zbog toga što se odvijaju izvan škole (pa je tu proturječje). Možda bi se izvanškolske aktivnosti i mogle ozganizirati unutar škole, pogotovo u većim gradovima, gdje će za određenu aktovnost biti zainteresirano puno djece, te će voditelj aktivnosti doći u školu. Ali, možda i ne, jer voditelj aktivnosti vodi učenike iz različitih škola, te će mu to predstavljati problem...? Sljedeća nejasnoća vezana mi je uz doručak, za koji je predviđeno 10 min. Mislim da u tom vremenu učenici ne stignu do wc-a, oprati ruke, do kuhije (blagavaone) i pojesti. Ujedno mislim da je marenda prije 9 sati prerana; učenici su još pospani, a onda im je predugo čekati do 12.40 za ručak. Vezano za produženi boravak piše: „Tijekom eksperimentalne provedbe u odabranim školama u kojima je organiziran produženi boravak on se programski i organizacijski zamjenjuje modelom rada škole kao cjelodnevne škole. Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača, kao oblik trajnog rješenja.“ – ne bi li bilo jednostavnije učitelje razredne nastafve rasteretiti dijela nastave i viška satnice, te im ne plaćati viškove sati, a zadržati učitelje razredne nastave i zadužiti ih s A2 i B1 programom? Da zaključim: ima dobrih razmišljanja u „Programu“, ali ne još, ne na ovaj način ili možda uopće ne... ili možda ovisno o školi, potrebi roditelja,... Proučiti, razmisliti i uvesti ovisno o zaključcima s više strana. Zahvaljujem! Davorka Prusić, učiteljica engleskog jezika i učiteljica u produženom boravku Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
125 Martina Stepić Eksperimentalni program Poštovani! 1. Mislim da se ostavlja dojam kako je cijela reforma zbrzana. Upitno mi je kako će škole koje još nisu ni izabrane uspjeti organizirati eksperimentalni program do rujna. 2. Zanima me koliki je postotak aktivno zaposlenih u školama koji sudjeluju u pisanju i osmišljavanju reforme. Naime, čini mi se da je za idealnu reformu potreban balans između državnih tijela, znanosti i praktičara u školama. 3. Voljela bih da se javnost obavijesti o načinu na koji će se vrednovati provedba eksperimentalnog pograma: koji pokazatelji će se gledati, tko će vršiti ispitivanja te kako će i gdje rezultati biti predstavljeni javnosti. 4. Molim vas da u oblikovanje konačnog oblika reforme uključite zaposlene u školama i roditelje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
126 Nataša Saraja Eksperimentalni program Poštovani, teško je sakriti ogorčenost učitelja obzirom da mi u školi iz medija saznajemo o reformi, stoga nije čudno da se često komentira parcijalno neraspolažući pravim informacijama. Učitelji trebaju biti u potpunosti informirani, a mi imamo samo hrpu upitnika iznad glave. Istina je da ovakav sustav nije zadaovoljavajuć, niti za učenike niti za roditelje, ali isto tako u reforme se treba krenuti uvažavajući dionike sustava i pozitivne primjere dobre prakse cjelodnevne nastave u Hrvatskoj, a takvih primjera ima. Prvo se treba riješiti pitanje infrastukture, kažu da 2/3 škola radi u dvije smjene što znači da prvo u školama treba stvoriti uvjete za duži boravak u školi. Nekom to zvuči banalno, ali ja konkretno radim u maloj seoskoj školi koja radi u jednoj smjeni, a u isto vrijeme učitelji nemaju gdje niti sjediti kad nas je više u školi. Nemamo dovoljno učionica, a kamoli da imamo prostor za druge aktivnosti i pripremu učitelja za nastavu. Teško je to objasniti nekom tko ne radi u školi. To nije posao od 7 - 15, bar ne u sadašnjim uvjetima. Govori se o povećanju norme? Tko će je moći zadovoljiti? Ja predajem HJ i nisam sigurna što će bit s mojoj normom iako se povećava broj sati. Ogromno je nepovjerenje prema rješenjima Ministarstva, naučili smo da se na mala vrata guraju rješenja koja su obično na našu štetu. Stručnog kadra je i sada sve manje, radna mjesta se popunjavaju nekvalificiranim ljudima, a bit će sve gore. Povećava se satnica pojedinih predmeta, ali se povećava i norma, što znači da se smanjuje broj sati za pripremu. U satnicu ne ulazi razredništvo, a posla oko razredništva je nikad više. 2,5% povišice je vrlo ponižavajuće rješenje,. Koji su to ostali poslovi, kad mi i sad znamo da taj pojam nije definiran. Ne znam što bih rekla o nastavi informatike u 21. stoljeću, smanjiti satnicu pa govoriti da se ne smanjuje jer će se ljudima napuniti satnica kroz neke grupe kojih će možda biti, a možda i ne. Pa onda pitanje organizacije izvanškolskih aktivnosti. Možda neka rješenja funkcioniraju u gradovima, ali u udaljenim mjestima... To je ono što stvara otpor. Način na koji se lomi preko koljena. Što je s učiteljima razredne nastave? Oduzima im se satnica, nemam ja ništa protiv povećanja TZK-a, no na taj način bi i ostali učitelji predmetne nastave mogli "rasparčati" satnicu razredne nastave. Svi su predmeti predmet promjena, no što je s Vjeronaukom. Jasno je meni da je to i stvar politike, ali dok god je to tabu tema, ne možete udarati po drugim dijelovima sustava. Što je s učenicima putnicima, kako njih uklopiti u ovu priču? Mi u školi imamo 10 - 15% učenika s prilagođenim sadržajima, što s njima? Stručna služba ne funkcionira niti sad? Gdje su daroviti učenici? Njima se ni danas ne bavimo dovoljno jer je fokus na ovim prvima. Nažalost, to je tako. Što se tiče potpore u učenju, ja bih rekla da ona postoji i danas u vidu dopunske nastave, ali bih isto tako dodala da se ne koristi dovoljno jer je učenicima i roditeljima dano na izbor hoće li je ili neće koristiti. Tu je rješenje vrlo jednostavno. Zbornica je puna isfrustriranih i ogorčenih učitelja koji pušu i na hladno jer im je dosta licemjernog odnosa iza kojeg se uvijek krije namjera da se nešto uštedi i zakine ih. Ministar najavljuje plaće od 10000 kn, nije li sramota u današnjem trenutku da učitelji već nemaju toliko. Da ne pričamo o osjećaju nepoštovanja u društvu. Ne znamo što nas čeka, veliko je nepovjerenje u sustav, nema kvalitetne i iskrene komunikacije. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
127 Ketrin Perlić Eksperimentalni program Proslijeđujem: Pišem iz perspektive učitelja likovne kulture kojima nerijetko osim redovne nastave, osnovicu čine i razredništvo, vođenje vizualnog identiteta škole ili učeničke zadruge. Dakle, dirate nam osnovicu koja nam „život“ znači. Kratko ću elaborirati. Sat razrednika je legitimno ravnopravan satu redovne nastave jer je zahtjevan, kako po pitanju praćenja odgojnih i obrazovnih postignuća svih svojih učenika, tako i po pitanju vremenski zahtjevnih administrativno-tehničkih poslova te iscrpne komunikacije s roditeljima. U sustavu cjelodnevne škole, sat razrednika bi prešao iz A1 u A2 program (dodatno), a plaćao bi se skromnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Dakle, onome tko nema punu satnicu jer nije nakupio 20 sati nastave tih 2,5% malo znači jer ide na nepunu osnovnu plaću. Drugo, vođenje učeničke zadruge podrazumijeva planiranu pripremu za posredan rad s učenicima koji su se priključili određenoj izvannastavnoj aktivnosti te koji vrlo ozbiljno, predano i vrijedno rade unutar svoje sekcije. Izbacivanjem vođenja učeničke zadruge iz osnovice dovodi se u pitanje organizacija, kvaliteta rada te opstojnost zadruge u školi kao članice Hrvatskog saveza učeničkih zadruga. Nadasve, kida se veza međupredmetne suradnje i multidisciplinarnih vještina koje je zadruga poticala i razvijala kod učenika, te se direktno zakida MPT Poduzetništvo. Zašto? Gotovo je nevjerojatno da će izvannastavne aktivnosti u okviru zadruge opstati. Teško je za povjerovati da će se učenici odazvati na neobavezne B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30 sati. Nadalje, škola se prepoznaje po svom vizualnom identitetu koji kulturno odgaja i preispituje njihove, tj. vlastite estetske vrijednosti i stavove. Uloga likovnjaka upravo je bitna za vođenje tog segmenta škole pa je nepravedno oduzimati mu taj legitimitet i stavljati ga u „koš“ za ostale poslove. Smatram da obavezan program A2 treba računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme. U cjelini, program je pun nedorečeni i nejasnih detalja po pitanju rasporeda školskih aktivnosti, preraspodjeli sati u normi učitelja i dodatnih poslova. Naime, svim učiteljima i svim nastavnim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno. Prema novom računanju radnog vremena, nastavni sati se pretvaraju u solana sate, što znači da dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena, što opet dovodi do otežanog popunjavanja radnog vremena. U slučaju solarnih sati, kao neposredni rad, mišljenja sam da bi u normu trebali ulaziti i odmori i dežurstva s učenicima. Trunčica pozitive u programu je da se satnica u razrednoj nastavi Likovne kulture diže za 0.5 (čak!), ali mišljenja sam da su učenici zabrinjavajuće zakinuti za onaj jedan sat nastave koji im je nepravedno i (usuđujem se reći) nekulturno i neosnovano oduzet davne 1996. godine u predmetnoj nastavi. Učenici su nam sve više nesposobni za praktični rad, sve su manje maštoviti a sve više vizualno i likovno nepismeni. Umjesto da se u već postojeći predmet Likovne kulture uz povećanje satnice na blok sat svaki tjedan, implementiraju vještine za 21. stoljeće i sadržaji medijske kulture (koji su u velikom opsegu drsko prisvojeni Hrvatskom jeziku), reforma uvodi nove nastavne predmete i „izmišlja toplu vodu“. Osobno mislim da bi resorno ministarstvo najprije trebalo dugoročnije planirati jednosmjensku nastavu u svim školama, a zatim osigurati sve potrebne preduvjete za reformu koju žele prevesti. Kao majka, smatram da učenike viših razreda uopće nije potrebno servisirati u instituciji kroz cijeli dan, već ih pustiti da slobodnije odrastaju, uz obveze koje doma moraju ispunjavati kao članovi obitelji, kako bi postali samostalniji i odgovorniji ljudi. Nego, smiju li uopće ta djeca biti umorna? Imaju li pravo na dosadu? Sigurna sam da će se iz dosade izroditi kakva kreativna ideja ili čak rješenje nekog problema. Prestanimo ih konstanto servisirati aktivnostima i držati ih pod „staklenim zvonom“ institucije. Učenike treba rasteretiti nastavnog sadržaja, a ne ih opteretiti. Konačno, provedba ovako korjenite reforme zahtjeva temeljitu i jasniju pripremu, uz prethodno konzultaciju sa stručnim kadrom (učiteljima). Suprotno, ovaj model cjelodnevne škole nije održiv, human, pravedan niti ostvariv. Ivana Devernay Cimić, prof. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
128 Klaudija Kalauz Eksperimentalni program Poštovani, kao nastavnica sa 20-godišnjim iskustvom rada u nastavi i kao majka ne podržavam ovako zamišljenu reformu našeg školstva. Kao prvo, nastavni proces je živi proces. To je odgojno-obrazovni rad u prosjeku sa po 25 učenika po odjeljenju. Učenike treba motivirati, angažirati za rad, treba ih sustavno pratiti tijekom cijele školske godine. Za to učitelj/nastavnik , bez obzira na veće ili manje radno iskustvo treba itekako dobru pripremu. Prema Vašem planu i prijedlogu pauze bi se koristile za pripremanje narednog sata ili narednih sati. To zvuči neozbiljno i neprofesionalno, jer, mi nastavnici smo i ljudska bića, znate, trebamo i mi odmor, pogotovo što po Vašem prijedlogu naš odmor u cjelokupnom radnom danu uopće nije predviđen. Kako može ikom pasti na pamet da će prosvjetari imati mentalne i fizičke snage da obrazovni proces vode uspješno? Kao drugo, zamišljati da se dodatna i dopunska nastava održavaju u sastavu odjeljenja kakav je, je također prijedlog nekoga tko očito u razred nikad zakoračio nije, osim kao učenik. Naime, ako učenici ne ,,pohvataju'' nastavne sadržaje tog određenog dana, u tih 45 min određenog predmeta, pa kako se može očekivati da će učitelj takvim učenicima na kvalitetan način pružati efikasnu dodatnu pomoć oko svladavanja gradiva u dodatnih 45 min. A uz to, voditi i napredne učenike u isto vrijeme kroz dodatne sadržaje. Neizvedivo da bi bilo efikasno. Da još naglasim i to da na pripremu za takve nastavne sate otpada 0 minuta. Kao treće, navlačenje satnice nas učitelja/nastavnika na 40 sunčanih sati je također uvreda zdrave pameti, jer, kroz Vaš dijagram Vi prikazujete da hrvatski prosvjetari rade manje od kolega u drugim evropskim državama. Dijagram je nedorečen jer je izostavljen podatak da države po Evropi imaju 9-godišnje osnovno obrazovanje. Kod nas traje 8 godina. Molim Vas lijepo. I sad, da bi mi dostigli po toj Vašoj računici satnicu koja je prilagođena drugačijem sustavu, mi moramo čuvati djecu po malim odmorima i za vrijeme hranjenja i rekreacije. Pa zar sam se ja školovala da bi bila čuvarica ili da bi bila odgojno obrazovna djelatnica? Kao četvrto, mi predmetni nastavnici koji radimo u nižim i višim razredima teško da ćemo moći upasti u uređen raspored, jer po Vašem planu, učenici u nižim razredima imaju nakon svakog sata 10 min pauze, a učenici viših razreda imaju po 5 min pauze. Petu primjedbu navodim kao majka. Niti pod razno nisam za to da moje dijete cijeli svoj dan provodi u školi. Želim da i dalje ima svoje slobodno vrijeme za vanškolske aktivnosti i druženje sa prijateljima i familijom van školskih zidova. Roditelji trebaju imati izbor- upisati svoje dijete u cjelodnevni program ili ne. Predstavljati ideju da će navečer, kad se svi kući okupe, roditelji i djeca biti zadovoljni, jer sva ,,školska muka'' ostaje u školi, je također neozbiljno. Tko god radi u školi zna da je u svakoj generaciji sve više djece sa poteškoćama i problemima u usvajanju gradiva. Djeca su rastresena, sve kraća im je koncentracija i sve ih je teže voditi. Zar Vi očekujete da će svi moći pohvatati sve potrebno tijekom tako koncipiranog radnog dana? Neće. Možda napredna djeca, ali i za njih sumnjam, jer su preopterećenje i pritisak preveliki. Djeca će morati raditi i kod kuće. Kako će prvašić isključivo u školi svladati čitanje i pisanje, kako će sedmaš u školi svladati gomilu opsežnih predmeta. Kako će učitelj doći kući rasterećen od posla kad ga čeka planiranje, pripremanje, ispravljanje zadaća? Kako? Moram reći i da je stvarno krajnje neprofesionalno izjaviti da će novi predloženi predmet Svijet i ja moći predavati bilo tko. Kako loše to zvuči! Ajme! Ajme! Nedostatke ovakvog prijedloga reforme bih mogla navoditi u nedogled. Odlučujem ovdje stati i za kraj reći da mi se čini kako sve ovo što vi predlažete nikako ne ide u korist mentalnog i emocionalnog razvoja našeg podmlatka, već upravo suprotno. Vrlo je izgledno da sve ovo što namjeravate nametnuti i provesti vodi degradaciji hrvatskog obrazovnog sustava. Država mora osigurati priliku da se cjelodnevna nastava omogući u svim gradovima, ali da ona bude isključivo na izbor roditelja te da u njemu radi još ljudi, dakle, sustav mora zaposliti dodatne prosvjetne djelatnike. Otkad radim, svaki ministar je uvodio svoju reformu, a nijedna nije istinski zaživjela niti opstala. Baš se pitam zašto! Hvala! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
129 Marija Marić Eksperimentalni program Kao osoba koja podržava napredak u području obrazovanja, moram izraziti duboko razočaranje u predstavljeni program cjelodnevne nastave od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, posebno u pogledu smanjenja nastave informatike s 2 sata tjedno na samo 1 sat. U doba digitalnog svijeta, kada je informatička pismenost ključna vještina za uspješno suočavanje s budućim izazovima, ovo je neprihvatljiv korak unatrag. Jedan sat nastave informatike tjedno jednostavno nije dovoljan da bi djeca stekla potrebne vještine za suvremeno društvo koje se temelji na tehnologiji. Programiranje, računalno razmišljanje i rješavanje problema su ključne vještine koje djeca trebaju razvijati od najranijih školskih godina. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno znači da će djeca biti uskraćena za priliku da steknu dublje razumijevanje ovih važnih područja. Nadalje, izbacivanje računalnog razmišljanja i programiranja iz nastavnog plana i programa je apsolutno neprihvatljivo. U doba kada se tehnologija brzo razvija, ove vještine su ključne za razumijevanje kako tehnologija funkcionira i kako ju možemo koristiti na kreativan i inovativan način. Računalno razmišljanje potiče logičko razmišljanje, analitičke vještine, rješavanje problema i kritičko razmišljanje, što su sve vještine potrebne za suvremeno društvo. Ograničavanje nastave informatike na samo jedan sat tjedno također će imati negativne posljedice na ostvarivanje ishoda propisanih kurikulumom. Djeca neće imati dovoljno vremena da dublje prouče materijal, razviju vlastite projekte i primijene naučeno na praktičan način. To će se odraziti na njihovo razumijevanje i primjenu informatičkih vještina u stvarnom svijetu. Ovaj potez Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuje nedostatak vizije i razumijevanja važnosti informatičke pismenosti u suvremenom društvu. U doba kada tehnologija igra sve veću ulogu u svim aspektima života, smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno je nedopustivo i sramotno. Djeca zaslužuju bolju priliku za razvijanje vještina koje će im omogućiti uspješno ispunjenje zahtjeva i za budućnost relevantno obrazovanje. Umjesto da se smanjuje, nastava informatike trebala bi biti proširena i prilagođena suvremenim zahtjevima digitalnog doba. Također, važno je napomenuti da su računalno razmišljanje i programiranje ključne vještine ne samo za IT sektor, već i za mnoge druge područja kao što su znanost, medicina, inženjering, umjetnost i mnogi drugi. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno znači da djeca neće imati priliku da razviju ove važne vještine, što će im možda nedostajati u budućnosti kada se budu suočavali s zahtjevima tržišta rada. Također, treba istaknuti da je informatika više od samog korištenja računalnih programa i uređaja. Ona obuhvaća i razumijevanje informacijske tehnologije, etičko korištenje tehnologije, digitalnu sigurnost i zaštitu podataka te kritičko razmišljanje o informacijama koje se dobivaju putem interneta. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno znači da će djeca biti uskraćena za priliku da steknu dublje razumijevanje ovih ključnih aspekata informatičke pismenosti. Uz to, provedba STEM reforme koja se temelji na znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, zahtijeva snažan naglasak na informatičkoj pismenosti. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno može rezultirati nedostatkom potrebne pripreme učenika za STEM područja, što će imati dugoročne posljedice na njihovu konkurentnost na tržištu rada. U svijetu u kojem se tehnologija brzo razvija i mijenja, obrazovanje mora biti prilagođeno suvremenim zahtjevima. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno je zastarjeli pristup koji ne odražava potrebe suvremenog društva. Potrebno je ulagati u jačanje informatičke pismenosti u školama, pružajući djeci adekvatne resurse i prilike za razvijanje vještina potrebnih za 21. stoljeće. U zaključku, program cjelodnevne nastave predstavljen od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, posebno u pogledu smanjenja nastave informatike na samo jedan sat tjedno, je sramotan i nedopustiv potez. Djeca zaslužuju bolju priliku za razvijanje informatičke pismenosti, računalnog razmišljanja i programiranja, kako bi bili spremni za izazove digitalnog doba. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno nije samo korak unatrag, već i propuštanje prilike za budućnost relevantno obrazovanje i konkurentnost na tržištu rada. Ministarstvo znanosti i obrazovanja treba ozbiljno razmotriti ove nedostatke i osigurati da obrazovni sustav pruža kvalitetnu i adekvatnu nastavu informatike, koja će pripremiti učenike za digitalno doba i omogućiti im da steknu potrebne vještine za uspješnu budućnost. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
130 Daniela Turk Petrek Eksperimentalni program Ono što kao učiteljica razredne nastave uočavam na prvo čitanje dokumenta je da se ponovno fokus stavljao na mijenjanje terminologije i naziva predmeta. Konkretni kurikuli tih novih predmeta još nisu objavljeni pa ni ne znamo točno što će se u njima nalaziti. Također nije jasno tko će ih provoditi te kada će se taj kadar educirati. Današnji datum je 6. travnja, nastava bi po ovom programu trebala krenuti za 5 mjeseci. Stigne li se sve odraditi kvalitetno? Ostaje dojam, kao što je i rečeno u medijima, da će se problemi rješavati u hodu. Može li se sustav kojeg čini 309 418 učenika, 34 773 učitelja, 3031 stručnih suradnika te 12 849 administrativno - tehničkih i pomoćnih radnika prepustiti rješavanju problema u hodu? Gdje su u tim planovima roditelji tih učenika? Je li itko razmišljao o njima i njihovim potrebama? Također ne vidim kako će ovakav program doprinijeti poboljšanju obiteljskog života kako je navedeno. Iduće što zapažam je da se kao i u mnogi pravilnicima i dokumentima do sad nije uzelo u obzir da djeca 1. r. OŠ i 8. r. nisu jednaka. Nalaze se na različitim stupnjevima psihofizičkog razvoja, a ovdje su svedena na isti sustav, isti pristup i isti prostor. Je li itko od autora ovog programa proveo u skorije vrijeme nešto vremena u učionicama na nastavi ili kasnije u programima produženog boravka? Nekako nisam stekla takav dojam. Kao osoba koja s djecom i do sada provodim u školi puno vremena, uočavam kao i mnogi moji kolege, da djeca imaju sve više poteškoća s koncentracijom, logičkim zaključivanjem i povezivanjem, motoričkim nemirom, govornim poteškoćama ,... Je li itko razmišljao kako će toj djeci biti u školi? Djeci treba slobodno vrijeme i slobodna igra, a ne sjedenje na tvrdim drvenim stolcima u zatvorenim prostorima od 8.00 do 15.00 h. Koliko škola ima u svom okruženju travnate površine? Koliko je učionica opremljeno strunjačama, foteljama, loptama ili bilo kojim drugim namještajem? Je li itko proveo vrijeme s djecom u produženom boravku dok pišu zadaću? Smatrate li zaista da se sve može odraditi u razrednom kolektivu uzimajući u obzir različitost djece i njihovih temperamenata i načina usvajanja gradiva? Naravno govorimo o ovakvom školskom okruženju kojeg imamo. Možemo li sve školske prostore prilagoditi u sljedeće četiri godine? Je li napravljena analiza prošle reforme? Imamo li igdje podatke koji govore što je iz te reforme bilo dobro, a što treba popravak? Jeste li komunicirali s učiteljskim fakultetima gdje se i dalje provodi edukacija budućih učitelja iz predmeta tjelesna i zdravstvena kultura? Za što će oni polagati ispite ako više učitelji RN neće provoditi TZK? Koliko se ljudi unatrag nekoliko godina educiralo za provođenje informatike, a sada će postati višak? Gdje će završiti učiteljice produženog boravka? Ima li igdje spomenuto povećanje zapošljavanja tako potrebnih članova stručne službe? Prema posljednjim istraživanjima mentalne bolesti, anksioznost, depresija i suicidalnost su u ogromnom porastu! Kako će se rješavati taj problem? Kako će se rješavati problemi s kojima se nose učenici koji rade po prilagođenim programima, koji imaju određene zdravstvene probleme, koji trebaju terapije, koji su alergičari i sl.? Nemojte te probleme prebacivati na škole i nemojte ih rješavati u hodu. Djeca ni obitelji (a ni učitelji) nisu zamorci na kojima treba eksperimentirati! I ponovno se vraćam na početak, smatra li netko zaista mogućim da jedna učiteljica kvalitetno odradi sa svojim učenicima A1 i A2 program 5 dana u tjednu, 175 radnih dana u godini? Ja znam da u meni neće biti dovoljno ni snage ni motivacije ni entuzijazma... Ili je samo bitno staviti djecu u sustav pa ćemo probleme rješavati u hodu? Pozdrav, Daniela Turk Petrek, učiteljica RN Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
131 Miljenko Ilić Eksperimentalni program Poštovani, ovdje ću se osvrnuti na zaduženja učitelja, ostale sugestije su već ranije napisane. Molim Vas da još jednom razmislite o normi 20-22 sata neposrednog rada, bez svih ostalih zaduženja. Kod učitelja koji izvode jedan sat tjedno, to znači 20 različitih razreda tjedno. Tko od nas će još imate snage i volje za održavanje izvannastavnih aktivnosti? Učitelj sam informatike, satničar, administrator skoro svega što se tiče e tehnologije (e-dnevnik, matica, HUSO sustav, IKT, e-upisi, nedavno i nacionalnih ispita). I još k tome uspješno sudjelujemo u natjecanju iz robotike u sklopu izvannastavnih aktivnosti. Smanjivanjem satnice informatike doveli ste nas u neugodniji položaj u odnosu na ostale kolege. Pogotovo u vrijeme kada je IKT prisutan u svim sferama života. Do sada nam je to bilo u sklopu zaduženja, a pitanje tko će to htjeti raditi pod ostalim poslovima. Budući da tražite prijedloge za poboljšanje cjelodnevne nastave, moj prijedlog je sljedeći: Ako ne može informatika dva sata tjedno kroz svih osam razreda, zašto ne bi onda bila barem jedan sat u razrednoj nastavi, a dva sata u predmetnoj. Ukoliko je prevelika satnica, zašto ne smanjiti vjeronauk na jedan sat? Pa neka bude u razrednoj 1 sat informatike i 2 sata vjeronauka, a u predmetnoj 2 sata informatike i 1 sat vjeronauka. Ukupna satnica opterećenja učenika ostaje ista. Sat razrednika u zaduženjima nikako ne može biti samo jedan. To znači da će razrednici odraditi 45 minuta u razredu i nakon toga su slobodni? Tko će opravdavati sate izostanaka učenicima? Tko će voditi evidenciju o školskoj prehrani, obavljati razgovore sa roditeljima? Sve više poslova pada na leđa razrednika, koji daju i više od dosadašnjih zaduženja. Ako realno gledamo tri sata za razredništvo je neki minimum za današnje poslove. Željeli ste konkretne prijedloge, stoga Vam ih dajem. Nadam se da će barem neki uroditi plodom. Srdačan pozdrav. Miljenko Ilić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
132 Stipe Božinović Eksperimentalni program Poštovani, neosporno je da hrvatsko školstvo treba promjene da bi se osigurala veća kvaliteta, ali trenutni način predlaganja tih promjena nije primjeren. Zadnjih nekoliko ministara bilo je fiksirano na uvođenje više ili manje „radikalnih“ promjena u školstvu, a da bi te promjene nestale promjenom ministra. Uvođenje ovakvog programa zahtjeva znatno više vremena za planiranje, pripremu i savjetovanje. Ne možemo očekivati da će se u 5 mjeseci uspjeti odraditi javno savjetovanje, prijava (a škole se prijavljuju u projekt čini krovni dokument još nije niti usvojen u konačnoj verziji što znači da se škole prijavljuju za projekt o kojem u principu ne znaju ništa), organizacija i sve prateće aktivnosti potrebne za provedbu programa (izrada kurikuluma za nove predmete; izrada, odobravanje i tiskanje udžbenika za nove predmete; edukacija osoblja za provedbu novih i restrukturiranih nastavnih predmeta). Da je cijeli ovaj proces započeo s početkom nastavne godine 2022./2023. bilo bi upitno ima li se vremena odraditi sve potrebne primjene, ovako graničimo s nemogućim i apsurdnim. Zato je moj prvi prijedloga da provedba cijelog programa odgodi barem za jednu školsku godinu. Ne treba potpuno odustati od programa, ali je potrebno osigurati adekvatno vrijeme da se razrade svi potrebni detalji i odradi kvalitetna priprema, da se ljude kvalitetno i dobro educira i uputi što i kako se planira raditi. Sustav obrazovanja je jako velik, a samim time trom pa u uvođenju bilo kakve promjene treba biti vrlo oprezan i to odraditi s većim naglaskom na kvalitetu provedbe, a ne na brzinu uvođenja i provedbe promjene. Kao primjere možemo iskoristiti više pokušaja promjena koje su uvođene u zadnjem desetljeću. Primjer koji bi naveo je pokušaj uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) prvo kao međupredmetne teme, a zatim i kao zasebnog predmeta. To je bio projekt koji je trebao revolucionarizirati naše školstvo po mišljenju tadašnjem ministru Željko Jovanović. Promjena je napravljena brzo, bez prave pripreme sustava, odlukom ministra koji je pod bilo koju cijenu htio provesti svoju reformu od danas do sutra (kao što se sada radi), a to je osiguralo da se GOO ne uvede kao zaseban predmet jer nije bila napravljena kvalitetna priprema sustava za takvu promjenu . Netko može reći da je GOO i danas međupredmetna tema, ali to su mrvice u odnosu na ono što se planiralo uvesti i kako je projekt bio predstavljen. Činjenica da nemamo nikakve povratne informacije o uspješnosti ili neuspješnosti projekata Cjelovite kurikularne reforme i Škole za život oslikavaju isti problem. Problem je i trošenje ljudskih resursa, jer mnogi su kolege aktivno sudjelovali u svim ranije navedenim primjerima reformi, a da bi njihov trud dijelom ili u potpunosti bio obezvrijeđen jer se ili srljalo u promjene bez da se odradila prava priprema za uvođenje reformi ili se jednostavno promijenila vladajuća garnitura koja je odlučila reformu odvesti u drugom smjeru. Još jednom apeliram na zdravi razum, da se shvati da ovakvu promjenu u trenutno planiranom vremenskom okviru nije moguće provesti, a time se ugrožava i buduća provedba. Iz iskustva rada u školstvu mogu reći da ovo ima sve odlike velikih najavljenih reformi koje će ostati mrtvo slovo na papiru jer se žurilo u reformu bez detaljne i kvalitetne pripreme i osiguravanja dovoljno vremena za tu pripremu. To će dovesti i do zasićenja još jednog dijela ljudi koji su aktivno sudjelovali u izradi ovog programa, a njihov rad će biti obezvrijeđen jer od reforme na ovakav način neće biti ništa. Koliko grešaka moramo napraviti da shvatimo da za promjenu treba adekvatno vrijeme i za pripremu, a ne samo za provedbu. Koliko ljudi treba uložiti ogroman trud i vrijeme, a da to zbog želje da se napravi brza promjena njihov trud ispadne uzaludan. Za reformu školstva nije dovoljno istresti milijarde eura u sustav i misliti da će to srediti problem. Treba nam vrijeme, dajte nam vremena. Ovo je osnovna zamjerka koju se pojavljuje na cijeli projekt. U nastavku ću se u pojedinim poglavljima referirati na pojedine dijelove teksta koje smatram problematičnima. Neki su stvar različitog gledanja na filozofiju obrazovanja o kojima se može raspravljati, neki su stvar iskustva rada u školstvu, a neki su jednostavno stvar matematike koja se ne slaže u odnosu na planirano, predstavljeno i stanje na terenu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
133 Tomislav Seletković Eksperimentalni program 3. ZADAĆE PROGRAMA 1. U ciljevima i zadaćama Eksperimentalnog programa ni jednom se ne spominje poticanje kreativnosti i inovativnosti, što ukazuje na neusklađenost s ostalim relevantnim odgojno-obrazovnim dokumentima (NOK, predmetni kurikulumi, kurikulumi međupredmetnih tema, Nacionalni plan sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. MZO/2023). 4K vještine 21. stoljeća (kritičko mišljenje, kreativno mišljenje, komunikacija i kooperativnost) u istoj se rečenici navode samo u jednoj fusnoti, što je nedostatno u ambicioznom dokumentu kojim se nastoji urediti osnovnoškolski sustav. Kvalitetan odgojno obrazovni sustav teži vertikalnoj koherentnosti, konzistentnosti i pruža mogućnost horizontalnog povezivanja s drugim sektorima. Treba biti prožet inovativnošću, kreativnošću te poduzetnošću. (Nacionalni plan sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. MZO/2023) Poticanje inovativnosti i kreativnosti učenika naglašeni je cilj u svim dosadašnjim službenim obrazovnim dokumentima na koje se poziva Eksperimentalni program. Značaj kreativnih i kulturnih industrija raste, što potvrđuju službeni podaci Europske komisije prema kojima one izravno ili neizravno zapošljavaju skoro 9 milijuna ljudi odnosno 3,4 % aktivnog stanovništva EU-a, te čine 4,2 % bruto društvenog proizvoda (Eurostat, 2019). Na svim bi razinama, stoga, trebalo obrazovati učenike za nove poslove u kreativnim i kulturnim industrijama, za što je potrebno osigurati adekvatan i ravnopravan tretman umjetničkim nastavnim predmetima. Trenutno, učenici u Hrvatskoj imaju manje nastavnih sati umjetničkih predmeta od svojih vršnjaka u većini europskih škola. 2. Jedna od navedenih zadaća Eksperimentalnog programa je: „unaprjeđuje profesionalni, društveni i materijalni status učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola“, međutim, povećanjem obaveza učitelja predmetne nastave GK i LK, ali ne i povećanjem nastavne satnice predmeta, ruši se profesionalni, društveni i materijalni status učitelja zbog realne potrebe zapošljavanja na više škola. 5. SADRŽAJ PROGRAMA 1. U sadržaju programa ukazuje se na mogućnosti integriranja umjetničkog i dijelova STEM područja. Terminološki ispravnije bilo bi koristiti aktualniji i relevantniji pojam STEAM te ga promovirati ovim programom. Posljednjih 10-ak godina sve su glasnije i izraženije inicijative za pridruživanje umjetnosti (engl. Arts) tim područjima te se i sam akronim proširuje na STEAM. Umjetnost i znanost nisu suprotstavljena kurikulumska područja. Sukladno stvarnom životu, ona trebaju biti komplementarna. Dok znanosti pružaju objektivan pogled na svijet, umjetnosti su daleko subjektivnije i osobnije te omogućuju čovjeku da vlastite emocije i životne stavove pretoče u jedinstvene forme ili da ih u istima otkrivaju. Kako bi se stvarale utemeljene odluke, potrebno je razumjeti oba pristupa (Sousa i Pilecki, 2018). 2. Prema važećem kurikulumu Nastavnog predmeta Glazbena kultura, nastavu u 4. razredu može izvoditi predmetni učitelj, što se u praksi događa u većini škola. Uz učitelja razredne nastave, u kontekstu revidiranja satnice umjetničkog područja, treba nužno navoditi i predmetne učitelje. Prema ukupnom broju sati umjetničkih predmeta u općeobrazovnim školama u europskim državama, Hrvatska je na začelju europskih zemalja (EACEA, 2021). Usporedimo li Hrvatsku s državama u okruženju, s kojima dijelimo odgojno-obrazovnu prošlost (Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Srbija, Slovenija), zamjetno je kako sve imaju znatno veću satnicu, posebno u prvih 6. razreda. Tvorci Eksperimentalnog programa, ukoliko uistinu teže idealima ravnopravnosti i uravnoteženosti, trebaju dati veći prostor umjetničkim nastavnim predmetima kako bi učenicima omogućili cjelovit – tjelesni, emocionalni, duhovni i društveni razvoj. 3. Upravo zbog toga što bi kreativnost trebalo razvijati kao kompetenciju budućnosti, u školi bi trebalo učiti kreativne tehnike za poticanje kreativnosti (Dryden i Vos, 2001; Sawyer, 2012). Prema prijedlogu Eksperimentalnog programa po pitanju razvoja kreativnosti u umjetničkom području, jako velik teret stavlja se na učitelje/ice razredne nastave koji tijekom svog obrazovanja nemaju tako opsežnu pripremu u umjetničkom području kao što imaju magistri edukacije glazbene kulture te magistri edukacije likovne kulture. Posebno treba naglasiti i opsežnu umjetničku praksu koju navedene struke imaju u okviru svojih studijskih programa tako da mogu cjelovito njegovati individualne talente i potencijale učenika te njihov umjetnički razvoj. U skladu s time, nije logično isključivo povećanje satnice predmeta Glazbena kultura i Likovna kultura u razrednoj nastavi u okviru A1 programa. U skladu s opsegom umjetničkog obrazovanja učitelja predmetne nastave, trebalo bi povećati satnicu predmeta Glazbena kultura i Likovna kultura u čitavoj predmetnoj nastavi barem na 1,5 do 2 nastavna sata tjedno. Svi elementi potrebni za navedeno povećanje sadržani su u postojećim kurikulumima za nastavne predmete Glazbena kultura i Likovna kultura te se Eksperimentalni program treba osloniti na njih. Dryden, G. i Vos, J. (2001) Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa. Sawyer, R. K. (2012). Explaining Creativity. The Science of Human Innovation. Oxford: University Press. Sousa, D. A., Pilecki, T J. (2018). From STEM to STEAM: Brain-Compatible Strategies and Lessons That Integrate the Arts. SAGE Publications. Kindle Edition. https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/93721c2c-d7ba-11eb-895a-01aa75ed71a1/language-en mr. art. dr. sc. Sonja Vuk, izv. prof. Nastavnički odsjek Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Tomislav Seletković, mag. mus. OŠ kralja Tomislava suautor niza obrazovnih umjetničkih dokumenata Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
134 DAJANA WEISS Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam, pripravnica koji je svoj profesionalni put započela baš u radu u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu" kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako da mogu temeljem svojega iskustva dati kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Smatram da je cjelodnevna nastava izuzetno dobar oblik rada koji pruža djeci mogućnost kombinacije učenja, usvajanja nastavnih sadržaja, rekreacije, igre, no ovakav način koji Vi predlažete ima mnogo propusta. Jasno je da cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće zbog kojih im je otežano pratiti nastavu, no nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta, pomoć u učenju i sl. Pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu što znači da u jednom satu nikako ne mogu ostvariti predviđene odgojno-obrazovne ishode. Uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno i besmisleno. Kako smo osposobljene i polažemo brojne metodike na našim Fakultetima za ostale predmete, tako to činimo i za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. Kompetentne smo učenicima predavati TZK, objašnjavati im vježbe te zadavati zadatke. Primjerice, problem pretilosti kod djece neće se riješiti uvođenjem kineziologa u nastavu, već mijenjanjem životnih navika djece koje dolaze od kuće. Više bi nam značilo, kada biste se osvrnuli da svaka škola ima dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. Na kraju, uvođenje novih ljudi uvodi samo veću konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja jer je nemoguće dogovoriti sve detalje suradnje za svaki razredni odjel između kineziologa i učitelja. S time u vezi je i apsurdno da očekujete da učitelji razredne nastave mogu i smiju predavati predmete Praktične vještine, Prirodoslovlje, za koje nismo metodički osposobljeni, dok nam TZK želite ukinuti. Smatram kako za tjedna zaduženja učitelja nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak koji treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. Cjelodnevna nastava iziskuje puno uloženog rada i truda učiteljice razredne nastave, stoga je izuzetno zahtjevno jednoj učiteljici RN održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala i nesamostalna djeca kojima je nužno potrebna pomoć oko većine stvari. Iz toga proizlazi da su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Dajana Weiss, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
135 Mario Zovkić Eksperimentalni program Poštovani. U postojećem Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi u čl. 14. piše citiram: „(5) Učitelj koji je prošao odgovarajuću edukaciju može obavljati i poslove administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) u školi sukladno odredbi članka 7. stavka 10. ovoga Pravilnika. (6) Učitelj koji je prošao odgovarajuću edukaciju može obavljati i poslove podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije u školi sukladno odredbi članka 7. stavka 11. ovoga Pravilnika“ U Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ su svi ti navedeni poslovi prebačeni u ostale poslove i više se s njima ne može nadopunjavati norma učitelja! U zadnjih nekoliko godina, u projektu „Škola za život“ i Carnet „E-škole“ količina IKT opreme se u školama drastično povećala (svaki nastavnik ima svoje osobno računalo, svaki učenik svoj tablet, svaka škola barem po jednu novu multimedijsku učionicu s računalima i pametnom pločom). Tko će i kako održavati postojeću opremu te pružati još uvijek potrebnu pomoć učiteljima u ovom novom eksperimentu? Istina sada nam se ti poslovi plaćaju dok osnivač to može financirati (još godinu ili dvije) i uračunava se u normu. Zašto se svi ti gore nabrojani poslovi, kao i razredništvo, voditelj županijskog stručnog vijeća, dodatna i dopunska nastava i ostalo miču iz norme? Kako će postojeći učitelji doći do 20 -22 sati čiste nastave? Argumentom da se to može postići predmetom „Svijet i ja“ nije realno jer je do sada 99% djece upisivalo predmet Vjeronauk, a to će vjerojatno i dalje. Čak i da se polovica učenika ispiše opet neće biti dosta učenika za formiranje razrednog odjela da se taj predmet podijeli svim učitelja koji neće moći napuniti normu od 20 sati. Norma od 20 - 22 sata neposrednog rada za sve nastavnike iz svih predmeta je nepoštena prema svim onim nastavnicima koji predaju predmete sa satnicom od 1 sata tjedno. Predlažem zadržavanje i uvažavanje postojećeg Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi,a ne samo u prvih 4 godine ovog ekperimentalnog programa nego i nakon toga. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
136 Hrvatsko logopedsko društvo Eksperimentalni program Poštovani, obraćamo Vam se u ime Hrvatskog logopedskog društva, Sekcija logopeda u sustavu školstva, kako bismo Vam prenijeli svoj komentar o eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Ponajprije, podržavamo ideju potrebe promjena unutar sustava odgoja i obrazovanja s ciljem razvijanja i ostvarivanja punog potencijala svakog učenika. Ipak, unutar nacrta eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, naišli smo na brojne razloge za zabrinutost oko uređenja podrške za učenike s teškoćama u razvoju koja nije dovoljno jasno definirana ni sada. U sustavu odgoja i obrazovanja vidljiv je porast prevalencije učenika s teškoćama u razvoju, posebice komunikacijskim i jezično-govornim te specifičnim poremećajima učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) za koje je u školskom razdoblju neophodna intenzivna logopedska podrška. Prilikom sastavljanja ovog komentara vodili smo se važećim zakonskim odrednicama (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima) te Konvencijom o pravima djeteta (1989) koju je Republika Hrvatska usvojila i potpisala 1991. godine. Prema ovim dokumentima provode se oblici školovanja primjereni učenikovim potrebama te se uz to u školama provode i vidovi dodatne podrške. Smatramo da je navedene oblike podrške za djecu s različitim vidovima teškoća, posebno djecu s teškoćama u razvoju te učenike s komunikacijskim, jezično-govornim te specifičnim poremećajima učenja neophodno definirati, odnosno prilagoditi predloženom modelu organizacije nastave u cjelodnevnoj školi. Također, djeca s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama i specifičnim poremećajima u učenju često stručnu podršku dobivaju u vanjskim ustanovama. Razlozi tome su nedovoljan broj zaposlenih stručnih suradnika logopeda u osnovnim školama, prevelik broja učenika s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama na jednog logopeda i zaduženja stručnih suradnika logopeda koja nikada ne podrazumijevaju samo izravni rad s učenicima. Uvođenje cjelodnevne nastave imalo bi stoga utjecaj ne samo na provedbu primjerenih oblika školovanja definiranih Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju nego i na druge oblike podrške koji su učenicima osigurani izvan škole. Ponajprije bismo željeli naglasiti važnost jasnog strukturiranja i osiguravanja programske i profesionalne potpore za najranjiviju skupinu učenika jer ona može imati značajan učinak na uspješnost ideje reforme i samog uspjeha učenika s teškoćama kroz provođenje različitih primjerenih oblika školovanja. Učenici s teškoćama koji često imaju teškoće pažnje i koncentracije koje nastaju uslijed povećanog kognitivnog zamora potrebnog za sudjelovanje u aktivnostima aktivnog slušanja, čitanja, pisanja koje čine glavni dio nastave. Jasno je da bi učenici s teškoćama otežano sudjelovali u nastavi tijekom većeg broja nastavnih sati predviđenog eksperimentalnim programom. Također, nestrukturirano vrijeme tijekom većeg broja dužih odmora može dodatno negativno utjecati na spremnost učenika s teškoćama na sudjelovanje u nastavi. Potrebno je imati na umu kako se učenici s teškoćama ne školuju samo u posebnim razrednim odjelima i specijaliziranim ustanovama već i u redovnim razrednim odjelima koji će biti i u eksperimentalnom programu te je stoga izuzetno važno pravovremeno i prije početka eksperimentalne provedbe programa definirati organizaciju primjerenih programa odgoja i obrazovanja u eksperimentalnim školama. Primjereni programi i oblici odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju u osnovnim školama ostvaruju se uz programsku i profesionalnu potporu te pedagoško-didaktičku prilagodbu. Programska potpora obuhvaća primjerene oblike školovanja koji u slučaju programa koji se odvijaju u redovitom razrednom odjelu obuhvaćaju individualizirane postupke i prilagodbu sadržaja za nastavne sadržaje predviđene kurikulumom, a u posebnim razrednim odjelima organizaciju posebnih programa sukladno individualnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika s teškoćama. Nacrt eksperimentalnog programa nema definiran niti dodatno razrađen nijedan aspekt opisane programske potpore učenicima s teškoćama, iako će u slučaju provedbe reforme imati značajan utjecaj na izvođenje svih primjerenih oblika školovanja. Kada se govori o nedovoljnoj zastupljenosti definiranja programske potpore za učenike s teškoćama u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, potrebno je spomenuti primjerene oblike školovanja poput onih predviđenih 8. člankom Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju koji obuhvaćaju posebne programe za učenike s većim i višestrukim teškoćama. Nije jasno na koji bi se način satnica i predviđeni programi eksperimentalnog programa primjenjivali na ove oblike školovanja koji se često individualiziraju potrebama dinamike skupine. Prilikom planiranja prelaska na jednosmjenski rad potrebno je imati na umu i važnost osiguravanja uvjeta za rad posebnih razrednih odjela pri redovnim osnovnim školama koji su trenutno prekapacitirani i nisu u skladu s Državnim pedagoškim standardom u osnovnim školama. Nažalost, sustav podrške za učenike s teškoćama je centraliziran i Zagreb se ne može promatrati kao stvarni odraz stanja u Republici Hrvatskoj. Nije rijetkost da su u ruralnim dijelovima Republike Hrvatske učenici s višestrukim teškoćama kojima je određen primjeren oblik školovanja po posebnom programu zapravo u redovnom razredu s učiteljicom razredne nastave, a ne u posebnom razrednom odjelu uz potrebnu stručne podrške i osiguravanja uvjeta za provedbu tog oblika školovanja. Postavlja se pitanje i definiranja programa produženog stručnog postupka (opisanog u članku 11. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju) u kontekstu eksperimentalnog programa. Program produženog stručnog postupka provodi se u poslijepodnevnim satima, nakon završetka redovne jutarnje nastave. Program obuhvaća djecu koja imaju primjereni program odgoja i obrazovanja (djeca koja se školuju po posebnom odgojno-obrazovnom programu). Produženi stručni postupak odvija se u vrijeme kada druga djeca pohađaju produženi boravak. U produženom-stručnom postupku provodi se grupna rehabilitacija djece s komunikacijskim i jezično-govornim te specifičnim poremećajima učenja i oštećenjem sluha, u trajanju od 5 školskih sati. Program produženog stručnog postupka sastoji se od pomoći u učenju, edukacijsko-rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i izvanastavnih aktivnosti. Ukida li cjelodnevna škola mogućnost održavanja produženog-stručnog postupka za tu djecu? Postoji više škola koje imaju razrede s djecom koja pohađaju ovakvu vrstu rehabilitacije. Zatvaranje ovakvih rijetkih oblika stručne podrške za učenike s teškoćama u slučaju uvođenja cjelodnevne škole imalo bi utjecaj na učenike s teškoćama te izazvao dodatan broj učenika koji bi podršku bio primoran potražiti izvan škole i dodatno ju platiti. Ustroj sustavne i decentralizirane programske i profesionalne podrške za učenike s teškoćama važan je na razini cijele države te ga je nužno detaljno definirati uzevši obzir sadašnje stanje i područja koja je potrebno unaprijediti. Pedagoško-didaktička potpora i individualizirani postupci nužni su radu sa svim učenicima s teškoćama kako bi svaki učenik, u odnosu na svoj razvojni profil, ostvario svoj puni obrazovni potencijal. Individualizirani postupci provode se i u redovnim i posebnim razrednim odjela te zahtijevaju dodatan rad učitelja i stručnih suradnika. Za kvalitetnu provedbu individualiziranih postupaka bilo bi potrebno jasno definirati vrijeme potrebno za njihovu pripremu i izradu individualiziranih didaktičko-metodičkih sredstava. Također, kako bi svim učenici imali ravnopravnu mogućnost sudjelovanja u svim predviđenim programima koje eksperimentalni program cjelodnevne škole nudi, individualizacija postupka u vidu prilagodbe vremena, metoda i didaktike potrebna je kako u A1, tako i u A2, B1 i B2 programima. S obzirom na to da se radi o velikom broju sati i sadržaja koje je potrebno individualizirati, učiteljima i stručnim suradnicima potrebno je predvidjeti radno vrijeme za obavljanje navedenog posla. U slučaju da se to vrijeme ne definira, individualizacija za učenike s teškoćama i dalje će ovisiti o dobroj volji učitelja i prioritiziranju zadataka stručnih suradnika kojima se uloga u ovom eksperimentalnom programu dodatno povećava. Profesionalna potpora vezana je uz rad učitelja educiranih za rad s učenicima s teškoćama u razvoju, rad pomoćnika u nastavi i rad stručnih suradnika, pa tako i stručnih suradnika logopeda. Stručni suradnici logopedi unutar sustava odgoja i obrazovanja imaju važnu i nezamjenjivu ulogu. Svako odstupanje u socijalnoj komunikaciji i jezičnim vještinama slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ima izravan utjecaj na učenikovu mogućnost akademskog napretka. Logopedi, kao stručnjaci educirani za podršku učenicima s odstupanjima u području komunikacijskog i jezično-govornog razvoja imaju višestruku ulogu na mjestu stručnih suradnika. Zaduženi su za neposredan rad s učenicima, stručno-razvojne poslove, ali i ostale poslove koji proizlaze iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada i drugih zakona. Zbog nedovoljne zastupljenosti različitih profila stručnih suradnika u osnovnim školama, velikog broja učenika na jednog logopeda i činjenice da se ostali poslovi po zaduženju često prioritiziraju u odnosu na neposredan rad s učenicima, brojni učenici s teškoćama u školi zapravo nisu uključeni u logopedski tretman, bilo grupni ili individualni. Posao stručnih suradnika logopeda zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja često je u javnosti percipiran kao administrativni posao u odnosu na logopede koji rade u drugim sustavima, npr. u sustavu zdravstva gdje se logopedi bave dijagnostikom i logopedskim tretmanom komunikacijskih i jezično-govornih poremećaja. Logopedska podrška unutar škole važna je na razini prevencije, ranog prepoznavanja odstupanja u razvoju vještina čitanja i pisanja te sveobuhvatne intervencije koja uključuje ne samo neposredan rad s učenicima, već intervenciju unutar razreda, savjetovanje roditelja i osvještavanje okoline o komunikacijskim i jezično-govornim potrebama učenika s teškoćama. Logopedska prevencija, identificiranje učenika s teškoćama i intervencija u skladu je s jednim od ciljeva programa A2. Kako bi se osigurala kvalitetna provedba programa A2 čiji je cilj olakšati prilagodbu i otkloniti potencijalne nepovoljne posljedice, koje se mogu protegnuti i na dulje razdoblje osnovne škole, potrebno je u svim školama omogućiti zapošljavanje stručnih suradnika logopeda te jasno definirati zaduženja stručnih suradnika. Upravo su logopedi stručnjaci koji su educirani za identifikaciju komunikacijskih i jezično-govornih odstupanja, posebice teškoća početnog čitanja i pisanja koje se bez stručne podrške, odnosno logopedske intervencije mogu razviti u specifične poremećaje čitanja i pisanja, odnosno imati izravan utjecaj na akademski razvoj učenika s rizikom za nastanak navedenih teškoća. Trenutno identifikacija učenika s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama u školskoj dobi ovisi o ekipiranosti stručnih služba u školama, samoinicijativnom djelovanju roditelja te općoj osviještenosti javnosti pa učenici s teškoćama često budu neidentificirani ili njihove teškoće pogrešno tumačene. Izostanak pravovremene identifikacije, logopedske intervencije u školskoj dobi te izostanak osiguravanja provedbe primjerenog oblika školovanja često dovodi do razvoja teškoća, nesrazmjera akademskog uspjeha i stvarnih potencijala učenika te razvijanja otpora učenika prema školi. S obzirom na važnost širokog djelovanja svih stručnih suradnika, pa tako i logopeda postavlja se pitanje vremena predviđenog za neposredni rad stručnih suradnika s učenicima. Ako je rad logopeda s učenicima predviđen samo unutar programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 koji je vremenski određen na razini razreda i ne može se mijenjati s programom A1, postavlja se pitanje kada će logopedi unutar redovnog radnog vremena imati dovoljno vremena za radi sa svim učenicima koji zahtijevaju takav oblik stručne podrške. Uloge stručnih suradnika potrebno je prije provedbe eksperimentalnog programa detaljnije definirati u odnosu na novu organizaciju odgojno-obrazovnih programa A1, A2, B1 i B2. Učenici s teškoćama, u slučaju da škola nema logopeda ili prevelikog broja učenika na jednog logopeda, logopedsku terapiju pohađaju izvan škole, u zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi ili privatnim kabinetima. Takva trenutna organizacija cijelog sustava logopedskih i drugih terapijskih postupaka za učenike s teškoćama zahtijeva složenu koordinaciju obitelji učenika i vanjskih ustanova. Nažalost, ona nije moguća unutar škola zbog niza razloga od nedovoljnog broja zaposlenih stručnjaka, specifičnosti zaduženja zaposlenih stručnjaka, a ovakav eksperimentalni program cjelodnevne škole dodatno bi otežao organizaciju stručne podrške učenicima izvan škole. Već pri eksperimentalnoj provedbi programa cjelodnevne škole brojni učenici s teškoćama, njihove obitelji i vanjske obitelji naići će na problem organizacije podrške na koju učenici s teškoćama imaju pravo u tako kratkom vremenu nakon škole. U slučaju da učenici s teškoćama žele sudjelovati u programima B1 i B2, postavlja se pitanje diskriminacije skupine učenika s teškoćama koji će trebati birati između stručne podrške izvan škole i sudjelovanja u odgojno-obrazovnim programima u školi. Pružatelji logopedskih i drugih usluga stručne podrške količinu potrebe i broja djece samo u popodnevnim terminima nikako ne bi mogli organizirati. S obzirom na to da se u dokumentu u kontekstu odgojno-obrazovnog programa B2 spominju odgojno-obrazovne aktivnosti provode koje provode stručnjaci izvan škole, postavlja se pitanje znači li to da će za učenike s teškoćama u sklopu B2 programa biti osigurana dodatna logopedska podrška u obliku vanjskih logopeda koji će provoditi terapijske postupke s pojedinim učenicima? Opcija pohađanja individualne terapije unutar škole bila bi idealna za učenike s teškoćama i njihove obitelji, ali postavlja se pitanje koji će vanjski stručnjaci to provoditi, hoće li se unutar svake škole osigurati potrebni prostorni i materijalni uvjeti za pružanje logopedske podrške i kako će se odrediti koji će učenici s teškoćama logopedsku podršku moći dobivati od stručnog suradnika u školi besplatno, a koji će to dodatno trebati platiti. Nažalost, zbog prevelikog broja učenika na jednog stručnog suradnika logopeda, već se sada radi prioritizacija pružanja podrške prema vrsti teškoća i socioekonomskom statusu roditelja te dio učenika, unatoč tome što škola ima logopeda, mora stručnu podršku potražiti izvan škole. Nedovoljna zastupljenost podrške za učenike s teškoćama unutar eksperimentalnog programa tako samo produbljuje već lošu poziciju učenika s teškoćama u školi. Još jedan od oblika profesionalne potpore učenicima s teškoćama koji je potrebno dodatno definirati prije uvođenja eksperimentalnog programa cjelodnevne škole jest osiguravanje prava na pomoćnika u nastavi. Pomoćnici u nastavi financiraju se iz različitih izvora i to samo za vrijeme redovite nastave. Učenicima s teškoćama tako je trenutno onemogućeno ravnopravna mogućnost sudjelovanja u programu produženog boravka. U slučaju da učenici koji imaju potrebu i osiguranog pomoćnika u nastavi ostaju u školi i u vrijeme produženog boravka, često se od stručnih suradnika očekuje da svakodnevno budu odgovorni za funkcioniranje učenika s teškoćama u vremenu produženog boravka. Smatramo kako je u programu cjelodnevne škole potrebno definirati opseg zaduženja pomoćnika u nastavi te definirati izvore financiranja pomoćnika u periodu eksperimentalne provedbe, ali i nakon eksperimentalne provedbe programa. Potrebno je imati na umu kako su pomoćnici u nastavi važni suradnici za ostvarivanje ravnopravnosti u sustavu odgoja i obrazovanja za sve učenike s teškoćama. Važno je da se učenicima koji ostvaruju pravo na podršku pomoćnika u nastavi u područjima kretanja, uzimanja hrane i pića, obavljanja higijenskih potreba te obavljanja školskih aktivnosti podrška omogući tijekom svih programa, odnosno tijekom A1, A2, B1 i B2. Zaključno, u potpunosti se slažemo s potrebom reforme osnovnog obrazovanja i ciljevima koji su navedeni. Međutim, unutar ovog nacrta eksperimentalnog programa nailazimo na velik broj izostavljenih aspekata sustava osnovnog školstva koje je potrebno dodatno definirati kako bi se pravovremeno osigurali ravnopravni uvjeti za sve učenike, pa tako i učenike s teškoćama u razvoju. Smatramo kako je u svakoj novoj reformi potrebno uzeti u obzir dobrobit učenika s teškoćama u razvoju. Svaka nedovoljno razrađena provedba programa cjelodnevne škole već bi u svojoj eksperimentalnoj fazi imala višestruki negativni utjecaj na najranjiviju skupinu učenika, cijele obitelji učenika s teškoćama i sustav podrške koji gotovo uvijek uključuje rad vanjskih stručnjaka. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
137 GORANKA HERLJEVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, Trenutnim školskim sustavom nezadovoljni su i učitelji i djeca i roditelji. Nastavni su sadržaji preopsežni, nepovezani i zatvoreni u predmete, nedovoljno integrirani u život. Učenici su nemotivirani i opterećeni imperativom odličnih ocjena. Tehnički su uvjeti loši. Zbog svega navedenog apsolutno sam za provedbu reforme ali smatram da ovaj prijedlog Cjelodnevne škole nije dobar. Ovo su razlozi zašto ne podržavam prijedlog Cjelodnevne škole. - Smatram da prijedlog Cjelodnevne škole nije dovoljno promišljen i nije donesen na osnovu stručnih i znastvenih analiza dosadašnjeg sustava. Ne ispunjava suvremene zahtjeve društva. Uključite stručnjake u reformu školskog sustava. - Smatram da prijedlog Cjelodnevne škole nije transparentan. Pogrešno je što u cijeli proces osmišljavanja cjelodnevne škole nisu uključeni glavni sudionici: učenici, učitelji i roditelji. Uključite učenike, učitelje i roditelje u provedbu reforme. - U prijedlogu Cjelodnevne škole smanjuje se izbornost za učenike. Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Omogućite više izbornih predmeta da učenici mogu razvijati sposobnosti potrebne za izražavanje i zadovoljavanje vlastitih potreba i sklonosti. - Smatram skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u vrijeme digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, smanjujete satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi. Jedan sat tjedno u nastavi nije dovoljan. Nedopustivo je što u članstvo Radne skupine koja je izradila novi „Kurikulum Informatike“ nije imenovan niti jedan stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom Informatike. Nedopustivo je da prethodno nije provedena stručna i znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma. Na osnovi kojih podataka kad nema evaluacije je Radna skupina donijela odluku o smanjenju satnice nastavnog predmeta Informatike? Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Prema podacima Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u sklopu istraživanja o utjecaju STEM intervencijskog programa u osnovnim školama, utvrđen je pad broja učenika koji odabiru nastavak obrazovanja u STEM području. Motivacija i interesi za STEM područje opadaju tijekom viših razreda osnovne škole te se taj pad nastavlja i tijekom srednje škole. Rješenje ovog problema nije smanjenje satnice nastave informatike. Rješenje je kvalitetno pripremljen STEM program na osnovu znastvenih strategija u kojem je cilj usvojiti STEM metodiku. Rješenje su kvalitetni, stručni, osposobljeni i motivirani učitelji koji poznaju metodiku STEM-a. Koji mogu samostalno osmišljavati i svojim učenicima prilagođavati STEM sadržaje. Jedino se tako može osigurati da STEM obrazovanje postane održiv dio školstva. Učitelji informatike su neizostavani u provođenju STEM-a. Nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u STEM području. Mogu li učitelje informatike u tome zamijeniti ostali učitelji kroz međupredmetne teme? Koliko učitelja informatike će ostati bez posla? Iz Ministarstva kažu da nitko neće ostati bez posla. Hoće, učitelji informatike će ostati bez posla ako idete smanjivati informatiku s dva na jedan sat. Promijenite ovu skandaloznu odluku i Informatiku definirajte u trajanju od 70 nastavnih sati godišnje, odnosno dva nastavna sata tjedno. - Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja. Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. - Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje satnice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). - Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj školi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te bi se trebao računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Smatram da je potrebno vratiti u satnicu i administriranja e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), aktivnosti satničarstva i IKT podršku. Goranka Herljević, prof. matematike i informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
138 Institut za razvoj obrazovanja Eksperimentalni program Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Mreža Cjeloživotno učenje za sve smatra da uvođenje cjelodnevne osnovne škole može bitno pridonijeti smanjivanju razlika u obrazovnim postignućima u Hrvatskoj i poboljšati obrazovne ishode učenika iz skupina u nepovoljnom položaju. Međutim, u trenutnom nacrtu Eksperimentalnog programa ne stavlja se dovoljan naglasak na taj važan cilj za koji predlažemo jasnije ga precizirati u odgojno-obrazovnim ishodima i sadržaju programa, ako želi postići navedeni učinak. Eksperimentalni program opravdano stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti u svojim ciljevima te opisu konteksta, izjavljujući kako su „ispodprosječni rezultati učenika češće prisutni u određenim skupinama učenika, u pravilu onim koji se školuju u otežavajućim uvjetima odrastanja“. Dapače, jedan od glavnih ciljeva programa je upravo „smanjiti razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećati obrazovnu jednakost, pravednost i pravičnost u osnovnim školama“. Postizanje tog cilja podrazumijeva otvaranje prostora za pružanje individualizirane podrške učenicima u nepovoljnom položaju, ali i puno više prostora za školske preventivne programe i programe socijalno-emocionalnog učenja, kako je predviđeno postojećim pravilnicima, kurikulumima međupredmetnih tema i obrazovnim politikama. Mreža za cjeloživotno učenje za sve zalaže se za to da se svakom djetetu osigura pravo na odgovarajuće obrazovanje visoke kvalitete koje će rezultirati pozitivnim iskustvom učenja i odrastanja, djetetovom dobrobiti i u konačnici odgojno-obrazovnim ishodima koji odgovaraju kapacitetima svakog djeteta. Mreža smatra kako je izuzetno važno staviti naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti u Hrvatskoj, no analizirajući ovaj eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Bez svjesnog naglaska na zadovoljavanje potreba skupina u nepovoljnom položaja te bez jasnog integriranja pravičnosti u sve dimenzije programa neće se moći postići željeni učinak. Drugim riječima, poboljšanje obrazovnih postignuća učenika iz skupina u nepovoljnom položaju neće se postići samim time što će boraviti u školi veći broj sati, već je potrebno u programu planirati ciljane mjere koje će utjecati ne samo na njihova bolja obrazovna postignuća već i jačanje njihove psihološke, emocionalne i socijalne dobrobiti. U nastavku iznosimo prijedloge konkretnih izmjena dopuna prijedloga Eksperimentalnog programa. Kao preduvjet za uspjeh cjelokupne reforme, članovi Mreže smatraju da će biti presudno osiguravanje boljih i atraktivnijih radnih uvjeta učitelja i nastavnika (posebice nedostatka nastavnika u STEM području, koji kritično nedostaju u sustavu), osiguravanje ciljanog profesionalnog usavršavanja učitelja i nastavnika u području pravičnosti i uključivosti te osiguravanje da infrastrukturna ulaganja također adresiraju potrebe skupina u nepovoljnom položaju Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
139 Irena Bučić Kliman Eksperimentalni program Poštovani, dugo sam se pripremala kako bih iznjela svoje mišljenje vezano na temu Eksperimentalnog programa: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA. Nikada nisam protiv reformi osobito ako one za cilj imaju poboljšanje u bilo kojem smislu. Također smatram da škola kao odgojno-obrazovna institucija treba biti u korak s vremenom te pratiti potrebe a i interese svih sudionika odgojno - obrazovnog procesa a osobito učenika, naše djece. Svoje ću mišljenje iznijeti i kao roditelj i kao učitelj i kao županijski voditelj učitelja koji rade u produženom boravku. Svoje ću mišljenje iznijeti i kao učenik prve generacije, već sada poznatog široj javnosti, riječkog modela cjelodnevne nastave. Već u ono vrijeme, se je kod roditelja javila potreba da njihova djeca dok su na poslu budu zbrinuta, imaju stručan nadzor, topli obrok te svakodnevne sportske aktivnosti. Podržavam cjelodnevnu školu ali ne na ovaj način, preko noći i na brzinu. Potrebno je vrijeme da struka a ovdje najviše mislim na učitelje koji su svakodnevno u radu s djecom iščitaju i razrade program te daju svoje pridjeloge jer oni su ti koji su svakodnevno u učionicama. ( Uz dužno poštovanje svima koji su radili na ovom eksperimentalnom programu.) Da upozore na ključne probleme koje ovaj program u praksi donose a i istaknu boljitke. Potrebno je dati priliku struci koja već niz godina uspješno provodi program cjelodnevne nastave da upoznaju širu javnost sa ovakvim oblikom rada jer iščitala sam, pa i iz ovog e savjetovanja, da nije jasan pojam cjelodnevne škole te će djeca zbog nje cijeli dan sjediti u školskim klupama. Promišljati i o jednom klasičnom odjeljenju sa produženim boravkom koji će pohađati učenici s teškoćama ili učenici čiji roditelji nemaju potrebu za cjelodnevnim odgojno-obrazovnim radom. Svi koji rade s djecom a pogotovo manjim uzrastom znaju da je za kvalitetan rad potrebno toliko truda, ulaganja, pripreme, strpljenja, kreativnosti ...da su zaista potrebne dvije učiteljice. Da ne spominjem ostale poslove za koje mislim da su ovdje nekako zanemareni. Neću duljiti sa pisanjem jer puno su toga rekli moji kolege, učitelji. Postavljeno je bezbroj pitanja, komentara...Nadam se da će biti uvaženi i razmotreni jer radi se o boljitku naše djece.. Unaprijed zahvaljujem! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
140 Josip Akmačić Eksperimentalni program Projekt: -nije razrađen do kraja - nije uzeo u obzir mišljenja učitelja - ne objašnjava problem pripreme nastave i ostalih poslova ( u koje vrijeme? ) -stavlja preveliko opterećenje na učitelja - mišljenje roditelja nije uključeno i do kraja ispitano - smanjio satnicu Infomatike - satnicu Fizike ostavio istu itd... Smatram da projekt treba na ozbiljnu nadopunu, a zatim na ponovno savjetovanje. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
141 Mirela Buchberger Karlo Eksperimentalni program Poštovani, kao ravnateljica glazbene škole s upisanih 960 učenika i 90 djelatnika moram izraziti svoju zabrinutost s obzirom na prijedlog rasporeda "Osnovne škole kao cjelodnevne škole". Bez obzira na plan proširenja prostornih kapaciteta, što je u Gradu Zagrebu još uvijek veliki problem (bez obzira na napore koje Grad ulaže na rješavanje prostornih problema umjetničkih škola), nemoguće je svu djecu obuhvaćenu obrazovanjem u umjetničkim školama rasporediti u kasne popodnevne termine. Predlažem da dio programa A2 bude neobavezan, tj. da djeca uz suglasnost roditelja mogu boravak u školi završiti nakon redovne nastave (A1). Djeca (roditelji) bi tada bili u mogućnosti lakše i kvalitetnije birati izvanškolske aktivnosti. Sljedeći moj prijedlog je da Gradski ured za obrazovanje (gdje se ukaže potreba) bude svojevrsni koordinator među ravnateljima osnovnih i umjetničkih škola kako bi se djeci omogućilo pohađanje istih. Pravilnikom o osnovnom umjetničkom školovanju NN 53/1993, čl. 22, koji je još uvijek na snazi, djeci bi trebalo biti omogućeno pohađanje umjetničkih škola. Članak 22. Učenicima osnovnih glazbenih i plesnih škola obvezno se priznaje umjetničko školovanje kao ispunjavanje obveza izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u osnovnoj školi, odnosno predmeta tjelesne i zdravstvene kulture učenicima III. i IV. razreda osnovne plesne škole. Općeobrazovna osnovna škola dužna je omogućiti redovno pohađanje nastave u umjetničkim školama i ako ima veći broj učenika umjetničke škole grupirati ih u posebnim razrednim odjelima. Osnovna umjetnička škola dogovorit će s osnovnom školom način ostvarivanja odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka. U ovom članku navedena je i preporuka da škole koje imaju više djece koja pohađaju umjetničke škole, a tu se mogu prikloniti i sportaši, budu grupirana u isto razredno odjeljenje. Time bi dobili odjeljenja koja bi mogla imati fleksibilniji raspored i možda započeti s redovnim djelom nastave kasnije, npr. oko 12 sati. Time bi dobili da barem dio učenika koji pohađaju dvije škole rasterete popodnevni turnus i k nama dođu na nastavu ujutro. Ovom prilikom želim podsjetiti i na znanstvene spoznaje o iznimnoj važnosti umjetničkog obrazovanja za razvitak cjelovite osobnosti. Nije dovoljno prepoznata važnost umjetničkih škola kao institucija koje i danas krase kultura kvalitete, jednake mogućnosti, kreativnost i inovativnost te autonomija i odgovornost. Osim toga nastojimo kod djece poticati maštu, kreativne potencijale, percepciju, memoriju, koncentraciju, analitičko mišljenje, apstraktno mišljenje, izgrađivati samopouzdanje, estetski i etički sustav vrijednosti, poticati učenike na suradnju, zajedništvo, timski rad, upornost u svladavanju problematike… Sve su to vrijednosti koje će ovakvim prijedlogom sustava nekoj djeci biti uskraćene. Osim toga, kao majka troje djece i dugogodišnji radnik u sustavu obrazovanja, smatram da dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru i povećanje broja sati nije preduvjet za bolje rezultate. Voljela bih da konačan prijedlog bude usuglašen sa mišljenjem stručnjaka koji rade s djecom, učiteljima, nastavnicima i roditeljima, poštujući različitosti i tradiciju zemlje u kojima živimo. S poštovanjem, Mirela Buchberger Karlo, prof. ravnateljica Glazbenog učilišta Elly Bašić, Zagreb Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
142 Željka Ćaleta Car Eksperimentalni program Poštovani, Podržala bih reformu CŠ da se donijela promišljeno poštujući mišljenja svih sudionika u odgoju i obrazovanju (od vrtića do visokog školstva) te da se postepeno uvodi na kompletno obrazovanje. Nedopustivo je da se učitelji u produženom boravku „bacaju na ulicu“ te da dopunska i dodatna nastava koja su jako zahtjevne ukidaju iz osnovne satnice. Ako se u školi bude trebalo boraviti do kasnog poslijepodneva, dvije učiteljice po razrednom odjeljenju su neophodne!!!!! Djeca su cijeli dan u školi. Gdje je obiteljski život, druženje s prijateljima? Vaše mišljenje je da će djeca boraveći u školi do 17.00 h imati kvalitetniji život! U nijednom segmentu ne podražavam CŠ! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
143 Ivana Stuparić Eksperimentalni program Osvrnula bi se na nekoliko segmenata ove ideje o cjelodnevnoj školi zbog kojih smatram da je sve skupa dobro zamišljeno, ali vrlo loše sročeno i pripremljeno za realizaciju. Krenut ću od opće ideje da se poveća broj sati nastave naših učenika kako bi oni dostigli po broju obveznih sati svoje europske kolege. Ako pogledamo navedeni primjer rasporeda sati s odmorima i pauzama, mogu zaključiti da se realno nije dogodilo znatno povećanje tog obveznog broja sati u odnosu na ono što već imamo i sada. I sada učenici razredne nastave imaju po 3-5 sati obvezne nastave plus izborni predmeti pa to sve skupa dođe i do 5-6 sati nastave. Da ne govorim izvannastavne aktivnosti koje povećavaju tu satnicu njihovog boravka u školi. Ovo povećanje je realno samo jedan do dva školska sata. Istina povećalo se vrijeme boravka u školi, ali to se može zahvaliti ovim većim pauzama. Slična stvar je i u predmetnoj nastavi. Bojim se da to povećanje broja sati da se dostigne europski prosjek i kako se prikazuje u javnosti je zapravo samo mazanje očiju da se namiri ona dobro poznata izjava da su učitelji u školi od 8 do 12. Svi koji smo unutar tih škola dobro znamo da to tako nije niti je ikad bilo. Nadalje, micanje sata razrednika iz redovnog dijela nastave i stavljanje (i dodatno plaćanje ?) kao dobrovoljno (ali ne ako te ravnatelj svejedno zaduži) ali ne ulazi u normu i sl. je još jedan od promašaja. Smatram da je tako iz razloga što se zadnjih godina sve više susrećemo s povećanim problemima u radu s učenicima i roditeljima koji se upravo smatraju kao razrednički posao. I umjesto da se taj broj sati poveća, kako bi učitelji bili (koliko toliko) plaćeni za sve te sate i sate koje provode s učenicima i roditeljima rješavajući nastale probleme ili njihove zahtjeve, taj broj sati se zapravo izbriše! Zaista ne vidim smisao toga niti gdje je tu interes djece i njihovo zadovoljstvo. A da niti ne krećem o zadovoljstvu učitelja. Dotaknut ću se i dijela koji se odnosi na onu osnovnu normu učitelja pa mogućnost ili želju sudjelovanja u aktivnostima B1 i B2. Naime, učitelj koji ima u startu veću normu tj. obvezu održavanja redovne nastave u programu A1 dosta je u nepovoljnijem položaju naspram onom učitelju koju tu normu ima manju. Naime, učitelj koji ima normu primjerice 22 sati redovne nastave zapravo ima mogućnost samo 2 sata rada u ostalim programima i mogućnost da si zaradi koliko toliko dostojnu plaću. S druge strane učitelj čija je norma 18 sati, ima više mogućnosti dodatno odraditi i time znatnije povećati plaću. Ne znam što je cilj ovoga? Još nas dodatno zavaditi međusobno i stvoriti tenzije u kolektivu?! Na kraju ću se dotaknuti onog područja koji mene osobno najviše pogađa i koji me se tiče – informatika. U današnje vrijeme kada je sve informatizirano, od upisa u srednju školu, korištenja raznih alata za potrebe drugih predmeta, osnovnih životnih društvenih potreba – naručivanje liječniku, recepti, općenito sustav e-građani… mi umjesto da učenike pripremamo na sve to i omogućavamo im da sve to svladaju u školi uz osnovne neke informatičke kompetencije mi ćemo im dati samo osnove osnova korištenja IKT-a jer realno unutar jednog sata se ne stigne niti više od toga. Shvaćam ja da je cilj da se informatika kao takva postepeno ukine iz razredne nastave jer se općenito smatra da ili se djeca ionako tamo samo igraju a ionako su previše za računalom i općenito digitalnim uređajima ili je to sve ionako za njih previše i ne mogu to pratiti. Pa ako učiteljica koja već duži niz godina radi u razrednoj nastavi informatiku i to prije nego je uvedena kao izborni predmet prije tri godine, mogu reći da niti je to djeci previše niti se samo igraju. Nitko tko nije to radio to ne može shvatiti! Naime, djeca to izuzetno vole, ali i toliko brzo uče jer znamo da su od malena kao spužve i upijaju sve novo, a posebno ako je nešto što ih zanima. A informatika ih itekako zanima. Da nije tako ne bi više od 90% učenika u Hrvatskoj polazilo taj predmet iako je izboran i nitko ih na to ne prisiljava! Smanjenje satnice na jedan sat tjedno je apsurdno. Smatram to i iz razloga što djeca u toj dobi (posebno veći razredi od 20+ djece) su vrlo zahtjevni po pitanju vremena potrebnog da se neka i najjednostavnija aktivnost odradi po prvi puta. Primjerice, učenici dok se prvi put prijavljuju na svoj mail i koriste svoje AAI@edu korisničke podatke imaju više problema što rezultira time da se više od pola sata samo prijavljuju u sustav. Naravno da se to vrijeme s vremenom skrati kako se uvježba upisivanje podataka, ali u početku zaista je tako. I sad zamislite samo takav jedan sat. Prvo 5 minuta da se svi smjeste i uključe računala, 10 minuta da učiteljica objasni nastavnu jedinicu, da uvod, sve potrebne upute te iste ponovi bar dvaput i onda 30 minuta prijavljivanja i sat je gotov! A da se realno zapravo ništa konkretnog nije niti odradilo. I ovo je slučaj kada je sve super što se tiče discipline i ozbiljnosti rada. Ovo je banalni primjer, ali većina sadržaja, alata koji se obrađuju zahtijevaju više od jednog sata za samo učenje rada. A gdje je uvježbavanje, ponavljanje, provjera… Da niti ne krenem od područja programiranja kada je jedan školski sat potreban samo da se objasni ono što će se taj dan raditi i uvježbavati (sintaksa, pravila i slično). Ako se razmišlja o smanjenju satnice na jedan sat, onda je jedino rješenje da se smanje grupe u koji ma se radi. Jer jedan nastavni sat s velikom grupom učenika od 20+ je uvelike nemoguć. Predlažem da se u tom slučaju razredi podijele i da se nastava odvija u grupama jer jedino tako će učitelj moći svakom učeniku adekvatno pomoći i na kraju posvetiti mu se na pravilan i pravovremen način. Nadalje, kao učiteljicu informatike pogađa me i činjenica da se svi naši poslovi koji su i do sad bili neadekvatno plaćeni sad još više omalovažavaju i da je cilj još više nas iskoristiti. Naime, nikako se ne slažem s idejom da administrairanje e-upisnika, e-dnevnika, web stranice škole, održavanje opreme i sve ono što je nabrojano bude smatrano ostalim poslovima koje bi valjda trebali raditi za dobrobit škole! Znate li da jedan učitelj informatike koji je u svojoj normi imao do sad zaduženje jedan sat tog IKT-a realno na početku školske godine dok priprema/popravlja/dograđuje i čisti sva računala za rad te na kraju dok primjerice prikuplja tablete te njih po potrebi servisira, administrira i slično potroši cijeli godišnji fond sati tog zaduženja?! A da niti ne krećem o redovnim popravcima na tjednoj ili dnevnoj bazi. Uz to održavamo i web stranice škole, imenik i sve ostalo što je bar djelomično povezano sa našom strukom. Nikad nisam čula da netko u školi traži primjerice učitelja hrvatskog jezika da mu lektorira njegov dopis ili nekakav rad koji negdje predstavlja, ili da računovođa traži učitelja matematike da mu kontrolira troškove i račune! Ne, ali nas informatičare trebaju za sve živo i neživo i to za, do sad, 1-3 sata, a po ovom vašem nacrtu niti za to! Jeste li svjesni koliko te sve usluge koje mi obavljamo na dnevnoj bazi koštaju na tržištu rada?! I, naravno da bi smo bili sretni da dobijemo i djelić tog iznosa, ali sada želite da radimo sve to, i još više za nikakvu naknadu. Morate shvatiti da nije isto dežurati na hodniku ili raditi sve ovo. Naravno da će neki reći „Pa vi to taj čas, vama je to par klikova“ i u redu, za neke stvari nam i treba par klikova mišem. Ali iza tih par klikova mišem stoji znanje, stoji stalno usavršavanje (jer se i programi stalno nadograđuju i konstantno mijenjaju) i stoji naše vrijeme jer nije svejedno gdje klikneš tih par puta mišem! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
144 Dajana Vukadin Eksperimentalni program Poštovani, kao učiteljica sa 27 godina radnog staža, a i kao roditelj, moram reći da uvođenje cjelodnevne nastave na ovaj način, bez detaljnih analiza postojećeg sustava, i u tako kratkom roku nikako ne može biti kvalitetno. Osvrnut ću se na nekoliko stvari. 1. Uvođenjem novih predmeta učenici će biti preopterećeni, umorni i nekoncentrirani. Treba se uzeti u obzir da učenici kad uče i pišu zadaće kod kuće to rade svojim tempom, u vrijeme kada njima odgovara i na način koji si sami odrede. Neki učenici uče na glas, vole raditi česte pauze tijekom pisanja zadaće ili učenja, nekima odgovara da bude potpuna tišina i sl. Ukoliko će učenje i pisanje zadaće odrađivati u školi, pogotovo učenici viših razreda velikoj većini će se biti teško koncentrirati i neće uspjeti puno naučiti, i onda će opet morati kod kuće to sve odraditi. Kao roditelj, ne želim da moje dijete bude u školi više nego je to zaista potrebno. Želim da ima slobodno vrijeme za aktivnosti po svom izboru. 2. Učenici s teškoćama ne mogu izdržati na nastavi (fizički i psihički) ovoliko sati u komadu. Takvim učenicima je nerijetko potreban drugačiji pristup učenju, mir i tišina te micanje ometajućih faktora što je nemoguće ostvariti u sklopu A2 programa. Također broj zaposlenih u stručnim službama nije dostatan za cjelodnevnu nastavu. Potrebno je zaposliti još stručnjaka, osobito psihologa zbog većeg obima posla. Sve veći broj djece s poteškoćama u učenju zahtijeva i veći broj stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi. 3. Predmet Svijet i ja je nepotreban. Možemo s njim nadopunjavati satnicu iako nismo stručni za predavati ga. Zašto učenici koji ne idu na vjeronauk moraju uzeti ovaj predmet, koji će im predavati nestručna osoba? 4. Potrebno je da u razrednoj nastavi ostaju dva učitelja/ice po razrednom odjelu, tako da se ili preuzme model koji se već uspješno provodi u dijelu hrvatskih škola gdje 2 učitelja podijele predmete ili na način kako je do sada funkcionirao produženi boravak. 5. Jako puno roditelja i učenika je odabralo pohađanje izborne nastave informatike iz razloga što je ona djeci zanimljiva i roditelji su prepoznali važnost poznavanja i pravilnog korištenja tehnologije. Smatram da ukidanje informatike i uvođenje novog predmeta koji je jedan sat tjedno nije dovoljno. 6. Interes za izvannastavnim aktivnostima i programima već je dulje vrijeme u krizi jer učenici zbog imperativa ocjena i nedostatka vremena odustaju od njih ili se radije uključuju u izvanškolske aktivnosti. Koji učenici će se odazivati na B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30? Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor. 7. Kako ste, točno, zamislili odvijanje „potpomognute i obogaćene nastave? Ovo je nemoguće provesti na nivou razreda. Dio učenika treba jedno, a dio drugo. Tko će to, i kako, raditi? 8. Razredništvo, ogroman i vremenski vrlo zahtjevan posao, sada prelazi u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Većina kolega će morati biti razrednici, a neće im ulaziti sati u normu. 9. Kao preduvjet za provedbu ove reforme potrebno je osigurati infrastrukturna ulaganja koja će biti usklađena s univerzalnim dizajnom škola i opreme, bolje radnje uvjete za odgojno-obrazovne radnike, ciljano profesionalno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika te kvalitetne odgojno-obrazovne sadržaje. 10. Podražavam uvođenje 2. stranog jezika, i nadam se da će učenici moći birati između više jezika. Srdačno. Dajana Vukadin, prof. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
145 Ivana Restović Eksperimentalni program Poštovani, Kao nastavnik i pročelnik Učiteljskog odsjeka Filozofskog fakulteta u Splitu, podržavam ideju da je reforma obrazovanja nužna, a posebno cijenim napore koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja ulaže u projekte koji vode k suvremenom obrazovanju, no često se kao i mnogi moji kolege kao kompetentni stručnjaci osjećam izostavljeno. Činjenica je da se i prečesto suočavamo s nekritičkim i znanstveno i stručno neutemeljenim inicijativama za promjenama u sustavu primarnog obrazovanja, kao što je slučaj i s predloženim eksperimentalnim programom OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Mišljenja sam da programi osnovnih škola trebaju biti uravnoteženi, pravedniji i učinkovitiji, no nažalost to nije vidljivo iz predloženog programa. Kao osnovni problem vidim zaboravljanje i nepoštivanje individualnih potreba djece osnovnoškolske dobi, neuvažavanje različitih životnih uvjeta i obiteljske situacije u kojima djeca žive, a posebno izostavljanje važnosti provođenja vremena s obitelji što su sve preduvjeti za cjelokupni razvoj djeteta. Navodite da je dosadašnja nastavna praksa kruta, a sami predlažete strogo strukturirani raspored. Neosporno je da ovakav prijedlog programa za pojedinu djecu može biti izuzetno koristan, no s druge strane za drugu itekako štetan. Nije li cilj suvremene nastave i suvremenog odgoja i obrazovanja poštivati različitosti u atmosferi ravnopravnosti i pravednosti gdje se svakom djetetu omogućuje individualni razvoj prema njegovim potrebama? Ne smijemo zaboraviti ni roditelje i njihove radne obaveze. Neki rade u smjenama, pa im ovakav prijedlog cjelodnevne nastave ne rješava problem gdje će djeca biti. Što je s djecom razvedenih roditelja koja po posebnom rasporedu provode vrijeme s pojedinim roditeljem? Magistri primarnog obrazovanja osposobljeni su za rad u razrednoj nastavi, odnosno planiranje, organizaciju, provedbu i vrednovanje nastavnog procesa primjerenog dobi i sposobnostima učenika srednjeg djetinjstva. Istina je da priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad. Hoće li predložena reforma ovo promijeniti? Ako je učitelju pola radnoga vremena predviđeno za pripremanje nastave, kako će se sada pripremiti dok puno radno vrijeme provodi s djecom u školi? Znači li to da će dodatno raditi kod kuće još nekoliko sati, ako želi pripremiti kvalitetnu suvremenu nastavu? Ponuđeni A2 program, odnosno izborna 2 sata i obaveznih 6 sati, ne nude nove sadržaje, nove predmete, a obavezan dio satnice za učenike se povećava. Ako želimo slijediti neke uspješne europske modele obrazovanja trebamo imati osiguranu infrasktruturu koju nema ni jedna osnovna škola u Republici Hrvatskoj. Pozdravljam uvođenje novih predmeta poput Domaćinstva i Svije t ija jer nude djeci razvoj praktičnih vještina neophodnih za život, ali i tehnike kako naučiti misliti, promišljati i djelovati. Prijedlog programa B1 i B2 čije je odvijanje predviđeno također u prostoru škole s ciljem otklanjanja poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika ne da smanjuje problem već ga i povećava. Uvođenje predmetnih nastavnika, kojima se preispituju kompetencije učitelja omalovažava zvanje magistra primarnog obrazovanja. Ovim principom mogli bi se uvesti predmetni nastavnici iz svih predmeta u razrednu nastavu što bi rezultiralo nepotrebnosti poziva učitelj koji bi se u konačnici ukinuo. To posljedično povlači pitanje studijskih programa učiteljskih fakulteta i radnih mjesta nastavnika na fakultetima. Predloženi program trebao bi doprinijeti rješavanju istinskih problema hrvatskog obrazovnog sustava, a to je u prvom redu preopterećenost učenika obrazovnim sadržajima, neobjektivan broj odličnih učenika, porast vršnjačkog nasilja te opterećenost nastavnika. Smatram da su promjene u predloženom Eksperimentalnom programu nužne kako bi se provela stvarna reforma koja uvažava različitosti, a zadovoljava individualne potrebe djeteta nudeći razvoj kritičkog pogleda na svijet, praktičnih vještina i znanja za življenje u suvremenom društvu. doc. dr. sc. Ivana Restović pročelnica Odsjeka za učiteljski studij Filozofski fakultet u Splitu Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
146 Žana Ujčić Černac Eksperimentalni program Već 17 godina radim kao učiteljica Hrvatskoga jezika. Svjedok sam već nekoliko pokušaja reforme školstva. Ne slažem se s cjelodnevnim boravkom u školi ni kao učiteljica ni kao majka. Smatram da dulji ostanak u školi djeci treba biti izbor a ne obveza. Mnoga djeca su nadarena i trebaju, ako žele, ići u glazbene, sportske škole, tj. samostalno birati vlastite slobodne aktivnosti. Ideja da učenici ostaju u školi ovako dugo ne odgovara većini učenika, roditelja, a ni učitelja. Bolja je varijanta koja već postoji, a to je Produženi boravak u Razrednoj nastavi koji odlično funkcionira. Držim da bi ga trebalo staviti pod okrilje MZO-a, a ne da zavisi od gradske uprave. Što s učiteljima produženog boravka i njihovim radom koji godinama prolazi ispod radara? Zar oni nisu dio školskog sustava? Osim toga, radeći u manjinskoj školi, razvidno je da sve dosadašnje reforme pa i ova zaboravljaju, ne uzimaju u obzir ili to ne jednostavno ne žele vidjeti, da postoje različite škole; otočke, goranske, gradske škole i škole za manjine... Uvijek slušam obećanja kako će se problemi riješiti, ali ne vidim dobru volju ni rezultate. Apsurdno je da krećemo u eksperimentalni program, a da se prethodno nije temeljito savjetovalo s učiteljima koji najbolje poznaju i žive odgojno-obrazovni sustav. Držim da bi se umjesto predloženog eksperimentalnog programa trebalo pozabaviti temeljitijom provjerom kvalitete postojećeg kurikuluma. Pitanje školovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina u potpunosti je zanemareno. Bit će teško i gotovo neizvedivo uklopiti još šest ili 5 sati materinskoga jezika i književnosti te hrvatskoga jezika u već prenatrpan raspored sati, pa će opet nastava po modelima A ili B biti preopterećena. S druge strane apsurdno je da se u današnje vrijeme smanjuju sati informatike. Očito je da je eksperimentalni program prepun nedorečenosti i nepraktičnih prijedloga. Slažem se da u školi treba uvesti brojne promjene, ali za to treba pitati one koje rade u školi, učitelje! Kao majka želim provoditi vrijeme s djetetom, sve ono vrijeme koje mi ostaje dok se ne pripremam za nastavu i ispravljam ispite. Kao učiteljica želim da se učiteljskom poslu prizna dignitet koji zaslužuje, a ne dodatna opterećenja koja će rezultirati gubitkom kvalitete rada. Ako je učitelj od 8:00 do 15:00 sati s učenicima, kada će se pripremiti se za nastavu, rješavati pedagošku dokumentaciju i ostale poslove, imajući pritom na umu da učitelji i nastavnici nisu adekvatno plaćeni za svoj posao i odgovornost koju nose. Želim vjerovati da ćete temeljito proučiti sve komentare te da nas nećete još jednom uvesti u reformu bez podrške, analiza i priprema koje se ne ostvaruju naprečac. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
147 Edi Labor Eksperimentalni program Kao nastavnik tehničke kulture, sa 22 sata neposrednog rada s učenicima, nakon što sam vidio što uvjetuje cjelodnevna nastava za punu plaću, mogu samo reći da sam ogorčen s onim što predlagatelji žele. S onim što radim trenutno ja mogu u cjelodnevnoj nastavi doći do 3/4 zaduženja, a vidim da se sva moja trenutna dodatna zaduženja uopće ne računaju u onome što se predviđa kao osnova cjelodnevne nastave. I sada, sa svim satima , zaduženjima i razredništvom radim onoliko koliko ministarstvo predviđa da bi se radilo u cjelodnevnoj nastavi. Uz to bih trebao u dodatnim aktivnostima naći još deset solarnih sati, u što uopće ne ulazi priprema za te sate, kojih zapravo i nema. Povećanje satnice u nižim razredima nadoknaditi će samo ono što gubim bez razredništva i sekcije tehničke kulture. Praktično se od mene očekuje da radim efektivno i po deset sati dnevno, ako uopće nađem što bih radio, što je vrijeme koje dobijem kad dodam 50% više očekivanog rada, da bih ostvario 25% veću plaću, koja čak kao takva nije ni garantirana. O onome što će ova nastava predstavljati za učenike rečeno je mnogo, ali očekivati da će učenici moći učiti u grupama, u istoj učionici u kojoj su proveli cijelo jutro, može samo netko tko nije radio s djecom. Čak i da se podjele na darovite i one koji nisu, uvijek ima učenika koji prosto ne žele učiti, koji se zadovoljavaju s minimumom, i koji će u takvom obliku rada samo ometati one koji žele raditi a koji su s njima u grupi. Oni daroviti imati će još manje, do sada se s njima moglo raditi na satovima koji nisu bili obavezni, sad će opet biti u gomili učenika gdje se za njih uvijek ima najmanje vremena. Cjelodnevna nastava u obliku gdje se učiteljima nameće daleko više rada od prosjeka EU, što je i sindikat SHU naveo, i gdje učenici i roditelji nemaju nikakvo pravo izbora, po meni je, kao takva, osuđena na neuspjeh. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
148 Tajana Golub Mendaš Eksperimentalni program Ovaj eksperiment je još jedan završni udarac školstvu u RH. U ovom cjelodnevnom boravku nema ni riječi o pisanju zadaće i učenju. Nastavni sati se povećavaju, a kada će djeca raditi zadaće i učiti nije definirano. Nema novog zapošljavanja, znači učiteljima se diže norma bez ikakve računice. To je naporan psihički posao koji ubrzo neće imati tko raditi. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
149 Marina Blaževac Eksperimentalni program Svim četvrtim razredima i razrednim odjelima na početku izvedbe Eksperimentalnog programa uvodi se izborni predmet drugog stranog jezika kao obavezni nastavni predmet. Izbornost predmeta osigurana je na razini škole i/ili razrednog odjela, a ne na razini učenika. - molim objašnjenje. 1. Tko će odlučivati hoće li se slušati 2. strani jezik, UV, osnivači, ravnatelj ili roditelji? Ako će odlučivati roditelji pojedinog razrednog odjela, bojim se da većina roditelja će biti protiv jer će djeca biti opterećena sa 2 sata manje nastave, a s obzirom da je obavezni dio do cca 16 sati, kako će biti organizirana nastava za odjele koji odbiju 2. strani jezik pošto za razliku od Vjeronauka, nema alternative za 2. strani jezik? 2. Ako se odluči da učenici ne slušaju 2. strani jezik, što je s učenicima koji žele slušati 2. strani jezik? Učenicima se onda onemogućuje daljnji razvoj jezičnih vještina i ne uvažavaju se njihove želje i afiniteti. 3. Ako se odluči da odjel sluša 2. strani jezik, što je s učenicima koji ne žele slušati ili imaju poteškoća s nastavom stranih jezika, jer budimo realni, ima učenika kojima ne idu jezici, kao što su učenici sa poteškoćama? 4. Hoće li biti omogućena potpomognuta i obogaćena nastava i iz 2. stranog jezika kao i za Hrvatski jezik i 1. strani jezik? Prijedlog: 2. strani jezik treba biti redovan predmet, a učenicima s većim teškoćama treba omogućiti oslobađanja pohađanja tog predmeta. Bojim se da bi s ovakvim prijedlogom učitelji koji predaju 2. strani jezik (većina i na više škola) ostala bez satnice i norme, a ovim dokumentom se uvelike učiteljima smanjuje norma za puno radno vrijeme. Većina učitelja koji predaju 2. strani jezik su i razrednici i imaju izvannastavne aktivnosti, što više ne ulazi u normu. Hvala Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
150 Denis Tovernić Eksperimentalni program Poštovani, komentara je puno i s većinom se u potpunosti slažem. Slažem se i s time da su promjene kako u životu, tako i u sustavima dobre i potrebne, ali ne preko koljena i bez sudjelovanja svih dionika. Mislim da je baš iz tog razloga većina komentara iako dobronamjerna; negativna. Kao član, i u OŠ povjerenik Sindikata hrvatskih učitelja, zadržao bih se na komentaru definiranja rada učitelja koji se na mala vrata ovim izmjenama nastoji drastično izmijeniti i još jednom ponovio komentar SHU te zamolio predlagatelja da ga demantira ukoliko nije istinit. 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. Hvala. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
151 Lidija Vinovrški Eksperimentalni program Poštovani, kao učitelj i razrednik u osnovnoj školi smatram da obrazovanje u našoj državi treba mijenjati ali ne na način da nam svaka vlast nameće svoje ideje, a onda se sve lomi preko leđa učitelja, učenika i njihovih roditelja. Smatram da NIJE vrijeme za još jedan eksperiment prepun problema. Samo vi ne vidite da su problemi pred vama i da ih treba rješavati: Administrator resursa, eDnevnika i ostali poslovi vezano za IKT trebaju svoju satnicu i potrebno ju je povećati, a ne staviti to u ostale poslove odnosno zaduženja učitelja. Ti poslovi iziskuju daleko više sati no što je do sada bilo priznato, a vaš prijedlog je da im se i to oduzme i stavi u ostale poslove. Gledajući svoje kolege likovne i glazbene kulture te informatike, shvaćate li vi da oni neće ostati bez posla, već SAMO bez pune satnice? Gdje su u svemu tomu učenici s teškoćama? Učenici s teškoćama ne mogu izdržati na nastavi (fizički i psihički) duže od 4 sata, što će oni kvalitetno raditi do 15.30h ako ne i duže? Znate li da takva djeca i sada izostaju s nastave kako bi roditelji s njima obavili terapije koje su im neophodno potrebne za daljnji razvoj i napredovanje. Predmet Svijet i ja- dopuštate mi da napunim s njim satnicu, za koji nisam kompetentna, a ne dopuštate mi da odradim posao za koji jesam kompetentna. Boli me što ukidate/dajete novo ime predmetu Informatika (ili kako ga god želite nazvati) umjesto da ostavite ime i povećate satnice informatike u svakoj godini školovanja za 1 sat. Svi smo svjesni da živimo u svijetu u kojem nas tehnologija doslovno gazi, a vi nama i našoj djeci želite oduzeti i to malo što trenutno imaju. Želite li se riješiti problema manjka ljudi koji obavljaju te poslove na jednoj školi, pa će smanjivanjem satnice te iste osobe morati raditi na dvije (ako ne i na više) škola kako bi imale punu satnicu, a vi ne bi imali problema s nedostatkom kadra? Shvaćate li da učitelj koji predaje informatiku (većinom) i u toj školi održava tehniku (ne radi miš, neće se upaliti projektor, ima slike nema zvuka…itd. probleme). I da s godinama sve više ima takvog posla jer se nema novaca za novu tehniku, a stara doslovno umire. Pa i taj informatičar koji uz svoju redovnu nastavu dobar dio vremena VOLONTIRA na poslovima održavanja (jer je za to zadužen tek 1-3 sata tjedno) po ovome bi bio zakinuti i za tih 1-3 sata tjedno. A gdje je u svemu ovome odgoj roditelja i druženje sa vlastitom djecom? Zar učitelj postaje učitelj-roditelj? Zar učitelji budu odgajali moju djecu (govorim kao roditelj)? Kao roditelj, ne želim da moje dijete bude u školi više nego je to zaista potrebno. I do sada od 8 do max 14h je previše, a kamoli više od toga. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
152 Sanja Vujić Eksperimentalni program Poštovani, Slažem se s modelom cjelodnevne nastave ali ne u ovakvom obliku. U sedmoj godini života dijete postaje povučenije i strašljivije te traži rituale koji mu daju sigurnost u okružju roditeljskog doma. Javljaju se strahovi i treba im pristupiti sa razumijevanjem (strah od posjekotine i krvi, strah od zvukova npr. voda u wc - u ili zvono, strah od vještica ili duhova, strah od samoće, strah da će se netko izgubiti ili da će se nekome nešto dogoditi, strah od mraka ili strah koji nastaje nakon pričanja strašnih priča ili gledanja strašnih filmova te se pojačava strah od gubitka ljubavi roditelja. Najbolji učitelj, uzor, utjeha i podrška u takvim situacijama je roditelj koji najbolje poznaje svoje dijete i zna kako mu pružiti potrebno. Od učiteljice/učitelja se ne može očekivati da će preuzeti važnu ulogu u razvoju djeteta koju ima roditelj stoga nisam za obveznu cjelodnevnu nastavu. Cjelodnevna nastava može dovesti do fizičkog umora i iscrpljenosti učenika, što može utjecati na njihovu sposobnost učenja i izvedbu. Djeca i adolescenti mogu biti vrlo osjetljivi na prekomjerno fizičko naprezanje, osobito ako su prisiljeni sjediti u učionici ili na drugim mjestima dulje vrijeme. Također, cjelodnevna nastava može smanjiti vrijeme koje djeca provode radeći samostalno kod kuće, što može utjecati na njihovu sposobnost samostalnog učenja i razvoja neovisnosti. Isto tako, prekomjerno dugi dani u školi mogu značiti da djeca imaju malo vremena za ostale aktivnosti kao što su sport, glazba, ples ili drugi interesi koji bi mogli pomoći u razvijanju njihovih talenata i potencijala. Učenici s posebnim potrebama (djeca s teškoćama i daroviti) u cjelodnevnoj nastavi mogu imati poteškoće u prilagodbi na duži radni dan i zahtjevniji ritam nastave. Takvoj djeci je potrebno pružiti podršku u socijalnom i emocionalnom aspektu, kako bi se osjećali ugodno i sigurno u školskom okruženju. To može uključivati različite oblike terapije, kao što su terapija igrom ili terapija za senzorne integracije, kako je to moguće ostvariti u školi koja nema ni prostornih kapaciteta ni dovoljan broj stručnih suradnika? Čak i izgradnjom/dogradnjom škola i zapošljavanjem stručnih suradnika učenik u obveznoj cjelodnevnoj nastavi ne može zadovoljiti svoje potrebe i napredovati jer svaki učenik je individua za sebe, a jednostavno nije izvedivo da svaki učenik u školi ima svoje mjesto za učenje, za razvoj svog stila učenja i sl. Nekim je učenicima nakon nastave potreban odmor (pravi odmor na krevetu ili trosjedu) i tek nakon toga mogu izvršiti svoje školske obveze. Nekim učenicima su potrebni mir i tišina kako bi mogli učiti i nešto naučiti. Zanima me kako će to biti moguće u razredu u kojem ima još dvadesetak druge djece?! U razrednoj nastavi posao koji su do sada obavljale dvije učiteljice (produženi boravak u školama u kojima je organiziran) i učitelj razredne nastave sada bi trebala obavljati jedna učiteljica. Jedna učiteljica ne može kvalitetno odraditi sve planirane programe (A1, A2 te B1 ukoliko za po postoji potreba škole). Gdje je u okviru takvog radnog vremena od 8 do 15 ili 17 sati vrijeme za dodatna stručna usavršavanja, priprema za nastavu, ispravljanje, pisanje dokumentacije, formativno vrednovanje, dežurstva, informacije za roditelje, roditeljske sastanke, rad sa stručnim suradnicima, razredna i učiteljska vijeća, rad za natjecanja, natječaje, smotre, projekte na razini škole, grada, županije, ali i za brojne druge oblike nastave koji su od važnosti za razvoj sposobnosti i vještina učenika. Uz toliko opterećenje neposrednim radom, ne ostaje vremena za obavljanje tih „ostalih“ poslova. Takvu cjelodnevnu nastavu mogu izvoditi isključivo dvije učiteljice u jednom razrednom odjelu. Nadalje, program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja je teško izvediv na ovakav način. Ne može se istovremeno i kvalitetno organizirati i potpomognuto i obogaćeno učenje jer je pristup učitelja u ovakvom načinu učenja individualan i kreiran posebno za svakog učenika. Zahvaljujem se na razmatranju navedenog osvrta. Nadam se da će se uvažiti mišljenja i prijedlozi učitelja stručnjaka svog područja koji rade u nastavi i koji znaju kakvo je stvarno stanje u hrvatskim školama. S poštovanjem, Sanja Vujić, mag. prim. educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
153 Vesna Županović Eksperimentalni program Hrvatsko matematičko društvo Bijenička cesta 30, 10000 ZAGREB e-mail hmd@math.hr Zagreb, 5. travnja 2023. MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ Uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnoj školi predstavlja još jednu veliku strukturalnu promjenu u hrvatskom obrazovanju za koju nam se čini da nije prošla adekvatnu javnu raspravu ni vidljivu pripremu za uvođenje. Iako pozdravljamo ideju duljeg (smislenog) boravka i rada učenika u školi, kao i mogućnost financiranja školske infrastrukture iz fondova Europske unije, uvođenje konceptualnih promjena zahtijeva dobro razumijevanje postojećeg obrazovnog konteksta i veliku pripremu. Nije lako, a ni moguće transferirati prakse iz drugih obrazovnih sustava, ma koliko one negdje drugdje dobro funkcioniraju. Prijedlog ne prikazuje ispravno podatke o nastavnom opterećenju i nedovoljno pažnje je posvećeno negativnim utjecajima koje on donosi nastavnicima i učenicima. Neki nastavnici će biti preopterećeni, dok će drugi postati višak, što ukazuje na nedovoljno promišljanje o perspektivi sudionika koji nose čitav sustav. Postoji objektivna bojazan da će nastupiti daljnji odljev kvalitetnog kadra i ugroziti održivost sustava. Satnica nastavnika se povećava, a po prijedlogu ona čak ne uključuje adekvatnu pripremu, dodatne poslove ni odmor. S druge strane, nije promišljena ni perspektiva učenika, posebno po pitanju njihovog razvoja kroz kvalitetne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Obogaćivanje se provodi za sve učenike istovremeno, što onemogućuje zadovoljavanje posebnih potreba nadarenih učenika, učenika s poteškoćama, te učenika s interesima van kurikuluma. Korištenje glazbenih instrumenata, održavanje sportskih aktivnosti i druge slične aktivnosti su ugrožene jer se neće moći organizirati na dosadašnji način, a nisu osigurani alternativni načini provedbe. Umjesto da školu činimo skladnijim i motivirajućim mjestom za učenje i boravak, unosimo novosti koje će je mijenjati u nejasnom smjeru. Možemo samo očekivati da će se kroz sljedećih nekoliko godina provođenja eksperimentalne faze, provesti otvorena i iskrena analiza implementacije, te da će se prijedlog smisleno unaprijediti. U Otvorenom pismu Ministru nastavnika iz mreže Nastavnici.org korektno su iznesene brojne primjedbe na prijedlog Eksperimentalnog programa o cjelodnevnoj školi, te koristimo ovu priliku da podržimo pismo na donjem linku. http://nastavnici.org/2023/04/02/otvoreno-pismo-uciteljica-iz-mreze-nastavnici-org-o-eksperimentalnom-programu-osnovna-skola-kao-cjelodnevna-skola-uravnotezen-pravedan-ucinkovit-i-odrziv-sustav-odgoja-i-obrazovanja/ U ime Izvršnog odbora Hrvatskoga matematičkog društva prof. dr. sc. Vesna Županović Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
154 Matea Skeledžija Eksperimentalni program Iskazujem nezadovoljstvo s cjelodnevnom nastavom. Dijete mi sljedeće godine kreće u školu i nezamislivo mi je da bude u školi do 17h. Gdje je vrijeme za obitelj? Prijatelje? Druženje? Slobodne aktivnosti? Ne podržavam ovu reformu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
155 Dajana Vidaković Eksperimentalni program Iako se najavljeni eksperimentalni program cjelodnevne škole uvodi u svega 50 škola i na dobrovoljnoj je bazi, osjećam obvezu reagirati zbog niza, nelogičnih i štetnih intervencija u rasporede školskih aktivnosti, preraspodjelu sati u normi učitelja te dodatnim opterećenjima učenika, učitelja, administrativnog i tehničkog osoblja u osnovnim školama, zbog opravdanog straha da će se nakon četiri eksperimentalne godine isto pokušati provesti u svim školama u Hrvatskoj. U uvodnom dijelu odmah želim naglasiti da nisam a priori protiv cjelodnevne škole, no svakako sam protiv operacionalizacije na način kako je opisano u dokumentu Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”. Kako mi učitelji već godinama naglašavamo, smatramo da bi prioritet Ministarstva odgoja i obrazovanja trebao biti da sve škole u RH postanu jednosmjenske, a zatim osigurati infrastrukturno, materijalno i kadrovski preduvjete za program cjelodnevne škole. U Dokumentu se u uvodnom dijelu navodi da je jedan od razloga uvođenja cjelodnevne škole stagniranje naših učenika na ispodprosječnim rezultatima u odnosu na usporedive zemlje u međunarodnim testiranjima poput PISA testiranja. No, skrećemo pozornost da duljina boravka u školi nije u izravnoj pozitivnoj korelaciji s postignućima na PISA testiranju, nego se navodi kao jedan od čimbenika koji može doprinijeti boljim rezultatima. Osim toga, na drugim međunarodnim testiranjima, poput TIMSS-a i PIRLS-a naši učenici postižu zadovoljavajuće rezultate. Drugi razlog koji se navodi je smanjivanje razlika u postignućima među učenicima različitih socioekonomskih statusa, odnosno omogućavanje jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju svim učenicima. No, duljim boravkom u školi ne mogu se rješavati te razlike pogotovo uzimajući u obzir individualne razlike u stilovima učenja. Naime, kako istovremeno u istoj učionici omogućiti učenje nekome tko uči naglas, nekome kome treba mir i tišina za učenje, nekome tko uči uz glazbu i nekome tko treba tjelesni pokret poput hodanja ili odbijanja loptice kako bi se koncentrirao?! Škole nemaju ni prostorne, niti kadrovske uvjete za takvo što. Međutim, svakako bih podržala ideju da se učenicima koji kod kuće nemaju uvjete za mirno i nesmetano učenje i pisanje zadaća osigura za to prostor u školi. Nadalje, interes za izvannastavnim aktivnostima i programima već je dulje vrijeme u krizi jer učenici zbog imperativa ocjena i nedostatka vremena odustaju od njih ili se radije uključuju u izvanškolske aktivnosti. Stoga smatram iluzornim očekivati da će se učenici odazivati na B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30. Teško je povjerovati da će se učenici umorni poslije sedam-i-po-satnog boravka u školi odazvati na programe B1 koji su za njih neobavezni. Ovakvim rasporedom samo će se zatrti brojne kreativne izvannastavne aktivnosti. Također, u dokumentu nije potpuno jasno kako će se programi B2 koji se odnose na izvanškolske aktivnosti provoditi u školi, odnosno nije transparentno naznačeno koje će to i po kojim kriterijima izvanškolske programe umjesto roditelja financirati Ministarstvo putem grant schema. Tu vidim veliki prostor za manipuliranje, mito, korupciju i nepotizam. Osim toga, što će ovo značiti za umjetničke škole? To su škole koje se odvijaju paralelno s redovnim školovanjem, i u kojima se djeca obrazuju za osnove glazbe i plesa. Škole koje imaju svoje učitelje, kurikulum, prostor i raspored prije ili poslije redovne nastave. Čak i kad bi ušle u programe B2, kako bi se to organizacijski izvelo i koliko škola ima adekvatne uvjete za specifične potrebe takvih škola? U svim usporedivim zemljama glavni i osnovni cilj uvođenja cjelodnevne škole je bio rasterećenje učenika, omogućavanje uvjeta za lakše svladavanje postojećih programa i, naravno, olakšavanje roditeljima preuzimanjem brige o djeci dok su na poslu. No, kako Ministarstvo računa da će uvođenjem tri potpuno nova predmeta i povećanjem satnice iz većine postojećih predmeta to postići nije baš najjasnije. K tome, mora li se posebno napominjati koliko je neozbiljno i neprofesionalno navrat-nanos organizirati radne skupine koje moraju za nove predmete u roku od mjesec dana “izmisliti” kurikulume? Da ne govorim o tome kako se edukacije ravnatelja i učitelja tek imaju održati, a s Eksperimentalnim programom se počinje u rujnu. Osim, dakle, puno većeg opterećenja učenika, u značajnoj mjeri su se dodatno opteretili i učitelji, pa se tako od učiteljice razredne nastave očekuje da sada za povećanje osnovne plaće do 25% (ne 25%, nego možda toliko i to uz prekovremeni rad u programima B1) radi posao koji su do sada radile dvije - razredna učiteljica i učiteljica iz produženog boravka. Pri tome se u Dokumentu odriče svaka odgovornost za eventualno nastale tehnološke viškove među učiteljima produženog boravka koje neće moći biti raspoređeni na nova radna mjesta, nego se taj problem zgodno prebacuje na osnivače. Ni predmetni učitelji nisu prošli bolje, osobito oni koji predaju STEM i jezike. Naime, svim učiteljima i svim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno - što ne bi bilo toliko sporno da se tih dvadeset sati ne odnosi samo na nastavu u programu A1. Razredništvo, ogroman i vremenski vrlo zahtjevan posao, sada prelazi u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća sićušnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Koji ne vrijedi puno onome tko nema punu satnicu jer nije nakupio 20 sati nastave pa tih 2,5% ide na nepunu osnovnu plaću. Napominjem da je ovo nepovoljnije vrednovanje rada razrednika u odnosu na postojeće. U još nepovoljnijem položaju našli su se i drugi vremenski i organizacijski zahtjevni poslovi, za koje se ne dobiva čak ni bonus od 2,5% poput izrade rasporeda i administriranja različitih baza podataka (e-dnevnika, e-Matice i slično). Uz to što su obvezni odraditi 20 sati nastave, učitelji prirodoslovno-matematičkog i jezičnog područja imat će obvezu provoditi A2 programe s učenicima. A2 program odnosi se na “potpomognutu i obogaćenu nastavu” - nemušto prevedeno iz stranih dokumenata kao da nemamo lijepe hrvatske riječi dodatna i dopunska nastava za koje svi znaju što znače i što predstavljaju. Dosadašnja dodatna i dopunska nastava, doduše, bile su dobrovoljne za učenike, a program A2 bit će obavezan za sve. Dodatna i dopunska odvijale su se u malim grupama, a A2 će se odvijati za cijeli razred. Nije skroz jasno kako će to organizacijski biti izvedivo. Ako će se odvijati na razini razrednog odjela, hoće li jedni imati obogaćivanje, a drugi potpomognuto učenje, i kako će se provoditi u školama koje nemaju paralelne razrede? U školama koja imaju paralelne razrede i ista osoba predaje predmet u sva tri paralelna razreda, kako će biti na tri mjesta u isto vrijeme? A ako će se odvijati na razini razreda, što će se dogoditi ako nekome treba obogaćivanje iz Hrvatskog jezika, a iz Matematike potpomognuto učenje? Kako će učenik biti na dva mjesta u isto vrijeme? Dakle, najčešće će se morati raditi na tri razine u isto vrijeme, što je iznimno zahtjevno i naporno kako za pripremu, tako i za provedbu. Također, predviđa se povećanje osnovne plaće za rad u Programu A2 od 2,5% po nastavnom satu do ukupnog kumulativnog iznosa do 15% mjesečno. No, prema primjeru zaduženja učitelja neposrednim radom u Programima A1 i A2 koji je predstavljen ravnateljima na regionalnim skupovima, evidentno je da će u praksi doći do razlike u cijeni rada učitelja u Programu A2. Ukoliko prema navedenom učitelj stranog jezika bude zadužen s 1,5 sat tjedno u Programu A2, odradit će 6 sati mjesečno i za to dobiti povećanje od 5% na osnovnu plaću. Istovremeno će učitelj razredne nastave biti zadužen sa 6,5 sati tjedno u Programu A2, odradit će 26 sati mjesečno i dobiti uvećanje osnovne plaće od 15%. Dakle, učitelj razredne nastave će za 4,33 puta više odrađenih sati od učitelja stranog jezika dobiti u postotku 3 puta veće uvećanje osnovne plaće. Je li ovo pravednost kojoj se teži? Upozoravam na još nepravednih zadiranja u ostvarena materijalna prava učitelja, a koja se tiču vrednovanja vremene za pripremu nastave, ispravljanje učeničkih radova i administraciju. Trenutno se stručno-metodička priprema učitelja za nastavni sat vrednuje s 30 minuta. To vrlo često nije dovoljno za opseg posla koji uključuje pripremu radnih materijala, osmišljavanje aktivnosti, pregledavanje učeničkih uradaka, pisanje povratnih informacija te pripremanje i ispravljanje pisanih provjera i pripremu pokusa, za predmete u kojima su obavezni. Vaš prijedlog je da se i to, nadasve nedostatno vrijeme, smanji na polovinu školskog sata, odnosno 22,5 minute?!. Pola minute,stvarno!? Dulje traje pokretanje računala! Uza sve to, vrijeme za pripremu se priznaje samo za programe A1, odnosno redovnu nastavu. Za A2, to jest potpomognuto i obogaćeno učenje, ne priznaje se vrijeme za stručno-metodičku pripremu, iako se očekuje da se u sklopu A2 radi kombinirano na tri razine i primjenjuje diferencirano poučavanje i vrednovanje. Nauštrb ostvarenih prava učitelja računa se i radno vrijeme učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Do sada je vrijedilo pravilo da se jedan školski sat od 45 minuta računa kao jedan sat rada. Ostatak od petnaest minuta učitelji nisu dobivali gratis, nego se podrazumijevalo da su tu uključeni odmori, dežurstva pod odmorima, “čuvanje” učenika putnika dok čekaju autobus i tome slično. Novo računanje radnog vremena pretvara nastavne sate u solarne sate pa tako dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena. Pritom se odmori povećavaju na 10 i 25 minuta, i uvodi pauza za ručak od sat vremena. Za vrijeme svih tih odmora se očekuje od učitelja da budu s učenicima, dežuraju i paze na njih - ali im to ne ulazi u neposredni rad, nego u “ostale poslove”, tradicionalnu vreću bez dna u koju se trpa sve što ikome padne na pamet. U kojoj još struci se zaposleniku kao radno vrijeme računa samo rad sa strankama? Nakon što smo demistificirali “značajno povećanje plaće učiteljima” koje se trenutno servira medijima, možemo dodati da nisu svi dijelovi Eksperimentalnog programa loši. Pohvalila bih vraćanje sata Likovne kulture i Glazbene kulture u razrednoj nastavi, kao i sata Matematike i Hrvatskog jezika za koje učiteljice razredne nastave cijelo desetljeće govore kako im nedostaju za kvalitetno uvježbavanje obrađenih sadržaja i postizanje propisanih ishoda. Također i uvođenje obaveznog drugog stranog jezika za sve učenike je konačno približavanje cilju njegovanja višejezičnosti. Besplatan uravnotežen doručak i kuhani ručak za sve učenike je još jedna pozitivna promjena koja bi stvarno vodila ka smanjivanju razlika među učenicima i rado bih ih vidjela implementirane i logistički riješene u svim školama. Ono što svakako bode u oči je modus operandi ovog postava Ministarstva - kronično zanemarivanje mišljenja učitelja i druge stručne javnosti što možemo vidjeti i po brojnim reakcijama stručnjaka s raznih visokoškolskih institucija. Jako je primjetno i namjerno ignoriranje i neprihvaćanje bilo kakve kritike i javne rasprave, gdje čak komentare na eSavjetovanju navodite kao 'orkestrirani napad', a vrhunac nepoštovanja je da nositelji ove reforme, informacije o promjenama koje će drastično utjecati na njihov privatni i profesionalni život saznaju preko medija. U zaključku, smatram da se provedba ovako korjenite reforme trebala puno temeljitije i transparentnije pripremiti te da je trebalo pravovremeno o tome u raspravu uključiti učitelje i druge relevantne stručnjake. Svakako mislim da je prije provedbe programa cjelodnevne škole, a za što još uvijek nije kasno, nužno potrebno: omogućiti infrastrukturne, materijalne, tehničke, zdravstvene i kadrovske preduvjete za provedbu programa cjelodnevne škole u svim školama omogućiti jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj omogućiti dvije učiteljice u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio nastave dokinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima ILI u tom slučaju u normu kao neposredni rad računati i odmore i dežurstva s učenicima. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata i dalje vrednovati 30 minuta umjesto predloženih 22,5 minute priznati stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i razredništvo) obavezan program A2 računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu učenicima odnosno njihovim roditeljima dopustiti izborno pohađanje programa A2 omogućiti veću izbornost predmeta čime bi se održala raznovrsnost sadržaja, a opet smanjio obvezni broj sati provedenih u školi na tjednoj bazi i NIPOŠTO frontalno uvoditi program cjelodnevne škole bez neovisne analize učinaka eksperimentalnog programa na postignuća, zdravstveni, socijalni i psihološki razvoj učenika. Ovim želim ilustrirati da ovako zamišljen model cjelodnevne škole sasvim sigurno nije uravnotežen i održiv, a teško da može biti pravedan i učinkovit kad se uzmu u obzir svi prikazani scenariji. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
156 SNJEŽANA MARTINEZ Eksperimentalni program Poštovani, s obzirom da aplikacija ne radi ispravno te svako malo izbacuje van, gđa Nataša Fadiga se nije mogla uključiti u raspravu preko svog računa. Stoga smo pokušali preko ovoga računa. Evo njenog mišljenja: Poštovani, Slažem se da je reforma školstva potrebna i neophodna, ali potrebna je reforma cijelog obrazovnog sustava od vrtića do fakulteta i to detaljna. Nije nam potrebna reforma koja će dodirnuti samo osnovno školstvo i koja je napravljena u nekoliko mjeseci i to od ljudi koji vjerojatno već dugo nisu radili s učenicima u razredu, jer inače ona ne bi ovako izgledala. Krenut ću prvo od učenika prvog razreda. To su djeca koja do 31.08. nisu morala ništa raditi jer nisu željela ništa raditi. Imate djecu koja bez obzira na zakonsku obvezu nisu prošla čak niti obvezni program predškole. I sad od njih, npr. 15 u razredu, imate petero djece koja vrište, ne žele sjediti na stolici, ljuljaju se na stolici i vise s nje, kad im padne na pamet sjedaju ispod stola, znači rade sve ono što ometa druge. Njih petero imate one koji ne žele sada pisati, bojati, …. jer se oni baš sada žele igrati i njihov odgovor na sve je „ja ne želim“ i ostalih 5 koji su naučeni da se nešto mora ako je to rekla učiteljica. Dobivamo i učenike slabije koncentracije te se ne mogu koncentrirati dulje od 10 minuta. Smatram kako bi trebali definirati mjere/kazne (koje bi se i primjenjivale) za one roditelje koji svoju djecu ne upisuju u obvezni program predškole. Isto tako trebali ste uvesti onaj jedan razred koji bi bio prijelazni iz vrtića u škole (tzv 9. razred), u kojem bi učenici postali svjesni da se neke stvari ipak moraju odraditi, da imaju neke obveze i u kojem bi ih učiteljice polako pripremile za školu, pripremile na obveze i organizaciju, a ne da nam dolaze roditelji i vele „ja sam probala, ali on/ona ne želi držati olovku, ne želi bojati, on/ona ne želi, ali valjda će kod Vas htjeti“. Takva djeca ne mogu sjediti u školi od 8 do 15 sati. Jeste li ikad vidjeli učiteljice koje predaju u prvim razredima, prvih nekoliko mjeseci. Iz razreda izlaze izmoždene, mokre, znoj im teče niz kralježnicu, bez glasa. U dokumentu navodite kako će učitelji imati autonomiju prilikom organizacije nastave. Naši učitelji i ovako imaju autonomiju i prilagođavaju se u odnosu na generaciju i sastav učenika u razredu. Isto tako navodite različito trajanje odmora i trajanje rekreacijske stranke što je gotovo nemoguće ostvariti jer imamo učitelje predmetne nastave koji izvode nastavu u razrednoj nastavi. Imamo učitelje na školama koji samo određeni dan ili određene sate u danu rade u školi i odlaze raditi u drugu, a do te druge treba i doći. Prema navedenom, nemoguće je organizirati nastavu jer u jednom razredu bi nastava već počela dok u drugom još ne bi završila. U razrednoj nastavi predvidjeli ste 105 minuta odmora što iznosi 2,33 školska sata dnevno, odnosno 1,77 sunčanih sati. Ako to pomnožimo sa brojem radnih dana u jednom tjednu, to iznosi 11,65 školskih odnosno 8,85 sunčanih sati tj. više od jednog radnog dana učitelja. Ručak od 40 minuta? Kome ćemo prepustiti djecu u tih 40 minuta? Djeca se najedu za oko10 minuta i onda krene naganjanje po učionici, hodnicima, vrištanje, naguravanje, govorenje ružnih riječi itd. Dakle, vremenski jedan dan tjedno samo čuvamo, „dadiljamo“ i pazimo učenike, a poznato je da najviše nesreća, vršnjačkog nasilja i svega ostalog negativnog se dešava za vrijeme odmora. Tu se sad postavlja pitanje rekreacijske stanke – gdje? Imamo dvoranu, ali sve učenike ne možemo stihijski pustiti u nju. Učionice i hodnici su nesigurni za učenike. Ako ih stavimo van – roditelji će se buniti jer u slučaju ružnog vremena postoji vjerojatnost da se djeca smoče, prehlade, onda će cijeli dan biti mokri na nastavi i tako dalje. Dakle, trebate uzeti u obzir da svi roditelji ne razmišljaju na isti način, a mi nemamo dva učitelja po razredu pa da mogu različite interese djece usuglasiti sa željama svih dionika. Isto tako se postavlja pitanje pauze od 30 minuta za učitelje. Kada, gdje i tko će u to vrijeme paziti učenike? Sljedeća nepoznanica mi je pitanje prostora za učitelja koji ima jedan sat tjedno u A1 prema rasporedu sati 1., 2. ili 3. sat, nakon toga ima u B1 od 15:30 do 17:30. Gdje će on biti za to vrijeme ako škola nema kabinete? Koje je njegovo radno vrijeme: od 8 do 17:30? Pripreme ne može raditi u miru u zbornici, niti ispravljati testove. Hoćete li mu plaćati duple putne troškove i smjenski rad ako ode kući i natrag se vrati na posao? Kada će on biti sa svojom obitelji i svojom djecom? Isto tako, učitelj u RN bi morao non-stop govoriti i nadglasavati se sa učenicima od 8 do 15:30, je li to netko tko je radio reformu probao. To može jednostavno isprobati tako da doma uključi televizor koji non-stop bruji i neka proba. Sad bih dotaknula produženi boravak i učenje u produženom boravku. Smatram kako je to jako dobro rješenje za učenike, učitelje i roditelje koji rade do 16 sati, jer boravak radi do 17. Neki roditelji pokupe svoju djecu u 15 sati, dok drugi ostanu do kraja. Roditelji imaju svakakva očekivanja u boravku. Da svakom učeniku bude pregledana zadaća, da se sa učenikom u 3. razredu čita barem 30 minuta na glas itd. Prema navedenom neki će roditelji ipak morati samostalno raditi sa svojom djecom kad dođu doma. Ponekad treba i pjesmicu naučiti napamet. Da ne spominjem ono što su vam već i drugi pisali, da svaki ima svoj način učenja i da ne možete diktirati i očekivati da će se svi prilagoditi jedni drugima, zato i pedagozi imaju radionice za učenike i roditelje na temu „Kako učiti“ – gdje im dajemo prijedloge kako olakšati učenicima savladavanje gradiva. Pisanje zadaće nije učenje, ali doprinosi učenju. Napisali ste, a i rekli da će učenici u vrijeme A2 raditi plakate u školi. Da bi oni to mogli raditi moraju imati pristup računalu, tj. informatičkoj učionici, printeru i svemu ostalom, što znači da moraju znati kako pretraživati Internet, odabrati ključni pojam da dobe pravu informaciju, koju sliku i podatak smiju koristiti i kopirati (zaštita podataka i krađa podataka), da informacije nisu stare. Takve stvari se uče i rade na praktičnom satu informatike koji vi želite ukinuti. Tu se još nameće pitanje i tko će održavati IKT opremu ako će je svatko koristi kako hoće i kako zna. Znači da nema odgovorne osobe jer će svatko tko želi na računalima moći raditi. Kad sam se Već dotaknula informatike – ovo smanjenje satnice je jedna od većih gluposti koju ste mogli predložiti. Zaključujem kako netko tko je to pisao, nikada nije prisustvovao niti jednom satu informatike da vidi njezin koncept. Dakle, prvi sat se obrađuje gradivo i učitelj pokazuje kako se nešto radi, dok je drugi sat namijenjen učenicima i uvježbavanju naučenog. I vrednovanje se temelji također, osim na usvojenosti znanja i programskih sadržaja i na primjeni znanja tj. rješavanju problema. Što će se sad po novom moći ocjenjivati, samo činjenice naučene napamet? Ovih dana je Carnet tražio od škola da odaberu proizvode u vrijednosti od 600 bodova. To su sve uređaji koji se koriste za STEM područja, 3D printeri, dronovi… To su lego kockice, robotići i ostale stvarčice koje treba naučiti programirati i primjenjuju se već od 2. razreda. Znači sve se to veže uz informatiku i njezinu primjenu u praksi, a ne učenje gradiva na pamet. Roditelji i učenici ispituju je li to istina, da MZO danas u 21. stoljeću u vrijeme kada je ona neophodna za sve (jer starije generacije pitaju tu djecu da im pogledaju pametne telefone, prebace slike, potraže na internetu kako se piše životopis i pomognu im napisati jer ne znaju) te jesmo li svjesni da je to budućnost za tržište rada i da je to možda jedino mjesto gdje se učenici susreću s informatikom s obzirom da ne završavaju svi srednje škole, da u nekim smjerovima imaju samo 1 godinu informatike ili je možda čak ni nemaju. Spomenuli ste na savjetovanju da ima učitelja talijanskog koji predaju informatiku pa ima i učitelja RN koji predaju fiziku, matematiku i druge predmete jer više nema stručnog kadra koji bi radio u školi. I ti učitelji (koji to već godinama rade na taj način su ponekad bolje stručni i bolje objasne učenicima od onih koji su završili stručni fakultet). Isto ste tako rekli da učiteljima informatike možemo ponuditi da predaju predmet Svijet i ja. Znači isto tako će predavati nestručni učitelji tj. kako ste rekli „oni kojima treba satnica“. Vođena time nemate iste kriterije za sve predmete te predmet informatike omalovažavate. Isto tako vam mogu reći da u malim sredinama gotovo 100% djece ide na informatiku (i to kao izborni predmet) kao i na vjeronauk tako da nemamo uopće potrebe za tim novim predmetom. Jedno ili dvoje učenika koji ne idu na jedan od ta dva predmeta, idu kod knjižničara ili pedagoga gdje rade s njim potpomognuto učenje. Danas informatiku uvode čak u staračke domove kako bi djedovi i bake naučili komunicirati sa svojom djecom i unucima koji su otišli u svijet, a vi biste je izbacivali iz škole. I još jedno pitanje: Kada je došlo do pandemije, tko je povukao nastavu i u dva dana je osposobio? Tko je naučio raditi i učenike i učitelje u Teamsima ili drugim aplikacijama? Radili su cijele dane i noći za dobrobit školstva i djece tako što su posložili internetske razrede. Što će se dogoditi, ne daj Bože, ako neki sustav padne ili se desi neka druga pandemija? Mislite li da će oni to ponovo htjeti, nakon ovakvog maćehinskog odnosa? Jedino ste njima smanjili satnicu. Zašto? Učitelji u srednjim školama imat će probleme jer neće moći nadoknaditi ono što učenici nisu naučili u osnovnoj školi i naučiti ih ono što bi oni trebali, a isto tako i nakon toga na fakultetima? Ponavljanje gradiva?? Pa i povijest i geografiju ponavljaju kasnije u srednjoj školi. Predmet praktične vještine u RN – čemu? Za stvaranje novog proizvoda od kartona ili plastike? Pa to mogu raditi i na likovnom, to rade i u produženom boravku. Šivanje i kuhanje uče na domaćinstvu koje mnoge škole već i sad imaju kao INA. Vratite u škole tehnički kakav je nekad bio da znaju primiti pilu i odvijač u ruke. Imamo i Klub mladih tehničara, prometnu grupu, sportsku igraonicu, univerzalnu sportsku školu, vježbaonicu, planinarsku grupu, zadrugu, folklor, .. i sve to u sklopu izvannastavnih aktivnosti koje su usmjerene na interese djece. Samo roditelji ih moraju motivirati za to jer motiviranih učitelja ima. Znači dovoljno sati za razgibavanje i za učenje. Sa svim tim aktivnostima su učenici bili gotovi do 15 sati i to ne svaki dan i imali su vremena za učenje i druženje s obitelji. Treba naučiti djecu prvenstveno da si sami znaju organizirati vrijeme. Nakon toga nastaju kasnije problemi jer će uvijek očekivati da netko misli i radi umjesto njih. Možete dodati i LK i GK dva sata u predmetnu nastavu u 5. i 6. razred. Zar se tu ne treba kreativno razvijati? Umjesto potpomognute nastave trebate ostaviti DOD, DOP i INU iz razloga jer se tamo radi ciljano sa onom skupinom učenika koji to trebaju, koji imaju iste potrebe, rade istim tempom. Svi učenici koji trebaju potpomognuto učenje to mogu dobiti na DOP-u ako žele na njega doći (ako ih roditelji „prisile“) jer učitelji ih čekaju u učionicama, dok se na DOD-u radi sa učenicima koji žele znati više, koji se pripremaju za školska, županijska i državna natjecanja. Zar stvarno mislite da će se učitelj unutar 20-25% potpomognutog učenja, moći dovoljno posvetiti i onima koji ne razumiju, prosječnim učenicima i naprednim učenicima koji žele više? B1 poslije 15 ili 15:30! Pa ni mi odrasli nakon toga više ne funkcioniramo, nego bi se malo poslije ručka odmorili pa onda krenuli u nove radne pobjede, a vi očekujete kako će djeca pamtiti gradivo i željeti učiti novo. Takvim oblikom nastave ukinut ćete nam zborove, tamburaške grupe, folklor, recitacije tj. Neće biti školskih priredbi jer nam neće imati tko izvoditi program. Danas naši učenici imaju dovoljno vremena za sve, ali tu se trebaju uključiti i roditelji, a ne sve prebaciti na učitelje. Zadaće i učenje su za učenike, ne za roditelje. Oni su svoje učili i pisali. Da im treba pomoći – treba im, a težinu gradiva treba riješiti na drugi način. Očekivanje onih famoznih 5.0 se treba smanjiti, zato i nemamo više obrtničkih zanimanja koja su danas puno više cijenjena nego fakultetska. Uskoro nam to neće imati tko niti raditi. Primjeri rasporeda sati koje ste nam predložili smatram potpunom besmislicom. U jednom danu npr. učenici od 1.-3. razreda imaju dva sata matematike A1 i nakon toga dva sata matematike A2. Znači 4 sata matematike u danu, a oni nemaju koncentraciju 10 minuta. Isto tako prirodoslovlje – 2 sata u A1, nakon toga 2 sata u A2 i nakon toga društvo i zajednica. Hrvatski – ponedjeljkom 3 sata u A1 i nakon toga još 2 u A 2. Umjesto da ste rasteretili gradivo od nepotrebnih činjenica da učitelji imaju više vremena s njima provježbati i ponoviti naučeno. Prema kurikulumu imaju 4 nastavne jedinice za naučiti pa onda 1 sat ponavljanja. Sad si zamislite učenika u četvrtom razredu koji mora 3 nastavne jedinice naučiti odjednom tj. u jednom danu. I nitko mi ne može reći da će on to onda u jednom školskom satu naučiti u školi i da doma neće morati raditi posebno ako ga ima jednom u tjednu kako ste vi dali prijedlog. Ista je stvar sa učenicima PN; biologija (1 sat u ponedjeljak, 1 u petak); ista stvar je i kemija. Mi imamo učitelje koji su samo u četvrtak ili u ponedjeljak u školi, što znači da mora biti blok sat. Blok sat je i potreban ako se radi pokus. Dakle, ako mu se i dade nekakav zadatak za zadaću, on će morati raditi kod kuće jer se neće sjećati od ponedjeljka do petka, a kamoli do drugog ponedjeljka (ako ima blok) što je na prijašnjem satu radio ili će dan prije na A2 nositi duple knjige što znači za taj dan i za slijedeći (ali tada u potpomognutom učenju neće biti stručnog učitelja da mu objasni). Naši su učitelji stalno dostupni djeci i preko aplikacija Teams i u školi, samo trebaju doći i pitati. Prisilom sjedenja u školi stvorit ćemo samo kontra efekt od željenog. Nejasno mi je, kako i kada će spremačice stići očistiti školu kada B2 dolazi nakon 17 sati? Također u našim je školama od 1/2 do 2/3 učenika bilo uključeno u besplatnu prehranu tj. program potpomognutog plaćanja kuhinje za djecu u riziku od siromaštva. Sada je MZO kuhinju preuzeo na sebe (hvale vrijedno), ali ako ti roditelji nisu imali 6 ili 7 kuna za užinu, tko će plaćati ručak koji se ne može napraviti za 6 kuna i kada će ga kuharica pripremiti ako ona radi od 7-15 h? Dakle, kuharica bi prvi obrok trebala dati u 8:45, odnosno 8:50, nakon toga bi suđe trebala stavljati u perilicu ( i to nekoliko puta, a znate da zdjelice, lončiće i tacne trebate počistiti prije nego ih stavite u perilicu), nakon toga si trebate pripremiti i skuhati ručak koji mora biti gotov do 12:40 – 13:15 za cca 300 učenika) i ponoviti postupak pranja. Još moram napomenuti kako ima učiteljica u produženom boravku kojima plaću isplaćuju općine, a nekim učiteljicama dijelom sufinanciraju i roditelji. Nije mi jasno tko će njih zbrinuti? Slijedom svega gore navedenog smatram da je reforma potrebna, ali na ovakav način je ishitrena, nepotpuna i nedorečena. Nataša Fadiga Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
157 Forum za slobodu odgoja Eksperimentalni program Eksperimentalni program cjelodnevne škole opravdano u svojim ciljevima i kontekstu stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti, no analizirajući ovaj eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Bez svjesnog naglaska na zadovoljavanje potreba skupina u nepovoljnom položaja te bez jasnog integriranja pravičnosti u sve dimenzije programa neće se moći postići željeni učinak. Drugim riječima, poboljšanje obrazovnih postignuća učenika iz skupina u nepovoljnom položaju neće se postići samim time što će boraviti u školi veći broj sati, već je potrebno u programu planirati ciljane mjere koje će utjecati ne samo na njihova bolja obrazovna postignuća već i jačanje njihove psihološke, emocionalne i socijalne dobrobiti. Kao preduvjet za provedbu ove reforme potrebno je osigurati infrastrukturan ulaganja koja ce biti usklađena s univerzalnim dizajnom škola i opreme, bolje radnje uvjete za odgojno-obrazovne radnike, ciljano profesionalno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika te kvalitetne odgojno-obrazovne sadržaje. Uređenje školskog prostora treba odgovarati na prava i potrebe djece tokom duljeg boravka u školi, što uključuje prostore za odmor, igru, prehranu i učenje (samostalno i u grupi). Zabrinuti smo za dodatno opterećenje učenika povećanjem broja sati i uvođenja novih predmeta te se zalažemo za fleksibilniji pristup i rasterećenje učenika. Zabrinuti smo zbog povećanja opsega posla nastavnicima, posebno onima u razrednoj nastavi te predlažemo da se u cjelodnevnu nastavu svakako uzme u obzir uključivanje barem 2 učitelja po razredu. S obzirom na povećanje količine sati provedenih u školi i nove načine boravka djece u školi, raste odgovornost svih zaposlenika, a naročito ravnatelja i stručne službe ne samo za akademski uspjeh već i sveopću dobrobit djece. Stoga je iznimno važno povećati njihove kompetencije: razumijevanja i zaštite prava djece, zaštite mentalnog zdravlja djece, inkluzivnih praksi u upravljanju, neformalnih oblika rada s djecom i mladima. Ovim raste i potreba dodatnog „ekipiranja“ stručnih službi škola, naročito zapošljavanja školskih psihologa i edukacijskih rehabilitatora, kao i potreba za snažnijim povezivanjem s lokalnom zajednicom, centrima za socijalnu skrb, udrugama i savjetovalištima. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
158 Jitka Stanja Brdar Eksperimentalni program U sklopu Eksperimentalog programa satnica nastavnog predmeta Hrvatski jezik povećava se za 1 sat na tjedan. U osnovnim školama s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina po Modelu A je materinji jezik manjinski jezik stoga je potrebno i satnicu nastave manjinskog jezika po modelu A uvećati za 1 nastavni sat na tjedan. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
159 VESNA JUVAN-BUKOVAC Eksperimentalni program Desetljeća su nedostatnog ulaganja u školstvo i školsku infrastrukturu iza nas, a sada bi se sve htjelo u kratkom roku kozmetički popraviti kako bi se približili europskim standardima u smislu količine vremena koje učenici provode u školi. A što je s drugim standardima? Europski nastavni programi nisu nabildani kao naši. Ne grebe se široko po površini, već je gradivo suženo i ulazi se u dubinu tematike. Roditelji u Europi ne moraju učiti s djecom nakon posla ne zato što su ona dulje u školi, već zato što je gradivo koncipirano tako da se ono može svladati u školi. Prekratak je rok za uvođenje eksperimentalne faze. Osmišljeno je bez dodira s realnošću i nije se uključilo najvažnije subjekte u proces osmišljavanja: učitelje, roditelje i učenike. Što je s osnovnim školama koje već sada imaju tri strana jezika (jedan redovni i dva izborna)? Što će biti s viškovima učitelja Informatike i stranih jezika, glazbenim školama? Podržala bih CŠ da se u reformu išlo postepeno i promišljeno, poštujući mišljenja svih dionika u odgoju i obrazovanju, od odgajateljica u vrtićima do fakultetskih profesora, i da se reforma proširila na kompletno obrazovanje, uz redefiniranje količine osnovnog gradiva koje je potrebno za prelazak iz osnovne u srednju školu i iz srednje na fakultete. U redu je da CŠ bude obvezna za razrednu nastavu, no uz dvije učiteljice za svako razredno odjeljenje. Potrebno je smanjiti, a ne povećavati broj nastavnih predmeta jer bi to, između ostalog, podrazumijevalo i više udžbenika. Je li itko od vas pokušao podići učeničku torbu? Potrebno je za učenike predmetne nastave koji su sposobni pratiti kompleksnije i zahtjevnije programe organizirati dodatnu nastavu kako bi kasnije mogli pratiti gimnazijske programe, a ostanak u školi nakon 14:00 trebao bi biti opcionalan. Mnogim učenicima je potreban mir i tišina kako bi mogli kvalitetno učiti. Potrebno je zaposliti više učitelja i smanjiti razredna odjeljenja na najviše 20 učenika, a ne povećavati plaće za posao kojeg je nemoguće izvoditi na način kako ste zamislili. Potrebno je graditi nove školske zgrade. Potrebno je smanjiti količinu administrativnih poslova učitelja i razrednika. Reforma “Škola za život“ najavljivala je rasterećenje, a donijela je upravo suprotno. Mi učitelji želimo promjene, ali one dubinske i financijski zahtjevnije od ovog što nudite, uz dovoljno vremena za reorganizaciju, u fazama. Dosta je s parcijalnim reformama koje su nas iscrpile jer nisu donijele promjene nabolje. Gospodo, vama na savjest. S poštovanjem, Vesna Juvan-Bukovac Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
160 Andrej Križanec Eksperimentalni program Poštovani, projekt cjelodnevne škole izgleda doslovno kao eksperimetn. Djeca bi u školi trebala provesti vrijeme koje provodi odrastao čovjek na radnome mjestu. Dijete koje predano prati nastavu, poslije 15:00/15:30 sati nema više koncentraciju za dodatni rad. Nakon toga treba imati izvannastavne aktivnosti? Bojim se da će škole ostati bez zbora, tamburaškog orkestra i ostalih izvannastavnih aktivnosti jer djeci će biti dosta nastave prema A1 i A2 programu. Ako su sve učitelji na nastavi do 15:30h, kada će ispravljati zadaće, održavati roditeljske sastanke? Norma za sve učitelje iznosi 20-22 sata. Na koji način će učitelji likovne kulture, glazbene kulture, povijesti, geografije, koji npr. rade u školama sa po dva razredna odijela dostići tu normu, koju sada nadopunjavaju sa satničarstvom, vizualnim identitetom, razredništvom itd……..Bojim se nikako. Predmet Svijet i ja neće biti dovoljan da „pokrpa“ norme učiteljima. Isto tako smatram da bi nastavu glazbene kulture kao i do sad u četvrtom razredu trebao predavati učitelj glazbene kulture kako je sadašnjim kurikulumom predviđeno, a nastavu likovne kulture učiteljica razredne nastave. Bojim se da će za četiri godine prestati zvuci glazbe na školskim priredbama i u razredu jer će učitelji otići trbuhom za kruhom. Smatram kako je na satu informatike koji traje 45 minuta, učenicima treba vremena da uključe računala, pa kada se pokrenu svi ostali programi, bojim se da smo izgubili trećinu sata. Nastava informatike trebala bi se povećati na dva sata tjedno. Postavlja se pitanje i kada će se provoditi nastava glazbenih i plesnih škola ako su učenici u osnovnoj školi do 17:00h (A1+A2+B1). Smatram kako će veliki broj djece odustati u upisa u te škole jer cijeli dan ne bi bili kod kuće sa svojom obitelji. Projekt cjelodnevne škole pun je nedorečenosti, u školskim zbornicama raspravlja se samo o tome. Smatram da je donesen brzopleto uz prekratak rok pripremu izvedbe. Srdačno, Andrej Križanec Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
161 Vedrana Dubovečak Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam informatike od 1. do 4. razreda. Ono što mogu reći je da je nemoguće jedan sat tjedno odraditi ono što mi napravimo u blok satu Informatike. Smatram kako je apsurdno smanjivati satnicu Informatike već bi je trebalo i povećavati. Ukoliko Informatika bude jedan sat tjedno svest će se samo na teoriju i učenje činjenica bez prijeko potrebne vježbe. Bez dva sata Informatike u osnovnim školama neće biti potrebne podloge za nastavak školovanja u srednjim školama i fakultetima. Smanjenjem satnice smanjit ćemo i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada. Neodgovorni potezi smanjivanja satnice Informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva. Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i dr. Nastavnici Informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od 1 do 3, a koliko im je bilo priznato. Potrebno je širiti škole, učenici imaju neadekvatne učionice, vlažne kuhinje, krovove koji prokišnjavaju, istrošenu sportsku opremu … Otiđite pred škole i pogledajte naše učenike pri izlasku iz škole nakon 5., 6. sata. Mislite li stvarno da će uspjeti biti toliko dugo na nastavi i uz sve silne aktivnosti? Kad bih se trebala pripremati za nastavu za sutra? Nakon odrađenih 8 – 9h da još pripremam i ispravljam ispite? Iskreno, ako bude tako, mislim da će se većina informatičara zahvaliti i otići ćemo u prvi sektor samo ne u školstvo. Žao mi je što radite od škole i obrazovnog sustava... Toliko noviteta - HNOS, ŠZŽ, CN i sve do jednoga su iz kuta većine prosvjednih radnika samo nagrđivanje znanja i obrazovanja. Uz nadu u zdrav razum nadam se da ćete uvidjeti niz propusta što se tiče nastavnog predmeta Informatika. Vedrana Dubovečak, učiteljica informatike Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
162 PETAR KORBELJ Eksperimentalni program Poštovani, prvo i najosnovnije jest, da ovako veliku promjenu u sustavu nije moguće sprovesti u 90% škola u RH. Razlozi mogu biti različiti - od neadekvatno opremljenih škola, nedovoljan broj učionica, manjka prostora za "pauzu" za vrijeme odmora, ne stručnosti kadra zaposlenih za recimo predmet Svijet i Ja (jer nedopustivo je da taj predmet predaje baš bilo tko - najčešće osoba kojoj će faliti satnica). Sad kas smo kod satnice - kao profesor GK - otvoreno Vam kažem da će 85 % učitelja GK biti tehnološki višak koji neće moči popuniti svoju satnicu, što je potpuni promašaj od strane Ministarstva i najoštrije osuđujem ovakav bez osjećajan potez Ministarstva. I kad učitelji dođu do potrebne satnice u nastavi GK možemo se zapitati nekoliko stvari - Razredništvo? Zbor? Glazbena mladež? Orkestar? Razrednik sam 4.-toj generaciji učenika koji su trenutno 7.razred. Postotak koji nudite za razredništvo nije smiješan nego uvrijedljiv. - 2,5%? Nitko normalan neće htjeti raditi razredništvo za taj postotak ( 2,5% od 10000 kn je 250 kn - budimo realni, nitko nema ni blizu 10000 kn plaču) Zbor i orkestar - brojka će se smanjiti na minimum, jako rijetki će raditi to kao dodatnu, jer već i sada imamo problem sa dolascima na zbor (jer je sve drugo bitnije). Dok će trebati pjevati himnu na nekoj svečanosti - pozovite si profesionalce i platite to. Sindikalni povjerenici? Zaštita na radu.. nema šanse. Nakon CDŠ-a, svakodnevno, kad će ti isti učenici ići na treninge, glazbene škole, plesne škole itd? Od 17h pa do? Kada će ti roditelji imati priliku se podružiti sa svojom djecom? Nije bitno, a ZNA SE zašto... Zaključak priče CDŠ- a jest: dobili ste novce od EU i sad pod hitno morate sprovesti projekt jer u protivnom morate vratiti te iste. Veliku većinu novaca ste prebacili u "građevinski sektor" jer tu može najviše novca "završiti u tuđem džepu", najjednostavnije je izigrati ogroman financijski profit za ljude na povoljnim mjestima. Može vas biti sram, da već po ne znam koji put to radite preko leđa učitelja, profesora i općenito djelatnika u obrazovanju. Obrazovanje Vam je na nivou čuvaonica djece kad su roditelji na poslu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
163 Ivana Hrastović Mandarić Eksperimentalni program Poštovani, sustav osnovnoškolskog obrazovanja u RH uistinu je tijekom zadnjih trideset godina prošao kroz brojne promjene. Na neke od tih promjena još se uvijek navikavamo, a već je u najavi nova velika promjena sustava. Program ¨ Osnovna škola-uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja˝ unosi u sustav osnovnoškolskog obrazovanja niz nejasnoća i nedorečenosti. Istaknut ću samo neke od tih nejasnoća. Sat razrednika se ne navodi kao neposredan odgojno- obrazovni rad učitelja, a smatram da izvedba sata razrednika jest neposredan odgojno-obrazovni rad jer uključuje neposrednu interakciju s učenicima u razredu kroz rad u radionicama, debatama koje uključuju teme važne za osobni razvoj učenika, međupredmetne teme i razgovor o tekućoj problematici pojedinog razrednog odjela. Nastavnik koji želi kvalitetno odraditi sat razrednika treba se stručno pripremiti za takav sat, izraditi prezentaciju, radni materijal za radionicu, izraditi hodogram aktivnosti i sl. Stručno- metodička priprema za nastavne sate se treba povećati za svaki pojedini predmet i u razrednoj i u predmetnoj nastavi, a ne smanjiti kao što je predviđeno ovim programom. Osobito je važno kvalitetno se pripremiti u redovnim razrednim odjelima u koje su uključeni učenici s poteškoćama jer je izazov raditi istovremeno s učenicima koji prate redoviti program, s darovitim učenicima i učenicima s poteškoćama u istom razrednom odjelu. Čak i uz pomoć jednog ili dva asistenta u takvim razrednim odjeljenjima, izvedba samog nastavnog sata za učitelja predstavlja veliki napor i izazov. Smatram i da je rad u kombiniranim razrednim odjeljenjima također izuzetno izazovan i iziskuje dodatno vrijeme za kvalitetnu pripremu. U cjelodnevnoj nastavi je predviđena obvezna rekreacijska stanka za učenike razredne nastave, no nejasno je tko, kada i gdje će provoditi tu rekreacijsku stanku s učenicima? Što je s učenicima predmetne nastave, ne trebaju li i oni rekreacijsku stanku? Učitelji koji su u cjelodnevnoj nastavi također trebaju imati stanku tj. pauzu no u programu nije navedeno u koje vrijeme učitelji mogu koristiti tu stanku. Smatram i da dežurstvo učitelja s učenicima treba uključiti u zaduženje. Poslovi voditelja ŽSV, koordinator eTwinning projekata, koordinator Erasmus projekata, satničar, administrator e dnevnika, voditelj smjene, sindikalni povjerenik, povjerenik zaštite na radu i td. ne mogu ući u ostale poslove jer svojim opsegom i složenošću zahtijevaju ostati u kategoriji posebnih poslova kojima se učitelj može zadužiti, a do popunjenja pune norme. Naknada koja je u programu predviđena za razrednika nije u korelaciji sa složenošću poslova koje razrednik obavlja, niti sa odgovornošću koje nosi uloga razrednika i prijedlog je da se značajno poveća novčana naknada za rad razrednika. Nadalje, ako će se većem broju učitelja u školama smanjivati norma radi izbacivanja dopunske, dodatne i izvannastavnih aktivnosti iz zaduženja učitelja, pitanje je gdje će ti učitelji moći popuniti svoje norme te vodi li to potrebi rada na dvije ili tri škole za svakog tog učitelja? Time bi se takvi učitelji doveli u nepovoljan položaj i pitanje je koliko bi dugo bili motivirani ostati u takvim radnim uvjetima. Podržavam prelazak rada škola u jednosmjenski rad i otvaranje mogućnosti novih zapošljavanja u školama, te naglasak na učenju drugog stranog jezika, ali ne i sve izmjene koje su opisane u ovom Programu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
164 Tea Varlaj Eksperimentalni program Hrvatsko obrazovanje godinama vapi za cjelovitom reformom. HNOS, Škola za život i sve, dosad, provedene reforme su podbacile (umjesto sadržajnog pojednostavljivanja, promijenila se je samo terminologija). Uvedite izbornost predmeta (temeljenu na urođenim sposobnostima), ekipirajte stručne timove po školama (psiholozima, logopedima, socijalnim pedagozima), ne opterećujte djecu novim predmetima koji se već sada obrađuju međupredmetno i, konačno, izbacite ideologiju iz školskih klupa. Želite li kvalitetno obrazovanje u kojem će djeca biti sretna, onda ne temeljite reformu na povećanjem broja sati koje će djeca provoditi u školi. To nikako ne briše socioekonomske razlike među njima niti garantira, u konačnici, kvalitetnije obrazovanje. Bavite se kvalitetom, ne kvantitetom. Planirajte godinama savjetujući se s provoditeljima reformi, stručnjacima iz područja koje se bave djecom, analizirajte i tek tada predlažite. Ad hoc rješenja kojima smo godinama opetovano zatrpavani neprovodljiva su u stvarnosti. Ona su samo odraz politike (ne obrazovne) i cilj im je da se tijekom mandata nešto učini kako bi se opravdalo radno mjesto i kako bi se iskoristile financijske injekcije iz EU. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
165 MIHAELA BAJAMIĆ Eksperimentalni program Učiteljica sam engleskog jezika u osnovnoj školi i moram priznati da sam iznenađena koliko propusta ima u nacrtu Eksperimentalnog programa. Za početak - ukoliko je osnovna satnica 20-22 sata čiste nastave većina učitelja predmetne nastave ostaje na nepuno radno vrijeme. Sat razrednika - smanjuje se za 1 sat i ide po A2 - kao prvo razrednišvo nije samo odražavanje sata razrednika nego i gotovo svakodnevna suradnja s roditeljima stoga smanjenje broja sati, a pogotovo ideja da nije obavezno je suluda. Nadalje - učitelji koji istovremeno rade i u razrednoj i u predmetnoj nastavi(engleski, informatika, vjeronauk, glazbeni, likovni...) zbog neujednačenog vremena satnice kao i razlike u odmorima neće biti u mogućnosti održavati nastavu i u RN i u PN. Djeca s teškoćama - niti slova o djeci s teškoćama!! Zar mislite da djeca nakon 15.30 mogu dalje nastaviti sa svojim terapijama - logoped,edukacijski rehabilitator, senzorna, sportske aktivnosti koje su im neophodno potrebne za daljni razvoj i napredovanje. Priprema učenika za natjecanje (dosadašnja dodatna) - kako i kada? A2 - ideja je da učenici tijekom A2 napišu zadaću, uče, ponavljaju.. ako su učenici taj dan imali 5-6 sati različitih predmeta (HJ, MAT, EJ, FGIZ, POV...), a u A2 imaju samo 2 sata (npr EJ i MAT) kako će u ta dva sata odraditi sve što treba??? B1 - ako su učenici svaki dan u školi do 15.30 vrlo teško ćete učenike viših razreda (koliko god dobru INA imali) nagovoriti da ostaju do 17 sati Što je s glazbenim školama? ako je nastava do 15.30 kada će one počinjati? Što je s treninzima? Nemojte mi molim vas reći da će se održavati u školi. Djeca trebaju odgovarajuće uvjete i opremu da bi se treninzi kvalitetno održavali. Smanjenje informatike - u 21. stoljeću? Svije i ja - ne želim popunjavati satnicu nekim novim upravo osmišljenim predmetima, želim predavati ono za što sam se školovala i ono što volim Odmori - učitelji su tijekom odmora dežurni i provode to vrijeme s učenicima - zašto ne ulazi u satnicu? Mogla bih još nabrajati... Mislim da ste shvatili.. Promjene da , slažem se, ali ne u ovom obliku i iznad svega bilo bi lijepo da ste kontaktirali struku, tražiti mišljenje direktno od ljudi koji u nastavi rade i prema tome složili program koji je funkcionalan i izvediv. Ovo je pomalo smiješno, više razočaravajuće, a iznad svega kaotično, nedorečeno i nesuvislo. Hvala Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
166 Petra Pejić Papak Eksperimentalni program Poštovani, U smjeru unaprjeđenja odgojno-obrazovnog sustava koje je potrebno, načelno podržavam ideju cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada, ali s naznakom potrebe za duljim vremenom sveobuhvatne dorade i izmjene predstavljenog Programskog prijedloga, uz suradnju učitelja i stručnjaka u kreiranju i uvođenju promjena te razmatranju „dobrih praksi“ postojećih modela cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u RH. Držim nužnim promišljanje svih aspekata implikacija uvođenja promjena u odgojno-obrazovni rad, a predloženi Program otvara mnoga pitanja. U nastavku samo površinski dotičem određene aspekte predloženoga, osvrćući se na koncept provedbe cjelodnevne nastave isključivo u razrednoj nastavi, uz naglasak specifičnosti organizacije nastavnog procesa za učenike mlađe školske dobi na načelima holističkog pristupa, tematskog integriranog poučavanja uz korelaciju nastavnih predmeta. Upravo je učitelj razredne nastave kompetentan profesionalac koji je tijekom inicijalnog obrazovanja na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju stekao kompetencije za poučavanje šest nastavnih predmeta i to ne samo s didaktičko-metodičkog aspekta već i pedagoško-psihološkog razumijevanja razvojnih potreba djeteta mlađe školske dobi. Stoga, postavlja se pitanje zbog čega bi, prema navodu „veća zastupljenost predmetne nastave u razrednoj nastavi trebala pozitivno utjecati na dobrobit djeteta“? Dodatno, sagledavajući reguliranu učiteljsku profesiju, prijedlog uvođenja novih nastavnih predmeta a „oduzimanje“ nastavnog predmeta za koji je učitelj kvalificiran ima direktne implikacije na standard zanimanja, standard kvalifikacije učitelja te studijske programe koji se izvode pri Učiteljskim fakultetima u RH. Degradira se kompetentnost magistra primarnog obrazovanja i postavlja pitanje na koji je način planirano osposobljavanje učitelja za poučavanje novih predmeta koji se uvode kao obvezni predmeti. Za provedbu „integriranja odgojno-obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno-obrazovnog područja tako i između njih“ prijedlog Programa A1+A2+B1+B2 predstavlja krutost parcijaliziranja segmenata određenom satnicom izvedbe uz jednog učitelja i to s proširenim obimom norme, a u prijedlogu se nigdje ne iščitavaju sati predviđeni za kvalitetnu pripremu učitelja za neposredni rad. Usmjeravaju se velika očekivanja na Program potpore i potpomognutog i obogaćenog učenja u jezično-matematičko-prirodoslovnom području (A2) kao parcijalnog dijela nakon A1 i to ne na razini razrednog odjela što bi zapravo trebalo biti isključivo na razini razrednog odjela i to u vremenskoj poveznici s ishodima A1 (vrijeme za diferencijaciju i individualizaciju poučavanja kroz dodatno uvježbavanje, usustavljivanje, više razine zadataka za učenika koji može više, vršnjačko suradničko potpomaganje…). Zabrinjavajuća je vizija razvoja izvannastavnih aktivnosti u suvremenoj školi kroz neobvezan i prekovremeni rad učitelja u B1, istog učitelja koji je od jutra već u neposrednom radu s učenicima. Ovakav prijedlog B1 nije održiv i dovest će do realne situacije da se u našim školama neće provoditi kvalitetno organizirano slobodno vrijeme učenika, a cilj bi trebao biti osiguravanje resursa za provođenje raznovrsnih i kvalitetnih programa izvannastavnih aktivnosti koje učenici interesno odabiru, visoko intrinzično motivirani. Izvannastavne aktivnosti trebaju biti u punoj normi učitelja i čine važan aspekt Školskog kurikuluma. Svojom sadržajnom, umjetničkom, produktivnom, stvaralačkom i svakom drugom dimenzijom pridonose razvoju interesa učenika, stjecanju znanja i vještina, socijalizaciji, afirmaciji… Uradci izvannastavnih aktivnosti obogaćuju školu (npr. sam vid jezično-umjetničkih sadržaja pretočenih u predstave, prijeme, događanja…) i čine prepoznatljivost škole i uključivanje i u zajednici. Raspored cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada trebao bi biti strukturiran na način da u potpunosti odgovara razvojnim potrebama učenika mlađe školske dobi. Držim da se organizacijski „riječki model“ cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u razrednoj nastavi, koji se uspješno provodi već desetljećima (boravkom učenika u školi od 8 do 16 sati) treba svakako uvažiti pri razradi novog modela cjelodnevne nastave. Isti podrazumijeva timski rad dvaju učitelja razredne nastave koji ravnopravno dijele suradničko planiranje procesa, provedbu, evaluaciju te razredništvo, suradnju s roditeljima i zajednicom. Neposredni odgojno-obrazovni rad, dodatno uvježbavanje i individualni rad uz formativno praćenje, planirano organizirano slobodno vrijeme koje je tematski povezano s ishodima poučavanja i očekivanjima međupredmetnih tema (terenska nastava, projekti, izvannastavne…) i nestrukturirano slobodno vrijeme, integrirano je u nastavni radni dan te se aktivnosti neprestano izmjenjuju. Tijekom dana posebno je važan i vremenski planirani dio nestrukturiranog slobodnog vremena uz prisutnost učitelja, u kojemu učenici imaju vremena za slobodnu igru, socijalizaciju, čitanje… U praksi cjelodnevnog dana u razrednoj nastavi ne postoji raspored 45 min. sata već se tematske aktivnosti korelacijom nastavnih predmeta usmjeravaju na učenika i potrebne mikropauze, izmjene aktivnosti i organizaciju slobodnog vremena, iskustveno poučavanje i učenje, učenje otkrivanjem u različitim okruženjima, što učenicima ne predstavlja opterećenje cjelodnevnog boravka u školi. Pozivam da se prije početka provedbe eksperimentalnog programa otvori prostor uključivanju učitelja i stručnjaka u sukreiranje predloženog Programa cjelodnevne škole za dobrobit djece i uvažavanje učiteljske profesije. S poštovanje, Petra Pejić Papak Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
167 Branka Stojković Eksperimentalni program Poštovani ! U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė- Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021,  https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941 ) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika.Stoga NEIMENOVANI predlagatelji reforme moraju uvažiti prijedloge i kritike učitelja i roditelja te provesti reformu koja bi donijela pozitivne rezultate. Prehrana koja je uvedena pozdravljam ali u školama u kojima ima uvjeta za kuhanje a ne za djeljenje 2 mm palente ili tijesta ili griza . Uzas, djeca gladna. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
168 Katija Jurčić Eksperimentalni program Poštovani, evidentno je da nam je reforma školstva nužna te su toga svjesni svi djelatnici u školstvu, roditelji, a i sami učenici. Ono što se sada nameće kao reforma je jako ishitreno, nepromišljeno i u potpunosti krivo. U uvjetima u kojima radimo je naprosto nemoguće boraviti cijeli dan, a onda još doma nastaviti s poslom jer u školi naprosto nemamo prostor gdje bismo se pripremali i predahnuli. U novoj školskoj godini ću raditi u prvom razredu. Samo učiteljice RN znaju koliko je to naporno i zahtjevno, a ukidanjem produženog boravka jedna učiteljica bi trebala sama iznijeti cijeli nastavni proces koji su do sada obavljale dvije osobe. U prvi razred dolaze djeca različitih predznanja i naprosto je prezahtjevno da jedna osoba s njima prvovede zamišljene A1, A2 te B1 programe. Kao da od glumca tražimo da na pozornici za redom izvede tri različite predstave. Stoga NEIMENOVANI predlagateji reforme moraju uvažiti prijedloge i kritike učitelja i roditelja te provesti reformu koja bi donijela pozitivne promjene. Prije svega devetogodišnje školovanje, više i niže razine predmeta prema interesima i sposobnostima djece koje bi ih usmjeravale prema određenim srednjim školama. Puno je pitanja na koje nema odgovora, a sve bi to entuzijastično treabli provesti učitelji za koju mrvicu sa stola. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
169 Branka Harš Eksperimentalni program Poštovani, jedan od mnogo razloga zašto sam protiv uvođenja ovoga programa je taj da se u našoj državi i našem školstvu ne cijene dovoljno umjetnički programi. Želimo se približiti kvalitetno razvijenim zemljama EU koje imaju puno veću satnicu, a mi smo sveli likovnu i glazbenu kulturu na 1 sat tjedno. Želim naglasiti važnost tih predmeta, posebice za razvoj djece osnovnoškolske dobi. Ti predmeti se u navedenom programu nigdje ne spominju u predmetnoj nastavi, potreba za ostvarenjem pune satnice učitelja je dodatno otežana. Učitelji rade na više škola ista zaduženja koja im nisu dodatno plaćena poput estetskog uređenja i po novom ne ulaze u satnicu. Također, navedeno je da zbog pretilosti djece treba povećati nastavu TZK-a. Uvođenjem kineziologa u RN se ne rješava problem, učenici predmetne nastave ostaju na istom opterećenju, a dodatno se opterećuju samo učitelji predmetne nastave TZK-a te se oduzima vjerodostojnost diplome, položeni svi pedagoški i metodički sadržaj i kompetentnost učitelja razredne nastave. Još jedan razlog je taj da učitelj razredne nastave ne može toliko sati dnevno sam raditi s učenicima od 1. do 4.razrede te postoji potreba, kao u vrtićima za dva djelatnika. Do sada je dobro funkcionirao dnevni boravak, a smatram da u manjim sredinama ne postoji potreba za tim. Hvala, učiteljica likovne kulture. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
170 Alena Letina Eksperimentalni program Poštovani, u obrazloženju Programa nacionalnog kurikuluma osnovne škole, koji se provodi kroz redovitu nastavu (A1) istaknuta je teza da „cjelodnevna osnovna škola treba voditi jasnom i izraženijem integriranju odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar i između pojedinih odgojno-obrazovnih područja“ i da „treba pridonijeti većoj, snažnijoj i kvalitetnoj integraciji odgojno-obrazovnih ishoda unutar prirodoslovlja i društveno-humanističkog odgojno-obrazovnog područja“. Međutim, unatoč isticanju principa integracije, postojeći interdisciplinarni nastavni predmet Priroda i društvo u kojem se ostvaruje upravo takva integracija u programu cjelodnevne škole razdvaja se na dva školska predmeta nazvana Prirodoslovlje te Društvo i zajednica čime se narušava cjelovitost spoznaje koja je u ovoj razvojnoj dobi djeteta, s obzirom na njegove psiho-fizičke i kognitivne karakteristike, nužna i potrebna. Rezultati dosadašnjih međunarodnih istraživanja trendova u znanju iz prirodoslovlja (TIMSS, 2019.) pokazuju da su učenici četvrtih razreda Republike Hrvatske u sklopu međunarodnoga istraživanja postigli rezultate koji su statistički značajno iznad središnje točke TIMSS-ove skale. Republika Hrvatska se prema tim rezultatima nalazi na 9. mjestu među članicama Europske unije. Također, Republici Hrvatskoj 34 % učenika četvrtoga razreda dostiglo je višu referentnu razinu znanja, što je usporedivo s postignućima na međunarodnoj razini (32 %) te ukazuje na visoki stupanj prirodoslovne pismenosti učenika u primarnom obrazovanju koju su stekli u okviru nastave predmeta Priroda i društvo (NCVVO, 2020). Koncept integracije prirodoslovnog i društveno-humanističkoga područja prepoznat je kao kvalitetan i sveobuhvatan pristup učenicima te razvojne dobi i stoga je u većini zemalja Europske unije, u primarnom stupnju obrazovanja, prisutan integrirani nastavni predmet, odnosno inačica nastavnog predmeta Priroda i društvo. Navedeno ukazuje na činjenicu da su europske zemlje prepoznale potrebu fenomenološki orijentirane integracije i cjelovitosti spoznaje koja je u skladu sa psihofizičkim i kognitivnim mogućnostima učenika od 1. do 4. razreda. Razdvajanje ovog nastavnog predmeta na zasebna područja nije usklađeno sa postojećom STS paradigmom (Science – Technology – Society) koja ističe da znanstvena znanja nisu neovisna o društvenim i kulturnim utjecajima te da njihovim povezivanjem znatno utječemo na bolje razumijevanje svijeta i svakodnevnog života te formiranje aktivnih građana u društvu koji razumiju ulogu znanosti u razvoju ljudskoga društva i afirmativno je podupiru, kao i da takva integracija utječe na razvoj većeg interesa učenika za prirodoslovno područje obrazovanja. Stoga se umjesto razdvajanja i nepotrebnog uvođenja novih nastavnih predmeta predlaže povećanje satnice postojećeg nastavnog predmeta Priroda i društvo uz mogućnost njegova obogaćivanja ishodima učenja prirodoslovnog područja. Time bi se omogućila intenzivnija primjena istraživačke nastave, učenja otkrivanjem, projektne nastave i drugih strategija aktivnoga učenja koji utječu na razvoj istraživačkih vještina učenika i razvoj prirodoznanstvene pismenosti. Na taj način ne bi se narušila cjelovitost spoznaje koja je nužna za učenike ove razvojne dobi te potrebna integracija različitih znanstvenih područja. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
171 Jelena Grabovac Eksperimentalni program Poštovani, Protiv sam uvođenja obvezne cjelodnevne nastave. Prvenstveno zbog toga jer je nametnuta bez prethodne suglasnosti učiteljskog vijeća, bez pristanka roditelja i bez radničkog vijeća. Otvara se niz pitanja i nejasnoća. Ako jedan učitelj do 15:30 boravi s djecom kada će upisivati pedagošku dokumentaciju, ispravljati pisane provjere, bilježnice, pisati pripreme, ići na usavršavanja i obavljati ostale poslove koji su bili dio 40 –satnog radnog vremena? Prostorni uvjeti u školama, prehramben uvjeti, higijenski uvjeti (sapuni ,toalet, papiri, tuš) koji se navode u programu, a koje treba ostvariti zvuče nažalost nestvarno za većinu škola. Kada će se održavati rodieljski sastanci, školski aktivi, učiteljska i razredna vijeća? Kako će se osigurati adekvatni odmor učenika nakon ručka? Gdje su roditelji u cijelom ovom eksperimentalnom programu. Nitko ih ništa ne pita, a podsjećam kako Čl.64 Ustava naše države kaže: „Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ Smatram da je boravak učenika od 8 do 17h u školi nije dobar za obitelj i obiteljske odnose. Roditeljima je na taj način uskraćeno biti sa svojom djecom, a i djeca su nemaju pravo birati sami aktivnosti koje žele. Izbor roditelja da dođu po djecu nakon redovne nastave treba i mora postojati. Podržajem produženi boravak jer on postoji za djecu i roditelje koji rade i nemaju druge mogućnosti zbrinjavanja djece, ali zato je i izbor. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
172 Lana Matijaković Eksperimentalni program Poštovani, na početku moram reći da nas ima puno koji nismo protiv cjelodnevne nastave te u Eksprerimentalnom programu vidimo dosta pozitivnih stvari, ali nešto ovako veliko i bitno ne može se i ne smije uvesti ovako 'u hodu ' te bez savjetovanja i u dogovoru s ljudima od kojih se očekuje da taj posao i odrade- učitelja. Komentara je puno pa ću zaista biti kratka- program je sveobuhvatan i za učitelje, a pogotovo za djecu. Nikako ne ostavlja dovoljno vremena nama učiteljima za kvalietnu pripremu za nastavu, a učenicima za kvalitetan odmor. CDŠ bi trebala biti na izbor; razrednu bi nastavu trebale obavljati dvije osobe. Puno je nedoumica, nejasnoća i nelogičnosti te se nadam da će mnogi od prijedloga na ovom savjetovanju biti i pihvaćeni. Također, mnoge se stvari u našem sustavu mogu i trebaju poboljšati i bez uvođenja Cjelodnevne škole, a kada bi se samo imalo više sluha za nas koji smo svakodnevno u učionicama. Lana Matijaković Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
173 IVANA KUJUNDŽIĆ LELAS Eksperimentalni program Poštovani, dokument kojeg sam upravo pročitala ne podupire ključne čimbenike našeg obrazovanja, a to su učitelji. Naime, produljene satnice će, bez ikakve sumnje, dovesti do većeg pritiska na učitelje i njihovo sagorijevanje. Prijedlog povećanja plaće je premalen za tu količinu rada. U jednom dijelu se navodi kako će, kroz cjelodnevnu nastavu, društvo prepoznati rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan te jako odgovoran. Zar ga društvo već ne vrednuje kao izrazito odgovoran posao? Zar je jedino bitno koliko vremenski traje naša nastava? Ili je bitna kvaliteta te nastave? Kako će izgledati učitelj/ca koji će cijeli dan biti u školi? Kada će se pripremati za nastavu? Može li premoren učitelj/ca biti inovativan/a i kreativan/a na nastavi? Idemo li ka tome da ćemo cijeli dan boraviti u školi samo da "društvo misli da mi radimo" i samo nas tada cijeni? Prijedlog ovog eksperimentalnog programa ne stavlja učenika u prvi plan, iako bismo to mogli lako zaključiti po prijedologu za A2, nego stavlja VRIJEME koje će taj učenik provesti u školi. Vrijeme u kojem će, tijekom nastave, a i tijekom poslijepodnevnog potpomognutog rada boraviti s cca 20-25 drugih učenika u istoj toj prostoriji? Kada će se učenici odmoriti? I kako će učiti u takvom okruženju? Mogu li učenici učiti čitati neki tekst dok se ostali zabavlju? Ili će svi biti jako tihi i mirni cijeli da da svi stignu provježbati? Ili će učenici, još dodatno učiti, kada dođu doma? Smatram da je nužno uvođenje novih predmeta, ali ne ovako, od jednom i na brzinu, bez prethodne edukacije osoba koje će to provoditi. Jedini način da se ovakav program provede je da se za jedan razred zaposle dva učitelja/ce i da se u razrednim odjelima smanji broj djece. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika.
174 Daniela Marinović Eksperimentalni program Poštovani, želim izraziti svoje mišljenje kao majka i kao nastavnica. Kao majka, ne slažem se sa uvođenjem eksperim. programa iz više razloga. Primjetila sam da se ne planira rasterećenje sadržaja postojećih predmeta a budući da imam četvero djece, jako dobro znam da su programi prepuni nepotrebnih ili upitno potrebnih sadržaja koji oduzimaju i vrijeme i zdravlje našoj djeci. Umjesto da se krene sa tim dijelom reforme, dakle, rasterećenjem programa nastavnih sadržaja, pročitala sam da se planira uvesti pet novih predmeta kao i povećati satnica nekih postojećih. Program A1 je ona redovna nastava koja se odvija i sada, za koju znamo da ima problema ali se očito ne planira nikakvo poboljšanje u tom dijelu. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je po meni puka teorija o nečemu što se neće moći provesti u praksi. Kako je moguće da nakon prvog dijela obavezne nastave, isti učenici, u istom prostoru, sa istim nastavnicima, pišu zadaće, uče, istražuju itd. Što je sa odmorom? Zar je to bolje okruženje za djecu od roditeljskog doma? Zar tvorci ovog eksperimenta stvarno misle da će djeca oduševljeno nastaviti "domaću" zadaću u istim uvjetima u kojima su do tada bila na "pravoj" nastavi? Naivno je misliti da se kući neće dodatno učiti, ponavljati i slično. O obrocima, rekreaciji (pogotovo u zimsko doba), manjku prostora i cjelokupne infrastrukture nema potrebe ponavljati sve već dosad napisano u komentarima. Nigdje se ne spominje hoće li, oni koji to žele, moći ići ranije kući. Što je sa djecom koja idu u Glazbenu školu, treniraju neki sport i slično? I o tome je u komentarima puno napisano. Što je sa roditeljima koji rade u smjenama? Kada će oni vidjeti svoju djecu i kada će moći provesti vrijeme sa njima? Meni je jasno da roditelji koji rade u jutarnjoj smjeni misle da bi bilo bolje da su djeca u školi, ali zašto onda nemamo mogućnost izbora? Dajte nama, roditeljima, izbor. A roditelje koji se zalažu za uvođenje cjelodnevne nastave molim da pročitaju što nam ovaj eksperiment nosi i je li to stvarno dobro i bolje za njihovu djecu. Kao nastavnica u Glazbenoj školi protivim se uvođenju cjelodnevne nastave. Predviđenim eksperimentom učenici bi u Glazbene škole dolazili nakon 17 sati. Kako organizirati nastavu i do kada bi trajao naš radni dan, do 22 sata? Što očekivati od premorene djece u večernjim satima?Nemoguće je razvijati izvrsnost i vještine sviranja instrumenta ukoliko se isti ne vježba svaki dan. Pitam se, koje je to doba dana kada će naši učenici vježbati svoj instrument ako se uvede cjelodnevna nastava? Koje će biti posljedice toga? Odgovori se sami nameću. Bavljenje glazbom kao B2 predviđenim programom ne može se smatrati nečim što će razvijati vještine i izvrsnost, odnosno , to je za one učenike koji se glazbom žele baviti "rekreativno". Osnovne škole ne mogu osigurati adekvatne učionice sa kvalitetnim instrumentima kao što ne mogu osigurati ni adekvatno okruženje koje postoji u Glazbenim školama i koje pomaže učenicima da se posvete muziciranju, slušanju glazbe, nastupanju na koncertima i pripremaju za natjecanja i smotre. To mora biti drugi prostor, nikako isti u kojem je dijete boravilo već 8 sati taj dan. Ciljevi eksperimentalnog programa su: uništavanje obitelji, preopterećenost učenika, smanjenje plaće nastavnicima, povećanje norme nastavnicima do iznemoglosti, ukidanje umjetnosti i glazbenog obrazovanja, ukidanje Glazbenih škola kao zasebnih odgojno-obrazovnih ustanova, nemogućnost izbora itd. Još bi se moglo puno toga napisati, pročitala sam cijeli dokument o uvođenju ovog eksperimenta... neću duljiti nego samo još dodati: NE ! Ne slažem se sa uvođenjem eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
175 Marijanal Prohaska Eksperimentalni program Kao roditelj imam iskustvo s cjelodnevnom nastavom i s njom smo prezadovoljni..neprocjenjivo. Kao djelatnik u obrazovanju podržavam cjelodnevnu nastavu uz preinake, cjelodnevna nastava s dvije učiteljice i uključivanje umjetničkih škola u cjelodnevnu nastavu..npr.glazbena škola. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
176 Monika Kajinić Eksperimentalni program Ne slažem se s ovim programom. Puno je razloga. Roditelji i profesori bi sami trebali birati žele li sudjelovati u tom programu. Postoje roditelji koji žele da im se dijete vrati doma u 12 h. Nitko im to nema pravo uskratiti. Postoje profesori koji ne žele ostajati do 17h u školi i to ne može nadoknaditi nijedan novac, a kamo li ovakvo malo povišenje plaće koju nudite. Pomoći ćete nam pripremama koje je netko napravio? Shvaćate li Vi uopće da je svako dijete priča za sebe, a kamo li svaki razred? U jednom se razredu mogu izvesti čuda, dok u drugom treba totalno drugi pristup. S istom pripremom se ne može ući u dva razreda, a kamo li u sve razrede RH. Zanima me jesu li osobe koje su pisale ovaj prijedlog predavale matematiku, hrvatski ili bilo koji predmet barem 4 godine pa da vide što to uopće je. Potpomognuta i obogaćena nastava s toliko djece i jednim profesorom? Katkada je zahtjevno jednom djetetu nasamo pružiti potpomognutu/dopunsku nastavu, a kamo li u tako velikoj skupini. Ne znam kamo ovo vodi i nadam se da toga u mojoj školi i u školi moje djece neće doći. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
177 Anita Habjanec Eksperimentalni program Poštovani, Model škole „Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ • svakako nam je potreban, ali proučavajući sadržaj predloženog programa uviđam da je samo riječ o dobro osmišljenom naslovu iza kojeg stoje brojne praznine, nedorečenosti i svakako nije uravnotežen i pravedan prema svim područjima odgojno-obrazovnog procesa, što se naročito odnosi na umjetničko područje. "To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava“ • Kako bi ova tvrdnja bila istinita ,a ne samo slovo na papiru, naše škole prvo treba opremiti, stvoriti jednake uvjete za sve učenike i one u gradu, i one na selu, i one u bogatijim kao i siromašnijim sredinama. Omogućiti rad u jednoj smjeni, što iziskuje dogradnju postojećih ili izgradnju novih škola ( a još nisu ni obnovljene sve škole nakon potresa), dio naših škola još uvijek nema kuhinju i dovoljno velike blagovaonice, urediti prostore, „kutke“ za odmor i relaksaciju učenika…. 3. ZADAĆE PROGRAMA „povećavaju školska postignuća učenika u kurikulumskim područjima osnovne škole s osobitim naglaskom na jezičnu i čitalačku te matematičku i prirodoslovnu pismenost“ • Smatram da bi trebalo dodati i umjetničku pismenost, umjetnost i znanost nisu suprotstavljene strane već su komplementarnom i podržavajućem odnosu 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA „Sve aktivnosti Programa A2 ne mogu voditi proširenju obaveza učenika, a obogaćuju postojeće vrste radnih obaveza učiteljima (primarno one radne obaveze koje učitelji obavljaju, na primjer kada je riječ o dopunskoj i dodatnoj nastavi i nekim oblicima izvannastavnih aktivnosti“ • Tekst je nerazumljiv, što se podrazumijeva pod obogaćenjem radnih obaveza učitelja, na koje oblike izvannastavnih aktivnosti se misli „Odgojno-obrazovne aktivnosti Programa izvannastavnih (B1) i Programa izvanškolskih aktivnosti (B2) služe primarno brojnim potrebama i interesima učenika“ • Ali kako je vrijeme održavanja B1 i B2 programa predviđeno nakon 15h i svih obaveznih programa, teško da će se predložene aktivnosti koje su neobavezne realizirati 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika. Onim učiteljima koji sudjeluju u programu B1 uvodi se dodatak na osnovnu plaću.“ • Čime izvannastavne aktivnosti ne ulaze u neposredan rad s učenicima (što nema nikakvog opravdanja) U Programu A1 nacionalnoga kurikuluma, promjene i prilagodbe koje se provjeravaju u okviru Eksperimentalnog programa uključuju sljedeće: A1.9. Od prvog do zaključno četvrtog razreda satnica nastavnog predmeta Glazbena kultura povećava se za 0,5 nastavnih sati na tjedan. • Pozdravljam povećanje satnice glazbene kulture za 0,5 sati u razrednoj nastavi, ali smatram kako ono nije dostatno, te da bi se satnica glazbene kulture trebala povećati barem u 5. i 6. razredu na 2 školska sata • Ako stvarno želimo omogućiti učenicima cjeloviti emocionalni, društveni i tjelesni razvoj nužno je povećanje satnice umjetničkim predmetima, glazbenoj i likovnoj kulturi u svim razredima „Novi nastavni predmeti za koje će se koristiti novi kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi čije će se uvođenje odvijati postupno.“ • Kako možemo odlučivati o dokumentima koji još nisu doneseni, osim naziva novih predmeta, možemo samo pretpostavljati o kakvim se predmetima radi, nije naznačeno tko je kompetentan predavati te predmete niti na koji će način i kada, steći te kompetencije „Program A2 provodi se u svih osam razreda osnovne škole i u njemu obavezno sudjeluju svi učenici.“ • A2 program trebao bi biti izborni, ne trebaju svi učenici dodatnu potporu za svladavanje gradiva, a učenicima koji trebaju potporu za postizanje boljeg uspjeha to je onemogućeno jer u programu sudjeluju svi učenici ( učenici s posebnim potrebama u dokumentu se ne spominju). B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma • Realizacija izvannastavnih aktivnosti nakon 15h teško je izvediva, nakon svih obaveznih programa sumnjam da će biti zainteresiranih učenika za probu pjevačkog zbora, tamburaške grupe…Kako će se složiti raspored učiteljima, ako u jutarnjim satima odrade redovnu nastavu glazbene kulture (A1), moraju čekati do 15h da odrade izvannastavne aktivnosti, tih nekoliko sati od jedne nastave do druge moglo bi se utrošiti za pripremu nastave ali za to je potreban opremljeni kabinet, a naše škole nemaju kabinete za sve učitelje, zbornica nije mjesto za kvalitetnu pripremu nastave… B2 – Program izvanškolskih aktivnosti • U teoriji nije loše zamišljeno ali u ovakvom cjelodnevnom konceptu nastave teško ostvarivo jer je predviđena realizacija nakon 15h, nakon što su učenici na nastavi proveli 7 ili više sati. • U malim seoskim sredinama financijski je neisplativa za vanjske organizacije, udruge… • Mnogi učenici pohađaju glazbenu školu, članovi su KUD-ova, sportskih klubova ovakvim konceptom škole te aktivnosti mogu pohađati samo u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima….a gdje je vrijeme koje bi trebali provesti sa svojim obiteljima? 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA „Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje.“ • Što je prevelika satnica za učenike te dobi • Školski odmori- su također važan i odgovoran posao, smatram da trebaju ući u neposredan rad s učenicima 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI „Tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave aktivnostima Programa A1 kreće se za sve učitelje od 20 do 22 nastavna sata“ „Maksimalno tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave programom A1 i A2 kreće se od 20 do 28 nastavnih sati“ • Kako učitelj glazbene ili likovne kulture s jednim satom tjedno može napuniti svoju satnicu, na koliko škola mora raditi, koliko će učitelja ostati bez punog radnog vremena? „Odabrani učitelji predmetne nastave koji su razrednici i izvode sat razrednika u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan u okviru Eksperimentalnog programa imat će uvećanje osnovne plaće za iznos od 2,5 posto“ • Kako razredništvo može ući u ostale poslove, biti razrednikom je izrazito zahtijevan posao, od „odabranih“ učitelja iziskuje različite vještine i umijeća komunikacije i suradnje s učenicima, roditeljima, kolegama učiteljima, stručnim suradnicima… poslovi razrednika trebaju biti dio neposrednog rada i zadržati minimalno 2 dosadašnja sata u satnici Vjerujem da nisam dotakla sve nepravilnosti i propuste ovog dokumenta, odnosno modela nastave, no željela bih još jednom naglasiti da je zanemarivanje umjetničkog područja, naročito glazbene kulture u nastavnom procesu nedopustivo s obzirom na sve dobrobiti koje donosi razvoju mladih osoba . Anita Habjanec, učiteljica glazbene kulture Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
178 Matea Pernar Eksperimentalni program Poštovani, ne slažem se s ovim prijedlogom. Smatram da djeca provode premalo (kvalitetnog) vremena sa svojom obitelji. Kao bivši asistent u vrtiću mogu potvrditi da velik broj djece već u vrtiću boravi velik dio dana u kojem su odvojeni od obitelji jer su tamo od jutarnjih do popodnevnih dežurstava. Nadalje, vjerujem kako sve škole u RH nisu spremne na ovaj program te kako su se novci namijenjeni za ovaj program mogli iskoristiti na puno bolji način (npr. školska oprema, besplatne knjige za učenike, veće plaće za djelatnike škole...). Također, ovim se programom smanjuje broj mogućih sati koji bi učitelji koristili za pripremu za sljedeći radni dan, tjedan, mjesec i/ili godinu, a ovako će ih morati iskoristit na dodatan boravak u školi za koji je potrebna još veća priprema. S poštovanjem, Matea Pernar, studentica Učiteljskog fakulteta Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
179 Vlasta Tibljaš Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam razredne nastave i u sustavu programa cjelodnevne nastave radim već dvadeset i pet godina. Obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo, smatram da je naš "riječki model" koji uključuje dvije učiteljice, a ne jednu koju vi predlažete, savršen kao opcija roditeljima koji žele i imaju potrebu uključiti svoje dijete u takav oblik nastave. Da je naš postojeći model cjelodnevne nastave izvrstan, dokazuje i njegov opstanak čak i u vremenima kada je roditeljima bilo vrlo izazovno financirati najprije u potpunosti, a potom uz sufinanciranje, prepoznavanje i priznavanje od strane Grada Rijeke. U suprotnom, roditeljima uvijek treba ostati otvorena mogućnost odabira "klasične nastave s produženim boravkom". Naš "riječki model" mogao bi i trebao poslužiti kao primjer ostalim županijama, a ne se povoditi za sustavom školovanja kakve imaju neke druge države. Čitajući ostale komentare, mislim da je sve prethodno o ovom modelu provođenja nastave već napisano. S poštovanjem, Vlasta Tibljaš. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
180 Ljudevit Gačić Eksperimentalni program Lijep pozdrav. Evo osvrt na dotični dokument: 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. Konkretno sam izračunao za sebe 22 sata u nastavi, bez ona +2 sata i bez pauza itd.. Moja bi satnica iznosila 16,5 sunčanih sati u nastavi + vrijeme za pripremu od 11 sunčanih sati = 27.5 sunčanih sati tjedno. A to je 5,5 sunčanih sati dnevno, što je 1,5 sati više od EU prosjeka za bar duplo manju plaću! Naravno da takav izračun vama ne odgovara pa ste zato i izbacili sate za pripremu da prikažete kako je sve u loše smišljenim okvirima! 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika, njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
181 KARMELA KRALJ Eksperimentalni program Poštovani, radim u školi u kojoj su 4 razredna odjela po svakom razredu. U prva tri razreda ima sveukupno 10 učitelja koji rade u produženom boravku. Ukupno petnaestero učenika u svim razrednim odjelima ne ide u produženi boravak pa više niti nemamo potpuno klasičnih razreda. Učenici koji idu u PB su u školi od 7.00 do 17.00. Rad je organiziran tako da su učitelji koji su u nastavi dežurni od 7.00 ujutro, a mi, učitelji PB, do 17.00. Dolazimo u školu oko 11.30 i preklapamo se s učiteljima dok traje primopredaja razreda i razmjena bitnih informacija. Zaduženi smo tjedno 25 nastavnih sati u neposrednom radu s djecom. Dnevno 5 sunčanih sati radimo ovako: 1 sat slobodno vrijeme za igru, 2 sata organiziranog vremena u kojem radimo s djecom aktivnosti koje bi bile slične sadašnjem dijelu A2 (potpomognuto učenje, radionice usmjerene na odgoj, razvoj socijalnih vještina…), i 2 sata odnosi se na pisanje domaćih zadaća i učenje (učimo kako i samostalno učiti kako bi se pripremili na više razrede u kojima PB-a nema). Svatko od nas ima u svom zaduženju i izvannastavnu aktivnost (dramska, literarna, plesna, povijesna....). Učenici svih razreda su uključeni u te INE. Sudjelujemo u praćenju djetetovog napretka, rasta i razvoja. Komuniciramo s učiteljem nastave o napretku te usklađujemo koje nastavne sadržaje je potrebno dodatno uvježbavati ili produbiti. Predlažemo da svaki razredni odjel ima 2 učitelja, a ne jednog prema vašem prijedlogu. Smatramo da bi se tek tada moglo postići ovo što ste naveli kao cilj Cjelodnevne škole, a to je sveobuhvatan razvoj učenika. Trenutno je u svakom razrednom odjelu sve više učenika s teškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, disleksijom (zahtijevaju individualan pristup u većoj mjeri), a što se tiče autizma koji je u porastu (trenutno 5 djece u RN) na djelu je inkluzija u redovne razredne odjele. Zaduženjem 1 razrednog odjela s 2 učitelja bi se postiglo upravo preklapanje od barem 4 školska sata, te bi na taj način djeca dobila individualizirani pristup, imali bi asistenta te bi im se samim time omogućio ravnomjeran psihofizički razvoj. Puno je djece s poteškoćama, a na ovaj način bi dobili potrebnu potporu. Učitelji PB-a su zaista važan segment razvoja djeteta do samostalnog i samosvjesnog učenika od 4. razreda nadalje. Lijepi pozdrav i s poštovanjem! Karmela Kralj, mag. prim. educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
182 Ivana Gredičak Eksperimentalni program Protivim se cjelodnevnom školovanju. Ne smatram da će to ikako pomoći sa situacijom u kojem se sadašnje škole nalaze. Prvotno bih navela kako naše škole nisu adekvatne za održavanje cjelodnevnog školovanja. Naravno pod to smatram su škole male i radi se u smjenama kako bi nadoknadile prostor koji neće bit moguć nadoknadit ako se uvede ovaj program. Ovdje isto moram napomenuti kako ne sadrži svaka škola kantinu i nije u mogućnosti pružiti učenicima topli obrok koji bi se u cjelodnevnom školovanju barem dva puta trebao osigurati učenicima. Manjak je školskih dvorana, učionica opremljenih za održavanje kemije i fizike, učionica za redovnu nastavu te nedostaju još mnogi prostori u školama koji su silno potrebni. Očekuje se mnogo od samoga učitelja kojemu će se po novom programu povećati odgovornosti i zadatci. Stvara se stres ne samo na učitelja, već i na učenike koji će pohađati cjelodnevni program. Još u nižim razredima djeca su uvelike privržena svojim roditeljima i razdvajanje u toj dobi može imati negativan utjecaj. Isto tako se ne slažem sa uvođenjem kineziologa koji nisu izučeni za rad s djecom u nastavu nižih razreda. Smatram da su u nekom pogledu prekvalificirani za rad sa djecom u razrednoj nastavi kao i da su inferiorni naspram učitelja koji su podučeni radit s djecom i koji isto tako prolaze kroz metodologiju i kineziologiju na učiteljskom fakultetu. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
183 Morana Čop Marjanac Eksperimentalni program Pišem kao roditelj i kao učitelj. Prva ne želim da moje dijete cijeli dan bude u školi. Škole, većina, još uvijek nemaju neke osnovne uvjete za trenutni oblik rada, a kamoli za ovaj najavljeni. Uz to, učenici su nakon 4., 5. sata već smanjene koncentracije, previše ih je u razredu, neki s individualiziranim i prilagođenim programom (bez asistenta), što dodatno otežava redovnu nastavu - teško se jednako posvetiti svakom djetetu individualno, a znamo da neka djeca zahtijevaju više pažnje i rada jedan na jedan (jer drugačije ne ide). Što će biti s učiteljima iz produženog boravka? Sada ih više ne trebate???? Tko će predavati nove predmete? Kako? Imate li plan i program za njih? Tko je za to uopće kompetentan? Meni se čini da je to još jedna reforma koja se pokušava progurati od onih koji, očito, škole i sam rad u njima vidjeli nisu... Profesore i učitelje nitko ništa ne pita...a oni su nositelji svega. Iskreno, ponavljam- i kao roditelj i kao učitelj, da ovo neće zaživjeti. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
184 IVANA TOMAŠKOVIĆ Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam glazbene kulture. Nakon detaljnog čitanja dokumenta, moram priznati da sam prilično utučena, jer, nakon dugogodišnjeg rada u osnovnoj školi, ulaganja u sebe i svoju struku, višegodišnjih kontinuiranih sudjelovanja na raznim natjecanjima s pjevačkim zborom te uspješnom i prepoznatom (lokalno i šire) radu s vokalnom skupinom i radu s tamburaškim orkestrom, sudjelovanju u izradi materijala za potrebe i-nastave te sudjelovanju u mnogim projektima, osjećam veliku neizvjesnost i ne znam što mene i moje kolege čeka u budućnosti. Pitam se kako ćemo ostvariti puno radno vrijeme, jer nigdje u dokumentu ne vidim opciju da učitelji glazbene kulture mogu predavati u razrednoj nastavi, iako se učiteljima i učiteljicama u istoj povećava satnica HJ, MAT, PiD, GK i LK, uvode se novi predmeti... Pitam se zašto ne pružite mogućnost učiteljima predmeta glazbene kulture izvođenje stručne nastave tog predmeta u nižim razredima? Poznato je koliko je važan pravovremen i kvalitetan rad s učenicima u ranoj dobi, da ne ulazim sad u to kako je poznato da se djeca intenzivno razvijaju u najranijoj dobi i da su do 11 godine njihov glazbeno-umjetnički afinitet i cjelokupan razvoj sposobnosti/mogućnosti u tom smislu već u većem dijelu završeni. Također, budimo realni, učitelji razredne nastave često predmet glazbene kulture rade površno (čast izuzetcima, kojih naravno ima) jer pod pritiskom ostvarenja ishoda drugih, mnogima važnijih predmeta, glazbenu kulturu rade kad se stigne i to tako da nastava često nije pravilno strukturirana, nego je namijenjena opuštanju i sl., za što ih ne krivim, jer i sama imam dijete u 3. razredu pa znam koliki je opseg gradiva i da učenici trebaju predah. Ponavljam, ima i učitelja koji zbog vlastitih afiniteta ipak rade kvalitetnije (nadam se da nitko neće pogrešno protumačiti ova moja razmišljanja). Svi često volimo reći kako je glazba važna, svi ju volimo i uživamo u njoj. Nažalost, svjesni smo i današnjih trendova u kojima učenici nemaju kvalitetno razvijene glazbeno-estetske kriterije. Zapitajmo se zašto je to tako. Iz godine u godinu, predmet se sve više marginalizira, dok npr., kad je neka školska priredba, odjednom postajemo jako važni i pred nas se stavljaju nemogući zahtjevi, da se npr. izmisli i uvježba program s učenicima, koji zbog svih ostalih opterećenja ne mogu pohađati satove pjevačkog zbora pa ih zovemo subotama ako npr. želimo sudjelovati na natjecanjima. Nitko nam ne plaća dodatak na rad vikendom niti smo ga tražili. Radimo to zato što unatoč nemogućim uvjetima, želimo očuvati dignitet svoje struke i vlastito dostojanstvo! ...ali je žalosno da uz rad i trud ne dolazi i zasluženo poštovanje. Govorim iz osobnog iskustva jer sam zadnjih mjesec i pola, da bih uspjela uvježbati zbor za županijsko natjecanje (kako bi ostvarili pravo na sudjelovanje na državnom), radila s djecom subotama. I zamislite, svih 38 djece (što iznosi 10 % ukupnog broja učenika moje škole, iako ne predajem svim razredima pa je taj postotak realno još veći) dolazilo je REDOVITO. Zašto? JER VOLE PJEVATI! Vole se osjećati uspješno i vole glazbu. Vole strukturu i nadam se, mene kao učiteljicu. Unatoč tome, žalosna je činjenica da smo jedan od samo 2 zbora u županiji koji su se prijavili na natjecanje. Opet pitam zašto? Zato što je to, kao što sam već rekla, NEMOGUĆA MISIJA. Sve je manje zborova na Glazbenim svečanostima u Varaždinu, a vjerujem da će se, ukoliko nešto ne promijenite, za 4 godine sve to ugasiti. Zamislite onda školske priredbe bez glazbe... :(. "Glazba je zvonka radost", volimo reći. Platon: "Ako želiš znati kakva je država, poslušaj njezinu glazbu".) Nažalost, tim se frazama koristimo kad nam odgovara, svi volimo čuti lijepu, kvalitetno uvježbanu glazbenu izvedbu, no brzo zaboravljamo koliko je rada, truda i odricanja uloženo u to u ovim zaista nemogućim uvjetima. Ja ću i dalje davati sve od sebe, barem ove 4 godine, a što će biti kasnije, to je na vama. Zato ponavljam, dobro razmislite o tome želite li nam pružiti priliku da sudjelujemo u oplemenjivanju naših učenika i razvijanju vrijednosti, zajedništva i prenošenju pozitivnih emocija kroz glazbu, ili nas možda do kraja poniziti te u budućnosti u potpunosti izbaciti iz obrazovnog sustava? MOLIM VAS, javite nam što prije, kako bi se u ove 4 godine mogli prekvalificirati i umjesto podučavanja glazbene KULTURE, početi raditi neki važniji posao. HELP!!! https://youtu.be/2KT49R-xJ4s S poštovanjem, Ivana Tomašković, prof. učitelj mentor Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje.
185 Josipa Banić Eksperimentalni program Poštovani, smatram da nisu stvoreni uvjeti za uvođenje eksperimentalnog program cjelodnevne nastave te da sam prijedlog ima puno elemenata koje bi trebalo doraditi. U samu izradu eksperimentalnog programa, svakako bi trebalo uključiti učitelje i druge stručnjake koji su svakodnevno s djecom te najbolje znaju koliko i kako djeca mogu učiti. Puno je nejasnoća i neodgovorenih pitanja, a ja bih izdvojila samo nešto od toga. Za učenike predmetne nastave, predviđen je jedan školski sat dnevno A 2 programa (potpore u učenju). To smatram nedovoljnim jer učitelj treba istovremeno raditi sa svim učenicima u razrednom odjelu i uvažavati njihove međusobne razlike i stilove učenja. Isto tako, za neke nastavne predmete nije predviđen A2 program (potpora u učenju), a cjelodnevna nastava se prezentira kao da učenici neće ništa trebati učiti kod kuće. Također, smatram da B1 program (izvannastavne aktivnosti) koji će se provoditi izborno i svaki dan nakon 15 sati, u praksi se neće provoditi jer će interes učenika biti slab. Mišljenja sam da neće nitko ili će vrlo mali broj učenika predmetne nastave ostajati u školi nakon 15 sati. Eventualno će ostajati učenici razredne nastave kojima roditelji rade do 16 ili 17 sati. Ono što je dobro u eksperimentalnom programu je povećanje satnice nekih nastavnih predmeta te uvođenje izbornog predmeta koji će biti alternativa Vjeronauku. Kao nedostatak bih još izdvojila smanjenje satnice Informatike u vrijeme kada su digitalne kompetencije izuzetno važne. S poštovanjem, Josipa Banić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
186 Tatjana Bandera-Mrakovčić Eksperimentalni program Pročitala sam većinu komentara i drago mi je što ih toliko ima jer to znači da nam je stalo do djece i do budućnosti našeg školstva. Reforma je nužna, cjelodnevna škola (ne nastava ) također, ali nikako u ovom obliku. Današnje generacije učenika su drugačije i najprije je trebalo rasteretiti nastavne sadržaje jer ima previše sadržaja, previše činjenica koje su lako dostupne. Djecu treba učiti povezivati znanja, pronaći sadržaje, kritički razmišljati. za učenike mlađih odjela potreban je cjelodnevni odgojno-obrazovni rad. Ravnateljica sam škole u kojoj on postoji u odjelima od 1. do 4. razreda 45 godina, a sada se veći dio Hrvatske čudi jer nisu ni znali za taj oblik rada. Učenicima starijih razreda treba nešto posve drugo. Ručak svakako, potpomognuto učenje (A2) da , ali u drugom obliku. razlika je između djece kojima treba dopunski ili dodatni rad. To u svakom slučaju moraju biti male skupine da bi uopće bilo rezultata. Potpomognuto učenje u trajanju od 45 minuta neće ispuniti niti minimum predviđenog jer u tom vremenu teško je napisati i domaće zadaće, a o učenju nema smisla govoriti. Nije se uopće razmišljalo o školama nacionalnih manjina čiji su učenici već opterećeni sa 4 sata nastave više od ostalih. Nositelji ove reforme trebali bi biti učitelji i ravnatelji. Mi ne razumijemo puno toga predviđenog. Koliko god se predstavnici MZO-a trudili pojasniti prednosti ja ih ne vidim previše. Puno učitelja neće imati punu normu jer poslovi razredništva, satničara, IKT podrške, administratora e-dnevnika,.. sad ulaze u "ostalo". Plaćanje tih zaduženja je besmisleno, to treba biti u redovnim zaduženjima. Razredništvo na dobrovoljnoj bazi? Razredništvo je posao kojeg treba nadoknaditi s najmanje 4 sata tjedno. Ne znam što se željelo postići računanjem na bazi 60 minuta?! U školama sve funkcionira prema školskom satu. na stručnom skupu koji je bio nedavno u Opatiji predstavnik MZO-a je nekoliko puta glasno i jasno izjavio da će "za malo više posla plaća biti 25% veća". Pažljivim čitanjem i računanjem svima je jasno da sigurno nije malo više posla i da će plaća učitelja nominalno biti manja jer porast zaduženja nije adekvatan povećanju plaće. Nije se razmišljalo o učenicima s posebnim potrebama, asistentima u nastavi, polaznicima umjetničkih škola, učenicima sportašima, učenicima putnicima, razlikama između malih, manjih i velikih sredina. Prijedlog eksperimentalnog programa je teško čitljiv, puno ima copy paste dijelova i pitam se koliko je od 200 članova radne skupine ljudi iz nastave i škola! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
187 kosjenka turkulin Eksperimentalni program Iako se želi prezenzirati kao promišljen novi sustav, činjenica je da djeca,objektivno,nakon boravka u školi cijeli dan, nisu u stanju kvalitetno pohađati nastavu glazbenim školama i sportskim programima,te im vi im tu mogućnost pasivno zapravo oduzimate. Glazbeno obrazovanje i sportske aktivnosti preduvjet su za brojne dobrobiti djece i njihov razvoj, učenje discipline, organizacije vlastitog vremena i slično. S druge strane zaposlene u navedenim sektorima osuđujete na rad isključivo poslijepodne što je neodrživo , pogotovo za osobe koje imaju obitelj. Ovakav sustav vodi u površnost i nedosljednost i tko god to ne vidi, nije svjestan da ćete imati naciju površnih građana...možda je to ono što vladajući i žele, jer sa površnima je lako upravljati... sramota za državu!!!! Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
188 Davorka Grdić Eksperimentalni program Poštovani, učiteljica sam razredne nastave s dugogodišnjim radom u cjelodnevnoj nastavi po „riječkom modelu“ koji se u desetljećima dugoj praksi pokazao kao uspješan i kvalitetan. Dakle, temeljem vlastitog iskustva mogu reći da sam apsolutno za uvođenje cjelodnevnog odgojno-obrazovnog oblika rada u hrvatskim školama, ali prema našem, već postojećem, „riječkom modelu“ koji su i naš Grad Rijeka i Županija davno prepoznali i podržavaju ga dugi niz godina. „Riječki model“ u praksi se pokazao izuzetno uspješnim i primjenjivim uz optimalno opterećenje učenika, roditelja i učitelja. Potrebno je preuzeti ga, dopuniti osiguravanjem materijalnih uvjeta prema potrebama svake škole i primjenjivati u praksi na opće zadovoljstvo svih uključenih. Vjerujem da ćete u svojim odlukama uvažiti i primjedbe nas učitelja te uvidjeti da uvođenje Eksperimentalnog programa nije potrebno i dati priliku provođenju i Cjelodnevnoj nastavi koja u Hrvatskoj već postoji i pokazala se vrlo uspješnom za učenike, učitelje, a u konačnici i same roditelje. S poštovanjem, Davorka Grdić Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
189 vanda golem Eksperimentalni program Poštovani, ne slažem se s prijedlogom da se satnica nastavnog predmeta informatike u osnovnoj školi smanji za 50%. To je smjer kojim bi u Europskoj uniji jedino išla Hrvatska, ostale članice razmatraju uvođenje informatike, ako je već nisu uvele, a ostale razmatraju povećanje satnice. U vrijeme kad je IKT podloga za usvajanje i razvoj svih grana STEMa, mi smanjujemo mogućnosti našoj djeci da se razvijaju u tom području. Nije slučajno da naši učenici ostvaruju zapažene rezultate na međunarodnim natjecanjima iz informatike, svima su nam tada puna usta pohvala. Kako nastaviti tim putem ako im ovim pristupom poručujete da je to najmanje važan segment obrazovanja, jedini koji treba smanjenje satnice. Naš zadatak kao učitelja informatike je da pobudimo interes učenika za područje informatike, kako bi usvojili osnove potrebne za korištenje novih tehnologija u svim područjima obrazovanja. Upravo ti učenici jednog dan mogu predvoditi tehnološki razvoj naše države, osiguravajući nam visoko mjesto u svijetu koji je bez visoke tehnologije nezamisliv. Nadam se da ćemo u našem Ministarstvu imati dobrog suradnika u ovom cilju, te da je ovaj plan smanjenja satnice informatike, a time i direktnog rezanja šanse da mi kao učitelji u tom cilju uspijemo, samo privremeni, ne do kraja promišljen čin, koji će se vrlo brzo korigirati. Lp Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
190 Tanja Mihačić Vukoja Eksperimentalni program Mišljenja sam da je ova reforma kao i svaka druga donesena bez savjetovanja s bazom ( učiteljima), da je sve preopćenito napisano i također smatram da DOD I DOP nije trebalo micati iz osnovne satnice jer su vrlo zahtjevni sati ako se kvalitetno rade, a iz iskustva znam da ih ne rade svi i da ih ne rade kvalitetno iako im ulaze u satnicu, ali ovako opet kažnjavamo marljive. Također mi nije jasno zašto su učitelji hrvatskog kažnjeni sa satnicom od 22 obvezna sata, to što su ostali izjednačeni smatram korektnim. Glede dijela A2 ne znam kako to izvesti kvalitetno ako je obvezno za sve, pr. dio djece treba dodatnu pomoć, oni dolaze na DOP, dio odlazi pretpostavljam na DOD iz nekog drugog predmeta jer ja ne mogu sve istovremeno, no što s djecom koja ne trebaju pomoć i nisu zainteresirani za DOD, a njih je najviše. Tko je s njima i gdje uče, pr. moj prvačić voli pisati zadaću uz laganu glazbu, neki moji učenici uče naglas, gdje će oni imati te uvjete i osim toga dio djece nakon 6 obaveznih sati treba pauzu prije učenja, neki odspavaju pa onda uče. Toliko nas se pa mogu reći maltretira individualnim pristupom, a sad se sve učenike pokušava prisiliti na isti način i vrijeme za učenje i pisanje zadaća. A mogućnost da svi učitelji i stručni suradnici mogu predavati predmet Svijet i ja meni osobno govori koliko je to banalizirano, i koliko je isforsirano -ispadne pa nek je tu. Forsiranje priče o povećanju plaće do 25% tek je priča za sebe, pr. učitelj koji ima punu satnicu s DOP i DOD pr. 3 sata bez toga nema normu i nema punu plaću pa tih 4.5% za ovo i za ono neće biti povećanje nego tek dostizanje prijašnjeg. Neobavezno razredništvo i izbacivanje njega iz norme je tek priča za sebe, njega će se po ovome prihvaćati oni koji žele povećanje plaće, a ne oni koji to kvalitetno rade. Razgovarala sam s dosta kolegica i kolega i većina će se odreći razredništva ako može, zbog administracije i "tlačenja" roditelja, ne zbog djece pa bi se moglo dogoditi da nemate dovoljno razrednika s obzirom na broj učenika u školi. Razrednik sam već 23g i ulažem puno truda u to, ali prva ću ga se odreći ako ne bude obvezno. Ima tu još nedorečenosti i nepravilnosti pr. uzimanje tjelesnog učiteljicama razredne nastave, bez najave, bez razgovora s bazom, o tome saznajemo u novinama i dodavanjem novog predmeta. nisam ja protiv "praktičnih vještina" no nemate pravo, mislim čak ni zakonsko nekoga tjerati da predaje predmet za koji nije obučen ili ne iskazuje interes ako mu to nije već bilo u opisu posla. Nisam ni optimistična glede usvajanja naših primjedbi, no ako ne pokušam neću ni znati. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
191 DOMAGOJ DRAVINSKI Eksperimentalni program Upute za provođenje reformi: 1. Osnivanje radne skupine koja je sastavljena od stručnjaka vezanih uz traženo područje i radnika koji imaju barem nekoliko godina radnog iskustva u tom području. Pokušati što više izbjegavati tajne organizacije i neimenovane članove. 2. Radna skupina treba razmotriti potrebe i ideje koje žele provesti u djelo putem buduće reforme. Trebaju razmotriti način kako će se te ideje provesti te pokušati predvidjeti što više različitih posljedica svake od njih. Ovdje je poželjno da koriste vlastito iskustvo umjesto kopiranja tuđih radova. Za izradu plana se radnoj skupini daje više od mjesec dana vremena. 3. Prijedlog plana se daje na javnu raspravu s ciljem dorade i nadopune kako bi se isti poboljšao i prilagodio potrebama svih sudionika. Uvažava se mišljenje stručnjaka i radnika. 4. Prijedlog plana se izmjenjuje sukladno prijedlozima. 5. Radna skupina razmatra koje su materijalne, tehničke i kadrovske promjene potrebne kako bi se plan mogao provesti u djelo. Izrađuje se minimum tehničkih potreba za provođenje plana. 6. Plan se eksperimentalno provodi u malom broju (3 do 5) škola u različitim područjima (veliki grad, mali grad, sela, otoci...) koje zadovoljavaju tehnički minimum unutar jedne do dvije godine. Prikupljaju se ideje, komentari, preporuke i sugestije. 7. Plan se dorađuje i nadopunjuje u skladu s dobivenim prijedlozima. 8. Organizira se educiranje i informiranje zaposlenih kako bi ih se upoznalo sa svim aspektima buduće reforme. Informiranje provode stručnjaci koji su upoznati s planom reforme i mogu dati jasne, kratke i izravne odgovore na postavljena pitanja bez floskula ili izmotavanja bacanjem slogana. 9. Plan se ponovo daje na javnu raspravu. 10. Plan se dorađuje tako da uključuje prijedloge iz druge javne rasprave. 11. Škola provodi raspravu i glasanje među članovima radničkog vijeća te svim roditeljima i učenicima o prijavi na provedbu reforme. 12. Ako je glasanjem skupljen većinski broj pozitivnih glasova, škola se prijavljuje na projekt za provedbu reforme. Škola se tada oprema, organizira i dograđuje kako bi ispunila propisani tehnički minimum. 12. Nakon dogradnje i opremanja, prijavljena škola provodi reformu. Dajem dopuštenje za korištenje plana za provedbu reforme, kao i mogućnost dopune i dorade istoga na temelju javne rasprave i mišljenja stručnjaka. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
192 Krešimir Kuran Eksperimentalni program Predlažem da se provedba eksperimentalnog programa cjelodnevne škole odgodi za šk. god. 2024./2025., a da se tijekom godine dana poduzmu sljedeće aktivnosti: - hitno osnivanje radne skupine učitelja razredne i predmetne nastave za analizu i doradu postojećeg prijedloga eksperimentalnog programa cjelodnevne škole; - uključiti mišljenja stručnih suradnika, psihologa, dječjih psihijatara i svih drugih stručnjaka koji su detaljno upoznati s razvojnim specifičnostima osnovnoškolske dobi djeteta „Cjelodnevna osnova škola povećanje kvalitete života učenicima i brojnim drugim društvenim skupinama postavlja kao jedan od svojih iznimno važnih ciljeva.“ - Čime se potkrepljuje ta pretpostavka? Iskustva pojedinih roditelja govore upravo suprotno, stoga smatram kako izbor treba biti opcionalan. „Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.“ - Niti je nužna niti je neodgodiva. Navodite da je ovo „uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ što znači da trenutni sustav nije održiv. S obzirom na navedeno ovakav model se neće moći provodit u mnogim područnim školama jer organizacija prehrane učenika i aktivnosti poslije obveznog dijela u njima nije moguća stoga se može se zaključiti kao će područne škole koje ne udovolje tim standardima biti zatvorene. Ovako predložen model je dobar i prihvatljiv nekim roditeljima za njihovu djecu, ali za najveći dio roditelja on to nije. Stoga može biti tek jedna od opcija, a nikako obaveza za sve. Puno je nejasnoća i neodgovorenih pitanja. Što sa djecom sa poteškoćama? Gdje su asistenti u ovom prijedlogu? Gdje će se učitelji pripremati? Gdje bi trebali ispravljati radove ? U zbornici ili učionici svi zajedno? Zbornica nije mjesto prilagođeno za rad što znači da će se učitelji nakon 8 sati u školi(ili vožnji do škole), nositi posao i kući. U kojem vremenu učitelji i škola trebaju predvidjeti održavanje roditeljskih sastanaka, informacija za roditelje, skupljanje stotina suglasnosti, brigu o školskim obrocima, stručnih aktiva, edukacija, sjednica, ispravljanje bilježnica, zadaća, ispita znanja, izrada edukativnih materijala, planiranje izleta, posjeta izvan škole i slično, pisanje raznoraznih izvješća itd.? A 2 -program podrazumijeva prisutnost svakog djeteta na nastavi. Preveliko je to opterećenje za jednog učitelja koji se mora prilagoditi specifičnostima svakog pojedinog djeteta i pritom mu pomoći u učenju. Za takav kvalitetan sat potrebna je puno veća priprema nego za redovan sat ako ćemo uvažavati specifičnosti učenika (onih koji su sve savladali na redovnom satu, oni koji su djelomično savladali te oni koji nisu savladali nastavno gradivo). Smatram kako bi na ovakav način uvijek netko od učenika patio, a učitelj ne bi mogao izvršiti ono što se od njega očekuje. Na kraju kako može trajati proces prijave na cjelodnevnu nastavu dok traje javno savjetovanje? Je li to znači da je već odlučeno da se niti jedan savjet ili prijedlog neće prihvatiti? Kako bi bilo da se danas škola prijavi uz odluku školskog odbora po jednim uvjetima i prijedlogu cjelodnevne nastave, a sutra bude drugačiji prijedlog? Za one škole koje se prijave na ovaj program, nadam se kako neće biti kao i sa uvođenjem besplatnog obroka u školama. Puno se toga obećalo, a škole su ostavljene na vjetrometini da se same snalaze bez opreme u kuhinjama , bez radnog osoblja i sl. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
193 adriana toic perkovic Eksperimentalni program Poštovani, 1. molim da se izmjeni u dokumentu eksperimentalnog programa CN jedan učitelj razredne nastave promjeni u dva učitelja razredne nastave. Smatram da je nužno potrebno, ukoliko želimo i dalje kvalitetno provoditi nastavu, da dva učitelja/ice provode nastavu u razrednoj nastavi. Time se preuzima već postojeći model i koji se uspješno provodi u dijelu hrvatskih škola. Dakle, sve ove godine potrebna su dva učitelja u razrednoj nastavi bilo da se o modelu cjelodnevnoj nastavi ili redovne nastave i produženog boravka. Smatram da jedan učitelj ne može odraditi sve postavljene zadaće novim programom cjelodnevne nastave. Iako dežurstava ne ulaze u neposredan rad s djecom, učitelji i te kako upravo u vrijeme odmora rade s djecom. Škola je odgojno-obrazovna ustanova. Sama nastava je obrazovanje i odgoj, a što su odmori? Zar mi djecu ne učimo, a prvenstveno odgajamo upravo i u vrijeme odmora? Mnogim učiteljima odmori/dežurstava su najzahtjevniji dio procesa jer svakodnevno, rješavaju odgojne situacije koje se događaju. Učitelj dolaskom učenika u školu pa sve do njihovog odlaska iz škole (u školu u kojoj su učenici na nastavi i na odmorima, učenici su cijelo vrijeme u školi i učitelji su ti koji održavaju i kontroliraju bilo nastavni proces ili dežurstva). 2) I u novom eksperimentalnom programu navodi se „ U školski dan uvodi se obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave.” Nadovezujući se na prethodnu točku, učitelj razredne nastave mora neprestano dežurati i biti prisutan sa djecom od 8 do 14 ili 15h osim dnevno sat do dva ulaskom kolega u razred kao strani jezik, informatika, kvj. Ovim prijedlogom programa cjelodnevne nastave učitelj razredne nastave dobiva povećani obim posla te smatram da su potrebna dva učitelja u razrednoj nastavi ukoliko želimo da učitelj RN i dalje provodi nastavu kvalitetno. 3.) „Od 9 nastavnih sati, 1 nastavni sat odnosi se na »sat razrednika«, odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procesa učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela” u tjednu. Smatram da je premalo 1 sat tjedno za razredništvo. Do sada su bila dva sata što je također bilo premalo. Molim da se ostave i dalje dva sata razredništva. Jedan sat tjedno odnosio bi se realno samo na SRO. Zašto se novim programom roditeljski sastanci, indivudualne informacije, suradnja sa stručnom službom stavljaju pod ostale poslove? Ili učitelji u budućnosti neće imati obvezu imati individualne sastanke, roditeljske sastanke? Svi ovi ostali poslovi izlaze iz 8satnog radnog vremena učitelja ukoliko se učitelj uspije pripremiti za nastavu slijedeći dan ili ispraviti testove/radove tijekom nastavnog dana (jer učitelj mora imati i pripremu za nastavni dan, ispravlja testove, pregledava radove, ima administrativne poslove...). U mnogim drugim zanimanjima postoji radno vrijeme. Ako se radi izvan radnog vremena, plaćaju se prekovremeni. Ako radnik u svom radnom vremenu ne uspije odraditi posao, poslodavac mu je dao do znanja da neće biti plaćen (slučaj u firmi mog supruga. Sve je jasno, ne odugovlače posao namjerno, već u razumnom vremenu odrađuju posao i nije im potreban prekovremeni rad). Možda nije u svim firmama tako u kojima se krše radnička prava i možemo vidjeti da na tržištu jednostavno nema radnika (poslodavci su doveli do te situacije). Hoće li se desiti to isto s nama u školstvu? Ili se već dešava? Možemo li i hoće li roditelji doći (bez pobune) na roditeljski sastanak/individualne informacije u prijepodnevnu smjenu? Dakle, učitelji će dolaziti popodne i prelaziti će dnevnu satnicu. Primjer: trgovac u trgovini – rad je samo posluživanje kupaca? Punjenje polica, čišćenje trgovine su ostali poslovi? Bankar - rad je samo s klijentima? Što je drugim administrativnim poslovima, jesu li to ostali poslovi. Učiteljica sam razredne nastave u produženom boravku 10 godina. Deset godina popodnevne smjene, od 11.30 do 16.30. Deset godina rada s djecom koja dolaze u produženi boravak umorna, željna odmora, željna igre, kada koncentracija kod djece više nije kao u jutarnjoj smjeni, često svakodnevno željna prije otići kući, odmoriti se i biti sa roditeljima, često postavljeno pitanje da kod kuće napišu zadaću. Popodnevni rad s djecom je odgojno zahtjevan naročito s manjom djecom (1. i 2.razred) jer su još nesamostalna, izričito nestrpljiva, često ne znaju prihvaćati i tolerirati različitosti. Svakodnevno su potrebni razgovori i razgovori za rješavanje njihovih malih problema, za postizanje i održavanje pozitivne atmosfere u razredu. Neposredan rad s djecom u produženom boravku je pet sunčanih sati u kojem je više zastupljen odgojni od obrazovnog rada koji je izrazito zahtjevno u radu s djecom. Podržavam reformu školstva, no program cjelodnevne nastave od 1. do 4. razreda u kojem jedna učiteljica izvodi nastavu u svom razredu od 8 do 15 h smatram neprihvatljivim. Smatram da su izričito potrebne dvije učiteljice zbog složenosti posla i zahtjevnosti pristupa odgojno i obrazovno prema najmlađim učenicima kao što sam već navela i obrazložila pod točkom jedan. Također smatram da trenutni program produženog boravka je dobar i funkcionalan. Roditelj bira hoće li dijete upisati u produženi boravak ili ne, roditelj dolazi po svoje dijete koje mu odgovara da više vremena provodi s njim, roditelj dolazi po svoje dijete ranije jer i dijete želi biti sa svojim roditeljem ili ga je dijete zamolilo da želi ići ranije kući. Djeca se žele osamostaliti. Teško je provoditi 7-8 sati svakodnevno i biti dio sustava (unutar četiri zida, sjediti na stolcu, uvijek organizirane aktivnosti, organizirano biti na školskom dvorištu, biti u buci više sati dnevno, itd. ) Nemaju svoj kutak za mir koji im je često potreban jer naše škole, tj. škola u kojoj radim nema uvjete za takvim prostorom. Bezobzira na uvjete rada, smatram da je za djecu nižeg uzrasta, obvezan boravak u školi od 8 do 15h predug. Npr. U Švicarskoj je sličan model nastave. Roditeljima imaju izbor hoće li im dijete biti upisano u cjelodnevnu nastavu ili ne. Pauzu za ručak imaju više od jednog sunčanog sata i djeca u Švicarskoj odlaze kući na ručak (po odabiru mogu ručati i u školi), odmoriti se te se ponovo vraćaju ili čak ne vraćaju. Dva dana u tjednu nastava im je gotova do 12:30 (do ručka) i ne vraćaju se u školu. Ostala tri se vraćaju. Cjelodnevna nastava smatram da ne donosi rasterećenje učenika, a niti učitelja. Što pametno reći osim da ću za četiri, a možda već ove godine na jesen biti tehnološki višak! Imam li pravo iskazati strah za svoje radno mjesto? Imam li pravo iskazati strah za egzistenciju svoje obitelji, moje djece koja će za godinu-dvije možda htjeti ići na studij izvan mjesta stanovanja? S poštovanjem, Adriana Toić Perković Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
194 Natalija Banov Eksperimentalni program Poštovani, kao i u većini europskih zemalja, i kod nas se pokazuje potreba za cjelodnevnom školom. No ne slažem se s načinom kojim se ona planira uvesti. Ništa što se priprema na brzinu (kao ova reforma) i u kojoj ne sudjeluju svi dionici (a ovdje se u pripremi nije pitalo ni učitelje, ni stručnjake, ni roditelje niti ostale dionike složenog odgojno-obrazovnog procesa) ne može donijeti rezultate. Predlažem: - Omogućiti roditeljima izbor vrste škola: cjelodnevnu ili klasičnu-sadašnju. (Neki roditelji ne žele da im dijete bude u školi do popodnevnih sati zbog organizacije života u vlastitim obiteljima). - U razrednoj nastavi koristiti model cjelodnevne škole koju grad Rijeka uspješno provodi već 45 godina: 2 učiteljice u jednom razrednom odjelu koje drže nastavu po 3 obrazovna predmeta i organizirano slobodno vrijeme. To nije produženi boravak jer PB funkcionira na sasvim drugi način (molim da Povjerenstvo koje ovo čita, kao i ministar Fucks i ostali u MZO prouče što je cjelodnevna škola u Rijeci, a čini mi se da ni ministar Fucks to ne razlikuje je je u uvodnom dijelu izlaganja u Rijeci na skupu ravnateljima pomiješao pojmove produženi boravak i cjelodnevna škola). Zašto izmišljati „toplu vodu“ ako već nešto postoji što dobro funkcionira!? U sadašnjem planu planira se rad jedne učiteljice u cjelodnevnoj školi što je naprosto neizvedivo (ili MZO planira štedjeti na broju učitelja?). - Tjedna zaduženja učitelja ili zadržati ili urediti (ovisno o predmetu), ali nikako povećati. Kako mislite da će učitelj npr. Glazbene ili Likovne kulture ostvariti normu od 20 tj. 22 sata ako čak i izvannastavne aktivnosti više nisu dio norme? Zar je npr. učitelj GK i LK kompetentan izvoditi nastavu nekog novog izmišljenog predmeta kako bi popunio normu i ne bi ostao bez posla (ministar tvrdi da nitko neće ostati bez posla!) - Informacijske i digitalne kompetencije su neophodne za život u današnjem suvremenom svijetu. Predviđenim jednim satom tjedno one se neće niti unaprijediti niti razvijati. Naprotiv, naši učenici će ponovo „kaskati“ za razvijenim svijetom. Zato je nužno uvesti informatiku s 2 obvezna/redovna sata tjedno u svim razredima (argumente navode stručnjaci, potrebno ih je poslušati i prihvatiti). - Svaki rad s učenicima, bilo to redovna nastava, izborna, dopunska, dodatna nastava ili izvannastavne aktivnosti su neposredan rad s učenicima i kao takav moraju stajati i dalje. U ovom planu izvannastavne aktivnosti su stavljene u „ostale poslove“ što je nedopustivo. Primjerice u radu školskog zbora učitelji ulože veći napor i angažman nego li u samoj nastavi i s većim brojem učenika nego u jednom razrednom odjelu. Zar to nije neposredan rad s učenicima? U ovom planu potpuno je zanemarena važnost umjetničkog područja u psihofizičkom razvoju djece i bavljenja upravo umjetničkim izvannastavnim aktivnostima (iako se samo deklarativno navodi u Dokumentu). Nadalje, razredništvo je iznimno zahtjevan dio učiteljskog posla za što treba puno više vremena od jednog sata tjedno s učenicima uz ostale administrativne poslove i suradnju s roditeljima i ostalim dionicima (stručnom službom npr.) i ne može stajati pod „ostale poslove“. - Vrijeme potrebno za pripremu nastave ili drugih aktivnosti nikako smanjivati. U ovom planu se skraćuje vrijeme za pripremu. Zar mislite da npr. učitelj Hrvatskog jezika može u 22,5 min ispraviti 25 školskih zadaća u jednom razrednom odjelu i pripremiti se za nastavu? - Pozdravljam povećanje satnice TZK, MAT i HJ, GEO i predlažem povećanje satnice GK i LK na 2 sata tjedno u svim razredima. Problematika nastavnog predmeta Glazbena kultura: - Glazbena kultura je od osamostaljenja Hrvatske do danas doživjela 2 velika potresa: najprije ukidanje 1 sata nastave GK za vrijeme ministrice Ljilje Vokić i smanjivanjem tjedne norme učitelja za vrijeme ministra Željka Jovanovića. Unatoč svim dokazima o važnosti i utjecaju glazbe i bavljenja glazbenim aktivnostima na psihofizički razvoj djece, sve reforme dosad to zanemaruju (ali deklarativno svugdje navode kako se brinu o tom segmentu pa tako i u ovom dokumentu, ali se konkretno ništa ne mijenja na bolje). Sad je prilika da se isprave te nepravde i osim uvođenja još dodatnih pola sata GK u mlađim razredima kako je predviđeno ovim planom što podržavam (a bilo bi još bolje dodavanje cijelog sata tjedno), apsolutno sam mišljenja da treba uvesti još jedan sat GK tjedno i od 5. do 8.r. Vremenski se 1 sat GK može dobiti preusmjeravanjem Vjeronauka u B2 program koji bi se trebao održavati u za to primjerenijim prostorima Crkve. Ovakvim reformskim zahvatom ne bi se kršili Vatikanski ugovori jer je B2 dio obrazovnog sustava. (Moj komentar na Vatikanske ugovore: u povijesti su se i mnogo „snažniji“ međudržavni ugovori razvrgavali, pa tako ni Vatikanski ugovori nisu „u kamen uklesani“ i ako ima volje, mogu se i revidirati, ali to je pitanje političke volje i nije tema ovog savjetovanja, kao i pitanje vjeronauka u školama u ovakvom obliku s ocjenjivanjem što nema veze s vjerom i što potvrđuje velika većina vjernika - je li ikad provedeno relevantno istraživanje na tu temu?!). Umjesto jednog sata VJ dakle uvesti 1 sat GK, umjesto drugog sata VJ uvesti Građanski i Zdravstveni odgoj koje bi pohađali svi učenici, a koji su nužni u današnjem suvremenom svijetu u kojem je pitanje zdravlja i zdravog odnosa prema društvu osnovna za napredak civilizacije (vjeronauk ne pohađaju svi učenici pa je i to jedan od argumenta zašto ga staviti u B2 te ne uvoditi neki izmišljeni novi predmet „Svijet i ja“ za učenike koji nisu vjernici). Premještanjem Vjeronauka u B2, zadovoljile bi se potrebe učenika i roditelja za vjerskim odgojem, a omogućilo uvođenje predmeta koji su važni za psihofizički i socijalni razvoj djece poput navedenog dodatnog sata GK, Građanskog i Zdravstvenog odgoja. Kako ponovo ne treba „izmišljati toplu vodu“, Kurikulum Građanskog odgoja već postoji, uspješno se provodi trenutno kao izvannastavna aktivnost u nekim gradovima (ponovo molim Povjerenstvo koje ovo čita da prouči Kurikulum Građanskog odgoja https://gradanskiodgoj.rijeka.hr/ , način provođenja i rezultate koje su utvrđeni znanstvenim istraživanjem, a ne paušalno) te razmisli o ovom prijedlogu. Stručna skupina već duže vrijeme radi i na novom Kurikulumu Zdravstvenog odgoja (https://www.rijeka.hr/imenovana-strucna-radna-skupina-za-izradu-programa-zdravstvenog-odgoja-obrazovanja/). Iako znam da su i ova e-savjetovanja postala dio forme koja se mora zadovoljiti (nažalost!), te da će Povjerenstvo koje će ovo čitati vjerojatno napisati „Hvala na komentaru“, a ministar i dalje izjavljivati kako su to „orkestrirani proizvoljni zaključci“, zar nije vrijeme da se nakon 30-ak godina samostalne Hrvatske barem jednom poslušaju različita mišljenja i argumenti stručnjaka i osoba koja će u konačnici provoditi reformu te da se ona kvalitetna mišljenja i argumenti i uvaže, a ne da kao uvijek u svim reformama dosad MZO tjera „po svome“ unatoč očitim propustima, negativnostima i nelogičnostima kao u ovom Dokumentu ovog savjetovanja. Svoj komentar završavam Platonovim citatom s jasnom porukom: "Kakva muzika, takva država"! S poštovanjem, Natalija Banov, učitelj savjetnik Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
195 Marina Škriljevečki Eksperimentalni program Poštovani, Učiteljica sam razredne nastave u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu", kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako da mogu temeljem iskustva dati kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave jer vjerujem da je vrijeme napraviti temeljitu obrazovnu reformu koja bi odgovarala potrebama i današnjem stilu života no moram ukazati na neke propuste: - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode, a i u vremenu digitalizacije ukidanje sata informatike je nerazumljivo. - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima. Ovdje posebice mislim na učenike koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. No, ima i roditelja koji se ne slažu da im djeca budu „cijeli dan“ u školi. Smatram da cjelodnevna nastava treba biti organizirana za one koji to odaberu. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno, dapače ponižavajuće. Učitelji i učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo odradili na našim Učiteljskim fakultetima. Uvođenje novih ljudi i lagano uvođenje predmetne nastave uvodi konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja učenika razredne nastave, posebice u 1.razredu kada je prvašu važna stalna osoba. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja u našem „riječkom modelu“ proteže se kroz čitav dan. To nam omogućuje rad dvaju učitelja koji imaju podijeljene predmete u kojima sat ne traje 45 minuta nego je produžen upravo tim potpomognutim učenjem, potporom. Prijedlog cjelodnevne škole s jednim učiteljem teško će zadovoljiti potrebama učenika jer ne vidim vrijeme za pripremu različitih zadataka za različite razine znanja i individualizaciju. - tjedna zaduženja učitelja: Na koji način je predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov dolazak i odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak – sve to je neposredan rad s učenicima, učitelj je tu uvijek prisutan, dežura s njima, opominje ih, savjetuje, rješava probleme - odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - što se tiče novih nastavnih predmeta, za te predmete nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? S druge strane oduzima se predmet TZK za koji imamo položenu metodiku. - jednoj učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 15 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. - B1 i B2 – nije predviđeno da radi učitelj ako ne želi, zanima me na koji način će stručni suradnik zbrinuti tolike razrede u kojima će morati preuzimati djecu jer će učitelji nakon 15 h biti izmoreni i vjerujem da će biti rijetkost učitelji koji će za bilo koji novac pristati na rad nakon 15.00/15.30 Ne razumijem ni specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Gdje su predviđene sjednice UV-a, RV-a? Unutar tih sati ili će biti nakon 17.00? Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Marina Škriljevečki, mag.prim.educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
196 JUDITA BOJIĆ Eksperimentalni program Poštovani, nakon pažljivog čitanja dokumenta, prvo moram reći da se kao roditelj ne slažem sa toliko dugim boravkom svoje djece u školi, te da Vaša teza o obogaćivanju obiteljskog života nikako ne stoji jer sa ovolikim obavezama vremena za kvalitetno obiteljsko druženje će biti još manje. Tvrdnja da će djeca sve naučiti u školi nikako ne stoji, jer djeca imaju različite stilove učenja (o čemu su već govorili psiholozi), te grupno učenje i pisanje zadaća sigurno neće svima odgovarati. Što je s njihovim hobijima, treninzima,...? Nemojte mi reći da je to u B2 programu, jer je to u malim sredinama neodrživo. Jednom klubu gravitiraju djeca iz više škola, te ne mogu imati istovremeno treninge u više škola, a svaka ima (ako i) jednu dvoranu. A zatim kao učitelj matematike i informatike imam cijeli niz primjedbi: - smanjenje satnice informatike (jer 1 nije isto što i 2 koliko god nas Vi u to uvjeravali) uz postojeće kurikulume je neodrživo. Zbog specifičnosti predmeta (i opreme kojom većina škola raspolaže) često se izgubi 10 i više minuta dok računala budu spremna. Djeci u 1. i 2. razredu treba jako puno vremena za svaku novu vještinu, čak i onu koja se nama čini vrlo jednostavnom, npr. prijaviti se u svoj korisnički račun, prepisati rečenicu, ... A da ne govorim o složenijim mozgalicama i zadacima koji ih pripremaju za programiranje. U višim razredima sami ishodi su složeniji, te samim tim zahtijevaju više vremena. Iako stalno govorimo o digitalizaciji škola, imamo dokumente koji predviđaju digitalni razvoj škola i učenika, mi ovakvim postupkom idemo korak unatrag. - Kakav je to predmet "Svijet i ja" kad ga može predavati bilo tko? U iščekivanju kurikuluma čini mi se da je to samo nevješto zbrinjavanje učenika koji ne idu na vjeronauk. Što ste predvidjeli za djecu koja pohađaju islamski vjeronauk (ili bilo koji drugi)? Jer rasporedom će biti nemoguće riješiti da sva djeca imaju sve vrste vjeronauka u isto vrijeme? Hoće li onda oni biti primorani slušati Svijet i ja i tako dobiti predmet više? I gdje je tu onda izbornost? Ako će doista škole imati prostor za djecu za rad i odmor, nije li jednostavnije da djeca koja ne slušaju vjeronauk to vrijeme provedu u tom prostoru, umjesto da su prisiljena pohađati zamjenski predmet? - Time se otvara i pitanje satničarstva koji bi po novom bio van zaduženja i plaćao se dodatno. Nekako sumnjam da bi itko radio toliki posao za te novce, nešto što mu ide kao dodatak na plaću. Znači li to da će ravnatelji morati prisilom nekog zadužiti za prekovremeni rad (jer po Vašem tumačenju puno radno vrijeme ostvarujemo već zaduženjem pune norme A1 programa)? - Također, ako imam punu normu u A1 programu, nisu li mi onda svi sati A2 programa prekovremeni rad koji je zakonski ograničen na određen broj sati tjedno? - Razredništvo koje je svake godine sve opsežniji posao, smanjen je na 1 sat tjedno i to ponovno kao dodatak?! Iako učitelji već godinama ističu potrebu za povećanjem sati za taj posao, Vaše rješenje je smanjenje. Zašto bi itko htio biti razrednik? Toliko posla, administracije, komunikacije s učenicima i roditeljima van radnog vremena, za što, neki minimalan dodatak na plaću? Ponovno se odluka stavlja na leđa ravnateljima, što ponovno otvara brojna pitanja o pravednosti i uravnoteženosti. - Po ovom prijedlogu, ja sam kao učitelj matematike, obavezna imati sate iz A2 programa. Iako su oni preko punog radnog vremena? Također nisam sigurna kako je zamišljen taj rad, dakle po razredima, ne po razrednim odjeljenjima, u grupama, a u kojem prostoru? Puno djece napredak pokaže tek u radu u malim grupama na dopunskoj nastavi, pa čak i individualnom radu. Ne znam kako je to zamišljeno, niti gdje je predviđeno vrijeme za pripremu tako zahtjevnih oblika rada. Dosadašnja dopunska i dodatna nastava su dobro funkcionirale, jedino što bi trebalo prilagoditi je obaveza učenika o pohađanju. Dakle, kad učitelj procijeni da je nekome potreban dopunski rad da dijete ima obavezu doći, a ne da je dobrovoljna kao dosada. - Postavljam pitanje i priprema, sjednica, primanja roditelja, edukacija, svega onoga što kao učitelj radim van vidljivog rada u razredu. Kad i gdje je predviđeno vrijeme i prostor za to? - Je li se razmišljalo koliko je zdravo za djecu toliko dugotrajno sjedenje i boravak u zatvorenom? Pogotovo za djecu nižih razreda? Da znam da su predviđene pauze, no škole imaju jednu dvoranu (ako ju imaju), djeca nemaju prostore za odmor, rekreaciju, slobodno vrijeme. Ovako kruto strukturiran dan nikako ne može biti dobar ni za psihički ni za fizički razvoj djece. Svjesna sam da je predviđena nadogradnja škola, no ne vidim prostorno rješenje koje bi omogućilo djeci dovoljno kretanja i slobode. Dosadašnji produženi boravak je funkcionirao sasvim dobro. (Te svakako podržavam kolegice iz razredne nastave u njihovom nastojanju da u slučaju provedbe ovog projekta po razrednom odjeljenju rade dvije učiteljice). - Brojna djeca s teškoćama neće moći izdržati ovakav školski dan. Što je s introvertiranom djecom kojoj će ovakav radni dan biti dodatno opterećenje? - Što je s izvrsnim učenicima, nadarenim, gotovo je nemoguće raditi potporu i obogaćivanje u isto vrijeme? - Postavljam i pitanje prijevoza? Radim u područnoj školi čije upisno područje čini 10tak mjesta do kojih je organiziran prijevoz. Znači li ovaj prijedlog razvoženje učenika nakon A2 programa, pa nakon svakog od sati B1, B2 programa? Ukoliko ne, tko će paziti na učenike do dogovorenog prijevoza? - Govorimo o pravednosti i uravnoteženosti a brojne škole nemaju kuhinju, štedi se na tehničkom osoblju, tako da je prvo trebalo prilagoditi prostor, osigurati i motivirati ljude (zaposlenike škola) pa bi onda možda ideje o cjelodnevnoj školi bilo lakše i zamisliti i provesti, ovako svaka Vaša predstavljena točka samo otvara nova pitanja. Postoje još brojne primjedbe i pitanja, no većina ih je već izrečena u ostalim komentarima. Načelno, ne bih imala ništa protiv da sav posao odradim u školi (kao i moja djeca), ali za to treba pravedno zaduženje, vrijeme i osiguran prostor, ništa od toga nisam pronašla u ovom dokumentu ni za sebe ni za njih. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola.
197 Kruna Čengić Eksperimentalni program Kao učiteljica koja je prije radila u produženom boravku, a sada u razrednoj nastavi predloženi program cjelodnevne škole u kojem opterećenje zahvaća jednog učitelja smatram potpuno neodrživim. Rad s učenicima na samom početku ulaženja u školski sustav ne uključuje samo rad na nekim obrazovnim ishodima koje učenici trebaju zadovoljiti nego i na stjecanju nekih odgojnih, životno važnih vještina na kojima intenzivno treba raditi. Takav rad zahtjeva izuzetan napor i predanost učitelja i zaista je teško zamisliti da je sve na jednom učitelju. Iz svog iskustva kao učiteljice u boravku, a sada i u nastavi, imala sam i još uvijek imam predivnu suradnju sa kolegicama, što se reflektira i na zadovoljstvo i uspjeh učenika i smatram da takav način rada treba podržati. Svaljivanje tolike količine obaveza, posla i odgovornosti na jednog učitelja nepovoljno će utjecati na učiteljevu motivaciju i kvalitetu rada, na njegovo zdravlje, a time i na same učenike. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
198 Jelena Hlad Eksperimentalni program Pozdrav! Radim u školi u kojoj su 4 razredna odjela po svakom razredu. U prva tri razreda ima sveukupno 10 učitelja koji rade u produženom boravku. Ukupno petnaestero učenika u svim razrednim odjelima ne ide u produženi boravak pa više niti nemamo potpuno klasičnih razreda. Učenici koji idu u PB su u školi od 7.00 do 17.00. Rad je organiziran tako da su učitelji koji su u nastavi dežurni od 7.00 ujutro, a mi, učitelji PB, do 17.00. Dolazimo u školu oko 11.30 i preklapamo se s učiteljima dok traje primopredaja razreda i razmjena bitnih informacija. Zaduženi smo tjedno 25 nastavnih sati u neposrednom radu s djecom. Dnevno 5 sunčanih sati radimo ovako: 1 sat slobodno vrijeme za igru, 2 sata organiziranog vremena u kojem radimo s djecom aktivnosti koje bi bile slične sadašnjem dijelu A2 (potpomognuto učenje, radionice usmjerene na odgoj, razvoj socijalnih vještina…), i 2 sata odnosi se na pisanje domaćih zadaća i učenje (učimo kako i samostalno učiti kako bi se pripremili na više razrede u kojima PB-a nema). Svatko od nas ima u svom zaduženju i izvannastavnu aktivnost (dramska, literarna, plesna, povijesna....). Učenici svih razreda su uključeni u te INE. Sudjelujemo u praćenju djetetovog napretka, rasta i razvoja. Komuniciramo s učiteljem nastave o napretku te usklađujemo koje nastavne sadržaje je potrebno dodatno uvježbavati ili produbiti. Predlažemo da svaki razredni odjel ima 2 učitelja, a ne jednog prema vašem prijedlogu. Smatramo da bi se tek tada moglo postići ovo što ste naveli kao cilj Cjelodnevne škole, a to je sveobuhvatan razvoj učenika. Trenutno je u svakom razrednom odjelu sve više učenika s teškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, disleksijom (zahtijevaju individualan pristup u većoj mjeri), a što se tiče autizma koji je u porastu (trenutno 5 djece u RN) na djelu je inkluzija u redovne razredne odjele. Zaduženjem 1 razrednog odjela s 2 učitelja bi se postiglo upravo preklapanje od barem 4 školska sata, te bi tako djeca dobila individualizirani pristup, imali bi asistenta te bi im se samim time omogućio ravnomjeran psihofizički razvoj. Puno je djece s poteškoćama, a na ovaj način bi dobili potrebnu potporu. Učitelji PB-a su zaista važan segment razvoja djeteta do samostalnog i samosvjesnog učenika od 4. razreda nadalje. Lijep pozdrav! Jelena Hlad, mag. prim. educ. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole.
199 Slaven Pokos Eksperimentalni program Prije nekoliko godina tek smo uveli informatiku u škole od 1. razreda, a sad uvodimo promjene, bez konzultacija sa strukom i učiteljima. Nisu uključeni ni stručnjaci iz škola ni sa fakulteta. To nije dobro za hrvatsko školstvo, nadam se da ćete revidirati to što ste donijeli. Taj model bi trebalo još puno doraditi, saslušati mišljenja ljudi ,a osobito je trebalo napraviti analize hoće li netko zbog toga dobiti otkaz ili biti tehnološki višak. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
200 MILENA CEROVIĆ-MIKLIĆ Eksperimentalni program Poštovani, obraćam se kao učiteljica likovne kulture, stalno zaposlena u jednoj matičnoj i dvije područne škole (puna norma od 22 sata). Ako bi moja ravnateljica bila motivirana za sudjelovanje u javnom pozivu (MOTIVIRANA JE!) od 1. rujna 2023. godine, moja norma (A1) bila bi 12 sati (nepuno radno vrijeme sa adekvatnom plaćom i gotovo istim opsegom posla koji bi sada bili preimenovani, stavljeni u neke druge kategorije koje ne ulaze u moju neposrednu normu). Nagrada su nekakvi postoci koji bi u mom slučaju bili nominalno niži, npr. moj sat razrednika bi bio jeftiniji u odnosu na kolege koji imaju punu normu a skuplji u odnosu na one koji imaju nižu normu. Na kraju javne rasprave zamolila bi tajnu ekspertnu skupinu koja je “stvorila” dokument eksperimentalnog programa cjelodnevne škole ili barem ljude u ministarstvu koji su bili zaduženi za praćenje “javne rasprave” da kroz svoje objave i komentare nakon rasprave objasne sljedeće: - članak 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji daje zakonski okvir eksperimentalnom programu, ne spominje da eksperimentalni programi smije kršiti i ignorirati aktualne zakone. Primjenom ovog dokumenta učenicima i učiteljima u 50 od 880 matičnih osnovnih škola u RH ukidate prava iz članaka 51. i 104., istog zakona; Ako dokument dalje bude dostupan javnosti u ovom obliku, molim vas, ispravite tipfelere i/ili pogreške, npr. kod nabrajanja ostalih poslova navodite: “Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.)”- članak 40. u KU se odnosi na raspored godišnjih odmora; “Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.)” – taj članak u KU se odnosi na uvećanje plaće. Milena Cerović-Miklić, profesor likovne kulture Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu.
201 Slaven Pokos Eksperimentalni program Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
202 Slaven Pokos Eksperimentalni program Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i slično. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Apeliram na sve koji donose ovakve odluke da ne smanjuju broj sati informatike i da se ubuduće ovakve odluke ne donose bez da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. Primljeno na znanje Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.
203 Hatka Adrović Eksperimentalni program 1. KONTEKST Obveza je škole uputiti roditelje u aktivnosti škole oko Cjelodnevne škole, te tražiti suglasnost roditelja. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednoj školi (Članak 135, stavak 3). “Današnja osnova škola izražena kroz ukupno trajanje te posljedično ukupni broj sati neposredne nastave i učenja na začelju je liste sustava primarnog obrazovanja u Europskoj uniji. Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije.” ● Sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. ● Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi.Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku.(molim vas da osobno procijenite koji je to postotak u vašoj školi i slobodno ubacite u vaš komentar) “Školski je dan obilježen krutim rasporedom. Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti.” ● Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. “Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.” ● Iz ove konstatacije samo Ministarstvo konstatira da je zadnjih 30 godina nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu za provedbu obrazovnog procesa na svim razinama obrazovanja. Slobodno se možemo zapitati što su radili? “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” ● U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. “Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju.” ● Učitelji se osim nastavnog procesa najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već naprotiv. “Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Škole jesu središnje mjesto kvalitetne javne službe u području odgoja i obrazovanja, ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu. Još jasnijim naglaskom na postojeću redovitu nastavu te učinkovitijim strukturiranjem odgojno-obrazovnih aktivnosti koje imaju zadaću stručne pomoći i potpore učenicima u učenju tijekom školskog dana i tjedna, cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima.“ ● Konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. ● Komentar: Prema zamišljenom modelu, roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kući učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru, učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. ● Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” ● Suštinski reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” ● Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. 2. CILJ PROGRAMA “Ciljevi: - dostići prosjek zemalja OECD-a na Programima međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA)” ● U Republici Hrvatskoj cilj obrazovanja ne bi trebao biti međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA) već sretni, zadovoljni, motivirani i ispunjeni učenici. 3. ZADAĆE PROGRAMA “...smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama…“ ● Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” ● I dosad su učenici imali redovnu nastavu u jednakom broju sati. Oni koji nisu slušali izborne predmete niti nisu bili vrednovani tako da je nejasno kako će jednak broj sati utjecati na jednaku uspješnost učenika. ● ne uvažavaju se različitosti svakog pojedinog učenika, različiti stilovi učenja “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ ● Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. “...harmonizira obrazovni sustav obaveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj s referentnim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada u kojem sudjeluju svi učenici…” ● Koji su to referentni sustavi? Nigdje u dokumentu nije vidljiv podatak na koje se to referentne sustave autor referira. Navesti konkretne nazive sustava, nazive predmeta, broj sati po predmetu godišnje, obaveznost pohađanja i ostalo. “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” ● Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. ● Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) “...smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće…” ● Navesti u dokumentu znanstvene dokaze koji potvrđuju navedeno. Iz Diplomskog rada „Problemi u ponašanju i obrasci ponašanja u sukobima kod učenika osnovne škole“, autorice Ivane Lovrek:„Problemi u ponašanju kod učenika su složena pojava koja zahtijeva konkretne odgovore društva. Jedna od podjela problema u ponašanju je podjela na internalizirane i eksternalizirane probleme u ponašanju. Internalizirani problemi u ponašanju uključuju ponašanja koja su pretjerano kontrolirana i usmjerena prema sebi, za razliku od eksternaliziranih problema u ponašanju koja su nedovoljno kontrolirana i usmjerena prema drugima… Škole bi trebale razvijati djetetove socijalne kompetencije kako bi dijete bilo uspješno u socijalnim interakcijama u i izvan škole, međutim događa se da škole ne mogu uvijek ispuniti tu ulogu. Osher i sur. (2014) navode kako je glavna funkcija škole u pružanju osjećaja sigurnosti i njegovanja pozitivnih socijalnih odnosa, no ona može postati mjesto gdje će djeca doživljavati nasilničko ponašanje, biti neuspješni u akademskom smislu te neće biti u sposobnosti razvijati pozitivne odnose s vršnjacima i odraslima. U interakciji s drugom djecom i učiteljima u školi djeca uče širi spektar socijalnih vještina i usvajaju podrobnija znanja o ulogama izvan obitelji (Fanuko, 2007). Ove međusobne interakcije pomažu razvoju socijalnih vještina, ali nisu sve interakcije poučne, posebno zbog agresivnog ponašanja u školskom okruženju (Sesar, Šimić, Barišić, 2011).“ “...modernizira osnovnoškolski sustav u različitim područjima, aspektima i domenama…” ● Promjena naziva programa (A1, A2, B1, B2) ne podrazumijeva modernizaciju sustava kao ni kvalitetu. 4. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” ● Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” ● Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” ● Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. 5. SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanj