Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ŽELJKA ŠIKIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je prijedlog programa cjelodnevne nastave napisan na brzinu od strane nekoga tko baš i nema iskustva neposrednog rada u nastavi i kao takav neće biti baš provediv iako mu u nazivu stoji da je eksperimentalan. Radim 20 godina kao učiteljica najprije izborne nastave informatike, a sada već nekoliko godina imam mogućnosti raditi kao čovjek i svaki drugi učitelj u redovnoj nastavi kao učiteljica i redovnog predmeta informatike u petim i šestim razredima. I napokon se osjećam kao učitelj i kao čovjek. Počela sam raditi u školi koja je tada imala rad u dvije smjene. U prijepodnevnoj smjeni u npr. 8.a razredu imala sam prvi sat informatike od 7.15 do 8h, a onda drugi sat informatike tamo negdje od 13 pa do 13.45. U poslijepodnevnoj smjeni u tom istom 8.a razredu imala sam predsat od 11.30 do 13h. U razredima u kojima su učenici putnici nisam mogla imati ujutro predsat već smo ostajali do 15 ili do 15.30, a jedne godine i do 16.30 i roditelji su redovito dolazili po djecu ili se završetak nastave poklapao s krajem radnog vremena roditelja. Unatoč takvom rasporedu učenici su redovno dolazili na nastavu, radili, učili i stvarali. Unatoč činjenici da su u školi 7., 8., 9. ili čak 10. sat jer su bili zainteresirani i motivirani biti na nastavi informatike. Kada je škola prešla u jednu smjenu uspijevali smo napraviti raspored i završavati s nastavom do 15 sati. Sada napokon imam od prvog sata nastavu u petim i šestim razredima pa završavam sa sedmim razredima do 14 ili 15 sati. Godinama vam je nastava predmeta informatike izborna i godinama je na rubu rasporeda. A tu su godinama i učenici izbornog predmeta informatika. I sada se u vašem prijedlogu kao informatika ostvaruje kao redovan predmet, a ja vas pitam kako u 45 minuta ostvariti prvi i osnovni ishod - upaliti računalo, prijaviti se u Office365 sustav, pokrenuti Teams, pročitati zadatak i riješiti ga? U 45 minuta? 25 učenika npr. petog razreda? Kako će pokazati svoje znanje i kreativnost u 45 minuta? Takva će se nastava svesti na čisto pamćenje informacija bez primjene istih u radu na računalu. U ovom stoljeću svesti informatiku na jedan sat ili ju razbiti i raspršiti na ostale predmete stvarno mi nema apsolutno nikakvog smisla. Kurikulum je već sad prilično opsežan i zahtjevan, ali je lakše kada djeca rade od 1. razreda osnovne pa već znaju neke osnove. Ali činjenica je da naši učenici koji su apsolutno svi divni, kreativni i vole informatiku još uvijek nemaju osnovna znanja, da im treba vježbe u radu na računalu i da su im potrebna temeljita i osnovna znanja iz područja IKT-a kao uostalom i mnogim odraslima. Dođite na teren pa se sami uvjerite koliko je s učenicima zabavno raditi pa čak i programiranje kada imaš vremena u dva sata kvalitetno odraditi nastavu, ponoviti i utvrditi gradivo te vježbati. Ovaj prijedlog s oduzimanjem jednog sata informatike nije dobar za sam predmet koji očito želite izbaciti iz škole, nije dobar za učenike, ali ni za kolege koji će izgubiti satnicu. Što je najbolje, smatram da nije korektno izrađen niti za kolege drugih predmeta kao niti za učenike niti roditelje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 2 | Anita Kanić | Eksperimentalni program | Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: ● A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave ● A2 - nerazjašnjeno ● B1- INA - 2 sata nastave ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika ● Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška ● Ostali poslovi - Razredništvo (1. sat) ● Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primjetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativam Srdačno Anita Kanić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 3 | Silvija Sinovčić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da bi ovo trebao biti samo jedan eksperimentalni program, ta da se takav neće implementirati bez da se prave prilagodbe i reforme prihvate od strane učitelja i nastavnika. Smatram da bi se trebali prihvatiti svi budući prijedlozi izmjena eksperimetalnog programa koje si iznjedrili primjeri dobre prakse. Također smatram da ne smije nikakav eksperimentalni program dovesti do preopterećenja nastavnog osoblja, koji su ionako već preopterećeni budući da dosadašnja kurikularna reforma nije postigla svoj cilj rasterećenja. Načelno smatram STEM područje važnim, no ne i bez stranih jezika (uključujući i klasične jezike) koji su krucijalni za kognitivni razvoj učenika. Zanima me koji će biti položaj tih jezika (koji nisu engleski jezik). Učenje više stranih jezika treba postati obligatorno s tim da se redudantni sadržaji koji se mogu provoditi na stranom jeziku ne trebaju tumačiti i na materinskom jeziku. Za cjelodnevnu školu treba definirati poslove nastavnog osoblja koji će se obavljati u školi, a koji izvan (npr. stručna usavršavanja sjednice) jer u protivnom prelazi 40 satno radno vrijeme. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 4 | IVICA DAJAK | Eksperimentalni program | Posudit ću pristup iz uvodnog dijela dokumenta gdje se kaže kako gotovo četvrtina građana Hrvatske 'živi osnovnu školu' - odnosno - njihovi su životi svakodnevno 'dotaknuti' načinom na koji se realizira osnovnoškolsko obrazovanje. Izvrsna je to ilustracija odgovornosti stavljene pred MZO i sve angažirane na projektu cjelodnevne škole. Istom logikom - u pedeset prosječnih hrvatskih škola, ovaj će eksperimentalni program svakodnevno 'dotaknuti' živote oko 17.000 učenika i nekoliko tisuća učitelja, stručnih suradnika i drugih radnika, te članova njihovih obitelji. Ukupno, recimo, oko 70.000 građana. Nažalost, temeljitim iščitavanjem ovoga dokumenta dolazim do zaključka da dosadašnja priprema projekta nije adekvatna rečenoj golemoj odgovornosti. Program u ovoj fazi ne smije niti u eksperimentalnu primjenu, a njegovo nametanje predstavljat će neodgovorno poigravanja sa životima involviranih 70.000 hrvatskih građana, a što je još gore i s djetinjstvima 17.000 naše djece. Još uvijek je na vrijeme ispraviti greške, otkloniti probleme i postići društveni konsenzus o tome kakva je škola najbolja za našu djecu. Inzistiranje na isključivo ovakvoj cjelodnevnoj školi kao jedinom prihvatljivom modelu i ignoriranje prijedloga učitelja i roditelja zločin je prema budućim generacijama. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 5 | Anita Res | Eksperimentalni program | Godinama se sustavno degradiraju "kulture". Postoje mnogi znanstveni dokazi koliko su odgojni predmeti važni za kompletan psiho-fizički razvoj pojedinca, a djeca postižu i bolje akademske uspjehe ako se više bave umjetnošću. Povećavaju se satnice onim predmetima koji su ionako najzastupljeniji, čak ima prostora i za izmišljanje novih "alternativnih" predmeta, a likovna i glazbena kultura se ne mogu vratiti na 2 sata!? Barem 2 sata. Sramotno. Poruka je jasna. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 6 | Iva Štritof | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da program CN nije dobar i neće pridonijeti boljim školskim rezultatima, neće olakšati roditeljima i djeci, već samo može odmoći u mnogim stvarima. Naime, kao studentica i buduća učiteljica znam koliko je vremena potrebno učiteljima da se pripreme za svaki sat, a da bude zanimljiv učenicima, da nauče što trebaju, a da sve to nije monotono. Učitelji ulažu puno vremena u izradi listića, multimedijalnog sadržaja i raznih drugih stvari kako bi učenicima pružili što raznovrsnije načine prenošenja znanja jer nisu svi učenici isti i svakome više odgovara neki drugi način učenja. Prema planovima za cjelodnevnu nastavu, ne znam kako bi se učitelji stizali spremati za toliko nastave kako bi sve i dalje ostalo kvalitetno i na razini. Iako postoje pisane prireme koje se mogu koristit, smatram da bi učitelji trebali imati autonomiju birati metode i načine poučavanja prema potrebama svojeg razreda i s njima raditi brzinom koja njima odgovara. Učitelji se na fakultetima školuju za to kako napisati pripremu, pripremiti sve za sat i isto osmisliti, a to bi nam zbog manjka vremena za pripremamom bilo oduzeto. Oduzeto nešto za što smo radili, nešto što je razlikovalo učitelja od učitelja. Često se smatra kako učitelji "ne rade ništa" i u školi su "od 8 do 12", a mnogi ne znaju što još sve spada u poslove učitelja koji se ne vide na van, a trebaju se obaviti kako bi sve funkcioniralo. Sljedeća stvar je ta što učenici neće moći niti biti skoncentrirani cijeli dan u školi. I ovako, učenicima nižih razreda, a pogotovo prvašićima, teško je biti na miru 45 minuta. Sada da ti isti učenici moraju biti u školi puno duže nego što je to do sada bilo predviđeno, pratiti, učiti, biti na miru i biti skoncentriran za rad vidim kao nešto dosta teško izvodivo. To su još uvijek djeca kojima je za potpun ras i razvoj potrebno kretanje i slobodno vrijeme u kojem neće biti toliko nadgledani, imati će slobodu izbora što žele raditi, a ne da ih netko nadgleda maltene od jutra do mraka i da moraju prvo učiti u vrijeme "klasične škole", a kasnije nakon kratkog odmora i ručka ponovo učiti i sve to mora biti kada im se kaže. Time se djeci oduzima sloboda. Uz to, sloboda se djeci oduzima i u pogledu roditelja. Da bi se djeca mogla razvijati u pozitivnom pravcu, djeci u razvoju treba i njihova obitelja. Treba im igra, slobodno vrijeme, druženje s roditeljima. Cjelodnevnom školom se roditeljima oduzima mogućnost da više vremena provode sa svojom djecom. Iako su učitelji ti koji će djecu puno toga naučiti, mi nikada nećemo moći zamijeniti, a niti bi trebali, djetetove roditelje. Oni su ti od kojih će dijete isto tako puno naučiti. Djeci treba i ta roditeljskla toplina i ljubav da se mogu razvijati i stasati jer pravom osobom neće postati samo učenjem i izvršavanjem školskih zadataka. Također, i učitelji i učiteljice su nećiji roditelji, i njima treba vrijeme za obitelja, a cjelodnevnom školom to će im se na neki način oduzimati jer će morati raditi još više kako bi se mogli pripremiti za nastavu, a da ona bude kvalitetna. S time da bi po cjelodnevnoj školi učitelji trebali predavati i neke nove predmete za koje se nisu školovati i za koje nisu kompetentni, dok im se s druge strane satnica oduzima na predmetima za koje su se školovati i za koje jesu kompetentni (Tjelesna i zdravstvena kultura). Ako bi škola bila od jutra do popodne, djeci se oduzimaju i mnoge mogućnosti slobodnih aktivnosti. Djeca će tada morati dobro birati hoće li ići i na koju slobodnu aktivnost, a da i dalje imaju vrijeme za sebe, za rodiutelje itd. A slobodne aktivnosti su isto nešto što je djeci potrebno kako bi se mogla izraziti i pronaći se. Problem su također i infrastrukture zgrada škola koje sve nisu u stanju omogućiti cjelodnevnu nastavu jer nemaju dovoljno učionica, a niti mjesta u blagovaonama. Nastavu bi se prema programu trebalo prebaciti u jednu smjenu, dok neke škole još uvijek rade u tri smjene. Gledajući cijeli svijet i kako se sve informatizira, a na kraju i činjenicu da djeca u školama u određenim razredima dobivaju laptope i tablete za rad, zašto se satnica informatike želi smanjiti na samo 1 sat tjedno? Kako se time misli napredovati i ići dalje? Djeca time neće biti dovoljno kompetentna. Umjesto da se razmišlja o smanjivanju nastave informatike, trebalo bi se razmišljati o njezinu povećanju i tome da postane obavezna već od 1. razreda, a ako ne već od 1. onda barem od 5. razreda. Problem cjelodnevne nastave je velik problem i za djecu s poteškoćama. Kako bi ona trebala toliko dugo biti u jednoj ustanovi, u principu mirni, tiho i na mjestu te večinski raditi? Na kraju, zašto se učiteljima oduzima predmet (Tjelesna i zdravstvena kultura), ako se mi školujemo za to, prolazimo metodike, teoriju, ali i psihologiju i pedagogiju i znamo kako se djeca razvijaju i kako rastu. Što mogu i ne mogu u kojoj životnoj dobi i štoi je za njih primjereno i kako će to na njih utjecati. Zašto bi nam se to onda oduzelo. Po svemu, dovoljno smo kompetentni da taj predmet odrađujemo s učenicima kako se odrađivao i do sada. Zašto uvoditi promjene tamo gdje ih ne treba?Ako nam se danas oduzme Tjelesna i zdravstvena kultura, sutra se glazbenici mogu buniti i ostati ćemo bez Glazbene kuture, kroatisi se mogu buniti i ostati ćemo bez Hrvatskog jezika, gledajući u tom smjeru, učitelji8 mogu ostati bez svih predmeta jer ih mogu zamijeniti predmetni nastavnici koji bi mogli tvrditi da su više kompetentni za to, a zapravo nisu. Učitelji tako mogu ostati bez svog posla i bez svega za što su se školovali. Nekada je posao učitelja bio jedan od najcjenjenijih, a na što je danas pao? Jedan kineziolog moći će raditi i u teretani i otvoriti neki privatan posao sa svojom strukom, a gdje će učitelj moći raditi ako ne u školi? Školstvu doista je potrebna reforma, ali ne ovakva reforma. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 7 | Andrea Gašparec Dražić | Eksperimentalni program | Poštovani, samo zadovoljan učitelj može doprinijeti poboljšanju odgojno-obrazovnog procesa. Dakle, da bi se unaprijedio sustav učitelji trebaju biti zadovoljni svojim društvenim i materijalnim statusom, a kao što možemo predvidjeti to se neće dogoditi jer ste odlučili na nama učiteljima štedjeti, na nama koji smo najbitniji za provedbu bilo koje buduće reforme. Ne želim dodatke na plaću, već želim dostojnu plaću kakvu imaju učitelji u zemljama čije države ne štede kod ulaganja u obrazovanje. Zahvaljujem na mrvicama koje nam sad bacate, hvala, ipak ostavite ih sebi. Mi učitelji ne želimo dodatke i moguće povećanje do 25 posto. Ključna riječ je moguće jer većina učitelja neće to povećanje moći ostvariti jer nam omalovažavate rad s učenicima. Rad razrednika s učenicima je neposredan odgojno-obrazovni rad, rad s učenicima za potrebe dopunske i dodatne nastave je neposredan odgojno-obrazovni rad, rad s učenicima u izvannastavnim aktivnostima je neposredan odgojno-obrazovni rad i ne biste trebali i smjeli stavljati ga u ostale poslove jer oni to nisu. Zato treba izmijeniti i uvrstiti sljedeće da će ravnateljima i učiteljima uvećanje plaće biti 25 posto. Također, nužno je izmijeniti tako da A1.8 glasi: Od prvog do osmog razreda satnica nastavnog predmeta Likovne kulture povećava se za 1 nastavni sat na tjedan. Satnica likovne kulture već je godinama sramotno mala te niti u jednoj razvijenoj zemlji koja postiže zapažene rezultate u obrazovanju ne iznosi 1 sat tjedno. Uskladite satnicu Likovne kulture sa zemljama kao što su Francuska, Švicarska, Švedska, Finska. Andrea Gašparec Dražić, učiteljica savjetnica | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 8 | Ivana Valjak Razum | Eksperimentalni program | Poštovani, Smatram da naši učenici ne zaslužuju biti pokusni kunići. Na današnjoj generaciji osmaša testirala se propast zvana školom za život (većina učitelja nije bila sretna uvođenjem iste), zatim nacionalni ispiti, bezumno ugurani usred nastavne godine koji su poremetili nastavni proces tijekom tri tjedna (!), zar je zaista potrebno u tom kratkom roku ugurati im još jedan eksperiment? Uvođenje cjelodnevne nastave ne može se uvoditi stihijski. Većina škola nema prostorne uvjete, u velikom broju škola predaju nestručne osobe. Zar će dio škola imati, a dio neće cjelodnevnu nastavu? Zašto se navrat nanos pokušava uvesti nešto sklepano u kratkom roku i suludo vjeruje u uspjeh istoga? Zašto se učitelje ponovno ništa ne pita? Kada bi se učitelji uopće trebali pripremati za nastavu ako će provoditi po 7 solarnih sati u školi? To bi valjda trebali pro bono, zbog "poziva"? Zašto se toliko priča o dobrobiti djece, a istu pokušavate zatvoriti cijeli dan u školu i onemogućiti im da uživaju u vlastitom djetinjstvu? Molim vas, ne srljajte kao guske u maglu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 9 | MIRKO LEKIĆ | Eksperimentalni program | Smatram da je prilikom određivanja smjernica ovog dokumenta trebalo u obzir uzeti neku razinu psihofizičkoga opterećenja učenika i učitelja tijekom jednog dana boravka u školi. Nemoguće je od učenika očekivati da budu fokusirani, motivirani i kreativni do kasnijih popodnevnih sati, a od učitelja da kvalitetno i produktivno obavljaju zadaće odgoja i obrazovanja učenika 8 sati dnevno s postojećim kadrovskim i lokacijskim uvjetima. Ovakav općeobrazovni odgojni sustav, koji ima tendenciju postati obavezan na razini države, u velikoj mjeri zanemaruje sustave koji postoje mimo njega. Potreban je dijalog i dogovor s ostalim izvanškolskim ustanovama prije pokretanja ovog programa. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 10 | Ivana Hrgovčić | Eksperimentalni program | Poštovani, potrebno je pružiti jednake mogućnosti svim učenicima, no ne smijemo zanemariti individualne razlike i potrebe učenika. Nametanjem ovog načina provođenja nastave učenicima koji nemaju potrebu za A2 dijelom programa oduzima se slobodno vrijeme koje su do sada mogli koristiti za razvoj i poboljšanje vlastitih vještina izvan školske ustanove. Što se tiče učenika koji imaju najviše koristi od A2 dijela programa, učitelji su do sada tijekom dopunske i dodatne nastave mogli usmjeriti svu pažnju na učenike s poteškoćama kojima je potrebno posvetiti više vremena kako bi usvojili traženo gradivo te su također darovitim učenicima tijekom dodatne nastave mogli prenijeti dodatna znanja kako bi ti učenici mogli ostvariti svoj puni potencijal. Kroz A2 dio programa kojim se svim učenicima žele pružiti jednake mogućnosti dolazimo do toga da se upravo onim učenicima kojima je najpotrebniji dodatan i dopunski rad s učiteljima, a to su učenici s poteškoćama i daroviti učenici, oduzima potrebna pažnja učitelja te se takvi učenici gube u masi drugih učenika u razredu. Uloga razrednika je vrlo bitna za razvoj učenika i razredne zajednice te iziskuje veliku količinu vremena za pripremanje sadržaja za svaki sat razrednika. Razredništvo također iziskuje i stalnu edukaciju kako bi razrednik prethodno spomenuti sadržaj za sat razrednika pripremio te također kako bi mogao ostvariti što kvalitetniju suradnju s učenicima i njihovim roditeljima. Osim satova razrednika razrednici su u stalnoj komunikaciji s roditeljima učenika te su dužni održavati informacije. U određenim, hitnim, situacijama koje se nerijetko događaju, razrednici su dužni van satova informacija kontaktirati roditelje učenika te održati individualne razgovore s njima. Uz sve navedeno postoji još niz obveza koje razrednici obavljaju, a od kojih su samo neka navedena u Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - članak 4. Kroz program cjelodnevne škole, rad razrednika koji je i do sada bio nedovoljno cijenjen dodatno se obezvrjeđuje samom činjenicom da se niti jedan dio razredništva ne računa kao neposredni odgojno-obrazovni rad, odnosno razredništvo nije uključeno u A1 dio programa cjelodnevne škole te je dodatak od 2.5% na plaću razrednika nedovoljan da bi se zanemarila ta negativna promjena. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi do sada su poslovi podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije ulazili u satnicu neposrednog odgojno-obrazovnog rada, no kroz program cjelodnevne nastave navedeni poslovi sada ulaze u ostale poslove. S obzirom da osnovne škole nemaju tehničko osoblje koje održava elektroničke uređaje (računala, uređaje za ispis, skeniranje i kopiranje, TV uređaje, pametne ploče) i internetsku mrežu, do sada su to većinom radili učitelji Informatike kroz poslove informacijske i komunikacijske tehnologije te im je navedeno oduzimalo značajan dio radnog vremena te je kao takav taj posao bio vrednovan kroz 1 do 4 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Smatram da je taj način bio ispravan te ne vidim na koji način bi učitelji uz A1 i A2 te potencijalno B1 dio programa cjelodnevne nastave trebali stići rješavati probleme s elektroničkim uređajima i internetskom mrežom škole. Za kraj želim napomenuti kako je nedopustivo smanjiti satnicu Informatike na pola dosadašnje satnice i to u današnje vrijeme kada su digitalne kompetencije od neizmjerne važnosti za svakog pojedinca. Reformom Škole za život uložen je velik trud kako bi učitelji i učenici razvili svoje digitalne kompetencije, prije gotovo 3 godine uveden je izborni predmet Informatike u razrednoj nastavi te je odaziv učenika bio i ostao značajan. S obzirom da je prije 3 godine zaposlen velik broj učitelja Informatike na neodređeno teško mi je shvatiti na koji način Ministarstvo planira riješiti problem tolikog broja učitelja koji će biti proglašeni tehnološkim viškom. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 11 | Blanka Runtić | Eksperimentalni program | Poštovani, u nastavku obraćam pozornost na neka od mnogih pitanja koja se nameću nakon predstavljanja Eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, a tiču se učiteljske profesije kojoj ujedno i pripadam. - Na temelju čega se zaključuje da će ovakav oblik organizacije cjelodnevne škole doprinijeti ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i općoj dobrobiti učenika? Kao iskusnoj učiteljici razredne nastave teško mi je zamislivo da svi učenici početnih razreda osnovne škole mogu na predloženi način boraviti u školi jer se dio učenika (naročito u 1. i 2. r.) zbog emotivnih i socijalnih karakteristika teško prilagođava i na već postojeći broj školskih sati (npr. 4 ili 5 šk. sati). - Zašto se roditeljima ne daje pravo izbora da u skladu s organizacijom obiteljskog života i individualnim karakteristikama učenika odluče u kakav program žele upisati svoje dijete? - Na temelju čega se u razrednoj nastavi povećava satnica Hrvatskog jezika i Matematike za jedan sat, dok je povećanje satnice u odgojnim područjima koja su konstantno zanemarena (a podjednako važna za dječji razvoj) tek neznatna? - Zašto se učiteljima razredne nastave oduzima pravo da predaju Tjelesnu i zdravstvenu kulturu (predmet za koji su itekako educirani), a nameće se novi predmeti za koji nisu educirani? Kako će se to odraziti na ugled učiteljske profesije i na rad Učiteljskih fakulteta? Zašto tijekom ove akademske godine i prethodnih nekoliko studenti učiteljskih studija slušaju i polažu kolegije vezane za kineziološku metodiku kada nikada neće dobiti priliku predavati ih? Zašto se dodatan broj kolega kineziologa ne angažira u realizaciji programa B1 i B2? - Zašto je nametnuto da jedan učitelj razredne nastave radi posao koji su (uz neke male razlike) dosada radile dvije osobe u programima produžene i cjelodnevne nastave? Kako će se to odraziti na kvalitetu nastave i sindrom učiteljskog sagorijevanja na poslu? Budući da učitelji razredne nastave borave u školi do popodnevnih sati (s čime osobno ne bih imala problem u drugačije osmišljenom programu) i gotovo su cijelo vrijeme usmjereni na neposredan rad s učenicima ili boravak s njima na stankama ili na ručku, kada bi se trebali pripremiti za sutrašnji dan, ispraviti pisane provjere, obaviti razredničke poslove i sl.? Nekoliko "pauza" koje mogu nastati kada učenici odlaze na nastavu, primjerice Engleskog jezika ili Informacijskih i digitalnih kompetencija nisu dovoljne za kvalitetno obavljanje svih poslova te će se odraziti ili na smanjenje kvalitete rada ili na produljenje rada učitelja. Stoga predlažem da u svakom razrednom odjelu rade dvije učiteljice razredne nastave. - S obzirom na loše materijalne uvjete brojnih škola na terenu te nedostataka materijalnih sredstava za neke temeljne potrebe, kao što su saniranja prokišnjavanja, obnova sanitarnih čvorova, nedostatak dvorane za tjelovježbu i sl., teško je zamislivo da se u navedenom periodu u svim školama mogu ostvariti uvjeti za ugodan i funkcionalan boravak u školi. Naime, ponuda raznih aktivnosti podrazumijeva izvrsna prostorna rješenja koja doprinose dobrobiti učenika i učitelja. Srdačno, Blanka Runtić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 12 | Sandra Štiks | Eksperimentalni program | Poštovani, temeljita reforma školstva potrebna je već duže vrijeme. Na žalost kao roditelj djeteta-učenika osnovne škole ne slažem se s Vašim prijedlogom provođenja cjelodnevne škole. Iako je dosta mojih kolega istaklo dijelove dokumenta koji zahtijevaju preinake i sama ću se osvrnuti na neke. Ne slažem se s tvrdnjom kako je A2 potreban svim učenicima, a neizvediv je u većim skupinama jer zahtjeva individualan pristup svakome učeniku. Ako predajem u 4 razreda, a A2 mi omogućuje 2 sata, učenici 2 razrednih odjela će biti zakinuti za potporu. Takav program već postoji, pod nazivom dodatna i dopunska nastava i pohađaju ga učenici kojima je pomoć (dodatna nastava za natjecanja). B1 i B2 program postoje u sredinama pod nazivom produženi boravak (koji uključuje i dio A2 programa) i smatram kako je potrebno zadržati ovakav primjer dobre prakse te ostaviti učenicima i roditeljima pravo na odabir istog. Cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško izdrže i redovitu klasičnu nastavu. Postavljam si pitanje kako će ta nastava biti prilagođena takvim učenicima, hoće li oni SVI imati podršku u vidu asistenata? Obzirom da se vrijeme neposrednog rada učitelja povećava, kada će se učitelji pripremati za idući radni dan? Učitelj svoj rad planira prema potrebama učenika, a koliko će univerzalni materijali odgovarati svima? Čemu onda izrada školskih kurikuluma i vizija škola pojedinačno, različitih interesa učenika, ako ćemo svi raditi jednako? Sat razrednika MORA biti uvršten u program dijela A1, s najmanje 3 sata tjedno ( jedan sat rada s učenicima, 1 sat za suradnju s roditeljima i 1 sat za administrativno vođenje razreda – pripreme sjednica, različitih izvješća, organizacije izvanučionične nastave, … - Sat razrednika mora biti jednako plaćen svim učiteljima, a prema prijedlogu on bi se isplaćivao kao dodatak na plaću u iznosu 2,5 %. Učitelj koji ima punu satnicu dobit će 2,5 % na svojih 40 sati, ali učitelj koji ima nepunu normu dobit će manje, jer mu je manja osnovna plaća, dok učitelji s zvanjima mentora, savjetnika, …., dobit će znatno više za obavljeni jednakog posla. Postoji i problem roditeljskih sastanaka i sjednica. Kada će se to odraditi? Prema planu mi nismo obavezni ostati u školi poslije 17. Kada će se odraditi sve pripreme ako nemamo prostora i vremena jer dežuramo i čuvamo učenike. Dežurstva bi trebala ulaziti u normu. Satničarski poslovi su poslovi koji također moraju ući u osnovni dio - A1, te biti vrednovani ovisno o broju odjela od 1.- 8. razreda. Satničar je osoba koji tijekom cijele godine ima obvezu korekcija rasporeda, prostora. Kao i od razrednika, ako je dodatak na plaću – svi neće biti jednako nagrađeni za iste poslove. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ili tri, koliko im je bilo priznato. Sati raspoređeni u A2 trebaju biti stavljeni u normu, kao i pripadajuće vrijeme za izradu priprema za navedene sate. Predlažem ostavljanje dosadašnjeg modela obračuna. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 13 | SOFIJA ČUBRIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Uvođenje novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno i istovremeno ukidanje nastavnog predmeta Informatika (2 sata tjedno) protivno je Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. Godine i akcijskom planu za digitalno obrazovanje EU. Obrazovanje iz područja informatike mora obuhvaćati informacijske i digitalne kompetencije, ali i mnogo više: algoritamsko razmišljanje, logiku, robotiku, IoT, 3D print, AI, virtualnu i proširenu stvarnost, itd. Izvođenjem predmeta koji se bazira na praktičnim vještinama i korištenju programa jednom tjedno to nije moguće izvesti. U sklopu dosadašnjeg predmeta Informatika, učenici su mogli sudjelovati u brojnim natjecanjima i događanjima: natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera, natjecanje Dabar, natjecanja Croatian Makers udruge IRIM, FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code), EU Code Week-a, Dan sigurnijeg interneta. Ukidanjem predmeta Informatika učenici će biti zakinuti za priliku da se pripremaju za gore navedene aktivnosti i sudjeluju u njima. Prebacivanjem ovih aktivnosti na popodnevne termine, interes i aktivnost učenika će se smanjiti, a posljedično i interes za zanimanja koja podrazumijevaju algoritamsko mišljenje. Niži razredi osnovne škole kritično su razdoblje kada je poučavanje algoritamskog mišljenja i rješavanja problema moguće i poželjno kroz igru na neformalan način, koristeći već dostupne i provjerene alate i programe. Poučavanje algoritamskog mišljenja od rane dobi korelira s boljim rezultatima u čitanju, razumijevanju i matematici. Opet, jedan sat tjedno nije dovoljan jer 45 min nije dovoljno vremena za provođenje aktivnosti. Vrlo mi je nelogično uvođenje predmeta Svijet i ja, kojeg navodno mogu predavati svi (možda je to zato jer ga svi već i predajemo kroz međupredmetne teme???) na 2 h tjedno, a u isto vrijeme ukidanje informatike i navođenje da se dio informatike već uči kao međupredmetna tema. To bi možda bilo moguće kada bi digitalno opismenjavanje bilo dio metodika drugih predmeta i kada bi računalna učionica dostupna za sve učitelje. Računanje dnevnog i tjednog opterećenja učitelja preračunavanjem iz školskih sati u solarne je besmisleno jer završetkom sata ne prestaje neposredni rad s učenicima. Rad u programima A2 i B1 treba biti dio redovitog zaduženja učitelja, a i s obzirom na to da zahtijeva pripremu, ne može biti plaćen dodatkom od jedne četrdesetine plaće. Učenici osnovnih škola ne mogu boraviti 8-15h u učionicama već trebaju i druge sadržaje - bazene, dvorane, glazbene, računalne učionice, odlaske na terensku nastavu, dnevne boravke i SLOBODNU IGRU. Sofija Čubrić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 14 | KRISTINA MARKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je ovo pogrešno jer se opterećuje učitelje što rezultira gubitkom kvalitete rada. Ako je učitelj od 8:00 do 15:00 sati s učenicima kada će se pripremiti se za nastavu, rješavati pedagošku dokumentaciju. S druge strane smatram da je pogrešno djecu zatvoriti u instituciju na cijeli dan. Kako bi se djeca pravilno razvijala na svim razinama potrebno im je slobodno vrijeme i promjena okruženja te njihov vlastiti izbor prijatelja. U instituciji je sve organizirano i okruženi su kolegama, ne prijateljima. Cjelodnevnom nastavom im se uskraćuje prilika da budu samostalni. Kao učiteljici ovaj prijedlog je neprihvatljiv jer mi ne ostavlja vremena u danu za vlastiti život, obitelj, djecu, hobi ili što drugo jer mi tada radni dan ne završava u 15 sati. Kao majci mi je neprihvatljivo prepustiti odgoj vlastite djece instituciji. Prihvatiti činjenicu da su pod nadzorom cijeli dan te da ne mogu sami sudjelovati u organizaciji svoga dana te imati vremena za slobodnu igru s prijateljima ili obitelji. Nema tog nastavnog predmeta koji može zamijeniti obitelj i ulogu koju ona ima u razvoju svakog čovjeka. Radim kao učiteljica matematike petnaestu godinu i zabrinjavajuće mi je što o ovako velikoj reformi obrazovnog sustava saznajem iz medija. Pozdravljam ideju i želju za poboljšanjem i osuvremenjivanjem nastave, ali smatram da se trebalo osluškivati nas učitelje i učeničke potrebe. Moja škola ima oko 600 učenika, radimo u dvije smjene, svaki razred nema svoju učionicu, snalazimo se, često puta u neadekvatnim prostorima (pogotovo za održavanje dodatne, dopunske, izvannastavnih aktivnosti, ponekad i za izborne predmete). Broj spremačica nam se drastično smanjio, sami učitelji zaduženi su često za provjeru čistoće u učionicama, brisanje ploče. Na porti nam popodne nedostaje osoba. Učitelji su vrlo često prozvani kako previše kopiraju, ispisuju, troše papiri te učitelji sa strepnjom rade navedene aktivnosti. Nema se za ono što bi trebalo u školi biti neupitno. Ne rade to učitelji za sebe nego za učenike. Rad učitelja uspoređuje se s radom u uredu, radno vrijeme od 8 – 16h. Posao učitelja je specifičan, predivan, a opet jako iscrpljujući. Osim učitelja često smo i psiholozi, psihijatri, pedijatri, obiteljski savjetnici, socijalni radnici, medijatori. Pripremanje za samu nastavu traje nam četo više nego sam nastava. Pisanje priprema i samo pripremanje za nastavu u školi ne mogu ni zamisliti. Uvjete za to nema većina škola u RH. Jedino mjesto u školi za nas učitelje je zbornica sa 30-tak mjesta, a nas je 60-tak. Da se i napravi još nekoliko 'zbornica' mislim da to i dalje ne bi bili ostvareni uvjeti za pripremanje nastave, ispravljanje ispita. Smatram da se priprema za sat treba napraviti u miru, tišini, bez ometajućih faktora, što mogu jedino doma ostvariti. Također jedan razred u cjelodnevnoj nastavi NE MOŽE voditi jedna učiteljica ili učitelj. To je posao za dvoje stručnjaka. Razredništvo uzima (sada) tjedno minimalno 1 sat rada DNEVNO s učenicima, zatim još dodatno komunikacija s roditeljima te stručnim suradnicima, pripremanje sjednica Razrednih vijeća, pisanje zapisnika, pisanje izvješća za učenike s ind. pristupom, planiranje i dogovaranje terenske nastave, skupljanje raznih potpisa roditelja (vrlo često hitnih -do sutra), skupljanje novca, vođenje učenika školskoj liječnici na sistematske preglede, praćenje učenika, pisanje e-dnevnika, e-matice i matičnih knjiga te registra mat.knjiga. Sad bi sve navedeno (a vjerojatno sam nešto i zaboravila spomenuti) stigli obaviti u 1 satu tjedno? Napominjem kako je razredništvo itekeko neporedan rad s učenicima i da se tako treba i trertirati i to s min 5 h tjedno (realno). Satničarstvo također odviše važno da ga se izbaci. S navedenim progamom satničari će imati još i više posla s raznoraznim kombinacijama. Neozbiljno je napravljen plan po broju sati za pojedini razred. Naime, ukupan zbroja sati iz A1 dijela ne stane u okvirni raspored od 5 sati (za niže) i 6 sati (za više razrede). U ozbiljnom dokumentu to se trebalo itekako razraditi. Nadalje, program A2 je vrlo nedorečen i nejasan. Kako će učenici istog odjela istovremeno imati dodatnu i dopunsku nastavu ili možda neki idu na neku drugu dod. ili dop. ? Tu je opet problem organizacije. Još mi se toliko pitanja i problema nameće: preteške torbe, mentalno zdravlje djece, djeca s posebnim potrebama, darovita djeca. Hoće li djeca imati volje i vremena za glazbene škole, sport, druge aktivnosti nakon desetosatnog sjedenja u školi (jer budimo realni, uz ovakvu edukaciju nastavnika i odnos prema njima, to će se, u konačnici, svesti na to) i kada će dijete imati vremena za igru, kada će dijete imati vremena BITI DIJETE? Da bi se provela uspješna reforma potrebne su godine predanog i planiranog rada u koji će biti uključeni nastavnici, stručni suradnici, pedijatri, roditelji… Voljela bih vidjeti rezultate istraživanja na temelju kojih je proizašlo da se cjelodnevna nastava uvodi zbog dobrobiti djece. S poštovanjem, Kristina Marković. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 15 | Katarina Vrtarić | Eksperimentalni program | Kao roditelj i kao učiteljica ne slažem se s predloženom obaveznom duljinom boravka u školi do 15h/15:30 h. Jedna od zadaća programa navedeno je povećanje učeničke dobrobiti u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života. Sama ideja i pojašnjenje samo po sebi je kontradiktorno jer kvalitetan roditeljski i obiteljski život podrazumijeva vrijeme provedeno s vlastitom djecom. Obveznim dugotrajnim zadržavanjem učenika u školi, mnoge obitelji koje nemaju dnevni raspored roditeljskog posla poput obitelji iz Zagreba i većih gradova, izgubit će svoje obiteljsko vrijeme i trajno naštetiti njihovom odnosu. Što se tiče roditelja koji nemaju mogućnost zbrinuti dijete zbog zahtjeva njihova posla, za njih već postoji mogućnost upisivanja djeteta u program produženog boravka. Napominjem, mogućnost, koju odabiru roditelji koji za to imaju potrebu, a ne kao obavezu kao što to predlaže program cjelodnevne nastave. Nadalje, mnogi učenici s razlogom odlaze nakon nastave kući zbog brojnih specifičnih psihofizičkih razlika i potreba, a prijedlog da se svi učenici uključuju u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole, nije pravedan, kako stoji u opisu ovog programa, jer mnoga djeca nisu u psihofizičkom stanju izdržati toliko vremena u školi. Predloženi dnevni raspored u kojem je predviđeno 40 minuta za potrebe ručka te nakon toga A2 dio programa, potpuno zanemaruje važnost nestrukturiranog vremena i igre za djecu, posebice mlađe školske dobi. Učenicima je nakon nastave nužan predah koji će prema ovom prijedlogu provesti u blagovaonici škole, dakle u zatvorenom prostoru, čekajući na ručak (zbog prostornih i kadrovskih uvjeta škole često ne mogu u točno određeno vrijeme isporučiti ručak za sve i mnogo se vremena provede u čekanju na posluživanje) i ručajući. Ako i što od tog vremena ostane za slobodnu igru, nedovoljno je za psihičko i fizičko rasterećenje nakon nastave. Kao učiteljica produženog boravka, naglašavam važnost slobodnog nestrukturiranog vremena u kojem djeca svakodnevno moraju provesti nakon nastave i ručka kako bi se na neopterećen način opustili i proveli vrijeme na svježem zraku u pokretu i spontanom druženju s prijateljima. Za A2 dio programa nije predviđena priprema, no od učitelja se kao cilj očekuje da svim učenicima omogućiti dodatno učenje i postizanje zadanih odgojno-obrazovnih ciljeva (podrška i potpomaganje), odnosno obogatiti aktivnosti učenja svih učenika u sklopu redovite nastave, osobito pojedinih skupina učenika u skladu s njihovim potrebama i mogućnostima (obogaćivanje) u smjeru dosizanja viših razina ishoda učenja. Učitelj ovakvu zadaću ne može kvalitetno ispuniti bez pripreme za učenje, vježbanje, ponavljanje i pisanje zadaće s različitim učenicima i njihovim specifičnostima i potrebama u učenju (daroviti učenici, učenici s individualiziranim i prilagođenim programima, učenici s teškoćama u razvoju). Za to je potrebno predvidjeti vrijeme za pripremu učitelja, kao što je to slučaj sa sadašnjim učiteljima u produženom boravku te njihovim radnim obvezama i zaduženjima. Smatram da su učiteljice razredne nastave školujući se na učiteljskim fakultetima osposobljene za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture brojnim metodikama i da prepuštanjem svojeg dijela satnice predmetnim učiteljima degradira se status razrednog učitelja koji upravo zbog svog akademskog obrazovanja ima znanja i vještine primjerene psihofizičkim karakteristikama učenika od 1. do 4. razreda. Katarina Vrtarić, učiteljica u produženom boravku | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 16 | Ana Čorić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je našem školstvu itekako potrebna promjena, no ta promjena mora predstavljati rezultat strategijskog promišljanja, postavljanja dugoročnih planova i ulaganja u infrastrukturu koja tu promjenu može nositi. Pritom mislim ne samo na ulaganja u školske prostore i materijale, već prvenstveno ulaganja u ljude koji rade na svim razinama obrazovanja, a ne samo u školi. Strategijsko promišljanje o uvođenju ovakve promjene u naše školstvo kao što je cjelodnevna nastava, zahtijeva temeljitu analizu svih razina obrazovanja (od predškolske do visokoškolske, a i cjeloživotne), kao i suradnju sa širom zajednicom. Konkretno, jesu li prije prijedloge cjelodnevne nastave provedena istraživanja koja ispituju stanje i potrebe djece, obitelji, nastavnika/-ica u cijelom sustavu i na svim obrazovnim razinama, šire zajednice, te svih vrsta škola i izvanškolskih aktivnosti koje već imamo? Postoji li dijalog? Evidentno je da se ciljevi i svrha obrazovanja općenito sve više pokušava prestrukturirati prema zahtjevima tržišta, što je vidljivo već prema samoj ideji organizacije učenja i poučavanja u sklopu cjelodnevne nastave prema rasporedu ‘od 9 do 5’, čime se djeci zapravo nameće raspored koji imaju odrasli ljudi. To apsolutno nije usklađeno s njihovim razvojnim potrebama. Osim toga, takav pristup izravno dovodi do zanemarivanja i marginaliziranja umjetničkog polja, čime se zanemaruje i cjelovitost iskustva učenja koje se često ne može izmjeriti standardnim kriterijima učinkovitosti i produktivnosti. Ipak, mašta i kreativnost su pokretači ljudskog razvoja, a umjetnost kao takva je jedan od najpotentnijih izvora istih, stoga izražavam zabrinutost za umjetničko obrazovanje kako unutar predloženog programa, tako i za ono koje se odvija unutar specijaliziranih umjetničkih škola. Prema podacima sa Svjetskog ekonomskog foruma iz 2020. godine, na Top 10 ljestvici vještina koje će biti ključne do 2025. godine na tržištu rada su, osim korištenja novih tehnologija, aktivno učenje i strategije učenja, inovacija i analitičko razmišljanje, kreativnost, originalnost i inicijativa, fleksibilnost, regulacija stresa, sposobnost kritičkog mišljenja, itd. Sve su to vještine koje se razvijaju tijekom bavljenja umjetnošću, za što postoje i brojna istraživanja kao dokazi. Nadalje, to je prepoznato i kroz razvoj STEAM-a (Science, Technology, Engineering, Arts, Mathematics) koje se sve više uvodi u obrazovne sustave u cijelome svijetu, a što djelomično vidim i ovdje u ideji novog nastavnog predmeta Praktične vještine, za koji se iskreno nadam da će i u praktičnom smislu uključivati sinergiju umjetnosti i znanosti (dakle, sugeriram STEAM, a ne samo STEM). Smatram da predloženi program osnovne škole kao cjelodnevne škole dovodi nastavu Glazbene kulture, kao i nastavu u glazbenim školama u vrlo složen i neizvjestan kontekst iz više razloga. Generalno pohvaljujem povećanje satnice GK od pola sata u razrednoj nastavi (premda mislim da bi ono trebalo ostati u programu i dalje, u predmetnoj nastavi, ako je moguće čak i uvećano na 2 sata). U 4. razredu u dokumentu ne stoji da nastavu preuzima učitelj/-ica GK, kao što je to bilo i dosad, tako da smatram da je to potrebno svakako dodati. Kolegama koji marljivo rade u školama nastavu GK, ali i izvannastavne aktivnosti poput školskog zbora, od kojeg se očekuje da bude spreman i prisutan na svim školskim priredbama i događanjima, nerijetko od njih zahtijeva dodatni rad i trud, kao i veliku odgovornost za samu izvedbu. Izvannastavne aktivnosti poput zbora i školskih ansambala nikako ne bi trebale ići pod B2 program od 15.30 do 17 h jer zahtijevaju neposredan rad s učenicima i itekako veliku pripremu učitelja, ali i koncentraciju učenika za takvu vrstu aktivnosti. U praktičnom smislu, aktivnosti poput pjevačkog zbora nerijetko uključuju i dodatne probe, uvježbavanja izvan vremenskog okvira škole, te nastup na svim važnijim školskim događanjima. S obzirom da takav angažman i odgovornost zahtijeva od učitelja GK ogroman trud i angažman, takav bi rad trebao imati adekvatan status i u učiteljevoj satnici, ali i u vremenskoj organizaciji cjelodnevne nastave (izvannastavne glazbene aktivnosti trebale bi ići ranije u danu). Treba imati na umu i da je za jako puno djece aktivno muziciranje u okviru izvannastavnih aktivnosti iz različitih razloga jedina mogućnost vođenog susreta s glazbom, kao i da bi se njihovo pohađanje tih aktivnosti moglo “razvodniti” jer će neki učenici otići ranije kući kako bi bili s obiteljima, ili će odabrati neke druge izvanškolske aktivnosti, ili će naprosto kao putnici iz udaljenijih mjesta morati otići ranije zbog organiziranog prijevoza kući. Ovdje je važno naglasiti i da nemaju sve općeobrazovne škole uvjete i resurse (npr. posebno opremljen prostor i instrumente) da dijete aktivno “uroni” u svijet glazbe u posebnom okruženju koje mu omogućuje susret s različitim instrumentima, kreativnom energijom, nastupima u specijaliziranim koncertnim prostorima, i sl., kao što to nude glazbene škole. Isto tako, škole u manjim mjestima teže će u okviru B2 programa moći pružiti učenicima neposredno iskustvo doživljaja umjetnosti u autentičnom okruženju kazališta, koncertne dvorane, izložbenog prostora, i sl. U tom smislu, suradnja glazbenih i općeobrazovnih škola u okviru B1/B2 dijela predloženog programa bila bi poželjna, no da bi se to doista i provelo na kvalitetan način, to bi se tek trebalo temeljito promisliti i organizirati, što bi zahtijevalo posebnu reformu. Osim za nastavu Glazbene kulture u općeobrazovnim školama, pitam se i kakva je budućnost nastave u glazbenim školama, koje bi po novom prijedlogu trebale organizirati svoju nastavu tek iza 17 h. S obzirom na to da sam nekada i sama radila u glazbenoj školi, i da sam već tada imala nastavu od 15 do 21 h, dobro mi je poznato koliko je teško od učenika očekivati da budu jednako fokusirani i izvrsni kao i u općeobrazovnoj školi koja se odvija u jutarnjima satima, kada su učenici puno svježiji i odmorniji. Sa predloženim dodatnim vremenskim opterećenjem učenika u smislu da obvezno ostaju u općeobrazovnoj školi najranije do 15.30 h (a s dodatnim aktivnostima i do 17 h), mislim da situacija može samo biti još teža i protezati se unedogled u kasne noćne sate i/li na cijeli vikend - što je neizvedivo i za učenike, i za učitelje, i roditelje. Imajte na umu da glazbene škole, kao dio specijaliziranog školskog sustava koji je komplementaran ovom općeobrazovnom, čine veliko bogatstvo i već desetljećima, uz visokoškolske ustanove umjetničkog obrazovanja, odgajaju generacije umjetnika svih usmjerenja koji obnašaju kulturno-umjetničke aktivnosti u društvu, kao i umjetničko-pedagoške aktivnosti u formalnim i neformalnim kontekstima obrazovanja. Ako se uvede cjelodnevna nastava, što će to značiti za nastavu u glazbenim i plesnim školama u dugoročnom smislu? Nije slučajno da su baš učenici koji su paralelno pohađali “dvije škole” (npr. općeobrazovnu i glazbenu) nerijetko odgovorniji, savjesniji, ustrajniji, uspješniji, zadovoljniji, organiziraniji, i sl. To se ne događa zbog znanja koja su usvojili u tim školama, već zbog izbora koji im je dan da se razvijaju i rastu baveći se aktivnostima koje žele i učeći kroz njih vrijednosti poput samostalnosti, zatim razvijajući samopouzdanje, timski rad, fleksibilnost, odnos prema vremenu i radu, i sl. Na koncu, toliko je stručnjaka u svim sferama društva koji se i sami još uvijek bave glazbom, premda se nakon završene glazbene škole nisu profesionalno usmjerili kao glazbenici. O umjetnicima kojima se možemo ponositi, a koji su i sami izašli iz tog sustava neću ni govoriti. Pitam se hoće li dijete s interesima da pored redovne ide i u glazbenu školu, a koje će sjediti u redovnoj školi do 17 h, imati kapaciteta posvetiti se takvim aktivnostima, koje same po sebi zahtijevaju puno energije, vježbe (i izvan vremenskog odvijanja samih aktivnosti), fokusa i koncentracije. Nije u pitanju samo nastava u glazbenoj školi (koja uključuje u prvim razredima glazbene škole nekoliko sati instrumenta, solfeggia te zbora/orkestra), već i vrijeme koje je uz to učenicima potrebno da bi samostalno vježbali izvan nastave u glazbenoj školi. Za kraj, pitam se hoće li i kolege učitelji doista imati vremena i resursa da kvalitetno naprave sve što se od njih očekuje u ovom prijedlogu? O vremenu za odmor kako učenika, tako i učitelja neću ni govoriti. U konačnici, čovjek nije stroj. Načelno smatram da bi cjelodnevna nastava trebala biti dana kao mogućnost roditeljima na izbor, kao i to da bi je doista trebalo temeljito promisliti i organizirati jer nije stvar u tome koliko će djeca vremena provoditi u aktivnostima u školi, već kakva će biti kvaliteta tih aktivnosti. Ponavljam, za sve je to potreban: 1. dijalog između stručnjaka na svim razinama obrazovanja i iz različitih sektora, roditelja i šire zajednice; 2. kvalitetna i dobro promišljena priprema onih koji će neposredno raditi s djecom u školi; i 3. resursi svih vrsta i oblika. Za koga je točno predloženi program “uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv”? S poštovanjem, Ana ČoriĆ (Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu) | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 17 | Danijela Stojaković | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu", koji već godinama funkcionira i usudim se reći odlično funkcionira i nije mi jasno da se prilikom sastavljanja ovog programa nisu uzeli u obzir primjeri dobre prakse i pitalo struku jer da je on ne bi izgledao ovako neizvedivo. Smatram da cjelodnevna nastava ima puno dobrih strana i da odgovara potrebama i današnjem stilu života no ne svima te da bi ona trebala biti na izbor kao što i je u mnogim školama u Rijeci i okolici. Cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. Nadalje, osvrnula bih se i na sljedeće: - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo morale položiti kako bismo stekle našu diplomu. Kao što su profesori na našim fakultetima dobro rekli, problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama ne može riješiti. Jako puno bi nam pomoglo, u rješavanju ovog problema, kad bi svaka škola imala dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. Naprosto nema dovoljno vremena. Nameće se pitanje, je li u planu značajno prostorno povećanje u školama? - tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednoj učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće. Na kraju, molila bih specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 18 | Dragan Sačer | Eksperimentalni program | Ne znam kojim bih riječima opisao ovaj suludi eksperiment. Zanimljiv je da će taj eksperiment, prema vašim riječima, zaživjeti 2028. Da bar tako za sve eksperimente znamo da će uspješno završiti. Iako sam učitelj, dat ću pogled iz perspektive roditelja jer su sve manjkavosti programa sa strane učitelja već naveliko opisane. Sam pojam cjelodnevnog nije ništa drugo nego oduzimanje slobode ljudima, okupiranje zadacima, birokracijom i manjkom slobodnog vremena. Cjeloživotno učenje, cjelodnevna nastava. Nije vam dovoljno da ste odrasle ljude zavezali u taj čvor, a sad su djeca na redu, baš kao i za vrijeme "opasne epidemije". I to djeca od 7 - 11 godina koja bi morala provoditi 5 dana u tjednu od 8:00 - 15:00 sati. E neće vam proći. "Djeca će provoditi više vremena s roditeljima i njihov će se odnos zapravo poboljšati", riječi su ministra Fuchsa. Koje li obmane. 'Ajmo prvo zaposliti roditelje, neka rade prekovremeno, a onda ćemo se mi pokazati kao spasitelji odgajanjem njihove djece. Dovedite ih u ponedjeljak u 8:00 i preuzmite u petak u 18:00. Jeste li vodili brigu o psihofizičkom razvoju djece? Je li vama stvarno cilj odvojiti dijete od roditelja, uništiti im kreativnost i zaigranost? Ima nas roditelja koji želimo raditi i učiti s djecom, pisati zadaće (iako su one apsolutno nepotrebne), slušati o pričama iz škole, provoditi vrijeme s djetetom. Uvedite više izbornih i izvannastavnih aktivnosti i to već u razrednoj nastavi, djeca ih prema svojim afinitetima rado odabiru. Riješili ste problem motiviranog djeteta i učitelja. Vaša ideja je dodatno opteretiti učenike, van svake pameti. Što fali produženom boravku? Izbor, jel da? Nije dobro imati izbor jer onda možeš birati. Hm.. A to ne volimo!!! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 19 | Renata Brkanac | Eksperimentalni program | Potrebno je odgoditi provedbu eksperimentalnog programa, barem dok se ne osiguraju - materijalni uvjeti (prostori škole – proširenje postojećih gdje je to moguće, izgradnja novih – osiguranje prostora za diferencirani rad s učenicima, prostora za mirni rad učenicima kojima ne odgovara učenje u velikoj grupi ali i za pripremu nastavnika za nastavne sate – osigurati kabinete), - kadrovski uvjeti - smatram da je uz postojeće učitelje u RN (barem dvije učiteljice ili učitelja po razrednom odjelu) potrebno osigurati i zaposliti još velik broj stručnjaka iz različitih područja, prvenstveno psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora (logopeda prije svega), kao i tehničkog osoblja, od kuhara do spremačica, - razmisliti o promjeni pedagoškog standarda (sadašnjih maksimalno 29 učenika u OŠ je previše, posebno s obzirom na to da je iz godine u godinu u redovne razredne odjele integrirano sve više djece s različitim smetnjama, od poremećaja pažnje do različitih smetnji u učenju). Nadalje, mislim da je potrebno aktivirati Okvir za nadarene, koji je odlično osmišljen i predviđen u prijedlogu Nacionalnog kurikuluma, ali se od njega nažalost odustalo – kao što je potrebna pomoć i podrška učenicima koji imaju smetnje u učenju, tako je upravo nedopustivo ne pružiti odgovarajuću sustavnu podršku budućim vrhunskim stručnjacima iz različitih područja znanosti ili umjetnosti. Uvesti neki oblik obvezne profesionalne orijentacije od 7. ili 8. razreda OŠ (a po mogućnosti i ranije, već od 4. ili 5., te od tada programe diferencirati – s puno više izbornosti, sukladno interesima djeteta), koja bi uključivala i sudjelovanje/edukaciju roditelja (ne prepustiti da se to sve mora održati na onom jednom satu razrednika koji je sada predviđen u A2 programu). Ne obezvrjeđivati itekako zahtjevan rad razrednika smanjenjem satnice (1+1, i to u ostalim poslovima). Razmisliti o pravednijem zaduženju učitelja, kako u RN tako i u PN (ovim se prijedlogom učitelje hrvatskog jezika, matematike i prirodoslovlja, tj. svih predmeta koji u taj pojam ulaze, još opterećuje obveznim dodatnim satima, ne uzimajući u obzir opsežnost ostalih poslova – od pripreme za sat, pripreme i ispravljanja učeničkih radova (zadaća, ispita…), koji u prijedlogu nisu adekvatno plaćeni, što bi po mojem mišljenju sve trebao biti prekovremeni rad i kao takav plaćen). Renata Brkanac, prof. matematike, učiteljica savjetnica | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 20 | Jasenka Markov Anterić | Eksperimentalni program | Poštovani, komentiram iz pozicije djelatnika glazbene škole sa 25 godina staža. Imamo jako dobar, efikasan i pristupačan sustav glazbenog i plesnog obrazovanja. Ovakav, cjelodnevni školski program, definitivno bi imao negativne posljedice na nas. Iskreno priznajem, doslovno me plaši vaš koncept programa B1 i B2. Sa kojim kadrom mislite to izvesti? Tko bi trebao zamijeniti profesionalce koji rade u glazbenim i plesnim institucijama, u kojem vremenskom periodu, od 15:30 do 17 sati, koliko djece, cijela grupa ili nastava jedan na jedan, na koji način? Ovdje prvenstveno vidim prostor za svaštarenje koje bi prevladalo umjesto profesionalizma. Na isti način mislim da se ignorira i važnost sportskih klubova, jer sam sigurna da škole neće moći ponuditi djeci prevelik izbor, da ne spominjemo opremljenost školskih dvorana. Djeca koja se, jer i takvih ima, bave i glazbom i sportom, bit će u još većim problemima, pokušavajući u tijesnom rasporedu naći vremena za sve... O brojnim drugim stvarima, poput toga da A2 nameće djeci uniformirani način usvajanja znanja, o ručkovima koji sigurno ne bi pratili svačije potrebe (jer, evo, ni ove marende nismo pristojno mogli odraditi ni prvih mjesec dana) neću ni govoriti. Prava reforma se ne može provesti na ovakav, nasilan i kaotičan način. Mora doći od promjena u samom kadru, od profesora koji zaista žive sa školom i za školu, i trebala bi krenuti od fakulteta... A to je puno teže. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 21 | Vladimir Gulić | Eksperimentalni program | Svako darovito dijete ima pravo na glazbeno i plesno obrazovanje što će biti uskraćeno uvođenjem cjelodnevne nastave ili smanjena mogućnost i dosadašnja kvaliteta. Nakon 9 sati boravka u osnovnoj školi djeca neće imati volje i snage nakon nastave još ići u glazbenu ili plesnu školu, na sportske ili druge aktivnosti. 2. Svaki roditelj i dijete imaju pravo odlučiti kao i do sada da li žele biti na produženom boravku ili ne što ovisi o obiteljskim potrebama i životnim okolnostima. Djeca su nam najbitnija i praksa je pokazala da je do sada većini djece naporno sjediti na nastavi te je nezamislivo kako bi loše utjecala na psihičko i fizičko zdravlje cjelodnevna nastava. Posljednjih godina samo se dodaje više sati i obaveza djeci, a ne pita se djecu i roditelje da li to mogu i kako to utječe na zdravlje naše djece. Za ovako veliku i važnu reformu potrebno je da se izjasne svi učitelji, roditelji i djeca (glavni sudionici odgojno-obrazovnog procesa) na koje će se reforma najviše odnositi i potrebno je provesti referendum gdje se svi mogu izjasniti za ili protiv cjelodnevne nastave. Neprihvatljivo je da ravnatelji mogu sami odlučiti o tako važnoj reformi. Ogromna je razlika za umjetničko obrazovanje kada djeca dolaze nakon redovite nastave ili cjelodnevnog boravka jer puno su odmorenija djeca za umjetničko obrazovanje kada dolaze nakon redovite nastave u osnovnim školama. Pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 22 | MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ | Eksperimentalni program | Mišljenja sam kako je potrebno vratiti satnicu informatike na dva sata tjedno, a administriranje e-upisnika, IKT podršku i satničarstvo svakako vratiti u neposredni odgojno-obrazovni rad budući da se radi o vrlo složenim poslovima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 23 | Igor Margan | Eksperimentalni program | Poštovani, Osnovno obrazovanje u jednoj smjeni, kao i općenito ideja cjelodnevne škole, nešto je neizbježno pa čak i poželjno. MEĐUTIM, ovaj predloženi zakon je, na žalost, daleko od poželjnog, a nadam se jednako toliko i od neizbježnog, što je šteta. Naime, ukoliko je cilj i želja bolja kvaliteta obrazovanja, to se na ovaj način neće dogoditi. Zašto? Za početak, jednu učiteljicu/učitelja kao nosioca cjelodnevne nastave stavljate u groznu poziciju. Dosadašnja praksa produženog boravka je s dobrim razlogom zahtijevala da u produženom boravku radi druga osoba. Razlog tome je jednostavan i začuđujuće nedohvatljiv autorima ovog zakona, a to je da su učitelji/ce i dalje samo ljudi. Radno opterećenje, kako fizičko tako i psihičko, za jednu osobu kao nosioca cjelodnevne nastave jednostavno je besmisleno. Uz sve dodatne zadatke i zaduženja, ta jedna osoba bi trebala odrađivati posao i satnicu koju sada rade dvije osobe. Dugoročno, srednjoročno pa čak i kratkoročno, to je neodrživo, naročito u postojećem sustavu. Svi postojeći problemi u sustavu obrazovanja, koji nisu mali niti malobrojni, u kombinaciji s ovim nepromišljenim brzanjem u optimistične želje, a ne u realnu situaciju, samo će rezultirati time da će ubrzo kadar za odrađivanje tog posla postati nedostupan. Drugim riječima, neće ga biti. Nadalje, uvjeti za cjelodnevnu nastavu ne postoje u cijeloj državi. To je jednostavno činjenica i bez infrastrukturnih uvjeta to znači da bi se djecu iz različitih dijelova Hrvatske nužno diskriminiralo u kvaliteti obrazovanja samo u tom segmentu, pa čak i da se zanemare svi drugi. Konačno, argument plaće koji je jedan od "jačih" u ovom pokušaju reforme kronično pokazuje nerazumijevanje naspram izazova i problema javnog obrazovnog sustava. Plaće i primanja su važni, da, međutim, kvalitetan kadar se gubi na drugim stvarima, a to su radni uvjeti i sustav u kojem se radi. I jedno i drugo su već daleko od optimalnih, međutim, ovaj pokušaj reforme kao da namjerno želi pogoršati uvjete rada uvjeravajući osobe koje će taj posao odrađivati da je to za njih baš odlično, iako same govore da nije. Nedostatak transparentnosti o tome tko je pisao ovaj prijedlog zakona sam po sebi dovodi u pitanje stručnost autora, a kao osoba koja je i sama radila u sustavu obrazovanja te je u neposrednom kontaktu s mnogima koji sada rade, mogu vam jasno reći da ta stručnost nije upitna...ni najmanje... nje naime neupitno nema. U nadi da će naš obrazovni sustav napredovait i razvijati se sukladno potrebama budućnosti naših najmlađih kao i same države i društva, nadam se da će ovaj prijedlog zakona dobiti brojne neophodne ispravke i poravke, ako se već neće uzeti u obrzir da se cijelu jednostavno zanemari i da se ideju cjelodnevne nastave počne razmišljati u kvalitentim i izvedivim terminima. Lijepi pozdrav, Igor Margan | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 24 | Snježana Nižetić | Eksperimentalni program | Uvijek se veselim nekim novim promjenama i novoj reformi, ali ovo je prestrašno, da se u ovo digitalno doba i brzom razvoju umjetne inteligencije i sve veće potražnje za kvalitetnim IKT stručnjacima, smanjuje satnica Informatike za 50%. Mi kao društvo s ovim promjenama ne idemo naprijed već nas vraćate unazad. S 1 satom tjedno nemoguće je izvesti praktičnu primjenu novih znanja i vještina. Očito netko smatra da razvijanje logičkog razmišljanja i programiranje učenicima ne treba. Novim predmetom Informacijske i digitalne kompetencije s 35 sati to je nemoguće izvesti, a niti je u skladu s nizom nacionalnih dokumenata i dokumenata EU (Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, Okvirom za razvoj digitalnih kompetencija EU, Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine). Naziv predmeta Informatika ne treba mijenjati. Lijep pozdrav, Snježana Nižetić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 25 | Vedrana Farkaš Pejazić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da se prije provedbe bilo kakve reforme školstva treba prvenstveno napraviti opsežna analiza rezultata dosadašnjih reformi te trenutnog stanja odgojno-obrazovnog sustava. Nijedna reforma ne može biti uspješna ako se uporno ignoriraju oni koji su nositelji tih reformi i već godinama upozoravaju na brojne probleme i poteškoće s kojima se susreću u radu. Bez kvalitetnog dijaloga i suradnje između Ministarstva i odgojno-obrazovnih djelatnika svaka sustavna promjena neminovno vodi do propasti pa tako, bojim se, i ova. Sam eksperimentalni program ima jako puno nelogičnosti i nejasnoća. Navest ću neke od njih. - Osobno mi nije jasno na koji način bi se trebao izvoditi A2 program. S obzirom na to da je on obvezan za sve učenike, znači li to da će sad jedan učitelj u jednom razredu istovremeno održavati i potpomognutu i obogaćenu nastavu? Ne vidim kako bi se jedan učitelj tijekom 45 minuta rada s jednim razredom mogao kvalitetno posvetiti svakom učeniku, voditi računa o darovitim učenicima koji pokazuju interes za dodatnim sadržajima i pritom pojašnjavati nastavne sadržaje onim učenicima koji ih nisu uspjeli svladati tijekom redovne nastave. Ne zaboravimo ni da će dio ovakve skupine vrlo vjerojatno biti i bar jedan (u najboljem slučaju) učenik s teškoćama koji zahtijeva individualan pristup i često prilagodbu sadržaja što još dodatno otežava ionako zahtjevnu kombinaciju rada. Jednostavno je nemoguće da jedna osoba u takvim uvjetima svakom učeniku osigura jednaku količinu pomoći, potpore i obogaćivanja u učenju. Smatram da bi bilo logičnije da se potpomognuta i obogaćena nastava održavaju odvojeno, kao i dosad. U svakom slučaju bi bilo dobro povećati i broj sati pomoći i potpore u učenju, ali da bi se učenicima mogla pružiti kvalitetna podrška i uistinu voditi računa o njihovim individualnim potrebama i stilovima učenja, onda to moraju biti manje grupe učenika. Predlažem da A2 program i dalje ne bude obavezan za sve učenike. Onim učenicima koji nemaju mogućnosti za rad kod kuće treba pružiti potporu i pomoć u školi, kao i onima koji imaju poteškoće u svladavanju nastavnih sadržaja. Naravno da i nadarenim učenicima ili učenicima koji pokazuju zanimanje za određeni predmet treba omogućiti daljnji razvoj njihovih interesa i vještina, ali opet im se to ne bi trebalo nametati kao obaveza. - Ono što mi je definitivno sporno je način na koji bi se sad trebala računati puna norma učitelja. Razredništvo je, po meni, s obzirom na ogromnu odgovornost i još veću količinu posla koju iziskuje, i dosad bilo premalo vrednovano (dva sata koja su ulazila u normu su bila mala, ali bar neka vrsta nagrade za taj izrazito zahtjevan posao), a sada nažalost ostajemo i bez toga. Činjenica da ćemo mi razrednici za taj rad dobivati mizernih 2,5% bonusa na osnovnu plaću će dovesti do toga da nitko neće htjeti preuzeti tu odgovornost na sebe tako da predlažem da ako se već ne može povećati broj sati za opsežan posao koje razredništvo uključuje da se bar zadrži dosadašnji način njegovog vrednovanja odnosno da i dalje bude osnova za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Nelogičan je i način na koji će se vrednovati priprema učitelja za nastavni sat. Ni dosadašnjih 30 minuta nije bilo dovoljno za sav posao koji se mora odraditi da bi sat bio uspješan, a sad to želite smanjiti na 22,5 minute. Priprema se ne odnosi samo na čitanje dobivenih nakladničkih stručno-metodičkih priprema, ona često podrazumijevanja osmišljavanje dodatnih aktivnosti, pripremanje i kopiranje radnih materijala, izrada kvizova, pripremanje igara, pretraživanje različitih izvora da bi se pronašli sadržaji koji bi učenicima mogli biti zanimljivi i slično. Priprema uključuje i pripremanje i ispravljanje pisanih provjera i učeničkih radova kao i pisanje bilješki u e-dnevnik za formativno i sumativno vrednovanje. Nedopustivo je da se za A2 programe uopće ne priznaje vrijeme potrebno za stručno-metodičku pripremu. Za pripremu sata dodatne ili dopunske nastave najčešće treba daleko više vremena jer se radi o ciljanom radu s manjim grupama i uistinu se vodi računa o individualnim potrebama učenika i želi ih se dodatno obogatiti odnosno pružiti pomoć u onome što im ne ide. Stoga smatram da bi se programu A2 trebale podjednako priznati stručno-metodičke pripreme kao i u programu A1, a sam broj sati koje učitelj izvodi u tom programu također biti dio njegove norme. - Osobno mi je problematičan i cjelodnevni boravak djece u školi. Već sad učenici jedva sudjeluju u radu na sedmom satu, umorni su i često dekoncentrirani. Potrebno ih je stalno motivirati i poticati te prilagođavati sadržaje. Unatoč tome zadnjih dvadeset minuta se od njih teško može dobiti bilo kakva povratna informacija. Zar stvarno mislite da će puno njih biti zainteresirano za B1 programe nakon što u školi provedu sedam ili sedam i po sati? Da ne govorimo o tome kako će izgledati sudjelovanje u A2 programu ako u učionici istovremeno bude jedan ili više razrednih odjela. Također se zaboravlja da nemaju svi učenici iste radne navike i ne odgovara svima rad, pisanje zadaća ili učenje u razredu s drugom djecom. Nekima više odgovara rad kod kuće, učenje u popodnevnim ili večernjim satima u miru i tišini. Na ovaj način se negiraju njihova individualnost i različiti stilovi učenja, a upravo na to ste stavili naglasak. Iluzorno je očekivati da učenici više neće morati pisati domaće zadaće odnosno raditi kod kuće i da će imati više vremena za obitelj. Njihov rad kod kuće ne podrazumijeva samo pisanje zadaće nego i ponavljanje školskog gradiva, učenje i pripremanje za usmene i pismene provjere, istraživanje u svrhu sudjelovanja u različitim projektima. Cjelodnevna nastava ne može poništiti i umanjiti sve druge obaveze učenika niti se sve gore navedeno može napraviti u sat ili sat i po sudjelovanja u A2 programu u učionici s drugim učenicima. Nadalje, nije mi jasno kako bi cjelodnevna škola trebala smanjiti nepoželjne oblike ponašanja učenika osobito uslijed ogromnog nedostatka stručnih suradnika u većini škola u Hrvatskoj. Duljim boravkom u školi će i razina njihove frustracije i nezadovoljstva biti veća i to bi samo moglo voditi ka još nepoželjnijim oblicima ponašanja. Zar ne bi bilo svrsishodnije da se povede računa o tome da svaka škola ima pedagoga, psihologa, defektologa i / ili logopeda koji bi onda mogli učiteljima pružiti daleko veću podršku i potporu u njihovom radu s učenicima s teškoćama u razvoju te osobito s učenicima koji su skloni nepoželjnim oblicima ponašanja? - Ono što pozdravljam je uvođenje obaveznog drugog stranog jezika za sve učenike jer se time konačno smještamo u kontekst europske jezične politike njegovanja višejezičnosti. Uistinu se nadam da će Ministarstvo ovaj put uzeti u obzir mišljenja i prijedloge izrečene u komentarima te podrobnije razraditi najavljeni model, doraditi i promijeniti sporne dijelove i prije svega uzeti u obzir činjenicu da bez zadovoljnih i motiviranih odgojno-obrazovnih djelatnika se ne mogu postignuti zacrtani ciljevi. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 26 | ELENA SALAJ | Eksperimentalni program | Sustav odgoja i obrazovanja je izuzetno složen te su promjene itekako potrebne, međutim reforma koja je trenutno predstavljena modelom Cjelodnevne škole nije prihvatljiva zbog više razloga. Posebno se osvrćem na informatiku koja, osim što mijenja naziv, gubi i satnicu te će se održavati jednom tjedno, što smatram izuzetno pogubnim. Umjesto da se radi na većoj digitalnoj pismenosti među učeničkom populacijom, radi se na njegovoj stagnaciji. Iako u gotovo svakom nastavnom predmetu dolazi do primjene IKT-a (u nekima u većoj mjeri, u nekima u manjoj), ne vjerujem da novi kurikul može obuhvatiti sve ishode koji su propisani dosadašnjim kurikulom informatike. Učenici neće steći potrebne digitalne kompetencije koje su sve traženije na tržištu rada. Nadalje, smanjuje se satnica kolegama koji predaju likovnu i glazbenu kulturu i oni će nadopunjavati svoju satnicu predavanjem predmeta Svijet i ja. Nisu se školovali za taj novi predmet, a zapravo ga može očito predavati bilo tko kome će nedostajati sati do pune satnice. Kod nas u školi je jako mali broj učenika koji ne polazi nastavu vjeronauka, kako će se nastava predmeta svijet i ja raspodijeliti na dvoje ili troje kolega kada nema dovoljnog broja učenika? Na početku nastavne godine, na prvome roditeljskom sastanku, dijelili smo suglasnosti o tome pristaju li roditelji da njihovo dijete polazi dopunsku, dodatnu ili izbornu nastavu, a sada su dodatna i dopunska nastava obavezni, ali pod drugačijim, meni potpuno neprihvatljivim nazivima. Što nedostaje starim, jasnijim nazivima takvog oblika nastave? Sada one postaju obavezne i traju do 15:30. Zanima me kako potaknuti dijete, koje inače nema nikakve radne navike, da piše zadaću i uči te da ne ometa druge? Nadalje, svako dijete (koje ima radne navike) ima svoju metodu učenja – netko uči naglas, netko uz glazbu, netko u tišini… Kako osigurati takve uvjete djeci koja imaju radne navike, žele učiti i odraditi sve svoje školske obveze? Na nama učiteljima je sve veći teret i odgovornost, a na roditeljima sve manji. Stvarat će pritisak na nas ukoliko dijete dobije slabiju ocjenu iz nekog oblika provjere jer su bili u školi do npr. 15:30, imali dopunsku i dodatnu nastavu, kako nisu uspjeli naučiti, usvojiti nastavni sadržaj. Na nas će se svaljivati odgovornost za loš školski uspjeh učenika. Postavlja se pitanje kako će od 8 do 15:30 nastavu uspjeti izdržati učenici s teškoćama u razvoju kojima su dijagnosticirani poremećaji u koncentraciji i slično. Nerijetko im koncentracija pada već nakon trećega sata ili čak ranije. Imam nastavu hrvatskoga jezika blok sat dvaput tjedno u jednom sedmom razredu 5. i 6. sat. Učenici već početkom 6. sata često pogledavaju na zidni sat, teško je držati koncentraciju, pogotovo tijekom nastave jezika kada se od njih traži povezivanje prethodno naučenog sadržaja s novim, uvježbavanje velikog broja zadataka i slično. Izvannastavne aktivnosti će se održavati nakon 15:30. Iako ih naša škola ima pregršt, jako ih mali broj učenika upisuje, ili su nezainteresirani ili su već jednostavno dovoljno opterećeni nastavnim sadržajem redovnih predmeta. Ima odličnih učenika koji ne pohađaju nijednu izvannastavnu aktivnost jer jednostavno smatraju da neće imati dovoljno vremena za učenje drugih predmeta ili se bave sportom, idu u glazbenu školu, balet i sl. Ne spominje se dopunski rad ukoliko učenik ne ostvari očekivane ishode na kraju nastavne godine, pretpostavlja se da, kao i dosad, dopunski rad nije poželjan. Ponovno se daje slobodan prostor učenicima koji cijele godine ništa ne rade, a učitelj je taj koji nekako treba potaknuti učenika da nauči minimum pa makar mu dao najjednostavnije zadatke (po mogućnosti s odgovorima) pa da nauči napamet i onda da mu na temelju toga zaključi dovoljnu ocjenu. Sat razrednika sada ulazi u A2 što smatram promašajem jer razrednici zaista ulažu velik napor i trud u osmišljavanje aktivnosti za svoje učenike (provođenje radionica, anketa…), komunikaciju i suradnju s učenicima, roditeljima, ali i razrednim vijećem svoga razreda. Njegov opseg posla postaje sve veći, često oduzima vrijeme nastave svoga predmeta za rješavanje problema unutar odjela. Pod ostale poslove se sada ubrajaju i poslovi učitelja koji su dosada bili dio zaduženja, npr. povjerenik zaštite na radu, sindikalni povjerenik, satničar, vizualni identitet škole, administrator e-upisnika, ŽSV, a ti su poslovi itekako važni, a sada postaju ostali poslovi, što je demotivirajuće za učitelje koji ta zaduženja obavljaju. To ne smatram poštenim jer za ta se zaduženja zaista odvoji velik dio vremena kako bi se kvalitetno odradili. Smatram kako bi se ovakav model trebao itekako doraditi, uvrstiti pojedine stavke koje sam spomenula, a nisu navedeni u dokumentu. Slažem se kako sustav treba mijenjati, ali tako da sustav djeluje na učenika na način da on bude samostalan i odgovoran u izvršavanju svojih obaveza, da je svjestan, prvo svojih dužnosti pa onda svojih prava, a ne obrnuto. Ne smatram kako je dobro za dijete da provede praktički cijeli dan u školi bez obzira što je ona odgojno-obrazovna ustanova. Naglašavam kako je ponovno sve veća odgovornost učitelja, a roditelja manja te će ovakvim oblikom nastave doći do većeg pritiska roditelja i pokušaja manipuliranja, čime se daje loš primjer učenicima. Elena Salaj Potočki, mag. educ. philol. croat. et hist. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 27 | Ankica Strešnjak | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da reforma uvodi preveliko opterećenje učenika redovnom nastavom u nižim razredima, posebice ako se uzme u obzir koliko dugo današnja djeca uspijevaju zadržati pažnju, te vjerujem da će to dovesti do situacije da će im škola samo omrznuti. Ukoliko zbog obiteljskih okolnosti neki učenici trebaju produženo boravljenje u školi, to vrijeme ne bi trebalo biti kruto struktuirano u nastavnim satima određenog predmeta nego bi ga trebao organizirati učitelj/učiteljica koja će preuzeti djecu nakon što završe daleko manji broj sati redovne nastave (A1, A2) nego što se predviđa novom reformom. Nadalje, kako će učenici razviti samoregulaciju učenja ukoliko sve zadatke budu obavljali pod paskom stručne osobe? Kakav šok će doživjeti kada u srednjoj školi nitko ne bude brinuo o tome? Razmišljajući o zaigranoj djeci nameće mi se pitanje koliko škola ima prikladno uređen okoliš, te dovoljno igrališta i sportskih terena kako bi ih sva djeca mogla koristiti i da ne bude gužva? Toliko dugo učenici ne smiju biti zatočeni u školskoj zgradi. Ukoliko im osiguramo vrijeme i prostor za kretanje bit će i učiteljice razredne nastave prikladne da u okviru TZK doprinesu zdravom razvitku svojih učenika. Mislim da bi se u sedmom razredu nastava zahtjevnijih predmeta poput kemije, fizike… trebala učenicima ponuditi u dvije razine (dva različita fonda sati) jer mnogi učenici nemaju sposobnosti, a često i volje za praćenje programa u sadašnjem obimu, te se niti ne planiraju upisati u srednje škole koje poučavaju te predmete. Bolje bi bilo da takvi učenici u manjem fondu sati dobiju solidne osnove pojedinog predmeta, a imaju pojačanu satnicu onih predmeta gdje pokazuju talente. Tada bi više smisla imala i inkluzija učenika koji nastavu prate po prilagođenom programu jer bi se više osjećali dorasli zadacima. Istovremeno bi učitelj mogao na višu razinu podići rad s učenicima koji su birali zahtjevniji program. (Današnji učitelj može birati tesati osnove osnova s većinom učenika koji su na toj razini ili raditi gradivu primjerene zadatke koji su većini preteški, ili birati nekakvu sredinu koja ne zadovoljava nikoga.) Primjerice, imala sam učenike koji su nastavu pratili po prilagođenom programu, ali su prekrasno crtali. Nastojala sam im davati zadatke u kojima su se mogli i na taj način izraziti, ali mislim da bi bilo bolje da su umjesto jednog dijela sati moga predmeta mogli pratiti nastavu likovne kulture. Nadalje, imala sam i učenike po prilagođenom programu koji su u osmom razredu bili preumorni da bi 7. sat pratili rad na dopunskoj nastavi jer im je to zbog njihovog zdravstvenog stanja i fizički bilo previše. Potom imam i nemali broj učenika s ADD -om koji se u grupi teško koncentriraju na učenje, i iz razgovora s njima i s roditeljima mi je poznato da trebaju osamu kako bi usvojili gradivo. Neka djeca uče naglas. Kako će se u cjelodnevnoj školi, u našim uvjetima, izaći u susret takvim učenicima ukoliko želimo dobiti školu po mjeri djeteta? Također, sve je veći broj učenika s psihičkim tegobama, a postojećih psihologa u školama je malo i zatrpani su brojnim obvezama te nisu u mogućnosti primati na razgovor sve potrebite učenike dovoljno često. Koliko ćemo takvih učenika, koji se loše osjećaju u školskom okruženju dovesti do ruba? Mnogi učenici se ne osjećaju dobro u školskom okruženju, ali zato biraju druge izvanškolske aktivnosti gdje se uspješno socijaliziraju u potpuno drugom okruženju i s potpuno drugim ljudima. Sada ćemo im to oduzeti. Sve ovo govorim iz perspektive učitelja, a i roditelja koji je prošao štošta u osnovnoj školi, i samo mogu reći kako sam sretna što moja djeca više ne mogu biti obuhvaćena predloženim načinom rada te strahujem za svu današnju djecu, napose za onu koja su posebna i drugačija od drugih jer mislim da se na njih nije nimalo mislilo. Ukoliko se već želi oko zbrinjavanja djece izaći u susret roditeljima koji rade u prvoj smjeni (na rad u drugoj smjeni se zaboravlja), tu mogućnost treba ponuditi na izbor, a ne uvesti je kao obavezu svima. Evo, ja samo o djeci, o učenicima, jer uvijek nastojim odgovoriti na njihove potrebe zbog čega nerijetko doživljavam i emocionalno i fizičko sagorijevanje jer premalo mislim na sebe. I mislim da sam učitelj koji puno daje svojim učenicima. Voljela bih kada bi država i društvo cijenilo moj trud ne samo putem materijalnih davanja (koja i nisu primjerena) nego i uvažavanjem zahtjevnosti rada i opterećenosti dosadašnjom satnicom u radu s učenicima i roditeljima. Svako opterećenje učitelja poslovima koji se po reformi izuzimaju iz satnice učitelja, a očekuje se da budu obavljeni smatram omalovažavanjem učiteljskog rada utrošenog u obavljanje istog posla te poniženjem struke, što vodi u daljnju degradaciju učiteljske profesije. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 28 | SLOBODANKA ŠORAK | Eksperimentalni program | Poštovani, eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ (dalje: Cjelodnevna škola) zanemario je jedan bitan segment odgoja i obrazovanja u republici Hrvatskoj, a to je odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN, br. 155/02., 80/10), Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN, br. 51/00, 56/00) i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08 do 121/22) te Državni pedagoški standardi osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (DPS) koji je na snazi već 15 godina, kao najvažniji propisi za odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, definiraju načine i postupke odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Prema važećim propisima nastava materinjeg jezika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina odvija u jednakom broju sati kao i nastava hrvatskog jezika u A modelu obrazovanja. Kada govorimo o nastavi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u praksi to je sada 5 sati nastave srpskog jezika i 5 sati hrvatskog jezika tjedno. Ozbiljan problem koji Cjelodnevna škola može stvoriti u kontekstu obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Hrvatskoj je taj što će biti teško, gotovo nemoguće, uklopiti predviđeno NOVO povećanje satnice s još 6 ili u višim razredima 5 sati nastave u nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina. U nacrtu cijelog dokumenta nema ni naznaka kako će se to praktično realizirati uz ovako definiran i već prenatrpan raspored sati, a tiče se prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na materinjem jeziku. Posebnu zabrinutost izražavamo vezano za učenje nastavnog predmeta Materinji jezik i kultura (model C), a u slučaju srpske zajednice to je srpski jezik i kultura (SJK). Nastava SJK je i do sada često ''zapinjala'' u realizaciji i uvelike je ovisila od ravnatelja osnovnih škola i održavala se, u pravilu, zadnje sate. Razlog za to je činjenica što odgojno-obrazovne skupine čine učenici iz više razreda te je nastavu za njih teško organizirati dok traje redovna nastava. Održavanje nastave kada su učenici već umorni često je neprihvatljiva većem broju roditelja pogotovo ako tome dodamo činjenicu da su u manjim mjestima učenici su često putnici i vezani su uz prijevoz jedinim busom do njihovog mjesta. Kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa, Cjelodnevne škole u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. SKD ''Prosvjeta'' smatra manjkavom prijedlog eksperimentalne provedbe navedenog programa koji ne uključuje odgojno-obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina te smatra da predlagatelj mora doraditi i izraditi dopunu predloženog Eksperimentalnog programa s potrebnim elementima koji će omogućiti nesmetanu realizaciju nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Nadalje, eksperimentalni program cjelodnevne škole opravdano u svojim ciljevima i kontekstu stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti, no analizirajući predloženi eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Zbog svega navedenog, molimo Vas da predviđeni program Cjelodnevne škole uskladite s ranije navedenim propisima koji reguliraju prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje i to prije nego ponuđeni program pustite u eksperimentalnu provedbu. SKD ''Prosvjeta'' | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 29 | Ivona Trtanj Šneler | Eksperimentalni program | Poštovani, po dosadašnjim uputama kako bi izgledala cjelodnevna nastava zapravo nema jasno definiranih točaka i kao takav ne bi bilo niti poželjno niti dobro uvođenje u školski sustav na takav način. No sudeći prema vlastitom shvaćanju ovog eksperimenta cjelodnevna nastava zahtjeva od djece od 7. do 10. godine da ostaju u školi veći dio dan, didaktika pokazuje kako djeca te dobi u prosjeku gube koncentraciju odmah nakon 3. i 4. sata što je oko 10-11 sati prijepodne, i da je najviša koncentracija u tjednu utorak i srijeda, a nakon srijede ona naglo pada i zato preporučuje zadnja dva dana u tjednu staviti kognitivno manje zahtjevne predmete. Stoga ne vidim korist u tome da se zadržavaju do poslijepodneva u školi. A uostalom to su generacije interneta, koncentracija je već narušena. Za učitelje bi to bio dosta zahtjevan rad s takvom djecom koja nisu prisutna nego dekoncentrirana i takva nastava ne bi urodila plodom. Drugi problem koji vidim je u tome što trenutno djeca ne provode dovoljno vremena s obitelji što je zapravo prijeko potrebno za djetetov razvoj. Uvođenjem cjelodnevne nastave pitam se kada će obitelj imati vremena za sebe? Što se tiče kineziologa u razrednoj nastavi, bolje da se država pobrine za njih na drugačiji način. Mislim da je to čisti promašaj. Sam Učiteljski fakultet u Zagrebu ima 11 doktora kineziologije u Katedri za kineziološku edukaciju , nego svi Kineziološki fakulteti u Hrvatskoj zajedno. Sveukupno imaju oko 6, ako i toliko. Stoga mišljenje da učitelji nisu kvalificirani i da bi nastava Tjelesne i zdravstvene kulture bila kvalitetnija uz kineziologa pada u vodu. Za djetetov zdrav razvoj, naglasak na zdrav, potrebna mu je jedna osoba, jedna učiteljica. Djeca traže povjerenje, sigurnost i djeci puno znači njihova učiteljica i nema zvanja do učiteljskog koji metodički može povezati sve predmete i nema do učiteljskog poziva koji može i odgajati i podučavati. Stoga učiteljima i odgajateljima pomozite, a ne odmažite. Osposobite nam vrtiće i škole, pošaljite stručne suradnike poput pedagoga, logopeda i psihologa, uložite u nas, educirajte nas, a ne da nas omalovažavaju i podcjenjuju jer bojim se da ulaskom kineziologa ne počne iščezavati učitelj zamjenjujući ga s kroatistima, akademskim slikarima itd. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 30 | ANTE GRKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, mislim da provedba ove reforme nije dovoljno dobro osmišljena. Previše zahtjevnih stvari kao što su satničarstvo, razredništvo i izvannastavne aktivnosti stavljaju se u ostale poslove što stavlja pozamašnu količinu rada i truda u sivu zonu. Sav rad treba biti pošteno plaćen. Informatika očito postaje sve važniji i važniji predmet za funkcioniranje osobe u današnjem svijetu. Mi ne možemo kao društvo samo prekriti oči i to ignorirati. Ne možemo si dopustiti da naša djeca budu informacijski nepismena. Također, potreban je blok sat za provedbu sata jer uvijek treba vremena da svi učenici sjednu i ulogiraju se u sve potrebne platforme. Dok se sve upute objasne, prođe velik dio tih zamišljenih 45min. Mislim da je ogromna greška što će kineziolozi predavati TZK zato što oni nisu dovoljno dobro obučeni da rade s djecom. Ovaj predmet može biti jako traumatičan za stariju djecu, kamo li za najmlađe. Za djecu od 6,7 do 10 godina puno je bolje da TZK drže osobe koje znaju s njima raditi i koje ih razumiju. Molim Vas, osmislimo dramatične promjene postupno i promiśljeno. Neprihvatljivo je da probna verzija bude ovako osmišljena. Probna verzija bi već trebala biti provedljiva, a ova nije. To što se govori da bi se nešto moglo ne znači da se to uistinu može. Molim Vas, savjetujte se s ljudima s pravim iskustvom, a ne teoretičarima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 31 | Vesna Mikjel | Eksperimentalni program | Poštovani, radim već 39 godina u školi kao učiteljica razredne nastave. Radim trenutno u cjelodnevnoj nastavi, a radila sam i u klasičnom obliku rada. Rad u cjelodnevnoj nastavi neuporedivo više daje mogućnosti djeci i učitelju da na mnogo kreativniji i strukturirani način ostvare sve predviđene ishode, a posebno veliku mogućnosti ispreplitanja međupredmetnih tema u svim obrazovnim i odgojnim područjima. Stoga pozdravljam želju Ministarstva da uvede u svim školama cjelodnevnu školu, ali ne na ovakav način. Ovakvim pristupom i prijedlogom rada neće se ostvariti ciljevi učenika, učitelja, roditelja , a ni društva u cjelini. Ovakav prijedlog Eksperimentalnog programa je vrlo NEPRAVEDAN prema svima koji trebaju pridonijeti kvalitetnijem obrazovanju. Stiče se dojam da je ovaj Eksperimentalni program pisao netko tko nikad nije zakoračio u razred, slabo poznaje psihofizički razvoj djece, organizaciju nastave, a najveća želja mu je bila valjda još više degradirati posao učitelja i iscrpiti ih do krajnjih granica. Tužno, jer jedino učitelji mogu iznijeti taj eksperiment, ali smatram da ih se prije trebalo ipak nešto pitati i sva dobra iskustva prilagoditi našem budućem obrazovnom sustavu. Rad u cjelodnevnoj nastavi svakako zahtijeva dvije jednako važne učiteljice (mislim na podjelu predmeta među njima prema afinitetima ) kako bi se izmjenjivalo organizirano slobodno vrijeme kroz koje bi se provlačio Vas prijedlog A2. Bude li se radilo po sistemu – krenimo pa ćemo sve rješavati u hodu…neće biti dobro! Učitelji nisu motivirani, niti u mogućnosti kvalitetno raditi prema ovakvom prijedlogu. Misli li netko uopće na djecu i na sve njihove teškoće kojih je sve više. Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ zasigurno neće biti takav, ako se u njegov sadržaj ne uključi struka, znanost , pristigle primjedbe i dobronamjerni savjeti. Vesna Mikjel, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 32 | ANKICA NEMARIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da su promjene u školstvu nužne, ali ne na ovaj način na koji se planiraju provesti. Bilo je potrebno dobro razraditi projekt i pripremiti stvari na terenu da bi se krenulo s ovim eksperimentom. Uz osnivače, učitelje i zaposlenike škola uvijek treba u ovakve odluke uključiti i roditelje. Svakom roditelju je potrebno ostaviti mogućnost odluke hoće li njegovo dijete sudjelovati u eksperimentalnom programu ili neće. Cjelodnevna nastava bi za mnogu djecu mogla imati učinak suprotan od planiranog. Ne odgovara svim učenicima jednak oblik učenja i ne usvajaju svi gradivo jednako brzo, pa treba uzeti u obzir individualne razlike u stilovima učenja. Kako se istovremeno u istoj učionici može omogućiti učenje nekome tko uči naglas, nekome kome treba mir i tišina za učenje, nekome tko treba tjelesni pokret za koncentraciju i učenje, …? Škole nemaju ni prostorne, niti kadrovske uvjete za takvo što. Učenici koji budu uključeni u cjelodnevnu nastavu morat će učiti kod kuće, potrebe za instrukcijama također neće nestati, a velik dio dana će biti odvojeni od svojih obitelji, koje su ključne za odgoj djeteta. Na učitelje se sada stavlja preveliko opterećenje. Mnogo je nejasnih stvari koje je potrebno definirati, neću ih nabrajati jer su već sve spomenute ranije. Svi koji rade s djecom znaju da je za kvalitetan rad potrebno mnogo truda, pripreme, kreativnosti, strpljenja, ... Nadam se da će pitanja i komentari koji su na e – Savjetovanju izneseni biti uvaženi i razmotreni jer se radi o budućnosti naše djece. Srdačan pozdrav, Ankica Nemarić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 33 | MIRKO LEKIĆ | Eksperimentalni program | Vizualni identitet škole ne bi mogao biti u ostalim poslovima kako ste odredili. Predmetni učitelj likovne kulture koji bi bio zadužen vizualnim identitetom ŠKOLA u kojima radi (samo mali postotak učitelja likovne kulture radi u jednoj školi) time potpada onoj količini poslova vizualnog i likovnog uređenja svih fizičkih i virtualnih prostora škole koje mu naloži ravnatelj škole. Ravnatelji/ice bi mogli/le zahtijevati oslikavanje zidova, sudjelovanje u projektima s likovnim sadržajem, izradu fresaka, grafički oblikovanih natpisa, uređenja pozornica, izrada scenografija za razne priredbe, natjecanja i smotre i slično u dvije ili više škola u tolikoj mjeri da učitelj to ne bi mogao izvršiti te bi mu se time moglo uvjetovati zadržavanje radnog mjesta. Slobodno vremensko doziranje poslova vizualnog/estetskog/likovnog uređenja škola ne može se prepustiti ravnateljima osim (samilosno i kolegijalno) ako su na funkciju ravnatelja došli s mjesta učitelja likovne kulture pa i sami razumiju kompleksnost zadaća koje je moguće ostvariti u zadanim vremenskim okvirima. Učitelji likovne kulture ozbiljno i aktivno na ovaj problem ukazuju više od desetljeća. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 34 | Tomislav Špinjača | Eksperimentalni program | Pozdrav, - Kao roditelj se ne slažem da dijete u školi provodi gotovo cijeli dan, ne zato jer je škola loša nego je u toj ranoj dobi potrebno balansirati prava i obaveze/vrijeme i prostor/vrijeme za 'igru'..pričamo o djeci. - I učitelje/nastavnike ste (pre)opteretili - tko može izdržati taj tempo cijeli dan na duge staze? - Informatiku ste unakazili smanjivanjem satnice i 'umjetnim' povećavanjima da je obavezna od 1-8.. U 21. stoljeću vi smanjujete predmet koji se bavi osnovnim alatom današnjice - računalima? Je li to moguće i tko je došao na tako pametnu ideju? - STEM predmete treba pojačati, fali nam ljudi koji mogu rješavati probleme i razmišljati, a ne samo 'mislilaca', onih koji mašu papirima i hodaju hodnicima. Tko će proizvoditi znanje ako ne ljudi koji nešto o tome znaju? Managera imamo previšeee.. - Ideja o stranim jezicima je načelno pozitivna ali prijedlog izvedbe loš. - Vjeronauku je mjesto u crkvama --------------- Kao i većina toga u našoj državi, svaka garnitura ima svoje ideje - a provedba i realizacija u pravilu slaba/nikakva. Nažalost, tako je i ovaj put. Otežali ste djeci, roditeljima i učiteljima/nastavnicima. Da ne spominjem koliko su ljudi koje rade u nastavi degradirani - potplaćeni, rade u svakakvim uvjetima, bore se s djecom, roditeljima, ravnateljima, sindikatim, ministarstvima, kurikulima... Sretno nam svima s ovim cirkusom! Tomislav | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 35 | Sindikat Prosvjetitelj | Eksperimentalni program | Poštovanje Uvodi li se ovdje, na podli način nešto, što će se kasnije predstaviti kao gotova stvar i za ostale škole? Podmeće li nam se opet mačak u vreći ili trojanski konj? Tko je kreator ovog eksperimenta? Premda i dalje ne znamo sve detalje jer se dijelovi ovog nerazrađenog plana neprestano mijenjaju, a nepoznanica je toliko da nema tog uma koji bi mogao riješiti ovu – u praksi nepripremljenu logistiku zapakiranu u apstraktne i atraktivne slogane, idemo ipak pokušati objektivno vidjeti što ovo za nas znači. Što zapravo gube/dobivaju učitelji? Kako će biti organizirano radno vrijeme? Kako će se posložiti satnice? Što je sa smanjivanjem satnica nekih predmeta? Što se krije pod novim predmetima, hoće li tu biti zamki globalističke agende koju će učitelji morati predavati? Tko će ih uopće predavati i jesu li ti nastavnici za to educirani? Hoće li nastavnici zaista biti tek cca sat vremena dulje u školi, kako se tvrdi, ili će ostajati još duže a onda opet doma nositi testove za ispravljanje i ostalu papirologiju? Hoće li imati adekvatan prostor u školi (kabinete) da se tamo mogu povući i na miru raditi? Hoće li se nastavnicima koji imaju satove ujutro, pa onda opet tek popodne, plaćati smjenski rad? Postoje li kurikulumi i udžbenici za nove predmete i jesu li nastavnici spremni na takve izmjene? A što je s učiteljima razredne nastave? Hoće li ista učiteljica morati boraviti s malim đacima od ranog jutra kroz popodnevni boravak? Što je s učiteljicama iz produženog boravka, hoće li one biti tehnološki višak? Što je s asistentima u nastavi? Što je s glazbenim i plesnim školama i njihovim djelatnicima? Kada bi se trebala provoditi nastava glazbenih škola? U vremenu nakon 17 sati? Može li se govoriti o nekakvim postignućima nastavnog procesa tad, kada djeci koncentracija opadne? Imaju li glazbene škole, uostalom, kapacitet za jednu smjenu? Kada će nastavnici-roditelji koji rade u glazbenim školama u popodnevnim i večernjim satima biti sa svojom djecom? Misli li se uopće na to? Toliko pitanja bez pravih i suvislih odgovora u ovom nadobudnom i nepromišljenom projektu koji bi trebao započeti za 5 mjeseci. Premda podržavamo prebacivanje osnovnog školstva u jednosmjenski rad i premda naše školstvo vapi za promjenama, koliko je realno uvođenje ovako sveobuhvatne i dramatične, a toliko nepripremljene rekonstrukcije osnovnog školstva? Po prokušanom principu mamca, ravnateljima se za škole obećavaju pozamašne svote, djelatnicima se obećava veća plaća, a roditeljima bajka. Silom nam se hoće prikazati zapadnjački model kao najbolji. Nameće nam se još jedan strani model, koji nije temeljen na našoj praksi i našem iskustvu. Ali poznavajući naše nadređene i naš mentalitet uvijek je tu neka kvaka i mazanje očiju, i nikad stvari nisu onako dobre kakvim se prikazuju. Možda zaista i jest cilj da se novac podijeli, a eksperiment propadne, a sve opet na štetu djece. Što će sve to u praksi značiti? ‘Ajmo malo detaljnije analizirati promjene. Prema nacrtu ovog eksperimentalnog programa, razredništvo se više ne ubraja u neposredno odgojno-obrazovni rad već je ono izborno i jedan je sat tjedno odnosno 0,75 sunčana sata. Satničarstvo, razredništvo, DOD, DOP, INA i još neke obaveze koje su bile dio satnice nastave prebacuju se, navodno, u ostale poslove. Učitelj povijesti će, na primjer, sa svoje pune satnice (sadašnjih 18 sati neposredno odgojno obrazovnog rada + 6 ostalih zaduženja + priprema za nastavu i ostali poslovi) pasti na nepuno radno vrijeme (16 sati A1+ 4,8 sati A2 koji proizlaze proporcionalno iz A1 + ostali poslovi) koje će u ukupnom tjedno radnom vremenu iznositi 32 sata, a ne 40 sati. Što znači da će mu plaća biti 80% sadašnje plaće. U konačnici, povećanje osnovne plaće za 4.5% ne znači ništa jer će za isti rad biti 16,4 % manje plaćen. Osim toga, nepuno radno vrijeme utječe na duljinu radnog vijeka učitelja. Ako se odluči biti razrednik, plaćen će mu biti dodatak od 2,5% na osnovicu. Sramotno je da je sat razrednika pao s dva sata na jedan sat tjedno, a realno razredničkih poslova je barem za tri sata tjedno. Možda nismo ovo dobro shvatili? Ako nismo, neka se potrude da shvatimo. Važno je naglasiti i to da se prije izrade dokumenta CNŠ nije napravila analiza zaduženja učitelja po školama niti vodila briga o učiteljima koji neće ispunjavati novu normu, a još manje se računalo na brojne učitelje koji će postati tehnološki višak. Prema riječima ministra Fuchsa nastava informatike će se povećati 100%; s današnjih 4 sata na 8 sati obavezne nastave. No on tu prešućuje činjenicu da je sada uz 4 sata obavezne nastave prisutno i 12 sati izborne nastave koju pohađa većina djece (U Varaždinskoj županiji čak 95% djece). Isto tako ministar kaže da se gradivo informatike od 1. do 4. razreda ponavlja u 5. razredu pa onda valjda ne treba toliko informatike kasnije. To je otprilike istina kao što možemo reći da se Present Simple u nastavi engleskog jezika ponavlja barem 5 puta tijekom 12 godina. Normalno je da se nastavno gradivo ponavlja, ali se i nadograđuje, kao i u ostalim predmetima. Htjeli mi to ili ne, bez nekih osnova informatike, djeca će teško moći napisati i molbu za posao, a kamoli raditi jednog dana. Neobično je koliko se ovdje ne sluša mišljenje struke (nastavnika i županijskih stručnih vijeća), dok nam je u drugim situacijama ta demagogija bila svakodnevna pojava. Tko sada sluša struku? Ministarstvo sigurno ne. A na kocki je, ni više ni manje, budućnost naše djece. A što ovo sve znači za roditelje i djecu? Riječi ministra Fuchsa kako će djeca provoditi više vremena s roditeljima i da će se njihov odnos zapravo poboljšati zvuče kao svima priželjkivana bajka i floskule koje više govore da oni koji predlažu ovaj eksperiment i te kako znaju na što će većina roditelja nasjesti, da bi se poslije lupili o čelo i pitali ‘gdje nam je bila pamet da smo na to pristali?’. Naime, očito je da se o psihofizičkom razvoju djece najmanje vodi briga. Za to ih sigurno nije bilo briga tijekom korona krize, kad se djeci nametala odgovornost za djedove i bake, kad im se nametnula nepotrebno maska i kad se provodilo masovno zastrašivanje, čije posljedice vidimo svi mi koji radimo u školama. Studije o štetnim učincima tih postupaka na djecu nikad nisu provedene od strane našeg vrlog Ministarstva. Nadalje, ono što nas ovdje zabrinjava je zapravo odvajanje djece od obitelj od najranije dobi kao i njihovo navikavanje da većinu vremena provode u (odgojno-obrazovnim) institucijama čime se uništava njihova kreativnost. Ovaj dio s obrazovanjem nas i manje brine, ali to što te institucije sve više preuzimaju odgojnu komponentu je daleko opsežniji problem, jer se roditelje o tome zapravo ništa ne pita. Produženi boravak je većini roditelja, naročito u gradovima, čest izbor u prvim razredima osnovne škole, ali je to ipak, na kraju krajeva, njihov izbor, a ne prisila. Stoga i roditelji djece u školama koje su u ovom eksperimentalnom programu trebaju imati izbor. Uostalom, jesu li ravnatelji tih škola proveli ankete među roditeljima? Shvaćaju li da su nastavnici većim dijelom i roditelji, i da i oni moraju biti sa svojom djecom? Nemojmo se čuditi što će sve veći broj roditelja tražiti izlaz u tzv. homeschoolingu, jer, ruku na srce, premda današnji uvjeti života i rada, i borba za egzistenciju mnoge ljude tjera da rade i više od jednog posla, da se dokazuju na radnom mjestu prekovremenim satima i sl., ipak ima roditelja koji mogu i žele provoditi više vremena sa svojom djecom pa čak i pomažući sa zadaćama. To je vrijeme u kojem će djeca prepričavati dogodovštine iz svoje škole, ali i slušati uspomene svojih roditelja, djedova i baka. Možda nekome i ovo zvuči kao bajka, ali sve je više osviještenih roditelja koji svojoj djeci žele prenijeti vrijednosti kojih je sve manje u ovom tehnokratskom i potrošačkom društvu. I za kraj… Što se sve krije iza ušminkanih i pretencioznih gesla poput ,,uravnoteženog, pravednog, učinkovitog i održivog sustava odgoja i obrazovanja”, po kojem su naši učenici za začelju zemalja EU po vremenu koje provode u školi te po rezultatima na PISA ispitima? Novac se dobio i mora se potrošiti na način kako nam birokratski EU naredbodavci nalože. Uostalom, kao i u svemu dosad. A ravnatelji se pomamili na silne stotine tisuća eura koje će škole dobiti te idu grlom u jagode u, ne bez razloga nazvan, eksperiment, ne zamarajući se time koje će sve dugoročne reperkusije ovaj nadobudni i nepromišljeni projekt imati po njihove djelatnike jer ni sami nisu dovoljno upoznati s detaljima. A reperkusija će biti, i najveći gubitnici bit će upravo djeca koja će biti dio ovog eksperimenta. Jer ovo je tek početak. Naš sindikat želi prvenstveno zaštititi naše članove, djelatnike osnovnih škola ali i glazbenih i plesnih škola. To nam je ipak primarna zadaća i time ćemo se baviti i obavijestiti vas o tome u sljedećim objavama. Želimo osvijestiti i sve ostale. Ne želimo da se nameće obaveza koja nekima neće odgovarati i i da se učiteljima ukidaju dosadašnja prava, već se zalažemo za mogućnost izbora u slučaju nepovoljnog scenarija i za djelatnike i za učenike. Potrebno je osvijestiti da je ovo zajednički problem roditelja, učitelja, ravnatelja te svih sindikata iz osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja pa molimo da nam se svi pridruže u zajedničkoj borbi za dobrobit djece. Kao i u korona cirkusu, zalažemo se za transparentnost oko posljedica i mogućnost izbora u nečemu što se i službeno zove eksperiment! Zvuči li nam to svima poznato?! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 36 | Vedran Gergorić | Eksperimentalni program | Da bi ovakav projekt mogao zaživjeti potrebne su godine pripreme i ulaganje u infrastrukturu i edukaciju učitelja. Naša škola nema ni kabinete, nema ni zbornicu, a ni marendarij koji je adekvatan za to što se predlaže. Ostali poslovi učitelja opet nisu definirani, a to znači da nas se još više može izrabljivati. Rad razrednika ne ulazi u satnicu nego se plaća tih 2.5% što je ništa s obzirom na količinu posla. Razrednik bi trebao inati minimalno 6 sati u normi. (oni koji su ikad bili razrednici znaju o čemu pričam). Postoji i problem roditeljskih sastanaka i sjednica. Kada će se to odraditi, jer prema planu mi nismo obavezni ostati u školi poslije 17. Kada će se odraditi sve pripreme ako nemamo prostora i vremena jer dežuraml i čuvamo učenike. Dežurstva bi trebala ulaziti u normu. Odgojni premeti gube sve. Ako razredništvo i izvannastavne aktivnosti ne ulaze u normu, mi koji predajemo odgojne predmete ćemo morati predavati na minimalno 3 škole (i to ako budemo imali sreće) da napunimo satnicu. Novac koji daju je mazanje očiju s obzirom da ga se ne može trošiti na nadogradnju škola. Pa nećemo valjda za 300 000 eura kupiti projektore i klupe. Povećanje od 25% ravnateljima u odnosu na ono što moraju prihvatiti i odraditi učitelji je isto nekorektno. Znači ovaj plan ima toliko rupa, a radjen je od ljudi od kojih većina nije radila u školi je u najmanju ruku neozbiljan. Promjene su potrebne, ali najprije je potrebno ulagati u ljude i infrastukturu. Žalosno je kako minsistarstvo podcjenjuje soje zaposlenike koji bi trebali biti stup ove države. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 37 | TANJA OREŠKI | Eksperimentalni program | Ako se ova reforma provodi samo zato da bi se na nekom budućem grafikonu stupac ispod kojeg piše HR pomaknuo malo ulijevo, da bi se moglo reći na nekom sastanku EU - evo, sada naši učenici provode više vremena u školi, tada smo promašili, kako bi to moj djed rekao "cijeli nogomet". Bez potrebe da dodatno ponavljam tisuće jasnih i unisonih argumenta komentatora ovog Dokumenta i u nadi da će ipak bar neki od njih biti prihvaćeni, napisat ću samo poruku nekim budućim reformatorima školstva: Krenite od temelja! Krenite od učitelja i djece! Krenite od stručnih suradnika! Pitajte one koji s djecom rade svaki dan koji su njihovi problemi, s čime se bore svaki dan. I onda krenite u rješavanje stvarnih problema. Korak po korak. Obuhvatite širu sliku. Vodite računa o tome da nisu sve škole jednake, da nemaju jednake probleme i zato ne trebaju jednaka rješenja. Samo tako doći ćemo do škole po mjeri i učenika i učitelja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 38 | Marijan Janjić | Eksperimentalni program | Poštovani, Ovakav program CN trebao bi biti temeljitije odrađen uz uvažavanje stavova : - roditelja, učitelja i učenika - treba voditi računa o maksimalnom opterećenje učenika u prostoru škole, njihovoj spremnosti i koncentraciji na rad u jednom okruženju. Odrasla osoba ima dnevni rad od 8 sati, a dijete iz 1. razreda ima 7 sati dnevnog neprekidnog rada - psihološkom opterećenju roditelja, koji u osnovi gube osjećaj roditeljske pozornosti i odgovornosti u formiranju obiteljskih načela. U razgovoru sa roditeljima (sedmog razred) svi roditelji su istakli nezadovoljstvo ovim prijedlogom programom , te smatraju da im se djeca kradu i udaljavaju od njih - povećano opterećenje učitelja i stvaranje robota, koji će biti usmjereni samo na izvođenje nastave, bez mogućnosti da se posvete pripremama za nastavu, svojim obitelji, svojim razrednim obvezama,…. . Opterećenja učitelja : - Sat razrednika MORA biti uvršten u program dijela A1 ili neki novi A3 , s najmanje 2 ili 3 sata tjedno ( jedan sat rada s učenicima, 1 sat za suradnju s roditeljima i 1 sat za administrativno vođenje razreda – pripreme sjednica, različitih izvješća, organizacije izvanučionične nastave, … - Sat razrednika mora biti jednako plaćen svim učiteljima, a prema prijedlogu on bi se isplaćivao kao dodatak na plaću u iznosu 2,5 %. Učitelj koji ima punu satnicu dobit će 2,5 % na svojih 40 sati, ali učitelj koji ima nepunu normu dobit će manje, jer mu je manja osnovna plaća, dok učitelji s zvanjima mentora, savjetnika, …., dobit će znatno više za obavljeni jednakog posla. - Satničarski poslovi su poslovi koji također moraju ući u osnovni dio - A1 ili novi A3, te biti vrednovani ovisno o broju odjela od 1.- 8. razreda. Satničar je osoba koji tijekom cijele godine ima obvezu korekcija rasporeda, prostora , …. Kao i od razrednika, ako je dodatak na plaću – svi neće biti jednako nagrađeni za iste poslove - Sindikalni povjerenici – osobe koja zastupaju radnike također mora ući u program A1 ili novi A3, te trebaju imati određenu satnicu u programu A1, a ne da i to bude nekakav dodatak. Do sada je taj posao bio nagrađen s 3+3 sata ( ako je jedan sindikat i ako ta osoba obavlja dužnost ZV), a prema nacrtu CN bi bio nekakav dodatak, koji ne bi imao jednaku vrijednost kod svakog učitelja, jer isključivo ovisi o zaduženju – osnovnoj plaći. - svi poslovi u zaduženju 10* moraju biti vrednovani s određenim ( bar minimalnim) brojem sati koji bi ušli u program A 1 ili novi A3). - učitelji s većim brojem godina radnog staža ( 30 i više ) bili su u mogućnost koristiti bonus, a sada se od njih traži uvećana satnica - Informatiku smo prije par godina uveli u sve razrede i to 2 sata tjedno , a prema navedenom nacrtu informatika bi se smanjila na jedan sat tjedno. Danas kad se ide u razvoj tehnologije bazirane na informatici, mi stavljamo kočnice za napredovanje, a djelatnike koje smo jučer primili, sutra će mo poslati na burzu rada ili ulicu . - TZK u RN nije potrebno uzeti učiteljicama, jer su one također imale metodiku tog predmeta . Ako bi se učiteljicama s više od 30 godina dao bonus, tada bi učitelji TZK mogli aktivirati u njihovim odjelima, ili dati mogućnost učiteljicama da biraju za sebe TZK ili neku drugu aktivnost. - PRIRODOSLOVLJE, DRUŠTVO I ZAJEDNICA, PRAKTIČNE VJEŠTINE su novi predmeti za učenike, ali i učitelje koji bi se morali educirati za izvođenje istih, ali kada kad su po nacrtu već sada opterećeni s više od 40 sati tjedno. Pozdrav svima u sustavu, te zamolba da dobro razmislimo kako i kada uvesti promjena koje bi zadovoljile učenike i roditelje , ali i učitelje bez dodatnih opterećenja u zaduženjima. Marijan Janjić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 39 | Bernarda Pintar | Eksperimentalni program | Poštovani! Cjelodnevna škola naša je budućnost, razvija se prema modernim društvenim potrebama. Unatoč njezinoj neumitnosti, način na koji će se ona realizirati ovisi o svima nama, ne samo o autorima ovog prijedloga- jako je važno da to shvate svi koji u njezinoj provedbi sudjeluju. Naslov ovog dokumenta eksperimentalnog programa nosi epitete uravnoteženosti, pravednosti, učinkovitosti i održivosti. Prijedlog eksperimentalnog programa u svojim temeljima nije konzultirao stručnjake područja i istovremeno- ljude koji će tu buduću reformu sprovesti u stvarnosti- ili se barem tako nadate, a također niti roditelje čija će djeca sudjelovati u tom obaveznom programu, pa stoga nikako ne može biti pravedan. Izjave poput "dobrobiti na kvalitetu života roditelja" zvuče poput loše reklame i vrijeđaju inteligenciju svakog čitatelja, čak i onog kojem bi tako nešto možda i išlo na ruku. Podsjetila bih, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u načelima obrazovanja navedena je "jednakost obrazovnih šansi za sve učenike". Jednakost obrazovnih šansi neće se dobiti "uravnilovkom"- iskustvo rada u školi govori mi da pola sata učenja tablice množenja jednom učeniku može biti i više nego dovoljno za odlične rezultate, dok drugome ni deset puta više ne bi bilo dovoljno za minimalnu razinu znanja. U istim načelima, navedeno je i "partnerstvo svih odgojno-obrazovnih čimbenika"- što bi trebalo uključivati i učitelje i roditelje i djecu, iako se njih nije ništa pitalo. Potpuno zanemariti važnost i funkciju glazbenih škola (i drugih izvanškolskih aktivnosti, primjerice sportskih klubova), potrebe djece s bilo kojom vrstom posebnih potreba (bila to darovita djeca, djeca s razvojnim teškoćama, teškoćama u učenju ili u ponašanju), veliki i nezanemariv broj učitelja razredne nastave u produženom boravku koje niste uvrstili u računicu, satnica informatike koja se sada smanjuje, te razredništvo koje se ne vrednuje kao neposredni rad te stoga djeluje kao "pro bono" rad svakog prosvjetnog radnika (a ispada, po kazni), svakako ne djeluje "uravnoteženo". Dosad su sve reforme odgoja i obrazovanja u RH bile više-manje kozmetičke. Ovaj prijedlog ne nudi čak ni to "ušminkavanje" pa stoga nije ni održiv- sve ono što se barem u nekoj mjeri uspješno uspjelo provesti u prošlima, sada se negira i vraća na tvorničke postavke, uz obećanje- do 2027. sve škole u RH imaju raditi u jednoj smjeni, uz proširenje svih prostornih uvjeta za rad cjelodnevne škole. Ako će se to odvijati brzinom obnove nakon potresa, čitamo se opet na savjetovanju 2058.! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 40 | Dijana Sanković Strugačevac | Eksperimentalni program | Poštovani, u središtu je uvijek dijete i poštivanje različitosti i poticanje individualnosti. Prema mnogim istraživanjima i iskustvima učitelja i obrazovnih suradnika današnja djeca su u sve većoj mjeri nesamostalna. Škola bi trebala nuditi mnoge mogućnosti, ali ne na način da škola i roditelji organiziraju cijeli dan učenika osnovne škole. Djeca od rođenja vole rutinu i red, a razvojem i iskustvom u novim situacijama razvijaju sposobnosti i vještine potrebne za život. Ovakvim konceptom rascjepkano je vrijeme za rad s jedne strane strane, dok je s druge potpuno smanjena mogućnost da djeca sama organiziraju svoje slobodno vrijeme. Organizacija vlastitog učenja i vlastitog slobodnog vremena temelji su razvoja učenika. Na koji način će učenici u cjelodnevnoj školi naučiti sami organizirati svoj dan i svoje aktivnosti? Na koji način će jedan introvertirani učenik "preživjeti" toliko kombinacija "učenje pa druženje"? Na koji će način jedan daroviti učenik imati priliku istraživati izvan okvira redovnog sustava kad nemamo suradnike niti elemente kojima bi odredili koji su to daroviti učenici? Djeca zaslužuju naučiti biti samostalni od roditelja i učitelja. Provedba eksperimenta treba sadržavati detaljno istraživanje početnog stanja učenika i njihovih mogućnosti na početku i na kraju eksperimenta. Također, barem godinu dana prije realizacije reforme, navedena istraživanja treba dati na uvid i savjetovanje svim sudionicima obrazovnog sustava i drugim stručnjacima, ponajprije psiholozima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 41 | MARIJA BENIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani! Sve je već rečeno. Ovaj eksperimentalni program može samo naštetiti društvu i generacijama koje dolaze. Između ostalog, skandalozno je da se satnica informatike smanjuje na samo jedan sat u vremenu kojem živimo. Iskreno se nadam da ćete uvažiti komentare ljudi koji rade u nastavi i koji znaju s kojim se problemima suočavamo. Također, dio u kojem navodite ostale poslove nastavnika je nevjerojatan. Staviti satničarstvo u ostale poslove, kao sve ono ostalo je nedopustivo. To može napisati samo onaj tko to nije radio. Umjesto da su se ostali poslovi stvarno definirali kako treba navedenim se još više stanje pogoršalo. Promjene u obrazovanju su nužne, ali je isto tako nužno poslušati one koji provode te promjene na terenu. Srdačan pozdrav. Marija Benić, nastavnica matematike i informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 42 | SNJEŽANA SUŠAK | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je projekt Cjelodnevne nastave vrlo loše razrađen jer se nije vodilo računa o djeci i njihovim potrebama, roditeljima i pravu na izbor školovanja primjeren individualnim potrebama djeteta, a ni učiteljima i specifičnostima rada s djecom. 1) Za dijete u dobi od sedam do deset godina je najvažnije da što više vremena provodi okružen svojom obitelji, naročito roditeljima. Institucija, u ovom slučaju škola, nije u stanju djetetu nadomjestiti potrebu za ljubavlju, sigurnošću i toplinom koju im pružaju roditelji. Nije svakom djetetu potrebna pomoć u nastavi. Neka djeca mogu samostalno u vrlo kratkom vremenu odraditi zadaću kod kuće i nakon toga se baviti aktivnostima kojima žele ili odmarati. Dijete te dobi nije u stanju biti koncentrirano ni četiri školska sata, od kojih je barem jedan odgojni predmet, a kamoli sve ovo što im se nameće nakon redovne nastave. Postoje djeca koja su izrazito introvertirana i koja nemaju stalnu potrebu biti okružena većim brojem druge djece, a i odraslih. Takva djeca najlakše funkcioniranju u okruženju manjeg broja njima bliskih ljudi. Kakve sve posljedica mogu imati djeca zbog preranog i predugog odvajanja od obitelji? Zašto se nitko ne upita zbog čega djeca koja su uključena u sličnu organizaciju nastave u tzv. produženom boravku imaju lošije razvijene radne navike i teže se snalaze u samostalnom učenju od djece koja su u školi u jednoj smjeni i samostalno ili s roditeljima pišu zadaće i uče? 2) Drugi, ne manje važan razlog protiv uvođenja cjelodnevne nastave je, uskraćivanje prava roditeljima. Mnogi roditelji ne žele odgoj i cjelokupno školovanje svog djeteta prepustiti instituciji, već žele imati puno veći uvid u individualne potrebe i odgoj svoga djeteta. Isto tako žele svom djetetu omogućiti raznovrsne izvanškolske aktivnosti koje možda neće biti obuhvaćene ovakvim sustavom. Jedan veliki problem o kojem se vrlo malo govori je pitanje kvalitete prehrane. Djeca bi u tzv. cjelodnevnoj nastavi trebala imati četiri obroka. Svjedoci smo loše sastavljenih jelovnika za djecu koja se školuju u produženom boravku. Roditelj vrlo malo, ili gotovo nikako ne može sudjelovati u odabiru prehrane za svoje dijete. Mnogim roditeljima je neprihvatljivo da im se dijete hrani mesom i mesnim prerađevinama upitne kvalitete, prevelikom količinom mliječnih proizvoda, pecivima punim aditiva i štetnih masnoća bez kvalitetnog voća i povrća. Veliki problem i sada imaju djeca s atolerancijom na određenu hranu. 3) Tu je i pitanje preopterećenosti učitelja. Kako je moguće da netko promišlja zadužiti jednog učitelja za obim posla koji danas radi dvoje učitelja, a u uređenijim obrazovnim sustavima tri i više. Jedan učitelj ne može ni psihički ni fizički izdržati toliku satnicu u neposrednom radu s učenicima i tu se ozbiljno dovodi u pitanje kvaliteta takve nastave. 4) Mnoge škole u RH neće imati potrebnu infrastrukturu za cjelodnevnu nastavu pa će se kao i do sada mučiti s organizacijom. Postavlja se pitanje kako će škole od 500 i više učenika organizirati toliko obroka u tako malo vremena, gdje će ta djeca imati prostor za odmor, slobodno vrijeme, tjelovježbu u ta dva sata kada ni sada u višesmjenskoj nastavi to nije moguće kvalitetno organizirati. Zaključak: Uvođenje cjelodnevne nastave smatram lošom idejom jer se nije vodilo računa o akterima cijelog procesa, a ponajviše o dobrobiti djeteta. Kako može funkcionirati dijete koje je osam sati zatvoreno u instituciji gdje nema odgovarajućeg prostora za odmor, rekreaciju, slobodne aktivnosti osuđeno na prehranu vrlo loše kvalitete. Također se nije vodilo računa o pravima djece i roditelja na izbor. I na kraju, ne manje važno pitanje je opterećenje učitelja i uvođenje novih predmeta za koje se učitelji pripremaju putem brzinskih online tečajeva, a s druge strane im se oduzimaju predmeti za koje su stručno osposobljeni. Zbog svega navedenog se dovodi u pitanje kvaliteta takve nastave. S poštovanjem, Snježana Sušak | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 43 | Ivana Kabalin | Eksperimentalni program | Poštovani, sama radim u cjelodnevnoj nastavi, ali po riječkom modelu koji uistinu smatram izvrsnim. Cjelodnevna nastava koja se ovime želi uvesti je bitno različita od cjelodnevne nastave koja postoji dugi niz godina. Napomenula bih nekoliko stvari o programu koji se planira: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško izdrže i redovitu klasičnu nastavu. Postavljam si pitanje kako će ta nastava biti prilagođena takvim učenicima, hoće li oni imati podršku u vidu asistenata? - smanjenje satnice nastave Informatike u doba tehnologije je besmisleno. Ne možemo ih odvojiti od tehnologije i izolirati i unazaditi, ali onda treba barem ciljano s njima raditi takve sadržaje. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - obzirom da se vrijeme neposrednog rada učitelja povećava, kada će se učitelji pripremati za idući radni dan? Iako nam je rečeno da ćemo sve materijale dobivati gotove, nije li to ubijanje kreativnosti učitelja? Učitelj svoj rad planira prema potrebama učenika, koliko će univerzalni materijali odgovarati svima? Drugo, čemu onda učiteljsko zanimanje, jer je do te mjere banalizirano da može bilo tko doći i "ispričati sve" s nekog papira. - vrijeme na kraju dana od 1 sata ne smatram dovoljnim za održavanje roditeljskih sastanaka, dodatno educiranje i sl. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 44 | MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP | Eksperimentalni program | ''Predmet je usmjeren na pojedinca (učenika) koji kritički promišlja sebe i svijet... Predmet je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja.'' - Navedene ciljeve, koje smatram iznimno važnima, potrebno je ostvariti kroz već postojeće predmete i kroz promjene kako u njihovim sadržajima tako i u načinima poučavanja, a ne kroz uvođenje novog nastavnog predmeta i posljedična dodatna satovna opterećenja učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 45 | Tamara Brozović Jurišić | Eksperimentalni program | Poštovani, ovakav koncept nastave ostavlja puno upitnika iznad glave - govorim to kao učiteljica, ali i kao roditelj osnovnoškolske djece. Očito je da će na pleća učitelja pasti još puno "dodatnih poslova" koji su se u posljednjih nekoliko godina nagomilali do nepodnošljivih granica i bojim se da ovo zvanje nema svijetlu budućnost - jako je puno kolega koji odlaze iz škole. Rastužuje me činjenica da se učitelje ništa ne pita, nego se eto, putem medija pozivaju na Javno savjetovanje da se zadovolji forma i idemo dalje. Neću komentirati dokument jer mislim da se o tome trebalo raspravljati prije sastavljanja dokumenta. Još nešto - izrazito me smeta kad se naše učenike trpa "ispod prosjeka usporedivih zemalja" temeljem postignuća u "vodećim programima za praćenje i uspoređivanje učeničkih postignuća" - koje su to usporedive zemlje i koji su to vodeći programi? Svi znamo da su naši učenici izrazito kvalitetni, vidimo to kad (na žalost) odu u Njemačku pa osrednji učenici postižu izvanredne rezultate i kažu da im je tamo puno lakše. Zašto im je lakše - ne zato što su cijeli dan u školi, već zato što su rasterećeni od teoretskog bubanja, baziraju se na praktičnim i za život važnim vještinama, a učitelji su motivirani jer su za to i adekvatno plaćeni. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 46 | Rosana Cepanec Dugandžić | Eksperimentalni program | Kako uopće krenuti s komentiranjem programa naslovljenog kao "... uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja."? Tko je odredio ili dokazao da je opisani sustav pravedan prema djeci, roditeljima, djelatnicima škola, koje se u svemu baš ništa ne pita? Kako komentirati dokument koji nema javnosti poznatih autora, a koji izgleda kao da ga je sastavljala osoba koja nikada nije ušla u učionicu, bila dežurna tijekom malog ili velikog odmora na hodniku ili održala nastavu tijekom cijelog dana? Ovaj program ne temelji se na istraživanjima koja su relevantna za naše područje, već se kao referentna istraživanja navode statistike i istraživanja provođena u državama koje nemaju dodirnih točki s Hrvatskom. Kako uspoređivati Hrvatsku, njen broj stanovnika, djece u sustavu školovanja i njihove potrebe s Wisconsinom, pa čak i sjevernoeuropskim državama koje su tako hvaljene u svim životnim aspektima? Kad je krenula Cjelovita kurikularna reforma, barem smo znali tko su ljudi koji rade na tome, a tko su ljudi koji su stvarali ovaj dokument? Gdje su o ovom dokumentu nestale privole roditelja da njihovo dijete može sudjelovati u eksperimentu? Kad se u škole uveo produženi boravak, uvelike se riješio problem djece koja nisu imala gdje nakon nastave, problem pisanja zadaće, učenja, instrukcija, obroka itd... Zašto ne nastaviti tim putem, zaposliti kvalificirane učiteljice da rade u produženom boravku, za one kojima je to potrebno? Prema ovom programu, jako velik broj obrazovnih djelatnika postat će preopterećen, a isto tako velik broj će postati tehnološki višak. Što s tim ljudima? Kako će se ovakav sustav škola odraziti na obitelji, društvo, psihološki razvoj djece? Jesu li tu provedena neka istraživanja? Ili ćemo posljedice najprije osjetiti svi. Broj negativnih komentara na ovaj dokument može govoriti jako puno, i iako su u medijima bile izjave da su komentari neutemeljeni, smatram da bi trebalo dobro razmotriti svaki komentar i prijedlog iznesen u ovom savjetovanju. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 47 | Tomislav Hadrović | Eksperimentalni program | Poštovanje! Čitam dokument, gledam komentare, slušam kolege u zbornici na istu temu i nakon kratkog vremena počinjem osjećati nelagodu. Apsolutno se slažem da je reforma školstva potrebna. Za velike stvari u životu potrebna je konstruktivna i dugoročna priprema sa jasnim ciljevima. Dojma sam da ovaj dokument treba uvelike doraditi jer ima velikih rupa, nije realno provediv i stvara mnoštvo upitnika prije svega za učitelja koji je voditelj nastavnog procesa. Prosječni učitelj zatrpan je silnom dokumentacijom koju treba odraditi, posao je psihički iznimno težak, roditelji učenika su tu i svaki radni dan je već sam po sebi izuzetno izazovan. Često odlazim na stručne skupove i upoznat sam se velikom brojem zagrebačkih osnovnih škola. Tehnički uvjeti su ono što je osnovni element da bi se dogodila kvalitetna reforma. Fali prostor, tj. nema ga. Kad bi bilo prostora i tehničkih uvjeta, apsolutno mislim da bi cjelodnevna nastava bila pun pogodak ali na sljedeći način. U školi bi se učilo i izvršavale izvannastavne aktivnosti (širokog spektra) gdje bi svaki učenik našao zanimljivost za sebe. Kad bi se to ostvarilo u vremenu od 8 do 16 sati, nakon škole došlo bi se kući i uživalo sa roditeljima i obitelji. Bit kvalitetnog odrastanja je zdrava obitelj i provedeno zajedničko vrijeme. Pošto je dokument dignuo veliku prašinu, nadam se da će ići na doradu. Čestitam ljudima koji su se potrudili da se pojavi ovaj prijedlog jer u njemu ima dobrih stvari, ali sada treba poslušati i glas naroda i ljudi koji neposredno rade sa učenicima, tj. glas učitelja. Zajedničkih snagama do boljitka. Hvala, Tomislav Hadrović. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 48 | ANITA KRISTIAN | Eksperimentalni program | Poštovani! Učiteljica sam razredne nastave sa 15 godina iskustva u neposrednom radu s učenicima. Čitajući nacrt osupnuta sam da se nigdje ne spominje državni pedagoški standard niti da program kojemu je cilj uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja brine o tome da jedna učiteljica ima jednake ili otprilike jednake uvjete rada, osvrćući se prije svega na broj učenika jednog razrednog odjela. U mojih 15 godina rada u školi nikada nisam imala razredni odjel sa manje od 25 učenika. Nije mi jasno kako se očekuje da učiteljica razredne nastave zadovolji sve individualne potrebe razrednog odjela od 25 učenika u jednom danu u nekoliko obrazovnih područja ili pismenosti, a kamoli u jednom tjednu ili cijeloj nastavnoj godini i pritom ostane mentalno zdrava te sabrana osoba i uravnoteženi član društva nakon svog radnog vremena. Prebacujući cijeli odgojno-obrazovni rad sa dvije učiteljice kako je dosad bilo u trajanju od 8h do 17h na jednu učiteljicu (od 8h do 15h/15.30h) dojma sam da resorno Ministarstvo nije svjesno obujma posla za cjelodnevni neposredni rad s djecom i ne poznaje vlastiti program produženog boravka. Zato predlažem da se nastavi s praksom da jedan razredni odjel dijele dvije učiteljice kao u modelu produženog boravka. Učenici, kako navodite u programu, trebaju što kvalitetniju podršku u učenju i zadovoljenju svojih individualnih potreba, a to neće dobiti ukoliko jedna učiteljica provodi s njima više od 5 sunčanih sati dnevno. „To je škola u kojoj svaki učenik ima priliku formirati i dosegnuti najbolje od sebe, na temelju sposobnosti i svojega rada…“ Zašto ova rečenica ne bi vrijedila i za učitelja? Jer svim opisanim poslovima koji se navode programom guši se ljudsko dostojanstvo učitelja, ponovno postaje preopterećen. Također, molim pojašnjenje oko uključivanja stručnih suradnika u A2 program na razini cijele škole (razredne i predmetne nastave). Kako se očekuje da potrebe velikog broja učenika jedne škole (moja trenutno ima oko 777) zadovolje 3 stručna suradnika (organizacija i podrška učenika s poteškoćama u razvoju, poteškoćama u učenju, darovitih učenika, podrška učitelju, timovima učitelja, suradnja s roditeljima i sl.)? Prema podacima koje navodite za školsku godinu 2022./2023. da je na 309.418 učenika zaposlen 3.031 stručni suradnik jako obeshrabruje za njihovo uključivanje u neposredni rad sa svim učenicima raznih individualnih potreba kakvu najavljujete programom cjelodnevne škole. Anita Kristian, učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 49 | Dario Novosel | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem u ulozi učitelja, razrednika i roditelja. Ne mogu podržati smanjenje satnice informatike u vrijeme sve veće i brže digitalizacije svega što nas okružuje. Takvo stanje od svih nas traži da budemo u korak s vremenom, a od sadašnjih školaraca će tražiti još i više u vrijeme kad postanu odrasli ljudi na tržištu rada. U raznim dokumentima koje je donijela ili prihvatila Republika Hrvatska (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030), Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.), itd.) navedeno je, između ostalog, kako je prioritet jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika; zatim prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja; u kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”, itd. Iz navedenog, ali i iz vlastitog iskustva te prema mnogim prethodnim komentarima se može zaključiti kako se redovna nastava informatike mora ojačati umjesto oslabiti te dodatno proširiti u obliku dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti iz tog područja. Također, razlog rezanja satnice informatike zbog povećanja satnice drugih predmeta i uvođenja novih predmeta (što je i spomenuto, ne tim riječima ali se dalo zaključiti, na skupu u Varaždinu) je neprihvatljivo i neprofesionalno. Opravdanje da će se informatika izvoditi, osim kao redovna nastava, kao izvannastavna aktivnost i kao međupredmetna tema ne može se prihvatiti kao relevantno jer izvannastavnu aktivnost pohađa manji broj učenika (prema satnici ni ne može prihvatiti veći broj učenika), a ozbiljnija obrada informatičkih sadržaja u obliku međupredmetne teme nije moguća zbog prirode nastavnih sadržaja. Vezano za poslove IKT podrške, administracije e-upisnika i satničarstva koji su prebačeni u ostale poslove također je neosnovano. Primjerom ću pokušati objasniti. Škola od tristotinjak učenika -> jedan učitelj informatike na nepuno radno vrijeme, u zaduženju je sva administracija, IKT podrška učenicima i učiteljima, održavanje sve informatičke opreme (stotinjak računala, dvadesetak pametnih ploča i ekrana, dvjestotinjak tableta, pisači, roboti, dronovi…), itd. Ne razumijem kako je ovo zamišljeno. Zar bi stvarno te poslove trebali obavljati iz ljubavi prema školi?! Srdačno, Dario Novosel | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 50 | MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP | Eksperimentalni program | ''U skladu s navedenim, za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk uvodi se nastavni predmet Svijet i ja. Taj predmet nije sadržajna, nego primarno organizacijska alternativa vjeronauku.'' Umjesto dodatnog opterećenja učenika u vidu dodatna dva sata tjedno kroz punih 8 godina, potrebno je konfesionalni vjeronauk izmjestiti iz škole. Tako ne bi postojala potreba za uvođenjem ikakve organizacijske alternative. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 51 | Katarina Šimić | Eksperimentalni program | Poštovani, radim kao učiteljica razredne nastave četrnaestu godinu i saznati iz medija i društvenih mreža za ovako veliku stvar, reformu obrazovnog sustava, mogu samo sa zabrinutošću i ogorčenjem reći da je nešto zaista trulo u državi… Pozdravljam ideju i želju za poboljšanjem i osuvremenjivanjem nastave, ali zašto kroz naše aktive, stručne skupove… niste pokušali osluškivati nas učitelje i naše, tj. dječje potrebe. Moja škola ima preko 800 učenika, radimo u dvije smjene, svaki razred nema svoju učionicu, već neki održavaju nastavu u knjižnici, učionici za tehnički itd., često puta u neadekvatnim prostorima. Ove školske godine smo jedva izbjegli nastavu u tri smjene. Kolegice u dnevnom boravku nerijetko imaju i preko tridesetero učenika. Učionice ne bih opisivala ni stanje u sanitarnim čvorovima, dovoljno je samo reći da u 21. stoljeću roditelji doniraju wc papir i sapun. Pa pitam ja vas, gospodo draga, kako zamišljate cjelodnevnu nastavu kada učenicima u osnovnoj školi nije osigurano ni ono najnužnije? Zabrinuta sam što rad učitelja uspoređujete s radom u uredu, radno vrijeme od 8 – 16h. Posao učitelja je specifičan, predivan, a opet jako iscrpljujući. Osim učitelja često smo i psiholozi, psihijatri, pedijatri, obiteljski savjetnici, socijalni radnici… Jedan razred u cjelodnevnoj nastavi NE MOŽE voditi jedna učiteljica ili učitelj. To je posao za dvoje stručnjaka. Još mi se toliko pitanja i problema nameće: preteške torbe, mentalno zdravlje djece, djeca s posebnim potrebama, darovita djeca, satove TZK-e preuzimaju kineziolozi (zašto smo mi slušali i položili metodiku TZK-e i još je uvijek na Učiteljskom fakultetu), hoće li djeca imati volje za glazbene škole, sport, druge aktivnosti nakon desetosatnog sjedenja u školi (jer budimo realni, uz ovakvu edukaciju nastavnika i odnos prema njima, to će se, u konačnici, svesti na to) i kada će dijete imati vremena za igru, kada će dijete imati vremena BITI DIJETE? Da bi se provela uspješna reforma potrebne su godine predanog i planiranog rada u koji će biti uključeni nastavnici, stručni suradnici, pedijatri, roditelji… Voljela bih vidjeti rezultate istraživanja na temelju kojih je proizašlo da se cjelodnevna nastava uvodi zbog dobrobiti djece. Da sam ja autorica takvog dokumenta ponosno bih objavila svoje ime. Pitam se zašto ih mi još ne znamo??? S poštovanjem, Katarina Šimić, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 52 | Ljiljana Črnjar | Eksperimentalni program | Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je polovicom prosinca 2022. u javno savjetovanje prijedlog Standarda za školske knjižnice te se očekuje njegovo skoro usvajanje. U prijedlogu teksta, među ostalim stoji da „ školska knjižnica, kao informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole, ima zadaću da organiziranim zbirkama knjižnične građe u analognim i digitalnim oblicima te uslugama i radom knjižničarskih djelatnika osigura ispunjavanje odgojno-obrazovnih, informacijskih, stručnih i kulturnih potreba svojih korisnika.“ Kako je onda moguće da su školske knjižnice i školski knjižničari kao informacijski stručnjaci koji svojim radom, znanjem i kompetencijama mogu doprinijeti realizaciji ciljeva ovoga Programa u potpunosti izostavljeni, čak niti spomenuti u tekstu. Nastavno na to, u Javnom pozivu osnovnim školama za podnošenje prijava za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu, u točci 3.2. u sklopu planiranih infrastrukturnih ulaganja spomenuto je povećanje kapaciteta, dodatno uređenje i opremanje svih unutarnjih i vanjskih prostora škole izuzev školskih knjižnica što je presedan. Uvidom u podatke o stanju prostora i opreme školskih knjižnica u RH a koji su dostupni na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj može se uočiti da većina školskih knjižnica ne zadovoljava Standard po pitanju prostora i opreme te je stoga ovaj planirani investicijski ciklus prilika da se to promijeni i unaprijedi. Neuvrštavanjem školskih knjižnica u Program moglo bi se dogoditi kao u nizu slučajeva do sada da tamo gdje su prostori školskih knjižnica zadovoljavajući isti dođu u pitanje čim se pojavi problem nedostatka prostora za neku od drugih funkcija škole. Prijedlog novog Standarda sadrži i koeficijente izvodljivosti za prostor i opremu koji su kod izgradnje novih škola i dogradnje postojećih 0 – stupaju na snagu odmah a u redovnim okolnostima 3 – moraju se postići do kraja 2027. Pored toga, krajem 2023. doneseni su i novi Normativi dimenzioniranja prostora osnovnih škola u RH s kojima valja uskladiti prijedlog novog Standarda prije no što bude usvojen. Stoga bi i svi programi koje MZO predlaže i donosi kao što je ovaj Eksperimentalni program trebali biti u suglasju s usvojenim podzakonskim aktima i normativima. U protivnom čemu se onda isti donose i kako očekivati od osnivača da ih poštuju i osiguravaju propisane uvjete. Stoga predlažem i apeliram da se školske knjižnice neizostavno uvrste u Eksperimentalni program a Javni poziv školama u točci 3.2. Infrastrukturna ulaganja i organizacijske prilagodbe, hitno dopuni odredbom: povećanje prostora školske knjižnice i njezino opremanje (namještajem, računalnom opremom, knjižničnom građom). | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 53 | Marko Horvat | Eksperimentalni program | Poštovani, ovaj komentar pišem i kao majka, i kao učiteljica! Ovakav nacrt kakav je predložen smatram da je neodrživ u uvjetima kakve trenutno imamo te je za isti potrebno zaposliti još učitelja, ali i drugih stručnjaka za podršku, osobito učenicima s kroničnim bolestima i poteškoćama koji ne mogu ovoliko dugo funkcionirati u razredu. Držim da je za početak dovoljno da barem uočite te uvažite da A2 program trenutno ne može biti obvezan za sve, već samo za one koji to trebaju i žele. Nedopustivo je u školi zadržavati djecu kojoj ovakav oblik rada uopće nije potreban, kao ni čuvanje, a da pritom oni kojima stvarno treba zbog prevelikog broja djece na kraju opet ne dobiju dovoljnu posvećenost učitelja. Moj sin primjerice uopće ne treba podršku u učenju, vježba se samostalnosti i zadaću radi u tišini sobe, nakon što se dobro odmori. Usto je kronično bolesno dijete koje dolazi kući vrlo umorno te treba prvo dosta odmora, tek tada uči. Uopće nije jasno kako je to zamišljeno da bi takav oblik podrške svima jednako mogao odgovarati! Pa nekima uopće ne treba dodatno pojašnjenje gradiva, ali im je ključan odmor prije učenja, blizina obitelji, mir, kretanje, igra ili nešto deseto prije te zadaće! Također, ovo i nastavnike stavlja u vrlo težak položaj te će ostajati bez glasa, obolijevat će, izgarati u stresu. Neobveznost A2 dijela kao i ostatka programa osim A1 djelomično bi ipak riješila ovaj problem jer bi se radilo s bitno manjim skupinom djece kojoj je to stvarno potrebno i koja žele, što bi znatno olakšalo svim sudionicima procesa. Barem sad u ovom eksperimentalnom dijelu i dok se ne vidi kako ti funkcionira. Uostalom, u previše se promjena ide odjednom i djeci iz ovih škola koje idu u to previše radikalno će se promijeniti život, a posljedice bi mogle biti dosta teške. Nikako se ne slažem s time da A2 bude obvezan za sve! S poštovanjem, Željka Horvat Damjanić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 54 | MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP | Eksperimentalni program | U nastavku se vezano uz Praktične vještine također navodi: ''Uz primarni naglasak na poboljšanje psihomotoričkog razvoja te usvajanje i razvijanje niza temeljnih životnih vještina potrebnih za uspješno funkcioniranje u brojnim okruženjima...'' Smatram da učenicima razredne nastave nije potrebno dodatno opterećenje u satima koje će provoditi u školi kako bi ih ondje učitelji poučavali opisani temeljnim životnim vještinama. Učenici imaju roditelje. Učenike temeljnim životnim vještinama trebaju podučiti roditelji i citirano nije valjani argument za uvođenje novog nastavnog predmeta Praktične vještine. Inače bismo mogli predložiti da je potrebno uvesti i novi nastavni predmet Hodanje po stepenicama, to je također važna životna vještina, a o poboljšanju psihomotoričkog razvoja da ni ne počinjemo. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 55 | INES VELIČKI | Eksperimentalni program | Poštovani/a, smatram da bi najbolje rješenje bilo odustati od provedbe i vratiti sredstva koja još nisu potrošena (izradu dokumenta platite iz vlastitih džepova) te započeti dijalog sa svim zainteresiranim stranama. Nametanje ovako opsežne promjene nije u duhu demokracije te je potrebno promisliti o suradnji kao početnioj točki promjene. Promjena se događa na dnu hranidbenog lanca, među nama koji smo srž tog procesa, u nama je, učenicima i učiteljima koji u tim zgradama prebivao. Mi nismo ishitren eksperiment, a ako nas već želite promatrati kao pokusne kuniće, dajte eksperimentirajte kao Tesle, a ne Edisoni. Dajte nam dobre ideje, mi najbolje znamo kako ih ostvariti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 56 | MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP | Eksperimentalni program | U pokušaju obrazlaganja razloga za uvođenje novog predmeta Praktične vještine stoji ''Novi predmet unutar razredne nastave treba značajno promijeniti onaj dio osnovne škole koji se dominantno ogleda u pasivnom učeničkom sjedenju i sudjelovanju u nastavi.'' Smatram da je željenu promjenu moguće provesti i potrebno ostvariti kroz sve ostale, već postojeće nastavne predmete stoga citirano nije valjan argument za uvođenje novog nastavnog predmeta. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 57 | Dean Kopri | Eksperimentalni program | Uz komentare roditelja, nastavnika i ostalih koji se ne slažu s programa, dodao bi i ono što ne vidim dovoljno u ovim komentarima. Smatram da cijeli program nije dobro postavljen te da će na kraju učenici koji pohađaju umjetničke škole (a i nastavnici/zaposlenici) ili se bave drugim aktivnostima najviše biti opterećeni. Prevelik je broj zaposlenih u umjetničkim školama i učenika, koji iste pohađaju, da bi ih se provođenjem ovog programa ignoriralo. Nevjerojatno je da se pri pisanju programa nisu postavila prava pitanja... Pitanja djece koji pohađaju drugu školu, pitanja njihovog vježbanja instrumenta, pohađanje nastave orkestara, komornih sastava zborova, slobodnog vremena, i tako dalje... Izričito se ne slažem s programom! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 58 | HRVOJE LOVAKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Smatram da je za revoluciju obrazovanja u RH potrebno motivirati učitelje i sve koji sudjeluju u tom sustavu na način da im se njihov rad plati sukladno njihovim naporima. Demotivirani učitelji ne mogu probuditi učenike iz stanja hibernacije u kojem se nalaze svake godine od rujna od lipnja jedva čekajući na početak ljetnih praznika. Škole u RH pretrpane su lošim učiteljima koji su ubojice dječje kreativnosti i radoznalosti pri čemu ne postoje ili se ne provode bilo kakve metode sankcioniranja nad tim učiteljima. Isto tako, škole u RH pretrpane su fantastičnim učiteljima koji obrazuju i odgajaju buduće intelektualce koji će jednog dana postati dio žile kucavice hrvatskog gospodarstva pri čemu ne postoje ili se ne provode bilo kakve metode nagrađivanja tih učitelja. Nešto je trulo u školskom sustavu Republike Hrvatske, a vi ste odgovorni za procjenu, analizu i implemetaciju sustava koji će ukloniti taj trulež. Hoćete li motivirati učitelje povećajući im broj sati rada uz dosad već pretrpane radne rasporede i obveze? Pitanje bi trebalo biti retoričko, ali s obzirom na vaš program, odgovorit ću vam s jednim velikim - NE. Mantra o mjesečnoj plaći od prosječnih 10 000 kuna je zavaravajuća i zvuči kao loše predizborno obećanje. Sad zamislite te iste učitelje kako nakon 8 sati rada u školi, nakon dodatnog višesatnog rada od kuće gdje odrađuju sve ostale obveze (osmišljavanje i planiranje nastavnog sata, pregledavanje zadaća), dolaze sljedeći dan u učionicu i monotonim iscpljenim glasom motiviraju buduće generacije dok im mislima prolaze osobne brige zbog nemogućnosti kupnje nekretnine jer su im plaće toliko male da im niti jedna razumna banka neće odobriti kredit. Hoćete li smanjiti potrebu za privatnim podukama/repeticijama? Još jedno veliko– NE. Učenici će nastaviti „bježati” kod privatnih edukatora/instruktora jer tamo dobiju ono što im školski sustav ne može pružiti. Za početak, taj instuktor ima volju za odrađivanjem posla kao i više energije koju može prenijeti učenicima i potaknuti ih na razmišljanje, ili za početak na suradnju jer nisu arogantni i bahati poput loših učitelja u školama. Svaka čast fantastičnim učiteljima – oni su medicinske sestre školskog sustava i jedino što sprječava taj sustav od stanja inducirane kome ili kolapsa. Cjelodnevna nastava možda funkcionira u razvijenijim državama u EU, ali prosječan broj učenika po nastavniku ondje je znatno manji, a plaće znatno više, pa sukladno toj činjenici pretpostavljam da efekt implementacije vašeg programa neće biti isti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 59 | Antonia Pantelić | Eksperimentalni program | Poštovani, brine me nekoliko stvari u ovom eksperimentalnom programu. Prva se tiče položaja Informatike (odnosno novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, IDK). Ima smisla da IDK bude obvezan predmet od 1. do 8. razreda s obzirom da je Informatika trenutno obvezna u 5. i 6. razredu. Učiteljima Informatike je zasigurno vrlo zahtjevno raditi s onih 10% učenika koji nisu pohađali izbornu Informatiku od 1. - 4. razreda jer se znanja u 5. i 6. razredu nadograđuju na znanja stečena od 1. - 4. razreda. Obvezna Informatika od 1. - 8. razreda je pozitivna promjena, ali smatram da 1 školski sat tjedno nije dovoljan da učenici uvježbaju nastavne sadržaje jer ponekad nisu dovoljna niti 2 školska sata. Također, u našoj školi gotovo 90% učenika već od 1. razreda odabire Informatiku kao izborni nastavni predmet što znači da bi se ovim programom učenicima uskratio 1 sat tjedno. Navedeno je da bi učenici mogli stjecati dodatna znanja kroz izvannastavne aktivnosti, no smatram da one nemaju jednaku "težinu" jer se ne vrednuju brojčano. Što se tiče cjelodnevne nastave, mislim da bi ona bila veliko opterećenje učenicima, ali i učiteljima kao i ostalom nenastavnom osoblju. Učenici nižih razreda imaju slabu koncentraciju već 5. sat, a učenici s teškoćama i ranije. Mislim da će se učitelji i dalje trebati pripremati kod kuće, a ni učenici neće stići niti moći sve zadatke odraditi u školi. Na kraju, mislim da se u mnogim školama, koje trenutno nemaju uvjete za provedbu ovog eksperimentalnog programa, ti uvjeti niti neće stići osigurati, a u nekim školama niti će ih biti moguće osigurati. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 60 | Mateja Kunješić Sušilović | Eksperimentalni program | Poštovani, ja kao majka budućeg školarca želim mogućnost izbora do kada će mi dijete biti u školi (kao što je trenutno opcija produženog boravka). Nepojmljivo mi je da dijete od nepunih 7 godina MORA biti u školi od 8 do 15 sati. To je preveliki psihički, fizički i mentalni napor. Kada će biti dijete i baviti se s onim s čim bi se djeca trebala baviti? I trenutni program je po mom mišljenu preveliko opterećenje za djecu, trebalo bi ih rasteretiti, potaknuti na kreativno razmišljanje, a ne ih zatvarati u školi po cijele dane. Nisu sva djeca ista i neća svako dijete moći izdržati taj tempo koji se vi odredili, cijeli radni dan. Isto tako, ja želim sudjelovati u obrazovanju svog djeteta, proći s njim zadatke, domaću zadaću, a ne da to sve radi netko umjesto mene. A vjerujem da će biti i puno situacija kada će se uz sve to morati raditi i doma i što, poljubiti dijete i staviti ga u krevet? Družit ćemo se dva dana preko vikenda. Slažem se da su školstvu potrebne promjene i poboljšanje, ali ne na ovaj način. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 61 | TANJA ČUDINA BRATKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Smatram da je reforma školstva potrebna, ali ne na ovakav način. Konceptom cjelodnevne nastave ostavljamo malo prostora za one učenike koji žele pohađati glazbenu školu, sportske aktivnosti ili bilo koju izvanškolsku aktivnost. Kao majka petogodišnjaka koji uskoro treba tek krenuti u školu voljela bih da imam pravo izbora i ne želim da moje dijete bude cijeli dan u školi odvojen od obitelji i prijatelja. Smatram da je štetno za fizičko i mentalno zdravlje provoditi toliko vremena na jednom mjestu sjedeći za knjigom ili kompjuterom. Kao profesorica u glazbenoj školi, ovim konceptom moje radno vrijeme će započinjati u popodnevnim satima i pitam se kad ću vidjeti svoje dijete te kad ćemo provesti kvalitetno zajedničko vrijeme kao obitelj? Za vikend? Smatram da je temelj odgoja u obitelji i da se u školi taj odgoj samo nadograđuje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 62 | DRAŽENKA SKUPNJAK | Eksperimentalni program | Poštovani, čitajući ovaj dokument koji bi trebao biti jasan odgovor na pitanje kako sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj učiniti uravnoteženim, pravednim, učinkovitim i održivim, a na što mu ukazuje naslov, nailazim na više pitanja nego odgovora. Ovdje bih istaknula samo neka pitanja: 1. Koja stručna argumentacija i koja relevantna istraživanja pokazuju pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s obrazovnim ishodima, ali i cjelokupnom dobrobiti djece? 2. Zašto je A2 program obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno) za sve učenike, a ne uzimaju se u obzir individualne potrebe djece i njihove individualne navike učenja? A nisu li baš učenici središte odgojno - obrazovnog sustava? 3. Ako se zbog velikog broja učenika u razrednim odjelima teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog učenika, kako bi se to moglo ostvariti kroz A2 program bez da se osigura diferencijacija koja zahtijeva dodatni prostor i dodatni stručni kadar (ne računajući malobrojne i nedostatne stručne suradnike)? 4. Zašto se u dokumentu ne spominju djeca s različitim poteškoćama koja su integrirana u redovite razredne odjele? Kako će ona izdržati cjelodnevnu školu bez stručne pomoći koja u školama najvećim dijelom ne postoji? Kako možemo promicati inkluziju i očekivati da ju učitelj i dalje provodi prepušten sam sebi? 5. Zašto se manjak resursa u školama (materijalnih i kadrovskih) kojima bi se realizirale kvalitetne aktivnosti prema potrebama i individualnim mogućnostima učenika, nastoji nadoknaditi uvođenjem modela koji će dodatno opteretiti učenike, a sigurno neće pridonijeti pravednom, učinkovitom i održivom sustavu? 6. Zašto smatrate da sat razrednika nije neposredni rad s učenicima? Zar ga učitelji ne odrađuju s učenicima? 7. Kako mislite da će A2 program biti program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja, ako učiteljima u okviru njihovog radnog opterećenja niste predvidjeli vrijeme u kojem bi se pripremali za to? 8. Čemu dijeljenje nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva nova predmeta, ako su istraživanja pokazala da učenici te razvojne dobi svijet oko sebe doživljavaju cjelovito i ovo dodatno cjepkanje predmeta ne odgovara njihovom razvoju te psihofizičkim i kognitivnim sposobnostima? 9. Kako se predmeti Vjeronauk i njemu alternativni Svijet i ja mogu u dokumentu tretirati kao izborni, a zapravo su obvezni jer ne postoji mogućnost da učenik/roditelj ne odabere ni jednog, tj. ima obvezu jednoga odabrati? 10. Zašto javnosti nisu poznati autori ovoga dokumenta kada se već toliko ističe njegova vrijednost? Molim odgovore! dr. sc. Draženka Skupnjak, izvrsna savjetnica | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 63 | BARBARA FATUR JURETIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Pišem kao mama i kao učiteljica. Nisam protiv reforme, ali protiv ovoakve jesam - ne želim da moje djete cijeli dan odgajaju osobe koje nismo suprug, ja ili ostali članovi naše obitelji. Želim kao majka biti uključena u proces učenja svoga djeteta, želim pisati zadaće sa njim, učiti pjesmice, istraživati, učiti matematiku i sve ostalo. Ne želim da provodi cijele dane pod neonskim svijetlima i da gubi mogućnost provođenja vremena s obitelji, prijateljima ili baveći se sportom ili drugim aktivnostima koje će ga zanimati. Želim da provodi vrijeme s nonićima - dragocijeno vrijeme i za njih i za njega. Jednostavno - suprug i ja nismo nismo ga napravili kako bi on cijeli dan bio isključivo u sustavu, bez slobodnog vremena, vremena za igru i za sebe. U Rijeci već duži niz godina postoji cjelodnevna nastava kao i program produženog boravka, smatram da su oni izvrsni, ponajviše iz razloga što roditelj slobodno odlučuje u koji dijete upisati. Roditeljima kojima je potrebna cjelodnavna nastava mogu je izabrati, ali smatram da nije u redu nametnuti je svima. Jesu li i psiholozi i pedagozi sudjelovali u sastavljanju ovog dokumenta? Zar oni zaista misle da je pozitivno za djete provesti toliko sati u ustanovi, daleko od svoje obitelji i ostalih prijatelja, ostalih aktivnosti koje škola ne može organizirati? Gdje je njiohovo pravo na igru? Znamo koliko je igra važna u razvoju djeteta. Sportske i ostale aktivnosti? Glazbene škole? Plesne škole? Osim za svoje djete, zabrinuta sam za sve učitelje koji rade u produženom boravku, koji po ovom dokumentu ostaju bez posla, kao i za one koji moraju na svoja leđa preuzeti nastavu od jutarnjih do popodnevnih sati i za one koji ostaju bez norme. Zar posao koji sada obavljaju dvije učiteljice zaista mislite da će biti kvalitetno obavljen samo od jedne? Smatram da je veliki problem i što namjeravate napraviti s razredništvom koje je jako bitno u jednom odjeljenju, posao razrednika ne završava s jednim satom u nastavi i jednim za ostale poslove, razredništvo je nešto što učitelj obavlja i više od nekoliko sati tjedno. Kao razrednicu, ne motivirate me uopće s mizernih 2,5% da za koju godinu i dalje prihvatim i vodim razred. Nadalje, jako je puno nerazjašnjenih stvari, puno nelogičnosti i otvorenih pitanja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 64 | Željka Jakopović | Eksperimentalni program | Poštovani, Smatram da je jedino ispravno da program A2 pa nadalje bude neobavezan tj.da roditelji sami mogu izabrati hoće li dijete boraviti u školi nakon završene redovne nastave. Također , ne slažem se sa produljenjem redovne nastave te samim time dodatnim opterećenjem djece koja su već i dosadašnjim programom dovoljno opterećena. Učenici koji pohađaju izvanškolske aktivnosti, druge škole kao što je Glazbena škola i slično, trebaju imati mogućnost i pravo pohađati ono za što su se opredijelili odmah nakon završene nastave, koja ne bi trebala završavati u predviđeno vrijeme, a to je 15/15:30 sati. Svako dijete ima pravo na Glazbeno obrazovanje, a ovakvim programom cjelodnevne nastave oduzima im se vrijeme koje provode u glazbenim školama. Djeca neće biti sposobna funkcionirati nakon toliko sati provedenih u jednoj ustanovi na ovako predviđen način. Uskraćuje im se vrijeme koje mogu boraviti sa svojim obiteljima, roditeljima , bakama i djedovima. A činjenica je, da ovakav boravak u školi ne garantira da djeca svejedno neće morati učiti nakon što dođu svojoj kući. Djeci je potrebna tjelesna aktivnost, boravak u prirodi, a svaki dodatan sat koji provedu sjedeći narušava njihovo zdravlje. Po meni potrebno je pitati za mišljene one koji su uključeni u školski sustav, a to su učitelji, roditelji i djeca. Također uskladiti se sa svim školama u RH, kao što su Glazbene škole, o kojima se uopće nije razmišljalo pri izradi programa. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 65 | MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP | Eksperimentalni program | ''Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika.'' Ovako formulirana rečenica navedena u opisu prijedloga eksperimentalnog programa CŠ de facto znači da učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 jest obavezno, stoga je navedenu rečenicu potrebno mijenjati na način da glasi ''Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno.'' | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 66 | MARTINA MATEZOVIĆ BIŠKUP | Eksperimentalni program | ''A1.13. Od četvrtog do osmog razreda drugim stranim jezikom kao izbornim predmetom bit će obuhvaćeni svi učenici.'' S ciljem poticanja i ostvarivanja višejezičnosti kod učenika na razini RH pozdravljam ovu promjenu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 67 | MAJA POTKONJAK | Eksperimentalni program | Poštovani, gotovo svi prijedlozi za poboljšanje koje bih sama napisala se s detaljnim obrazloženjima već nalaze u komentarima i zato ih neću ponavljati, već ću samo konstatirati da vrlo velik broj stručnjaka za obrazovanje traži značajne dorade. Iskreno se nadam da za vas veliku važnost imaju mišljenja institucija koje se bave obrazovanjem, a pod su vašom ingerencijom – Učiteljskog fakulteta, Muzičke akademije, Fakulteta organizacije i informatike….ispričavam se ako sam nekog i izostavila jer je pristiglo 2600 komentara, moguće da mi je neki i promakao. Doradu su tražili i pravobraniteljica za djecu, ravnatelji glazbenih škola, ravnatelji škola koje provode program na jeziku manjina, društva koja se bave obrazovanjem matematičara, informatičara, društva psihologa….. Sudeći po njihovim komentarima, prilikom izrade programa, komunikacija s tim važnim institucijama/društvima ili nije postojala ili nije bila dostatna. Budući da imamo isti cilj (dobrobit svih uključenih u obrazovni sustav), a različite stavove o načinima kako do toga doći, potreban nam je dijalog. Javna rasprava nije dovoljno jak alat da usuglasimo stajališta, ona može odlično poslužiti kao polazišna točka. Vjerujem da razumijete koliko je važno da nastavnici – glavni nositelji reforme – budu s njom suglasni. Obzirom na važnost, kvantitetu i dubinu promjena, predlažem da cijelu šk. god. 23./24. posvetite doradi Eksperimetalnog programa, ali uz mnogo više komunikacije s predstavnicima svih dionika procesa. Kad ste 2009. godine poslušali mišljenje sručne javnosti i odgodili državnu maturu, to je bila ispravna odluka. Pokažite još jednom da ste u ime dobrih argumenata spremni mijenjati odluke. Srdačan pozdrav, Maja Potkonjak nastavnica | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 68 | Nataša Bebić Bačan | Eksperimentalni program | Poštovani, eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” kontradiktoran je dokument. Nema ništa uravnoteženo, niti održivo u boravku u neadekvatno opremljenim učionicama/školama cijeli dan, a sve i da budu opremljene, iako se u prijedlogu tvrdi suprotno, narušava se ravnoteža između školskog/poslovnog i obiteljskog života. Nadalje, nije pravično da sva djeca moraju pohađati program potpore ili da im se umjesto rasterećenja nameću izborno-obvezni predmeti poput Vjeronauka i Svijet i ja (i to dva sata tjedno), a o učinkovitosti da ne govorimo kad odgojno-obrazovni djelatnici koji bi eksperimentalni program trebali provoditi nisu niti na vrijeme uključeni. Slažem se da je reforma nužna, ali ne vjerujem da bi u ovom obliku bila uspješna. Krenite od temelja – infrastrukturnih i tehničkih preduvjeta, zapošljavanja dovoljnog broja stručnih suradnika i tehničkog osoblja, rasterećenja učenika i povećanja izbornosti predmeta, naročito A2 programa. U prijedlogu navodite kako će uvođenjem eksperimentalnog programa rad učitelja biti prepoznat kao ''sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran''. Rad učitelja je oduvijek upravo takav i ako ga Ministarstvo takvim cijeni i priznaje: 1. neće učiteljsku normu računati u solarnim satima; 2. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata vrednovat će 30 minuta umjesto 22,5 minuta; 3. priznat će stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i posao razrednika); 4. jasno će navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 69 | SABINA CURIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, referirat ću se na nekoliko dijelova dokumenta: 1.KONTEKST “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. 3. ZADAĆE PROGRAMA “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” ● Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. ● Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ ● Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. 4. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” ● Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj školi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” ● Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: - Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata - Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati - Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati - E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. 5.SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području. „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” ● Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). "Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA “Rad učitelja i stručnih suradnika koji se odnose na Program izvannastavnih aktivnosti (B1) predstavlja izbornu opciju u cjelodnevnoj školi za učitelje, uz zadovoljenje potrebe škole da organizira i provede predviđeni Program B1. Predstavlja oblik odgojno-obrazovnih aktivnosti koji se iskazuje kao element tjednog i godišnjeg radnog zaduženja onim učiteljima koji sudjeluju u Programu B1. Učiteljima koji sudjeluju u Programu izvannastavnih aktivnosti (B1) plaća se dodatak na plaću (na osnovnu plaću koja se odnosi na Program A1). U eksperimentalnoj provedbi, ako se pojavi veći interes učitelja za sudjelovanje u Programu B1 od potrebnog broja učitelja za izvedbu tjednog broja sati tog programa kojim se zadovoljavaju utvrđene potrebe i interesi učenika, na školskoj se razini programira sudjelovanje svakog učitelja u Programu B1.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvanastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” ● Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Prijedlog je da se uključi u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. 7. VRIJEME POTREBNO ZA IZVEDBU PROGRAMA “Za sve učenike osnovne škole (u svim razredima i razrednim odjelima) uvodi se Program A2 u predviđenom trajanju, strukturi i aktivnostima kao što je opisano u Programu A2.” ● A2 program uvesti kao mogućnost za učenike i roditelje koji imaju potrebu za ovakvom vrstom programa, a ne obveza za sve učenike. 8. PROSTORNI I KADROVSKI UVJETI “Djeca i učenici moraju imati mogućnost istraživati i eksperimentirati te razmatrati prednosti i nedostatke pojedinih odabira. Kroz brojna odgojno-obrazovna didaktička sredstava i opremu, učenicima su na raspolaganju dizajnirane igre, kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično. Sve to moraju predstavljati suštinska obilježja cjelodnevne škole. Na drugoj strani, učinkovito korištenje prostora podrazumijeva da se učenicima koji preferiraju učenje u mirnom okruženju lišenom vanjskih zvukova i ometajućih podražaja mora ponuditi mogućnosti takvog učenja.” ● Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. ● Potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. ● Opet se dolazi do preporuke da se cjelodnevna škola odnosi samo na učenike i roditelje kao izborni dio programa rada škole, a ne za sve učenike, dakle, da ne obvezuje učenike kojima takva organizacija ne paše. “Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.” ● Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u kojima je organiziran), sada bi obavljala jedna učiteljica. Druga učiteljica vjerojatno ostaje bez posla. Stoga preporučujem da cjelodnevna škola bude na izbor učenicima prema potrebi njihovih roditelja, znači da je A1 obvezan dio, a A2 po izboru učenika i roditelja. Također predlažem da ukoliko ima učenika u razrednom odjelu koji bi dobrovoljno bili u školi na dijelu A1, kao i na dijelu B1 da u takvim razrednim odjelima rade dvije učiteljice razrednenastave koje bi ravnopravno podijelile tjedna zaduženja. „Tablica 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa: Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan … ** Ukupno zaduženje učitelja ostalim poslovima promjenjivo je i varira ovisno o zaduženju učitelja drugim poslovima navedenim u tablici radnih obaveza.“ ● Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: - od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno - od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno - od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno - 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: - do 149 učenika - 1 sat tjedno - od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno - od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno - 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: - do 149 učenika 1 sat tjedno - od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno - od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno - 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka, podrška pri izradi kombiniranih grupa (izvannastavnih aktivnosti) u e-Dnevniku), otvaranje razrednih odjela u e-Dnevniku i pridriživanje predmeta i učitelja za svaki razredni odjel većini učitelja u školi, podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala, a s obzirom na veliku količinu IKT opreme u školi i njihovu starost, obveze su ogromne. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje uglavnom rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja opreme i sustava (e-Dnevnik, e-Matica, HUSO sustav i ost.). Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Svaki tjedan potrebno je izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Iz dokumenta Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“: gubi smisao. Smatram da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa Dodatni argumenti: Zaduženja učitelja informatike Europska unija promiče razvoj visokoučinkovitog europskog digitalnog obrazovnog sustava i nastoji unaprijediti kompetencije i vještine građana za digitalnu tranziciju. Zašto je važno digitalno obrazovanje? Digitalne kompetencije i vještine ključne su kako bi se svakom pojedincu pružila jednaka prilika da napreduje u životu, ali i pronađe posao. Posjedovanje digitalnih kompetencija i vještina te osiguranje dostupnosti digitalne infrastrukture i opreme postali su sve relevantniji od izbijanja pandemije COVID-19. Gotovo svako buduće učenje i zanimanje zahtijevat će određenu razinu digitalnih kompetencija i vještina. Stalne tehnološke promjene zahtijevaju cjeloživotni razvoj kompetencija i vještina svih učenika kako bi Europa ostala ekonomski konkurentna i sudjelovala u društvenom životu. Međutim, u prosjeku dva od pet Europljana u dobi od 16 do 74 još uvijek nemaju te vještine (Indeks digitalne ekonomije i društva). Kao dio strateškog okvira Europskog obrazovnog prostora za razdoblje 2021.-2030., Vijeće EU-a postavilo je nekoliko ciljeva na razini EU-a za digitalno obrazovanje. Jedan od ciljeva: ● do 2030. manje od 15% učenika osmog razreda diljem EU-a trebalo bi imati slabe uspjehe u informatičkoj i informacijskoj pismenosti. Akcijski plan za digitalno obrazovanje LINK (2021. – 2027.) obnovljena je politička inicijativa Europske unije (EU) kojom se države članice EU-a podupiru u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Kako bi se ostvarili ciljevi Akcijskog plana, u Akcijskom planu utvrđena su dva prioritetna područja: - Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja - Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju Slijedom navedenog, RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: a) redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave; b) DOD, INA - 2 - 4 sata nastave; c) Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata; d) Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata; e) Razredništvo; f) Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. 2020./2021. Informatika je od prvog do osmog razreda bila 2 sata tjedno (obvezan predmet 5. i 6. razred), ukupno 16 sati. S ovakvim se modelom opet vraćamo na 8 sati kako je bilo prije 2020. jer će od prvog do osmog razreda biti samo po 1 sat, ukupno 8 sati. Prema trenutnom kurikulumu za predmet informatika, odgojno-obrazovni ishodi prema razredima i domenama osnovne škola iznose 70 sati godišnje u svim razredima. Sada to pada na 35 sati pa me zanima koji su ishodi izbačeni i “nisu važni” od kad je kurikulum donešen 2018. godine? Također, predmet Informatika se sa dva sata tjedno podučava više od 20 godina u predmetnoj nastavi. Prema eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku bi uključivala: - A1 program - redovita nastava (20 - 22 razreda) - 20 - 22 sati nastave - A2 – nerazjašnjeno - B1- INA - 2 sata nastave - Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - Ostali poslovi - Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - Ostali poslovi - Razredništvo (1 sat) - Ostali poslovi - stručno metodičko pripremanje za nastavu Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Nadam se da će se uzeti u obzir navedeni prijedlozi. S poštovanjem! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 70 | VALENTINA BOC PERUS | Eksperimentalni program | Poštovani, iako je ideja cjelodnevne škole dobra, postoji mnogo nejasnoća i nedorečenih informacija. Nejasno je tko će izvoditi koji dio nastave. Nerealno je očekivati da će jedna učiteljica kvalitetno voditi A1 i A2 dio. Predlažem da se obavezni dio nastave podijeli na dvije učiteljice tako da svaka održava polovicu nastave. Nedefinirano je i kako i gdje će se rasporediti učiteljice koje trenutno rade u produženom boravku. Što će biti s učenicima koji ne žele odabrati B1 i B2 dio, a njihovi roditelji nemaju mogućnost ranijeg odlaska s posla kako bi bili s djetetom. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 71 | Matea Jakelić Bilić | Eksperimentalni program | Poštovani, iako se posljednjih dana govori o cjelodnevnoj nastavi/školi, nisu se dovoljno razjasnila pitanja zaduženja pojedinog nastavnika. Po meni, nekoliko je stvari problematično. Po ovome što stoji u dokumentu ispada da se uopće ne trebamo pripremati jer priprema nije predviđena ni za A2 ni za B2 programe. Ako je A2 zamišljen kao potpora A1, a želimo da naši učenici postižu odlične rezultate, ne bi li bilo logično i da priprema bude uključena u A2. Uvježbavanje, priprema adekvatnog materijala, uzimanje u obzir različitosti različitih učenika nije posao koji učitelj može obavljati iz glave. Isto vrijedi i za B2. Također, po ovome kako ispada, priprema će se sa sadašnjih 30 minuta smanjiti na 22 što nikako ne podržavam. Iskreno, i trenutnih 30 minuta je malo uzevši u obzir da se od nas očekuje sve više. Za izraditi kviz iz nekog predmeta, kao jednu od aktivnosti, treba vam barem toliko vremena. Isto tako, iz navedenog dokumenta vidljivo je da se dežustva, rekreativne pauze, dežuranje na ručkovima i sl. ne računaju kao neposredan rad s djecom što je realno, na dnevnoj bazi, gubitak od minimalno 30 minuta. Podržavam reforme i iskreno se nadam se da će se i u ovom slučaju saslušati glas učitelja koji bi sve te promjene trebali iznijeti. Lp, Matea | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 72 | NEVEN KOŠEC | Eksperimentalni program | Županijsko stručno vijeće učitelja Informatike u osnovnim školama Krapinsko-zagorske županije je proučilo dokument te provelo anketni upitnik među svojim članovima (učiteljima i nastavnicima Informatike u osnovnim i srednjim školama Županije). Rezultati govore da se 100% ispitanika ne podržava predloženi dokument, 95% ispitanika bi osjetilo promjenu u zaduženjima (radnom mjestu), u 95% škola više od 99% učenika pohađa već sada izbornu nastavu Informatike u svim razredima, 90% smatra da je satnica Informatike adekvatna ili premalena, a 5% da je prihvatljivo smanjenje na 1 sat u razrednoj nastavi, 100% podržava mogućnost dodatnog izbornog predmeta IKT područja (Robotika, Programiranje, Multimedija...). Uz to nastavnici srednjih škola u 100% slučajeva smatraju kako je predznanje Informatike iz osnovne škole važno ili veoma važno za nastavu u srednjim školama, 70% kako je trenutna satnica Informatike u osnovnim školama adekvatna, a 30% da je nedovoljna. Uz to prijedlozi Stručnog vijeća su: • Informatika treba zadržati postojeću satnicu • da se ne uvedu promjene u ovom obliku • više sata informatike • povećati sate obavezne informatike • 2 sata redovne nastave Informatike • Definitivno se ne slažem da se smanji satnica informatike, iako se stalno spominje od strane ministra da se ne smanjuje. Nažalost, još uvijek je velik broj odgojno obrazovnih djelatnika koji ne koriste alate u svom radu s učenicima i koji još uvijek imaju problema i s osnovnim alatima paketa Officea 365. Zapravo, smatram da nisu adekvatni provoditi dio nastave informatike koja će biti podijeljena. • Nisam pobornik cjelodnevne nastave, kao roditelj, niti pobornik smanjenja informatike kao informatičar • Podjela razreda na 2 grupe, tijekom nastave informatike • Svakako je veliki problem smanjenje satnice informatike pa bih da se to izmijeni. • Informatika obavezna od 2. - 8. razreda (2 sata tjedno) te povećanje broja sati izvannastavnih aktivnosti na 4 sata tjedno (mislim da je predložen maksimum od 2 sata tjedno). Možda čak održavanje nastave u subotu (tako da se smanji opterećenje učenika od ponedjeljka do petka). Npr. u subotu bi se održavale izvannastavne aktivnosti i ostale aktivnosti po potrebi. • Vratiti Informatiku na 2 sata tjedno • Prijedlog je da se nestručne osobe ne petljaju u rad škole. • Bilo bi dobro da se uzme jedna škola koja ima uvjete i da se samo na njoj provede eksperiment i onda pegla i predstavi finalna verzija. • Uskladiti plan i program od 1. do 8. razreda OŠ sa nastavkom u SŠ, barem u gimnazijskom programu • Predlažem promjenu satnice informatike, od 1. do 4. razred po 2 sata te od 5. do 8. razreda po 3 sata. Također, zaduženja poput administracije, ikt podrška, voditelj zamjena i sl. vratiti u onu tjednu normu, umanjivanjem satnice za te poslove. • Informatika obavezno 2 sata tjedno. E-dnevnik, IKT, satničarstvo... ostaviti u normi, ne u ostale poslove. 2 učiteljice RN. A2 ne obavezan za sve • Puno toga je potrebno izmjeniti Neven Košec voditelj ŽSV-a učitelja Informatike KZŽ | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 73 | Ana Marija Sačer | Eksperimentalni program | Poštovani, ukidanje predmeta Informatika u trajanju od 2 nastavna sata tjedno i uvođenje novog predmeta pod nazivom Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata tjedno nije u skladu s nizom nacionalnih dokumenata i dokumenata EU (Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, Okvirom za razvoj digitalnih kompetencija EU, Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine). Informatika je specifičan predmet za čije kvalitetno provođenje nije dovoljan jedan školski sat. Dio vremena oduzimaju priprema za rad, tj. uključivanje računala, prijave u programske alate, rješavanje raznih tehničkih poteškoća itd., zbog čega je lako zaključiti da bi za sam praktičan rad, prema ovom prijedlogu, ostalo nedovoljno vremena. A što je najvažnije, učenici vole ovaj predmet jer se pred njih konstantno stavljaju novi izazovi. Pojedini bi učenici nižih razreda željeli imati Informatiku čak svaki dan. Također, nema potrebe ukidati predmet Informatika i uvoditi novi, sličan predmet, pod novim nazivom. Informatika je znanost, a digitalne kompetencije su znatno manje od toga. S poštovanjem, Ana Marija Sačer | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 74 | Vedrana Franović | Eksperimentalni program | Pišem kao učiteljica i kao mama troje osnovnoškolaca! U mojoj školi se radi u dvije smjene, s tim da smo ove godine, kada nas je ministarstvo prisililo „zalijepiti“ izborne jezike za nastavu, u zbornicu stavili ploču da se i tamo može održati nastava kada nema slobodne učionice. Učenici mi na nastavu dolaze 7. i 8. sat, umorni i gladni! Jer, zamislite, u mojoj školi nema uvjeta za ručak pa i dalje dobijaju suhi obrok! Ne vidite da nemamo papira u školi (sami ga kupujemo), o knjigama koje trebam naručiti iz inozemstva da ne govorimo jer predajem francuski i talijanski, sve kupujem sama! A pripremam se-pogodite-doma! Jer u školi nema kabineta! Vi ne vidite da su „kukuljevićeve“ krcate?? Danas djeca ne smiju imati ocjene od 1-5 jer se ne mogu upisati u željenu školu! SVI moraju imati sve petice! Onda roditelji, koji ne znaju gdje će s djecom a nemaju baš svi za privatne škole, vrše pritisak na djecu pa na učitelje pa na stručne službe pa na ravnatelje dok svi skupa ne završimo prvo na bolovanjima a ona u nekim „kukuljevićevima“. Zašto od tog silnog novca niste uredili naše prastare škole? Proširili poneku, napravili kuhinju, dvoranu, kabinet za učitelje, dopremili nam kopirke, računala, knjige? Zašto se ne možemo stručno usavršavati, otići u Vodice, Zadar, Osijek? Jer škola nema para iako su svi ti seminari u katalogu! Pa zašto nam to niste svima omogućili? Zašto mene moja država ne cijeni i ne pošalje u Francusku/Italiju na seminar nego to jedino mogu očekivati od Francuskog veleposlanstva? Zašto ne povećate fond nagrada za najbolje učenike koji idu na natjecanja? Od ministarstva/agencije ne dobiju ništa, a broj pozvanih je sramotan! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 75 | Savjet za obrazovanje SDPH | Eksperimentalni program | „Ljudski i materijalni resursi kojima Hrvatska raspolaže su ograničeni i to se stanje neće moći brzo promijeniti. Zbog toga je nužno osmisliti postupne promjene na način da se iskoristi sve ono što je u sustavu obrazovanja i znanosti prepoznato kao dobro, a da se strateški potezi izvode tako da ne ugroze tu kvalitetnu osnovu i da se uloženim sredstvima i naporima postignu najbolji mogući rezultati. „ zapisano je u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, donesenoj na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru 17.listopada 2014.godine bez ijednog glasa protiv – političkim konsenzusom. Slijedom toga, odluke o ovako ozbiljnim intervencijama u obrazovni sustav trebale bi se donositi u uključivom, javnom, transparentom i demokratskom postupku, biti utemeljene na stručno-znanstvenim analizama, postupnosti i logičnom slijedu uvođenja promjena, poboljšanom financiranju i učinkovitosti sustava, sustavnom praćenju i vrednovanju rezultata. Dobra ideja i pedagoška praksa produženog boravka i cjelodnevne nastave/cjelodnevne škole koju već imamo u Hrvatskoj je kompromitirana i kontaminirana ovim lošim i neprihvatljivim prijedlogom koji je u javnoj raspravi – posljedice tog čina su nesagledive i trajno uništavajuće za svaku buduću reformu osnovne škole. Metoda kojom se uvodi ovaj eksperimentalni program je neprihvatljiva. Sveobuhvatne promjene koje se odnose na organizaciju nastavnog dana i tjedna, povećanje radnih obveza i povećanje opterećenja učenika obaveznim sadržajem te promjene kurikuluma uvode se naglo, bez podrške zbornica i bez široke i kvalitetno organizirane javne rasprave o potrebama i očekivanjima društva. Brojni su nedostaci ovog prijedloga. Navodimo neke od njih: - Značajno se povećava opterećenje učitelja. To će dovesti do znatnog smanjenja kvalitete neposrednog rada s učenicima te smanjene raznolikosti izvannastavnih aktivnosti u odnosu na ono što danas postoji u školama. - U razrednoj nastavi, posao koji sad obavljaju dvije učiteljice, rad u nastavi i rad u produženom boravku, prema ovom prijedlogu trebala bi preuzeti jedna učiteljica što će značajno utjecati na smanjenje kvalitete rada zbog preopterećenosti. - Povećava se broj obaveznih predmeta, a smanjuje broj izbornih predmeta u osnovnoj školi. To je u suprotnosti sa smjernicama Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, krovnim dokumentom u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske. - Prema ovom prijedlogu učenici će dobiti dodatnu i dopunsku nastavu u pretrpanim učionicama, s vrlo suženim izborom izvannastavnih aktivnosti na kraju dana. - Organizacija rada je izrazito normirana, ne uvažava posebnosti učenika s poteškoćama u razvoju, darovitih učenika, djece s problemom u ponašanju, djece iz posebno ranjivih društvenih skupina, učenika sportaša, učenika manjinskih škola ili učenika umjetničkih škola. Ne prilagođava se posebnim interesima i mogućnostima učenika, niti posebnostima lokalne zajednice u kojoj škola radi. Autonomija škole je znatno sužena. - Ne govori se o povećanju kadrovske kapacitiranosti škola stručnim suradnicima koji i sad nedostaju: pedagozima, psiholozima, stručnjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila edukacijskim rehabilitatorima … - Nije ponuđeno jasno rješenje za zbrinjavanje tehnoloških viškova koji će se neminovno pojaviti u školama, prvenstveno među učiteljicama u produženom boravku i učiteljicama informatike. Odgovornost za zbrinjavanje tehnoloških viškova se prebacuje na osnivače škola, a provedbene smjernice za njihovo privremeno i trajno zbrinjavanje donose se tek nakon odluke o odabiru škola koje će sudjelovati u Eksperimentalnom programu - U nepovoljniji položaj u odnosu na postojeći stavljaju se i područje likovne i glazbene kulture - Ne vidi se rješenje nedostatka ljudskih potencijala za zadovoljenje potreba koje će nastati uvođenjem novih predmeta, povećanjem satnica postojećih i opsega drugih poslova (matematika, fizika, strani jezici, stručni suradnici, pomoćno-tehničko osoblje). - Nisu ponuđeni normativi sadržajnog i didaktičkog opremanja škola koji bi bili u suglasnosti s važećim Državnim pedagoškim standardom, a koji bi definirali uređenje prostora škole u skladu s potrebama za boravkom djece u školi cijeli dan. - Stručnost učitelja razredne nastave se kompromitira. Oduzima im se nastava iz predmeta za koji su se školovali, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture, a daje im se nastava predmeta Praktične vještine za koji se nisu školovali, za koji je kurikulum tek u nastajanju a edukacija još nije niti započela. - Zahtjevan i odgovoran posao razredništva koji obuhvaća neposredan rad s učenicima na Satu razrednika, vođenje administracije razreda, suradnja s roditeljima … u prijedlogu je deklariran kao izborni, a u zaduženju učitelja se jedan sat razredništva tretira kao ostali posao. To neminovno dovodi do budućeg nedostatka razrednika. - U cijelom dokumentu niz je kontradiktornih i netočnih tvrdnji. Jedna od njih je da će izvannastavne aktivnosti BITI besplatne – one su i sad besplatne. Kontradiktorni su i podatci o ukupnom broju sati obavezne nastave tjedno (npr. sedmi i osmi razred 33 sata) i prikaza dnevnog opterećenja obaveznom nastavom od šest sati. - Predlaže se značajna promjena strukture radnog dana. Istovremeno nema ni riječi o nužnoj promjeni strukture osnovnog obrazovanja te prelasku na devetogodišnje obavezno obrazovanje ranijim ulaskom djece u sustav produljenjem primarnog obrazovanja koje je više integrirano, manje predmetno rascjepkano i time bolje prilagođeno uzrastu djece. - Jedan sat tjedno informatike nije dovoljan za stjecanje kompetencija za sigurnu i kritičku uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Učenici informacijsko-komunikacijsku tehnologiju koriste svakodnevno stoga je nužno pružanje potrebnih znanja i vještina u školi, na nastavi. Savjet za obrazovanje SDPH | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 76 | Matija Poropat | Eksperimentalni program | Poštovani, slažem se da naš obrazovni sustav traži promjene, te da ga se treba unaprijediti i osuvremeniti u skladu s vremenom u kojem živimo. Međutim, čini mi se da je ovaj eksperiment složen na brzinu čisto da se zadovolji nekakva forma. Zaista sumnjam da će kroz četiri godine, dok traje eksperimentalni dio, sve škole preći u jednosmjensku nastavu, a da ne spominjemo da mnoge škole nemaju ni kuhinju ni sportsku dvoranu i štošta drugo (već desetljećima!!!!)… Tome u prilog govori činjenica koliko se objekata nakon potresa na Banovini izgradilo/popravilo. Nadalje, u provođenju cjelodnevne škole potrebno je uključiti sve sudionike procesa i dobro sve razraditi, predvidjeti i pripremiti. Cjelodnevna škola bi trebala biti slobodan izbor svakog roditelja kao što je do sada bio produženi boravak. Potrebe su različite ovisno o sredinama i mogućnostima. Uz osnivače, učitelje i zaposlenike škola uvijek treba uključiti i roditelje. Roditelji prepoznaju afinitete svoje djece pa tako i dobrobit umjetnosti i sporta za razvoj i zdravlje djeteta. Čini mi se da su glazbene škole „zaboravljene“, kao i sve druge sportske aktivnosti koje djeca rado pohađaju. I to ćemo im uzeti?! Zadovoljni učenici, roditelji, učitelji i svi zaposlenici škole, najbolja su formula za uspješnu reformu. Mogao bih još toga nabrajati, ali zbog svih roditeljskih i učiteljskih obveza više ne vidim slova na tipkovnici. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 77 | Dunja Kučan Nikolić | Eksperimentalni program | Poštovani, svjesni smo činjenice da su promjene u našem sustavu prijeko potrebne te se sa istima mora u fokus staviti dobrobit svih dionika u odgojno-obrazovnom procesu. U predmetnom dokumentu postoji nekoliko nelogičnosti, manjkavosti i neprimjenjivosti u praksi međutim goruće problematike prema mojim shvaćanjima su sljedeće: • Iz predmetnog dokumenta je evidentno da su se pojedine skupine učenika izostavile kao npr. UČENICI PRIPADNICI NACIONALNIH MANJINA. Samim time nije ispoštovan niti Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Ovim prijedlogom naši bi učenici, pripadnici talijanske nacionalne manjine, bili preopterećeni redovnom nastavom te zakinuti za mogućnost sudjelovanja u B1 i B2 aktivnostima. Npr. tjedni fond obvezne nastave za učenike 7. i 8. razreda bi nažalost iznosio 42 nastavna sata. • Isti problem se pojavljuje i sa skupinom UČENIKA SA POSEBNIM POTREBAMA. Oni su, također, izostavljeni u ovom dokumentu. • Problematika RAZREDNE NASTAVE prije svega stoji u činjenici da je provedba iste predviđena za samo jednu učiteljicu ili jednog učitelja. Ovakav pristup nikako ne bi stavio u fokus svakog pojedinog učenika i roditelja jer je to u praksi neizvedivo. Trenutno u Hrvatskoj postoji nekoliko oblika cjelodnevne nastave te iako to nije cjelodnevna škola koja se želi postići ovim dokumentom, cjelodnevna nastava u potpunosti zadovoljava sve učenikove potrebe unutar vremena koje provodi u školi. Najbliži nam i najefikasniji model cjelodnevne nastave koji već dugi niz godina bilježi uspješnost je 'riječki model' kojeg su čak i nedavno prihvatile škole drugih županija. Isti predviđa suradnju dviju učiteljica/učitelja po razrednom odjelu omogućujući na taj način ostvarivanje svih zadanih ishoda redovne nastave, dopunske/dodatne nastave te izvannastavnih aktivnosti, nesmetanu i kontinuiranu suradnju sa roditeljima, nesmetano stručno usavršavanje djelatnika te sve ostale poslove koji čine tjednu normu učitelja/učiteljice razredne nastave. • Trebalo bi težiti RASTEREĆENJU UČENIKA koje se na ovaj predloženi način ne isčitava • U predmetnom dokumentu navode se preraspodjele TJEDNIH NORMI gotovo svih učitelja koje bi trebalo pomno razraditi kako niti jedan djelatnik ne bi bio 'oštećen' • …itd. Pregršt je problematika koje se pomnim isčitavanjem ovog dokumenta pojavljuju te im se treba posvetiti. Moj prijedlog je da se Eksperimentalni program odgodi za školsku godinu 2024./2025. te da isti dokument postane RADNI DOKUMENT na kojem će se sljedećih godinu dana raditi uz pomoć ravnatelja, učitelja, stručnih suradnika i ostalih relevantnih struka koje nabolje, iz prve ruke, mogu dati prijedloge i usavršiti hvalevrijednu inicijativu za dobrobit svih dionika u odgojno-obrazovnom procesu. Time bi se također dobilo na vremenu u opremanu, dogradnji i prilagodbi škola za CŠ. Zajedničkim dijalogom, suradnjom i entuzijazmom možemo zaista učiniti mnogo za školu budućnosti. Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju. S poštovanjem, Dunja Kučan Nikolić, ravnateljica OŠ - SE Dolac | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 78 | Gordana Sekulić-Štivčević | Eksperimentalni program | Poštovani, podržavam uvođenje predmeta Praktične vještine. Vjerujem kako bi i stariji učenici bili zainteresirani za taj predmet te bi ga trebalo ponuditi i u predmetnoj nastavi. Predmet Informatika se ukida (iako je prije par godina uveden u razrednu nastavu) bez da se negdje navodi da se predmet ukida. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije nikako ne može nadoknaditi ishode učenja Informatike, budući da će se novi predmet (kako piše u ovom dokumentu) bazirati na očekivanjima međupredmetne teme poučavanje IKT-a. U današnje vrijeme sve bržeg razvoja tehnologije i umjetne inteligencije važno je da se učenici u OŠ upoznaju s programiranjem što je domena Računalno razmišljanje i programiranje predmeta Informatika. Predlažem da informatika ostane redovni predmet s 2 sata tjedno. U 40 sati tjednog rada nigdje nije naveden odmor zaposlenika od minimalno 30 minuta što nalaže Zakon o radu. Boravak u školi od 8 do 15.30 ne bi trebao biti obavezan za sve učenike. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 79 | Ljiljana Marinjak | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljici razredne nastave koja je u sustavu obrazovanja 29 godina, preživjela sam nekoliko pokušaja uvođenja reformi. Svi ti pokušaji su neslavno završili uglavnom zbog površnog pristupa globalnom problemu našeg sustavu obrazovanja. Svjesni smo da su promjene nužne kako bi učenici bili spremni za izazove 21. stoljeća, no držim da ovaj prijedlog cjelodnevne nastave nije na tragu pozitivnih promjena. U prijedlogu se nalaze niz nelogičnosti koje nemaju veze sa potrebama budućnosti . Umjesto rasterećenja, učenike dodatno opterećujemo boravkom u školi za što doista nema potrebe. Djeca neće imati mogućnosti baviti se izvanškolskim aktivnostima, a znamo koliko je njihova uloga važna i prijeko potrebna u razvijanju osobnosti. Kultura slobodnog vremena omogućava razvitak različitih sposobnosti, razvija spretnost, samostalnost, brusi učenikove vještine i talente, bogati učenikov život na organiziran način. Ovim prijedlogom, na žalost, mnoge će izvanškolske organizacije, društva, sekcije, klubovi i udruge (sportske, kulturno – umjetničke…) koje se bave odgojem slobodnog vremena djece jednostavno nestati. Svi koji rade u razrednoj nastavi (pogotovo 1. i 2. razred) dobro znaju kako je teško održati učenikovu koncentraciju i 5 školskih sati, a kamoli kako je planirano 7 sunčanih, pogotovo u uvjetima u kojima većina škola radi. Škole nemaju uvjete, nemaju mogućnost ponuditi sadržaje, mnoge nemaju sportsku dvoranu. Ukidanje 1 sata informatike je nelogično u današnjem vremenu kada znamo da je digitalna kompetencija vrlo važna. Predloženi program stavlja obiteljske vrijednosti u drugi plan, a govorimo da je obitelj temelj društva. Mnogi prije mene su već komentirali nedefiniran status učenika s prilagodbama i posebnim programom. Voljela bih da se uzmu u obzir sva razmišljanja učitelja koji dolaze iz razreda te temeljito i sveobuhvatno pristupi promjenama u sustavu obrazovanja, jer slažemo se svi, promjene su nužne. Ljiljana Marinjak, učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 80 | NATAŠA MARIČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, budući da se u ovom dokumentu ni na koji način nije vodilo računa o glazbenim školama, samo nekoliko napomena o važnosti glazbenog obrazovanja. Javno glazbeno obrazovanje u našoj zemlji ima tradiciju dugu gotovo 200 godina. Mnogo je truda, predanosti i znanja trebalo da dođemo do ovoga gdje smo sad – organiziranog, većini dostupnog javnog glazbenog školstva s mrežom osnovnih i srednjih glazbenih škola kao dijelom obrazovnog sustava RH. Rijetko gdje postoji takvo sustavno i većini dostupno umjetničko/glazbeno obrazovanje kojemu se mnogi naši kolege iz drugih zemalja s razlogom dive. Cjelodnevna nastava kako ste je u ovom dokumentu predstavili bi međutim bitno ugrozila njihovo postojanje u ovom obliku. A urušavanjem javnih glazbenih škola bi se glazbeno obrazovanje nužno privatiziralo. Tako bi od većini dostupnog, glazbeno obrazovanje postalo većini nedostupno. To ne znači samo da bismo dugoročno ostali bez glazbenika i nastavnika glazbe, nego nas i kao društvo čeka stagnacija, pogotovo u situaciji kada je glazbena kultura potisnuta na margine općeg obrazovanja. Ne zbog toga što netko neće znati tko je Beethoven ili Mahler, nego zbog benefita koje bavljenje glazbom i glazbeno obrazovanje nosi. Naime, izloženost glazbi i aktivno muziciranje blagotvorno utječu na emocionalan i intelektualan razvoj djeteta. Prema rezultatima istraživanja neuromuzikologije, znanstvene grane koja se bavi utjecajem glazbe na mozak, glazba aktivira svaki dio mozga, a intenzivno bavljenje glazbom bitno ojačava corpus callosum, nervna vlakna koja posreduju informacije između lijeve i desne polovice mozga te stvara nove mreže i konfiguracije koje u mozgu same po sebi ne postoje. One stimuliraju pamćenje, poboljšavaju jezične sposobnosti, lagano povećavaju IQ, potiču kognitivne sposobnosti i pomažu u razvijanju prostornih predodžbi neophodnih u arhitekturi, računarstvu te za razumijevanje matematike. Pod utjecajem glazbe mozak oslobađa veću količinu dopamina odgovornog za dobro raspoloženje te oksitocina, hormona povjerenja i povezivanja s drugima. Bavljenje glazbom isto tako razvija i bitno poboljšava finu motoriku. Obaveza svakodnevnog, čak i najmanjeg mogućeg posvećivanja glazbenim zadaćama, razvija samodisciplinu, odgovornost i kreativnost dok skupno muziciranje razvija kooperativnost, toleranciju i empatiju. I iako se glazba danas doživljava kao doduše lijep, ali ne neophodan dodatak temeljnoj egzistenciji, aktivno bavljenje glazbom obogaćuje i poboljšava sve razine čovjekovog postojanja – fizičku, emocionalnu, socijalnu i kognitivnu – a djetetu pomaže odrastanje u zrelu osobnost. Potpora je dakle razvijanju svih potencijala djeteta omogućavajući mu lakše pronalaženje puta prema samorealizaciji te tako bitno doprinosi stvaranju društva zrelih, odgovornih, empatičnih, solidarnih, kooperativnih subjekata. Problem ove reforme je međutim - a sve prethodne su do toga dovele – da nikoga tko kreira obrazovnu politiku i programe ne zanima samorealizirani subjekt kao konačni ishod odgojno-obrazovnog procesa. Težište je na stvaranju visoko funkcionalnih jedinki konkurentnih na onome što se u zadnje vrijeme tako ružno naziva tržište rada. Posljedice su nesagledive, ali već sad prisutne u rastućem nasilju na svim mogućim razinama, uključujući i pokušaj nametanje ovog nedorečenog ekspreimentalnog programa. Nataša Maričić, profesor muzikoloških predmeta | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 81 | Klaudija Nekić | Eksperimentalni program | Poštovani, prvo želim naglasiti da nisam protiv reforme, smatram da je ona nužna, ali isto tako smatram da ona ne smije biti prepisana tamo od neke Skandinavske zemlje, nego treba uzeti u obzir podneblje u kojem živimo. Ako se pak već nešto prepisuje ili barem na nekoj zemlji nadahnjuje, treba biti dosljedan te stvoriti sve uvjete kakvi su u toj zemlji pa možemo onda o tom razgovarati. Druga stvar se tiče načina kako se ova reforma želi provesti. Naime prije 2 tjedna smo dobili dokument koji smo svi iščitavali i ondje piše jedno, a sada već vidimo da se stvari mijenjaju, a mi još nismo ni počeli raditi. Npr. prema dokumentu, kako smo ga dobili, jasno piše da se prvo odvija A1 nastava, nakon toga slijedi A2, a poslije 15 sati B1 i B2. Sada već vidim da se A1 i A2 mogu miješati, ali razredi ostaju i u A2 zajedno te nastavnik mora koordinirati i one koji trebaju pomoć i one koji su napredniji, a one koji nisu niti jedno, niti drugo mora nekako zabaviti. Sve s posebnim naglaskom da to nije nastava i onda se valjda ne treba ni posebno pripremiti za to, jer ne znam, uz dužno poštovanje, kada bi se učitelji trebali pripremiti za nastavu. Koje je vrijeme predviđeno za to? Sada se ja pitam, tko je takav plan osmislio? Je li ta osoba ikada vodila nastavni proces? Za svaki rad s učenicima treba se pripremiti, pak i za sat razrednika, a još više se treba pripremiti za grupe različitih zahtjeva i kao da to nije dovoljno, sve to treba izvesti 1 učitelj na satu, a vratimo li se na one obrazovne sustave u npr. Švedskoj, ondje su po dva učitelja. Znam da je sve to još podložno promjenama i pohvalno je što osluškujete komentare u javnoj raspravi. Međutim, ovako brzo mijenjati stvari govori da ćemo sve to u hodu vidjeti i dogovarati te odaje da reforma nije dobro osmišljena, da o puno stvari niste promišljali, a onda sve to skupa, nas, koji tu reformu trebamo iznijeti, zbunjuje, rekla bih pak i plaši, što je sve dosta neizvjesno. Posebno me smeta što se cijela Hrvatska ravna po Zagrebu i drugim većim gradovima gdje ima potrebe, sigurna sam, da učenici budu u školi do 17 sati, ali ja uzimam školu u kojoj radim, to je ruralna sredina, mnogi su roditelji kod kuće i djeca nemaju potrebe biti do 17 sati u školi. Kažete da dijete neće morati kod kuće ništa više raditi jer će sve obaviti u školi, a što je s učenicima koji vole svoj mir i trebaju svoja 4 zida za učenje? Nismo svi isti. Također, mi se već po školama trebamo izjasniti, jesmo li za to da se prijavimo na javni poziv za sudjelovanje u eksperimentu, a nemamo ni jasno izrađen pravilnik o tjednim zaduženjima i normama učitelja, jer očito stari neće moći biti na snazi. Kako će to izgledati? Po ovom dokumentu sve se nešto plaća, ali ne ulazi u satnicu. Bit ćemo u školi od 8 do 17 sati – znači to je radno vrijeme – a informatičari će npr. u manjim školama, u kakvoj ja radim, nakupiti pola norme. Kako je to moguće? Radim već 23 godine i ovo će mi biti četvrta reforma. Svaka reforma je imala svojih pozitivnih strana, ali više je bilo onoga što nije bilo dobro pa je to i bio razlog što su propale. Bojim se, da ukoliko ne dođe do ozbiljnjih promjena u planiranju ove reforme, niti ona neće bolje proći. Nadam se da ćete i dalje uvažavati i osluškivati naše komentare, iako je to trebalo učiniti prije izrade dokumenta. No, ni sada nije kasno. Svima nama želim da uspijemo od naše djece učiniti sretne i motivirane učenike, a ne umorne zombije. Hvala! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 82 | SANJA CANJEK-ANDROIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, izražavam svoje neslaganje najavljenom podjelom jedinstvenog nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva nastavna predmeta jer se tako narušava cjelovitost spoznaje učenika mlađe školske dobi koja je nužna s obzirom na njihove psihofizičke i kognitivne karakteristike. Jedan je od glavnih ciljeva primarnoga obrazovanja omogućiti učeniku otkrivanje povezanosti i međuovisnosti procesa i pojava u prirodnome i društvenome okružju te povezanost čovjeka, društva i prirode u vremenu i prostoru, a što je moguće kvalitetno realizirati isključivo interdisciplinarnim i integriranim nastavnim predmetom Priroda i društva. Slažem se s povećanjem tjedne satnice u cilju povećavanja prirodoslovnog obrazovanja, ali prirodoslovlje treba biti dio predmeta Priroda i društvo, ne zasebni predmet u razrednoj nastavi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 83 | Maja Potočki | Eksperimentalni program | Poštovani, pozdravljam odluku uvođenja cjelodnevne škole i najavljene reforme kao i potrebe za većim ulaganjem u školstvo, ali ne posve na ovaj način koji je opisan u dokumentu. Reforma obrazovnog sustava je nužna, ali se treba temeljiti na kvalitetnoj analizi dobrih i loših strana sustava odgoja i obrazovanja, kao i potreba samih učenika. Kao jedan od razloga uvođenja cjelodnevne škole navode se ispodprosječni rezultati naših učenika na PISA testiranju u odnosu na druge zemlje. Dulje ostajanje u školi nije u izravnoj pozitivnoj korelaciji s boljim uspjesima, već se navodi kao jedan od čimbenika koji može doprinijeti boljim rezultatima. Prostorni uvjeti - hoće li se u razdoblju 4 godine nadograditi/izgraditi i opremiti sve škole tako da budu prikladne za održavanje programa cjelodnevne škole? Nedostaju dvorane, igrališta, kabineti za učitelje u kojima bi se pripremali za nastavu, pisali bilješke; prostor za odmor, za igru, učenje, kuhinje i blagovaonice, ... Cjelodnevna škola ne bi trebala biti obavezna za sve učenike, jer nije potrebna svima jednaka pomoć u učenju. Potpomognuto učenje nije moguće ostvariti u velikim skupinama, a ni sva djeca ne uče na isti način. Potrebno je diferencirati dio sati prema mogućnostima i sposobnostima učenika. Posebice treba odvojiti rad sa darovitim učenicima i učenicima s poteškoćama. Na taj način bi učitelji mogli kvalitetnije pripremiti nastavne sadržaje, učenicima posvetiti više vremena i omogućio bi se napredak svim učenicima. Kako bi nastava bila kvalitetna potrebno je vrijeme za pripremu. Sadašnjim prijedlogom to vrijeme se umjesto dosadašnjih pola sata, skraćuje na 22,5 min, a istovremeno se ne predviđa vrijeme za pripremu aktivnosti u A2 i B1 programima. A2 program postaje obavezan za sve učenike i za njegovo kvalitetno provođenje potrebna je priprema, te je potrebno obavezan A2 program računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, tj. da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme. Osim toga potrebno je propisati točno koji su to sve ostali poslovi i koliko je, izračunato u solarnim satima, njihovo opterećenje. Povećanje norme, nedovoljan broj sati za pripremu dovest će do pada kvalitete nastave, dodatne demotivacije učitelja, pregorijevanja učitelja i odlaska kvalitetnog kadra. U prijedlogu povećanja norme ne uzima se u obzir da učitelji u EU i drugim zapadnoeuropskim državama imaju pomoćnike u nastavi koji su zaposleni u punom radnom vremenu, kao i da stručna usavršavanja i dežurstva ulaze u neposredan rad s učenicima. Predlažem da se tjedna radna obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, za puno radno vrijeme obračunava kao i do sada prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Maja Potočki, mag.educ.chem. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 84 | Ljudmila Kladić | Eksperimentalni program | Poštovani, sve škole nemaju jednake uvjete za rad. Kako će se Cjelodnevna škola provoditi u tim školama? Zašto povećati postojeće norme? Kada će se učitelji pripremati za nastavu, ispravljati ispite, rješavati pedagošku dokumentaciju? Hoćemo li, uopće, imati vremena za sebe i svoju obitelj? Hoće li djeca biti samostalna, imati vremena za igru i druženje? Kako će učiti ako su različiti tipovi? Hoće li biti kvalitetnija nastava, zadovoljniji učenici i učitelji te rasterećenje učenika? Svi se nadamo da ćete preispitati ovu odluku o uvođenju cjelodnevne nastave i uvažiti mišljenja većine. S poštovanjem, Ljudmila Kladić, prof., mentor | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 85 | Luce Čučić | Eksperimentalni program | Radim u nastavi 38 godina. Prošla sam niz reformi. Kao što se svakih 4 godine vraćam u 1. razred i radim isto, a svaki put totalno drugačije jer se prilagođavam novoj grupi djece, tako sam prihvaćala i dosadašnje reforme. Ovo je prvi put da imam potrebu progovoriti, ma ne progovoriti – vrisnuti. Ali od vrištanja nema ništa pa ću pokušati biti konstruktivna. Slažem se da nam je reforma potrebna. Mogu se složiti i da je cilj koji želite ostvariti dobar. Slažem se i sa svim kolegama koji ističu da smo već sad preopterećeni, a to će se još povećati planiranom reformom. Slažem se i s analizom Sindikata hrvatskih učitelja pa neću ništa pisati o tome što su oni već lijepo napisali, ali potpisujem sve. Zanima me jeste li prije pisanja reforme, prikupili podatke, osmislili plan i osigurali sredstva da svakoj školi stvorite iste preduvjete da mogu ostvarivati propisane kurukulume, bilo sadašnje, bilo neke nove, još uvijek, nepoznate. Dakle, predlažem da se problemi koji se gomilaju godinama ne „stavljaju pod tepih“ uz nadu da će nestati uvođenjem reforme. Dapače, samo će još više doći do izražaja. 1. Svima nam je poznata zabrana zapošljavanja pa prvo to ukinite i omogućite školama da otvore radna mjesta na koja imaju pravo po trenutno važećim propisima. 2. Omogućite školama s velikim brojem djece da imaju više zaposlenih u stručno - razvojnoj službi. („Pobjegnu“ negdje gdje im je bolje kad moraju raditi u školi s 900 učenika.) 3. Izgradite nove škole koje će imati dovoljno velike učionice i dovoljan broj učionica za kabinetsku nastavu. Dogradite postojeće škole, gdje je to moguće. Izgradite dvorane. 4. Počnite raditi na tome da sve škole dobiju kuhinju, odnosno da škole koje imaju kuhinju dobiju kuhare. 5. Promijenite pedagoški standard. Broj učenika u odjelima je prevelik obzirom na inkluziju i vrlo mali broj asistenata. U „mojoj“ školi većina odjela ima 25 učenika, neki par manje, a neki par više, ali stalno se spominje hrvatski prosjek koji je puno manji zbog područnih škola, malih seoskih i otočnih škola i sl, Dakle, godinama mi tvrdite da imam puno manje učenika, a ja svaki dan uđem u učionicu gdje je 25 učenika, ispravljam 25 zadaća, ispita i radim sve ostale poslove za svih 25 učenika. (Od toga ih je troje s IK.) Ako ne možete smanjiti broj učenika u odjelima jer škole nemaju učionica ni za sadašnji broj odjela, možda bi trebala postojati osnovna plaća za rad u odjelu do 18-20 učenika, a za veći broj učenika u odjelu da imamo neki dodatak za rad u težim uvjetima. (Već postoje naknade, mizerne doduše, za rad s djecom po IK i za rad u kombiniranim odjelima pa može i ovakva naknada.) Što se tiče reforme, samo bih se osvrnula na jedno. Umjesto termina razredna nastava trebalo bi koristiti termin niži razredi OŠ jer razredna nastava više ne postoji. Tako je već neko vrijeme, a sad se uvodi još jedan predmetni učitelj (kineziolog). Malo pomalo dodavali su se predmeti u razrednu nastavu i uključivali predmetni nastavnici. Zaboravilo se zašto postoji razredna nastava. Vjerujem da znate koja je ideja i smisao razredne nastave. Moj prijedlog je da barem u 1. razredu uz učitelja razredne nastave predaje samo učitelji engleskog jezika i to dok se ne obrazuju nove generacije učitelja razredne nastave koje će biti osposobljene i za predavati engleski učenicima 1. razreda. Molim vas da dobro razmislite što djeca gube uvođenjem kineziologa u razrednu nastavu. Izgubit će odlaske u šetnje, na kraće izlete i sl. Naime, učitelji već sada jedva nađu dan kad ne dolazi predmetni učitelj u „njihov“ odjel i kad mogu organizirati izvanučioničku nastavu na kojoj isprepliću različite sadržaje i predmete. Zašto djeci pokazati video ili fotografiju bilo čega što mogu vidjeti, doživjeti uživo. Hoće li kineziolog voditi djecu u šetnju (hodanje različitim tempom) pa pričekati da učiteljica odradi sat prirode i nakon toga organizirati npr. igre uz more?! Hoće li kineziolog koristiti igru u odgojne svrhe kad razrednik uoči neki problem u komunikaciji, kad treba od grupe djece učiniti tim? Želim vam da nastavite raditi na ovoj reformi onako kako mi to učitelji svaki dan radimo u školama - s puno ljubavi prema svom poslu i uz stalno promišljanje o svakome koga će ova reforma dotaknuti. Luce Čučić, diplomirana učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 86 | IVANA VADLJA | Eksperimentalni program | Poštovani, Moj prijedlog je da satnica predmeta Informatika ostane na 2 sata tjedno. Govorim kao učiteljica informatike i na temelju iskustva sa satova. Naime, učenicima je najprije potrebno nešto pojasniti i demonstrirati te ih uvesti u rad vođenom vježbom nakon čega je uvijek dobro da samostalno što više isprobaju naučeno. Učenicima u razrednoj nastavi ponekad treba i više od pola nastavnog sata ako im je to novo da napišu par rečenica, objave nešto na MS Teamsu, prenesu svoj dokument na Office 365 za škole, pronađu informacije na internetu te se to sve ne može kvalitetno odraditi u 1 satu. Dio učenika ne stigne napraviti ono osnovno što dovodi do njihovog nezadovoljstva. Kada bi u jednom danu i kontinuitetu imali više vremena da nešto isprobavaju i rade samostalno više toga bi zapamtili i provježbali. Svakako je moguće nastaviti raditi na drugom satu sljedeći tjedan, no tada je sve potrebno duže ponavljati što opet dovodi do kraćeg vremena za nove sadržaje. Nadalje, smatram da se ostala zaduženja učitelja informatike ne bi trebali svrstavati u ostale poslove za dobrobit škole jer samo učitelji informatike znaju koliko vremena potroše za njih, a govorimo o itekako puno vremena zbog čega će ponekad patiti nastava i sl. Zašto mijenjati naziv? Informatika je kratak, jasan, poznat naziv koji predstavlja to da se temelji na znanosti, ali i razvija kompetencije, a ne samo jedno od toga. Lijep pozdrav, Ivana Vadlja | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 87 | Tamara Kisovar-Ivanda | Eksperimentalni program | Poštovani, u procesu promjene statusa nastavnog predmeta Priroda i društvo i fragmentiranja predmetnih područja u zasebne predmete postoji opasnost od zamjene načela primarne razine osnovnoškolskog obrazovanja onima iz predmetne nastave. U postojećem se pedagoškom konceptu uvijek prepoznavalo nastojanje da se primarno obrazovanje samostalno profilira u skladu sa spoznajnim posebnostima djeteta rane školske dobi. Predloženim izdvajanjem nastavnih predmeta usmjerenih na tehničku i prirodoslovnu nastavu, kao i nastavu sadržaja društvenih znanosti nazire se problem novog koncepta primarnog obrazovanja koje je svojim ciljevima i sadržajem nedostatno prilagođeno spoznajnim posebnostima djece rane školske dobi. Ono zahtijeva prenošenje znanja i termina specifičnih za supstratne znanosti na kojima se temelje nastavni predmeti u predmetnoj nastavi s otežanim dosadašnjim umrežavanjem perspektiva. Time se napušta situacija u kojoj je dijete tražilo i istraživalo svoju okolinu cjelovito, višeperspektivno, umreženo te je tako koncepte usvajalo na svojoj dobi prilagođen način. Ne treba zanemariti niti činjenicu da je međunarodna evaluacija znanja iz prirodoslovlja TIMSS, provedena 2019. godine, pokazala da su učenici četvrtih razreda u Republici Hrvatskoj integriranim i interdisciplinarnim pristupom u nastavnom predmetu Priroda i društvo postigli rezultate koji su statistički značajno iznad središnje točke TIMSS-ove skale. Povećanjem satnice nastavnog predmeta Priroda i društvo s proširivanjem ishoda usmjerenih na razvoj prirodoslovne pismenosti dodatno bi se potaknuo razvoj budućih prirodoslovnih kompetencija, uz očuvanje cjelovitosti dječjeg spoznajnog zahvaćanja u svoj životni kontekst. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 88 | Jana Lekić | Eksperimentalni program | Poštovani, slažem se s konstatacijom kako priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad. Vjerujem i nadam se kako će se ovome pridati više pažnje kako bi učitelji uistinu mogli obavljati svoje profesionalne zadatke u školi. Ovdje se također mora uzeti u obzir da učitelji imaju kabinet, ali i da taj kabinet nekako bude odvojen od samih učionica, kako bi učitelji u miru i tišini mogli obavljati sve svoje profesionalne zadatke. Jer, složit ćete se, kako u buci to sigurno neće moći kvalitetno obavljati. Kolike su mogućnosti da će sve škole u Republici Hrvatskoj biti spremne, odnosno, proširene, kako bi to uistinu i moglo biti moguće? Učenici 1. razreda opterećeni su obaveznom nastavnom od 26 sati tjedno. Što bi značilo da svaki dan imaju 5 sati, a jedan čak 6 sati. Ne mislite li da je to preveliko opterećenje za djecu koja su tek krenula u školu te koja nemaju dovoljno koncentracije za 4 školska sata dnevno, a kamoli svaki dan 5 sati i više? To je samo u programu A1, a još moraju biti skoncentrirani i sudjelovati i u programu A2 (koji će imati 9 sati tjedno, od toga obaveznih 7), kako bi mogli naučiti i primijeniti sve naučene sadržaje. Nadalje, programi A1 i A2 su obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole. Navedeni programi u razrednoj nastavi, kako je navedeno, traju od 8 sati do 14:15 ili 15 sati. Kako je navedeno: „U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave.“ Što bi značilo da će jedan učitelj biti s njima od 8 do 15 sati? Kada je točno procijenjeno vrijeme, i koliko je vremena procijenjeno, za pripremu učitelja za nastavu i za potpomognuto učenje? Pošto se učenike razredne nastave, a pogotovo učenike 1. razreda ne može ostaviti bez nadzora, to znači da će jedan učitelj biti s njima od 8 do 15 sati? Kada će taj učitelj održavati informacije ili roditeljske sastanke, s obzirom na osmosatno radno vrijeme? Napisano je kako učitelji razredne nastave imaju 25,5 sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada. A što je s odmorima i rekreacijskom pauzom, kod koje je navedeno da ju izvode učitelji razredne nastave? Računa li se to pod rad učitelja? Mislite li da djeca u razrednoj nastavi mogu ostati sama tijekom odmora te da se taj odmor računa kao i odmor za učitelje? Dežurstvo pod odmorima, kao jedan od mnogih drugih ostalih poslova, je na tjednoj bazi stavljeno od 3,37 do 8,62 sata. Računajući sve odmore prema okvirnom vremenskom rasporedu i podjeli ukupnog dnevnog školskog vremena u razrednoj nastavi, koja je stavljena u ovaj dokument, tijekom jednog dana je 105 minuta odmora, uključujući i rekreacijsku stanku, koju izvode učitelji razredne nastave. Premašuje li to broj sati predviđen za ostale poslove? Koliko onda vremena ostaje za: stručno-metodičku pripremu za izravni rad s djecom, profesionalno usavršavanje i razvoj, suradnju s roditeljima, suradnju s drugim učiteljima i stručnim suradnicima kroz različite oblike timskog i zajedničkog rada, aktivnosti koje se odnose na administriranje učeničkih i razrednih aktivnosti, sudjelovanje u razrednim i školskim vijećima, odnosno druge oblike upravljanja školom te ostale poslove? Je li propisan broj sati uistinu dovoljan za obavljanje svih tih poslova? Nadalje, što će se dogoditi sa svim učiteljima iz produženog boravka? „Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača , kao oblik trajnog rješenja.“ Jesu li učiteljice razredne nastave osposobljene za rad u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača? Smatrate li uistinu da jedna učiteljica razredne nastave može kvalitetno obavljati sve poslove koje se pred nju stavljaju, a koje su do sada obavljale dvije učiteljice razredne nastave? Isto tako, tko će mijenjati učitelje kada će biti na bolovanju? Već je i sada teško pronaći zamjene, kako je sada planirano pronaći zamjene za učitelje? Sada, kada neće moći uskočiti kolegice iz produženog boravka u nastavu i obrnuto. Mislite li da će za svako učiteljsko bolovanje biti osigurana stručna zamjena? Uistinu se nadam, ukoliko za 4 godine sve škole uđu u cjelodnevnu nastavu, da ćete zaista osigurati prostor za svaki razred te da će tada učenici imati, kako ste i sami naveli, „kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično.“ Nadalje, nadam se da će svim školama i svim razredima biti osigurana pomagala za rad, poput računala i projektora, a u nekoj budućnosti, čak i pametne ploče, svima… Da ne govorim o veličinama učionica, dvorana, blagovaona i kuhinja… | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 89 | Karmenka Hrvoić | Eksperimentalni program | Poštovani, nekoliko je razloga zbog kojih se ne slažem s modelom CN koji eksperimentalno kreće od rujna 2023. 1) Ne daje se izbornost učenicima i njihovim roditeljima da odaberu žele li da učenik bude toliko vremenski tijekom dana u školi; nije svim učenicima potrebna pomoć u nastavi, neki žele i mogu samostalno u kraćem vremenu to sve odraditi kod kuće, a neka se takav model primijeni na učenike kojima to treba. 2) Jedan učitelj ne može ni psihički ni fizički izdržati toliku satnicu u neposrednom radu s učenicima; u obrazovnim sustavima nekih drugih država takav posao odrađuju dva učitelja, pa i više njih 3) Mnoge škole u RH neće ni za 4 godine imati infrastrukturu potrebnu za CN kakvu predlažete; prostor koji je opremljen i koji izgleda tako da se djeca u njemu osjećaju ugodno, da ima prosotora za sve te različite aktivnosti koje se navode, a da imaju i prostora gdje bi se mogli odmoriti... 4) Ubuduće je potrebno kada se radi o tako velikim reformama najprije održati stručne skupove s učiteljima, čuti njihova razmišljanja, ideje, a ne da učitelji o reformi saznaju na kapaljku čitajući raznorazne portale 5) Početak reforme bi bio kada bi Ministarstvo odgoja i obrazovanja HITNO poradilo na boljem pravilniku o pedagoškim mjerama i promijenilo ovaj nakaradni način kojim roditelji mogu ispričavati učenikove izostanke po tri uzastopna dana s nastave i to u neograničenim količinama; samo tom promjenom bi uvelike poboljšali sustav obrazovanja. Potrebno je vratiti dostojanstvo učiteljima, a ne da zbog loših pravilnika o pedagoškim mjerama, učenici i roditelji ponekad imaju veću moć od samog učitelja.Kada se to promijeni, onda se tek može razmišljati o novim modelima nastave. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 90 | JASNA KOKOT PELKO | Eksperimentalni program | Poštovani, svima koji rade u sustavu odgoja i obrazovanja jasno je da su nam promjene potrebne i ne slažem se s onima koji su mišljenja kako žurimo i srljamo, već upravo suprotno, mislim da ozbiljno kasnimo. Pročitala sam dokument, odslušala predstavljanje Ministarstva, proučila tablice, pročitala puno komentara i na kraju imam puno nepoznanica. Uočavam puno straha za egzistenciju i tu treba jasnije komunicirati što će biti s određenim kadrom kako bi se škole prijavile na javni poziv. Uvjet je to za kvalitetne zaključke i realni, održivi model za četiri godine. Pozdravljam pokušaj ujednačavanja radnoga vremena kroz sate redovite nastave. Puno je nejednakosti kroz danas postavljena pravila utvrđivanja radnoga vremena učitelja. U svemu postoje iznimke i ako je moguće treba pronaći model putem kojeg ćemo zadržati informatičare u školama jer su osim u nastavi neprocjenjivi u podršci s IKT-om učiteljima, stručnim suradnicima, administrativnom osoblju i ravnateljima. Zaduživanje razredništvom ne bi trebalo ovisiti o dobroj volji, a pozdravljam naknadu za isto jer je to vrlo zahtjevan i odgovoran posao. Također predlažem pronaći sretnije rješenje za zaduživanje satničarstvom, predviđen u ostalim poslovima, jer je to posao koji nisu u stanju svi kvalitetno odraditi pa ga ne bih stavljala u isti koš s ostalim drugim poslovima. Za kraj bih istaknula da svim učenicima moramo omogućiti pohađanje škole u jednoj smjeni, a domaće zadaće i većinu učenja odraditi u školi. Je li predloženi model Cjelodnevne nastave pravi model za hrvatske prilike? Nisam sigurna, ali sigurna jesam da se moramo mijenjati, na osobnoj razini i na razini sustava. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 91 | SANDRA SLAMA | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da sam naziv dokumenta pokazuje koliko je tu nelogičnosti. Naime pozivate se na broj godina koje dijete provede u školi da je Hrvatska na zadnjem mjestu u EU, naravno, jer srednja škola kod nas nije obvezna te ju ne ubrajate u taj prosjek. Stoga prvo treba posložiti naše obrazovanje od temelja-koliko godina obrazovanja, koja razina i kriteriji prelaska jedne u drugu (ne eksperimentirati svakih par godina). Ukoliko zanemarimo tu činjenicu države koje bolje stoje u PISA-a vrednovanjima odustale su od cjelodnevnog boravka učenika u školi, jer im se pokazalo PRESKUPO!!! Mi imamo produženi boravak učenika u školu za roditelje koji imaju tu potrebu te ne vidim razlog zašto bi se ovakav model primijenio u RH. U većini Hrvatske roditelji rade i dalje od 7-15, po smjenama i nemaju svi potrebe zbrinjavanja svoje djece cijeli dan. Također kada će roditelj i dijete biti zajedno te na koji način bi roditelj bio partner zajedno sa školom u ovom modelu? Osobno smatram da bi svaki roditelj trebao imati mogućnost odluke kako će se školovati njegovo dijete. Razvijanje čitalačke pismenosti na ovaj način nećete postići, jer se čitanje vježba KOD KUĆE! Također učitelj koji dođe na posao u 8:00 i ostaje raditi do 17:00 već krši zakon o radu (40 sati je puno radno vrijeme). Smatram da sat razrednika ne može biti 1 školski sat, jer razrednik komunicira s roditeljima, dogovara izlete te ima toliko obaveza da se ne može izbaciti iz redovne satnice. Ovim načinom u predmetnoj nastavi ono malo stručnog kadra što je ostalo (matematika, kemija, fizika, biologija, strani jezici) vrlo vjerojatno će napustiti školstvo, a tko će učiti onda učenike? Također, zanima me kako ćete zbrinuti ljude koji rade u produženom boravku? Manje područne škole ako se zatvore onda opet se javlja problem jednosmijenskog rada i naravno, JOŠ NOVACA za nadogradnju postojećih objekata. Učenike od 1.-4. razreda treba naučiti osnove: čitanje, pisanje, računanje, te ih rasteretiti, uvesti više sati tjelesnog odgoja. Također, obitelj je ta koja odgaja svoje dijete od početka te u ovakvom sustavu koji predlažete odgajala bi ih institucija. Iskreno nadam se da ovakav eksperiment neće zaživjeti, kao roditelj i kao učitelj. Nakon 15 godina radnog staža u prosvjeti žalosti me kako država ne želi obrazovano stanovništvo i ne uviđa da je kvalitetno obrazovanje ključ da sutra imamo liječnike, profesore, majstore i radnike, a ne da ih moramo uvoziti. Kvalitetno obrazovanje će se postići suradnjom onih koji su u sustavu: učitelji i roditelji uz pomoć države, a ne eksperimentalnog programa. Hvala | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 92 | TOMISLAV NEDIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, sama ideja cjelodnevne nastave nije loša sama po sebi. Međutim, smatram da je ovo prenaglo i nedovoljno razrađeno. Ovakve značajne reforme pogrešno je donositi bez konzultacija sa strukom, učiteljima koji rade u nastavi i psiholozima, a smatram da bi i roditelji trebali imati sudjelovati u raspravama jer je ipak riječ o njihovoj djeci. Činjenica je da ne odgovara svima jednak oblik nastave i učenja. Postoje učenici kojima ne odgovara školski sustav u kojem su oni samo jedan od 20-ak učenika u učionici, kojima treba posebna pozornost, koji nerado govore pred svima i koji bolje uspjehe postižu nakon što to kod kuće sami još jednom ponove. U nacrtu nema spomena o oblicima podrške za učenike s teškoćama. Na koji način će se točno A1 i A2 razlikovati od redovnog oblika nastave iz perspektive učenika ako će on i dalje morati sjediti u učionici s ostalim učenicima te ponovno neće dobiti svu moguću podršku jer se učitelj mora posvetiti i drugim učenicima kojima je također potrebna puna podrška? Ili će ponovno daroviti učenici ostati zapostavljeni na račun učenika s poteškoćama? Zato smatram da cjelodnevna nastava ne bi trebala biti obvezna za sve. Tu dolazi uključivanje roditelja u cijelu priču. Da, u gradskim sredinama uglavnom oba roditelja rade i svakako su s djecom tek od 17h. Međutim, u ruralnim sredinama to nije uvijek tako i mnogim roditeljima neće odgovarati ideja da im se djeca vraćaju doma znatno kasnije nego dosad. Nakon ove reforme, tko je primarni odgajatelj djece, roditelji ili škola? Ukoliko cijeli dan djeci bude vođen i usmjeravan od strane škole, postavlja se i pitanje samostalnosti te djece. Hoće li oni znati učiti samostalno? Tu dolazimo i do izjava kako instrukcije i učenje kod kuće odlaze u povijest, te da će djeca nakon dolaska iz škole imati svo preostalo vrijeme samo za sebe i moći će ga slobodno provoditi. Iskreno sumnjam da će učenici kojima su dosad trebale instrukcije (koje se u pravilu održavaju 1 na 1) sada odjednom uspjeti svladati potrebno gradivo samo zato što je ostao još jedan sat u školi. Za testove i ispitivanja će učenici svakako učiti kod kuće, a za to će im sada ostajati još manje vremena nego prije. Dakle, nakon godina slušanja o pretrpanosti rasporeda i preopterećenosti učenika, sada odjednom imamo povećanje satnice i znatno povećanje vremena koje će učenici provesti u školi. Postavlja se pitanje je li reforma stvarno donesena isključivo za dobrobit učenika ili je cilj samo zadržati učenike u školi da roditelji mogu neometano raditi? O koncentraciji učenika 8. sati, kao i o tome da učenici nakon povratka iz vjerojatno neće imati volje još za neke druge obveze, treninge ili glazbenu školu već su pisali drugi kolege. Zato ću samo priložiti citat psihologinje Sene Puhovski: "Umjesto da skratimo radno vrijeme odraslima, ajmo produžiti školu. Ajmo lijepo svi provoditi živote u institucijama i na radnim mjestima. Jer ovo s cjelodnevnom školom je upravo to, život djece se svodi na formalno obrazovanje, a odraslih na neprekidan rad. Cjelodnevna škola minimizirat će zajedničko vrijeme obitelji, jer budimo realni, pritisak »slobodnih aktivnosti« neće se smanjiti, kao ni pritisak za peticama i radom kod kuće (što je jako lijepo vidljivo kroz činjenicu da djeca koja idu u produženi boravak upravo s ciljem da im ništa ne ostane nakon škole, redovito rade doma, svakodnevno). Nula dosade, nula slobode, nula igre i razonode, nula kvalitetnog obiteljskog vremena, nula brušenja socijalnih vještina na igralištima bez nadzora odraslih. Ukratko, smanjujemo iz dana u dan zaštitne faktore i povećavamo rizične. Sretno nam bilo!" Što se tiče nastavnog osoblja, učiteljice razredne nastave će u tome najgore proći jer na njih osim njihovog posla pada i posao koji su dosad odrađivale učiteljice u produženom boravku. Kako će se one sada adekvatno moći pripremiti za nastavu, biti prisutne s učenicima cijelo vrijeme njihovog boravka u školi i još za to vrijeme pregledati sve zadaće, bilježnice, radne bilježnice, testove i sve ostalo? Da ne spominjemo njihove razredničke obaveze i kontakt s roditeljima. A još ako imaju i svoju djecu kada dođu kući... Za taj posao potrebno je zaposliti još radnika. Razredništvo je jedan od najtežih poslova u školstvu, a u novom sustavu ono uopće ne ulazi u satnicu nego još i novčana naknada za razredništvo ovisi o broju sati u redovnoj nastavi što ni na koji način ne "podiže status učitelja" nego ga još spušta. Razredništvo, kao i A1 i A2, bi moralo ići u neposredni rad. Učitelji informatike također imaju puno razloga za nezadovoljstvo. Prije par godina, kada je informatika uvedena kao izborni predmet od prvog razreda, mnogi kolege koji su radili na dvije škole, sada su mogli napuniti satnicu na jednoj školi pa su drugu napustili. Sada im je ponovno upitna puna norma, a na staro radno mjesto se naravno više ne mogu vratiti. Nadam se da ih ministarstvo ima u vidu i da ima kvalitetan plan da zbrine te učitelje, a ne ono neodređeno "rješenje" koje su namijenili učiteljicama iz produženog boravka. Na koncu, postavlja se i pitanje kvalificiranosti postojećeg kadra za nove predmete, kao i knjige po kojima će se raditi. Zbog svega toga, mislim da bi primjenu novog programa trebalo odgoditi dok se rješenja ne usklade sa mišljenjima struke te da bi ju trebalo uvesti postupnije od ovoga. LP | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 93 | Alka Kolar | Eksperimentalni program | Poštovani, u službenom dokumentu piše da se u eksperimentalnu provedu ulazi na temelju izrađenog modela 'Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustava odgoja i obrazovanja. Na žalost, kao učiteljica s 25 godina staža u predmetnoj nastavi, smatram da ništa od toga što je navedeno nije točno. Sve upućuje da osobe koje su radile na modelu nemaju nikakvo praktično iskustvo rada u osnovnim školama, barem u zadnjih deset godina. Prijedlog modela nije utemeljen na stvarnoj situaciji, odnosno nevjerojatno je da prethodno nije provedena sveobuhvatna stručna analiza prostornih uvjeta hrvatskih škola jer bi na taj način ustanovilo da velika većina škola nema ni minimalne uvjete za kvalitetno izvođenje programa. Isto tako nije provedeno istraživanje o tome koliko su hrvatska djeca sposobna na tako veliko promjenu bez štetnih posljedica na njihovo mentalno zdravlje i razvoj. Kao prvo, da bi ovaj model bio održiv, sve škole trebaju već provoditi nastavu u jednoj smjeni. Za to trebaju učionice (ne prostorije koje su prije bile skladišta, ostave i sl. neadekvatni prostori). Trebaju velike blagovaonice, kuhinje, dvorane, igrališta i vanjske prostori gdje djeca mogu provoditi vrijeme. A to se ne može napraviti u četiri godine! Nova reforma ne može biti 'mišung' nekoliko modela obrazovanja koji postoje u Europi i onda to biti predstavljeno kao originalni hrvatske model. Reforme se temelje na postojećim školama i njihovoj opremljenosti, ali i na mentalitetu, nasljeđu i kulturi. Kakvi su uvjeti u Finskoj (i plaće!) nama trenutno baš ništa ne znači. Nema govora o rasterećenju učenika ako se povećava satnica. Govorenje da roditelji neće više (?!?) trebati raditi zadaće s djecom jer će sve biti napravljeno u školi nije zdravorazumsko. Zadaće su namijenjene djeci da im pomognu u usvajanju gradiva i razvijanju samostalnost, pa ne znam tko može očekivati da je to provedivo u razredu gdje je 25 učenika. Osim toga nitko realan ne može vjerovati da se može individualno učiti u prostoriji u kojoj nije tišina ( da o ostalim distrakcijama ne govorimo). Većina škola nema osigurane uvjete za pripremu učitelja za nastavu kako se ne bi pripremali za nju kod kuće (1 kabinet dijeli 5 učitelja, a brojne škole uopće nemaju kabinete za sve učitelje). Dakle, potrebno je svim učiteljima omogućiti miran i primjeren prostor za rad. Zbog svega gore navedenog, nikako ne mogu podržati novu reformu jer se nema zdrave temelji niti realna očekivanja. Ujedno pozivam na ponovno, ali ovaj put sustavno i sveobuhvatno, promišljanje o reformi i načinu uvođenja cjelodnevne škole koje će biti bazirano na realnim mogućnostima koje nam trenutna situacija nudi i uvjetuje. A. Kolar | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 94 | Muzička akademija u Zagrebu | Eksperimentalni program | Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu kao najstarija i najveća ustanova za visoko obrazovanje glazbenika u Hrvatskoj protivi se predloženom modelu organizacije nastave u osnovnim školama jer smatra da se ovakvim prijedlogom neće postići proklamirani cilj – „uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Podržavamo nastojanja za poboljšanje sustava obrazovanja na svim područjima i poljima te po cijeloj vertikali ali naglašavamo kako se to ne može postići uništavanjem jednog cijelog integralnog dijela tog sustava. Naime, zaživi li ovakva reforma u obliku u kojem je predložena, sve će glazbene i plesne škole u državi ili morati zatvoriti svoja vrata ili će veliki dio djelatnika postati tehnološki višak. To će posljedično dovesti i do postupnoga, ali sigurnog urušavanja visokoškolskoga glazbenog obrazovanja, odnosno zatvaranja svih ili većega dijela umjetničkih akademija u Hrvatskoj. Podsjetimo, na umjetničkom je području, a napose glazbenome, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku za početak školske/akademske godine 2021./2022. riječ o: - 105 umjetničkih škola - 2.670 učitelja u osnovnim umjetničkim školama, od toga 2.528 u glazbenima - 2.069 nastavnika i stručnih suradnika u srednjim umjetničkim školama - 23.364 učenika umjetničkih škola, od toga 20.209 učenika glazbenih škola (18.568 učenika osnovnih umjetničkih škola, od toga 18.171 glazbenih, te 4.796 učenika srednjih umjetničkih škola, od toga 2.038 glazbenih) - 4 umjetničke akademije i 10 drugih visokih učilišta koja provode programe obrazovanja na umjetničkom području - 560 nastavnika i suradnika umjetničkih akademija u nastavi zaposlenih na temelju ugovora o radu te 381 nastavnik i suradnik umjetničkih akademija zaposlen na temelju ugovora o djelu - 2.748 student upisan na sveučilišne studije, 26 studenata upisanih na specijalističke studije i oko 30 studenata upisanih na doktorski studij na umjetničkim akademijama koji pohađaju jedan od ukupno 138 studija na umjetničkom području upisanih u Upisnik studijskih programa. Čudi da Ministarstvo znanosti i obrazovanja u promišljanju jedne ovako široke reforme nije uopće uzelo u obzir kakve će implikacije će predloženi model imati na umjetničko obrazovanje koje je sastavni i ravnopravni dio obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Budu li osnovnoškolci primorani u cjelodnevnoj školi biti do 15 ili 15 i 30 sati, to će ih onemogućiti ne samo u odlasku u glazbenu školu i druge umjetničke škole, već i u vježbanju instrumenata, pjevanja i drugih umjetničkih vještina. Predviđamo da će većina učenika jednostavno odustati od glazbene škole i paralelnoga umjetničkog obrazovanja uopće. Radi kontekstualizacije ovdje iznosimo neke činjenice. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008) u članku 11, 12 i 15 umjetničke i glazbene škole smatra integralnim dijelom mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja kao dio jedinstvenoga sustava obrazovanja. Zakon o umjetničkom obrazovanju (NN 130/2011) propisuje kako je umjetničko obrazovanje dostupno svakome pod jednakim uvjetima bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob, prema njegovim sposobnostima. Jedno je od glavnih načela prijedloga Nacionalnoga kurikuluma za umjetničko obrazovanje (prosinac 2017.) jednaka mogućnost umjetničkoga obrazovanja za sve s obzirom na njihove sposobnosti i interese. Razvoj umjetničkih kompetencija primarnim umjetničkim obrazovanjem u umjetničkim školama i umjetničkim programima prema tom je dokumentu pravo svakog djeteta s izraženim interesom i sposobnostima za izražavanje u nekome od oblika umjetnosti, a u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta (1989.), posebice s pravom na kulturnu participaciju. Naglašavamo riječi „pravo svakog djeteta“. U kurikulumu nastavnog predmeta Glazbena kultura za osnovne škole i Glazbena umjetnost za gimnazije (NN 7/2019) navodi se kako je glazba dio svih kultura svijeta te je, uz ostale umjetnosti, ključna za kvalitetan, skladan i cjeloviti razvoj svakog pojedinca. U obrazovnom je sustavu Republike Hrvatske učenje glazbe prepoznato i priznato kao neizostavan čimbenik u oblikovanju specifično-glazbenih, ali i općih (generičkih) kompetencija učenika. Kako je jedna od početnih premisa iz kojih se krenulo u reformu osnovnoškolskog obrazovanja ukidanje razlika među učenicima, između ostaloga i na temelju njihova socioekonomskog statusa, pitanje je kako će se ukidanje državno financiranoga umjetničkog obrazovanja odraziti na ublažavanje tih razlika? Ako je umjetničko obrazovanje definirano kao pravo svakog djeteta, kako će se onda objasniti činjenica da će isto nakon izglednog sloma društveno financiranog umjetničkog obrazovanja postati pravo isključivo onih ljudi koji pripadaju sloju višeg socioekonomskog statusa? Hoće li nakon toga iz prijedloga Nacionalnoga kurikuluma za umjetničko obrazovanje biti izbačeno načelo jednakih mogućnosti umjetničkog obrazovanja, a iz Zakona o umjetničkom obrazovanju stav kako je umjetničko obrazovanje dostupno svakome? Jesu li predlagači svjesni da su možda napisali prijedlog koji se kosi s trenutačno vrijedećim propisima? Ovim će se prijedlogom eutanazirati cijelo jedno polje dostupnih i zakonom osiguranih mogućnosti umjetničkoga obrazovanja, a sve to nakon što su već definirane kroz nacionalne dokumente i strategije kao „ključne za skladan i cjelovit razvoj“. Jesu li predlagači napravili barem jedno istraživanje koje bi procijenilo kakve su organizacijske reperkusije ovog projekta na umjetničko područje? Gdje su sektorske analize, mapiranja područja, kulturološka istraživanja, usporedbe sa sličnim sustavima u nama srodnome kulturnom krugu, predviđanje pozitivnih i negativnih ishoda eksperimenta, detaljni hodogrami koji bi odredili svaki korak? Gdje su konkretni podaci, literatura, usporedbe s pozitivnim praksama u ostalim zemljama čijem kulturnom krugu pripadamo? Još malo konteksta, statistika koju Europska unija glazbenih škola (EMU) redovito objavljuje pokazuje da Hrvatska, ako se usporedi sa državama poput Njemačke, Austrije, Slovenije ili Mađarske, ima daleko manji udio učenika uključenih u glazbeno obrazovanje: prema udjelu u broju stanovnika Njemačka ih ima otprilike tri puta više, Austrija četiri i pol puta više, Slovenija dvaput više, Mađarska dvaput više itd. Činjenica je da u državama Europske unije postoji mnogo modela financiranja mreže glazbenih škola, kao i razni modeli glazbenog obrazovanja uopće, kao i to da se često radi o hibridnom modelu društveno i privatno financiranog školstva. Međutim, u obzir treba uzeti činjenicu da je Republika Hrvatska jedna od najsiromašnijih država Europske unije i da bi prebacivanje tereta financiranja isključivo na roditelje i/ili lokalnu samoupravu značio kraj za većinu tih škola. S druge strane, pogledaju li se statistike o kulturnoj participaciji koje prati Eurostat, Hrvatska je po gotovo svim pokazateljima u donjem dijelu ljestvice, negdje i na samome dnu. Iako se nekima čini da je naš sustav glazbenih škola robustan jer je državno dotiran, on je malen i nejak za ukupnu društvenu promjenu. Odgovorno društvo stoga bi ga trebalo nastojati ojačati, a ne uništiti, jer „Odgoj pomoću umjetnosti i za umjetnost bitno pridonosi oblikovanju osobnih te društvenih i kulturnih uvjerenja i svjetonazora, stvaranju osobnoga i društvenoga, nacionalnoga i europskoga kulturnoga identiteta te stjecanju univerzalnih humanističkih vrjednota, poštivanju razlika među ljudima i kulturama, razvijanju empatije, suradnje, solidarnosti te osobne, društvene i kulturne odgovornosti“ (Nacionalni okvirni kurikulum, 2011.). Državna politika od 2005. sad je upravo tako i djelovala, pa je do danas broj učenika u glazbenim školama narastao za gotovo 8 tisuća, te se otvorilo 29 novih glazbenih škola (većinom u sklopu osnovnih općeobrazovnih škola i većinom u manjim sredinama u kojima je kulturna participacija ionako otežana). Posljedično je narastao broj umjetničkih studijskih programa, kao i upisna kvota na umjetničkim akademijama jer se tržište polako počelo razvijati. To je rezultiralo oživljavanjem i izvođačke scene i obogaćivanjem specifične kulturne ponude u sredinama u kojima je do tada gotovo nije ni bilo. Zašto se sada taj proces želi zaustaviti? Većina glazbenih škola, naime, nema ni prostorne ni organizacijske mogućnosti za organiziranje nastave od 16 sati nadalje, a da bi ta nastava bila održiva i za nastavnike i učenike. I danas većina nastavnika u glazbenim školama radi u popodnevnoj smjeni, što je na granici održivosti i znatno utječe na njihove osobne životne i obiteljske prilike. Nastavnici svoje nastavne norme u budućnosti neće moći ostvariti. S druge strane, teoretsko seljenje glazbenih škola u prostore osnovnih škola moguće je samo u malim sredinama u kojima su glazbene škole i pokrenute u okviru lokalnih osnovnih škola. Taj je model u potpunosti neizvediv u većim urbanim cjelinama. Treba imati na umu da postojeća infrastruktura velikoj broja općeobrazovnih škola u RH ne podržava ni realizaciju njihove temeljne djelatnosti. Ako bi se u ovakvim uvjetima ipak nastojalo sačuvati glazbene škole, isto će zahtijevati promjene u predmetnim kurikulumima, kurikularnim dokumentima, nastavnim planovima i programima svim zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose na sustav odgoja i obrazovanja u zemlji. Bit će potrebno napraviti analizu prostornih i kadrovskih uvjeta svih glazbenih škola u Republici Hrvatskoj i pripremiti se na ulaganja koja se ovim planom nigdje ne spominju. Što se tiče konkretnih prijedloga poput onih da se poveća satnica predmeta Glazbena i Likovna kultura, pozdravljamo taj prijedlog međutim, upozoravamo na nejasnoću u uputi koja glasi: „Eksperimentalni program iznosi jasna očekivanja da učitelji razredne nastave, gdje god je to moguće, integriraju nastavu likovnog i glazbenog odgoja i provedu je kao nastavu unutar umjetničkog područja, na primjer, u obliku blok-sati. Otvorena je i dopuštena mogućnost u školskom rasporedu iskazivati nastavu likovnog i glazbenog odgoja kao nastavu u umjetničkom području, a metodička su očekivanja da se izvodi kao kombinacija nastave likovnog i glazbenog gdje god to učitelji razredne nastave procijene da je potrebno. Učitelji razredne nastave u sklopu eksperimentalnog programa imaju izraženu fleksibilnost i slobodu u organizaciji i drugim aspektima nastave u umjetničkom području u ukupnoj predviđenoj tjednoj satnici od tri nastavna sata“. Tko je pripremao ili će pripremiti nastavnike za ovakvo međupredmetno povezivanje? Postoji li takav modul ili metodički kolegij na nekome hrvatskom visokom učilištu, je li netko izradio metodički razrađen kurikulum takvoga „blok-sata“? Dojam povećanja satnice Glazbene kulture čini se ipak ide prije u smjeru potpuno neadekvatnoga pokušaja da se umjetničko obrazovanje nadomjesti na ovaj način i time kritičare uvjeri kako se o umjetnosti i kulturi ipak vodilo računa. Povećanje satnice Glazbene kulture u programu od 4. do 8. razreda bi bilo puno svrhovitije i za učenike ali i struku. Trenutna kriza sa nastavnim kadrom za taj predmet (još uvijek) nije odraz malog interesa za taj studij na našim akademijama, već činjenice da jedan nastavnik da bi ispunio normu mora raditi na dvije ili čak tri škole. Načelna mogućnost „oduzimanja“ nastave Glazbene kulture predmetnomu nastavniku za četvrte razrede osnovne škole, a da bi se učiteljima razredne nastave nadoknadio sat Tjelesne i zdravstvene kulture koji preuzimaju kineziolozi, smatramo dodatnim udarom na satnice predmetnih nastavnika Glazbene kulture, čime će se dodatno izgubiti na atraktivnosti navedenog zvanja. U tome slučaju za očekivati je i pad interesa za upis toga studija. Umjetnost, odnosno umjetničko obrazovanje, spomenuto je samo u dijelu teksta koji opisuje organizaciju procesa u programu B2 koji glasi: „Ovaj segment cjelodnevne nastave organizira se nakon 15 sati i obično traje do 17 sati. Moguće je da se taj dio izvodi i u drugoj specijaliziranoj umjetničkoj ili sportskoj školi.“ Ovo jasno pokazuje da predlagači ne poznaju način na koji se izvode te od čega se sastoje nastavni procesi u glazbenim i uopće umjetničkim školama. Stoga zaključno smatramo da prijedlog cjelodnevne osnovne škole ignorira umjetničko obrazovanje kao zakonom uređen integralni dio obrazovanja u Republici Hrvatskoj te da će njegova primjena uništiti sustav paralelnoga glazbenog i općenito umjetničkog obrazovanja koji na našem prostoru institucionalno postoji i vrlo uspješno se primjenjuje još od 1804. godine. S obzirom na to da je teško prihvatiti kako predlagač ne bi uzeo u obzir, primjerice, primjedbe Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ili ovdje navedene argumente stručnjaka s područja visokoga glazbenog obrazovanja, predlažemo da se provedba ovog pokusa odgodi s ciljem temeljite dorade usklađene s argumentima stručnih i visoko obrazovanih krugova onih koji desetljećima rade u učionicama, vježbaonicama ili za katedrom. Oni su tijekom ovog e-savjetovanja jasno izrazili konsenzus u protivljenju ovako zamišljenim promjenama čija bi provedba, uz kratkoročne i lako predvidive, dugoročno imala i nesagledivo loše posljedice. One nas, sažeto, vode do konačnoga pitanja koje ne glasi trebamo li umjetničko obrazovanje nego želimo li ga uopće održati. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 95 | JELENA BANKO | Eksperimentalni program | Poštovani, Vaš prijedlog eksperimentalnog programa nije valjan niti u skladu s dosezima demokratskog uređenja prema nekoliko jednostavnih i svima razumljivih činjenica: 1. Niste uključili u plan osmišljavanja djelatnike odgojno - obrazovnih ustanova koji bi trebali biti stup na kojima provodite novi program, što bi čak i učenici osnovnih škola sami mogli provesti putem jednostavnih anketa (ukoliko im smanjite satnicu Informatike, možda ni to neće znati). 2. Niste uključili u plan osmišljavanja roditelje, a čije mišljenje, stavove i potrebe ste vrlo lako mogli ispitati i prilagoditi promjene suvremenom načinu života. Produženi boravak je tu pokrivao sve potrebe onih roditelja kojima su djeca morala ostajati duže u školi, a svakako nije potrebno nametati svima prisilno odvajanje od svoje djece. 3. Niste uključili u plan osmišljavanja ni djecu, učenike koji bi trebali postati zamorci Vašeg eksperimentalnog programa. To se moglo vrlo lako ispitati i tada bi dobili saznanja o tome kako je velika većina učenika već uključena u razne izvanškolske i iznannastavne aktivnosti čija će provedba doći u pitanje ukoliko se od njih očekuje boravak u školi do kasnih popodnevnih sati (pa čak i "samo" do 14:30 ili 15:00) i to na aktivnostima koji ih možda ne zanimaju i ne zadovoljavaju njihove potrebe. 4. Niste uključili u plan osmišljavanja ni sve ostale dionike odgojno - obrazovne djelatnosti, npr. autoprijevoznike (problem ukidanja prijevozničkih linija, neprofitabilnost istih ili nedostatak profesionalnih vozača čime dovodite sigurnost djece u pitanje), zatim nedostatak osoblja u školama (čistača/čica, kuhara/ica...). Pitanje promjene normi za pojedine poslove također nije u skladu s opsegom posla, solarni sat se nikako ne može uzeti u obzir prilikom neposrednog odgojno - obrazovnog rada, a poslovi namijenjeni razrednicima oduzimaju puno više vremena od 1 sata tjedno ili povećanja plaće od mizernih 2% ukoliko imate na umu sve poslove za koje je zadužen razrednik (razrednik = pedagog, psiholog, administrator, liječnik, turistički djelatnik - organiziranje izvanučioničke nastave, IT - stručnjak...). Norma za razrednike bi se, kao što se zalažu svi oni koji su u bilo kojem trenutku obavljali taj posao, trebala POVEĆAVATI, a nikako smanjivati. Jedino će na taj način učenici dobiti razrednike koji imaju VREMENA obavljati svoj posao u njihovom najboljem interesu. Problem izvođenja Programa B1 i B2 "dominantno u prostorijama škole": velika većina škola u Republici Hrvatskoj nema uvjete za provođenje dodatnih programa u svojim prostorijama jer velika većina škola u Republici Hrvatskoj ima jedva dovoljno prostora za izvođenje redovite nastave. Opet se postavlja pitanje preuređenja, nadograđivanja i gradnje novih prostora te dvorana za one škole koje ih još nemaju. Prema dosadašnjim iskustvima u Republici Hrvatskoj, vrlo lako moguće da neke škole ostanu nedovršene ili gradnja ne započne ni do krajnjih rokova. Mišljenja sam kako je potrebno uvesti određene promjene, ali one koje su realno moguće i koje su na dobrobit naše djece i učenika. To se moglo učiniti na način da sve škole dobe mogućnost provedbe produženog boravka, izgradnja dvorana za sve škole te uzimanje u obzir mišljenja i stavova svih dionika odgojno - obrazovnog procesa. Ovako, prijedlog eksperimentalnog programa izgleda kao da ga je sastavljao veterinar bez položenih pedagoških kompetencija, koji nikada nije održao sat u učionici i bez znanja o temi o kojoj bi trebao podučiti učenike. lp | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 96 | Kristina Jakopović | Eksperimentalni program | Studiram da budem učiteljica, ne teta čuvalica! Ova ideja je ukratko, nepromišljena i banalna. Zatvarati djecu cijeli dan u škole i oduzeti im djetinjstvo je nepravedno. Nepravedno prema njima i njihovim roditeljima koji bi ih po tome trebali vidjet po svega 3, 4 sata dnevno. Djeca već sada pred kraj nastave gube koncentraciju i postaju sve umornija, što će s njima biti onda kada budu morali sjediti u školi po 8 sati?? Ne funkcioniraju sva djeca isto stoga je i više nego bezobrazno očekivati od njih upravo to. Isto tako je i svaka učiteljica drugačija, treba svoje vrijeme za pripremu, ali isto tako imaju svoje živote i izvan škole. Uistinu se nadam da će se uvidjeti da ovaj cijeli eksperiment nema smisla posebice u našim školama koje nemaju uvjeta za ovakav način rada. Također, smanjivanje satova informatike u današnje doba je apsurdno. Iako su djeca već uvelike upoznata s tehnologijom, ima puno toga što još ne znaju, posebice u prvim razredima te samo jedan sat tjedno zasigurno nije dovoljno, a da ne spominjem i smanjivanje satnice nastavnicima informatike koja je i ovako već pomalo "nategnuta". Cijela je ova ideja nedovršena i ni malo uravnotežena, pravedna, učinkovita i održiva. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 97 | Josipa Burušić | Eksperimentalni program | Poštovani, proučavajući svu dostupnu dokumentaciju koja bi nam trebala pojasniti predviđene načine odgojno – obrazovnog rada u osnovnim školama uvođenjem cjelodnevne nastave, prilažem sljedeće komentare/pitanja. Predlažemo da uvođenjem ovoga modela svaki razredni odjel ima dva učitelja jer će se jedino tada moći postići sve što je navedeno kao cilj. Očekuje li se od učitelja da pored novo određenog vremena provedenog u neposrednom radu s djecom, dodatni posao i pripremanje za nastavu odrađuju kod kuće? Što bi u navedenim smjernicama rada uvođenjem cjelodnevne nastave trebalo motivirati učitelje na kvalitetan rad u zadanim okvirima? Nedorečeni pristup u kojemu će se važne sastavnice obrazovanja djece i rada učitelja dogovarati i rješavati u hodu lako će dovesti do smanjenja kvalitete rada. Predviđeni obujam posla, budući da je riječ o radu s najosjetljivijom skupinom, a to su djeca, uvećan je u mjeri u kojoj će ga učitelji moći obavljati samo površno i preopterećeno, nastojeći postići tražene ishode. Kako će se reforma odraziti na učenike s posebnim potrebama koji i u trenutnim uvjetima veoma izazovno prolaze kroz svoje osnovnoškolsko obrazovanje? Kako će se reforma odraziti na enorman broj učitelja razredne nastave i učitelja u produženom boravku koji će ili strahovati za svoja radna mjesta ili ih biti prisiljeni napustiti? Dosadašnjim radom u obrazovnom sustavu nitko od njih to nije zaslužio. Govorimo o živim bićima, o posljedicama na njihovo psihološko stanje, o nečijim majkama i očevima koja ovise i čija djeca ovise o ovim radnim mjestima, naposljetku o ljudima koji su mahom mukotrpno i financijski izazovno pošteno završili svoje fakultete ne sluteći da će preko noći biti u ovako nezahvalnoj i stresnoj situaciji? Zašto iza prijedloga ovakve reforme ne stoje ljudi s dugogodišnjim iskustvom u neposrednom radu s djecom osnovnoškolskog uzrasta, razredne nastave? Nužno je uključiti ljude iz prakse i čuti njihov glas. U nadi da ćete sve postavljene komentare uzeti u obzir, srdačno vas pozdravljam! Učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 98 | Tamara Španić | Eksperimentalni program | Pozdrav! Smatram da je cjelodnevna nastava preveliko opterećenje i učenicima i nastavnicima. Roditelji će jedva viđati svoju djecu, jer će djeca cijele dane provoditi s učiteljima i nastavnicima. Nisu mi jasni ni svi predloženi programi, i kako to sve uklopiti u satnicu i prostor škole. Mislim da će sve manje ljudi upisivati pedagoške fakultete jer prema ovome, malo će vremena provoditi s vlastitom djecom, a više s tuđom. Jednostavno, NE podržavam takav oblik nastave. Učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 99 | Sanjica Sara Radetić | Eksperimentalni program | Poštovani, pozdravljam namjeru da se unaprijedi i poboljša naš obrazovni sustav, izgrade nove škole, suvremeno opreme, poboljšaju uvjeti u postojećim školama i da sva djeca pohađaju jutarnju smjenu u jednakim uvjetima. Zahvalna sam na svakom ulaganju u odgoj i obrazovanje i na svakom napretku. Međutim, mišljenja sam da u svakoj reformi treba zadržati sve što je dobro i vrijedno te da trebamo pomno pripremiti svaku promjenu. U provođenju cjelodnevne škole potrebno je uključiti sve sudionike procesa i dobro sve razraditi, predvidjeti i pripremiti. U dosadašnjem odgojno-obrazovnom sustavu ima puno dobroga što je vrijedno zadržati, a isto tako u prijedlogu cjelodnevne škole ima kvalitetnih prijedloga koje bi mogli implementirati u sadašnje škole. Cjelodnevna škola bi trebala biti slobodan izbor svakog roditelja kao što je do sada bio cjelodnevni boravak. Potrebe su različite ovisno o sredinama i mogućnostima. Uz osnivače, učitelje i zaposlenike škola uvijek treba uključiti i roditelje posebno vezano uz cjelodnevnu školu. Ima roditelja koji rade od 8 do 16 sati i kojima odgovara cjelodnevna škola ili cjelodnevni boravak, ali isto tako ima veliki broj roditelja koji rade dvokratno, samo popodne, navečer, sezonski, povremeno, od kuće ili su domaćice samo da bi bili sa svojom djecom i što više sudjelovali u njihovom odgoju. Mnogi roditelji su prilagodili svoj posao, radno vrijeme, sve su podredili da bi se što više posvetiti i bili sa svojom djecom. Većina roditelja želi svojoj djeci omogućiti najbolje uvjete za odrastanje, igru i druženje sa obitelji, prijateljima, boraviti na svježem zraku i u prirodi. Roditelji brinu za psihofizičko zdravlje djece i rado darovitu djecu dovoze u glazbene i plesne škole, sportske i druge aktivnosti. Roditelji prepoznaju dobrobiti umjetnosti i sporta za razvoj i zdravlje djeteta. Moja majka je nakon rođenja trećeg djeteta odabrala biti domaćica kako bi nam se posvetila i dobro nas odgojila. Ja sam svojoj majci na tome beskrajno zahvalna i imala sam prekrasno djetinjstvo. Bilo bi divno da takvi, predani roditelji dobiju potporu kao odgajatelji. Zbog tih roditelja treba ostaviti mogućnost da i u slučaju da se provede cjelodnevna škola imaju izbora, ne nakon 15,30 sati odnosno 16 sati ( u školama gdje nastava već sada počinje u 8,30 sati ujutro), već nakon redovne nastave koja traje do cca 13 sati s kraćim odmorima za koje kažu učenici da su im dovoljni. Prijedlog je da kao i do sada samo A1 program bude obavezna nastava i da roditelji mogu izabrati da li će njihovo dijete ići kući nakon A1 programa ili ostati na neobaveznom, izbornom dijelu cjelodnevne škole nakon veće pauze za ručak, odmor, igru i rekreaciju. Jedan dio učenika umjesto produženog boravka, imao bi izborni A2 program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (za učenike kojima je to potrebno i lakše je raditi u manjim skupinama) ili B1 izborni program u školi. Drugi dio učenika za to vrijeme imao bi B2 izvanškolske aktivnosti (umjetničke škole, sportske i druge aktivnosti) te bi na taj način mogli završiti sve aktivnosti u neko pristojno vrijeme i još bi ostalo vremena za odmor, igru i druženje s obitelji i prijateljima. Zadovoljni učenici, roditelji, učitelji i svi zaposlenici škole, najbolja su formula za uspješnu reformu. Promjene su nužne, prije svega jasnije definirati ishode učenika i rasteretiti učenike nepotrebnim reproduktivnim znanjima te više razvijati asocijativna mišljenja, darovitosti, znanja i vještine, interes prema zanimanjima koja će biti potrebna u budućnosti i pripremiti ih za život. Predlažem da svi zajedno što više ulažemo u učitelje i zaposlenike škola kroz usavršavanja, suvremeniju opremu, bolje uvjete rada, da se učiteljima i zaposlenicima u odgoju i obrazovanju vrati dostojanstvo i poštovanje kakvo zavređuju. Vjerujem da bi dodatnu motivaciju postigli povećanjem i prikladnim plaćama u skladu s poslovima i odgovornostima koje obavljaju. Naši su učitelji i stručnjaci u svijetu cijenjeni i postižu izvrsne rezultate što potvrđuje dosadašnju kvalitetu našeg odgojno-obrazovnog sustava, predanog i kvalitetnog rada većine zaposlenika u odgojno-obrazovnom sustavu. Mnogi kolege iz drugih zemalja kada upoznaju naš odgojno-obrazovni sustav, posjete našu školu, upoznaju rezultate i uspjehe, konstatiraju da bi naš način, metode rada mogle biti model, kao uzor kako treba raditi i imati odnos s djecom i roditeljima jer djeca koja rado dolaze i borave u školi kao i učitelji definitivno postižu najbolje rezultate i tada su inovativni, kreativni, maštoviti, radišni i imaju sigurnu budućnost. S poštovanjem, Sanjica Sara Radetić, mag.mus. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 100 | Alessandra Civitico Božić | Eksperimentalni program | Poštovani, Htjela bi prokomentirati dokument koji ste nam prezentirali pogotovo što se tiče učitelja produženog boravka. „Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača, kao oblik trajnog rješenja.'' Možete konkretno pojasniti ulogu svih učitelja produženog boravka nakon uvođenja sperimentalnog programa CŠ? Ovi učitelji će morat odradit sate od onih kolega koji neće htjet ili neće moć predavat neke predmete? Ili bit će prisiljeni radit u vrtiću? Ili čak ostat bez posla? Kad se prezentira neki novi projekt trebalo bi detaljno planirat obaveze svih učitelja a ne izostavit bitne informacije za nemali postotak učitelja. Za njih ne postoje nikakve konkretne informacije i opcije, a neznanje je najgore. Smatram da jedan razred u cjelodnevnoj školi ne može voditi jedna učiteljica. To je posao za najmanje dvije osobe. Do sada nam je praksa pokazala kako razredna nastava jako dobro funkcionira uz produženi boravak te bi bilo jako dobro ovaj model primijeniti na sve škole uključujući od 5. do 8. razreda. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 101 | MARTINA LENARD | Eksperimentalni program | Mišljenja sam da je vladajuća garnitura dovela 200 stručnjaka da ovu "reformu" pišu godinama, pardon, prepisuju godinama, kako opet saznajemo iz medija iz čistih političkih razloga kako bi nam djecu odgajao sustav, a ne njihova najbliža okolina. Zašto nam ponosno se objave "kreatore" prepisivače ovog "modernog" zaadnog modela kad već misle da je tako dobar. Ima li itko među njima da je proveo minutu u školi nakon što ju je sam završio? Dodatno opterećenje osmogodišnjaka s jednim učiteljem od jutro do mraka koji si ne vidi roditelje ni braću do navečer kad je preumoran od tog cjelodnevnog maltretiranja, pa još možda ima i nasilnika koji ga svaki dan maltretira, je mogao smisliti samo netko bez trunke ikakvog pedagoškog obrazovanja i iskustva rada s djecom. Ovo je čista politička igra i ništa drugo. Nikog od tih "stručnjaka" nije zapravo briga niti za nastavu niti za učenike, a niti za nastavnike. Gura se "moderan zapad" pod svaku cijenu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 102 | GORDANA ZATEZALO | Eksperimentalni program | Poštovani, moram priznati da je ovaj koncept cjelodnevne nastave jako nedefiniran. Možemo li negdje vidjeti nacrt novog Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika? Imam osjećaj da će se škola pretvoriti u drugi dom učenika. Godinama se priča da su naši učenici preopterećeni i nesamostalni. Ako sam dobro shvatila dobit će nove predmete i uvećat će im se satnica, a s druge strane im se smanjuje informatika. Zar niste prije nekoliko godina uveli informatiku kao obavezan predmet u 5. i 6. razredu, a u 7. i 8. razredu kao izboran predmet. Tko bi trebao biti s učenicima za vrijeme rekreacijske pauze od 20 min. i za vrijeme ručka koji će trajati 40 min.? Što je to rekreacijska pauza? Nadalje, molila bih konkretan odgovor na pitanje vezano uz drugi strani jezik. U našoj školi postoji od 4. razreda izborni predmet njemački i talijanski jezik. Kako će se formirati razredi u 4. razredu? Hoće li birati učenici koji će strani jezik učiti ili ravnatelji škola? Hoće li se moći formirati grupe? Tko će od učitelja biti uključen u A2 program? Ovim načinom učenja potiče se učenikova nesamostalnost, pogotovo kad govorimo o sedmašima i osmašima. Razgovarala sam s učenicima o cjelodnevnoj nastavi. Nitko od njih ne vidi smisao da svoje školske obaveze obavljaju u školi uz stručnu pomoć!!!! Uostalom, svaki učenik ima svoj način učenja i mnogim učenicima ne odgovara da uče u grupi. Što je bilo loše u pisanju domaćih zadaća. Kroz pisanje domaćih zadaća učenici ponavljaju i utvrđuju gradivo. Jesam li dobro razumjela da će razredništvo biti samo 1 sat tjedno u neposredno odgojno-obrazovnom radu, a ne kao prije dva sata? Plaćat će se samo 1 sat razrednika????!!!! Što znači izborno 1 sat razrednika? A što je s drugim obavezama vezanim za razredništvo? Jeste li svjesni koliko je to posla, a nažalost, papirologije i zahtjevnih roditelja je sve više. Srdačan pozdrav i unaprijed vam zahvaljujem na vašim odgovorima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 103 | Davorka Bronzić | Eksperimentalni program | Poštovani, predlažem da se za tjedno zaduženje učitelja zadrži računanje školskih, a ne sunčanih sati. Također predlažem da u tjedni izračun radnog vremena uđe sav neposredan rad s učenicima, a ne samo onaj u učionici (odmori, pauze, ručak …). Vrijeme pripreme također predlažem da ostane na dosadašnjih 30 minuta po školskom satu (umjesto predloženih 22.5) jer je to zaista minimum koji je potreban za kvalitetno pripremiti sat ukoliko se svi učenici u tom razrednom odjelu školuju po redovitom programu. Ukoliko u razrednom odjelu postoje učenici koji se školuju po programu uz prilagodbu, učenici s teškoćama, vrijeme pripreme nastavnog sata trebalo bi produžiti sukladno njihovom broju i potrebama. Vrijeme pripreme nužno je potrebno računati i za planirani A2 dio radnog dana koji opet uključuje neposredan rad s učenicima te kvalitetno diferenciranje, provođenje i praćenje. Najbitnije od svega navedenog, predlažem da se napravi točan popis i izračun vrsta i trajanja svih ostalih poslova koje učitelji obavljaju u školi gdje će za svaku stavku jasno pisati koliki udio vremena u 40-satnom radnom tjednu ona iznosi te da se taj izračun koristi za zadužiti učitelje do pune norme od 40 sati tjedno kako bi svi učitelji imali na raspolaganju istu količinu radnog vremena. Davorka Bronzić, profesor engleskog i talijanskog jezika i književnosti, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 104 | SOFIJA ŠTEFANAC KLOBUČAR | Eksperimentalni program | Poštovani, u ideji vodilji ovog eksperimentalnog programa (Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja) već se kriju brojne nedoumice i brojna pitanja koja svi zaposleni u odgojno-obrazovnom sustavu, ali i roditelji te šira javnost mogu već u samom početku istaknuti. Hoće li taj program biti za svu djecu uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv? Hoće li taj program za sve osobe u neposrednom radu s djecom biti uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv? Djeca nam se upisuju u prvi razred različite kronološke dobi (sa sve više odgoda polaska u prvi razred jer ih prate brojne intelektualne, socijalne, emocionalne i sl. poteškoće - inkluzija); različitog obrazovnog i odgojnog predznanja (djeca obuhvaćena predškolskim sustavom od jaslica/treće godine do šeste godine ili samo djeca obuhvaćena „Malom školom“ ); različitih obiteljskih situacija (djeca razvedenih roditelja, nesređenih partnerskih odnosa, posvojena djeca...) i različitih roditeljskih stilova odgoja (sve više prevladava permisivni stil odgoja) pa je prvi razred za nas učiteljice i učitelje već sad OTEŽAN uz svakodnevnih pet, a jedan dan i šest sati neposrednog rada s djecom. Učiteljica sam s 34 godina rada u nastavi. Prije dvije godine sam bila u prvom razredu i od 25 učenika njih dvadesetoro je pohađalo produženi boravak. Zbog svih gore već navedenih različitosti rad nam je u samom razredu bio izrazito naporan. Djeca koja su pohađala produženi boravak su dolazila u 6:30, a ostajala do 17:00 u školi. Budući kako nam uvjeti nisu idealni PB se organizirao i u jutarnjoj i u popodnevnoj smjeni pa su djeca na nastavi kada je bila popodne bila u potpunosti „neupotrebljiva“ na obrazovnoj razini, a odgojne situacije (ponašanje) izrazito neprimjerene kod većine djece. Stoga, ostaviti jednoj učiteljici (jednom učitelju) neposredan rad sa svim učenicima u razrednom odjelu u A1 i A2 dijelu ovog planiranog programa je u potpunosti neprihvatljivo. B1 dio programa je i dobrodošao, ali s većom naknadom učiteljicama i učiteljima za njegovo izvođenje u programu Cjelodnevne škole. B2 dio programa bi trebao biti ono što mu sam naziv i govori - Izvanškolska aktivnost, a jedino bi trebalo razraditi kako pomoći roditeljima u sufinanciranju tog dijela. Ipak, određeni dio tog B2 dijela se može realizirati u školi i to na početku svake nastavne godine kada različiti treneri u lokalnoj zajednici mogu doći i „snimiti“ potencijalne talente za određene sportove ili glazbene i plesne škole. Oni imaju i veći „ugled“ u mojoj lokalnoj zajednici od neke ondje učiteljice ili učitelja koji roditeljima savjetuju upis u neki sport ili plesnu ili glazbenu školu kada uoči nadarenost (naravno, ovo je sarkastično napisano). Na kraju, koliko od vremena nakon povratka djece iz škole će ostati za kvalitetno provedeno vrijeme s roditeljima je upitno. Manjem dijelu roditelja će odgovarati ovaj planirani program jer ionako ne stignu niti vidjeti svoju djecu, a ne kvalitetno odraditi obiteljsko druženje, a kroz obiteljsko druženje bi se trebalo i dotaknuti nastave, rada u školi i sl. (ne trebaju nužno biti domaće zadaće). Ono što primjećujem u zadnjih pet godina rada je da su i povećani sati izostanaka u razrednoj nastavi (naravno zbog važećeg Pravilnika sve su to opravdani sati) pokazatelj kako roditeljima (sva sreća manjem dijelu roditelja) i nije baš važan obrazovni dio Škole, ali im je znatno važan odgojni dio Škole (a vršnjačkih sukoba i nasilja sve više) jer sami neuspješno vladaju vještinama odgoja u obitelji (već gore naveden permisivni stil odgoja). Kako taj dio (odgojni) u planiranom programu Cjelodnevne škole uravnotežiti, postaviti pravednost, učinkovitost i održivost kada će nasilnici i žrtve biti od 8:00 do 15:30/16:00 u školi cijelo vrijeme? Kako s učenicima kojima zbog specifičnosti u razvoju (djeca s poteškoćama) smeta kontinuirana buka (djeca su nam sve bučnija i bučnija u običnom razgovoru tijekom odmora i na samim satima u razrednom odjelu...- utjecaj Interneta i društvenih mreža je već sada izrazito negativan)? I na kraju, potpuno mi je jasno kako Cjelodnevna škola mora zaživjeti, ali ne u ovakvom planiranom obliku. S poštovanjem, Sofija Štefanac Klobučar, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 105 | IVANČICA GRAHOVAC KOPAJTIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ovim trenutnim napisanim eksperimentalnim programom koji možemo ovdje pročitati mnogo toga je ostalo šturo i nerazješnjeno, no svakako bih napomenula jedno, a to je INFORMATIKA. S više toga se ne mogu složiti. Krenuvši od samog naziva, uistinu nije potrebno mijenjati sam naziv predmeta jer pod ovim nazivom ostaje predmet sveobuhvatan po pitanju vještina, znanja, ali i rješavanja problema. Nadalje, satnica učitelja informatike je ovim programom smanjena i to nikako nije učinkovito, uravnoteženo, pravedno, a ni održivo. Učenici, kao ni učitelji ne mogu biti učinkoviti u 45 minuta tog predmeta tjedno što bi dalo prosječnom učitelju ako je u mogućnosti zvog veličine škole uopće imati puno satnicu oko 20 do 22 razredna odjela puta prosječno 20 učenika. Kako učitelj može biti učinkovit u radnom vremenu ukoliko ima dežurstva, administraciju, održavanje inf.učionice itd. na toliki broj učenika? Kako uravnotežiti vrednovanje ako će pojedini razredi imati dotični predmet ujutro u 8h kada su djeca, pogotovo u razrednoj nastavi koncentriranija od onih razreda koji bi imali primjerice u 14:15h? Kako uravnotežiti znanje ukoliko mnoštvo učenika ne posjeduje računalo doma te im je susret s računalima jednom tjednom po 45 minuta, iako ne ni toliko s obzirom da nije moguće svih 45 minuta posvetiti praktičnim vještinama te sukladno tome i dosta manje od 45 minuta tjedno bi prosječan učenik stvarno vježbao tj. usavršavao praktične vještine na računalu? Održiv sustav svakako nije. Učenike u osnovnoj školi treba uputiti u određeno faktografsko znanje, usavršavati digitalne vještine kao i rješavati s djecom problemske zadatke i dovoditi ih na višu razinu rješavanja problema. No kako održati dugoročno sustav valjanim ukoliko za sve ovo imaš 45 minuta tjedno? Također, informatika je sa svrhom godinama u našem školstvu 2 sata tjedno, često u blok satu baš zbog specifičnih potreba (povezivanje na mrežu, posebnih informatičkih učionica, vježbanja digitalnih vještina i izrade zadataka u pojedinim programima...) te stvarno ne vidim potrebu za smanjivanjem sati, već upravo suprotno, kako bismo bili učinkoviti kao narod i održivi u današnjem svijetu, tom 21. stoljeću informatika je i više nego potrebna u mnoštvu današnjim struka i zanimanja te ju je kao takvu potrebno ostaviti minimalno 2 školska sata u tjednoj satnici, a po mogućnosti i više u višim razredima osnovne škole. Također nije ni pravedan sustav odgoja i obrazovanja ukoliko je informatika kao predmet uvedena u nastavnoj godini 2020./2021. u razrednoj nastavi te nije prošla tj.izašla iz sustava niti prva generacija u razrednoj nastavi (koji su tada bili 1. razred i upisali prvi put informatiku sad su 3.razred tek), a nismo odradili nikakvu analizu tih istih učenika s obzirom da tek sljedeće nastavne godine bi bilo 4 godine informatike, a mi već sad imamo novi eksperimentalni plan po pitanju informatike. Trebali biste jako dobro razmisliti o ovam trenutnom planu, a pogotovo po pitanju predmeta informatike jer to svakako nije predmet koji treba ostati na jednom školskom satu tjednu, već obavezno dva pa i više. S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 106 | MAJA MRVICA | Eksperimentalni program | Poštovani, pozdravljam odluku uvođenja cjelodnevne škole i najavljene reforme školstva te potrebe za većim ulaganjem u školstvo općenito. Pozitivnim smatram povećanje satnice hrvatskog jezika, matematike, prirode i društva (koja će se cijepati na dva predmeta s ukupnom satnicom od 3 sata) te likovne i glazbene kulture. Također pozitivno je što je Ministarstvo uvidjelo potrebu za informatičkim opismenjavanjem i uvelo informatiku odnosno informacijske i digitalne kompetencije kao obvezni predmet, ali se nikako ne mogu složiti sa satnicom od 1 sata tjedno. Smatram da je u svijetu kojem živimo, koji se upravo zbog napredne tehnologije i digitalizacije ubrzano mijenja, potrebno odmalena djecu poučavati digitalnim vještinama i svim prednostima koja nam ona omogućuje, a za to nije dovoljan 1 sat tjedno (za usporedbu vjeronauk odnosno svijet i ja - 2 sata tjedno). Uvođenje 2. stranog jezika je dobrodošla promjena. Međutim sva ta povećanja satnice, koliko god ona bila pozitivna i potrebna, dovode do puno većeg opterećenja satnice učenika koji već danas nije u mogućnosti koncentrirano pratiti sadržaje i svi mi koji radimo u razredu znamo koliko je teško održavati pažnju učenika, bez obzira koje metode poučavanja koristili i koliko mi zanimljivi i kreativni u nastavi jesmo. Naši predmetni kurikulumi su pretrpani sadržajima, puno se činjenica, pogotovo u višim razredima, uči napamet, ne ostaje vremena za ponavljanje i uvježbavanje te za iskustveno učenje i praktični rad. Da bi ovakav model cjelodnevne nastave mogao zaživjeti i donijeti sve dobrobiti o kojima se u dokumentu govori, trebala bi temeljita reforma školstva i rasterećenje svih predmetnih kurikuluma. Uz to za učenike bi trebale postojati i zone za opuštanje, igru, čitanje i sl. Zaduženja učitelja nisu dobra izrađena. U neposredni rad s djecom spadaju osim programa A 1 i programi A 2 i B 1 te dežurstvo za vrijeme pauzi i ručka. Programi A 2 i B 1 ne mogu se izvoditi bez kvalitetne pripreme učitelja, pogotovo što se radi o potpomognutom i obogaćenom učenju u isto vrijeme, što znači da je priprema još zahtjevnija jer uključuje istovremeni rad na dvije i li više razina znanja. Vrijeme pripreme učitelja je sa 30 min skraćeno na 22, 5 min. Onaj tko radi u razredu zna da je za kvalitetnu pripremu potrebno dosta vremena i nikako ne može stati u predviđene 22,5 min. Čak pod pretpostavkom da se koristite gotovom pripremom od strane izdavača, to vrijeme najčešće ne bi bilo dostatno. Nisam primijetila predviđeno vrijeme za ispravljanje ispita, formativno vrednovanje, unošenje raznih podataka u e dnevnik (ispričavam se ako sam predvidjela). Moj prijedlog je da se vrijeme pripreme za nastavni sat vrati na 30 min te da se svi programi iz A 2 i B 1 računaju kao neposredni rad s djecom te da se za njih računa vrijeme pripreme od 30 min po satu. Dežurstva za vrijeme malih odmora, rekreacijske pauze te vrijeme ručka treba računati u neposredni rad s djecom poput drugih europskih zemalja s kojima se uspoređujemo, to nikako nisu ostali poslovi (rad s djecom je nepredvidiv, česti su sukobi, ozljede, bolovi, suze, potrebno je stalno nadgledati i usmjeravati djecu, posebno u mlađoj dobi). Za kraj mogu reći da smatram da su u razrednoj nastavi potrebne dvije učiteljice kako bi se kvalitetno odradilo sve predviđeno cjelodnevnom školom. Posao učiteljice je izuzetno zahtjevan kako psihički tako i fizički te smatram da na ovakav način neće biti moguće ostvariti entuzijastične ciljeve koji se navode u ovom dokumentu. S poštovanjem, Maja Mrvica, učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 107 | Martina Kljaić | Eksperimentalni program | Poštovani, uvođenje cjelodnevne nastave ovako na brzinu ostvalja puno nedorečenih i nepotpunih informacija. - sat razrednika koji se ubraja u A1 nigdje nije definiran kao neposredan rad s učenicima - odmori, rekrecijska pauza, dežurstva se ne ubrajaju kao neposredan rad s učenicima ,a za njih je učitelj zadužen - ukupno ostaje 9 sati za pripremu, prije je za pripremu bilo predviđeno 30 minuta, a sada 22.5 minute i to samo za predmete iz A1, iz toga se daje zaključiti da za predmete iz A2 potpomognuto i obogaćeno učenje nije potrebno pripremanje ( što je zapravo potpuno krivo jer je taj oblik nastave zahtjevan ) - ostaje pitanje načina i provedbe potpomognutog i obogaćenog učenja koje se do sada provodilo u manjim skupinama, sada nije definorano hoće li se ono provoditi paralelno i za cijeli razredni odjel - oduzimanje tzk učiteljicama i učiteljima razredne nastave koji su položili osnove kineziologije i metodiku tjelesne i zdravstvene kulture, a uvođenje predmeta Svijet i ja za koji piše da ga može predavati bilo tko ( koje su tu potrebne kompetencije ?) -uvođenje predmeta Prakične vještine za koje se nismo obrazovali - produženi boravak je zahtjevao rad dvoje učitelja, no u cjelodnevnoj nastavi će biti dovoljna jedna učiteljica za rad 8:00-15:00 ili 8:00- 17:00 Martina Kljaić, učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 108 | MAGDALENA SABLJIĆ | Eksperimentalni program | Radim u školi u kojoj su 4 razredna odjela po paralelki. U prva tri razreda ima sveukupno 10 učitelja koji rade u produženom boravku. Ukupno petnaestero učenika u svim razrednim odjelima ne ide u produženi boravak pa više niti nemamo potpuno klasičnih razreda. Učenici koji idu u PB su u školi od 7.00 do 17.00. Rad je organiziran tako da su učitelji koji su u nastavi dežurni od 7.00 ujutro, a mi, učitelji PB, do 17.00. Dolazimo u školu oko 11.30 i preklapamo se s učiteljima dok traje primopredaja razreda i razmjena bitnih informacija. Zaduženi smo tjedno 25 nastavnih sati u neposrednom radu s djecom. Dnevno 5 sunčanih sati radimo ovako: 1 sat slobodno vrijeme za igru, 2 sata organiziranog vremena u kojem radimo s djecom aktivnosti koje bi bile slične sadašnjem dijelu A2 (potpomognuto učenje, radionice usmjerene na odgoj, razvoj socijalnih vještina,…), i 2 sata odnosi se na pisanje domaćih zadaća i učenje (učimo kako i samostalno učiti kako bi se pripremili na više razrede u kojima PB-a nema). Svatko od nas ima u svom zaduženju i izvannastavnu aktivnost (dramska, literarna, plesna, povijesna,...). Učenici svih razreda su uključeni u te INE. Sudjelujemo u praćenju djetetovog napretka, rasta i razvoja. Komuniciramo s učiteljem nastave o napretku te usklađujemo koje nastavne sadržaje je potrebno dodatno uvježbavati ili produbiti. Predlažemo da svaki razredni odjel ima 2 učitelja, a ne jednog prema vašem prijedlogu. Smatramo da bi se tek tada moglo postići ovo što ste naveli kao cilj Cjelodnevne škole, a to je sveobuhvatan razvoj učenika. Trenutno je u svakom razrednom odjelu sve više učenika s teškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, disleksijom (zahtijevaju individualan pristup u većoj mjeri), a što se tiče autizma koji je u porastu (trenutno 5 djece u RN) na djelu je inkluzija u redovne razredne odjele. Zaduženjem 1 razrednog odjela s 2 učitelja bi se postiglo upravo preklapanje od barem 4 školska sata, te bi tako djeca dobila individualizirani pristup, imali bi asistenta te bi im se samim time omogućio ravnomjeran psihofizički razvoj. Puno je djece s poteškoćama, a na ovaj način bi dobili potrebnu potporu. Učitelji PB-a su zaista važan segment razvoja djeteta do samostalnog i samosvjesnog učenika od 4. razreda nadalje. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 109 | Zdenko Braičić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao metodičar nastave Prirode i društva izražavam svoje neslaganje najavljenom podjelom jedinstvenog nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva (ili čak više) nastavnih predmeta. Prije svega riječ je o uvođenju novih nastavnih predmeta Prirodoslovlje te Društvo i zajednica (iako bi se jedan dio ishoda učenja postojećeg nastavnog predmeta Priroda i društva trebao ostvarivati i u predmetu Praktične vještine). Smatram kako učenici mlađe školske dobi doživljavaju svijet koji ih okružuje na cjelovit način, odnosno s malim sposobnostima analitičkog pristupa cjelovitim pojavama. Zadaća je nastave u primarnom obrazovanju omogućiti učeniku cjelovitu sliku onoga u čemu se poučava. To nije moguće uvođenjem prevelikog broja nastavnih predmeta, pa bi stoga na ovom stupnju školovanja učenicima valjalo "ponuditi" manji broj nastavnih predmeta. Jedan od takvih nastavnih predmeta je Priroda i društvo u kojem su integrirane spoznaje brojnih prirodnih i društvenih znanosti kako bi učenik cjelovito upoznao svijet oko sebe. Naravno, ne izražavam protivljenje povećanju tjedne satnice, radi porasta ukupnog obima prirodoslovnog obrazovanja, ali mišljenja sam kako prirodoslovlje treba biti dio integriranog nastavnog predmeta Priroda i društvo. Činjenica je da još od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća unaprjeđenje prirodoslovnog obrazovanja postaje prioritet u mnogim europskih zemljama te su neke zemlje poput Njemačke, Francuske, Nizozemske, Španjolske i dr., izradile nacionalne strategije prirodoslovnog obrazovanja. No, to istovremeno ne znači da je na početku školovanja, odnosno u primarnom obrazovanju, nužno i dobro uvesti zaseban nastavni predmet Prirodoslovlje. Primjerice, i mreža Eurydice u dokumentu "Prirodoslovno obrazovanje u Europi: Nacionalne politike, prakse i istraživanja" ističe kako u većini europskih zemalja prirodoslovna nastava počinje kao opće integrativno nastavno područje (u nas: Priroda i društvo) čiji je cilj poticati dječju znatiželju o svijetu koji ih okružuje, pružajući im temeljno znanje o svijetu i dajući im alate za daljnje istraživanje (Eurydice, 2011). Na kraju želim ponoviti, svakako se slažem da treba raditi na jačanju prirodoslovnih kompetencija naših učenika, ali u razrednoj nastavi bi to trebalo činiti u sklopu jedinstvenog nastavnog predmeta jer to bolje odgovara psihofizičkim i kognitivnih karakteristikama djece ove razvojne dobi. izv. prof. dr. Zdenko Braičić, metodičar | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 110 | KATARINA BUTKOVIĆ | Eksperimentalni program | U vrijeme kada su djeca/učenici okruženi tehnologijom na svakom koraku neide nam kao državi u prilog da se satnica nastavnog predmeta Informatika smanji za 50%. Sa 2 sata tjedno u svim razredima OŠ, na 1 sat tjedno. Kao učiteljica koja radi u OŠ u svih 8 razreda mogu kategorički tvrditi da 45 minuta nije dovoljno da učenici steknu znanja i vještine koje će im biti potrebne kroz cijeli život. Vještine poput pisanja teksta u Wordu, izrada prezentacija, korištenje aplikacija na pravilan način, sigurno korištenje Interneta, učenje o sigurnosti, a da ne spominjem programiranje koje je ključno u nastavi informatike za razvijanje logičkog razmišljanja kod učenika nemože se odraditi u 45 minuta/ 1 sat nastave tjedno. Nadalje, promjena imena predmeta Informatika nije potrebna! Isto tako tvrdeći da nitko u razdoblju od 4 godine za vrijeme trajanja eksperimenta neće ostati bez posla, nemože biti istina. Ako ne ostanu bez posla, sigurno će doći do nepune satnice čime im se smanjuje i plaća ukoliko nemaju 40 satno tjedno radno vrijeme. Ako se kolegama informatičarima čije škole budu sudjelovale u eksperimentu i nađe neka zamjena u satnici, što je sa svim ostalim učiteljima Informatike koji će nakon 4 godine ostati potpuno nezaštićeni, te ostati na nepunoj satnici a i u krajnjem slučaju bez radnog mjesta jer neće moći napuniti tjedno zaduženje od 20 sati redovne nastave! I svakako izrazito je važno reći da učitelji informatike su trenutno u školama osobe koje vode brigu o e dnevniku, e-matici, administriraju sve potrebno oko navedenog, administriraju web stranice škole, kao i društvene stranice, održavaju informatičke kabinete ali i opremu u svim ostalim učionicama i na taj način školama uštede značajna novčana sredstava koja bi inače bila potrošena na vanjske tvrtke za servisiranje/održavanje. Zatim pripremaju za nastavu učeničke tablete, instaliraju sve što je potrebno na razini škole i još toliko toga za što drugi misle "da je to taj čas", a učiteljima zapravo iziskuje puno vremena u toku dana, i znam da smo jedini učitelji koji smo svim kolegama i ravnateljima dostupni pa skoro 0-24 h. Iz svega navedenog nikako ovaj sustav nije uravnotežen, pravedan, učinkovit niti održiv što je sve te poslove svrstao u "OSTALE" i učiteljima nije omogućen ni jedan jedini sat u tjednom zaduženju za sve nabrojane poslove! Cjelodnevna nastava u redu, ali uz satnicu informatike takvom kakva je sada, 2 sata tjedno! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 111 | Nataša Kelava | Eksperimentalni program | Poštovani, radim i prosvjeti 23 godine i nisam očekivala da ću informacije o novoj reformi dobivati od medija, raznih portala, televizija... Dakle, 23 godine se očito zavaravam da smo zajedno u ovome jer da je tako onda biste nas, prije svega, uključili u reformu i tražili naše mišljenje. Ipak smo mi, uz učenike i roditelje, bitan dio dio ove priče. Smatram da je prije svake reforme potrebno napraviti neke analize, pripremiti "teren" i uključiti glavne aktere. Sve navedeno u potpunosti je izostalo. Treba li dijete zaista cijeli dan biti u školi, odvojeno od roditelja? Utječe li to pozitivno na njegovo zdravstveno i psihičko stanje? Ni kao roditelj ne podržavam ovu reformu. S poštovanjem Nataša Kelava | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 112 | LJERKA NOVAK BELAVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne nastave. Smatram da bi ova reforma mogla rezultirati brojnim problemima - preraspodjelom sati u normi učitelja te dodatnim opterećenjima učenika, učitelja, administrativnog i tehničkog osoblja u osnovnim školama. Postoje nastavnici koji rade na dvije ili više osnovnih i/ili srednjih škola. Do sada je bilo izazovno napraviti raspored sati, a kako će tek sada kada se želi uvesti cjelodnevna nastava. Isto tako, zaboravljate da nastavnici imaju za odraditi puno ostalih poslova - sjednice razrednih vijeća, sjednice učiteljskih/nastavničkih vijeća, roditeljski sastanci, individualni informativni razgovori s roditeljima, a većinu kojih su obavljali u poslijepodnevnim satima. Ako će nastava trajati do 17 sati, kada će razrednici obavljati informativne razgovore s roditeljima, kada će se nastavnici pripremati za sljedeći radni dan? Razredništvo je ogroman posao i ogromna obveza, a u ovom trenutku i ovim prijedlogom vrlo podcijenjen s 2,5% dodatka. U 21. stoljeću smanjuje se satnica Informatike, a očekujete od učenika određene digitalne kompetencije. Svaka čast izuzecima (jer zaista postoje), ali većini učenika najveće dostignuće je „skrolanje“ po tik-toku i ostalim sličnim društvenim mrežama. U ovom kontekstu slobodno istražite "Doomscrolling" - jednu od negativnih pojava pandemije koja se odrazila na učenicima. Smatram kako bi cjelodnevna nastava bila preveliko opterećenje učenicima. Zamislite prvašića koji mora sjediti u školi od osam do 15:30 sati i to 175 dana u godini. Kada ste pisali taj famozni dokument, jeste li razmišljali o kognitivnim i psihomotoričkim mogućnostima djece u toj dobi? Jeste li pitali mišljenje bilo kojeg učitelja prije nego ste izašli s idejom o cjelodnevnoj nastavi? Jeste li odradili jedan dan s djecom u razredu? Cjelodnevna nastava mogla bi imati upravo suprotan učinak od onoga što Vi očekujete. Zaista mislite da više neće biti potrebe za instrukcijama ako uvedete cjelodnevnu nastavu? Potpomognuta i obogaćena nastava, kažete – ali opet zaboravljate da nisu svi učenici jednaki i ne uče svi jednako. Neki učenici uče u sebi, neki uče uz pjesmu, neki uče hodajući, neki uče naglas, nekima treba mir i tišina. Postoje različiti stilovi učenja, slobodno se malo informirajte i istražite tu tematiku. Zaista mislite da će djeca imati više vremena ako napišu domaću zadaću u školi? Kada točno? Zaboravljate djecu koja putuju u udaljenije škole. I ako nauče i napišu, primjerice geografiju u ponedjeljak jer tada prema rasporedu imaju geografiju, to po Vama znači da do sljedećeg ponedjeljka učenik više ne mora otvoriti bilježnicu/udžbenik iz geografije? Još bih se samo osvrnula na Vaše prijedloge rasporeda sati u kojima predlažete da učenici imaju po četiri, pet, šest sati istog predmeta u danu. Ozbiljno? Šest sati nastave Matematike (ili bilo kojeg drugog predmeta) u jednom danu? Četiri sata obveznog dijela (A1) i još barem dva sata potpomognute nastave (A2) istog predmeta. A kad smo već kod toga, što će u to vrijeme raditi učenici kojima nije potrebna potpomognuta nastava? Zaboravljate i da će djeca zimi biti u školi od jutra do mraka i to doslovce. Kada će učenici imati vremena za obitelj ako će cijele dane provoditi u školi? Kada će roditelji biti sa svojom djecom? Pa zar ne bi roditelji trebali imati važnu, ako ne i primarnu ulogu u odgoju svoje vlastite djece? Zaista želite djeci oduzeti njihovo djetinjstvo? Gdje je vrijeme za odmor, vrijeme za igru, vrijeme za druženje, za obitelj, sport ili bilo koju drugu aktivnost izvan škole? „Kako je Grinch ukrao Božić“, odnosno „Kako je Ministarstvo ukralo djetinjstvo“. Srdačno | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 113 | Davorka Hrženjak | Eksperimentalni program | ZAKLJUČCI ŽUPANIJSKOG STRUČNOG VIJEĆA UČITELJA INFORMATIKE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Učitelji informatike u Koprivničko – križevačkoj županiji raspravljali su o prijedlogu koncepta cjelodnevne škole s posebnim naglaskom na položaj nastavnog predmeta Informatika u sklopu Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“. Donijeli su sljedeće zaključke: • Potrebno je uskladiti satnicu pojedinih predmeta sa stanjem na tržištu rada te s potrebama za daljnjim školovanjem učenika iz pojedinih područja. Nepravedno i nerealno je u današnje vrijeme svesti informatiku (Informacijske i digitalne kompetencije) na samo 1 sat tjedno kada je to područje na tržištu rada izrazito traženo • Potrebno je izbaciti dio rečenice "pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.". Naime u pojedinim školama nema dovoljno učenika da se stvori grupa od minimalno njih 8, a ujedno učenici ne mogu biti na više različitih satova koji će se, vjerujemo, vremenski preklapati. Ne treba zanemariti činjenicu da je naglasak na raznolikosti "potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja" te bi bilo nepravedno prema učenicima, koji imaju želju pohađati neki od predmeta, da im se isto ne omogući samo zato jer ih se na taj predmet prijavilo 7 ili manje. • Razočarani smo ovim programom koji je nastao na razmišljanju da su učenici informatički pismeni i da im nije potrebno više sati informatike zato što koriste računalo ili neki drugi digitalni uređaj od ranog djetinjstva. Biti informatički pismen nije koliko imate objava ili pratitelja na nekoj društvenoj mreži, ili koliko ste dobri u nekoj igrici. Postavljamo pitanje je li sigurno i pravilno korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije te stjecanje određenih vještina i znanja na računalu u današnje vrijeme nebitno? • „Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.“- Da, ovo je istina i to se CN-om neće promijeniti. Tko će, npr. u školi koja ima 8 prostorija u kojima se nalaze učenici od 1. do 8. razreda i 1 kabinet koji dijele učiteljica prirode, biologije, kemije, fizike i geografije izgraditi još hrpu kabineta ili nekih mjesta za kvalitetan rad učitelja na svojim pripremama? • „Program nacionalnog kurikuluma A1 sveobuhvatan je i uravnotežen odgojno-obrazovni pristup koji pretpostavlja suštinsko povezivanje odgojno-obrazovnih područja, predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema u jedinstvenu, skladnu i koherentnu cjelinu.“ Informatika postaje međupredmetna tema. Što to točno znači? Ako čitamo i pokušamo razumjeti navedenu rečenicu, laički to bi značilo da učiteljica hrvatskog jezika održava normalan sat hrvatskog jezika, a kad odluči da želi napraviti, npr. prezentaciju o nastavnom sadržaju s učenicima, onda pozove učitelja informatike i on nastavlja odrađivati njen sat? • „Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma.“- Ljudi, jeste li Vi u zadnjih 5 godina ušli u koji razred u razrednoj nastavi i tamo proveli 45 minuta? Što mislite da će se u 45 minuta uspjeti naučiti učenika 1. razreda i onda to ponoviti tek za tjedan dana ponovo?! Znate li da učenik u 1. razredu može odraditi kvalitetno 15 minuta? Znate li da u 45 minuta barem 3 puta traži da ide u toalet ili popiti vodu/sok? Znate li da neka djeca nikad nisu držala miš u rukama sve dok nisu krenuli u školu? Znate li da im koordinacija šake funkcionira u predjelu palca jer se od prvih nekoliko godina života koriste pametnim telefonima ili tabletima i da je potrebno kod nekih mjeseci da bi iskoordinirali pokrete miša? Znate li da jedan dio učenika nema računalo kod kuće na kojem bi uvježbavalo naučeno (posebno učenici Romi)? • Zašto se nije najprije provelo istraživanje kakvi su rezultati provođenja informatike u razrednoj nastavi, a nakon toga promjena satnice? Ne postoji opravdan i realan razlog za smanjenje. Zašto nečemu što je dobro, gdje učenici postižu znanja, uspjehe na natjecanjima, stvaraju vlastite programe, digitalne radove, itd. umanjiti satnicu?! Podržavamo promjene, ali ne nauštrb digitalnih znanja i vještina te računalnog razmišljanja i programiranja. U eksperimentalnom programu kao jedan od ciljeva naveden je razvoj STEM vještina, sukladno tome povećava se satnica većini predmeta iz tog područja, osim u informatičkom području. Programiranje se ne može raditi u B1 dijelu programa, nakon 16:00 sati kad učenici više nemaju koncentracije niti volje za zahtjevnije zadatke. • Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, prioriteti provedbe na području obrazovne politike su: "jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika", "razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja". Gdje će se to razvijati ako se u OŠ smanjuje satnica informatike? Također, prema Akcijskom planu za digitalnog obrazovanje EU (2021. - 2027.) računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet "Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju". A smanjenje satnice informatike unazadit će napredak učenika osnovnih škola u informatičkom smislu. • U programu A2 nema uključenog informatičkog područja niti u razrednoj niti u predmetnoj nastavi. Stoga, pripadamo ostalom odgojno-obrazovnom području (25%) što znači da se moramo podijeliti s kolegama i dogovoriti o podjeli satnice, odnosno ostaje nam svima samo 1, 25 sati tjedno u predmetnoj nastavi i 1,5 sat tjedno u razrednoj nastavi. Time je ponovno zakinuto informatičko područje! Predlažemo da se dodatno uvede zasebno informatičko područje u A2 dio za razrednu i/ili predmetnu nastavu. • Smatramo da se obavezno moraju uvesti metodičke pripreme od barem 20 min po satu za A2 dio. Ne postoje dodatni metodički sadržaji za dodatnu, dopunsku nastavu ili izborni dio predmetnog područja. Učitelj ih mora sam osmisliti, prilagoditi svakom učeniku. Učenicima u sklopu programa potpore i potpomognutom učenja potrebno je prilagoditi sadržaje ovisno o njihovim teškoćama, dok tijekom obogaćenog dijela svakog učenika je potrebno pravilno i individualno poticati kako bi se unaprijedilo njegovo znanje i napredovalo u predmetnom području. Također, potrebno je vratiti metodičke pripreme 30 minuta za redovnu nastavu (A1) jer ne postoji opravdan razlog za smanjenje redovite pripreme. U ovoj cjelodnevnoj školi nećemo se manje pripremati, već suprotno. • Rad razrednika s učenicima treba vratiti u neposredni odgojno – obrazovni rad. Ili se možda na satu razrednika neće raditi s učenicima? Dežurstva pod odmorima također pripadaju u neposredni-odgojno obrazovni rad jer smo s učenicima u školi tijekom svog radnog vremena, između svojih nastavnih sati. A u eksperimentalnom programu uvodi se još više odmora i rekreativnih pauzi gdje učenici ne mogu biti bez nadzora, a učiteljima dežurstva postaju još veća svakodnevna odgovornost. • Trebalo bi priznati poslove koje svakodnevno rade učitelji informatike i svrstati ih u neposredan odgojno-obrazovni rad, a ne u ostale poslove. Npr. vođenje mrežne stranice škole nije nigdje u zaduženjima navedeno, a svakodnevno se objavljuju novosti, vijesti, dokumenti i uređuju podatci i dizajn. Administrator resursa mora postojati u svakoj školi, ali se u zaduženju ne vodi niti pod ostale poslove. Vodili smo cijelu platformu svoje škole tijekom pandemijskih školskih godina. Poslovi održavanja informatičke učionice obavljaju se na dnevnoj bazi izvan satnice informatike, što se također ne vodi u zaduženju učitelja informatike. Administratori e-dnevnika imaju obvezu svakodnevne korekcije, unos grupnih zamjena i ostalih administrativnih poslova, stoga takvo zaduženje ne može nikako biti svrstano u ostale poslove. • U projektu e-škole prvi smo koji su "morali" se educirati u Loomen-u. U online nastavi iznijeli smo najveći teret, s tabletima, pružanjem pomoći kolegama/kolegicama, a posebno učenicima. Jesmo li doista kao društvo, učenici, učiteljice i učitelji toliko uznapredovali i postali informatički pismeni da smo neovisni? Praznim obećanjima bez konkretnog primjera kako učitelji informatike neće ostati bez posla jer će moći dopuniti satnicu s predmetom Svijet i ja je degutantno, a vrlo upitno jer velika većina učenika polazi satove vjeronauka pa kome će učitelji predavati? Ljudi se godinama školuju za određeni profil nastave i tako postaju stručni u tome polju i na temelju tih kompetencija su na kraju i plaćeni, najednom postoji predmet kojeg mogu svi predavati? • Prema kojim kriterijima je određeno da je novom nastavnom predmetu Svijet i ja potrebno 2 sata tjedno, a za informatiku 1 sat tjedno? Može se zaključiti kako je predmet uveden samo da se zbrinu učenici koji ne pohađaju Vjeronauk. Nevjerojatno je da novi predmet kojeg može svaki učitelj predavati, bez obzira na stručnost, ima satnicu od 2 sata tjedno. • Još jednom, informatika treba ostati na 2 sata u svima razredima Voditeljica ŽSV učitelja informatike Koprivničko – križevačke županije Davorka Hrženjak, dipl. informatičar | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 114 | MARKO GRIZELJ | Eksperimentalni program | Poštovani, Četiri godine sam radio u klasičnom obliku nastave uz obavezan produženi boravak, a u posljednje vrijeme u radim u cjelodnevnoj nastavi po riječkom modelu kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako temeljem tog iskustva dajem kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Generalno pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave jer vjerujem da je vrijeme napraviti temeljitu obrazovnu reformu koja bi odgovarala potrebama i današnjem stilu života no ukazujem na neke propuste: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško prate i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetio da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. - dijeljenje predmeta Priroda i društvo na predmete Prirodoslovlje i Društvo i zajednica je zbunjujuće za učenike 1. i 2. razreda OŠ jer oni svijet doživljavaju cjelovito te sadržaje treba što više povezivati, a ne razdvajati. Sigurno će te predmete pratiti i odgovarajući udžbenici i RB te tako doprinijeti ionako već preteškim torbama koje učenici 1. razreda jedva nose. - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učitelji i učiteljice su dovoljno kvalificirani da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo morali položiti kako bismo stekli našu diplomu. Kao što su profesori na našim fakultetima dobro rekli, problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama ne može riješiti. Jako puno bi nam pomoglo, u rješavanju ovog problema, kad bi svaka škola imala dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. S obzirom da dobro poznajem prilike osnovnih škola u svom gradu ne vjerujem da će i one prostorno moći osigurati (bez velikih ulaganja) prostor za samostalno učenje učenika. - nastavni sat je ostao na razini 45 minuta što je premalo za današnje vrijeme i razredne odjele u kojima je više od 20 učenika. - tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauza kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednom učitelju RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. Na kraju, bilo bi dobro dobiti specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručna usavršavanja, komunikaciju s roditeljima, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Ovo je samo mali dio moga promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg vjerujem da ga dijeli većina mojih kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Marko Grizelj, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 115 | IVANKA JANTOLEK | Eksperimentalni program | Poštovani, vjerujem da je osnovna ideja s cjelodnevnom školom dobra, promjene su bitne i nužne, ali za ovako prevažan program treba postaviti čvrste temelje i koordinirati bazu, učitelje, stručne suradnike, roditelje… Za to su potrebne godine pripreme i rada. U nedorečenom pristupu u kojem će se bitne stvari rješavati u hodu, u kojima se nema sluha za potrebe učenika, roditelja i učitelja i u kojem će u konačnici raditi nezadovoljni i preopterećeni učitelji, program je bojim se u startu osuđen na neuspjeh. Pojavljuje se puno veće opterećenje nastavnika bez adekvatne naknade, problem izgaranja na poslu, psihičkog opterećenja zbog rada sa skroz drugačijim generacijama, a u tolikom neposrednom radu koji se predlaže ni puno veća plaća ne bi pomogla. Jer onda ne bi puno bogatije zemlje od nas imale problem s kadrom u školama, a učitelji su im znatno bolje plaćeni od naših. U konačnici vidim odljev kadra koji se i sad već očituje. Zadovoljni i sretni učitelji, učenici i roditelji jamstvo su uspjeha reforme. Imamo jedno od najljepših zanimanja/poziva, ali ujedno i jedno od najstresnijih i ako se ne pozabavimo osnovnom jedinicom društva, a to je obitelj i njezinim vrijednostima problemi će samo rasti. Svijet se rapidno mijenja, protok informacija se jako ubrzao, izazovi roditeljstva su sve zahtjevniji u virtualnom i digitalnom svijetu i sve to treba implemenitirati u sustav obrazovanja. Nismo još spremni za promjene koje neće iz temelja mijenjati sve ono što želimo promijeniti. Srdačan pozdrav, Ivanka Jantolek | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 116 | SILVANA VUČAK GRÜNBAUM | Eksperimentalni program | Poštovani, čitam program i ne razumijem: Zašto? - o prihvaćanju i provedbi ovog programa odlučuje ravnatelji, ŠO i osnivač, a učitelji i roditelji djece nemaju gotovo nikakav utjecaj na odluku - sat razrednika se ne navodi kao neposredan odgojno- obrazovni rad učitelja ? - dodatna i dopunska nastava se održavaju u sastavu odjeljenja ( to je onda redovna nastava tj. sat više tog predmeta , a ne individualizirani rad s učenicima.) - Priprema za takve nastavne sate 0 minuta ???? - Što je s pripremama za ostale sate? Jedan sat dnevno? - uvođenje predmeta Praktičan rad u razrednu nastavu ( za koji se nismo nikada obrazovali, a uzimanje predmeta za koji smo se školovali (Tjelesna i zdravstvena kultura) - učenički odmori su i odmori za učitelje ? (Iduću godinu imam prvašiće. Poslat ću ih na užinu, ručak i otići na odmor??? Naravno da ne!) - radimo 8:00 do 15:30 ili 17:00 ( U kojem terminu ću ispravljati/sastavljati ispite, pisati pripreme, odrađivati razredničke poslove, formativno vrednovanje? ) - svim četvrtim razredima i razrednim odjelima na početku izvedbe Eksperimentalnog programa uvodi se izborni predmet drugog stranog jezika kao obavezni nastavni predmet. ( Zar ne želimo rasteretiti učenike? Neka djeca zaista nisu nadarena za učenje stranih jezika, mi im namećemo dva.) - jedna učiteljica razredne nastave sada preuzima satnicu koju su odrađivale dvije učiteljice. (Gdje će završiti učiteljice produženog boravka? Ušteda radom samo jednoga učitelja bila bi zanemariva u odnosu na ono što će odgojno-obrazovni proces izgubiti, a to je kvaliteta rada. ) Što je s učenicima s poteškoćama? Hoće li oni moći ranije napuštati školu s obzirom na poteškoće? Previše je tu pitanja i nelogičnosti. Treba li spomenuti boravak djece u neadekvatnim učionicama za cjelodnevni boravak? Cjelodnevna nastava ne bi trebala biti za sve obavezna, već bi roditelj trebao imati mogućnost odabira kao što to imaju sada - produženi boravak. U izbornom B2 programu nalaze se izvanškolske aktivnosti. Obzirom da se radi o aktivnostima koje su izvanškolske aktivnosti, zašto su one smještene u školu? Ne vidim kako će ovakav program doprinijeti poboljšanju obiteljskog života kako je navedeno. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 117 | Jasna Brečić | Eksperimentalni program | Poštovani, u Zakonu izrijekom piše tko se sve mora upoznati s uvođenjem eksperimenata u škole. Stoga lijepo molim da Vi poštujete zakone jedine nam države Hrvatske i da ne zaobiđete roditelje, učitelje i sve dionike u sustavu. Ovako predloženi dokument je pun nedorečenosti, usudit ću se reći površan, brojne škole ne mogu ispoštovati ni 10 dio traženoga, a da Vi eksperimentirate na učiteljima i tuđoj djeci je ravno zločinu. Nadam se da će biti razboritosti te da nećete dozvoliti upropaštavanje naše djece, njihovih obitelji i nas učitelja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 118 | Petra Podolšak | Eksperimentalni program | Poštovani, koliko i za koga prisilno nametnut i nedorečen program cjelodnevne nastave stvoren od nekompetentnih sudionika koji se nisu niti potrudili uvidjeti uvjete svakodnevnog praktičnog rada u školama može biti uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav! Je li to uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav za učenike koji bi osmosatno vrijeme morati provesti u neadekvatnim školskim prostorijama sa novim nepotrebno nametnutim predmetima bez slobodnog vremena za igru, druženje, izvanškolske aktivnosti? Ili je uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv za učitelja koji će nakon osam sati neposrednog rada sa učenicima morati obavljati sve opsežnije poslove razrednika? Osim parole kojom je najavljena cjelodnevna nastava u svrhu postizanja izričito političkih ciljeva, u praktičnim uvjetima školskog sustava predložen program je neizvediv i neizdrživ za sve njegove sudionike kojima nije dano pravo odlučivanja o njegovim smjernicama i provedbi. Otpor većine učitelja za provedbu najavljenog programa ne rezultira strahom od predstojećih promjena školskog sustava što je jedan od izgovora Ministarstva kako ne bi uvažili mišljenja učitelja, već strah od dodatnog opterećenja učenika i učitelja budući da provedba najavljenog programa narušava i zdravstveno i psihičko stanje svih sudionika koji ovu reformu provode. Dakle, prije provedbe bilo koje reforme potrebna je konkretna priprema koju najavljeni program nema, a o odluci provedbe cjelodnevne nastave nije se pravovremeno uključilo učitelje kao osnovne nosioce reforme te druge kompetentne stručnjake nego medije, što je jasan pokazatelj odnosa Ministarstva prema nosiocima odgojno-obrazovnog sustava. Prije provedbe najavljenog programa nužno je potrebno provesti istraživanje o zdravstvenom i psihičkom utjecaju na ovaj način nekonkretiziranog programa cjelodnevne nastave na učenike. Djeca imaju različite stilove učenja i potrebni su im različiti uvjeti za obavljanje školskih obveza. Potrebno je stvoriti materijalne, tehničke, kadrovske i zdravstvene uvjete za provedbu nastave u jednosmjenskom radu svih škola RH. Programe A1 i A2 cjelodnevne nastave trebaju ravnopravno obavljati dvije učiteljice. Pohađanje A2 dijela programa trebao bi biti izbor roditelja. Potrebno je ukinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima. Odmore i dežurstva s učenicima potrebno je uračunati u neposredni rad s učenicima budući da upravo u tome vremenu najviše dolazi do vršnjačkih nesuglasica, razmjerno sa tim zaposliti veći broj pedagoga i psihologa u svakoj školi. Vrijeme za poslove koji se dodatno odrađuju a tiču se se svih ostalih opsežnih poslova razrednika potrebno je konkretizirati i vrednovati. I za kraj, svojem djetetu želim slobodno i zdravo djetinjstvo bez nepotrebnih cjelodnevnih obveza unutar zatvorenih neopremljenih školskih zidina. Dakle ovaj nametnut i nedorečen program cjelodnevne nastave sigurno nije uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav! Lp! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 119 | LUKA ČERPNJAK | Eksperimentalni program | Poštovani, u Zakonu o odgoju i obrazovanju ((NN 68/2018, Čl.135, st.3. ) piše da je obveza škola upoznati roditelje s eksperimentalnim program te tražiti suglasnost roditelja za sudjelovanje učenika u istome. Hoće li se roditelje pravovremeno informirati da je škola koju pohađaju njihova djeca ušla u eksperimentalni program ili će oni to naknadno saznati. Isto tako, smije li školski odbor dati suglasnost za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu bez prethodne suglasnosti roditelja za sudjelovanje učenika u istom? Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 68/2018 ) XV. PRAVA I OBVEZE RODITELJA Članak 135. (3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnimi posebnim programima te dati suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u nastavnim predmetima koji su dio odgojno-obrazovanog standarda. Članak 137. (4) Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojnoobrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole. (5) Ravnatelj škole dužan je u najkraćem mogućem roku obavijestiti vijeće roditelja o svim pitanjima od općeg značaja za školu. (6) Ravnatelj škole, školski odbor i osnivač dužni su, u okviru svoje nadležnosti, razmotriti prijedloge roditeljskog vijeća i pisano ga o tome izvijestiti. Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovoru. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 120 | Sara Novak | Eksperimentalni program | Poštovani, u ovom dokumentu nigdje ne vidim brigu o mentalnom zdravlju djece. Ne znam jeste li upoznati s tom činjenicom, ali porast anksioznosti, depresije, samoozljeđivanja te pokušaja suicida i suicida je sve brži. Škola je jedna od najvećih stresnih faktora u životu djeteta, a čini mi se da se ovim programom više teži estetski na van lijepom prikazu nego razvijanju zdrave, samosvjesne i samostalne djece koji će jednoga dana biti aktivni građani naše države. Nastavno na to, što je s djecom s teškoćama koja nisu u stanju cijeli dan provesti u školi te njihovim asistenima? Što je sa stručnim usavršavanjem učitelja koje nigdje nije precizno definirano osim cifre koja je ogromna, a za koju mi se čini da će otići u vjetar i kojom će se više okoristiti organizatori i provoditelji nego samo korisnici. Služe li ta usavršavanja poboljšanju mentalnog zdravlja učitelja koji su opterećeni, koje se ne pita za savjet i koji su marginalizirani i umanjivani od strane države? Gdje su ovdje učitelji produženog boravka koji postaju višak kao i nastavnici informatike? Svaljujete to na lokalnu samoupravu koja nema veze s donođenjem ovog dokumenta i provođenjem ove reforme. Spominjete pravednost, učinkovitost i ravnopravnost, a ja ih u ovom dokumentu nigdje ne iščitavam zbog svega goreg napisanoga. Zašto ne radimo na manjem broju djece u razredima, školama u jednoj smjeni, obnovi građevina nakon potresa za što imamo enormne cifre od strane EU. Razmišljamo samo o prikazu umjesto o kvaliteti i dubinskoj, zdravoj i kvalitetnoj reformi sustava. Što je sa školama (umjetničkim, npr.).. kada će one raditi s djecom? Što je s roditeljima koji ne mogu financirati cjelodnevnu nastavu? Umjesto jednakosti, radi se na sve većem raskolu. Što je s ravnateljima i radom na integraciji znanja vođenja institucije na račun dobrobiti i zadovoljstva zaposlenika.. Gubim nadu u budućnost, a po prirodi sam optimist. Molim Vas, ne gledajte vlastiti interes; gledajte potrebe i ukazivanja struke na mnogo važnije probleme... | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 121 | IVANA ZOVKIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, javljam se kao visoko obrazovana osoba i kao majka četvoro djece. Prema Ustavu su roditelji odgovorni za zdravlje svoje djece i najkompetentniji za odluku da li će ostaviti dijete u cjelodnevnoj nastavi i dozvoliti ovaj eksperiment. Moje dijete u školi nema kompetentnu prehranu i daleko je do zdrave prehrane.To se u cjelodnevnoj nastavi neće ispoštovati. Dijete koje treba jesti puno svježe hrane, voća i povrća i bez glutena i mliječnih proizvoda. Djeca su dosad preopterećena opsežnim programom u školi koji nije povezan. Znači povećava se satnica matematike, hrvatskog, glazbenog, likovnog i tjelesnog a smanjuje za pola satnica informatike. U informatičko doba mi smanjujemo informatiku, a povećavamo ostale predmete s kojima su djeca ionako preopterećena obimom sadržaja. Djeca trebaju provoditi više vremena na zraku, a ne u školi. Provoditi više vremena s praktičnim povezivanjem naučenog znanja u stvarnom životu ( npr.škola u prirodi), a ne zasnivati znanje na slijepom bubanju bez razmišljanja. Ovaj program cjelodnevne nastave nije ništa drugo doli mučenje djece i opterečivanje dodatnom satnicom pojedinih predmeta ionako propterečenim programom. Potrebno je smanjiti obim gradiva i naučiti djecu kako učiti. Moja djeca trebaju odmak od škole. Da se prozrače na svježem zraku, da se emocionalno rasterete od problema u školi, da bi da tek onda mogla krenuti na rješavanje zadaća. Nikako se ne slažem da mi djeca cijeli dan provode u školi i budu pod prisilom tamo. Ionako im je i previše ovo vrijeme koje provode. Ne smatram da će djeca biti u dobrim rukama i nitko ne može tako dobro odgojiti moju djecu doli ja sama... (ako usporedite mene na njih četvero i učitelja koji ima ispod sebe 25 djece, koji ni ne može popratiti što se sve događa ispod radara ). Ja sam roditelj svoga djeteta i želim ga odgajati i provoditi vrijeme sa svojim djetetom kako bi mu mogla usaditi prave vrijednosti! Sa cjelodnevnom nastavom mi se uskraćuje vrijeme koje sam do sad imala sa svojom djecom i ne dam ga! Dijete koje je kulturno i pristojno prođe najgore jer nametljiva djeca bez suosjećanja maltretiraju i segregiraju i omalovažavaju djecu koja imaju drugačiji stav. Ovdje govorim o diskriminaciji današnjice i na tome da se nismo pomakli naprijed od kad sam i sama išla u školu. Kako dijete može učiti u atmosferi koja je sve drugo samo ne ugodna jer se uopće ne stavlja važnost na njegovo emocionalno zdravlje i stanje. Psiholozi zaposleni u školama uopće ne rade posao i nikako se ne bave ni „dobrom“ ni „lošom“ djecom. Pozabavite se time da se programi koji rješavaju probleme diskriminacije i ostalih tema važnih za odgoj djece da se sprovode po školama, a ne da budu mrtvo slovo na papiru. Napravite da školske službe rade testiranja u školi da bi djeca na vrijeme znala za što se odlučiti i što će raditi u stvarnom životu, a ne na kraju osmog razreda kad je ionako prekasno. Dijete će biti bolje motivirano za neki predmet, ako zna koji su predmeti bitni za zanimanje koje će odabrati u životu. Pozabavite se time kako prepoznati kod kojeg djeteta što mu više leži i da se to razvija… Moja djeca pohađaju Glazbenu školu, i izvan školske aktivnosti koje u ovom slučaju neće moći. Škola koja bi trebala biti ta koja potiče razvoj pojedinca i detektira(prepoznaje) njegove sposobnosti i potiče u ovom slučaju će djeci oduzeti i ono malo radosti što imaju jer bi trebali biti u cjelodnevnoj nastavi( zatvoru) i neće moći razvijati svoje sposobnosti… Cjelodnevna nastava bi imala smisla kad bi se djecu gledalo tako da ih se odgaja za one roditelje koji slažu s takvim pristupom. A to je do sad bilo riješeno boravkom u školi. Još nisam čula da ijedna škola odgaja…jer na žalost sve se svodi na bubanje gradiva i odrađivanje norme( količine gradiva koja se mora svladati)… Manje je više. Bolje je djecu naučiti manje ali tako da im to ostane za cijeli život. Ovo do sad ne rađa takvim plodom. Rezolutno odbijam takav cjelodnevni program škole gdje djeca provode cijeli dan u školi i ne prihvaćam takav odnos prema učiteljima koji su godinama degradirani kao struka. Učitelji koji žele kvalitetno raditi iz osobnog iskustva vidim izlaze iz škole jer ih se omalovažava i ne nagrađuje njihov mukotrpan rad. Pozabavite se kvalitetom kadra u školi koji će biti i kvalitetno plaćeni.Nedostaje vam kvalitenih matematičara, fizičara i sl.... pozabavite se takvim programom u školi da djeca steknu ljubav prema prirodoslovnim predmetima koji sve više fale... Način prenošenja, a ne količina. majka četvoro djece iz Karlovca Lp, | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 122 | Nina Dajak | Eksperimentalni program | Poštovani, pohvaljujem inicijativu, uočenu potrebu za reformom školstva kao i usmjeravanje veće količine financijskih sredstava u obrazovni sustav. Izvrsno ste detektirali prostorne neadekvatnosti naših škola i potrebu da sve škole u RH rade u jednoj smjeni. Što se tiče samog sadržaja reforme, tu bih se osvrnula na nekoliko stvari. Prva stvar je svakako satnica - kao učiteljica RN znam koliko je ova satnica za bar prva 2 razreda neodrživa. Prvaši jedva izdrže do 11 i 30 u školskim klupama i nikakve pauze tu ne pomažu - oni su ih i do sada imali (iako nigdje nisu propisane) jer tako izgleda rad u razrednoj nastavi - malo učenja, rekreativna pauza za neku igru, ples ili kratku tjelovježbu u razredu - dakle to što se pauze sada navode sa točnim orarom, ne znači da se i do sad nisu radile, ali uz sve te pauze - predugo ste predvidjeli trajanje radnog dana za dijete tog uzrasta. Dijete prvog razreda se susreće sa školom koja je jedna velika novost u njihovim životima i bitna im je pomoć i potpora roditelja u tom trenutku. Djeca u 11 i 30 trče roditeljima u zagrljaj i imaju potrebe s njima podijeliti i dobra i loša iskustva koja su doživjeli u školama. Druga stvar je što ovim rasporedom uskraćujemo djeci vrijeme za slobodnu igru, jer koliko god pauza da im stavimo u školski raspored, ta igra nikad nije slobodna u onoj mjeri u kojoj je to dječja igra nesputana pravilima i prostornim ograničenjima škole - školska dvorišta imaju svoja ograničenja, svoja pravila i budne oči učitelja. Nadalje, svoj djeci uskraćujemo mogućnost sticanja odgovornosti za vlastita postignuća i stvaranje radnih navika ukoliko oni zadatke provode na način orkestriran od strane učitelja/nastavnika. Iako je broj sati proveden u školi prevelik - šalje se kriva slika da djeca dolaze kući bez obaveza - to može biti točno za prva 2 ili 3 razreda, međutim učenici viših razreda ne mogu sve svoje obaveze odraditi u školi na ovom reformom predviđen način. Iako će doći kući bez domaće zadaće i dalje će ih čekati učenje i vježbanje ukoliko žele postići neke malo bolje rezultate u školi. Što se tiče eliminacije potrebe za instrukcijama, tu se također ne slažem s iznesenim. Instrukcije se uzimaju za učenike koji gradivo nisu shvatili dok im je objašnjeno od strane nastavnika na satu, gdje su bili u grupi učenika. Za to mogu postojati različiti razlozi - nastavnik nedovoljno jasno tumači gradivo (ili ne na dovoljno zoran način za tog učenika) ili se učenik ne može koncentrirati unutar grupe učenika - potreban mu je rad jedan na jedan. Ni jedan od tih problema ne rješava cjelodnevna nastava. Znači po dolasku s nastave, učenik će i dalje trebati instrukcije. Naše škole, i nakon svih ovih ulaganja (koja pozdravljam kao pozitivnu stvar ovog projekta) neće biti adekvatni prostori za cjelodnevni boravak učenika - nedostaju prostori u kojima će se učenici moći opustiti i družiti, a da to nisu učionice. Učenicima koji su išli u glazbenu školu i uz to na neki sport - za to ne ostaje dovoljno vremena, odnosno dovodimo ih u situacija da će morati odustati od nečega što vole i u što su uložili već nekoliko godina truda, jer uz cjelodnevnu nastavu neće stići sve, a to su mahom odlični učenici, koji su već u ranoj dobi naučili organizirati svoje vrijeme, uskladiti školske i izvanškolske aktivnosti te tako sticali i odgovornost i radne navike. Što se učitelja tiče – govori se o prosječnom povećanju sati od 45 minuta tjedno – što tako izrečeno, zvuči gotovo zanemarivo, ali činjenica je da se u to povećanje nisu ubrojila sva ova dežurstva koja su sad svedena u ostale poslove, a koja su itekako direktan rad s učenicima, često i puno zahtjevniji od onog rada u učionici – gdje imamo maksimalno kontrolirane uvjete. I sad se ja pitam, s koliko će koncentracije i energije učitelj održati sat u 14 : 15, nakon što je od 8 ujutro (zapravo od 7 i 45) proveo s djecom, bez prave pauze. Rekreativne pauze i odmori nisu pauze za učitelje. U rasporedu zaduženja učitelja, ne vidim prostor za dnevnu pauzu od 30 minuta koju je propisana Zakonom o radu. I za kraj, barem za ovu eksperimentalnu fazu, ne vidim razlog da ne provedete ankete među roditeljima i učiteljima i uzmete u obzir rezultate. S poštovanjem, Nina Dajak, učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 123 | Domagoj Krznar | Eksperimentalni program | Poštovani, hvala Vam na ničemu. Tek nedavno sam diplomirao kao magistar glazbene pedagogije, a već me tjerate iz vlastite mi profesije. Iz priloženog, evidentno je da je ovaj program ishitren, nevaljan i u najmanju ruku bezobrazan. Međutim, ako pogledamo prema našim "velikanima" koji vode našu državu, nije ni čudno. S ovim programom uništit će se i ono malo digniteta prema učiteljima. Smatram da prijedlog Cjelodnevne nastave nije dobro zamišljen i nije prezentiran na pravilan način i kao takav ne ispunjava suvremene zahtjeve društva. Prilikom reforme uključite stručnjake iz svih područja, jer iz priloženog glazbene kulture nema ni na mapi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 124 | DAvorka Prusić | Eksperimentalni program | Poštovani, Čitajući „Eksperimentalni program osnovne škole kao cjelogodišnje škole“ došla sam do zaključka da u njemu ima puno stvari koje su dobre i pozitivne („Važan cilj Programa A2 ogleda se i u razvoju samostalnosti učenika te njihovu osnaživanju u ispunjavanju postavljenih zadataka, što se očituje i kroz razvoj učinkovitih radnih navika i stavova povezanih s radom te usmjerenost učenika na cjeloživotno učenje. Osmišljavanjem, zadavanjem i potporom u aktivnostima koje pred učenika postavljaju zahtjeve samostalnog rada, učenici će i kroz razrednu i kroz predmetnu nastavu imati priliku razviti važne vještine, stavove i pristupe radu koji predstavljaju osnovu uspješnosti unutar obrazovnog sustava, ali i kasnije u svijetu rada. Samostalni rad učenika, uz učiteljsku potporu kroz objašnjenja, dodatne mogućnosti ponavljanja, uz formativno vrijedne učiteljske povratne informacije, mora pridonijeti razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Samostalni i individualni rad učenika praćen drugim oblicima rada u parovima, zajedničkim radom te provođenjem istraživanja manjeg opsega, pisanjem i izlaganjem izvješća, kao i komplementarnim oblicima rada primjerenim pojedinim odgojno-obrazovnim područjima, pridonijet će razvoju složenijih vještina. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj.“), ali i onih koje, po mojem (ali i kolega, kolegica s kojima sam razgovarala) i nisu najbolje te bi ih možda bilo zgodno pobliže razmotriti... Navodite da među učenicima u školi špstoje razlike koje bi trebalo ukloniti. Djeca (i odrasli) se razlikuju po koječemu i to se ne može ukloniti. U prošlosti smo nosili kute, čime se je (malo) sakrilo imovinsko stanje djeteta. Možda bi se moglo uvesti nošenje školskih uniformi...? Navodite da će cjelodnevna škola poboljšati kvalitetu života roditelja, no smatram da će je, naprotiv, smanjiti. Roditeljima sada treba netko / nešto kome će prepustiti djecu dok su oni sve dulje i dulje na poslu – to doista dobivaju uvođenjem cjelodnevne nastave. Po pitanju kvalitetnog provođenja vremena, duljim boravkom u školi, djeca kraće mogu biti s roditeljima. Što se dobivanja stručne pomoći tiče, i sada je učenici mogu dobiti (osobito u školama gdje postoji odgovarajuća i funkcionalna stručna služba- s obzirom na sve veći broj učenika s raznim poteškoćama, mislim da bi bilo dobro porazmisliti o mogućnosti zapošljavanja većeg broja stručnih suradnika po školama). Ujedno, da je dopunska nastava obvezatna, i slabiji učenici, koji bi njome mogli upotpuniti svoje znanje, to bi činili, a ne vrijeme provodili kojekuda i kojekako, izbjegavajući dopunsku Kako se planira organizirati obavezna rekreacijska stanka? Što će se u njoj raditi? Učitelji neće održavati nastavu TZK-a; što će raditi tijekom ove stanke? Vezano za B2 program – to su izvanškolske aktivnosti, koje se tako nazivaju upravo zbog toga što se odvijaju izvan škole (pa je tu proturječje). Možda bi se izvanškolske aktivnosti i mogle ozganizirati unutar škole, pogotovo u većim gradovima, gdje će za određenu aktovnost biti zainteresirano puno djece, te će voditelj aktivnosti doći u školu. Ali, možda i ne, jer voditelj aktivnosti vodi učenike iz različitih škola, te će mu to predstavljati problem...? Sljedeća nejasnoća vezana mi je uz doručak, za koji je predviđeno 10 min. Mislim da u tom vremenu učenici ne stignu do wc-a, oprati ruke, do kuhije (blagavaone) i pojesti. Ujedno mislim da je marenda prije 9 sati prerana; učenici su još pospani, a onda im je predugo čekati do 12.40 za ručak. Vezano za produženi boravak piše: „Tijekom eksperimentalne provedbe u odabranim školama u kojima je organiziran produženi boravak on se programski i organizacijski zamjenjuje modelom rada škole kao cjelodnevne škole. Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača, kao oblik trajnog rješenja.“ – ne bi li bilo jednostavnije učitelje razredne nastafve rasteretiti dijela nastave i viška satnice, te im ne plaćati viškove sati, a zadržati učitelje razredne nastave i zadužiti ih s A2 i B1 programom? Da zaključim: ima dobrih razmišljanja u „Programu“, ali ne još, ne na ovaj način ili možda uopće ne... ili možda ovisno o školi, potrebi roditelja,... Proučiti, razmisliti i uvesti ovisno o zaključcima s više strana. Zahvaljujem! Davorka Prusić, učiteljica engleskog jezika i učiteljica u produženom boravku | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 125 | Martina Stepić | Eksperimentalni program | Poštovani! 1. Mislim da se ostavlja dojam kako je cijela reforma zbrzana. Upitno mi je kako će škole koje još nisu ni izabrane uspjeti organizirati eksperimentalni program do rujna. 2. Zanima me koliki je postotak aktivno zaposlenih u školama koji sudjeluju u pisanju i osmišljavanju reforme. Naime, čini mi se da je za idealnu reformu potreban balans između državnih tijela, znanosti i praktičara u školama. 3. Voljela bih da se javnost obavijesti o načinu na koji će se vrednovati provedba eksperimentalnog pograma: koji pokazatelji će se gledati, tko će vršiti ispitivanja te kako će i gdje rezultati biti predstavljeni javnosti. 4. Molim vas da u oblikovanje konačnog oblika reforme uključite zaposlene u školama i roditelje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 126 | Nataša Saraja | Eksperimentalni program | Poštovani, teško je sakriti ogorčenost učitelja obzirom da mi u školi iz medija saznajemo o reformi, stoga nije čudno da se često komentira parcijalno neraspolažući pravim informacijama. Učitelji trebaju biti u potpunosti informirani, a mi imamo samo hrpu upitnika iznad glave. Istina je da ovakav sustav nije zadaovoljavajuć, niti za učenike niti za roditelje, ali isto tako u reforme se treba krenuti uvažavajući dionike sustava i pozitivne primjere dobre prakse cjelodnevne nastave u Hrvatskoj, a takvih primjera ima. Prvo se treba riješiti pitanje infrastukture, kažu da 2/3 škola radi u dvije smjene što znači da prvo u školama treba stvoriti uvjete za duži boravak u školi. Nekom to zvuči banalno, ali ja konkretno radim u maloj seoskoj školi koja radi u jednoj smjeni, a u isto vrijeme učitelji nemaju gdje niti sjediti kad nas je više u školi. Nemamo dovoljno učionica, a kamoli da imamo prostor za druge aktivnosti i pripremu učitelja za nastavu. Teško je to objasniti nekom tko ne radi u školi. To nije posao od 7 - 15, bar ne u sadašnjim uvjetima. Govori se o povećanju norme? Tko će je moći zadovoljiti? Ja predajem HJ i nisam sigurna što će bit s mojoj normom iako se povećava broj sati. Ogromno je nepovjerenje prema rješenjima Ministarstva, naučili smo da se na mala vrata guraju rješenja koja su obično na našu štetu. Stručnog kadra je i sada sve manje, radna mjesta se popunjavaju nekvalificiranim ljudima, a bit će sve gore. Povećava se satnica pojedinih predmeta, ali se povećava i norma, što znači da se smanjuje broj sati za pripremu. U satnicu ne ulazi razredništvo, a posla oko razredništva je nikad više. 2,5% povišice je vrlo ponižavajuće rješenje,. Koji su to ostali poslovi, kad mi i sad znamo da taj pojam nije definiran. Ne znam što bih rekla o nastavi informatike u 21. stoljeću, smanjiti satnicu pa govoriti da se ne smanjuje jer će se ljudima napuniti satnica kroz neke grupe kojih će možda biti, a možda i ne. Pa onda pitanje organizacije izvanškolskih aktivnosti. Možda neka rješenja funkcioniraju u gradovima, ali u udaljenim mjestima... To je ono što stvara otpor. Način na koji se lomi preko koljena. Što je s učiteljima razredne nastave? Oduzima im se satnica, nemam ja ništa protiv povećanja TZK-a, no na taj način bi i ostali učitelji predmetne nastave mogli "rasparčati" satnicu razredne nastave. Svi su predmeti predmet promjena, no što je s Vjeronaukom. Jasno je meni da je to i stvar politike, ali dok god je to tabu tema, ne možete udarati po drugim dijelovima sustava. Što je s učenicima putnicima, kako njih uklopiti u ovu priču? Mi u školi imamo 10 - 15% učenika s prilagođenim sadržajima, što s njima? Stručna služba ne funkcionira niti sad? Gdje su daroviti učenici? Njima se ni danas ne bavimo dovoljno jer je fokus na ovim prvima. Nažalost, to je tako. Što se tiče potpore u učenju, ja bih rekla da ona postoji i danas u vidu dopunske nastave, ali bih isto tako dodala da se ne koristi dovoljno jer je učenicima i roditeljima dano na izbor hoće li je ili neće koristiti. Tu je rješenje vrlo jednostavno. Zbornica je puna isfrustriranih i ogorčenih učitelja koji pušu i na hladno jer im je dosta licemjernog odnosa iza kojeg se uvijek krije namjera da se nešto uštedi i zakine ih. Ministar najavljuje plaće od 10000 kn, nije li sramota u današnjem trenutku da učitelji već nemaju toliko. Da ne pričamo o osjećaju nepoštovanja u društvu. Ne znamo što nas čeka, veliko je nepovjerenje u sustav, nema kvalitetne i iskrene komunikacije. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 127 | Ketrin Perlić | Eksperimentalni program | Proslijeđujem: Pišem iz perspektive učitelja likovne kulture kojima nerijetko osim redovne nastave, osnovicu čine i razredništvo, vođenje vizualnog identiteta škole ili učeničke zadruge. Dakle, dirate nam osnovicu koja nam „život“ znači. Kratko ću elaborirati. Sat razrednika je legitimno ravnopravan satu redovne nastave jer je zahtjevan, kako po pitanju praćenja odgojnih i obrazovnih postignuća svih svojih učenika, tako i po pitanju vremenski zahtjevnih administrativno-tehničkih poslova te iscrpne komunikacije s roditeljima. U sustavu cjelodnevne škole, sat razrednika bi prešao iz A1 u A2 program (dodatno), a plaćao bi se skromnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Dakle, onome tko nema punu satnicu jer nije nakupio 20 sati nastave tih 2,5% malo znači jer ide na nepunu osnovnu plaću. Drugo, vođenje učeničke zadruge podrazumijeva planiranu pripremu za posredan rad s učenicima koji su se priključili određenoj izvannastavnoj aktivnosti te koji vrlo ozbiljno, predano i vrijedno rade unutar svoje sekcije. Izbacivanjem vođenja učeničke zadruge iz osnovice dovodi se u pitanje organizacija, kvaliteta rada te opstojnost zadruge u školi kao članice Hrvatskog saveza učeničkih zadruga. Nadasve, kida se veza međupredmetne suradnje i multidisciplinarnih vještina koje je zadruga poticala i razvijala kod učenika, te se direktno zakida MPT Poduzetništvo. Zašto? Gotovo je nevjerojatno da će izvannastavne aktivnosti u okviru zadruge opstati. Teško je za povjerovati da će se učenici odazvati na neobavezne B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30 sati. Nadalje, škola se prepoznaje po svom vizualnom identitetu koji kulturno odgaja i preispituje njihove, tj. vlastite estetske vrijednosti i stavove. Uloga likovnjaka upravo je bitna za vođenje tog segmenta škole pa je nepravedno oduzimati mu taj legitimitet i stavljati ga u „koš“ za ostale poslove. Smatram da obavezan program A2 treba računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme. U cjelini, program je pun nedorečeni i nejasnih detalja po pitanju rasporeda školskih aktivnosti, preraspodjeli sati u normi učitelja i dodatnih poslova. Naime, svim učiteljima i svim nastavnim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno. Prema novom računanju radnog vremena, nastavni sati se pretvaraju u solana sate, što znači da dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena, što opet dovodi do otežanog popunjavanja radnog vremena. U slučaju solarnih sati, kao neposredni rad, mišljenja sam da bi u normu trebali ulaziti i odmori i dežurstva s učenicima. Trunčica pozitive u programu je da se satnica u razrednoj nastavi Likovne kulture diže za 0.5 (čak!), ali mišljenja sam da su učenici zabrinjavajuće zakinuti za onaj jedan sat nastave koji im je nepravedno i (usuđujem se reći) nekulturno i neosnovano oduzet davne 1996. godine u predmetnoj nastavi. Učenici su nam sve više nesposobni za praktični rad, sve su manje maštoviti a sve više vizualno i likovno nepismeni. Umjesto da se u već postojeći predmet Likovne kulture uz povećanje satnice na blok sat svaki tjedan, implementiraju vještine za 21. stoljeće i sadržaji medijske kulture (koji su u velikom opsegu drsko prisvojeni Hrvatskom jeziku), reforma uvodi nove nastavne predmete i „izmišlja toplu vodu“. Osobno mislim da bi resorno ministarstvo najprije trebalo dugoročnije planirati jednosmjensku nastavu u svim školama, a zatim osigurati sve potrebne preduvjete za reformu koju žele prevesti. Kao majka, smatram da učenike viših razreda uopće nije potrebno servisirati u instituciji kroz cijeli dan, već ih pustiti da slobodnije odrastaju, uz obveze koje doma moraju ispunjavati kao članovi obitelji, kako bi postali samostalniji i odgovorniji ljudi. Nego, smiju li uopće ta djeca biti umorna? Imaju li pravo na dosadu? Sigurna sam da će se iz dosade izroditi kakva kreativna ideja ili čak rješenje nekog problema. Prestanimo ih konstanto servisirati aktivnostima i držati ih pod „staklenim zvonom“ institucije. Učenike treba rasteretiti nastavnog sadržaja, a ne ih opteretiti. Konačno, provedba ovako korjenite reforme zahtjeva temeljitu i jasniju pripremu, uz prethodno konzultaciju sa stručnim kadrom (učiteljima). Suprotno, ovaj model cjelodnevne škole nije održiv, human, pravedan niti ostvariv. Ivana Devernay Cimić, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 128 | Klaudija Kalauz | Eksperimentalni program | Poštovani, kao nastavnica sa 20-godišnjim iskustvom rada u nastavi i kao majka ne podržavam ovako zamišljenu reformu našeg školstva. Kao prvo, nastavni proces je živi proces. To je odgojno-obrazovni rad u prosjeku sa po 25 učenika po odjeljenju. Učenike treba motivirati, angažirati za rad, treba ih sustavno pratiti tijekom cijele školske godine. Za to učitelj/nastavnik , bez obzira na veće ili manje radno iskustvo treba itekako dobru pripremu. Prema Vašem planu i prijedlogu pauze bi se koristile za pripremanje narednog sata ili narednih sati. To zvuči neozbiljno i neprofesionalno, jer, mi nastavnici smo i ljudska bića, znate, trebamo i mi odmor, pogotovo što po Vašem prijedlogu naš odmor u cjelokupnom radnom danu uopće nije predviđen. Kako može ikom pasti na pamet da će prosvjetari imati mentalne i fizičke snage da obrazovni proces vode uspješno? Kao drugo, zamišljati da se dodatna i dopunska nastava održavaju u sastavu odjeljenja kakav je, je također prijedlog nekoga tko očito u razred nikad zakoračio nije, osim kao učenik. Naime, ako učenici ne ,,pohvataju'' nastavne sadržaje tog određenog dana, u tih 45 min određenog predmeta, pa kako se može očekivati da će učitelj takvim učenicima na kvalitetan način pružati efikasnu dodatnu pomoć oko svladavanja gradiva u dodatnih 45 min. A uz to, voditi i napredne učenike u isto vrijeme kroz dodatne sadržaje. Neizvedivo da bi bilo efikasno. Da još naglasim i to da na pripremu za takve nastavne sate otpada 0 minuta. Kao treće, navlačenje satnice nas učitelja/nastavnika na 40 sunčanih sati je također uvreda zdrave pameti, jer, kroz Vaš dijagram Vi prikazujete da hrvatski prosvjetari rade manje od kolega u drugim evropskim državama. Dijagram je nedorečen jer je izostavljen podatak da države po Evropi imaju 9-godišnje osnovno obrazovanje. Kod nas traje 8 godina. Molim Vas lijepo. I sad, da bi mi dostigli po toj Vašoj računici satnicu koja je prilagođena drugačijem sustavu, mi moramo čuvati djecu po malim odmorima i za vrijeme hranjenja i rekreacije. Pa zar sam se ja školovala da bi bila čuvarica ili da bi bila odgojno obrazovna djelatnica? Kao četvrto, mi predmetni nastavnici koji radimo u nižim i višim razredima teško da ćemo moći upasti u uređen raspored, jer po Vašem planu, učenici u nižim razredima imaju nakon svakog sata 10 min pauze, a učenici viših razreda imaju po 5 min pauze. Petu primjedbu navodim kao majka. Niti pod razno nisam za to da moje dijete cijeli svoj dan provodi u školi. Želim da i dalje ima svoje slobodno vrijeme za vanškolske aktivnosti i druženje sa prijateljima i familijom van školskih zidova. Roditelji trebaju imati izbor- upisati svoje dijete u cjelodnevni program ili ne. Predstavljati ideju da će navečer, kad se svi kući okupe, roditelji i djeca biti zadovoljni, jer sva ,,školska muka'' ostaje u školi, je također neozbiljno. Tko god radi u školi zna da je u svakoj generaciji sve više djece sa poteškoćama i problemima u usvajanju gradiva. Djeca su rastresena, sve kraća im je koncentracija i sve ih je teže voditi. Zar Vi očekujete da će svi moći pohvatati sve potrebno tijekom tako koncipiranog radnog dana? Neće. Možda napredna djeca, ali i za njih sumnjam, jer su preopterećenje i pritisak preveliki. Djeca će morati raditi i kod kuće. Kako će prvašić isključivo u školi svladati čitanje i pisanje, kako će sedmaš u školi svladati gomilu opsežnih predmeta. Kako će učitelj doći kući rasterećen od posla kad ga čeka planiranje, pripremanje, ispravljanje zadaća? Kako? Moram reći i da je stvarno krajnje neprofesionalno izjaviti da će novi predloženi predmet Svijet i ja moći predavati bilo tko. Kako loše to zvuči! Ajme! Ajme! Nedostatke ovakvog prijedloga reforme bih mogla navoditi u nedogled. Odlučujem ovdje stati i za kraj reći da mi se čini kako sve ovo što vi predlažete nikako ne ide u korist mentalnog i emocionalnog razvoja našeg podmlatka, već upravo suprotno. Vrlo je izgledno da sve ovo što namjeravate nametnuti i provesti vodi degradaciji hrvatskog obrazovnog sustava. Država mora osigurati priliku da se cjelodnevna nastava omogući u svim gradovima, ali da ona bude isključivo na izbor roditelja te da u njemu radi još ljudi, dakle, sustav mora zaposliti dodatne prosvjetne djelatnike. Otkad radim, svaki ministar je uvodio svoju reformu, a nijedna nije istinski zaživjela niti opstala. Baš se pitam zašto! Hvala! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 129 | Marija Marić | Eksperimentalni program | Kao osoba koja podržava napredak u području obrazovanja, moram izraziti duboko razočaranje u predstavljeni program cjelodnevne nastave od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, posebno u pogledu smanjenja nastave informatike s 2 sata tjedno na samo 1 sat. U doba digitalnog svijeta, kada je informatička pismenost ključna vještina za uspješno suočavanje s budućim izazovima, ovo je neprihvatljiv korak unatrag. Jedan sat nastave informatike tjedno jednostavno nije dovoljan da bi djeca stekla potrebne vještine za suvremeno društvo koje se temelji na tehnologiji. Programiranje, računalno razmišljanje i rješavanje problema su ključne vještine koje djeca trebaju razvijati od najranijih školskih godina. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno znači da će djeca biti uskraćena za priliku da steknu dublje razumijevanje ovih važnih područja. Nadalje, izbacivanje računalnog razmišljanja i programiranja iz nastavnog plana i programa je apsolutno neprihvatljivo. U doba kada se tehnologija brzo razvija, ove vještine su ključne za razumijevanje kako tehnologija funkcionira i kako ju možemo koristiti na kreativan i inovativan način. Računalno razmišljanje potiče logičko razmišljanje, analitičke vještine, rješavanje problema i kritičko razmišljanje, što su sve vještine potrebne za suvremeno društvo. Ograničavanje nastave informatike na samo jedan sat tjedno također će imati negativne posljedice na ostvarivanje ishoda propisanih kurikulumom. Djeca neće imati dovoljno vremena da dublje prouče materijal, razviju vlastite projekte i primijene naučeno na praktičan način. To će se odraziti na njihovo razumijevanje i primjenu informatičkih vještina u stvarnom svijetu. Ovaj potez Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuje nedostatak vizije i razumijevanja važnosti informatičke pismenosti u suvremenom društvu. U doba kada tehnologija igra sve veću ulogu u svim aspektima života, smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno je nedopustivo i sramotno. Djeca zaslužuju bolju priliku za razvijanje vještina koje će im omogućiti uspješno ispunjenje zahtjeva i za budućnost relevantno obrazovanje. Umjesto da se smanjuje, nastava informatike trebala bi biti proširena i prilagođena suvremenim zahtjevima digitalnog doba. Također, važno je napomenuti da su računalno razmišljanje i programiranje ključne vještine ne samo za IT sektor, već i za mnoge druge područja kao što su znanost, medicina, inženjering, umjetnost i mnogi drugi. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno znači da djeca neće imati priliku da razviju ove važne vještine, što će im možda nedostajati u budućnosti kada se budu suočavali s zahtjevima tržišta rada. Također, treba istaknuti da je informatika više od samog korištenja računalnih programa i uređaja. Ona obuhvaća i razumijevanje informacijske tehnologije, etičko korištenje tehnologije, digitalnu sigurnost i zaštitu podataka te kritičko razmišljanje o informacijama koje se dobivaju putem interneta. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno znači da će djeca biti uskraćena za priliku da steknu dublje razumijevanje ovih ključnih aspekata informatičke pismenosti. Uz to, provedba STEM reforme koja se temelji na znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, zahtijeva snažan naglasak na informatičkoj pismenosti. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno može rezultirati nedostatkom potrebne pripreme učenika za STEM područja, što će imati dugoročne posljedice na njihovu konkurentnost na tržištu rada. U svijetu u kojem se tehnologija brzo razvija i mijenja, obrazovanje mora biti prilagođeno suvremenim zahtjevima. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno je zastarjeli pristup koji ne odražava potrebe suvremenog društva. Potrebno je ulagati u jačanje informatičke pismenosti u školama, pružajući djeci adekvatne resurse i prilike za razvijanje vještina potrebnih za 21. stoljeće. U zaključku, program cjelodnevne nastave predstavljen od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, posebno u pogledu smanjenja nastave informatike na samo jedan sat tjedno, je sramotan i nedopustiv potez. Djeca zaslužuju bolju priliku za razvijanje informatičke pismenosti, računalnog razmišljanja i programiranja, kako bi bili spremni za izazove digitalnog doba. Smanjenje nastave informatike na samo jedan sat tjedno nije samo korak unatrag, već i propuštanje prilike za budućnost relevantno obrazovanje i konkurentnost na tržištu rada. Ministarstvo znanosti i obrazovanja treba ozbiljno razmotriti ove nedostatke i osigurati da obrazovni sustav pruža kvalitetnu i adekvatnu nastavu informatike, koja će pripremiti učenike za digitalno doba i omogućiti im da steknu potrebne vještine za uspješnu budućnost. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 130 | Daniela Turk Petrek | Eksperimentalni program | Ono što kao učiteljica razredne nastave uočavam na prvo čitanje dokumenta je da se ponovno fokus stavljao na mijenjanje terminologije i naziva predmeta. Konkretni kurikuli tih novih predmeta još nisu objavljeni pa ni ne znamo točno što će se u njima nalaziti. Također nije jasno tko će ih provoditi te kada će se taj kadar educirati. Današnji datum je 6. travnja, nastava bi po ovom programu trebala krenuti za 5 mjeseci. Stigne li se sve odraditi kvalitetno? Ostaje dojam, kao što je i rečeno u medijima, da će se problemi rješavati u hodu. Može li se sustav kojeg čini 309 418 učenika, 34 773 učitelja, 3031 stručnih suradnika te 12 849 administrativno - tehničkih i pomoćnih radnika prepustiti rješavanju problema u hodu? Gdje su u tim planovima roditelji tih učenika? Je li itko razmišljao o njima i njihovim potrebama? Također ne vidim kako će ovakav program doprinijeti poboljšanju obiteljskog života kako je navedeno. Iduće što zapažam je da se kao i u mnogi pravilnicima i dokumentima do sad nije uzelo u obzir da djeca 1. r. OŠ i 8. r. nisu jednaka. Nalaze se na različitim stupnjevima psihofizičkog razvoja, a ovdje su svedena na isti sustav, isti pristup i isti prostor. Je li itko od autora ovog programa proveo u skorije vrijeme nešto vremena u učionicama na nastavi ili kasnije u programima produženog boravka? Nekako nisam stekla takav dojam. Kao osoba koja s djecom i do sada provodim u školi puno vremena, uočavam kao i mnogi moji kolege, da djeca imaju sve više poteškoća s koncentracijom, logičkim zaključivanjem i povezivanjem, motoričkim nemirom, govornim poteškoćama ,... Je li itko razmišljao kako će toj djeci biti u školi? Djeci treba slobodno vrijeme i slobodna igra, a ne sjedenje na tvrdim drvenim stolcima u zatvorenim prostorima od 8.00 do 15.00 h. Koliko škola ima u svom okruženju travnate površine? Koliko je učionica opremljeno strunjačama, foteljama, loptama ili bilo kojim drugim namještajem? Je li itko proveo vrijeme s djecom u produženom boravku dok pišu zadaću? Smatrate li zaista da se sve može odraditi u razrednom kolektivu uzimajući u obzir različitost djece i njihovih temperamenata i načina usvajanja gradiva? Naravno govorimo o ovakvom školskom okruženju kojeg imamo. Možemo li sve školske prostore prilagoditi u sljedeće četiri godine? Je li napravljena analiza prošle reforme? Imamo li igdje podatke koji govore što je iz te reforme bilo dobro, a što treba popravak? Jeste li komunicirali s učiteljskim fakultetima gdje se i dalje provodi edukacija budućih učitelja iz predmeta tjelesna i zdravstvena kultura? Za što će oni polagati ispite ako više učitelji RN neće provoditi TZK? Koliko se ljudi unatrag nekoliko godina educiralo za provođenje informatike, a sada će postati višak? Gdje će završiti učiteljice produženog boravka? Ima li igdje spomenuto povećanje zapošljavanja tako potrebnih članova stručne službe? Prema posljednjim istraživanjima mentalne bolesti, anksioznost, depresija i suicidalnost su u ogromnom porastu! Kako će se rješavati taj problem? Kako će se rješavati problemi s kojima se nose učenici koji rade po prilagođenim programima, koji imaju određene zdravstvene probleme, koji trebaju terapije, koji su alergičari i sl.? Nemojte te probleme prebacivati na škole i nemojte ih rješavati u hodu. Djeca ni obitelji (a ni učitelji) nisu zamorci na kojima treba eksperimentirati! I ponovno se vraćam na početak, smatra li netko zaista mogućim da jedna učiteljica kvalitetno odradi sa svojim učenicima A1 i A2 program 5 dana u tjednu, 175 radnih dana u godini? Ja znam da u meni neće biti dovoljno ni snage ni motivacije ni entuzijazma... Ili je samo bitno staviti djecu u sustav pa ćemo probleme rješavati u hodu? Pozdrav, Daniela Turk Petrek, učiteljica RN | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 131 | Miljenko Ilić | Eksperimentalni program | Poštovani, ovdje ću se osvrnuti na zaduženja učitelja, ostale sugestije su već ranije napisane. Molim Vas da još jednom razmislite o normi 20-22 sata neposrednog rada, bez svih ostalih zaduženja. Kod učitelja koji izvode jedan sat tjedno, to znači 20 različitih razreda tjedno. Tko od nas će još imate snage i volje za održavanje izvannastavnih aktivnosti? Učitelj sam informatike, satničar, administrator skoro svega što se tiče e tehnologije (e-dnevnik, matica, HUSO sustav, IKT, e-upisi, nedavno i nacionalnih ispita). I još k tome uspješno sudjelujemo u natjecanju iz robotike u sklopu izvannastavnih aktivnosti. Smanjivanjem satnice informatike doveli ste nas u neugodniji položaj u odnosu na ostale kolege. Pogotovo u vrijeme kada je IKT prisutan u svim sferama života. Do sada nam je to bilo u sklopu zaduženja, a pitanje tko će to htjeti raditi pod ostalim poslovima. Budući da tražite prijedloge za poboljšanje cjelodnevne nastave, moj prijedlog je sljedeći: Ako ne može informatika dva sata tjedno kroz svih osam razreda, zašto ne bi onda bila barem jedan sat u razrednoj nastavi, a dva sata u predmetnoj. Ukoliko je prevelika satnica, zašto ne smanjiti vjeronauk na jedan sat? Pa neka bude u razrednoj 1 sat informatike i 2 sata vjeronauka, a u predmetnoj 2 sata informatike i 1 sat vjeronauka. Ukupna satnica opterećenja učenika ostaje ista. Sat razrednika u zaduženjima nikako ne može biti samo jedan. To znači da će razrednici odraditi 45 minuta u razredu i nakon toga su slobodni? Tko će opravdavati sate izostanaka učenicima? Tko će voditi evidenciju o školskoj prehrani, obavljati razgovore sa roditeljima? Sve više poslova pada na leđa razrednika, koji daju i više od dosadašnjih zaduženja. Ako realno gledamo tri sata za razredništvo je neki minimum za današnje poslove. Željeli ste konkretne prijedloge, stoga Vam ih dajem. Nadam se da će barem neki uroditi plodom. Srdačan pozdrav. Miljenko Ilić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 132 | Stipe Božinović | Eksperimentalni program | Poštovani, neosporno je da hrvatsko školstvo treba promjene da bi se osigurala veća kvaliteta, ali trenutni način predlaganja tih promjena nije primjeren. Zadnjih nekoliko ministara bilo je fiksirano na uvođenje više ili manje „radikalnih“ promjena u školstvu, a da bi te promjene nestale promjenom ministra. Uvođenje ovakvog programa zahtjeva znatno više vremena za planiranje, pripremu i savjetovanje. Ne možemo očekivati da će se u 5 mjeseci uspjeti odraditi javno savjetovanje, prijava (a škole se prijavljuju u projekt čini krovni dokument još nije niti usvojen u konačnoj verziji što znači da se škole prijavljuju za projekt o kojem u principu ne znaju ništa), organizacija i sve prateće aktivnosti potrebne za provedbu programa (izrada kurikuluma za nove predmete; izrada, odobravanje i tiskanje udžbenika za nove predmete; edukacija osoblja za provedbu novih i restrukturiranih nastavnih predmeta). Da je cijeli ovaj proces započeo s početkom nastavne godine 2022./2023. bilo bi upitno ima li se vremena odraditi sve potrebne primjene, ovako graničimo s nemogućim i apsurdnim. Zato je moj prvi prijedloga da provedba cijelog programa odgodi barem za jednu školsku godinu. Ne treba potpuno odustati od programa, ali je potrebno osigurati adekvatno vrijeme da se razrade svi potrebni detalji i odradi kvalitetna priprema, da se ljude kvalitetno i dobro educira i uputi što i kako se planira raditi. Sustav obrazovanja je jako velik, a samim time trom pa u uvođenju bilo kakve promjene treba biti vrlo oprezan i to odraditi s većim naglaskom na kvalitetu provedbe, a ne na brzinu uvođenja i provedbe promjene. Kao primjere možemo iskoristiti više pokušaja promjena koje su uvođene u zadnjem desetljeću. Primjer koji bi naveo je pokušaj uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) prvo kao međupredmetne teme, a zatim i kao zasebnog predmeta. To je bio projekt koji je trebao revolucionarizirati naše školstvo po mišljenju tadašnjem ministru Željko Jovanović. Promjena je napravljena brzo, bez prave pripreme sustava, odlukom ministra koji je pod bilo koju cijenu htio provesti svoju reformu od danas do sutra (kao što se sada radi), a to je osiguralo da se GOO ne uvede kao zaseban predmet jer nije bila napravljena kvalitetna priprema sustava za takvu promjenu . Netko može reći da je GOO i danas međupredmetna tema, ali to su mrvice u odnosu na ono što se planiralo uvesti i kako je projekt bio predstavljen. Činjenica da nemamo nikakve povratne informacije o uspješnosti ili neuspješnosti projekata Cjelovite kurikularne reforme i Škole za život oslikavaju isti problem. Problem je i trošenje ljudskih resursa, jer mnogi su kolege aktivno sudjelovali u svim ranije navedenim primjerima reformi, a da bi njihov trud dijelom ili u potpunosti bio obezvrijeđen jer se ili srljalo u promjene bez da se odradila prava priprema za uvođenje reformi ili se jednostavno promijenila vladajuća garnitura koja je odlučila reformu odvesti u drugom smjeru. Još jednom apeliram na zdravi razum, da se shvati da ovakvu promjenu u trenutno planiranom vremenskom okviru nije moguće provesti, a time se ugrožava i buduća provedba. Iz iskustva rada u školstvu mogu reći da ovo ima sve odlike velikih najavljenih reformi koje će ostati mrtvo slovo na papiru jer se žurilo u reformu bez detaljne i kvalitetne pripreme i osiguravanja dovoljno vremena za tu pripremu. To će dovesti i do zasićenja još jednog dijela ljudi koji su aktivno sudjelovali u izradi ovog programa, a njihov rad će biti obezvrijeđen jer od reforme na ovakav način neće biti ništa. Koliko grešaka moramo napraviti da shvatimo da za promjenu treba adekvatno vrijeme i za pripremu, a ne samo za provedbu. Koliko ljudi treba uložiti ogroman trud i vrijeme, a da to zbog želje da se napravi brza promjena njihov trud ispadne uzaludan. Za reformu školstva nije dovoljno istresti milijarde eura u sustav i misliti da će to srediti problem. Treba nam vrijeme, dajte nam vremena. Ovo je osnovna zamjerka koju se pojavljuje na cijeli projekt. U nastavku ću se u pojedinim poglavljima referirati na pojedine dijelove teksta koje smatram problematičnima. Neki su stvar različitog gledanja na filozofiju obrazovanja o kojima se može raspravljati, neki su stvar iskustva rada u školstvu, a neki su jednostavno stvar matematike koja se ne slaže u odnosu na planirano, predstavljeno i stanje na terenu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 133 | Tomislav Seletković | Eksperimentalni program | 3. ZADAĆE PROGRAMA 1. U ciljevima i zadaćama Eksperimentalnog programa ni jednom se ne spominje poticanje kreativnosti i inovativnosti, što ukazuje na neusklađenost s ostalim relevantnim odgojno-obrazovnim dokumentima (NOK, predmetni kurikulumi, kurikulumi međupredmetnih tema, Nacionalni plan sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. MZO/2023). 4K vještine 21. stoljeća (kritičko mišljenje, kreativno mišljenje, komunikacija i kooperativnost) u istoj se rečenici navode samo u jednoj fusnoti, što je nedostatno u ambicioznom dokumentu kojim se nastoji urediti osnovnoškolski sustav. Kvalitetan odgojno obrazovni sustav teži vertikalnoj koherentnosti, konzistentnosti i pruža mogućnost horizontalnog povezivanja s drugim sektorima. Treba biti prožet inovativnošću, kreativnošću te poduzetnošću. (Nacionalni plan sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. MZO/2023) Poticanje inovativnosti i kreativnosti učenika naglašeni je cilj u svim dosadašnjim službenim obrazovnim dokumentima na koje se poziva Eksperimentalni program. Značaj kreativnih i kulturnih industrija raste, što potvrđuju službeni podaci Europske komisije prema kojima one izravno ili neizravno zapošljavaju skoro 9 milijuna ljudi odnosno 3,4 % aktivnog stanovništva EU-a, te čine 4,2 % bruto društvenog proizvoda (Eurostat, 2019). Na svim bi razinama, stoga, trebalo obrazovati učenike za nove poslove u kreativnim i kulturnim industrijama, za što je potrebno osigurati adekvatan i ravnopravan tretman umjetničkim nastavnim predmetima. Trenutno, učenici u Hrvatskoj imaju manje nastavnih sati umjetničkih predmeta od svojih vršnjaka u većini europskih škola. 2. Jedna od navedenih zadaća Eksperimentalnog programa je: „unaprjeđuje profesionalni, društveni i materijalni status učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola“, međutim, povećanjem obaveza učitelja predmetne nastave GK i LK, ali ne i povećanjem nastavne satnice predmeta, ruši se profesionalni, društveni i materijalni status učitelja zbog realne potrebe zapošljavanja na više škola. 5. SADRŽAJ PROGRAMA 1. U sadržaju programa ukazuje se na mogućnosti integriranja umjetničkog i dijelova STEM područja. Terminološki ispravnije bilo bi koristiti aktualniji i relevantniji pojam STEAM te ga promovirati ovim programom. Posljednjih 10-ak godina sve su glasnije i izraženije inicijative za pridruživanje umjetnosti (engl. Arts) tim područjima te se i sam akronim proširuje na STEAM. Umjetnost i znanost nisu suprotstavljena kurikulumska područja. Sukladno stvarnom životu, ona trebaju biti komplementarna. Dok znanosti pružaju objektivan pogled na svijet, umjetnosti su daleko subjektivnije i osobnije te omogućuju čovjeku da vlastite emocije i životne stavove pretoče u jedinstvene forme ili da ih u istima otkrivaju. Kako bi se stvarale utemeljene odluke, potrebno je razumjeti oba pristupa (Sousa i Pilecki, 2018). 2. Prema važećem kurikulumu Nastavnog predmeta Glazbena kultura, nastavu u 4. razredu može izvoditi predmetni učitelj, što se u praksi događa u većini škola. Uz učitelja razredne nastave, u kontekstu revidiranja satnice umjetničkog područja, treba nužno navoditi i predmetne učitelje. Prema ukupnom broju sati umjetničkih predmeta u općeobrazovnim školama u europskim državama, Hrvatska je na začelju europskih zemalja (EACEA, 2021). Usporedimo li Hrvatsku s državama u okruženju, s kojima dijelimo odgojno-obrazovnu prošlost (Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Srbija, Slovenija), zamjetno je kako sve imaju znatno veću satnicu, posebno u prvih 6. razreda. Tvorci Eksperimentalnog programa, ukoliko uistinu teže idealima ravnopravnosti i uravnoteženosti, trebaju dati veći prostor umjetničkim nastavnim predmetima kako bi učenicima omogućili cjelovit – tjelesni, emocionalni, duhovni i društveni razvoj. 3. Upravo zbog toga što bi kreativnost trebalo razvijati kao kompetenciju budućnosti, u školi bi trebalo učiti kreativne tehnike za poticanje kreativnosti (Dryden i Vos, 2001; Sawyer, 2012). Prema prijedlogu Eksperimentalnog programa po pitanju razvoja kreativnosti u umjetničkom području, jako velik teret stavlja se na učitelje/ice razredne nastave koji tijekom svog obrazovanja nemaju tako opsežnu pripremu u umjetničkom području kao što imaju magistri edukacije glazbene kulture te magistri edukacije likovne kulture. Posebno treba naglasiti i opsežnu umjetničku praksu koju navedene struke imaju u okviru svojih studijskih programa tako da mogu cjelovito njegovati individualne talente i potencijale učenika te njihov umjetnički razvoj. U skladu s time, nije logično isključivo povećanje satnice predmeta Glazbena kultura i Likovna kultura u razrednoj nastavi u okviru A1 programa. U skladu s opsegom umjetničkog obrazovanja učitelja predmetne nastave, trebalo bi povećati satnicu predmeta Glazbena kultura i Likovna kultura u čitavoj predmetnoj nastavi barem na 1,5 do 2 nastavna sata tjedno. Svi elementi potrebni za navedeno povećanje sadržani su u postojećim kurikulumima za nastavne predmete Glazbena kultura i Likovna kultura te se Eksperimentalni program treba osloniti na njih. Dryden, G. i Vos, J. (2001) Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa. Sawyer, R. K. (2012). Explaining Creativity. The Science of Human Innovation. Oxford: University Press. Sousa, D. A., Pilecki, T J. (2018). From STEM to STEAM: Brain-Compatible Strategies and Lessons That Integrate the Arts. SAGE Publications. Kindle Edition. https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/93721c2c-d7ba-11eb-895a-01aa75ed71a1/language-en mr. art. dr. sc. Sonja Vuk, izv. prof. Nastavnički odsjek Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Tomislav Seletković, mag. mus. OŠ kralja Tomislava suautor niza obrazovnih umjetničkih dokumenata | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 134 | DAJANA WEISS | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam, pripravnica koji je svoj profesionalni put započela baš u radu u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu" kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako da mogu temeljem svojega iskustva dati kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Smatram da je cjelodnevna nastava izuzetno dobar oblik rada koji pruža djeci mogućnost kombinacije učenja, usvajanja nastavnih sadržaja, rekreacije, igre, no ovakav način koji Vi predlažete ima mnogo propusta. Jasno je da cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće zbog kojih im je otežano pratiti nastavu, no nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta, pomoć u učenju i sl. Pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu što znači da u jednom satu nikako ne mogu ostvariti predviđene odgojno-obrazovne ishode. Uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno i besmisleno. Kako smo osposobljene i polažemo brojne metodike na našim Fakultetima za ostale predmete, tako to činimo i za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. Kompetentne smo učenicima predavati TZK, objašnjavati im vježbe te zadavati zadatke. Primjerice, problem pretilosti kod djece neće se riješiti uvođenjem kineziologa u nastavu, već mijenjanjem životnih navika djece koje dolaze od kuće. Više bi nam značilo, kada biste se osvrnuli da svaka škola ima dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. Na kraju, uvođenje novih ljudi uvodi samo veću konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja jer je nemoguće dogovoriti sve detalje suradnje za svaki razredni odjel između kineziologa i učitelja. S time u vezi je i apsurdno da očekujete da učitelji razredne nastave mogu i smiju predavati predmete Praktične vještine, Prirodoslovlje, za koje nismo metodički osposobljeni, dok nam TZK želite ukinuti. Smatram kako za tjedna zaduženja učitelja nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak koji treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. Cjelodnevna nastava iziskuje puno uloženog rada i truda učiteljice razredne nastave, stoga je izuzetno zahtjevno jednoj učiteljici RN održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala i nesamostalna djeca kojima je nužno potrebna pomoć oko većine stvari. Iz toga proizlazi da su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Dajana Weiss, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 135 | Mario Zovkić | Eksperimentalni program | Poštovani. U postojećem Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi u čl. 14. piše citiram: „(5) Učitelj koji je prošao odgovarajuću edukaciju može obavljati i poslove administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) u školi sukladno odredbi članka 7. stavka 10. ovoga Pravilnika. (6) Učitelj koji je prošao odgovarajuću edukaciju može obavljati i poslove podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije u školi sukladno odredbi članka 7. stavka 11. ovoga Pravilnika“ U Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ su svi ti navedeni poslovi prebačeni u ostale poslove i više se s njima ne može nadopunjavati norma učitelja! U zadnjih nekoliko godina, u projektu „Škola za život“ i Carnet „E-škole“ količina IKT opreme se u školama drastično povećala (svaki nastavnik ima svoje osobno računalo, svaki učenik svoj tablet, svaka škola barem po jednu novu multimedijsku učionicu s računalima i pametnom pločom). Tko će i kako održavati postojeću opremu te pružati još uvijek potrebnu pomoć učiteljima u ovom novom eksperimentu? Istina sada nam se ti poslovi plaćaju dok osnivač to može financirati (još godinu ili dvije) i uračunava se u normu. Zašto se svi ti gore nabrojani poslovi, kao i razredništvo, voditelj županijskog stručnog vijeća, dodatna i dopunska nastava i ostalo miču iz norme? Kako će postojeći učitelji doći do 20 -22 sati čiste nastave? Argumentom da se to može postići predmetom „Svijet i ja“ nije realno jer je do sada 99% djece upisivalo predmet Vjeronauk, a to će vjerojatno i dalje. Čak i da se polovica učenika ispiše opet neće biti dosta učenika za formiranje razrednog odjela da se taj predmet podijeli svim učitelja koji neće moći napuniti normu od 20 sati. Norma od 20 - 22 sata neposrednog rada za sve nastavnike iz svih predmeta je nepoštena prema svim onim nastavnicima koji predaju predmete sa satnicom od 1 sata tjedno. Predlažem zadržavanje i uvažavanje postojećeg Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi,a ne samo u prvih 4 godine ovog ekperimentalnog programa nego i nakon toga. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 136 | Hrvatsko logopedsko društvo | Eksperimentalni program | Poštovani, obraćamo Vam se u ime Hrvatskog logopedskog društva, Sekcija logopeda u sustavu školstva, kako bismo Vam prenijeli svoj komentar o eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Ponajprije, podržavamo ideju potrebe promjena unutar sustava odgoja i obrazovanja s ciljem razvijanja i ostvarivanja punog potencijala svakog učenika. Ipak, unutar nacrta eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, naišli smo na brojne razloge za zabrinutost oko uređenja podrške za učenike s teškoćama u razvoju koja nije dovoljno jasno definirana ni sada. U sustavu odgoja i obrazovanja vidljiv je porast prevalencije učenika s teškoćama u razvoju, posebice komunikacijskim i jezično-govornim te specifičnim poremećajima učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) za koje je u školskom razdoblju neophodna intenzivna logopedska podrška. Prilikom sastavljanja ovog komentara vodili smo se važećim zakonskim odrednicama (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima) te Konvencijom o pravima djeteta (1989) koju je Republika Hrvatska usvojila i potpisala 1991. godine. Prema ovim dokumentima provode se oblici školovanja primjereni učenikovim potrebama te se uz to u školama provode i vidovi dodatne podrške. Smatramo da je navedene oblike podrške za djecu s različitim vidovima teškoća, posebno djecu s teškoćama u razvoju te učenike s komunikacijskim, jezično-govornim te specifičnim poremećajima učenja neophodno definirati, odnosno prilagoditi predloženom modelu organizacije nastave u cjelodnevnoj školi. Također, djeca s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama i specifičnim poremećajima u učenju često stručnu podršku dobivaju u vanjskim ustanovama. Razlozi tome su nedovoljan broj zaposlenih stručnih suradnika logopeda u osnovnim školama, prevelik broja učenika s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama na jednog logopeda i zaduženja stručnih suradnika logopeda koja nikada ne podrazumijevaju samo izravni rad s učenicima. Uvođenje cjelodnevne nastave imalo bi stoga utjecaj ne samo na provedbu primjerenih oblika školovanja definiranih Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju nego i na druge oblike podrške koji su učenicima osigurani izvan škole. Ponajprije bismo željeli naglasiti važnost jasnog strukturiranja i osiguravanja programske i profesionalne potpore za najranjiviju skupinu učenika jer ona može imati značajan učinak na uspješnost ideje reforme i samog uspjeha učenika s teškoćama kroz provođenje različitih primjerenih oblika školovanja. Učenici s teškoćama koji često imaju teškoće pažnje i koncentracije koje nastaju uslijed povećanog kognitivnog zamora potrebnog za sudjelovanje u aktivnostima aktivnog slušanja, čitanja, pisanja koje čine glavni dio nastave. Jasno je da bi učenici s teškoćama otežano sudjelovali u nastavi tijekom većeg broja nastavnih sati predviđenog eksperimentalnim programom. Također, nestrukturirano vrijeme tijekom većeg broja dužih odmora može dodatno negativno utjecati na spremnost učenika s teškoćama na sudjelovanje u nastavi. Potrebno je imati na umu kako se učenici s teškoćama ne školuju samo u posebnim razrednim odjelima i specijaliziranim ustanovama već i u redovnim razrednim odjelima koji će biti i u eksperimentalnom programu te je stoga izuzetno važno pravovremeno i prije početka eksperimentalne provedbe programa definirati organizaciju primjerenih programa odgoja i obrazovanja u eksperimentalnim školama. Primjereni programi i oblici odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju u osnovnim školama ostvaruju se uz programsku i profesionalnu potporu te pedagoško-didaktičku prilagodbu. Programska potpora obuhvaća primjerene oblike školovanja koji u slučaju programa koji se odvijaju u redovitom razrednom odjelu obuhvaćaju individualizirane postupke i prilagodbu sadržaja za nastavne sadržaje predviđene kurikulumom, a u posebnim razrednim odjelima organizaciju posebnih programa sukladno individualnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika s teškoćama. Nacrt eksperimentalnog programa nema definiran niti dodatno razrađen nijedan aspekt opisane programske potpore učenicima s teškoćama, iako će u slučaju provedbe reforme imati značajan utjecaj na izvođenje svih primjerenih oblika školovanja. Kada se govori o nedovoljnoj zastupljenosti definiranja programske potpore za učenike s teškoćama u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, potrebno je spomenuti primjerene oblike školovanja poput onih predviđenih 8. člankom Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju koji obuhvaćaju posebne programe za učenike s većim i višestrukim teškoćama. Nije jasno na koji bi se način satnica i predviđeni programi eksperimentalnog programa primjenjivali na ove oblike školovanja koji se često individualiziraju potrebama dinamike skupine. Prilikom planiranja prelaska na jednosmjenski rad potrebno je imati na umu i važnost osiguravanja uvjeta za rad posebnih razrednih odjela pri redovnim osnovnim školama koji su trenutno prekapacitirani i nisu u skladu s Državnim pedagoškim standardom u osnovnim školama. Nažalost, sustav podrške za učenike s teškoćama je centraliziran i Zagreb se ne može promatrati kao stvarni odraz stanja u Republici Hrvatskoj. Nije rijetkost da su u ruralnim dijelovima Republike Hrvatske učenici s višestrukim teškoćama kojima je određen primjeren oblik školovanja po posebnom programu zapravo u redovnom razredu s učiteljicom razredne nastave, a ne u posebnom razrednom odjelu uz potrebnu stručne podrške i osiguravanja uvjeta za provedbu tog oblika školovanja. Postavlja se pitanje i definiranja programa produženog stručnog postupka (opisanog u članku 11. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju) u kontekstu eksperimentalnog programa. Program produženog stručnog postupka provodi se u poslijepodnevnim satima, nakon završetka redovne jutarnje nastave. Program obuhvaća djecu koja imaju primjereni program odgoja i obrazovanja (djeca koja se školuju po posebnom odgojno-obrazovnom programu). Produženi stručni postupak odvija se u vrijeme kada druga djeca pohađaju produženi boravak. U produženom-stručnom postupku provodi se grupna rehabilitacija djece s komunikacijskim i jezično-govornim te specifičnim poremećajima učenja i oštećenjem sluha, u trajanju od 5 školskih sati. Program produženog stručnog postupka sastoji se od pomoći u učenju, edukacijsko-rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i izvanastavnih aktivnosti. Ukida li cjelodnevna škola mogućnost održavanja produženog-stručnog postupka za tu djecu? Postoji više škola koje imaju razrede s djecom koja pohađaju ovakvu vrstu rehabilitacije. Zatvaranje ovakvih rijetkih oblika stručne podrške za učenike s teškoćama u slučaju uvođenja cjelodnevne škole imalo bi utjecaj na učenike s teškoćama te izazvao dodatan broj učenika koji bi podršku bio primoran potražiti izvan škole i dodatno ju platiti. Ustroj sustavne i decentralizirane programske i profesionalne podrške za učenike s teškoćama važan je na razini cijele države te ga je nužno detaljno definirati uzevši obzir sadašnje stanje i područja koja je potrebno unaprijediti. Pedagoško-didaktička potpora i individualizirani postupci nužni su radu sa svim učenicima s teškoćama kako bi svaki učenik, u odnosu na svoj razvojni profil, ostvario svoj puni obrazovni potencijal. Individualizirani postupci provode se i u redovnim i posebnim razrednim odjela te zahtijevaju dodatan rad učitelja i stručnih suradnika. Za kvalitetnu provedbu individualiziranih postupaka bilo bi potrebno jasno definirati vrijeme potrebno za njihovu pripremu i izradu individualiziranih didaktičko-metodičkih sredstava. Također, kako bi svim učenici imali ravnopravnu mogućnost sudjelovanja u svim predviđenim programima koje eksperimentalni program cjelodnevne škole nudi, individualizacija postupka u vidu prilagodbe vremena, metoda i didaktike potrebna je kako u A1, tako i u A2, B1 i B2 programima. S obzirom na to da se radi o velikom broju sati i sadržaja koje je potrebno individualizirati, učiteljima i stručnim suradnicima potrebno je predvidjeti radno vrijeme za obavljanje navedenog posla. U slučaju da se to vrijeme ne definira, individualizacija za učenike s teškoćama i dalje će ovisiti o dobroj volji učitelja i prioritiziranju zadataka stručnih suradnika kojima se uloga u ovom eksperimentalnom programu dodatno povećava. Profesionalna potpora vezana je uz rad učitelja educiranih za rad s učenicima s teškoćama u razvoju, rad pomoćnika u nastavi i rad stručnih suradnika, pa tako i stručnih suradnika logopeda. Stručni suradnici logopedi unutar sustava odgoja i obrazovanja imaju važnu i nezamjenjivu ulogu. Svako odstupanje u socijalnoj komunikaciji i jezičnim vještinama slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ima izravan utjecaj na učenikovu mogućnost akademskog napretka. Logopedi, kao stručnjaci educirani za podršku učenicima s odstupanjima u području komunikacijskog i jezično-govornog razvoja imaju višestruku ulogu na mjestu stručnih suradnika. Zaduženi su za neposredan rad s učenicima, stručno-razvojne poslove, ali i ostale poslove koji proizlaze iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada i drugih zakona. Zbog nedovoljne zastupljenosti različitih profila stručnih suradnika u osnovnim školama, velikog broja učenika na jednog logopeda i činjenice da se ostali poslovi po zaduženju često prioritiziraju u odnosu na neposredan rad s učenicima, brojni učenici s teškoćama u školi zapravo nisu uključeni u logopedski tretman, bilo grupni ili individualni. Posao stručnih suradnika logopeda zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja često je u javnosti percipiran kao administrativni posao u odnosu na logopede koji rade u drugim sustavima, npr. u sustavu zdravstva gdje se logopedi bave dijagnostikom i logopedskim tretmanom komunikacijskih i jezično-govornih poremećaja. Logopedska podrška unutar škole važna je na razini prevencije, ranog prepoznavanja odstupanja u razvoju vještina čitanja i pisanja te sveobuhvatne intervencije koja uključuje ne samo neposredan rad s učenicima, već intervenciju unutar razreda, savjetovanje roditelja i osvještavanje okoline o komunikacijskim i jezično-govornim potrebama učenika s teškoćama. Logopedska prevencija, identificiranje učenika s teškoćama i intervencija u skladu je s jednim od ciljeva programa A2. Kako bi se osigurala kvalitetna provedba programa A2 čiji je cilj olakšati prilagodbu i otkloniti potencijalne nepovoljne posljedice, koje se mogu protegnuti i na dulje razdoblje osnovne škole, potrebno je u svim školama omogućiti zapošljavanje stručnih suradnika logopeda te jasno definirati zaduženja stručnih suradnika. Upravo su logopedi stručnjaci koji su educirani za identifikaciju komunikacijskih i jezično-govornih odstupanja, posebice teškoća početnog čitanja i pisanja koje se bez stručne podrške, odnosno logopedske intervencije mogu razviti u specifične poremećaje čitanja i pisanja, odnosno imati izravan utjecaj na akademski razvoj učenika s rizikom za nastanak navedenih teškoća. Trenutno identifikacija učenika s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama u školskoj dobi ovisi o ekipiranosti stručnih služba u školama, samoinicijativnom djelovanju roditelja te općoj osviještenosti javnosti pa učenici s teškoćama često budu neidentificirani ili njihove teškoće pogrešno tumačene. Izostanak pravovremene identifikacije, logopedske intervencije u školskoj dobi te izostanak osiguravanja provedbe primjerenog oblika školovanja često dovodi do razvoja teškoća, nesrazmjera akademskog uspjeha i stvarnih potencijala učenika te razvijanja otpora učenika prema školi. S obzirom na važnost širokog djelovanja svih stručnih suradnika, pa tako i logopeda postavlja se pitanje vremena predviđenog za neposredni rad stručnih suradnika s učenicima. Ako je rad logopeda s učenicima predviđen samo unutar programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 koji je vremenski određen na razini razreda i ne može se mijenjati s programom A1, postavlja se pitanje kada će logopedi unutar redovnog radnog vremena imati dovoljno vremena za radi sa svim učenicima koji zahtijevaju takav oblik stručne podrške. Uloge stručnih suradnika potrebno je prije provedbe eksperimentalnog programa detaljnije definirati u odnosu na novu organizaciju odgojno-obrazovnih programa A1, A2, B1 i B2. Učenici s teškoćama, u slučaju da škola nema logopeda ili prevelikog broja učenika na jednog logopeda, logopedsku terapiju pohađaju izvan škole, u zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi ili privatnim kabinetima. Takva trenutna organizacija cijelog sustava logopedskih i drugih terapijskih postupaka za učenike s teškoćama zahtijeva složenu koordinaciju obitelji učenika i vanjskih ustanova. Nažalost, ona nije moguća unutar škola zbog niza razloga od nedovoljnog broja zaposlenih stručnjaka, specifičnosti zaduženja zaposlenih stručnjaka, a ovakav eksperimentalni program cjelodnevne škole dodatno bi otežao organizaciju stručne podrške učenicima izvan škole. Već pri eksperimentalnoj provedbi programa cjelodnevne škole brojni učenici s teškoćama, njihove obitelji i vanjske obitelji naići će na problem organizacije podrške na koju učenici s teškoćama imaju pravo u tako kratkom vremenu nakon škole. U slučaju da učenici s teškoćama žele sudjelovati u programima B1 i B2, postavlja se pitanje diskriminacije skupine učenika s teškoćama koji će trebati birati između stručne podrške izvan škole i sudjelovanja u odgojno-obrazovnim programima u školi. Pružatelji logopedskih i drugih usluga stručne podrške količinu potrebe i broja djece samo u popodnevnim terminima nikako ne bi mogli organizirati. S obzirom na to da se u dokumentu u kontekstu odgojno-obrazovnog programa B2 spominju odgojno-obrazovne aktivnosti provode koje provode stručnjaci izvan škole, postavlja se pitanje znači li to da će za učenike s teškoćama u sklopu B2 programa biti osigurana dodatna logopedska podrška u obliku vanjskih logopeda koji će provoditi terapijske postupke s pojedinim učenicima? Opcija pohađanja individualne terapije unutar škole bila bi idealna za učenike s teškoćama i njihove obitelji, ali postavlja se pitanje koji će vanjski stručnjaci to provoditi, hoće li se unutar svake škole osigurati potrebni prostorni i materijalni uvjeti za pružanje logopedske podrške i kako će se odrediti koji će učenici s teškoćama logopedsku podršku moći dobivati od stručnog suradnika u školi besplatno, a koji će to dodatno trebati platiti. Nažalost, zbog prevelikog broja učenika na jednog stručnog suradnika logopeda, već se sada radi prioritizacija pružanja podrške prema vrsti teškoća i socioekonomskom statusu roditelja te dio učenika, unatoč tome što škola ima logopeda, mora stručnu podršku potražiti izvan škole. Nedovoljna zastupljenost podrške za učenike s teškoćama unutar eksperimentalnog programa tako samo produbljuje već lošu poziciju učenika s teškoćama u školi. Još jedan od oblika profesionalne potpore učenicima s teškoćama koji je potrebno dodatno definirati prije uvođenja eksperimentalnog programa cjelodnevne škole jest osiguravanje prava na pomoćnika u nastavi. Pomoćnici u nastavi financiraju se iz različitih izvora i to samo za vrijeme redovite nastave. Učenicima s teškoćama tako je trenutno onemogućeno ravnopravna mogućnost sudjelovanja u programu produženog boravka. U slučaju da učenici koji imaju potrebu i osiguranog pomoćnika u nastavi ostaju u školi i u vrijeme produženog boravka, često se od stručnih suradnika očekuje da svakodnevno budu odgovorni za funkcioniranje učenika s teškoćama u vremenu produženog boravka. Smatramo kako je u programu cjelodnevne škole potrebno definirati opseg zaduženja pomoćnika u nastavi te definirati izvore financiranja pomoćnika u periodu eksperimentalne provedbe, ali i nakon eksperimentalne provedbe programa. Potrebno je imati na umu kako su pomoćnici u nastavi važni suradnici za ostvarivanje ravnopravnosti u sustavu odgoja i obrazovanja za sve učenike s teškoćama. Važno je da se učenicima koji ostvaruju pravo na podršku pomoćnika u nastavi u područjima kretanja, uzimanja hrane i pića, obavljanja higijenskih potreba te obavljanja školskih aktivnosti podrška omogući tijekom svih programa, odnosno tijekom A1, A2, B1 i B2. Zaključno, u potpunosti se slažemo s potrebom reforme osnovnog obrazovanja i ciljevima koji su navedeni. Međutim, unutar ovog nacrta eksperimentalnog programa nailazimo na velik broj izostavljenih aspekata sustava osnovnog školstva koje je potrebno dodatno definirati kako bi se pravovremeno osigurali ravnopravni uvjeti za sve učenike, pa tako i učenike s teškoćama u razvoju. Smatramo kako je u svakoj novoj reformi potrebno uzeti u obzir dobrobit učenika s teškoćama u razvoju. Svaka nedovoljno razrađena provedba programa cjelodnevne škole već bi u svojoj eksperimentalnoj fazi imala višestruki negativni utjecaj na najranjiviju skupinu učenika, cijele obitelji učenika s teškoćama i sustav podrške koji gotovo uvijek uključuje rad vanjskih stručnjaka. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 137 | GORANKA HERLJEVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Trenutnim školskim sustavom nezadovoljni su i učitelji i djeca i roditelji. Nastavni su sadržaji preopsežni, nepovezani i zatvoreni u predmete, nedovoljno integrirani u život. Učenici su nemotivirani i opterećeni imperativom odličnih ocjena. Tehnički su uvjeti loši. Zbog svega navedenog apsolutno sam za provedbu reforme ali smatram da ovaj prijedlog Cjelodnevne škole nije dobar. Ovo su razlozi zašto ne podržavam prijedlog Cjelodnevne škole. - Smatram da prijedlog Cjelodnevne škole nije dovoljno promišljen i nije donesen na osnovu stručnih i znastvenih analiza dosadašnjeg sustava. Ne ispunjava suvremene zahtjeve društva. Uključite stručnjake u reformu školskog sustava. - Smatram da prijedlog Cjelodnevne škole nije transparentan. Pogrešno je što u cijeli proces osmišljavanja cjelodnevne škole nisu uključeni glavni sudionici: učenici, učitelji i roditelji. Uključite učenike, učitelje i roditelje u provedbu reforme. - U prijedlogu Cjelodnevne škole smanjuje se izbornost za učenike. Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Omogućite više izbornih predmeta da učenici mogu razvijati sposobnosti potrebne za izražavanje i zadovoljavanje vlastitih potreba i sklonosti. - Smatram skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u vrijeme digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, smanjujete satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi. Jedan sat tjedno u nastavi nije dovoljan. Nedopustivo je što u članstvo Radne skupine koja je izradila novi „Kurikulum Informatike“ nije imenovan niti jedan stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom Informatike. Nedopustivo je da prethodno nije provedena stručna i znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma. Na osnovi kojih podataka kad nema evaluacije je Radna skupina donijela odluku o smanjenju satnice nastavnog predmeta Informatike? Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Prema podacima Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u sklopu istraživanja o utjecaju STEM intervencijskog programa u osnovnim školama, utvrđen je pad broja učenika koji odabiru nastavak obrazovanja u STEM području. Motivacija i interesi za STEM područje opadaju tijekom viših razreda osnovne škole te se taj pad nastavlja i tijekom srednje škole. Rješenje ovog problema nije smanjenje satnice nastave informatike. Rješenje je kvalitetno pripremljen STEM program na osnovu znastvenih strategija u kojem je cilj usvojiti STEM metodiku. Rješenje su kvalitetni, stručni, osposobljeni i motivirani učitelji koji poznaju metodiku STEM-a. Koji mogu samostalno osmišljavati i svojim učenicima prilagođavati STEM sadržaje. Jedino se tako može osigurati da STEM obrazovanje postane održiv dio školstva. Učitelji informatike su neizostavani u provođenju STEM-a. Nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u STEM području. Mogu li učitelje informatike u tome zamijeniti ostali učitelji kroz međupredmetne teme? Koliko učitelja informatike će ostati bez posla? Iz Ministarstva kažu da nitko neće ostati bez posla. Hoće, učitelji informatike će ostati bez posla ako idete smanjivati informatiku s dva na jedan sat. Promijenite ovu skandaloznu odluku i Informatiku definirajte u trajanju od 70 nastavnih sati godišnje, odnosno dva nastavna sata tjedno. - Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja. Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. - Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje satnice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). - Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj školi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te bi se trebao računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Smatram da je potrebno vratiti u satnicu i administriranja e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), aktivnosti satničarstva i IKT podršku. Goranka Herljević, prof. matematike i informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 138 | Institut za razvoj obrazovanja | Eksperimentalni program | Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Mreža Cjeloživotno učenje za sve smatra da uvođenje cjelodnevne osnovne škole može bitno pridonijeti smanjivanju razlika u obrazovnim postignućima u Hrvatskoj i poboljšati obrazovne ishode učenika iz skupina u nepovoljnom položaju. Međutim, u trenutnom nacrtu Eksperimentalnog programa ne stavlja se dovoljan naglasak na taj važan cilj za koji predlažemo jasnije ga precizirati u odgojno-obrazovnim ishodima i sadržaju programa, ako želi postići navedeni učinak. Eksperimentalni program opravdano stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti u svojim ciljevima te opisu konteksta, izjavljujući kako su „ispodprosječni rezultati učenika češće prisutni u određenim skupinama učenika, u pravilu onim koji se školuju u otežavajućim uvjetima odrastanja“. Dapače, jedan od glavnih ciljeva programa je upravo „smanjiti razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećati obrazovnu jednakost, pravednost i pravičnost u osnovnim školama“. Postizanje tog cilja podrazumijeva otvaranje prostora za pružanje individualizirane podrške učenicima u nepovoljnom položaju, ali i puno više prostora za školske preventivne programe i programe socijalno-emocionalnog učenja, kako je predviđeno postojećim pravilnicima, kurikulumima međupredmetnih tema i obrazovnim politikama. Mreža za cjeloživotno učenje za sve zalaže se za to da se svakom djetetu osigura pravo na odgovarajuće obrazovanje visoke kvalitete koje će rezultirati pozitivnim iskustvom učenja i odrastanja, djetetovom dobrobiti i u konačnici odgojno-obrazovnim ishodima koji odgovaraju kapacitetima svakog djeteta. Mreža smatra kako je izuzetno važno staviti naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti u Hrvatskoj, no analizirajući ovaj eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Bez svjesnog naglaska na zadovoljavanje potreba skupina u nepovoljnom položaja te bez jasnog integriranja pravičnosti u sve dimenzije programa neće se moći postići željeni učinak. Drugim riječima, poboljšanje obrazovnih postignuća učenika iz skupina u nepovoljnom položaju neće se postići samim time što će boraviti u školi veći broj sati, već je potrebno u programu planirati ciljane mjere koje će utjecati ne samo na njihova bolja obrazovna postignuća već i jačanje njihove psihološke, emocionalne i socijalne dobrobiti. U nastavku iznosimo prijedloge konkretnih izmjena dopuna prijedloga Eksperimentalnog programa. Kao preduvjet za uspjeh cjelokupne reforme, članovi Mreže smatraju da će biti presudno osiguravanje boljih i atraktivnijih radnih uvjeta učitelja i nastavnika (posebice nedostatka nastavnika u STEM području, koji kritično nedostaju u sustavu), osiguravanje ciljanog profesionalnog usavršavanja učitelja i nastavnika u području pravičnosti i uključivosti te osiguravanje da infrastrukturna ulaganja također adresiraju potrebe skupina u nepovoljnom položaju | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 139 | Irena Bučić Kliman | Eksperimentalni program | Poštovani, dugo sam se pripremala kako bih iznjela svoje mišljenje vezano na temu Eksperimentalnog programa: OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA. Nikada nisam protiv reformi osobito ako one za cilj imaju poboljšanje u bilo kojem smislu. Također smatram da škola kao odgojno-obrazovna institucija treba biti u korak s vremenom te pratiti potrebe a i interese svih sudionika odgojno - obrazovnog procesa a osobito učenika, naše djece. Svoje ću mišljenje iznijeti i kao roditelj i kao učitelj i kao županijski voditelj učitelja koji rade u produženom boravku. Svoje ću mišljenje iznijeti i kao učenik prve generacije, već sada poznatog široj javnosti, riječkog modela cjelodnevne nastave. Već u ono vrijeme, se je kod roditelja javila potreba da njihova djeca dok su na poslu budu zbrinuta, imaju stručan nadzor, topli obrok te svakodnevne sportske aktivnosti. Podržavam cjelodnevnu školu ali ne na ovaj način, preko noći i na brzinu. Potrebno je vrijeme da struka a ovdje najviše mislim na učitelje koji su svakodnevno u radu s djecom iščitaju i razrade program te daju svoje pridjeloge jer oni su ti koji su svakodnevno u učionicama. ( Uz dužno poštovanje svima koji su radili na ovom eksperimentalnom programu.) Da upozore na ključne probleme koje ovaj program u praksi donose a i istaknu boljitke. Potrebno je dati priliku struci koja već niz godina uspješno provodi program cjelodnevne nastave da upoznaju širu javnost sa ovakvim oblikom rada jer iščitala sam, pa i iz ovog e savjetovanja, da nije jasan pojam cjelodnevne škole te će djeca zbog nje cijeli dan sjediti u školskim klupama. Promišljati i o jednom klasičnom odjeljenju sa produženim boravkom koji će pohađati učenici s teškoćama ili učenici čiji roditelji nemaju potrebu za cjelodnevnim odgojno-obrazovnim radom. Svi koji rade s djecom a pogotovo manjim uzrastom znaju da je za kvalitetan rad potrebno toliko truda, ulaganja, pripreme, strpljenja, kreativnosti ...da su zaista potrebne dvije učiteljice. Da ne spominjem ostale poslove za koje mislim da su ovdje nekako zanemareni. Neću duljiti sa pisanjem jer puno su toga rekli moji kolege, učitelji. Postavljeno je bezbroj pitanja, komentara...Nadam se da će biti uvaženi i razmotreni jer radi se o boljitku naše djece.. Unaprijed zahvaljujem! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 140 | Josip Akmačić | Eksperimentalni program | Projekt: -nije razrađen do kraja - nije uzeo u obzir mišljenja učitelja - ne objašnjava problem pripreme nastave i ostalih poslova ( u koje vrijeme? ) -stavlja preveliko opterećenje na učitelja - mišljenje roditelja nije uključeno i do kraja ispitano - smanjio satnicu Infomatike - satnicu Fizike ostavio istu itd... Smatram da projekt treba na ozbiljnu nadopunu, a zatim na ponovno savjetovanje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 141 | Mirela Buchberger Karlo | Eksperimentalni program | Poštovani, kao ravnateljica glazbene škole s upisanih 960 učenika i 90 djelatnika moram izraziti svoju zabrinutost s obzirom na prijedlog rasporeda "Osnovne škole kao cjelodnevne škole". Bez obzira na plan proširenja prostornih kapaciteta, što je u Gradu Zagrebu još uvijek veliki problem (bez obzira na napore koje Grad ulaže na rješavanje prostornih problema umjetničkih škola), nemoguće je svu djecu obuhvaćenu obrazovanjem u umjetničkim školama rasporediti u kasne popodnevne termine. Predlažem da dio programa A2 bude neobavezan, tj. da djeca uz suglasnost roditelja mogu boravak u školi završiti nakon redovne nastave (A1). Djeca (roditelji) bi tada bili u mogućnosti lakše i kvalitetnije birati izvanškolske aktivnosti. Sljedeći moj prijedlog je da Gradski ured za obrazovanje (gdje se ukaže potreba) bude svojevrsni koordinator među ravnateljima osnovnih i umjetničkih škola kako bi se djeci omogućilo pohađanje istih. Pravilnikom o osnovnom umjetničkom školovanju NN 53/1993, čl. 22, koji je još uvijek na snazi, djeci bi trebalo biti omogućeno pohađanje umjetničkih škola. Članak 22. Učenicima osnovnih glazbenih i plesnih škola obvezno se priznaje umjetničko školovanje kao ispunjavanje obveza izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u osnovnoj školi, odnosno predmeta tjelesne i zdravstvene kulture učenicima III. i IV. razreda osnovne plesne škole. Općeobrazovna osnovna škola dužna je omogućiti redovno pohađanje nastave u umjetničkim školama i ako ima veći broj učenika umjetničke škole grupirati ih u posebnim razrednim odjelima. Osnovna umjetnička škola dogovorit će s osnovnom školom način ostvarivanja odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka. U ovom članku navedena je i preporuka da škole koje imaju više djece koja pohađaju umjetničke škole, a tu se mogu prikloniti i sportaši, budu grupirana u isto razredno odjeljenje. Time bi dobili odjeljenja koja bi mogla imati fleksibilniji raspored i možda započeti s redovnim djelom nastave kasnije, npr. oko 12 sati. Time bi dobili da barem dio učenika koji pohađaju dvije škole rasterete popodnevni turnus i k nama dođu na nastavu ujutro. Ovom prilikom želim podsjetiti i na znanstvene spoznaje o iznimnoj važnosti umjetničkog obrazovanja za razvitak cjelovite osobnosti. Nije dovoljno prepoznata važnost umjetničkih škola kao institucija koje i danas krase kultura kvalitete, jednake mogućnosti, kreativnost i inovativnost te autonomija i odgovornost. Osim toga nastojimo kod djece poticati maštu, kreativne potencijale, percepciju, memoriju, koncentraciju, analitičko mišljenje, apstraktno mišljenje, izgrađivati samopouzdanje, estetski i etički sustav vrijednosti, poticati učenike na suradnju, zajedništvo, timski rad, upornost u svladavanju problematike… Sve su to vrijednosti koje će ovakvim prijedlogom sustava nekoj djeci biti uskraćene. Osim toga, kao majka troje djece i dugogodišnji radnik u sustavu obrazovanja, smatram da dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru i povećanje broja sati nije preduvjet za bolje rezultate. Voljela bih da konačan prijedlog bude usuglašen sa mišljenjem stručnjaka koji rade s djecom, učiteljima, nastavnicima i roditeljima, poštujući različitosti i tradiciju zemlje u kojima živimo. S poštovanjem, Mirela Buchberger Karlo, prof. ravnateljica Glazbenog učilišta Elly Bašić, Zagreb | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 142 | Željka Ćaleta Car | Eksperimentalni program | Poštovani, Podržala bih reformu CŠ da se donijela promišljeno poštujući mišljenja svih sudionika u odgoju i obrazovanju (od vrtića do visokog školstva) te da se postepeno uvodi na kompletno obrazovanje. Nedopustivo je da se učitelji u produženom boravku „bacaju na ulicu“ te da dopunska i dodatna nastava koja su jako zahtjevne ukidaju iz osnovne satnice. Ako se u školi bude trebalo boraviti do kasnog poslijepodneva, dvije učiteljice po razrednom odjeljenju su neophodne!!!!! Djeca su cijeli dan u školi. Gdje je obiteljski život, druženje s prijateljima? Vaše mišljenje je da će djeca boraveći u školi do 17.00 h imati kvalitetniji život! U nijednom segmentu ne podražavam CŠ! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 143 | Ivana Stuparić | Eksperimentalni program | Osvrnula bi se na nekoliko segmenata ove ideje o cjelodnevnoj školi zbog kojih smatram da je sve skupa dobro zamišljeno, ali vrlo loše sročeno i pripremljeno za realizaciju. Krenut ću od opće ideje da se poveća broj sati nastave naših učenika kako bi oni dostigli po broju obveznih sati svoje europske kolege. Ako pogledamo navedeni primjer rasporeda sati s odmorima i pauzama, mogu zaključiti da se realno nije dogodilo znatno povećanje tog obveznog broja sati u odnosu na ono što već imamo i sada. I sada učenici razredne nastave imaju po 3-5 sati obvezne nastave plus izborni predmeti pa to sve skupa dođe i do 5-6 sati nastave. Da ne govorim izvannastavne aktivnosti koje povećavaju tu satnicu njihovog boravka u školi. Ovo povećanje je realno samo jedan do dva školska sata. Istina povećalo se vrijeme boravka u školi, ali to se može zahvaliti ovim većim pauzama. Slična stvar je i u predmetnoj nastavi. Bojim se da to povećanje broja sati da se dostigne europski prosjek i kako se prikazuje u javnosti je zapravo samo mazanje očiju da se namiri ona dobro poznata izjava da su učitelji u školi od 8 do 12. Svi koji smo unutar tih škola dobro znamo da to tako nije niti je ikad bilo. Nadalje, micanje sata razrednika iz redovnog dijela nastave i stavljanje (i dodatno plaćanje ?) kao dobrovoljno (ali ne ako te ravnatelj svejedno zaduži) ali ne ulazi u normu i sl. je još jedan od promašaja. Smatram da je tako iz razloga što se zadnjih godina sve više susrećemo s povećanim problemima u radu s učenicima i roditeljima koji se upravo smatraju kao razrednički posao. I umjesto da se taj broj sati poveća, kako bi učitelji bili (koliko toliko) plaćeni za sve te sate i sate koje provode s učenicima i roditeljima rješavajući nastale probleme ili njihove zahtjeve, taj broj sati se zapravo izbriše! Zaista ne vidim smisao toga niti gdje je tu interes djece i njihovo zadovoljstvo. A da niti ne krećem o zadovoljstvu učitelja. Dotaknut ću se i dijela koji se odnosi na onu osnovnu normu učitelja pa mogućnost ili želju sudjelovanja u aktivnostima B1 i B2. Naime, učitelj koji ima u startu veću normu tj. obvezu održavanja redovne nastave u programu A1 dosta je u nepovoljnijem položaju naspram onom učitelju koju tu normu ima manju. Naime, učitelj koji ima normu primjerice 22 sati redovne nastave zapravo ima mogućnost samo 2 sata rada u ostalim programima i mogućnost da si zaradi koliko toliko dostojnu plaću. S druge strane učitelj čija je norma 18 sati, ima više mogućnosti dodatno odraditi i time znatnije povećati plaću. Ne znam što je cilj ovoga? Još nas dodatno zavaditi međusobno i stvoriti tenzije u kolektivu?! Na kraju ću se dotaknuti onog područja koji mene osobno najviše pogađa i koji me se tiče – informatika. U današnje vrijeme kada je sve informatizirano, od upisa u srednju školu, korištenja raznih alata za potrebe drugih predmeta, osnovnih životnih društvenih potreba – naručivanje liječniku, recepti, općenito sustav e-građani… mi umjesto da učenike pripremamo na sve to i omogućavamo im da sve to svladaju u školi uz osnovne neke informatičke kompetencije mi ćemo im dati samo osnove osnova korištenja IKT-a jer realno unutar jednog sata se ne stigne niti više od toga. Shvaćam ja da je cilj da se informatika kao takva postepeno ukine iz razredne nastave jer se općenito smatra da ili se djeca ionako tamo samo igraju a ionako su previše za računalom i općenito digitalnim uređajima ili je to sve ionako za njih previše i ne mogu to pratiti. Pa ako učiteljica koja već duži niz godina radi u razrednoj nastavi informatiku i to prije nego je uvedena kao izborni predmet prije tri godine, mogu reći da niti je to djeci previše niti se samo igraju. Nitko tko nije to radio to ne može shvatiti! Naime, djeca to izuzetno vole, ali i toliko brzo uče jer znamo da su od malena kao spužve i upijaju sve novo, a posebno ako je nešto što ih zanima. A informatika ih itekako zanima. Da nije tako ne bi više od 90% učenika u Hrvatskoj polazilo taj predmet iako je izboran i nitko ih na to ne prisiljava! Smanjenje satnice na jedan sat tjedno je apsurdno. Smatram to i iz razloga što djeca u toj dobi (posebno veći razredi od 20+ djece) su vrlo zahtjevni po pitanju vremena potrebnog da se neka i najjednostavnija aktivnost odradi po prvi puta. Primjerice, učenici dok se prvi put prijavljuju na svoj mail i koriste svoje AAI@edu korisničke podatke imaju više problema što rezultira time da se više od pola sata samo prijavljuju u sustav. Naravno da se to vrijeme s vremenom skrati kako se uvježba upisivanje podataka, ali u početku zaista je tako. I sad zamislite samo takav jedan sat. Prvo 5 minuta da se svi smjeste i uključe računala, 10 minuta da učiteljica objasni nastavnu jedinicu, da uvod, sve potrebne upute te iste ponovi bar dvaput i onda 30 minuta prijavljivanja i sat je gotov! A da se realno zapravo ništa konkretnog nije niti odradilo. I ovo je slučaj kada je sve super što se tiče discipline i ozbiljnosti rada. Ovo je banalni primjer, ali većina sadržaja, alata koji se obrađuju zahtijevaju više od jednog sata za samo učenje rada. A gdje je uvježbavanje, ponavljanje, provjera… Da niti ne krenem od područja programiranja kada je jedan školski sat potreban samo da se objasni ono što će se taj dan raditi i uvježbavati (sintaksa, pravila i slično). Ako se razmišlja o smanjenju satnice na jedan sat, onda je jedino rješenje da se smanje grupe u koji ma se radi. Jer jedan nastavni sat s velikom grupom učenika od 20+ je uvelike nemoguć. Predlažem da se u tom slučaju razredi podijele i da se nastava odvija u grupama jer jedino tako će učitelj moći svakom učeniku adekvatno pomoći i na kraju posvetiti mu se na pravilan i pravovremen način. Nadalje, kao učiteljicu informatike pogađa me i činjenica da se svi naši poslovi koji su i do sad bili neadekvatno plaćeni sad još više omalovažavaju i da je cilj još više nas iskoristiti. Naime, nikako se ne slažem s idejom da administrairanje e-upisnika, e-dnevnika, web stranice škole, održavanje opreme i sve ono što je nabrojano bude smatrano ostalim poslovima koje bi valjda trebali raditi za dobrobit škole! Znate li da jedan učitelj informatike koji je u svojoj normi imao do sad zaduženje jedan sat tog IKT-a realno na početku školske godine dok priprema/popravlja/dograđuje i čisti sva računala za rad te na kraju dok primjerice prikuplja tablete te njih po potrebi servisira, administrira i slično potroši cijeli godišnji fond sati tog zaduženja?! A da niti ne krećem o redovnim popravcima na tjednoj ili dnevnoj bazi. Uz to održavamo i web stranice škole, imenik i sve ostalo što je bar djelomično povezano sa našom strukom. Nikad nisam čula da netko u školi traži primjerice učitelja hrvatskog jezika da mu lektorira njegov dopis ili nekakav rad koji negdje predstavlja, ili da računovođa traži učitelja matematike da mu kontrolira troškove i račune! Ne, ali nas informatičare trebaju za sve živo i neživo i to za, do sad, 1-3 sata, a po ovom vašem nacrtu niti za to! Jeste li svjesni koliko te sve usluge koje mi obavljamo na dnevnoj bazi koštaju na tržištu rada?! I, naravno da bi smo bili sretni da dobijemo i djelić tog iznosa, ali sada želite da radimo sve to, i još više za nikakvu naknadu. Morate shvatiti da nije isto dežurati na hodniku ili raditi sve ovo. Naravno da će neki reći „Pa vi to taj čas, vama je to par klikova“ i u redu, za neke stvari nam i treba par klikova mišem. Ali iza tih par klikova mišem stoji znanje, stoji stalno usavršavanje (jer se i programi stalno nadograđuju i konstantno mijenjaju) i stoji naše vrijeme jer nije svejedno gdje klikneš tih par puta mišem! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 144 | DAJANA VUKADIN | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica sa 27 godina radnog staža, a i kao roditelj, moram reći da uvođenje cjelodnevne nastave na ovaj način, bez detaljnih analiza postojećeg sustava, i u tako kratkom roku nikako ne može biti kvalitetno. Osvrnut ću se na nekoliko stvari. 1. Uvođenjem novih predmeta učenici će biti preopterećeni, umorni i nekoncentrirani. Treba se uzeti u obzir da učenici kad uče i pišu zadaće kod kuće to rade svojim tempom, u vrijeme kada njima odgovara i na način koji si sami odrede. Neki učenici uče na glas, vole raditi česte pauze tijekom pisanja zadaće ili učenja, nekima odgovara da bude potpuna tišina i sl. Ukoliko će učenje i pisanje zadaće odrađivati u školi, pogotovo učenici viših razreda velikoj većini će se biti teško koncentrirati i neće uspjeti puno naučiti, i onda će opet morati kod kuće to sve odraditi. Kao roditelj, ne želim da moje dijete bude u školi više nego je to zaista potrebno. Želim da ima slobodno vrijeme za aktivnosti po svom izboru. 2. Učenici s teškoćama ne mogu izdržati na nastavi (fizički i psihički) ovoliko sati u komadu. Takvim učenicima je nerijetko potreban drugačiji pristup učenju, mir i tišina te micanje ometajućih faktora što je nemoguće ostvariti u sklopu A2 programa. Također broj zaposlenih u stručnim službama nije dostatan za cjelodnevnu nastavu. Potrebno je zaposliti još stručnjaka, osobito psihologa zbog većeg obima posla. Sve veći broj djece s poteškoćama u učenju zahtijeva i veći broj stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi. 3. Predmet Svijet i ja je nepotreban. Možemo s njim nadopunjavati satnicu iako nismo stručni za predavati ga. Zašto učenici koji ne idu na vjeronauk moraju uzeti ovaj predmet, koji će im predavati nestručna osoba? 4. Potrebno je da u razrednoj nastavi ostaju dva učitelja/ice po razrednom odjelu, tako da se ili preuzme model koji se već uspješno provodi u dijelu hrvatskih škola gdje 2 učitelja podijele predmete ili na način kako je do sada funkcionirao produženi boravak. 5. Jako puno roditelja i učenika je odabralo pohađanje izborne nastave informatike iz razloga što je ona djeci zanimljiva i roditelji su prepoznali važnost poznavanja i pravilnog korištenja tehnologije. Smatram da ukidanje informatike i uvođenje novog predmeta koji je jedan sat tjedno nije dovoljno. 6. Interes za izvannastavnim aktivnostima i programima već je dulje vrijeme u krizi jer učenici zbog imperativa ocjena i nedostatka vremena odustaju od njih ili se radije uključuju u izvanškolske aktivnosti. Koji učenici će se odazivati na B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30? Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor. 7. Kako ste, točno, zamislili odvijanje „potpomognute i obogaćene nastave? Ovo je nemoguće provesti na nivou razreda. Dio učenika treba jedno, a dio drugo. Tko će to, i kako, raditi? 8. Razredništvo, ogroman i vremenski vrlo zahtjevan posao, sada prelazi u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Većina kolega će morati biti razrednici, a neće im ulaziti sati u normu. 9. Kao preduvjet za provedbu ove reforme potrebno je osigurati infrastrukturna ulaganja koja će biti usklađena s univerzalnim dizajnom škola i opreme, bolje radnje uvjete za odgojno-obrazovne radnike, ciljano profesionalno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika te kvalitetne odgojno-obrazovne sadržaje. 10. Podražavam uvođenje 2. stranog jezika, i nadam se da će učenici moći birati između više jezika. Srdačno. Dajana Vukadin, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 145 | Ivana Restović | Eksperimentalni program | Poštovani, Kao nastavnik i pročelnik Učiteljskog odsjeka Filozofskog fakulteta u Splitu, podržavam ideju da je reforma obrazovanja nužna, a posebno cijenim napore koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja ulaže u projekte koji vode k suvremenom obrazovanju, no često se kao i mnogi moji kolege kao kompetentni stručnjaci osjećam izostavljeno. Činjenica je da se i prečesto suočavamo s nekritičkim i znanstveno i stručno neutemeljenim inicijativama za promjenama u sustavu primarnog obrazovanja, kao što je slučaj i s predloženim eksperimentalnim programom OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Mišljenja sam da programi osnovnih škola trebaju biti uravnoteženi, pravedniji i učinkovitiji, no nažalost to nije vidljivo iz predloženog programa. Kao osnovni problem vidim zaboravljanje i nepoštivanje individualnih potreba djece osnovnoškolske dobi, neuvažavanje različitih životnih uvjeta i obiteljske situacije u kojima djeca žive, a posebno izostavljanje važnosti provođenja vremena s obitelji što su sve preduvjeti za cjelokupni razvoj djeteta. Navodite da je dosadašnja nastavna praksa kruta, a sami predlažete strogo strukturirani raspored. Neosporno je da ovakav prijedlog programa za pojedinu djecu može biti izuzetno koristan, no s druge strane za drugu itekako štetan. Nije li cilj suvremene nastave i suvremenog odgoja i obrazovanja poštivati različitosti u atmosferi ravnopravnosti i pravednosti gdje se svakom djetetu omogućuje individualni razvoj prema njegovim potrebama? Ne smijemo zaboraviti ni roditelje i njihove radne obaveze. Neki rade u smjenama, pa im ovakav prijedlog cjelodnevne nastave ne rješava problem gdje će djeca biti. Što je s djecom razvedenih roditelja koja po posebnom rasporedu provode vrijeme s pojedinim roditeljem? Magistri primarnog obrazovanja osposobljeni su za rad u razrednoj nastavi, odnosno planiranje, organizaciju, provedbu i vrednovanje nastavnog procesa primjerenog dobi i sposobnostima učenika srednjeg djetinjstva. Istina je da priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad. Hoće li predložena reforma ovo promijeniti? Ako je učitelju pola radnoga vremena predviđeno za pripremanje nastave, kako će se sada pripremiti dok puno radno vrijeme provodi s djecom u školi? Znači li to da će dodatno raditi kod kuće još nekoliko sati, ako želi pripremiti kvalitetnu suvremenu nastavu? Ponuđeni A2 program, odnosno izborna 2 sata i obaveznih 6 sati, ne nude nove sadržaje, nove predmete, a obavezan dio satnice za učenike se povećava. Ako želimo slijediti neke uspješne europske modele obrazovanja trebamo imati osiguranu infrasktruturu koju nema ni jedna osnovna škola u Republici Hrvatskoj. Pozdravljam uvođenje novih predmeta poput Domaćinstva i Svije t ija jer nude djeci razvoj praktičnih vještina neophodnih za život, ali i tehnike kako naučiti misliti, promišljati i djelovati. Prijedlog programa B1 i B2 čije je odvijanje predviđeno također u prostoru škole s ciljem otklanjanja poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika ne da smanjuje problem već ga i povećava. Uvođenje predmetnih nastavnika, kojima se preispituju kompetencije učitelja omalovažava zvanje magistra primarnog obrazovanja. Ovim principom mogli bi se uvesti predmetni nastavnici iz svih predmeta u razrednu nastavu što bi rezultiralo nepotrebnosti poziva učitelj koji bi se u konačnici ukinuo. To posljedično povlači pitanje studijskih programa učiteljskih fakulteta i radnih mjesta nastavnika na fakultetima. Predloženi program trebao bi doprinijeti rješavanju istinskih problema hrvatskog obrazovnog sustava, a to je u prvom redu preopterećenost učenika obrazovnim sadržajima, neobjektivan broj odličnih učenika, porast vršnjačkog nasilja te opterećenost nastavnika. Smatram da su promjene u predloženom Eksperimentalnom programu nužne kako bi se provela stvarna reforma koja uvažava različitosti, a zadovoljava individualne potrebe djeteta nudeći razvoj kritičkog pogleda na svijet, praktičnih vještina i znanja za življenje u suvremenom društvu. doc. dr. sc. Ivana Restović pročelnica Odsjeka za učiteljski studij Filozofski fakultet u Splitu | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 146 | Žana Ujčić Černac | Eksperimentalni program | Već 17 godina radim kao učiteljica Hrvatskoga jezika. Svjedok sam već nekoliko pokušaja reforme školstva. Ne slažem se s cjelodnevnim boravkom u školi ni kao učiteljica ni kao majka. Smatram da dulji ostanak u školi djeci treba biti izbor a ne obveza. Mnoga djeca su nadarena i trebaju, ako žele, ići u glazbene, sportske škole, tj. samostalno birati vlastite slobodne aktivnosti. Ideja da učenici ostaju u školi ovako dugo ne odgovara većini učenika, roditelja, a ni učitelja. Bolja je varijanta koja već postoji, a to je Produženi boravak u Razrednoj nastavi koji odlično funkcionira. Držim da bi ga trebalo staviti pod okrilje MZO-a, a ne da zavisi od gradske uprave. Što s učiteljima produženog boravka i njihovim radom koji godinama prolazi ispod radara? Zar oni nisu dio školskog sustava? Osim toga, radeći u manjinskoj školi, razvidno je da sve dosadašnje reforme pa i ova zaboravljaju, ne uzimaju u obzir ili to ne jednostavno ne žele vidjeti, da postoje različite škole; otočke, goranske, gradske škole i škole za manjine... Uvijek slušam obećanja kako će se problemi riješiti, ali ne vidim dobru volju ni rezultate. Apsurdno je da krećemo u eksperimentalni program, a da se prethodno nije temeljito savjetovalo s učiteljima koji najbolje poznaju i žive odgojno-obrazovni sustav. Držim da bi se umjesto predloženog eksperimentalnog programa trebalo pozabaviti temeljitijom provjerom kvalitete postojećeg kurikuluma. Pitanje školovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina u potpunosti je zanemareno. Bit će teško i gotovo neizvedivo uklopiti još šest ili 5 sati materinskoga jezika i književnosti te hrvatskoga jezika u već prenatrpan raspored sati, pa će opet nastava po modelima A ili B biti preopterećena. S druge strane apsurdno je da se u današnje vrijeme smanjuju sati informatike. Očito je da je eksperimentalni program prepun nedorečenosti i nepraktičnih prijedloga. Slažem se da u školi treba uvesti brojne promjene, ali za to treba pitati one koje rade u školi, učitelje! Kao majka želim provoditi vrijeme s djetetom, sve ono vrijeme koje mi ostaje dok se ne pripremam za nastavu i ispravljam ispite. Kao učiteljica želim da se učiteljskom poslu prizna dignitet koji zaslužuje, a ne dodatna opterećenja koja će rezultirati gubitkom kvalitete rada. Ako je učitelj od 8:00 do 15:00 sati s učenicima, kada će se pripremiti se za nastavu, rješavati pedagošku dokumentaciju i ostale poslove, imajući pritom na umu da učitelji i nastavnici nisu adekvatno plaćeni za svoj posao i odgovornost koju nose. Želim vjerovati da ćete temeljito proučiti sve komentare te da nas nećete još jednom uvesti u reformu bez podrške, analiza i priprema koje se ne ostvaruju naprečac. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 147 | Edi Labor | Eksperimentalni program | Kao nastavnik tehničke kulture, sa 22 sata neposrednog rada s učenicima, nakon što sam vidio što uvjetuje cjelodnevna nastava za punu plaću, mogu samo reći da sam ogorčen s onim što predlagatelji žele. S onim što radim trenutno ja mogu u cjelodnevnoj nastavi doći do 3/4 zaduženja, a vidim da se sva moja trenutna dodatna zaduženja uopće ne računaju u onome što se predviđa kao osnova cjelodnevne nastave. I sada, sa svim satima , zaduženjima i razredništvom radim onoliko koliko ministarstvo predviđa da bi se radilo u cjelodnevnoj nastavi. Uz to bih trebao u dodatnim aktivnostima naći još deset solarnih sati, u što uopće ne ulazi priprema za te sate, kojih zapravo i nema. Povećanje satnice u nižim razredima nadoknaditi će samo ono što gubim bez razredništva i sekcije tehničke kulture. Praktično se od mene očekuje da radim efektivno i po deset sati dnevno, ako uopće nađem što bih radio, što je vrijeme koje dobijem kad dodam 50% više očekivanog rada, da bih ostvario 25% veću plaću, koja čak kao takva nije ni garantirana. O onome što će ova nastava predstavljati za učenike rečeno je mnogo, ali očekivati da će učenici moći učiti u grupama, u istoj učionici u kojoj su proveli cijelo jutro, može samo netko tko nije radio s djecom. Čak i da se podjele na darovite i one koji nisu, uvijek ima učenika koji prosto ne žele učiti, koji se zadovoljavaju s minimumom, i koji će u takvom obliku rada samo ometati one koji žele raditi a koji su s njima u grupi. Oni daroviti imati će još manje, do sada se s njima moglo raditi na satovima koji nisu bili obavezni, sad će opet biti u gomili učenika gdje se za njih uvijek ima najmanje vremena. Cjelodnevna nastava u obliku gdje se učiteljima nameće daleko više rada od prosjeka EU, što je i sindikat SHU naveo, i gdje učenici i roditelji nemaju nikakvo pravo izbora, po meni je, kao takva, osuđena na neuspjeh. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 148 | TAJANA GOLUB MENDAŠ | Eksperimentalni program | Ovaj eksperiment je još jedan završni udarac školstvu u RH. U ovom cjelodnevnom boravku nema ni riječi o pisanju zadaće i učenju. Nastavni sati se povećavaju, a kada će djeca raditi zadaće i učiti nije definirano. Nema novog zapošljavanja, znači učiteljima se diže norma bez ikakve računice. To je naporan psihički posao koji ubrzo neće imati tko raditi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 149 | Marina Blaževac | Eksperimentalni program | Svim četvrtim razredima i razrednim odjelima na početku izvedbe Eksperimentalnog programa uvodi se izborni predmet drugog stranog jezika kao obavezni nastavni predmet. Izbornost predmeta osigurana je na razini škole i/ili razrednog odjela, a ne na razini učenika. - molim objašnjenje. 1. Tko će odlučivati hoće li se slušati 2. strani jezik, UV, osnivači, ravnatelj ili roditelji? Ako će odlučivati roditelji pojedinog razrednog odjela, bojim se da većina roditelja će biti protiv jer će djeca biti opterećena sa 2 sata manje nastave, a s obzirom da je obavezni dio do cca 16 sati, kako će biti organizirana nastava za odjele koji odbiju 2. strani jezik pošto za razliku od Vjeronauka, nema alternative za 2. strani jezik? 2. Ako se odluči da učenici ne slušaju 2. strani jezik, što je s učenicima koji žele slušati 2. strani jezik? Učenicima se onda onemogućuje daljnji razvoj jezičnih vještina i ne uvažavaju se njihove želje i afiniteti. 3. Ako se odluči da odjel sluša 2. strani jezik, što je s učenicima koji ne žele slušati ili imaju poteškoća s nastavom stranih jezika, jer budimo realni, ima učenika kojima ne idu jezici, kao što su učenici sa poteškoćama? 4. Hoće li biti omogućena potpomognuta i obogaćena nastava i iz 2. stranog jezika kao i za Hrvatski jezik i 1. strani jezik? Prijedlog: 2. strani jezik treba biti redovan predmet, a učenicima s većim teškoćama treba omogućiti oslobađanja pohađanja tog predmeta. Bojim se da bi s ovakvim prijedlogom učitelji koji predaju 2. strani jezik (većina i na više škola) ostala bez satnice i norme, a ovim dokumentom se uvelike učiteljima smanjuje norma za puno radno vrijeme. Većina učitelja koji predaju 2. strani jezik su i razrednici i imaju izvannastavne aktivnosti, što više ne ulazi u normu. Hvala | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 150 | Denis Tovernić | Eksperimentalni program | Poštovani, komentara je puno i s većinom se u potpunosti slažem. Slažem se i s time da su promjene kako u životu, tako i u sustavima dobre i potrebne, ali ne preko koljena i bez sudjelovanja svih dionika. Mislim da je baš iz tog razloga većina komentara iako dobronamjerna; negativna. Kao član, i u OŠ povjerenik Sindikata hrvatskih učitelja, zadržao bih se na komentaru definiranja rada učitelja koji se na mala vrata ovim izmjenama nastoji drastično izmijeniti i još jednom ponovio komentar SHU te zamolio predlagatelja da ga demantira ukoliko nije istinit. 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. Hvala. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 151 | Lidija Vinovrški | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učitelj i razrednik u osnovnoj školi smatram da obrazovanje u našoj državi treba mijenjati ali ne na način da nam svaka vlast nameće svoje ideje, a onda se sve lomi preko leđa učitelja, učenika i njihovih roditelja. Smatram da NIJE vrijeme za još jedan eksperiment prepun problema. Samo vi ne vidite da su problemi pred vama i da ih treba rješavati: Administrator resursa, eDnevnika i ostali poslovi vezano za IKT trebaju svoju satnicu i potrebno ju je povećati, a ne staviti to u ostale poslove odnosno zaduženja učitelja. Ti poslovi iziskuju daleko više sati no što je do sada bilo priznato, a vaš prijedlog je da im se i to oduzme i stavi u ostale poslove. Gledajući svoje kolege likovne i glazbene kulture te informatike, shvaćate li vi da oni neće ostati bez posla, već SAMO bez pune satnice? Gdje su u svemu tomu učenici s teškoćama? Učenici s teškoćama ne mogu izdržati na nastavi (fizički i psihički) duže od 4 sata, što će oni kvalitetno raditi do 15.30h ako ne i duže? Znate li da takva djeca i sada izostaju s nastave kako bi roditelji s njima obavili terapije koje su im neophodno potrebne za daljnji razvoj i napredovanje. Predmet Svijet i ja- dopuštate mi da napunim s njim satnicu, za koji nisam kompetentna, a ne dopuštate mi da odradim posao za koji jesam kompetentna. Boli me što ukidate/dajete novo ime predmetu Informatika (ili kako ga god želite nazvati) umjesto da ostavite ime i povećate satnice informatike u svakoj godini školovanja za 1 sat. Svi smo svjesni da živimo u svijetu u kojem nas tehnologija doslovno gazi, a vi nama i našoj djeci želite oduzeti i to malo što trenutno imaju. Želite li se riješiti problema manjka ljudi koji obavljaju te poslove na jednoj školi, pa će smanjivanjem satnice te iste osobe morati raditi na dvije (ako ne i na više) škola kako bi imale punu satnicu, a vi ne bi imali problema s nedostatkom kadra? Shvaćate li da učitelj koji predaje informatiku (većinom) i u toj školi održava tehniku (ne radi miš, neće se upaliti projektor, ima slike nema zvuka…itd. probleme). I da s godinama sve više ima takvog posla jer se nema novaca za novu tehniku, a stara doslovno umire. Pa i taj informatičar koji uz svoju redovnu nastavu dobar dio vremena VOLONTIRA na poslovima održavanja (jer je za to zadužen tek 1-3 sata tjedno) po ovome bi bio zakinuti i za tih 1-3 sata tjedno. A gdje je u svemu ovome odgoj roditelja i druženje sa vlastitom djecom? Zar učitelj postaje učitelj-roditelj? Zar učitelji budu odgajali moju djecu (govorim kao roditelj)? Kao roditelj, ne želim da moje dijete bude u školi više nego je to zaista potrebno. I do sada od 8 do max 14h je previše, a kamoli više od toga. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 152 | Sanja Vujić | Eksperimentalni program | Poštovani, Slažem se s modelom cjelodnevne nastave ali ne u ovakvom obliku. U sedmoj godini života dijete postaje povučenije i strašljivije te traži rituale koji mu daju sigurnost u okružju roditeljskog doma. Javljaju se strahovi i treba im pristupiti sa razumijevanjem (strah od posjekotine i krvi, strah od zvukova npr. voda u wc - u ili zvono, strah od vještica ili duhova, strah od samoće, strah da će se netko izgubiti ili da će se nekome nešto dogoditi, strah od mraka ili strah koji nastaje nakon pričanja strašnih priča ili gledanja strašnih filmova te se pojačava strah od gubitka ljubavi roditelja. Najbolji učitelj, uzor, utjeha i podrška u takvim situacijama je roditelj koji najbolje poznaje svoje dijete i zna kako mu pružiti potrebno. Od učiteljice/učitelja se ne može očekivati da će preuzeti važnu ulogu u razvoju djeteta koju ima roditelj stoga nisam za obveznu cjelodnevnu nastavu. Cjelodnevna nastava može dovesti do fizičkog umora i iscrpljenosti učenika, što može utjecati na njihovu sposobnost učenja i izvedbu. Djeca i adolescenti mogu biti vrlo osjetljivi na prekomjerno fizičko naprezanje, osobito ako su prisiljeni sjediti u učionici ili na drugim mjestima dulje vrijeme. Također, cjelodnevna nastava može smanjiti vrijeme koje djeca provode radeći samostalno kod kuće, što može utjecati na njihovu sposobnost samostalnog učenja i razvoja neovisnosti. Isto tako, prekomjerno dugi dani u školi mogu značiti da djeca imaju malo vremena za ostale aktivnosti kao što su sport, glazba, ples ili drugi interesi koji bi mogli pomoći u razvijanju njihovih talenata i potencijala. Učenici s posebnim potrebama (djeca s teškoćama i daroviti) u cjelodnevnoj nastavi mogu imati poteškoće u prilagodbi na duži radni dan i zahtjevniji ritam nastave. Takvoj djeci je potrebno pružiti podršku u socijalnom i emocionalnom aspektu, kako bi se osjećali ugodno i sigurno u školskom okruženju. To može uključivati različite oblike terapije, kao što su terapija igrom ili terapija za senzorne integracije, kako je to moguće ostvariti u školi koja nema ni prostornih kapaciteta ni dovoljan broj stručnih suradnika? Čak i izgradnjom/dogradnjom škola i zapošljavanjem stručnih suradnika učenik u obveznoj cjelodnevnoj nastavi ne može zadovoljiti svoje potrebe i napredovati jer svaki učenik je individua za sebe, a jednostavno nije izvedivo da svaki učenik u školi ima svoje mjesto za učenje, za razvoj svog stila učenja i sl. Nekim je učenicima nakon nastave potreban odmor (pravi odmor na krevetu ili trosjedu) i tek nakon toga mogu izvršiti svoje školske obveze. Nekim učenicima su potrebni mir i tišina kako bi mogli učiti i nešto naučiti. Zanima me kako će to biti moguće u razredu u kojem ima još dvadesetak druge djece?! U razrednoj nastavi posao koji su do sada obavljale dvije učiteljice (produženi boravak u školama u kojima je organiziran) i učitelj razredne nastave sada bi trebala obavljati jedna učiteljica. Jedna učiteljica ne može kvalitetno odraditi sve planirane programe (A1, A2 te B1 ukoliko za po postoji potreba škole). Gdje je u okviru takvog radnog vremena od 8 do 15 ili 17 sati vrijeme za dodatna stručna usavršavanja, priprema za nastavu, ispravljanje, pisanje dokumentacije, formativno vrednovanje, dežurstva, informacije za roditelje, roditeljske sastanke, rad sa stručnim suradnicima, razredna i učiteljska vijeća, rad za natjecanja, natječaje, smotre, projekte na razini škole, grada, županije, ali i za brojne druge oblike nastave koji su od važnosti za razvoj sposobnosti i vještina učenika. Uz toliko opterećenje neposrednim radom, ne ostaje vremena za obavljanje tih „ostalih“ poslova. Takvu cjelodnevnu nastavu mogu izvoditi isključivo dvije učiteljice u jednom razrednom odjelu. Nadalje, program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja je teško izvediv na ovakav način. Ne može se istovremeno i kvalitetno organizirati i potpomognuto i obogaćeno učenje jer je pristup učitelja u ovakvom načinu učenja individualan i kreiran posebno za svakog učenika. Zahvaljujem se na razmatranju navedenog osvrta. Nadam se da će se uvažiti mišljenja i prijedlozi učitelja stručnjaka svog područja koji rade u nastavi i koji znaju kakvo je stvarno stanje u hrvatskim školama. S poštovanjem, Sanja Vujić, mag. prim. educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 153 | Vesna Županović | Eksperimentalni program | Hrvatsko matematičko društvo Bijenička cesta 30, 10000 ZAGREB e-mail hmd@math.hr Zagreb, 5. travnja 2023. MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ Uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnoj školi predstavlja još jednu veliku strukturalnu promjenu u hrvatskom obrazovanju za koju nam se čini da nije prošla adekvatnu javnu raspravu ni vidljivu pripremu za uvođenje. Iako pozdravljamo ideju duljeg (smislenog) boravka i rada učenika u školi, kao i mogućnost financiranja školske infrastrukture iz fondova Europske unije, uvođenje konceptualnih promjena zahtijeva dobro razumijevanje postojećeg obrazovnog konteksta i veliku pripremu. Nije lako, a ni moguće transferirati prakse iz drugih obrazovnih sustava, ma koliko one negdje drugdje dobro funkcioniraju. Prijedlog ne prikazuje ispravno podatke o nastavnom opterećenju i nedovoljno pažnje je posvećeno negativnim utjecajima koje on donosi nastavnicima i učenicima. Neki nastavnici će biti preopterećeni, dok će drugi postati višak, što ukazuje na nedovoljno promišljanje o perspektivi sudionika koji nose čitav sustav. Postoji objektivna bojazan da će nastupiti daljnji odljev kvalitetnog kadra i ugroziti održivost sustava. Satnica nastavnika se povećava, a po prijedlogu ona čak ne uključuje adekvatnu pripremu, dodatne poslove ni odmor. S druge strane, nije promišljena ni perspektiva učenika, posebno po pitanju njihovog razvoja kroz kvalitetne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Obogaćivanje se provodi za sve učenike istovremeno, što onemogućuje zadovoljavanje posebnih potreba nadarenih učenika, učenika s poteškoćama, te učenika s interesima van kurikuluma. Korištenje glazbenih instrumenata, održavanje sportskih aktivnosti i druge slične aktivnosti su ugrožene jer se neće moći organizirati na dosadašnji način, a nisu osigurani alternativni načini provedbe. Umjesto da školu činimo skladnijim i motivirajućim mjestom za učenje i boravak, unosimo novosti koje će je mijenjati u nejasnom smjeru. Možemo samo očekivati da će se kroz sljedećih nekoliko godina provođenja eksperimentalne faze, provesti otvorena i iskrena analiza implementacije, te da će se prijedlog smisleno unaprijediti. U Otvorenom pismu Ministru nastavnika iz mreže Nastavnici.org korektno su iznesene brojne primjedbe na prijedlog Eksperimentalnog programa o cjelodnevnoj školi, te koristimo ovu priliku da podržimo pismo na donjem linku. http://nastavnici.org/2023/04/02/otvoreno-pismo-uciteljica-iz-mreze-nastavnici-org-o-eksperimentalnom-programu-osnovna-skola-kao-cjelodnevna-skola-uravnotezen-pravedan-ucinkovit-i-odrziv-sustav-odgoja-i-obrazovanja/ U ime Izvršnog odbora Hrvatskoga matematičkog društva prof. dr. sc. Vesna Županović | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 154 | Matea Skeledžija | Eksperimentalni program | Iskazujem nezadovoljstvo s cjelodnevnom nastavom. Dijete mi sljedeće godine kreće u školu i nezamislivo mi je da bude u školi do 17h. Gdje je vrijeme za obitelj? Prijatelje? Druženje? Slobodne aktivnosti? Ne podržavam ovu reformu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 155 | DAJANA VIDAKOVIĆ | Eksperimentalni program | Iako se najavljeni eksperimentalni program cjelodnevne škole uvodi u svega 50 škola i na dobrovoljnoj je bazi, osjećam obvezu reagirati zbog niza, nelogičnih i štetnih intervencija u rasporede školskih aktivnosti, preraspodjelu sati u normi učitelja te dodatnim opterećenjima učenika, učitelja, administrativnog i tehničkog osoblja u osnovnim školama, zbog opravdanog straha da će se nakon četiri eksperimentalne godine isto pokušati provesti u svim školama u Hrvatskoj. U uvodnom dijelu odmah želim naglasiti da nisam a priori protiv cjelodnevne škole, no svakako sam protiv operacionalizacije na način kako je opisano u dokumentu Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”. Kako mi učitelji već godinama naglašavamo, smatramo da bi prioritet Ministarstva odgoja i obrazovanja trebao biti da sve škole u RH postanu jednosmjenske, a zatim osigurati infrastrukturno, materijalno i kadrovski preduvjete za program cjelodnevne škole. U Dokumentu se u uvodnom dijelu navodi da je jedan od razloga uvođenja cjelodnevne škole stagniranje naših učenika na ispodprosječnim rezultatima u odnosu na usporedive zemlje u međunarodnim testiranjima poput PISA testiranja. No, skrećemo pozornost da duljina boravka u školi nije u izravnoj pozitivnoj korelaciji s postignućima na PISA testiranju, nego se navodi kao jedan od čimbenika koji može doprinijeti boljim rezultatima. Osim toga, na drugim međunarodnim testiranjima, poput TIMSS-a i PIRLS-a naši učenici postižu zadovoljavajuće rezultate. Drugi razlog koji se navodi je smanjivanje razlika u postignućima među učenicima različitih socioekonomskih statusa, odnosno omogućavanje jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju svim učenicima. No, duljim boravkom u školi ne mogu se rješavati te razlike pogotovo uzimajući u obzir individualne razlike u stilovima učenja. Naime, kako istovremeno u istoj učionici omogućiti učenje nekome tko uči naglas, nekome kome treba mir i tišina za učenje, nekome tko uči uz glazbu i nekome tko treba tjelesni pokret poput hodanja ili odbijanja loptice kako bi se koncentrirao?! Škole nemaju ni prostorne, niti kadrovske uvjete za takvo što. Međutim, svakako bih podržala ideju da se učenicima koji kod kuće nemaju uvjete za mirno i nesmetano učenje i pisanje zadaća osigura za to prostor u školi. Nadalje, interes za izvannastavnim aktivnostima i programima već je dulje vrijeme u krizi jer učenici zbog imperativa ocjena i nedostatka vremena odustaju od njih ili se radije uključuju u izvanškolske aktivnosti. Stoga smatram iluzornim očekivati da će se učenici odazivati na B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30. Teško je povjerovati da će se učenici umorni poslije sedam-i-po-satnog boravka u školi odazvati na programe B1 koji su za njih neobavezni. Ovakvim rasporedom samo će se zatrti brojne kreativne izvannastavne aktivnosti. Također, u dokumentu nije potpuno jasno kako će se programi B2 koji se odnose na izvanškolske aktivnosti provoditi u školi, odnosno nije transparentno naznačeno koje će to i po kojim kriterijima izvanškolske programe umjesto roditelja financirati Ministarstvo putem grant schema. Tu vidim veliki prostor za manipuliranje, mito, korupciju i nepotizam. Osim toga, što će ovo značiti za umjetničke škole? To su škole koje se odvijaju paralelno s redovnim školovanjem, i u kojima se djeca obrazuju za osnove glazbe i plesa. Škole koje imaju svoje učitelje, kurikulum, prostor i raspored prije ili poslije redovne nastave. Čak i kad bi ušle u programe B2, kako bi se to organizacijski izvelo i koliko škola ima adekvatne uvjete za specifične potrebe takvih škola? U svim usporedivim zemljama glavni i osnovni cilj uvođenja cjelodnevne škole je bio rasterećenje učenika, omogućavanje uvjeta za lakše svladavanje postojećih programa i, naravno, olakšavanje roditeljima preuzimanjem brige o djeci dok su na poslu. No, kako Ministarstvo računa da će uvođenjem tri potpuno nova predmeta i povećanjem satnice iz većine postojećih predmeta to postići nije baš najjasnije. K tome, mora li se posebno napominjati koliko je neozbiljno i neprofesionalno navrat-nanos organizirati radne skupine koje moraju za nove predmete u roku od mjesec dana “izmisliti” kurikulume? Da ne govorim o tome kako se edukacije ravnatelja i učitelja tek imaju održati, a s Eksperimentalnim programom se počinje u rujnu. Osim, dakle, puno većeg opterećenja učenika, u značajnoj mjeri su se dodatno opteretili i učitelji, pa se tako od učiteljice razredne nastave očekuje da sada za povećanje osnovne plaće do 25% (ne 25%, nego možda toliko i to uz prekovremeni rad u programima B1) radi posao koji su do sada radile dvije - razredna učiteljica i učiteljica iz produženog boravka. Pri tome se u Dokumentu odriče svaka odgovornost za eventualno nastale tehnološke viškove među učiteljima produženog boravka koje neće moći biti raspoređeni na nova radna mjesta, nego se taj problem zgodno prebacuje na osnivače. Ni predmetni učitelji nisu prošli bolje, osobito oni koji predaju STEM i jezike. Naime, svim učiteljima i svim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno - što ne bi bilo toliko sporno da se tih dvadeset sati ne odnosi samo na nastavu u programu A1. Razredništvo, ogroman i vremenski vrlo zahtjevan posao, sada prelazi u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća sićušnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Koji ne vrijedi puno onome tko nema punu satnicu jer nije nakupio 20 sati nastave pa tih 2,5% ide na nepunu osnovnu plaću. Napominjem da je ovo nepovoljnije vrednovanje rada razrednika u odnosu na postojeće. U još nepovoljnijem položaju našli su se i drugi vremenski i organizacijski zahtjevni poslovi, za koje se ne dobiva čak ni bonus od 2,5% poput izrade rasporeda i administriranja različitih baza podataka (e-dnevnika, e-Matice i slično). Uz to što su obvezni odraditi 20 sati nastave, učitelji prirodoslovno-matematičkog i jezičnog područja imat će obvezu provoditi A2 programe s učenicima. A2 program odnosi se na “potpomognutu i obogaćenu nastavu” - nemušto prevedeno iz stranih dokumenata kao da nemamo lijepe hrvatske riječi dodatna i dopunska nastava za koje svi znaju što znače i što predstavljaju. Dosadašnja dodatna i dopunska nastava, doduše, bile su dobrovoljne za učenike, a program A2 bit će obavezan za sve. Dodatna i dopunska odvijale su se u malim grupama, a A2 će se odvijati za cijeli razred. Nije skroz jasno kako će to organizacijski biti izvedivo. Ako će se odvijati na razini razrednog odjela, hoće li jedni imati obogaćivanje, a drugi potpomognuto učenje, i kako će se provoditi u školama koje nemaju paralelne razrede? U školama koja imaju paralelne razrede i ista osoba predaje predmet u sva tri paralelna razreda, kako će biti na tri mjesta u isto vrijeme? A ako će se odvijati na razini razreda, što će se dogoditi ako nekome treba obogaćivanje iz Hrvatskog jezika, a iz Matematike potpomognuto učenje? Kako će učenik biti na dva mjesta u isto vrijeme? Dakle, najčešće će se morati raditi na tri razine u isto vrijeme, što je iznimno zahtjevno i naporno kako za pripremu, tako i za provedbu. Također, predviđa se povećanje osnovne plaće za rad u Programu A2 od 2,5% po nastavnom satu do ukupnog kumulativnog iznosa do 15% mjesečno. No, prema primjeru zaduženja učitelja neposrednim radom u Programima A1 i A2 koji je predstavljen ravnateljima na regionalnim skupovima, evidentno je da će u praksi doći do razlike u cijeni rada učitelja u Programu A2. Ukoliko prema navedenom učitelj stranog jezika bude zadužen s 1,5 sat tjedno u Programu A2, odradit će 6 sati mjesečno i za to dobiti povećanje od 5% na osnovnu plaću. Istovremeno će učitelj razredne nastave biti zadužen sa 6,5 sati tjedno u Programu A2, odradit će 26 sati mjesečno i dobiti uvećanje osnovne plaće od 15%. Dakle, učitelj razredne nastave će za 4,33 puta više odrađenih sati od učitelja stranog jezika dobiti u postotku 3 puta veće uvećanje osnovne plaće. Je li ovo pravednost kojoj se teži? Upozoravam na još nepravednih zadiranja u ostvarena materijalna prava učitelja, a koja se tiču vrednovanja vremene za pripremu nastave, ispravljanje učeničkih radova i administraciju. Trenutno se stručno-metodička priprema učitelja za nastavni sat vrednuje s 30 minuta. To vrlo često nije dovoljno za opseg posla koji uključuje pripremu radnih materijala, osmišljavanje aktivnosti, pregledavanje učeničkih uradaka, pisanje povratnih informacija te pripremanje i ispravljanje pisanih provjera i pripremu pokusa, za predmete u kojima su obavezni. Vaš prijedlog je da se i to, nadasve nedostatno vrijeme, smanji na polovinu školskog sata, odnosno 22,5 minute?!. Pola minute,stvarno!? Dulje traje pokretanje računala! Uza sve to, vrijeme za pripremu se priznaje samo za programe A1, odnosno redovnu nastavu. Za A2, to jest potpomognuto i obogaćeno učenje, ne priznaje se vrijeme za stručno-metodičku pripremu, iako se očekuje da se u sklopu A2 radi kombinirano na tri razine i primjenjuje diferencirano poučavanje i vrednovanje. Nauštrb ostvarenih prava učitelja računa se i radno vrijeme učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Do sada je vrijedilo pravilo da se jedan školski sat od 45 minuta računa kao jedan sat rada. Ostatak od petnaest minuta učitelji nisu dobivali gratis, nego se podrazumijevalo da su tu uključeni odmori, dežurstva pod odmorima, “čuvanje” učenika putnika dok čekaju autobus i tome slično. Novo računanje radnog vremena pretvara nastavne sate u solarne sate pa tako dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena. Pritom se odmori povećavaju na 10 i 25 minuta, i uvodi pauza za ručak od sat vremena. Za vrijeme svih tih odmora se očekuje od učitelja da budu s učenicima, dežuraju i paze na njih - ali im to ne ulazi u neposredni rad, nego u “ostale poslove”, tradicionalnu vreću bez dna u koju se trpa sve što ikome padne na pamet. U kojoj još struci se zaposleniku kao radno vrijeme računa samo rad sa strankama? Nakon što smo demistificirali “značajno povećanje plaće učiteljima” koje se trenutno servira medijima, možemo dodati da nisu svi dijelovi Eksperimentalnog programa loši. Pohvalila bih vraćanje sata Likovne kulture i Glazbene kulture u razrednoj nastavi, kao i sata Matematike i Hrvatskog jezika za koje učiteljice razredne nastave cijelo desetljeće govore kako im nedostaju za kvalitetno uvježbavanje obrađenih sadržaja i postizanje propisanih ishoda. Također i uvođenje obaveznog drugog stranog jezika za sve učenike je konačno približavanje cilju njegovanja višejezičnosti. Besplatan uravnotežen doručak i kuhani ručak za sve učenike je još jedna pozitivna promjena koja bi stvarno vodila ka smanjivanju razlika među učenicima i rado bih ih vidjela implementirane i logistički riješene u svim školama. Ono što svakako bode u oči je modus operandi ovog postava Ministarstva - kronično zanemarivanje mišljenja učitelja i druge stručne javnosti što možemo vidjeti i po brojnim reakcijama stručnjaka s raznih visokoškolskih institucija. Jako je primjetno i namjerno ignoriranje i neprihvaćanje bilo kakve kritike i javne rasprave, gdje čak komentare na eSavjetovanju navodite kao 'orkestrirani napad', a vrhunac nepoštovanja je da nositelji ove reforme, informacije o promjenama koje će drastično utjecati na njihov privatni i profesionalni život saznaju preko medija. U zaključku, smatram da se provedba ovako korjenite reforme trebala puno temeljitije i transparentnije pripremiti te da je trebalo pravovremeno o tome u raspravu uključiti učitelje i druge relevantne stručnjake. Svakako mislim da je prije provedbe programa cjelodnevne škole, a za što još uvijek nije kasno, nužno potrebno: omogućiti infrastrukturne, materijalne, tehničke, zdravstvene i kadrovske preduvjete za provedbu programa cjelodnevne škole u svim školama omogućiti jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj omogućiti dvije učiteljice u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio nastave dokinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima ILI u tom slučaju u normu kao neposredni rad računati i odmore i dežurstva s učenicima. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata i dalje vrednovati 30 minuta umjesto predloženih 22,5 minute priznati stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i razredništvo) obavezan program A2 računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu učenicima odnosno njihovim roditeljima dopustiti izborno pohađanje programa A2 omogućiti veću izbornost predmeta čime bi se održala raznovrsnost sadržaja, a opet smanjio obvezni broj sati provedenih u školi na tjednoj bazi i NIPOŠTO frontalno uvoditi program cjelodnevne škole bez neovisne analize učinaka eksperimentalnog programa na postignuća, zdravstveni, socijalni i psihološki razvoj učenika. Ovim želim ilustrirati da ovako zamišljen model cjelodnevne škole sasvim sigurno nije uravnotežen i održiv, a teško da može biti pravedan i učinkovit kad se uzmu u obzir svi prikazani scenariji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 156 | SNJEŽANA MARTINEZ | Eksperimentalni program | Poštovani, s obzirom da aplikacija ne radi ispravno te svako malo izbacuje van, gđa Nataša Fadiga se nije mogla uključiti u raspravu preko svog računa. Stoga smo pokušali preko ovoga računa. Evo njenog mišljenja: Poštovani, Slažem se da je reforma školstva potrebna i neophodna, ali potrebna je reforma cijelog obrazovnog sustava od vrtića do fakulteta i to detaljna. Nije nam potrebna reforma koja će dodirnuti samo osnovno školstvo i koja je napravljena u nekoliko mjeseci i to od ljudi koji vjerojatno već dugo nisu radili s učenicima u razredu, jer inače ona ne bi ovako izgledala. Krenut ću prvo od učenika prvog razreda. To su djeca koja do 31.08. nisu morala ništa raditi jer nisu željela ništa raditi. Imate djecu koja bez obzira na zakonsku obvezu nisu prošla čak niti obvezni program predškole. I sad od njih, npr. 15 u razredu, imate petero djece koja vrište, ne žele sjediti na stolici, ljuljaju se na stolici i vise s nje, kad im padne na pamet sjedaju ispod stola, znači rade sve ono što ometa druge. Njih petero imate one koji ne žele sada pisati, bojati, …. jer se oni baš sada žele igrati i njihov odgovor na sve je „ja ne želim“ i ostalih 5 koji su naučeni da se nešto mora ako je to rekla učiteljica. Dobivamo i učenike slabije koncentracije te se ne mogu koncentrirati dulje od 10 minuta. Smatram kako bi trebali definirati mjere/kazne (koje bi se i primjenjivale) za one roditelje koji svoju djecu ne upisuju u obvezni program predškole. Isto tako trebali ste uvesti onaj jedan razred koji bi bio prijelazni iz vrtića u škole (tzv 9. razred), u kojem bi učenici postali svjesni da se neke stvari ipak moraju odraditi, da imaju neke obveze i u kojem bi ih učiteljice polako pripremile za školu, pripremile na obveze i organizaciju, a ne da nam dolaze roditelji i vele „ja sam probala, ali on/ona ne želi držati olovku, ne želi bojati, on/ona ne želi, ali valjda će kod Vas htjeti“. Takva djeca ne mogu sjediti u školi od 8 do 15 sati. Jeste li ikad vidjeli učiteljice koje predaju u prvim razredima, prvih nekoliko mjeseci. Iz razreda izlaze izmoždene, mokre, znoj im teče niz kralježnicu, bez glasa. U dokumentu navodite kako će učitelji imati autonomiju prilikom organizacije nastave. Naši učitelji i ovako imaju autonomiju i prilagođavaju se u odnosu na generaciju i sastav učenika u razredu. Isto tako navodite različito trajanje odmora i trajanje rekreacijske stranke što je gotovo nemoguće ostvariti jer imamo učitelje predmetne nastave koji izvode nastavu u razrednoj nastavi. Imamo učitelje na školama koji samo određeni dan ili određene sate u danu rade u školi i odlaze raditi u drugu, a do te druge treba i doći. Prema navedenom, nemoguće je organizirati nastavu jer u jednom razredu bi nastava već počela dok u drugom još ne bi završila. U razrednoj nastavi predvidjeli ste 105 minuta odmora što iznosi 2,33 školska sata dnevno, odnosno 1,77 sunčanih sati. Ako to pomnožimo sa brojem radnih dana u jednom tjednu, to iznosi 11,65 školskih odnosno 8,85 sunčanih sati tj. više od jednog radnog dana učitelja. Ručak od 40 minuta? Kome ćemo prepustiti djecu u tih 40 minuta? Djeca se najedu za oko10 minuta i onda krene naganjanje po učionici, hodnicima, vrištanje, naguravanje, govorenje ružnih riječi itd. Dakle, vremenski jedan dan tjedno samo čuvamo, „dadiljamo“ i pazimo učenike, a poznato je da najviše nesreća, vršnjačkog nasilja i svega ostalog negativnog se dešava za vrijeme odmora. Tu se sad postavlja pitanje rekreacijske stanke – gdje? Imamo dvoranu, ali sve učenike ne možemo stihijski pustiti u nju. Učionice i hodnici su nesigurni za učenike. Ako ih stavimo van – roditelji će se buniti jer u slučaju ružnog vremena postoji vjerojatnost da se djeca smoče, prehlade, onda će cijeli dan biti mokri na nastavi i tako dalje. Dakle, trebate uzeti u obzir da svi roditelji ne razmišljaju na isti način, a mi nemamo dva učitelja po razredu pa da mogu različite interese djece usuglasiti sa željama svih dionika. Isto tako se postavlja pitanje pauze od 30 minuta za učitelje. Kada, gdje i tko će u to vrijeme paziti učenike? Sljedeća nepoznanica mi je pitanje prostora za učitelja koji ima jedan sat tjedno u A1 prema rasporedu sati 1., 2. ili 3. sat, nakon toga ima u B1 od 15:30 do 17:30. Gdje će on biti za to vrijeme ako škola nema kabinete? Koje je njegovo radno vrijeme: od 8 do 17:30? Pripreme ne može raditi u miru u zbornici, niti ispravljati testove. Hoćete li mu plaćati duple putne troškove i smjenski rad ako ode kući i natrag se vrati na posao? Kada će on biti sa svojom obitelji i svojom djecom? Isto tako, učitelj u RN bi morao non-stop govoriti i nadglasavati se sa učenicima od 8 do 15:30, je li to netko tko je radio reformu probao. To može jednostavno isprobati tako da doma uključi televizor koji non-stop bruji i neka proba. Sad bih dotaknula produženi boravak i učenje u produženom boravku. Smatram kako je to jako dobro rješenje za učenike, učitelje i roditelje koji rade do 16 sati, jer boravak radi do 17. Neki roditelji pokupe svoju djecu u 15 sati, dok drugi ostanu do kraja. Roditelji imaju svakakva očekivanja u boravku. Da svakom učeniku bude pregledana zadaća, da se sa učenikom u 3. razredu čita barem 30 minuta na glas itd. Prema navedenom neki će roditelji ipak morati samostalno raditi sa svojom djecom kad dođu doma. Ponekad treba i pjesmicu naučiti napamet. Da ne spominjem ono što su vam već i drugi pisali, da svaki ima svoj način učenja i da ne možete diktirati i očekivati da će se svi prilagoditi jedni drugima, zato i pedagozi imaju radionice za učenike i roditelje na temu „Kako učiti“ – gdje im dajemo prijedloge kako olakšati učenicima savladavanje gradiva. Pisanje zadaće nije učenje, ali doprinosi učenju. Napisali ste, a i rekli da će učenici u vrijeme A2 raditi plakate u školi. Da bi oni to mogli raditi moraju imati pristup računalu, tj. informatičkoj učionici, printeru i svemu ostalom, što znači da moraju znati kako pretraživati Internet, odabrati ključni pojam da dobe pravu informaciju, koju sliku i podatak smiju koristiti i kopirati (zaštita podataka i krađa podataka), da informacije nisu stare. Takve stvari se uče i rade na praktičnom satu informatike koji vi želite ukinuti. Tu se još nameće pitanje i tko će održavati IKT opremu ako će je svatko koristi kako hoće i kako zna. Znači da nema odgovorne osobe jer će svatko tko želi na računalima moći raditi. Kad sam se Već dotaknula informatike – ovo smanjenje satnice je jedna od većih gluposti koju ste mogli predložiti. Zaključujem kako netko tko je to pisao, nikada nije prisustvovao niti jednom satu informatike da vidi njezin koncept. Dakle, prvi sat se obrađuje gradivo i učitelj pokazuje kako se nešto radi, dok je drugi sat namijenjen učenicima i uvježbavanju naučenog. I vrednovanje se temelji također, osim na usvojenosti znanja i programskih sadržaja i na primjeni znanja tj. rješavanju problema. Što će se sad po novom moći ocjenjivati, samo činjenice naučene napamet? Ovih dana je Carnet tražio od škola da odaberu proizvode u vrijednosti od 600 bodova. To su sve uređaji koji se koriste za STEM područja, 3D printeri, dronovi… To su lego kockice, robotići i ostale stvarčice koje treba naučiti programirati i primjenjuju se već od 2. razreda. Znači sve se to veže uz informatiku i njezinu primjenu u praksi, a ne učenje gradiva na pamet. Roditelji i učenici ispituju je li to istina, da MZO danas u 21. stoljeću u vrijeme kada je ona neophodna za sve (jer starije generacije pitaju tu djecu da im pogledaju pametne telefone, prebace slike, potraže na internetu kako se piše životopis i pomognu im napisati jer ne znaju) te jesmo li svjesni da je to budućnost za tržište rada i da je to možda jedino mjesto gdje se učenici susreću s informatikom s obzirom da ne završavaju svi srednje škole, da u nekim smjerovima imaju samo 1 godinu informatike ili je možda čak ni nemaju. Spomenuli ste na savjetovanju da ima učitelja talijanskog koji predaju informatiku pa ima i učitelja RN koji predaju fiziku, matematiku i druge predmete jer više nema stručnog kadra koji bi radio u školi. I ti učitelji (koji to već godinama rade na taj način su ponekad bolje stručni i bolje objasne učenicima od onih koji su završili stručni fakultet). Isto ste tako rekli da učiteljima informatike možemo ponuditi da predaju predmet Svijet i ja. Znači isto tako će predavati nestručni učitelji tj. kako ste rekli „oni kojima treba satnica“. Vođena time nemate iste kriterije za sve predmete te predmet informatike omalovažavate. Isto tako vam mogu reći da u malim sredinama gotovo 100% djece ide na informatiku (i to kao izborni predmet) kao i na vjeronauk tako da nemamo uopće potrebe za tim novim predmetom. Jedno ili dvoje učenika koji ne idu na jedan od ta dva predmeta, idu kod knjižničara ili pedagoga gdje rade s njim potpomognuto učenje. Danas informatiku uvode čak u staračke domove kako bi djedovi i bake naučili komunicirati sa svojom djecom i unucima koji su otišli u svijet, a vi biste je izbacivali iz škole. I još jedno pitanje: Kada je došlo do pandemije, tko je povukao nastavu i u dva dana je osposobio? Tko je naučio raditi i učenike i učitelje u Teamsima ili drugim aplikacijama? Radili su cijele dane i noći za dobrobit školstva i djece tako što su posložili internetske razrede. Što će se dogoditi, ne daj Bože, ako neki sustav padne ili se desi neka druga pandemija? Mislite li da će oni to ponovo htjeti, nakon ovakvog maćehinskog odnosa? Jedino ste njima smanjili satnicu. Zašto? Učitelji u srednjim školama imat će probleme jer neće moći nadoknaditi ono što učenici nisu naučili u osnovnoj školi i naučiti ih ono što bi oni trebali, a isto tako i nakon toga na fakultetima? Ponavljanje gradiva?? Pa i povijest i geografiju ponavljaju kasnije u srednjoj školi. Predmet praktične vještine u RN – čemu? Za stvaranje novog proizvoda od kartona ili plastike? Pa to mogu raditi i na likovnom, to rade i u produženom boravku. Šivanje i kuhanje uče na domaćinstvu koje mnoge škole već i sad imaju kao INA. Vratite u škole tehnički kakav je nekad bio da znaju primiti pilu i odvijač u ruke. Imamo i Klub mladih tehničara, prometnu grupu, sportsku igraonicu, univerzalnu sportsku školu, vježbaonicu, planinarsku grupu, zadrugu, folklor, .. i sve to u sklopu izvannastavnih aktivnosti koje su usmjerene na interese djece. Samo roditelji ih moraju motivirati za to jer motiviranih učitelja ima. Znači dovoljno sati za razgibavanje i za učenje. Sa svim tim aktivnostima su učenici bili gotovi do 15 sati i to ne svaki dan i imali su vremena za učenje i druženje s obitelji. Treba naučiti djecu prvenstveno da si sami znaju organizirati vrijeme. Nakon toga nastaju kasnije problemi jer će uvijek očekivati da netko misli i radi umjesto njih. Možete dodati i LK i GK dva sata u predmetnu nastavu u 5. i 6. razred. Zar se tu ne treba kreativno razvijati? Umjesto potpomognute nastave trebate ostaviti DOD, DOP i INU iz razloga jer se tamo radi ciljano sa onom skupinom učenika koji to trebaju, koji imaju iste potrebe, rade istim tempom. Svi učenici koji trebaju potpomognuto učenje to mogu dobiti na DOP-u ako žele na njega doći (ako ih roditelji „prisile“) jer učitelji ih čekaju u učionicama, dok se na DOD-u radi sa učenicima koji žele znati više, koji se pripremaju za školska, županijska i državna natjecanja. Zar stvarno mislite da će se učitelj unutar 20-25% potpomognutog učenja, moći dovoljno posvetiti i onima koji ne razumiju, prosječnim učenicima i naprednim učenicima koji žele više? B1 poslije 15 ili 15:30! Pa ni mi odrasli nakon toga više ne funkcioniramo, nego bi se malo poslije ručka odmorili pa onda krenuli u nove radne pobjede, a vi očekujete kako će djeca pamtiti gradivo i željeti učiti novo. Takvim oblikom nastave ukinut ćete nam zborove, tamburaške grupe, folklor, recitacije tj. Neće biti školskih priredbi jer nam neće imati tko izvoditi program. Danas naši učenici imaju dovoljno vremena za sve, ali tu se trebaju uključiti i roditelji, a ne sve prebaciti na učitelje. Zadaće i učenje su za učenike, ne za roditelje. Oni su svoje učili i pisali. Da im treba pomoći – treba im, a težinu gradiva treba riješiti na drugi način. Očekivanje onih famoznih 5.0 se treba smanjiti, zato i nemamo više obrtničkih zanimanja koja su danas puno više cijenjena nego fakultetska. Uskoro nam to neće imati tko niti raditi. Primjeri rasporeda sati koje ste nam predložili smatram potpunom besmislicom. U jednom danu npr. učenici od 1.-3. razreda imaju dva sata matematike A1 i nakon toga dva sata matematike A2. Znači 4 sata matematike u danu, a oni nemaju koncentraciju 10 minuta. Isto tako prirodoslovlje – 2 sata u A1, nakon toga 2 sata u A2 i nakon toga društvo i zajednica. Hrvatski – ponedjeljkom 3 sata u A1 i nakon toga još 2 u A 2. Umjesto da ste rasteretili gradivo od nepotrebnih činjenica da učitelji imaju više vremena s njima provježbati i ponoviti naučeno. Prema kurikulumu imaju 4 nastavne jedinice za naučiti pa onda 1 sat ponavljanja. Sad si zamislite učenika u četvrtom razredu koji mora 3 nastavne jedinice naučiti odjednom tj. u jednom danu. I nitko mi ne može reći da će on to onda u jednom školskom satu naučiti u školi i da doma neće morati raditi posebno ako ga ima jednom u tjednu kako ste vi dali prijedlog. Ista je stvar sa učenicima PN; biologija (1 sat u ponedjeljak, 1 u petak); ista stvar je i kemija. Mi imamo učitelje koji su samo u četvrtak ili u ponedjeljak u školi, što znači da mora biti blok sat. Blok sat je i potreban ako se radi pokus. Dakle, ako mu se i dade nekakav zadatak za zadaću, on će morati raditi kod kuće jer se neće sjećati od ponedjeljka do petka, a kamoli do drugog ponedjeljka (ako ima blok) što je na prijašnjem satu radio ili će dan prije na A2 nositi duple knjige što znači za taj dan i za slijedeći (ali tada u potpomognutom učenju neće biti stručnog učitelja da mu objasni). Naši su učitelji stalno dostupni djeci i preko aplikacija Teams i u školi, samo trebaju doći i pitati. Prisilom sjedenja u školi stvorit ćemo samo kontra efekt od željenog. Nejasno mi je, kako i kada će spremačice stići očistiti školu kada B2 dolazi nakon 17 sati? Također u našim je školama od 1/2 do 2/3 učenika bilo uključeno u besplatnu prehranu tj. program potpomognutog plaćanja kuhinje za djecu u riziku od siromaštva. Sada je MZO kuhinju preuzeo na sebe (hvale vrijedno), ali ako ti roditelji nisu imali 6 ili 7 kuna za užinu, tko će plaćati ručak koji se ne može napraviti za 6 kuna i kada će ga kuharica pripremiti ako ona radi od 7-15 h? Dakle, kuharica bi prvi obrok trebala dati u 8:45, odnosno 8:50, nakon toga bi suđe trebala stavljati u perilicu ( i to nekoliko puta, a znate da zdjelice, lončiće i tacne trebate počistiti prije nego ih stavite u perilicu), nakon toga si trebate pripremiti i skuhati ručak koji mora biti gotov do 12:40 – 13:15 za cca 300 učenika) i ponoviti postupak pranja. Još moram napomenuti kako ima učiteljica u produženom boravku kojima plaću isplaćuju općine, a nekim učiteljicama dijelom sufinanciraju i roditelji. Nije mi jasno tko će njih zbrinuti? Slijedom svega gore navedenog smatram da je reforma potrebna, ali na ovakav način je ishitrena, nepotpuna i nedorečena. Nataša Fadiga | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 157 | Forum za slobodu odgoja | Eksperimentalni program | Eksperimentalni program cjelodnevne škole opravdano u svojim ciljevima i kontekstu stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti, no analizirajući ovaj eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Bez svjesnog naglaska na zadovoljavanje potreba skupina u nepovoljnom položaja te bez jasnog integriranja pravičnosti u sve dimenzije programa neće se moći postići željeni učinak. Drugim riječima, poboljšanje obrazovnih postignuća učenika iz skupina u nepovoljnom položaju neće se postići samim time što će boraviti u školi veći broj sati, već je potrebno u programu planirati ciljane mjere koje će utjecati ne samo na njihova bolja obrazovna postignuća već i jačanje njihove psihološke, emocionalne i socijalne dobrobiti. Kao preduvjet za provedbu ove reforme potrebno je osigurati infrastrukturan ulaganja koja ce biti usklađena s univerzalnim dizajnom škola i opreme, bolje radnje uvjete za odgojno-obrazovne radnike, ciljano profesionalno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika te kvalitetne odgojno-obrazovne sadržaje. Uređenje školskog prostora treba odgovarati na prava i potrebe djece tokom duljeg boravka u školi, što uključuje prostore za odmor, igru, prehranu i učenje (samostalno i u grupi). Zabrinuti smo za dodatno opterećenje učenika povećanjem broja sati i uvođenja novih predmeta te se zalažemo za fleksibilniji pristup i rasterećenje učenika. Zabrinuti smo zbog povećanja opsega posla nastavnicima, posebno onima u razrednoj nastavi te predlažemo da se u cjelodnevnu nastavu svakako uzme u obzir uključivanje barem 2 učitelja po razredu. S obzirom na povećanje količine sati provedenih u školi i nove načine boravka djece u školi, raste odgovornost svih zaposlenika, a naročito ravnatelja i stručne službe ne samo za akademski uspjeh već i sveopću dobrobit djece. Stoga je iznimno važno povećati njihove kompetencije: razumijevanja i zaštite prava djece, zaštite mentalnog zdravlja djece, inkluzivnih praksi u upravljanju, neformalnih oblika rada s djecom i mladima. Ovim raste i potreba dodatnog „ekipiranja“ stručnih službi škola, naročito zapošljavanja školskih psihologa i edukacijskih rehabilitatora, kao i potreba za snažnijim povezivanjem s lokalnom zajednicom, centrima za socijalnu skrb, udrugama i savjetovalištima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 158 | Jitka Stanja Brdar | Eksperimentalni program | U sklopu Eksperimentalog programa satnica nastavnog predmeta Hrvatski jezik povećava se za 1 sat na tjedan. U osnovnim školama s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina po Modelu A je materinji jezik manjinski jezik stoga je potrebno i satnicu nastave manjinskog jezika po modelu A uvećati za 1 nastavni sat na tjedan. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 159 | VESNA JUVAN-BUKOVAC | Eksperimentalni program | Desetljeća su nedostatnog ulaganja u školstvo i školsku infrastrukturu iza nas, a sada bi se sve htjelo u kratkom roku kozmetički popraviti kako bi se približili europskim standardima u smislu količine vremena koje učenici provode u školi. A što je s drugim standardima? Europski nastavni programi nisu nabildani kao naši. Ne grebe se široko po površini, već je gradivo suženo i ulazi se u dubinu tematike. Roditelji u Europi ne moraju učiti s djecom nakon posla ne zato što su ona dulje u školi, već zato što je gradivo koncipirano tako da se ono može svladati u školi. Prekratak je rok za uvođenje eksperimentalne faze. Osmišljeno je bez dodira s realnošću i nije se uključilo najvažnije subjekte u proces osmišljavanja: učitelje, roditelje i učenike. Što je s osnovnim školama koje već sada imaju tri strana jezika (jedan redovni i dva izborna)? Što će biti s viškovima učitelja Informatike i stranih jezika, glazbenim školama? Podržala bih CŠ da se u reformu išlo postepeno i promišljeno, poštujući mišljenja svih dionika u odgoju i obrazovanju, od odgajateljica u vrtićima do fakultetskih profesora, i da se reforma proširila na kompletno obrazovanje, uz redefiniranje količine osnovnog gradiva koje je potrebno za prelazak iz osnovne u srednju školu i iz srednje na fakultete. U redu je da CŠ bude obvezna za razrednu nastavu, no uz dvije učiteljice za svako razredno odjeljenje. Potrebno je smanjiti, a ne povećavati broj nastavnih predmeta jer bi to, između ostalog, podrazumijevalo i više udžbenika. Je li itko od vas pokušao podići učeničku torbu? Potrebno je za učenike predmetne nastave koji su sposobni pratiti kompleksnije i zahtjevnije programe organizirati dodatnu nastavu kako bi kasnije mogli pratiti gimnazijske programe, a ostanak u školi nakon 14:00 trebao bi biti opcionalan. Mnogim učenicima je potreban mir i tišina kako bi mogli kvalitetno učiti. Potrebno je zaposliti više učitelja i smanjiti razredna odjeljenja na najviše 20 učenika, a ne povećavati plaće za posao kojeg je nemoguće izvoditi na način kako ste zamislili. Potrebno je graditi nove školske zgrade. Potrebno je smanjiti količinu administrativnih poslova učitelja i razrednika. Reforma “Škola za život“ najavljivala je rasterećenje, a donijela je upravo suprotno. Mi učitelji želimo promjene, ali one dubinske i financijski zahtjevnije od ovog što nudite, uz dovoljno vremena za reorganizaciju, u fazama. Dosta je s parcijalnim reformama koje su nas iscrpile jer nisu donijele promjene nabolje. Gospodo, vama na savjest. S poštovanjem, Vesna Juvan-Bukovac | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 160 | Andrej Križanec | Eksperimentalni program | Poštovani, projekt cjelodnevne škole izgleda doslovno kao eksperimetn. Djeca bi u školi trebala provesti vrijeme koje provodi odrastao čovjek na radnome mjestu. Dijete koje predano prati nastavu, poslije 15:00/15:30 sati nema više koncentraciju za dodatni rad. Nakon toga treba imati izvannastavne aktivnosti? Bojim se da će škole ostati bez zbora, tamburaškog orkestra i ostalih izvannastavnih aktivnosti jer djeci će biti dosta nastave prema A1 i A2 programu. Ako su sve učitelji na nastavi do 15:30h, kada će ispravljati zadaće, održavati roditeljske sastanke? Norma za sve učitelje iznosi 20-22 sata. Na koji način će učitelji likovne kulture, glazbene kulture, povijesti, geografije, koji npr. rade u školama sa po dva razredna odijela dostići tu normu, koju sada nadopunjavaju sa satničarstvom, vizualnim identitetom, razredništvom itd……..Bojim se nikako. Predmet Svijet i ja neće biti dovoljan da „pokrpa“ norme učiteljima. Isto tako smatram da bi nastavu glazbene kulture kao i do sad u četvrtom razredu trebao predavati učitelj glazbene kulture kako je sadašnjim kurikulumom predviđeno, a nastavu likovne kulture učiteljica razredne nastave. Bojim se da će za četiri godine prestati zvuci glazbe na školskim priredbama i u razredu jer će učitelji otići trbuhom za kruhom. Smatram kako je na satu informatike koji traje 45 minuta, učenicima treba vremena da uključe računala, pa kada se pokrenu svi ostali programi, bojim se da smo izgubili trećinu sata. Nastava informatike trebala bi se povećati na dva sata tjedno. Postavlja se pitanje i kada će se provoditi nastava glazbenih i plesnih škola ako su učenici u osnovnoj školi do 17:00h (A1+A2+B1). Smatram kako će veliki broj djece odustati u upisa u te škole jer cijeli dan ne bi bili kod kuće sa svojom obitelji. Projekt cjelodnevne škole pun je nedorečenosti, u školskim zbornicama raspravlja se samo o tome. Smatram da je donesen brzopleto uz prekratak rok pripremu izvedbe. Srdačno, Andrej Križanec | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 161 | Vedrana Dubovečak | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam informatike od 1. do 4. razreda. Ono što mogu reći je da je nemoguće jedan sat tjedno odraditi ono što mi napravimo u blok satu Informatike. Smatram kako je apsurdno smanjivati satnicu Informatike već bi je trebalo i povećavati. Ukoliko Informatika bude jedan sat tjedno svest će se samo na teoriju i učenje činjenica bez prijeko potrebne vježbe. Bez dva sata Informatike u osnovnim školama neće biti potrebne podloge za nastavak školovanja u srednjim školama i fakultetima. Smanjenjem satnice smanjit ćemo i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada. Neodgovorni potezi smanjivanja satnice Informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva. Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i dr. Nastavnici Informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od 1 do 3, a koliko im je bilo priznato. Potrebno je širiti škole, učenici imaju neadekvatne učionice, vlažne kuhinje, krovove koji prokišnjavaju, istrošenu sportsku opremu … Otiđite pred škole i pogledajte naše učenike pri izlasku iz škole nakon 5., 6. sata. Mislite li stvarno da će uspjeti biti toliko dugo na nastavi i uz sve silne aktivnosti? Kad bih se trebala pripremati za nastavu za sutra? Nakon odrađenih 8 – 9h da još pripremam i ispravljam ispite? Iskreno, ako bude tako, mislim da će se većina informatičara zahvaliti i otići ćemo u prvi sektor samo ne u školstvo. Žao mi je što radite od škole i obrazovnog sustava... Toliko noviteta - HNOS, ŠZŽ, CN i sve do jednoga su iz kuta većine prosvjednih radnika samo nagrđivanje znanja i obrazovanja. Uz nadu u zdrav razum nadam se da ćete uvidjeti niz propusta što se tiče nastavnog predmeta Informatika. Vedrana Dubovečak, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 162 | PETAR KORBELJ | Eksperimentalni program | Poštovani, prvo i najosnovnije jest, da ovako veliku promjenu u sustavu nije moguće sprovesti u 90% škola u RH. Razlozi mogu biti različiti - od neadekvatno opremljenih škola, nedovoljan broj učionica, manjka prostora za "pauzu" za vrijeme odmora, ne stručnosti kadra zaposlenih za recimo predmet Svijet i Ja (jer nedopustivo je da taj predmet predaje baš bilo tko - najčešće osoba kojoj će faliti satnica). Sad kas smo kod satnice - kao profesor GK - otvoreno Vam kažem da će 85 % učitelja GK biti tehnološki višak koji neće moči popuniti svoju satnicu, što je potpuni promašaj od strane Ministarstva i najoštrije osuđujem ovakav bez osjećajan potez Ministarstva. I kad učitelji dođu do potrebne satnice u nastavi GK možemo se zapitati nekoliko stvari - Razredništvo? Zbor? Glazbena mladež? Orkestar? Razrednik sam 4.-toj generaciji učenika koji su trenutno 7.razred. Postotak koji nudite za razredništvo nije smiješan nego uvrijedljiv. - 2,5%? Nitko normalan neće htjeti raditi razredništvo za taj postotak ( 2,5% od 10000 kn je 250 kn - budimo realni, nitko nema ni blizu 10000 kn plaču) Zbor i orkestar - brojka će se smanjiti na minimum, jako rijetki će raditi to kao dodatnu, jer već i sada imamo problem sa dolascima na zbor (jer je sve drugo bitnije). Dok će trebati pjevati himnu na nekoj svečanosti - pozovite si profesionalce i platite to. Sindikalni povjerenici? Zaštita na radu.. nema šanse. Nakon CDŠ-a, svakodnevno, kad će ti isti učenici ići na treninge, glazbene škole, plesne škole itd? Od 17h pa do? Kada će ti roditelji imati priliku se podružiti sa svojom djecom? Nije bitno, a ZNA SE zašto... Zaključak priče CDŠ- a jest: dobili ste novce od EU i sad pod hitno morate sprovesti projekt jer u protivnom morate vratiti te iste. Veliku većinu novaca ste prebacili u "građevinski sektor" jer tu može najviše novca "završiti u tuđem džepu", najjednostavnije je izigrati ogroman financijski profit za ljude na povoljnim mjestima. Može vas biti sram, da već po ne znam koji put to radite preko leđa učitelja, profesora i općenito djelatnika u obrazovanju. Obrazovanje Vam je na nivou čuvaonica djece kad su roditelji na poslu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 163 | Ivana Hrastović Mandarić | Eksperimentalni program | Poštovani, sustav osnovnoškolskog obrazovanja u RH uistinu je tijekom zadnjih trideset godina prošao kroz brojne promjene. Na neke od tih promjena još se uvijek navikavamo, a već je u najavi nova velika promjena sustava. Program ¨ Osnovna škola-uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja˝ unosi u sustav osnovnoškolskog obrazovanja niz nejasnoća i nedorečenosti. Istaknut ću samo neke od tih nejasnoća. Sat razrednika se ne navodi kao neposredan odgojno- obrazovni rad učitelja, a smatram da izvedba sata razrednika jest neposredan odgojno-obrazovni rad jer uključuje neposrednu interakciju s učenicima u razredu kroz rad u radionicama, debatama koje uključuju teme važne za osobni razvoj učenika, međupredmetne teme i razgovor o tekućoj problematici pojedinog razrednog odjela. Nastavnik koji želi kvalitetno odraditi sat razrednika treba se stručno pripremiti za takav sat, izraditi prezentaciju, radni materijal za radionicu, izraditi hodogram aktivnosti i sl. Stručno- metodička priprema za nastavne sate se treba povećati za svaki pojedini predmet i u razrednoj i u predmetnoj nastavi, a ne smanjiti kao što je predviđeno ovim programom. Osobito je važno kvalitetno se pripremiti u redovnim razrednim odjelima u koje su uključeni učenici s poteškoćama jer je izazov raditi istovremeno s učenicima koji prate redoviti program, s darovitim učenicima i učenicima s poteškoćama u istom razrednom odjelu. Čak i uz pomoć jednog ili dva asistenta u takvim razrednim odjeljenjima, izvedba samog nastavnog sata za učitelja predstavlja veliki napor i izazov. Smatram i da je rad u kombiniranim razrednim odjeljenjima također izuzetno izazovan i iziskuje dodatno vrijeme za kvalitetnu pripremu. U cjelodnevnoj nastavi je predviđena obvezna rekreacijska stanka za učenike razredne nastave, no nejasno je tko, kada i gdje će provoditi tu rekreacijsku stanku s učenicima? Što je s učenicima predmetne nastave, ne trebaju li i oni rekreacijsku stanku? Učitelji koji su u cjelodnevnoj nastavi također trebaju imati stanku tj. pauzu no u programu nije navedeno u koje vrijeme učitelji mogu koristiti tu stanku. Smatram i da dežurstvo učitelja s učenicima treba uključiti u zaduženje. Poslovi voditelja ŽSV, koordinator eTwinning projekata, koordinator Erasmus projekata, satničar, administrator e dnevnika, voditelj smjene, sindikalni povjerenik, povjerenik zaštite na radu i td. ne mogu ući u ostale poslove jer svojim opsegom i složenošću zahtijevaju ostati u kategoriji posebnih poslova kojima se učitelj može zadužiti, a do popunjenja pune norme. Naknada koja je u programu predviđena za razrednika nije u korelaciji sa složenošću poslova koje razrednik obavlja, niti sa odgovornošću koje nosi uloga razrednika i prijedlog je da se značajno poveća novčana naknada za rad razrednika. Nadalje, ako će se većem broju učitelja u školama smanjivati norma radi izbacivanja dopunske, dodatne i izvannastavnih aktivnosti iz zaduženja učitelja, pitanje je gdje će ti učitelji moći popuniti svoje norme te vodi li to potrebi rada na dvije ili tri škole za svakog tog učitelja? Time bi se takvi učitelji doveli u nepovoljan položaj i pitanje je koliko bi dugo bili motivirani ostati u takvim radnim uvjetima. Podržavam prelazak rada škola u jednosmjenski rad i otvaranje mogućnosti novih zapošljavanja u školama, te naglasak na učenju drugog stranog jezika, ali ne i sve izmjene koje su opisane u ovom Programu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 164 | TEA VARLAJ | Eksperimentalni program | Hrvatsko obrazovanje godinama vapi za cjelovitom reformom. HNOS, Škola za život i sve, dosad, provedene reforme su podbacile (umjesto sadržajnog pojednostavljivanja, promijenila se je samo terminologija). Uvedite izbornost predmeta (temeljenu na urođenim sposobnostima), ekipirajte stručne timove po školama (psiholozima, logopedima, socijalnim pedagozima), ne opterećujte djecu novim predmetima koji se već sada obrađuju međupredmetno i, konačno, izbacite ideologiju iz školskih klupa. Želite li kvalitetno obrazovanje u kojem će djeca biti sretna, onda ne temeljite reformu na povećanjem broja sati koje će djeca provoditi u školi. To nikako ne briše socioekonomske razlike među njima niti garantira, u konačnici, kvalitetnije obrazovanje. Bavite se kvalitetom, ne kvantitetom. Planirajte godinama savjetujući se s provoditeljima reformi, stručnjacima iz područja koje se bave djecom, analizirajte i tek tada predlažite. Ad hoc rješenja kojima smo godinama opetovano zatrpavani neprovodljiva su u stvarnosti. Ona su samo odraz politike (ne obrazovne) i cilj im je da se tijekom mandata nešto učini kako bi se opravdalo radno mjesto i kako bi se iskoristile financijske injekcije iz EU. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 165 | MIHAELA BAJAMIĆ | Eksperimentalni program | Učiteljica sam engleskog jezika u osnovnoj školi i moram priznati da sam iznenađena koliko propusta ima u nacrtu Eksperimentalnog programa. Za početak - ukoliko je osnovna satnica 20-22 sata čiste nastave većina učitelja predmetne nastave ostaje na nepuno radno vrijeme. Sat razrednika - smanjuje se za 1 sat i ide po A2 - kao prvo razrednišvo nije samo odražavanje sata razrednika nego i gotovo svakodnevna suradnja s roditeljima stoga smanjenje broja sati, a pogotovo ideja da nije obavezno je suluda. Nadalje - učitelji koji istovremeno rade i u razrednoj i u predmetnoj nastavi(engleski, informatika, vjeronauk, glazbeni, likovni...) zbog neujednačenog vremena satnice kao i razlike u odmorima neće biti u mogućnosti održavati nastavu i u RN i u PN. Djeca s teškoćama - niti slova o djeci s teškoćama!! Zar mislite da djeca nakon 15.30 mogu dalje nastaviti sa svojim terapijama - logoped,edukacijski rehabilitator, senzorna, sportske aktivnosti koje su im neophodno potrebne za daljni razvoj i napredovanje. Priprema učenika za natjecanje (dosadašnja dodatna) - kako i kada? A2 - ideja je da učenici tijekom A2 napišu zadaću, uče, ponavljaju.. ako su učenici taj dan imali 5-6 sati različitih predmeta (HJ, MAT, EJ, FGIZ, POV...), a u A2 imaju samo 2 sata (npr EJ i MAT) kako će u ta dva sata odraditi sve što treba??? B1 - ako su učenici svaki dan u školi do 15.30 vrlo teško ćete učenike viših razreda (koliko god dobru INA imali) nagovoriti da ostaju do 17 sati Što je s glazbenim školama? ako je nastava do 15.30 kada će one počinjati? Što je s treninzima? Nemojte mi molim vas reći da će se održavati u školi. Djeca trebaju odgovarajuće uvjete i opremu da bi se treninzi kvalitetno održavali. Smanjenje informatike - u 21. stoljeću? Svije i ja - ne želim popunjavati satnicu nekim novim upravo osmišljenim predmetima, želim predavati ono za što sam se školovala i ono što volim Odmori - učitelji su tijekom odmora dežurni i provode to vrijeme s učenicima - zašto ne ulazi u satnicu? Mogla bih još nabrajati... Mislim da ste shvatili.. Promjene da , slažem se, ali ne u ovom obliku i iznad svega bilo bi lijepo da ste kontaktirali struku, tražiti mišljenje direktno od ljudi koji u nastavi rade i prema tome složili program koji je funkcionalan i izvediv. Ovo je pomalo smiješno, više razočaravajuće, a iznad svega kaotično, nedorečeno i nesuvislo. Hvala | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 166 | Petra Pejić Papak | Eksperimentalni program | Poštovani, U smjeru unaprjeđenja odgojno-obrazovnog sustava koje je potrebno, načelno podržavam ideju cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada, ali s naznakom potrebe za duljim vremenom sveobuhvatne dorade i izmjene predstavljenog Programskog prijedloga, uz suradnju učitelja i stručnjaka u kreiranju i uvođenju promjena te razmatranju „dobrih praksi“ postojećih modela cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u RH. Držim nužnim promišljanje svih aspekata implikacija uvođenja promjena u odgojno-obrazovni rad, a predloženi Program otvara mnoga pitanja. U nastavku samo površinski dotičem određene aspekte predloženoga, osvrćući se na koncept provedbe cjelodnevne nastave isključivo u razrednoj nastavi, uz naglasak specifičnosti organizacije nastavnog procesa za učenike mlađe školske dobi na načelima holističkog pristupa, tematskog integriranog poučavanja uz korelaciju nastavnih predmeta. Upravo je učitelj razredne nastave kompetentan profesionalac koji je tijekom inicijalnog obrazovanja na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju stekao kompetencije za poučavanje šest nastavnih predmeta i to ne samo s didaktičko-metodičkog aspekta već i pedagoško-psihološkog razumijevanja razvojnih potreba djeteta mlađe školske dobi. Stoga, postavlja se pitanje zbog čega bi, prema navodu „veća zastupljenost predmetne nastave u razrednoj nastavi trebala pozitivno utjecati na dobrobit djeteta“? Dodatno, sagledavajući reguliranu učiteljsku profesiju, prijedlog uvođenja novih nastavnih predmeta a „oduzimanje“ nastavnog predmeta za koji je učitelj kvalificiran ima direktne implikacije na standard zanimanja, standard kvalifikacije učitelja te studijske programe koji se izvode pri Učiteljskim fakultetima u RH. Degradira se kompetentnost magistra primarnog obrazovanja i postavlja pitanje na koji je način planirano osposobljavanje učitelja za poučavanje novih predmeta koji se uvode kao obvezni predmeti. Za provedbu „integriranja odgojno-obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno-obrazovnog područja tako i između njih“ prijedlog Programa A1+A2+B1+B2 predstavlja krutost parcijaliziranja segmenata određenom satnicom izvedbe uz jednog učitelja i to s proširenim obimom norme, a u prijedlogu se nigdje ne iščitavaju sati predviđeni za kvalitetnu pripremu učitelja za neposredni rad. Usmjeravaju se velika očekivanja na Program potpore i potpomognutog i obogaćenog učenja u jezično-matematičko-prirodoslovnom području (A2) kao parcijalnog dijela nakon A1 i to ne na razini razrednog odjela što bi zapravo trebalo biti isključivo na razini razrednog odjela i to u vremenskoj poveznici s ishodima A1 (vrijeme za diferencijaciju i individualizaciju poučavanja kroz dodatno uvježbavanje, usustavljivanje, više razine zadataka za učenika koji može više, vršnjačko suradničko potpomaganje…). Zabrinjavajuća je vizija razvoja izvannastavnih aktivnosti u suvremenoj školi kroz neobvezan i prekovremeni rad učitelja u B1, istog učitelja koji je od jutra već u neposrednom radu s učenicima. Ovakav prijedlog B1 nije održiv i dovest će do realne situacije da se u našim školama neće provoditi kvalitetno organizirano slobodno vrijeme učenika, a cilj bi trebao biti osiguravanje resursa za provođenje raznovrsnih i kvalitetnih programa izvannastavnih aktivnosti koje učenici interesno odabiru, visoko intrinzično motivirani. Izvannastavne aktivnosti trebaju biti u punoj normi učitelja i čine važan aspekt Školskog kurikuluma. Svojom sadržajnom, umjetničkom, produktivnom, stvaralačkom i svakom drugom dimenzijom pridonose razvoju interesa učenika, stjecanju znanja i vještina, socijalizaciji, afirmaciji… Uradci izvannastavnih aktivnosti obogaćuju školu (npr. sam vid jezično-umjetničkih sadržaja pretočenih u predstave, prijeme, događanja…) i čine prepoznatljivost škole i uključivanje i u zajednici. Raspored cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada trebao bi biti strukturiran na način da u potpunosti odgovara razvojnim potrebama učenika mlađe školske dobi. Držim da se organizacijski „riječki model“ cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u razrednoj nastavi, koji se uspješno provodi već desetljećima (boravkom učenika u školi od 8 do 16 sati) treba svakako uvažiti pri razradi novog modela cjelodnevne nastave. Isti podrazumijeva timski rad dvaju učitelja razredne nastave koji ravnopravno dijele suradničko planiranje procesa, provedbu, evaluaciju te razredništvo, suradnju s roditeljima i zajednicom. Neposredni odgojno-obrazovni rad, dodatno uvježbavanje i individualni rad uz formativno praćenje, planirano organizirano slobodno vrijeme koje je tematski povezano s ishodima poučavanja i očekivanjima međupredmetnih tema (terenska nastava, projekti, izvannastavne…) i nestrukturirano slobodno vrijeme, integrirano je u nastavni radni dan te se aktivnosti neprestano izmjenjuju. Tijekom dana posebno je važan i vremenski planirani dio nestrukturiranog slobodnog vremena uz prisutnost učitelja, u kojemu učenici imaju vremena za slobodnu igru, socijalizaciju, čitanje… U praksi cjelodnevnog dana u razrednoj nastavi ne postoji raspored 45 min. sata već se tematske aktivnosti korelacijom nastavnih predmeta usmjeravaju na učenika i potrebne mikropauze, izmjene aktivnosti i organizaciju slobodnog vremena, iskustveno poučavanje i učenje, učenje otkrivanjem u različitim okruženjima, što učenicima ne predstavlja opterećenje cjelodnevnog boravka u školi. Pozivam da se prije početka provedbe eksperimentalnog programa otvori prostor uključivanju učitelja i stručnjaka u sukreiranje predloženog Programa cjelodnevne škole za dobrobit djece i uvažavanje učiteljske profesije. S poštovanje, Petra Pejić Papak | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 167 | Branka Stojković | Eksperimentalni program | Poštovani ! U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė- Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941 ) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika.Stoga NEIMENOVANI predlagatelji reforme moraju uvažiti prijedloge i kritike učitelja i roditelja te provesti reformu koja bi donijela pozitivne rezultate. Prehrana koja je uvedena pozdravljam ali u školama u kojima ima uvjeta za kuhanje a ne za djeljenje 2 mm palente ili tijesta ili griza . Uzas, djeca gladna. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 168 | Katija Jurčić | Eksperimentalni program | Poštovani, evidentno je da nam je reforma školstva nužna te su toga svjesni svi djelatnici u školstvu, roditelji, a i sami učenici. Ono što se sada nameće kao reforma je jako ishitreno, nepromišljeno i u potpunosti krivo. U uvjetima u kojima radimo je naprosto nemoguće boraviti cijeli dan, a onda još doma nastaviti s poslom jer u školi naprosto nemamo prostor gdje bismo se pripremali i predahnuli. U novoj školskoj godini ću raditi u prvom razredu. Samo učiteljice RN znaju koliko je to naporno i zahtjevno, a ukidanjem produženog boravka jedna učiteljica bi trebala sama iznijeti cijeli nastavni proces koji su do sada obavljale dvije osobe. U prvi razred dolaze djeca različitih predznanja i naprosto je prezahtjevno da jedna osoba s njima prvovede zamišljene A1, A2 te B1 programe. Kao da od glumca tražimo da na pozornici za redom izvede tri različite predstave. Stoga NEIMENOVANI predlagateji reforme moraju uvažiti prijedloge i kritike učitelja i roditelja te provesti reformu koja bi donijela pozitivne promjene. Prije svega devetogodišnje školovanje, više i niže razine predmeta prema interesima i sposobnostima djece koje bi ih usmjeravale prema određenim srednjim školama. Puno je pitanja na koje nema odgovora, a sve bi to entuzijastično treabli provesti učitelji za koju mrvicu sa stola. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 169 | Branka Harš | Eksperimentalni program | Poštovani, jedan od mnogo razloga zašto sam protiv uvođenja ovoga programa je taj da se u našoj državi i našem školstvu ne cijene dovoljno umjetnički programi. Želimo se približiti kvalitetno razvijenim zemljama EU koje imaju puno veću satnicu, a mi smo sveli likovnu i glazbenu kulturu na 1 sat tjedno. Želim naglasiti važnost tih predmeta, posebice za razvoj djece osnovnoškolske dobi. Ti predmeti se u navedenom programu nigdje ne spominju u predmetnoj nastavi, potreba za ostvarenjem pune satnice učitelja je dodatno otežana. Učitelji rade na više škola ista zaduženja koja im nisu dodatno plaćena poput estetskog uređenja i po novom ne ulaze u satnicu. Također, navedeno je da zbog pretilosti djece treba povećati nastavu TZK-a. Uvođenjem kineziologa u RN se ne rješava problem, učenici predmetne nastave ostaju na istom opterećenju, a dodatno se opterećuju samo učitelji predmetne nastave TZK-a te se oduzima vjerodostojnost diplome, položeni svi pedagoški i metodički sadržaj i kompetentnost učitelja razredne nastave. Još jedan razlog je taj da učitelj razredne nastave ne može toliko sati dnevno sam raditi s učenicima od 1. do 4.razrede te postoji potreba, kao u vrtićima za dva djelatnika. Do sada je dobro funkcionirao dnevni boravak, a smatram da u manjim sredinama ne postoji potreba za tim. Hvala, učiteljica likovne kulture. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 170 | Alena Letina | Eksperimentalni program | Poštovani, u obrazloženju Programa nacionalnog kurikuluma osnovne škole, koji se provodi kroz redovitu nastavu (A1) istaknuta je teza da „cjelodnevna osnovna škola treba voditi jasnom i izraženijem integriranju odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar i između pojedinih odgojno-obrazovnih područja“ i da „treba pridonijeti većoj, snažnijoj i kvalitetnoj integraciji odgojno-obrazovnih ishoda unutar prirodoslovlja i društveno-humanističkog odgojno-obrazovnog područja“. Međutim, unatoč isticanju principa integracije, postojeći interdisciplinarni nastavni predmet Priroda i društvo u kojem se ostvaruje upravo takva integracija u programu cjelodnevne škole razdvaja se na dva školska predmeta nazvana Prirodoslovlje te Društvo i zajednica čime se narušava cjelovitost spoznaje koja je u ovoj razvojnoj dobi djeteta, s obzirom na njegove psiho-fizičke i kognitivne karakteristike, nužna i potrebna. Rezultati dosadašnjih međunarodnih istraživanja trendova u znanju iz prirodoslovlja (TIMSS, 2019.) pokazuju da su učenici četvrtih razreda Republike Hrvatske u sklopu međunarodnoga istraživanja postigli rezultate koji su statistički značajno iznad središnje točke TIMSS-ove skale. Republika Hrvatska se prema tim rezultatima nalazi na 9. mjestu među članicama Europske unije. Također, Republici Hrvatskoj 34 % učenika četvrtoga razreda dostiglo je višu referentnu razinu znanja, što je usporedivo s postignućima na međunarodnoj razini (32 %) te ukazuje na visoki stupanj prirodoslovne pismenosti učenika u primarnom obrazovanju koju su stekli u okviru nastave predmeta Priroda i društvo (NCVVO, 2020). Koncept integracije prirodoslovnog i društveno-humanističkoga područja prepoznat je kao kvalitetan i sveobuhvatan pristup učenicima te razvojne dobi i stoga je u većini zemalja Europske unije, u primarnom stupnju obrazovanja, prisutan integrirani nastavni predmet, odnosno inačica nastavnog predmeta Priroda i društvo. Navedeno ukazuje na činjenicu da su europske zemlje prepoznale potrebu fenomenološki orijentirane integracije i cjelovitosti spoznaje koja je u skladu sa psihofizičkim i kognitivnim mogućnostima učenika od 1. do 4. razreda. Razdvajanje ovog nastavnog predmeta na zasebna područja nije usklađeno sa postojećom STS paradigmom (Science – Technology – Society) koja ističe da znanstvena znanja nisu neovisna o društvenim i kulturnim utjecajima te da njihovim povezivanjem znatno utječemo na bolje razumijevanje svijeta i svakodnevnog života te formiranje aktivnih građana u društvu koji razumiju ulogu znanosti u razvoju ljudskoga društva i afirmativno je podupiru, kao i da takva integracija utječe na razvoj većeg interesa učenika za prirodoslovno područje obrazovanja. Stoga se umjesto razdvajanja i nepotrebnog uvođenja novih nastavnih predmeta predlaže povećanje satnice postojećeg nastavnog predmeta Priroda i društvo uz mogućnost njegova obogaćivanja ishodima učenja prirodoslovnog područja. Time bi se omogućila intenzivnija primjena istraživačke nastave, učenja otkrivanjem, projektne nastave i drugih strategija aktivnoga učenja koji utječu na razvoj istraživačkih vještina učenika i razvoj prirodoznanstvene pismenosti. Na taj način ne bi se narušila cjelovitost spoznaje koja je nužna za učenike ove razvojne dobi te potrebna integracija različitih znanstvenih područja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 171 | Jelena Grabovac | Eksperimentalni program | Poštovani, Protiv sam uvođenja obvezne cjelodnevne nastave. Prvenstveno zbog toga jer je nametnuta bez prethodne suglasnosti učiteljskog vijeća, bez pristanka roditelja i bez radničkog vijeća. Otvara se niz pitanja i nejasnoća. Ako jedan učitelj do 15:30 boravi s djecom kada će upisivati pedagošku dokumentaciju, ispravljati pisane provjere, bilježnice, pisati pripreme, ići na usavršavanja i obavljati ostale poslove koji su bili dio 40 –satnog radnog vremena? Prostorni uvjeti u školama, prehramben uvjeti, higijenski uvjeti (sapuni ,toalet, papiri, tuš) koji se navode u programu, a koje treba ostvariti zvuče nažalost nestvarno za većinu škola. Kada će se održavati rodieljski sastanci, školski aktivi, učiteljska i razredna vijeća? Kako će se osigurati adekvatni odmor učenika nakon ručka? Gdje su roditelji u cijelom ovom eksperimentalnom programu. Nitko ih ništa ne pita, a podsjećam kako Čl.64 Ustava naše države kaže: „Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.“ Smatram da je boravak učenika od 8 do 17h u školi nije dobar za obitelj i obiteljske odnose. Roditeljima je na taj način uskraćeno biti sa svojom djecom, a i djeca su nemaju pravo birati sami aktivnosti koje žele. Izbor roditelja da dođu po djecu nakon redovne nastave treba i mora postojati. Podržajem produženi boravak jer on postoji za djecu i roditelje koji rade i nemaju druge mogućnosti zbrinjavanja djece, ali zato je i izbor. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 172 | Lana Matijaković | Eksperimentalni program | Poštovani, na početku moram reći da nas ima puno koji nismo protiv cjelodnevne nastave te u Eksprerimentalnom programu vidimo dosta pozitivnih stvari, ali nešto ovako veliko i bitno ne može se i ne smije uvesti ovako 'u hodu ' te bez savjetovanja i u dogovoru s ljudima od kojih se očekuje da taj posao i odrade- učitelja. Komentara je puno pa ću zaista biti kratka- program je sveobuhvatan i za učitelje, a pogotovo za djecu. Nikako ne ostavlja dovoljno vremena nama učiteljima za kvalietnu pripremu za nastavu, a učenicima za kvalitetan odmor. CDŠ bi trebala biti na izbor; razrednu bi nastavu trebale obavljati dvije osobe. Puno je nedoumica, nejasnoća i nelogičnosti te se nadam da će mnogi od prijedloga na ovom savjetovanju biti i pihvaćeni. Također, mnoge se stvari u našem sustavu mogu i trebaju poboljšati i bez uvođenja Cjelodnevne škole, a kada bi se samo imalo više sluha za nas koji smo svakodnevno u učionicama. Lana Matijaković | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 173 | IVANA KUJUNDŽIĆ LELAS | Eksperimentalni program | Poštovani, dokument kojeg sam upravo pročitala ne podupire ključne čimbenike našeg obrazovanja, a to su učitelji. Naime, produljene satnice će, bez ikakve sumnje, dovesti do većeg pritiska na učitelje i njihovo sagorijevanje. Prijedlog povećanja plaće je premalen za tu količinu rada. U jednom dijelu se navodi kako će, kroz cjelodnevnu nastavu, društvo prepoznati rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan te jako odgovoran. Zar ga društvo već ne vrednuje kao izrazito odgovoran posao? Zar je jedino bitno koliko vremenski traje naša nastava? Ili je bitna kvaliteta te nastave? Kako će izgledati učitelj/ca koji će cijeli dan biti u školi? Kada će se pripremati za nastavu? Može li premoren učitelj/ca biti inovativan/a i kreativan/a na nastavi? Idemo li ka tome da ćemo cijeli dan boraviti u školi samo da "društvo misli da mi radimo" i samo nas tada cijeni? Prijedlog ovog eksperimentalnog programa ne stavlja učenika u prvi plan, iako bismo to mogli lako zaključiti po prijedologu za A2, nego stavlja VRIJEME koje će taj učenik provesti u školi. Vrijeme u kojem će, tijekom nastave, a i tijekom poslijepodnevnog potpomognutog rada boraviti s cca 20-25 drugih učenika u istoj toj prostoriji? Kada će se učenici odmoriti? I kako će učiti u takvom okruženju? Mogu li učenici učiti čitati neki tekst dok se ostali zabavlju? Ili će svi biti jako tihi i mirni cijeli da da svi stignu provježbati? Ili će učenici, još dodatno učiti, kada dođu doma? Smatram da je nužno uvođenje novih predmeta, ali ne ovako, od jednom i na brzinu, bez prethodne edukacije osoba koje će to provoditi. Jedini način da se ovakav program provede je da se za jedan razred zaposle dva učitelja/ce i da se u razrednim odjelima smanji broj djece. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 174 | Daniela Marinović | Eksperimentalni program | Poštovani, želim izraziti svoje mišljenje kao majka i kao nastavnica. Kao majka, ne slažem se sa uvođenjem eksperim. programa iz više razloga. Primjetila sam da se ne planira rasterećenje sadržaja postojećih predmeta a budući da imam četvero djece, jako dobro znam da su programi prepuni nepotrebnih ili upitno potrebnih sadržaja koji oduzimaju i vrijeme i zdravlje našoj djeci. Umjesto da se krene sa tim dijelom reforme, dakle, rasterećenjem programa nastavnih sadržaja, pročitala sam da se planira uvesti pet novih predmeta kao i povećati satnica nekih postojećih. Program A1 je ona redovna nastava koja se odvija i sada, za koju znamo da ima problema ali se očito ne planira nikakvo poboljšanje u tom dijelu. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je po meni puka teorija o nečemu što se neće moći provesti u praksi. Kako je moguće da nakon prvog dijela obavezne nastave, isti učenici, u istom prostoru, sa istim nastavnicima, pišu zadaće, uče, istražuju itd. Što je sa odmorom? Zar je to bolje okruženje za djecu od roditeljskog doma? Zar tvorci ovog eksperimenta stvarno misle da će djeca oduševljeno nastaviti "domaću" zadaću u istim uvjetima u kojima su do tada bila na "pravoj" nastavi? Naivno je misliti da se kući neće dodatno učiti, ponavljati i slično. O obrocima, rekreaciji (pogotovo u zimsko doba), manjku prostora i cjelokupne infrastrukture nema potrebe ponavljati sve već dosad napisano u komentarima. Nigdje se ne spominje hoće li, oni koji to žele, moći ići ranije kući. Što je sa djecom koja idu u Glazbenu školu, treniraju neki sport i slično? I o tome je u komentarima puno napisano. Što je sa roditeljima koji rade u smjenama? Kada će oni vidjeti svoju djecu i kada će moći provesti vrijeme sa njima? Meni je jasno da roditelji koji rade u jutarnjoj smjeni misle da bi bilo bolje da su djeca u školi, ali zašto onda nemamo mogućnost izbora? Dajte nama, roditeljima, izbor. A roditelje koji se zalažu za uvođenje cjelodnevne nastave molim da pročitaju što nam ovaj eksperiment nosi i je li to stvarno dobro i bolje za njihovu djecu. Kao nastavnica u Glazbenoj školi protivim se uvođenju cjelodnevne nastave. Predviđenim eksperimentom učenici bi u Glazbene škole dolazili nakon 17 sati. Kako organizirati nastavu i do kada bi trajao naš radni dan, do 22 sata? Što očekivati od premorene djece u večernjim satima?Nemoguće je razvijati izvrsnost i vještine sviranja instrumenta ukoliko se isti ne vježba svaki dan. Pitam se, koje je to doba dana kada će naši učenici vježbati svoj instrument ako se uvede cjelodnevna nastava? Koje će biti posljedice toga? Odgovori se sami nameću. Bavljenje glazbom kao B2 predviđenim programom ne može se smatrati nečim što će razvijati vještine i izvrsnost, odnosno , to je za one učenike koji se glazbom žele baviti "rekreativno". Osnovne škole ne mogu osigurati adekvatne učionice sa kvalitetnim instrumentima kao što ne mogu osigurati ni adekvatno okruženje koje postoji u Glazbenim školama i koje pomaže učenicima da se posvete muziciranju, slušanju glazbe, nastupanju na koncertima i pripremaju za natjecanja i smotre. To mora biti drugi prostor, nikako isti u kojem je dijete boravilo već 8 sati taj dan. Ciljevi eksperimentalnog programa su: uništavanje obitelji, preopterećenost učenika, smanjenje plaće nastavnicima, povećanje norme nastavnicima do iznemoglosti, ukidanje umjetnosti i glazbenog obrazovanja, ukidanje Glazbenih škola kao zasebnih odgojno-obrazovnih ustanova, nemogućnost izbora itd. Još bi se moglo puno toga napisati, pročitala sam cijeli dokument o uvođenju ovog eksperimenta... neću duljiti nego samo još dodati: NE ! Ne slažem se sa uvođenjem eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 175 | Marijanal Prohaska | Eksperimentalni program | Kao roditelj imam iskustvo s cjelodnevnom nastavom i s njom smo prezadovoljni..neprocjenjivo. Kao djelatnik u obrazovanju podržavam cjelodnevnu nastavu uz preinake, cjelodnevna nastava s dvije učiteljice i uključivanje umjetničkih škola u cjelodnevnu nastavu..npr.glazbena škola. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 176 | Monika Kajinić | Eksperimentalni program | Ne slažem se s ovim programom. Puno je razloga. Roditelji i profesori bi sami trebali birati žele li sudjelovati u tom programu. Postoje roditelji koji žele da im se dijete vrati doma u 12 h. Nitko im to nema pravo uskratiti. Postoje profesori koji ne žele ostajati do 17h u školi i to ne može nadoknaditi nijedan novac, a kamo li ovakvo malo povišenje plaće koju nudite. Pomoći ćete nam pripremama koje je netko napravio? Shvaćate li Vi uopće da je svako dijete priča za sebe, a kamo li svaki razred? U jednom se razredu mogu izvesti čuda, dok u drugom treba totalno drugi pristup. S istom pripremom se ne može ući u dva razreda, a kamo li u sve razrede RH. Zanima me jesu li osobe koje su pisale ovaj prijedlog predavale matematiku, hrvatski ili bilo koji predmet barem 4 godine pa da vide što to uopće je. Potpomognuta i obogaćena nastava s toliko djece i jednim profesorom? Katkada je zahtjevno jednom djetetu nasamo pružiti potpomognutu/dopunsku nastavu, a kamo li u tako velikoj skupini. Ne znam kamo ovo vodi i nadam se da toga u mojoj školi i u školi moje djece neće doći. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 177 | Anita Habjanec | Eksperimentalni program | Poštovani, Model škole „Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ • svakako nam je potreban, ali proučavajući sadržaj predloženog programa uviđam da je samo riječ o dobro osmišljenom naslovu iza kojeg stoje brojne praznine, nedorečenosti i svakako nije uravnotežen i pravedan prema svim područjima odgojno-obrazovnog procesa, što se naročito odnosi na umjetničko područje. "To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava“ • Kako bi ova tvrdnja bila istinita ,a ne samo slovo na papiru, naše škole prvo treba opremiti, stvoriti jednake uvjete za sve učenike i one u gradu, i one na selu, i one u bogatijim kao i siromašnijim sredinama. Omogućiti rad u jednoj smjeni, što iziskuje dogradnju postojećih ili izgradnju novih škola ( a još nisu ni obnovljene sve škole nakon potresa), dio naših škola još uvijek nema kuhinju i dovoljno velike blagovaonice, urediti prostore, „kutke“ za odmor i relaksaciju učenika…. 3. ZADAĆE PROGRAMA „povećavaju školska postignuća učenika u kurikulumskim područjima osnovne škole s osobitim naglaskom na jezičnu i čitalačku te matematičku i prirodoslovnu pismenost“ • Smatram da bi trebalo dodati i umjetničku pismenost, umjetnost i znanost nisu suprotstavljene strane već su komplementarnom i podržavajućem odnosu 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA „Sve aktivnosti Programa A2 ne mogu voditi proširenju obaveza učenika, a obogaćuju postojeće vrste radnih obaveza učiteljima (primarno one radne obaveze koje učitelji obavljaju, na primjer kada je riječ o dopunskoj i dodatnoj nastavi i nekim oblicima izvannastavnih aktivnosti“ • Tekst je nerazumljiv, što se podrazumijeva pod obogaćenjem radnih obaveza učitelja, na koje oblike izvannastavnih aktivnosti se misli „Odgojno-obrazovne aktivnosti Programa izvannastavnih (B1) i Programa izvanškolskih aktivnosti (B2) služe primarno brojnim potrebama i interesima učenika“ • Ali kako je vrijeme održavanja B1 i B2 programa predviđeno nakon 15h i svih obaveznih programa, teško da će se predložene aktivnosti koje su neobavezne realizirati 5. SADRŽAJ PROGRAMA „Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika. Onim učiteljima koji sudjeluju u programu B1 uvodi se dodatak na osnovnu plaću.“ • Čime izvannastavne aktivnosti ne ulaze u neposredan rad s učenicima (što nema nikakvog opravdanja) U Programu A1 nacionalnoga kurikuluma, promjene i prilagodbe koje se provjeravaju u okviru Eksperimentalnog programa uključuju sljedeće: A1.9. Od prvog do zaključno četvrtog razreda satnica nastavnog predmeta Glazbena kultura povećava se za 0,5 nastavnih sati na tjedan. • Pozdravljam povećanje satnice glazbene kulture za 0,5 sati u razrednoj nastavi, ali smatram kako ono nije dostatno, te da bi se satnica glazbene kulture trebala povećati barem u 5. i 6. razredu na 2 školska sata • Ako stvarno želimo omogućiti učenicima cjeloviti emocionalni, društveni i tjelesni razvoj nužno je povećanje satnice umjetničkim predmetima, glazbenoj i likovnoj kulturi u svim razredima „Novi nastavni predmeti za koje će se koristiti novi kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi čije će se uvođenje odvijati postupno.“ • Kako možemo odlučivati o dokumentima koji još nisu doneseni, osim naziva novih predmeta, možemo samo pretpostavljati o kakvim se predmetima radi, nije naznačeno tko je kompetentan predavati te predmete niti na koji će način i kada, steći te kompetencije „Program A2 provodi se u svih osam razreda osnovne škole i u njemu obavezno sudjeluju svi učenici.“ • A2 program trebao bi biti izborni, ne trebaju svi učenici dodatnu potporu za svladavanje gradiva, a učenicima koji trebaju potporu za postizanje boljeg uspjeha to je onemogućeno jer u programu sudjeluju svi učenici ( učenici s posebnim potrebama u dokumentu se ne spominju). B1 – Program izvannastavnih aktivnosti kao dio školskoga kurikuluma • Realizacija izvannastavnih aktivnosti nakon 15h teško je izvediva, nakon svih obaveznih programa sumnjam da će biti zainteresiranih učenika za probu pjevačkog zbora, tamburaške grupe…Kako će se složiti raspored učiteljima, ako u jutarnjim satima odrade redovnu nastavu glazbene kulture (A1), moraju čekati do 15h da odrade izvannastavne aktivnosti, tih nekoliko sati od jedne nastave do druge moglo bi se utrošiti za pripremu nastave ali za to je potreban opremljeni kabinet, a naše škole nemaju kabinete za sve učitelje, zbornica nije mjesto za kvalitetnu pripremu nastave… B2 – Program izvanškolskih aktivnosti • U teoriji nije loše zamišljeno ali u ovakvom cjelodnevnom konceptu nastave teško ostvarivo jer je predviđena realizacija nakon 15h, nakon što su učenici na nastavi proveli 7 ili više sati. • U malim seoskim sredinama financijski je neisplativa za vanjske organizacije, udruge… • Mnogi učenici pohađaju glazbenu školu, članovi su KUD-ova, sportskih klubova ovakvim konceptom škole te aktivnosti mogu pohađati samo u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima….a gdje je vrijeme koje bi trebali provesti sa svojim obiteljima? 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA „Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje.“ • Što je prevelika satnica za učenike te dobi • Školski odmori- su također važan i odgovoran posao, smatram da trebaju ući u neposredan rad s učenicima 8. PROSTORNI, KADROVSKI I DRUGI UVJETI „Tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave aktivnostima Programa A1 kreće se za sve učitelje od 20 do 22 nastavna sata“ „Maksimalno tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave programom A1 i A2 kreće se od 20 do 28 nastavnih sati“ • Kako učitelj glazbene ili likovne kulture s jednim satom tjedno može napuniti svoju satnicu, na koliko škola mora raditi, koliko će učitelja ostati bez punog radnog vremena? „Odabrani učitelji predmetne nastave koji su razrednici i izvode sat razrednika u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan u okviru Eksperimentalnog programa imat će uvećanje osnovne plaće za iznos od 2,5 posto“ • Kako razredništvo može ući u ostale poslove, biti razrednikom je izrazito zahtijevan posao, od „odabranih“ učitelja iziskuje različite vještine i umijeća komunikacije i suradnje s učenicima, roditeljima, kolegama učiteljima, stručnim suradnicima… poslovi razrednika trebaju biti dio neposrednog rada i zadržati minimalno 2 dosadašnja sata u satnici Vjerujem da nisam dotakla sve nepravilnosti i propuste ovog dokumenta, odnosno modela nastave, no željela bih još jednom naglasiti da je zanemarivanje umjetničkog područja, naročito glazbene kulture u nastavnom procesu nedopustivo s obzirom na sve dobrobiti koje donosi razvoju mladih osoba . Anita Habjanec, učiteljica glazbene kulture | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 178 | Matea Pernar | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s ovim prijedlogom. Smatram da djeca provode premalo (kvalitetnog) vremena sa svojom obitelji. Kao bivši asistent u vrtiću mogu potvrditi da velik broj djece već u vrtiću boravi velik dio dana u kojem su odvojeni od obitelji jer su tamo od jutarnjih do popodnevnih dežurstava. Nadalje, vjerujem kako sve škole u RH nisu spremne na ovaj program te kako su se novci namijenjeni za ovaj program mogli iskoristiti na puno bolji način (npr. školska oprema, besplatne knjige za učenike, veće plaće za djelatnike škole...). Također, ovim se programom smanjuje broj mogućih sati koji bi učitelji koristili za pripremu za sljedeći radni dan, tjedan, mjesec i/ili godinu, a ovako će ih morati iskoristit na dodatan boravak u školi za koji je potrebna još veća priprema. S poštovanjem, Matea Pernar, studentica Učiteljskog fakulteta | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 179 | Vlasta Tibljaš | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave i u sustavu programa cjelodnevne nastave radim već dvadeset i pet godina. Obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo, smatram da je naš "riječki model" koji uključuje dvije učiteljice, a ne jednu koju vi predlažete, savršen kao opcija roditeljima koji žele i imaju potrebu uključiti svoje dijete u takav oblik nastave. Da je naš postojeći model cjelodnevne nastave izvrstan, dokazuje i njegov opstanak čak i u vremenima kada je roditeljima bilo vrlo izazovno financirati najprije u potpunosti, a potom uz sufinanciranje, prepoznavanje i priznavanje od strane Grada Rijeke. U suprotnom, roditeljima uvijek treba ostati otvorena mogućnost odabira "klasične nastave s produženim boravkom". Naš "riječki model" mogao bi i trebao poslužiti kao primjer ostalim županijama, a ne se povoditi za sustavom školovanja kakve imaju neke druge države. Čitajući ostale komentare, mislim da je sve prethodno o ovom modelu provođenja nastave već napisano. S poštovanjem, Vlasta Tibljaš. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 180 | Ljudevit Gačić | Eksperimentalni program | Lijep pozdrav. Evo osvrt na dotični dokument: 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. Konkretno sam izračunao za sebe 22 sata u nastavi, bez ona +2 sata i bez pauza itd.. Moja bi satnica iznosila 16,5 sunčanih sati u nastavi + vrijeme za pripremu od 11 sunčanih sati = 27.5 sunčanih sati tjedno. A to je 5,5 sunčanih sati dnevno, što je 1,5 sati više od EU prosjeka za bar duplo manju plaću! Naravno da takav izračun vama ne odgovara pa ste zato i izbacili sate za pripremu da prikažete kako je sve u loše smišljenim okvirima! 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika, njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 181 | KARMELA KRALJ | Eksperimentalni program | Poštovani, radim u školi u kojoj su 4 razredna odjela po svakom razredu. U prva tri razreda ima sveukupno 10 učitelja koji rade u produženom boravku. Ukupno petnaestero učenika u svim razrednim odjelima ne ide u produženi boravak pa više niti nemamo potpuno klasičnih razreda. Učenici koji idu u PB su u školi od 7.00 do 17.00. Rad je organiziran tako da su učitelji koji su u nastavi dežurni od 7.00 ujutro, a mi, učitelji PB, do 17.00. Dolazimo u školu oko 11.30 i preklapamo se s učiteljima dok traje primopredaja razreda i razmjena bitnih informacija. Zaduženi smo tjedno 25 nastavnih sati u neposrednom radu s djecom. Dnevno 5 sunčanih sati radimo ovako: 1 sat slobodno vrijeme za igru, 2 sata organiziranog vremena u kojem radimo s djecom aktivnosti koje bi bile slične sadašnjem dijelu A2 (potpomognuto učenje, radionice usmjerene na odgoj, razvoj socijalnih vještina…), i 2 sata odnosi se na pisanje domaćih zadaća i učenje (učimo kako i samostalno učiti kako bi se pripremili na više razrede u kojima PB-a nema). Svatko od nas ima u svom zaduženju i izvannastavnu aktivnost (dramska, literarna, plesna, povijesna....). Učenici svih razreda su uključeni u te INE. Sudjelujemo u praćenju djetetovog napretka, rasta i razvoja. Komuniciramo s učiteljem nastave o napretku te usklađujemo koje nastavne sadržaje je potrebno dodatno uvježbavati ili produbiti. Predlažemo da svaki razredni odjel ima 2 učitelja, a ne jednog prema vašem prijedlogu. Smatramo da bi se tek tada moglo postići ovo što ste naveli kao cilj Cjelodnevne škole, a to je sveobuhvatan razvoj učenika. Trenutno je u svakom razrednom odjelu sve više učenika s teškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, disleksijom (zahtijevaju individualan pristup u većoj mjeri), a što se tiče autizma koji je u porastu (trenutno 5 djece u RN) na djelu je inkluzija u redovne razredne odjele. Zaduženjem 1 razrednog odjela s 2 učitelja bi se postiglo upravo preklapanje od barem 4 školska sata, te bi na taj način djeca dobila individualizirani pristup, imali bi asistenta te bi im se samim time omogućio ravnomjeran psihofizički razvoj. Puno je djece s poteškoćama, a na ovaj način bi dobili potrebnu potporu. Učitelji PB-a su zaista važan segment razvoja djeteta do samostalnog i samosvjesnog učenika od 4. razreda nadalje. Lijepi pozdrav i s poštovanjem! Karmela Kralj, mag. prim. educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 182 | Ivana Gredičak | Eksperimentalni program | Protivim se cjelodnevnom školovanju. Ne smatram da će to ikako pomoći sa situacijom u kojem se sadašnje škole nalaze. Prvotno bih navela kako naše škole nisu adekvatne za održavanje cjelodnevnog školovanja. Naravno pod to smatram su škole male i radi se u smjenama kako bi nadoknadile prostor koji neće bit moguć nadoknadit ako se uvede ovaj program. Ovdje isto moram napomenuti kako ne sadrži svaka škola kantinu i nije u mogućnosti pružiti učenicima topli obrok koji bi se u cjelodnevnom školovanju barem dva puta trebao osigurati učenicima. Manjak je školskih dvorana, učionica opremljenih za održavanje kemije i fizike, učionica za redovnu nastavu te nedostaju još mnogi prostori u školama koji su silno potrebni. Očekuje se mnogo od samoga učitelja kojemu će se po novom programu povećati odgovornosti i zadatci. Stvara se stres ne samo na učitelja, već i na učenike koji će pohađati cjelodnevni program. Još u nižim razredima djeca su uvelike privržena svojim roditeljima i razdvajanje u toj dobi može imati negativan utjecaj. Isto tako se ne slažem sa uvođenjem kineziologa koji nisu izučeni za rad s djecom u nastavu nižih razreda. Smatram da su u nekom pogledu prekvalificirani za rad sa djecom u razrednoj nastavi kao i da su inferiorni naspram učitelja koji su podučeni radit s djecom i koji isto tako prolaze kroz metodologiju i kineziologiju na učiteljskom fakultetu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 183 | Morana Čop Marjanac | Eksperimentalni program | Pišem kao roditelj i kao učitelj. Prva ne želim da moje dijete cijeli dan bude u školi. Škole, većina, još uvijek nemaju neke osnovne uvjete za trenutni oblik rada, a kamoli za ovaj najavljeni. Uz to, učenici su nakon 4., 5. sata već smanjene koncentracije, previše ih je u razredu, neki s individualiziranim i prilagođenim programom (bez asistenta), što dodatno otežava redovnu nastavu - teško se jednako posvetiti svakom djetetu individualno, a znamo da neka djeca zahtijevaju više pažnje i rada jedan na jedan (jer drugačije ne ide). Što će biti s učiteljima iz produženog boravka? Sada ih više ne trebate???? Tko će predavati nove predmete? Kako? Imate li plan i program za njih? Tko je za to uopće kompetentan? Meni se čini da je to još jedna reforma koja se pokušava progurati od onih koji, očito, škole i sam rad u njima vidjeli nisu... Profesore i učitelje nitko ništa ne pita...a oni su nositelji svega. Iskreno, ponavljam- i kao roditelj i kao učitelj, da ovo neće zaživjeti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 184 | IVANA TOMAŠKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam glazbene kulture. Nakon detaljnog čitanja dokumenta, moram priznati da sam prilično utučena, jer, nakon dugogodišnjeg rada u osnovnoj školi, ulaganja u sebe i svoju struku, višegodišnjih kontinuiranih sudjelovanja na raznim natjecanjima s pjevačkim zborom te uspješnom i prepoznatom (lokalno i šire) radu s vokalnom skupinom i radu s tamburaškim orkestrom, sudjelovanju u izradi materijala za potrebe i-nastave te sudjelovanju u mnogim projektima, osjećam veliku neizvjesnost i ne znam što mene i moje kolege čeka u budućnosti. Pitam se kako ćemo ostvariti puno radno vrijeme, jer nigdje u dokumentu ne vidim opciju da učitelji glazbene kulture mogu predavati u razrednoj nastavi, iako se učiteljima i učiteljicama u istoj povećava satnica HJ, MAT, PiD, GK i LK, uvode se novi predmeti... Pitam se zašto ne pružite mogućnost učiteljima predmeta glazbene kulture izvođenje stručne nastave tog predmeta u nižim razredima? Poznato je koliko je važan pravovremen i kvalitetan rad s učenicima u ranoj dobi, da ne ulazim sad u to kako je poznato da se djeca intenzivno razvijaju u najranijoj dobi i da su do 11 godine njihov glazbeno-umjetnički afinitet i cjelokupan razvoj sposobnosti/mogućnosti u tom smislu već u većem dijelu završeni. Također, budimo realni, učitelji razredne nastave često predmet glazbene kulture rade površno (čast izuzetcima, kojih naravno ima) jer pod pritiskom ostvarenja ishoda drugih, mnogima važnijih predmeta, glazbenu kulturu rade kad se stigne i to tako da nastava često nije pravilno strukturirana, nego je namijenjena opuštanju i sl., za što ih ne krivim, jer i sama imam dijete u 3. razredu pa znam koliki je opseg gradiva i da učenici trebaju predah. Ponavljam, ima i učitelja koji zbog vlastitih afiniteta ipak rade kvalitetnije (nadam se da nitko neće pogrešno protumačiti ova moja razmišljanja). Svi često volimo reći kako je glazba važna, svi ju volimo i uživamo u njoj. Nažalost, svjesni smo i današnjih trendova u kojima učenici nemaju kvalitetno razvijene glazbeno-estetske kriterije. Zapitajmo se zašto je to tako. Iz godine u godinu, predmet se sve više marginalizira, dok npr., kad je neka školska priredba, odjednom postajemo jako važni i pred nas se stavljaju nemogući zahtjevi, da se npr. izmisli i uvježba program s učenicima, koji zbog svih ostalih opterećenja ne mogu pohađati satove pjevačkog zbora pa ih zovemo subotama ako npr. želimo sudjelovati na natjecanjima. Nitko nam ne plaća dodatak na rad vikendom niti smo ga tražili. Radimo to zato što unatoč nemogućim uvjetima, želimo očuvati dignitet svoje struke i vlastito dostojanstvo! ...ali je žalosno da uz rad i trud ne dolazi i zasluženo poštovanje. Govorim iz osobnog iskustva jer sam zadnjih mjesec i pola, da bih uspjela uvježbati zbor za županijsko natjecanje (kako bi ostvarili pravo na sudjelovanje na državnom), radila s djecom subotama. I zamislite, svih 38 djece (što iznosi 10 % ukupnog broja učenika moje škole, iako ne predajem svim razredima pa je taj postotak realno još veći) dolazilo je REDOVITO. Zašto? JER VOLE PJEVATI! Vole se osjećati uspješno i vole glazbu. Vole strukturu i nadam se, mene kao učiteljicu. Unatoč tome, žalosna je činjenica da smo jedan od samo 2 zbora u županiji koji su se prijavili na natjecanje. Opet pitam zašto? Zato što je to, kao što sam već rekla, NEMOGUĆA MISIJA. Sve je manje zborova na Glazbenim svečanostima u Varaždinu, a vjerujem da će se, ukoliko nešto ne promijenite, za 4 godine sve to ugasiti. Zamislite onda školske priredbe bez glazbe... :(. "Glazba je zvonka radost", volimo reći. Platon: "Ako želiš znati kakva je država, poslušaj njezinu glazbu".) Nažalost, tim se frazama koristimo kad nam odgovara, svi volimo čuti lijepu, kvalitetno uvježbanu glazbenu izvedbu, no brzo zaboravljamo koliko je rada, truda i odricanja uloženo u to u ovim zaista nemogućim uvjetima. Ja ću i dalje davati sve od sebe, barem ove 4 godine, a što će biti kasnije, to je na vama. Zato ponavljam, dobro razmislite o tome želite li nam pružiti priliku da sudjelujemo u oplemenjivanju naših učenika i razvijanju vrijednosti, zajedništva i prenošenju pozitivnih emocija kroz glazbu, ili nas možda do kraja poniziti te u budućnosti u potpunosti izbaciti iz obrazovnog sustava? MOLIM VAS, javite nam što prije, kako bi se u ove 4 godine mogli prekvalificirati i umjesto podučavanja glazbene KULTURE, početi raditi neki važniji posao. HELP!!! https://youtu.be/2KT49R-xJ4s S poštovanjem, Ivana Tomašković, prof. učitelj mentor | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 185 | Josipa Banić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da nisu stvoreni uvjeti za uvođenje eksperimentalnog program cjelodnevne nastave te da sam prijedlog ima puno elemenata koje bi trebalo doraditi. U samu izradu eksperimentalnog programa, svakako bi trebalo uključiti učitelje i druge stručnjake koji su svakodnevno s djecom te najbolje znaju koliko i kako djeca mogu učiti. Puno je nejasnoća i neodgovorenih pitanja, a ja bih izdvojila samo nešto od toga. Za učenike predmetne nastave, predviđen je jedan školski sat dnevno A 2 programa (potpore u učenju). To smatram nedovoljnim jer učitelj treba istovremeno raditi sa svim učenicima u razrednom odjelu i uvažavati njihove međusobne razlike i stilove učenja. Isto tako, za neke nastavne predmete nije predviđen A2 program (potpora u učenju), a cjelodnevna nastava se prezentira kao da učenici neće ništa trebati učiti kod kuće. Također, smatram da B1 program (izvannastavne aktivnosti) koji će se provoditi izborno i svaki dan nakon 15 sati, u praksi se neće provoditi jer će interes učenika biti slab. Mišljenja sam da neće nitko ili će vrlo mali broj učenika predmetne nastave ostajati u školi nakon 15 sati. Eventualno će ostajati učenici razredne nastave kojima roditelji rade do 16 ili 17 sati. Ono što je dobro u eksperimentalnom programu je povećanje satnice nekih nastavnih predmeta te uvođenje izbornog predmeta koji će biti alternativa Vjeronauku. Kao nedostatak bih još izdvojila smanjenje satnice Informatike u vrijeme kada su digitalne kompetencije izuzetno važne. S poštovanjem, Josipa Banić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 186 | TATJANA BANDERA-MRAKOVČIĆ | Eksperimentalni program | Pročitala sam većinu komentara i drago mi je što ih toliko ima jer to znači da nam je stalo do djece i do budućnosti našeg školstva. Reforma je nužna, cjelodnevna škola (ne nastava ) također, ali nikako u ovom obliku. Današnje generacije učenika su drugačije i najprije je trebalo rasteretiti nastavne sadržaje jer ima previše sadržaja, previše činjenica koje su lako dostupne. Djecu treba učiti povezivati znanja, pronaći sadržaje, kritički razmišljati. za učenike mlađih odjela potreban je cjelodnevni odgojno-obrazovni rad. Ravnateljica sam škole u kojoj on postoji u odjelima od 1. do 4. razreda 45 godina, a sada se veći dio Hrvatske čudi jer nisu ni znali za taj oblik rada. Učenicima starijih razreda treba nešto posve drugo. Ručak svakako, potpomognuto učenje (A2) da , ali u drugom obliku. razlika je između djece kojima treba dopunski ili dodatni rad. To u svakom slučaju moraju biti male skupine da bi uopće bilo rezultata. Potpomognuto učenje u trajanju od 45 minuta neće ispuniti niti minimum predviđenog jer u tom vremenu teško je napisati i domaće zadaće, a o učenju nema smisla govoriti. Nije se uopće razmišljalo o školama nacionalnih manjina čiji su učenici već opterećeni sa 4 sata nastave više od ostalih. Nositelji ove reforme trebali bi biti učitelji i ravnatelji. Mi ne razumijemo puno toga predviđenog. Koliko god se predstavnici MZO-a trudili pojasniti prednosti ja ih ne vidim previše. Puno učitelja neće imati punu normu jer poslovi razredništva, satničara, IKT podrške, administratora e-dnevnika,.. sad ulaze u "ostalo". Plaćanje tih zaduženja je besmisleno, to treba biti u redovnim zaduženjima. Razredništvo na dobrovoljnoj bazi? Razredništvo je posao kojeg treba nadoknaditi s najmanje 4 sata tjedno. Ne znam što se željelo postići računanjem na bazi 60 minuta?! U školama sve funkcionira prema školskom satu. na stručnom skupu koji je bio nedavno u Opatiji predstavnik MZO-a je nekoliko puta glasno i jasno izjavio da će "za malo više posla plaća biti 25% veća". Pažljivim čitanjem i računanjem svima je jasno da sigurno nije malo više posla i da će plaća učitelja nominalno biti manja jer porast zaduženja nije adekvatan povećanju plaće. Nije se razmišljalo o učenicima s posebnim potrebama, asistentima u nastavi, polaznicima umjetničkih škola, učenicima sportašima, učenicima putnicima, razlikama između malih, manjih i velikih sredina. Prijedlog eksperimentalnog programa je teško čitljiv, puno ima copy paste dijelova i pitam se koliko je od 200 članova radne skupine ljudi iz nastave i škola! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 187 | kosjenka turkulin | Eksperimentalni program | Iako se želi prezenzirati kao promišljen novi sustav, činjenica je da djeca,objektivno,nakon boravka u školi cijeli dan, nisu u stanju kvalitetno pohađati nastavu glazbenim školama i sportskim programima,te im vi im tu mogućnost pasivno zapravo oduzimate. Glazbeno obrazovanje i sportske aktivnosti preduvjet su za brojne dobrobiti djece i njihov razvoj, učenje discipline, organizacije vlastitog vremena i slično. S druge strane zaposlene u navedenim sektorima osuđujete na rad isključivo poslijepodne što je neodrživo , pogotovo za osobe koje imaju obitelj. Ovakav sustav vodi u površnost i nedosljednost i tko god to ne vidi, nije svjestan da ćete imati naciju površnih građana...možda je to ono što vladajući i žele, jer sa površnima je lako upravljati... sramota za državu!!!! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 188 | Davorka Grdić | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave s dugogodišnjim radom u cjelodnevnoj nastavi po „riječkom modelu“ koji se u desetljećima dugoj praksi pokazao kao uspješan i kvalitetan. Dakle, temeljem vlastitog iskustva mogu reći da sam apsolutno za uvođenje cjelodnevnog odgojno-obrazovnog oblika rada u hrvatskim školama, ali prema našem, već postojećem, „riječkom modelu“ koji su i naš Grad Rijeka i Županija davno prepoznali i podržavaju ga dugi niz godina. „Riječki model“ u praksi se pokazao izuzetno uspješnim i primjenjivim uz optimalno opterećenje učenika, roditelja i učitelja. Potrebno je preuzeti ga, dopuniti osiguravanjem materijalnih uvjeta prema potrebama svake škole i primjenjivati u praksi na opće zadovoljstvo svih uključenih. Vjerujem da ćete u svojim odlukama uvažiti i primjedbe nas učitelja te uvidjeti da uvođenje Eksperimentalnog programa nije potrebno i dati priliku provođenju i Cjelodnevnoj nastavi koja u Hrvatskoj već postoji i pokazala se vrlo uspješnom za učenike, učitelje, a u konačnici i same roditelje. S poštovanjem, Davorka Grdić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 189 | vanda golem | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s prijedlogom da se satnica nastavnog predmeta informatike u osnovnoj školi smanji za 50%. To je smjer kojim bi u Europskoj uniji jedino išla Hrvatska, ostale članice razmatraju uvođenje informatike, ako je već nisu uvele, a ostale razmatraju povećanje satnice. U vrijeme kad je IKT podloga za usvajanje i razvoj svih grana STEMa, mi smanjujemo mogućnosti našoj djeci da se razvijaju u tom području. Nije slučajno da naši učenici ostvaruju zapažene rezultate na međunarodnim natjecanjima iz informatike, svima su nam tada puna usta pohvala. Kako nastaviti tim putem ako im ovim pristupom poručujete da je to najmanje važan segment obrazovanja, jedini koji treba smanjenje satnice. Naš zadatak kao učitelja informatike je da pobudimo interes učenika za područje informatike, kako bi usvojili osnove potrebne za korištenje novih tehnologija u svim područjima obrazovanja. Upravo ti učenici jednog dan mogu predvoditi tehnološki razvoj naše države, osiguravajući nam visoko mjesto u svijetu koji je bez visoke tehnologije nezamisliv. Nadam se da ćemo u našem Ministarstvu imati dobrog suradnika u ovom cilju, te da je ovaj plan smanjenja satnice informatike, a time i direktnog rezanja šanse da mi kao učitelji u tom cilju uspijemo, samo privremeni, ne do kraja promišljen čin, koji će se vrlo brzo korigirati. Lp | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 190 | Tanja Mihačić Vukoja | Eksperimentalni program | Mišljenja sam da je ova reforma kao i svaka druga donesena bez savjetovanja s bazom ( učiteljima), da je sve preopćenito napisano i također smatram da DOD I DOP nije trebalo micati iz osnovne satnice jer su vrlo zahtjevni sati ako se kvalitetno rade, a iz iskustva znam da ih ne rade svi i da ih ne rade kvalitetno iako im ulaze u satnicu, ali ovako opet kažnjavamo marljive. Također mi nije jasno zašto su učitelji hrvatskog kažnjeni sa satnicom od 22 obvezna sata, to što su ostali izjednačeni smatram korektnim. Glede dijela A2 ne znam kako to izvesti kvalitetno ako je obvezno za sve, pr. dio djece treba dodatnu pomoć, oni dolaze na DOP, dio odlazi pretpostavljam na DOD iz nekog drugog predmeta jer ja ne mogu sve istovremeno, no što s djecom koja ne trebaju pomoć i nisu zainteresirani za DOD, a njih je najviše. Tko je s njima i gdje uče, pr. moj prvačić voli pisati zadaću uz laganu glazbu, neki moji učenici uče naglas, gdje će oni imati te uvjete i osim toga dio djece nakon 6 obaveznih sati treba pauzu prije učenja, neki odspavaju pa onda uče. Toliko nas se pa mogu reći maltretira individualnim pristupom, a sad se sve učenike pokušava prisiliti na isti način i vrijeme za učenje i pisanje zadaća. A mogućnost da svi učitelji i stručni suradnici mogu predavati predmet Svijet i ja meni osobno govori koliko je to banalizirano, i koliko je isforsirano -ispadne pa nek je tu. Forsiranje priče o povećanju plaće do 25% tek je priča za sebe, pr. učitelj koji ima punu satnicu s DOP i DOD pr. 3 sata bez toga nema normu i nema punu plaću pa tih 4.5% za ovo i za ono neće biti povećanje nego tek dostizanje prijašnjeg. Neobavezno razredništvo i izbacivanje njega iz norme je tek priča za sebe, njega će se po ovome prihvaćati oni koji žele povećanje plaće, a ne oni koji to kvalitetno rade. Razgovarala sam s dosta kolegica i kolega i većina će se odreći razredništva ako može, zbog administracije i "tlačenja" roditelja, ne zbog djece pa bi se moglo dogoditi da nemate dovoljno razrednika s obzirom na broj učenika u školi. Razrednik sam već 23g i ulažem puno truda u to, ali prva ću ga se odreći ako ne bude obvezno. Ima tu još nedorečenosti i nepravilnosti pr. uzimanje tjelesnog učiteljicama razredne nastave, bez najave, bez razgovora s bazom, o tome saznajemo u novinama i dodavanjem novog predmeta. nisam ja protiv "praktičnih vještina" no nemate pravo, mislim čak ni zakonsko nekoga tjerati da predaje predmet za koji nije obučen ili ne iskazuje interes ako mu to nije već bilo u opisu posla. Nisam ni optimistična glede usvajanja naših primjedbi, no ako ne pokušam neću ni znati. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 191 | DOMAGOJ DRAVINSKI | Eksperimentalni program | Upute za provođenje reformi: 1. Osnivanje radne skupine koja je sastavljena od stručnjaka vezanih uz traženo područje i radnika koji imaju barem nekoliko godina radnog iskustva u tom području. Pokušati što više izbjegavati tajne organizacije i neimenovane članove. 2. Radna skupina treba razmotriti potrebe i ideje koje žele provesti u djelo putem buduće reforme. Trebaju razmotriti način kako će se te ideje provesti te pokušati predvidjeti što više različitih posljedica svake od njih. Ovdje je poželjno da koriste vlastito iskustvo umjesto kopiranja tuđih radova. Za izradu plana se radnoj skupini daje više od mjesec dana vremena. 3. Prijedlog plana se daje na javnu raspravu s ciljem dorade i nadopune kako bi se isti poboljšao i prilagodio potrebama svih sudionika. Uvažava se mišljenje stručnjaka i radnika. 4. Prijedlog plana se izmjenjuje sukladno prijedlozima. 5. Radna skupina razmatra koje su materijalne, tehničke i kadrovske promjene potrebne kako bi se plan mogao provesti u djelo. Izrađuje se minimum tehničkih potreba za provođenje plana. 6. Plan se eksperimentalno provodi u malom broju (3 do 5) škola u različitim područjima (veliki grad, mali grad, sela, otoci...) koje zadovoljavaju tehnički minimum unutar jedne do dvije godine. Prikupljaju se ideje, komentari, preporuke i sugestije. 7. Plan se dorađuje i nadopunjuje u skladu s dobivenim prijedlozima. 8. Organizira se educiranje i informiranje zaposlenih kako bi ih se upoznalo sa svim aspektima buduće reforme. Informiranje provode stručnjaci koji su upoznati s planom reforme i mogu dati jasne, kratke i izravne odgovore na postavljena pitanja bez floskula ili izmotavanja bacanjem slogana. 9. Plan se ponovo daje na javnu raspravu. 10. Plan se dorađuje tako da uključuje prijedloge iz druge javne rasprave. 11. Škola provodi raspravu i glasanje među članovima radničkog vijeća te svim roditeljima i učenicima o prijavi na provedbu reforme. 12. Ako je glasanjem skupljen većinski broj pozitivnih glasova, škola se prijavljuje na projekt za provedbu reforme. Škola se tada oprema, organizira i dograđuje kako bi ispunila propisani tehnički minimum. 12. Nakon dogradnje i opremanja, prijavljena škola provodi reformu. Dajem dopuštenje za korištenje plana za provedbu reforme, kao i mogućnost dopune i dorade istoga na temelju javne rasprave i mišljenja stručnjaka. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 192 | KREŠIMIR KURAN | Eksperimentalni program | Predlažem da se provedba eksperimentalnog programa cjelodnevne škole odgodi za šk. god. 2024./2025., a da se tijekom godine dana poduzmu sljedeće aktivnosti: - hitno osnivanje radne skupine učitelja razredne i predmetne nastave za analizu i doradu postojećeg prijedloga eksperimentalnog programa cjelodnevne škole; - uključiti mišljenja stručnih suradnika, psihologa, dječjih psihijatara i svih drugih stručnjaka koji su detaljno upoznati s razvojnim specifičnostima osnovnoškolske dobi djeteta „Cjelodnevna osnova škola povećanje kvalitete života učenicima i brojnim drugim društvenim skupinama postavlja kao jedan od svojih iznimno važnih ciljeva.“ - Čime se potkrepljuje ta pretpostavka? Iskustva pojedinih roditelja govore upravo suprotno, stoga smatram kako izbor treba biti opcionalan. „Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.“ - Niti je nužna niti je neodgodiva. Navodite da je ovo „uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ što znači da trenutni sustav nije održiv. S obzirom na navedeno ovakav model se neće moći provodit u mnogim područnim školama jer organizacija prehrane učenika i aktivnosti poslije obveznog dijela u njima nije moguća stoga se može se zaključiti kao će područne škole koje ne udovolje tim standardima biti zatvorene. Ovako predložen model je dobar i prihvatljiv nekim roditeljima za njihovu djecu, ali za najveći dio roditelja on to nije. Stoga može biti tek jedna od opcija, a nikako obaveza za sve. Puno je nejasnoća i neodgovorenih pitanja. Što sa djecom sa poteškoćama? Gdje su asistenti u ovom prijedlogu? Gdje će se učitelji pripremati? Gdje bi trebali ispravljati radove ? U zbornici ili učionici svi zajedno? Zbornica nije mjesto prilagođeno za rad što znači da će se učitelji nakon 8 sati u školi(ili vožnji do škole), nositi posao i kući. U kojem vremenu učitelji i škola trebaju predvidjeti održavanje roditeljskih sastanaka, informacija za roditelje, skupljanje stotina suglasnosti, brigu o školskim obrocima, stručnih aktiva, edukacija, sjednica, ispravljanje bilježnica, zadaća, ispita znanja, izrada edukativnih materijala, planiranje izleta, posjeta izvan škole i slično, pisanje raznoraznih izvješća itd.? A 2 -program podrazumijeva prisutnost svakog djeteta na nastavi. Preveliko je to opterećenje za jednog učitelja koji se mora prilagoditi specifičnostima svakog pojedinog djeteta i pritom mu pomoći u učenju. Za takav kvalitetan sat potrebna je puno veća priprema nego za redovan sat ako ćemo uvažavati specifičnosti učenika (onih koji su sve savladali na redovnom satu, oni koji su djelomično savladali te oni koji nisu savladali nastavno gradivo). Smatram kako bi na ovakav način uvijek netko od učenika patio, a učitelj ne bi mogao izvršiti ono što se od njega očekuje. Na kraju kako može trajati proces prijave na cjelodnevnu nastavu dok traje javno savjetovanje? Je li to znači da je već odlučeno da se niti jedan savjet ili prijedlog neće prihvatiti? Kako bi bilo da se danas škola prijavi uz odluku školskog odbora po jednim uvjetima i prijedlogu cjelodnevne nastave, a sutra bude drugačiji prijedlog? Za one škole koje se prijave na ovaj program, nadam se kako neće biti kao i sa uvođenjem besplatnog obroka u školama. Puno se toga obećalo, a škole su ostavljene na vjetrometini da se same snalaze bez opreme u kuhinjama , bez radnog osoblja i sl. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 193 | adriana toic perkovic | Eksperimentalni program | Poštovani, 1. molim da se izmjeni u dokumentu eksperimentalnog programa CN jedan učitelj razredne nastave promjeni u dva učitelja razredne nastave. Smatram da je nužno potrebno, ukoliko želimo i dalje kvalitetno provoditi nastavu, da dva učitelja/ice provode nastavu u razrednoj nastavi. Time se preuzima već postojeći model i koji se uspješno provodi u dijelu hrvatskih škola. Dakle, sve ove godine potrebna su dva učitelja u razrednoj nastavi bilo da se o modelu cjelodnevnoj nastavi ili redovne nastave i produženog boravka. Smatram da jedan učitelj ne može odraditi sve postavljene zadaće novim programom cjelodnevne nastave. Iako dežurstava ne ulaze u neposredan rad s djecom, učitelji i te kako upravo u vrijeme odmora rade s djecom. Škola je odgojno-obrazovna ustanova. Sama nastava je obrazovanje i odgoj, a što su odmori? Zar mi djecu ne učimo, a prvenstveno odgajamo upravo i u vrijeme odmora? Mnogim učiteljima odmori/dežurstava su najzahtjevniji dio procesa jer svakodnevno, rješavaju odgojne situacije koje se događaju. Učitelj dolaskom učenika u školu pa sve do njihovog odlaska iz škole (u školu u kojoj su učenici na nastavi i na odmorima, učenici su cijelo vrijeme u školi i učitelji su ti koji održavaju i kontroliraju bilo nastavni proces ili dežurstva). 2) I u novom eksperimentalnom programu navodi se „ U školski dan uvodi se obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave.” Nadovezujući se na prethodnu točku, učitelj razredne nastave mora neprestano dežurati i biti prisutan sa djecom od 8 do 14 ili 15h osim dnevno sat do dva ulaskom kolega u razred kao strani jezik, informatika, kvj. Ovim prijedlogom programa cjelodnevne nastave učitelj razredne nastave dobiva povećani obim posla te smatram da su potrebna dva učitelja u razrednoj nastavi ukoliko želimo da učitelj RN i dalje provodi nastavu kvalitetno. 3.) „Od 9 nastavnih sati, 1 nastavni sat odnosi se na »sat razrednika«, odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procesa učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela” u tjednu. Smatram da je premalo 1 sat tjedno za razredništvo. Do sada su bila dva sata što je također bilo premalo. Molim da se ostave i dalje dva sata razredništva. Jedan sat tjedno odnosio bi se realno samo na SRO. Zašto se novim programom roditeljski sastanci, indivudualne informacije, suradnja sa stručnom službom stavljaju pod ostale poslove? Ili učitelji u budućnosti neće imati obvezu imati individualne sastanke, roditeljske sastanke? Svi ovi ostali poslovi izlaze iz 8satnog radnog vremena učitelja ukoliko se učitelj uspije pripremiti za nastavu slijedeći dan ili ispraviti testove/radove tijekom nastavnog dana (jer učitelj mora imati i pripremu za nastavni dan, ispravlja testove, pregledava radove, ima administrativne poslove...). U mnogim drugim zanimanjima postoji radno vrijeme. Ako se radi izvan radnog vremena, plaćaju se prekovremeni. Ako radnik u svom radnom vremenu ne uspije odraditi posao, poslodavac mu je dao do znanja da neće biti plaćen (slučaj u firmi mog supruga. Sve je jasno, ne odugovlače posao namjerno, već u razumnom vremenu odrađuju posao i nije im potreban prekovremeni rad). Možda nije u svim firmama tako u kojima se krše radnička prava i možemo vidjeti da na tržištu jednostavno nema radnika (poslodavci su doveli do te situacije). Hoće li se desiti to isto s nama u školstvu? Ili se već dešava? Možemo li i hoće li roditelji doći (bez pobune) na roditeljski sastanak/individualne informacije u prijepodnevnu smjenu? Dakle, učitelji će dolaziti popodne i prelaziti će dnevnu satnicu. Primjer: trgovac u trgovini – rad je samo posluživanje kupaca? Punjenje polica, čišćenje trgovine su ostali poslovi? Bankar - rad je samo s klijentima? Što je drugim administrativnim poslovima, jesu li to ostali poslovi. Učiteljica sam razredne nastave u produženom boravku 10 godina. Deset godina popodnevne smjene, od 11.30 do 16.30. Deset godina rada s djecom koja dolaze u produženi boravak umorna, željna odmora, željna igre, kada koncentracija kod djece više nije kao u jutarnjoj smjeni, često svakodnevno željna prije otići kući, odmoriti se i biti sa roditeljima, često postavljeno pitanje da kod kuće napišu zadaću. Popodnevni rad s djecom je odgojno zahtjevan naročito s manjom djecom (1. i 2.razred) jer su još nesamostalna, izričito nestrpljiva, često ne znaju prihvaćati i tolerirati različitosti. Svakodnevno su potrebni razgovori i razgovori za rješavanje njihovih malih problema, za postizanje i održavanje pozitivne atmosfere u razredu. Neposredan rad s djecom u produženom boravku je pet sunčanih sati u kojem je više zastupljen odgojni od obrazovnog rada koji je izrazito zahtjevno u radu s djecom. Podržavam reformu školstva, no program cjelodnevne nastave od 1. do 4. razreda u kojem jedna učiteljica izvodi nastavu u svom razredu od 8 do 15 h smatram neprihvatljivim. Smatram da su izričito potrebne dvije učiteljice zbog složenosti posla i zahtjevnosti pristupa odgojno i obrazovno prema najmlađim učenicima kao što sam već navela i obrazložila pod točkom jedan. Također smatram da trenutni program produženog boravka je dobar i funkcionalan. Roditelj bira hoće li dijete upisati u produženi boravak ili ne, roditelj dolazi po svoje dijete koje mu odgovara da više vremena provodi s njim, roditelj dolazi po svoje dijete ranije jer i dijete želi biti sa svojim roditeljem ili ga je dijete zamolilo da želi ići ranije kući. Djeca se žele osamostaliti. Teško je provoditi 7-8 sati svakodnevno i biti dio sustava (unutar četiri zida, sjediti na stolcu, uvijek organizirane aktivnosti, organizirano biti na školskom dvorištu, biti u buci više sati dnevno, itd. ) Nemaju svoj kutak za mir koji im je često potreban jer naše škole, tj. škola u kojoj radim nema uvjete za takvim prostorom. Bezobzira na uvjete rada, smatram da je za djecu nižeg uzrasta, obvezan boravak u školi od 8 do 15h predug. Npr. U Švicarskoj je sličan model nastave. Roditeljima imaju izbor hoće li im dijete biti upisano u cjelodnevnu nastavu ili ne. Pauzu za ručak imaju više od jednog sunčanog sata i djeca u Švicarskoj odlaze kući na ručak (po odabiru mogu ručati i u školi), odmoriti se te se ponovo vraćaju ili čak ne vraćaju. Dva dana u tjednu nastava im je gotova do 12:30 (do ručka) i ne vraćaju se u školu. Ostala tri se vraćaju. Cjelodnevna nastava smatram da ne donosi rasterećenje učenika, a niti učitelja. Što pametno reći osim da ću za četiri, a možda već ove godine na jesen biti tehnološki višak! Imam li pravo iskazati strah za svoje radno mjesto? Imam li pravo iskazati strah za egzistenciju svoje obitelji, moje djece koja će za godinu-dvije možda htjeti ići na studij izvan mjesta stanovanja? S poštovanjem, Adriana Toić Perković | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 194 | NATALIJA BANOV | Eksperimentalni program | Poštovani, kao i u većini europskih zemalja, i kod nas se pokazuje potreba za cjelodnevnom školom. No ne slažem se s načinom kojim se ona planira uvesti. Ništa što se priprema na brzinu (kao ova reforma) i u kojoj ne sudjeluju svi dionici (a ovdje se u pripremi nije pitalo ni učitelje, ni stručnjake, ni roditelje niti ostale dionike složenog odgojno-obrazovnog procesa) ne može donijeti rezultate. Predlažem: - Omogućiti roditeljima izbor vrste škola: cjelodnevnu ili klasičnu-sadašnju. (Neki roditelji ne žele da im dijete bude u školi do popodnevnih sati zbog organizacije života u vlastitim obiteljima). - U razrednoj nastavi koristiti model cjelodnevne škole koju grad Rijeka uspješno provodi već 45 godina: 2 učiteljice u jednom razrednom odjelu koje drže nastavu po 3 obrazovna predmeta i organizirano slobodno vrijeme. To nije produženi boravak jer PB funkcionira na sasvim drugi način (molim da Povjerenstvo koje ovo čita, kao i ministar Fucks i ostali u MZO prouče što je cjelodnevna škola u Rijeci, a čini mi se da ni ministar Fucks to ne razlikuje je je u uvodnom dijelu izlaganja u Rijeci na skupu ravnateljima pomiješao pojmove produženi boravak i cjelodnevna škola). Zašto izmišljati „toplu vodu“ ako već nešto postoji što dobro funkcionira!? U sadašnjem planu planira se rad jedne učiteljice u cjelodnevnoj školi što je naprosto neizvedivo (ili MZO planira štedjeti na broju učitelja?). - Tjedna zaduženja učitelja ili zadržati ili urediti (ovisno o predmetu), ali nikako povećati. Kako mislite da će učitelj npr. Glazbene ili Likovne kulture ostvariti normu od 20 tj. 22 sata ako čak i izvannastavne aktivnosti više nisu dio norme? Zar je npr. učitelj GK i LK kompetentan izvoditi nastavu nekog novog izmišljenog predmeta kako bi popunio normu i ne bi ostao bez posla (ministar tvrdi da nitko neće ostati bez posla!) - Informacijske i digitalne kompetencije su neophodne za život u današnjem suvremenom svijetu. Predviđenim jednim satom tjedno one se neće niti unaprijediti niti razvijati. Naprotiv, naši učenici će ponovo „kaskati“ za razvijenim svijetom. Zato je nužno uvesti informatiku s 2 obvezna/redovna sata tjedno u svim razredima (argumente navode stručnjaci, potrebno ih je poslušati i prihvatiti). - Svaki rad s učenicima, bilo to redovna nastava, izborna, dopunska, dodatna nastava ili izvannastavne aktivnosti su neposredan rad s učenicima i kao takav moraju stajati i dalje. U ovom planu izvannastavne aktivnosti su stavljene u „ostale poslove“ što je nedopustivo. Primjerice u radu školskog zbora učitelji ulože veći napor i angažman nego li u samoj nastavi i s većim brojem učenika nego u jednom razrednom odjelu. Zar to nije neposredan rad s učenicima? U ovom planu potpuno je zanemarena važnost umjetničkog područja u psihofizičkom razvoju djece i bavljenja upravo umjetničkim izvannastavnim aktivnostima (iako se samo deklarativno navodi u Dokumentu). Nadalje, razredništvo je iznimno zahtjevan dio učiteljskog posla za što treba puno više vremena od jednog sata tjedno s učenicima uz ostale administrativne poslove i suradnju s roditeljima i ostalim dionicima (stručnom službom npr.) i ne može stajati pod „ostale poslove“. - Vrijeme potrebno za pripremu nastave ili drugih aktivnosti nikako smanjivati. U ovom planu se skraćuje vrijeme za pripremu. Zar mislite da npr. učitelj Hrvatskog jezika može u 22,5 min ispraviti 25 školskih zadaća u jednom razrednom odjelu i pripremiti se za nastavu? - Pozdravljam povećanje satnice TZK, MAT i HJ, GEO i predlažem povećanje satnice GK i LK na 2 sata tjedno u svim razredima. Problematika nastavnog predmeta Glazbena kultura: - Glazbena kultura je od osamostaljenja Hrvatske do danas doživjela 2 velika potresa: najprije ukidanje 1 sata nastave GK za vrijeme ministrice Ljilje Vokić i smanjivanjem tjedne norme učitelja za vrijeme ministra Željka Jovanovića. Unatoč svim dokazima o važnosti i utjecaju glazbe i bavljenja glazbenim aktivnostima na psihofizički razvoj djece, sve reforme dosad to zanemaruju (ali deklarativno svugdje navode kako se brinu o tom segmentu pa tako i u ovom dokumentu, ali se konkretno ništa ne mijenja na bolje). Sad je prilika da se isprave te nepravde i osim uvođenja još dodatnih pola sata GK u mlađim razredima kako je predviđeno ovim planom što podržavam (a bilo bi još bolje dodavanje cijelog sata tjedno), apsolutno sam mišljenja da treba uvesti još jedan sat GK tjedno i od 5. do 8.r. Vremenski se 1 sat GK može dobiti preusmjeravanjem Vjeronauka u B2 program koji bi se trebao održavati u za to primjerenijim prostorima Crkve. Ovakvim reformskim zahvatom ne bi se kršili Vatikanski ugovori jer je B2 dio obrazovnog sustava. (Moj komentar na Vatikanske ugovore: u povijesti su se i mnogo „snažniji“ međudržavni ugovori razvrgavali, pa tako ni Vatikanski ugovori nisu „u kamen uklesani“ i ako ima volje, mogu se i revidirati, ali to je pitanje političke volje i nije tema ovog savjetovanja, kao i pitanje vjeronauka u školama u ovakvom obliku s ocjenjivanjem što nema veze s vjerom i što potvrđuje velika većina vjernika - je li ikad provedeno relevantno istraživanje na tu temu?!). Umjesto jednog sata VJ dakle uvesti 1 sat GK, umjesto drugog sata VJ uvesti Građanski i Zdravstveni odgoj koje bi pohađali svi učenici, a koji su nužni u današnjem suvremenom svijetu u kojem je pitanje zdravlja i zdravog odnosa prema društvu osnovna za napredak civilizacije (vjeronauk ne pohađaju svi učenici pa je i to jedan od argumenta zašto ga staviti u B2 te ne uvoditi neki izmišljeni novi predmet „Svijet i ja“ za učenike koji nisu vjernici). Premještanjem Vjeronauka u B2, zadovoljile bi se potrebe učenika i roditelja za vjerskim odgojem, a omogućilo uvođenje predmeta koji su važni za psihofizički i socijalni razvoj djece poput navedenog dodatnog sata GK, Građanskog i Zdravstvenog odgoja. Kako ponovo ne treba „izmišljati toplu vodu“, Kurikulum Građanskog odgoja već postoji, uspješno se provodi trenutno kao izvannastavna aktivnost u nekim gradovima (ponovo molim Povjerenstvo koje ovo čita da prouči Kurikulum Građanskog odgoja https://gradanskiodgoj.rijeka.hr/ , način provođenja i rezultate koje su utvrđeni znanstvenim istraživanjem, a ne paušalno) te razmisli o ovom prijedlogu. Stručna skupina već duže vrijeme radi i na novom Kurikulumu Zdravstvenog odgoja (https://www.rijeka.hr/imenovana-strucna-radna-skupina-za-izradu-programa-zdravstvenog-odgoja-obrazovanja/). Iako znam da su i ova e-savjetovanja postala dio forme koja se mora zadovoljiti (nažalost!), te da će Povjerenstvo koje će ovo čitati vjerojatno napisati „Hvala na komentaru“, a ministar i dalje izjavljivati kako su to „orkestrirani proizvoljni zaključci“, zar nije vrijeme da se nakon 30-ak godina samostalne Hrvatske barem jednom poslušaju različita mišljenja i argumenti stručnjaka i osoba koja će u konačnici provoditi reformu te da se ona kvalitetna mišljenja i argumenti i uvaže, a ne da kao uvijek u svim reformama dosad MZO tjera „po svome“ unatoč očitim propustima, negativnostima i nelogičnostima kao u ovom Dokumentu ovog savjetovanja. Svoj komentar završavam Platonovim citatom s jasnom porukom: "Kakva muzika, takva država"! S poštovanjem, Natalija Banov, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 195 | Marina Škriljevečki | Eksperimentalni program | Poštovani, Učiteljica sam razredne nastave u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu", kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako da mogu temeljem iskustva dati kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave jer vjerujem da je vrijeme napraviti temeljitu obrazovnu reformu koja bi odgovarala potrebama i današnjem stilu života no moram ukazati na neke propuste: - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode, a i u vremenu digitalizacije ukidanje sata informatike je nerazumljivo. - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima. Ovdje posebice mislim na učenike koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. No, ima i roditelja koji se ne slažu da im djeca budu „cijeli dan“ u školi. Smatram da cjelodnevna nastava treba biti organizirana za one koji to odaberu. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno, dapače ponižavajuće. Učitelji i učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo odradili na našim Učiteljskim fakultetima. Uvođenje novih ljudi i lagano uvođenje predmetne nastave uvodi konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja učenika razredne nastave, posebice u 1.razredu kada je prvašu važna stalna osoba. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja u našem „riječkom modelu“ proteže se kroz čitav dan. To nam omogućuje rad dvaju učitelja koji imaju podijeljene predmete u kojima sat ne traje 45 minuta nego je produžen upravo tim potpomognutim učenjem, potporom. Prijedlog cjelodnevne škole s jednim učiteljem teško će zadovoljiti potrebama učenika jer ne vidim vrijeme za pripremu različitih zadataka za različite razine znanja i individualizaciju. - tjedna zaduženja učitelja: Na koji način je predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov dolazak i odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak – sve to je neposredan rad s učenicima, učitelj je tu uvijek prisutan, dežura s njima, opominje ih, savjetuje, rješava probleme - odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - što se tiče novih nastavnih predmeta, za te predmete nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? S druge strane oduzima se predmet TZK za koji imamo položenu metodiku. - jednoj učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 15 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. - B1 i B2 – nije predviđeno da radi učitelj ako ne želi, zanima me na koji način će stručni suradnik zbrinuti tolike razrede u kojima će morati preuzimati djecu jer će učitelji nakon 15 h biti izmoreni i vjerujem da će biti rijetkost učitelji koji će za bilo koji novac pristati na rad nakon 15.00/15.30 Ne razumijem ni specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Gdje su predviđene sjednice UV-a, RV-a? Unutar tih sati ili će biti nakon 17.00? Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Marina Škriljevečki, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 196 | JUDITA BOJIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, nakon pažljivog čitanja dokumenta, prvo moram reći da se kao roditelj ne slažem sa toliko dugim boravkom svoje djece u školi, te da Vaša teza o obogaćivanju obiteljskog života nikako ne stoji jer sa ovolikim obavezama vremena za kvalitetno obiteljsko druženje će biti još manje. Tvrdnja da će djeca sve naučiti u školi nikako ne stoji, jer djeca imaju različite stilove učenja (o čemu su već govorili psiholozi), te grupno učenje i pisanje zadaća sigurno neće svima odgovarati. Što je s njihovim hobijima, treninzima,...? Nemojte mi reći da je to u B2 programu, jer je to u malim sredinama neodrživo. Jednom klubu gravitiraju djeca iz više škola, te ne mogu imati istovremeno treninge u više škola, a svaka ima (ako i) jednu dvoranu. A zatim kao učitelj matematike i informatike imam cijeli niz primjedbi: - smanjenje satnice informatike (jer 1 nije isto što i 2 koliko god nas Vi u to uvjeravali) uz postojeće kurikulume je neodrživo. Zbog specifičnosti predmeta (i opreme kojom većina škola raspolaže) često se izgubi 10 i više minuta dok računala budu spremna. Djeci u 1. i 2. razredu treba jako puno vremena za svaku novu vještinu, čak i onu koja se nama čini vrlo jednostavnom, npr. prijaviti se u svoj korisnički račun, prepisati rečenicu, ... A da ne govorim o složenijim mozgalicama i zadacima koji ih pripremaju za programiranje. U višim razredima sami ishodi su složeniji, te samim tim zahtijevaju više vremena. Iako stalno govorimo o digitalizaciji škola, imamo dokumente koji predviđaju digitalni razvoj škola i učenika, mi ovakvim postupkom idemo korak unatrag. - Kakav je to predmet "Svijet i ja" kad ga može predavati bilo tko? U iščekivanju kurikuluma čini mi se da je to samo nevješto zbrinjavanje učenika koji ne idu na vjeronauk. Što ste predvidjeli za djecu koja pohađaju islamski vjeronauk (ili bilo koji drugi)? Jer rasporedom će biti nemoguće riješiti da sva djeca imaju sve vrste vjeronauka u isto vrijeme? Hoće li onda oni biti primorani slušati Svijet i ja i tako dobiti predmet više? I gdje je tu onda izbornost? Ako će doista škole imati prostor za djecu za rad i odmor, nije li jednostavnije da djeca koja ne slušaju vjeronauk to vrijeme provedu u tom prostoru, umjesto da su prisiljena pohađati zamjenski predmet? - Time se otvara i pitanje satničarstva koji bi po novom bio van zaduženja i plaćao se dodatno. Nekako sumnjam da bi itko radio toliki posao za te novce, nešto što mu ide kao dodatak na plaću. Znači li to da će ravnatelji morati prisilom nekog zadužiti za prekovremeni rad (jer po Vašem tumačenju puno radno vrijeme ostvarujemo već zaduženjem pune norme A1 programa)? - Također, ako imam punu normu u A1 programu, nisu li mi onda svi sati A2 programa prekovremeni rad koji je zakonski ograničen na određen broj sati tjedno? - Razredništvo koje je svake godine sve opsežniji posao, smanjen je na 1 sat tjedno i to ponovno kao dodatak?! Iako učitelji već godinama ističu potrebu za povećanjem sati za taj posao, Vaše rješenje je smanjenje. Zašto bi itko htio biti razrednik? Toliko posla, administracije, komunikacije s učenicima i roditeljima van radnog vremena, za što, neki minimalan dodatak na plaću? Ponovno se odluka stavlja na leđa ravnateljima, što ponovno otvara brojna pitanja o pravednosti i uravnoteženosti. - Po ovom prijedlogu, ja sam kao učitelj matematike, obavezna imati sate iz A2 programa. Iako su oni preko punog radnog vremena? Također nisam sigurna kako je zamišljen taj rad, dakle po razredima, ne po razrednim odjeljenjima, u grupama, a u kojem prostoru? Puno djece napredak pokaže tek u radu u malim grupama na dopunskoj nastavi, pa čak i individualnom radu. Ne znam kako je to zamišljeno, niti gdje je predviđeno vrijeme za pripremu tako zahtjevnih oblika rada. Dosadašnja dopunska i dodatna nastava su dobro funkcionirale, jedino što bi trebalo prilagoditi je obaveza učenika o pohađanju. Dakle, kad učitelj procijeni da je nekome potreban dopunski rad da dijete ima obavezu doći, a ne da je dobrovoljna kao dosada. - Postavljam pitanje i priprema, sjednica, primanja roditelja, edukacija, svega onoga što kao učitelj radim van vidljivog rada u razredu. Kad i gdje je predviđeno vrijeme i prostor za to? - Je li se razmišljalo koliko je zdravo za djecu toliko dugotrajno sjedenje i boravak u zatvorenom? Pogotovo za djecu nižih razreda? Da znam da su predviđene pauze, no škole imaju jednu dvoranu (ako ju imaju), djeca nemaju prostore za odmor, rekreaciju, slobodno vrijeme. Ovako kruto strukturiran dan nikako ne može biti dobar ni za psihički ni za fizički razvoj djece. Svjesna sam da je predviđena nadogradnja škola, no ne vidim prostorno rješenje koje bi omogućilo djeci dovoljno kretanja i slobode. Dosadašnji produženi boravak je funkcionirao sasvim dobro. (Te svakako podržavam kolegice iz razredne nastave u njihovom nastojanju da u slučaju provedbe ovog projekta po razrednom odjeljenju rade dvije učiteljice). - Brojna djeca s teškoćama neće moći izdržati ovakav školski dan. Što je s introvertiranom djecom kojoj će ovakav radni dan biti dodatno opterećenje? - Što je s izvrsnim učenicima, nadarenim, gotovo je nemoguće raditi potporu i obogaćivanje u isto vrijeme? - Postavljam i pitanje prijevoza? Radim u područnoj školi čije upisno područje čini 10tak mjesta do kojih je organiziran prijevoz. Znači li ovaj prijedlog razvoženje učenika nakon A2 programa, pa nakon svakog od sati B1, B2 programa? Ukoliko ne, tko će paziti na učenike do dogovorenog prijevoza? - Govorimo o pravednosti i uravnoteženosti a brojne škole nemaju kuhinju, štedi se na tehničkom osoblju, tako da je prvo trebalo prilagoditi prostor, osigurati i motivirati ljude (zaposlenike škola) pa bi onda možda ideje o cjelodnevnoj školi bilo lakše i zamisliti i provesti, ovako svaka Vaša predstavljena točka samo otvara nova pitanja. Postoje još brojne primjedbe i pitanja, no većina ih je već izrečena u ostalim komentarima. Načelno, ne bih imala ništa protiv da sav posao odradim u školi (kao i moja djeca), ali za to treba pravedno zaduženje, vrijeme i osiguran prostor, ništa od toga nisam pronašla u ovom dokumentu ni za sebe ni za njih. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 197 | Kruna Čengić | Eksperimentalni program | Kao učiteljica koja je prije radila u produženom boravku, a sada u razrednoj nastavi predloženi program cjelodnevne škole u kojem opterećenje zahvaća jednog učitelja smatram potpuno neodrživim. Rad s učenicima na samom početku ulaženja u školski sustav ne uključuje samo rad na nekim obrazovnim ishodima koje učenici trebaju zadovoljiti nego i na stjecanju nekih odgojnih, životno važnih vještina na kojima intenzivno treba raditi. Takav rad zahtjeva izuzetan napor i predanost učitelja i zaista je teško zamisliti da je sve na jednom učitelju. Iz svog iskustva kao učiteljice u boravku, a sada i u nastavi, imala sam i još uvijek imam predivnu suradnju sa kolegicama, što se reflektira i na zadovoljstvo i uspjeh učenika i smatram da takav način rada treba podržati. Svaljivanje tolike količine obaveza, posla i odgovornosti na jednog učitelja nepovoljno će utjecati na učiteljevu motivaciju i kvalitetu rada, na njegovo zdravlje, a time i na same učenike. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 198 | Jelena Hlad | Eksperimentalni program | Pozdrav! Radim u školi u kojoj su 4 razredna odjela po svakom razredu. U prva tri razreda ima sveukupno 10 učitelja koji rade u produženom boravku. Ukupno petnaestero učenika u svim razrednim odjelima ne ide u produženi boravak pa više niti nemamo potpuno klasičnih razreda. Učenici koji idu u PB su u školi od 7.00 do 17.00. Rad je organiziran tako da su učitelji koji su u nastavi dežurni od 7.00 ujutro, a mi, učitelji PB, do 17.00. Dolazimo u školu oko 11.30 i preklapamo se s učiteljima dok traje primopredaja razreda i razmjena bitnih informacija. Zaduženi smo tjedno 25 nastavnih sati u neposrednom radu s djecom. Dnevno 5 sunčanih sati radimo ovako: 1 sat slobodno vrijeme za igru, 2 sata organiziranog vremena u kojem radimo s djecom aktivnosti koje bi bile slične sadašnjem dijelu A2 (potpomognuto učenje, radionice usmjerene na odgoj, razvoj socijalnih vještina…), i 2 sata odnosi se na pisanje domaćih zadaća i učenje (učimo kako i samostalno učiti kako bi se pripremili na više razrede u kojima PB-a nema). Svatko od nas ima u svom zaduženju i izvannastavnu aktivnost (dramska, literarna, plesna, povijesna....). Učenici svih razreda su uključeni u te INE. Sudjelujemo u praćenju djetetovog napretka, rasta i razvoja. Komuniciramo s učiteljem nastave o napretku te usklađujemo koje nastavne sadržaje je potrebno dodatno uvježbavati ili produbiti. Predlažemo da svaki razredni odjel ima 2 učitelja, a ne jednog prema vašem prijedlogu. Smatramo da bi se tek tada moglo postići ovo što ste naveli kao cilj Cjelodnevne škole, a to je sveobuhvatan razvoj učenika. Trenutno je u svakom razrednom odjelu sve više učenika s teškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, disleksijom (zahtijevaju individualan pristup u većoj mjeri), a što se tiče autizma koji je u porastu (trenutno 5 djece u RN) na djelu je inkluzija u redovne razredne odjele. Zaduženjem 1 razrednog odjela s 2 učitelja bi se postiglo upravo preklapanje od barem 4 školska sata, te bi tako djeca dobila individualizirani pristup, imali bi asistenta te bi im se samim time omogućio ravnomjeran psihofizički razvoj. Puno je djece s poteškoćama, a na ovaj način bi dobili potrebnu potporu. Učitelji PB-a su zaista važan segment razvoja djeteta do samostalnog i samosvjesnog učenika od 4. razreda nadalje. Lijep pozdrav! Jelena Hlad, mag. prim. educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 199 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Prije nekoliko godina tek smo uveli informatiku u škole od 1. razreda, a sad uvodimo promjene, bez konzultacija sa strukom i učiteljima. Nisu uključeni ni stručnjaci iz škola ni sa fakulteta. To nije dobro za hrvatsko školstvo, nadam se da ćete revidirati to što ste donijeli. Taj model bi trebalo još puno doraditi, saslušati mišljenja ljudi ,a osobito je trebalo napraviti analize hoće li netko zbog toga dobiti otkaz ili biti tehnološki višak. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 200 | MILENA CEROVIĆ-MIKLIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, obraćam se kao učiteljica likovne kulture, stalno zaposlena u jednoj matičnoj i dvije područne škole (puna norma od 22 sata). Ako bi moja ravnateljica bila motivirana za sudjelovanje u javnom pozivu (MOTIVIRANA JE!) od 1. rujna 2023. godine, moja norma (A1) bila bi 12 sati (nepuno radno vrijeme sa adekvatnom plaćom i gotovo istim opsegom posla koji bi sada bili preimenovani, stavljeni u neke druge kategorije koje ne ulaze u moju neposrednu normu). Nagrada su nekakvi postoci koji bi u mom slučaju bili nominalno niži, npr. moj sat razrednika bi bio jeftiniji u odnosu na kolege koji imaju punu normu a skuplji u odnosu na one koji imaju nižu normu. Na kraju javne rasprave zamolila bi tajnu ekspertnu skupinu koja je “stvorila” dokument eksperimentalnog programa cjelodnevne škole ili barem ljude u ministarstvu koji su bili zaduženi za praćenje “javne rasprave” da kroz svoje objave i komentare nakon rasprave objasne sljedeće: - članak 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji daje zakonski okvir eksperimentalnom programu, ne spominje da eksperimentalni programi smije kršiti i ignorirati aktualne zakone. Primjenom ovog dokumenta učenicima i učiteljima u 50 od 880 matičnih osnovnih škola u RH ukidate prava iz članaka 51. i 104., istog zakona; Ako dokument dalje bude dostupan javnosti u ovom obliku, molim vas, ispravite tipfelere i/ili pogreške, npr. kod nabrajanja ostalih poslova navodite: “Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.)”- članak 40. u KU se odnosi na raspored godišnjih odmora; “Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.)” – taj članak u KU se odnosi na uvećanje plaće. Milena Cerović-Miklić, profesor likovne kulture | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 201 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 202 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i slično. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Apeliram na sve koji donose ovakve odluke da ne smanjuju broj sati informatike i da se ubuduće ovakve odluke ne donose bez da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 203 | Hatka Adrović | Eksperimentalni program | 1. KONTEKST Obveza je škole uputiti roditelje u aktivnosti škole oko Cjelodnevne škole, te tražiti suglasnost roditelja. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednoj školi (Članak 135, stavak 3). “Današnja osnova škola izražena kroz ukupno trajanje te posljedično ukupni broj sati neposredne nastave i učenja na začelju je liste sustava primarnog obrazovanja u Europskoj uniji. Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije.” ● Sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. ● Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi.Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku.(molim vas da osobno procijenite koji je to postotak u vašoj školi i slobodno ubacite u vaš komentar) “Školski je dan obilježen krutim rasporedom. Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti.” ● Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. “Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.” ● Iz ove konstatacije samo Ministarstvo konstatira da je zadnjih 30 godina nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu za provedbu obrazovnog procesa na svim razinama obrazovanja. Slobodno se možemo zapitati što su radili? “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” ● U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. “Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju.” ● Učitelji se osim nastavnog procesa najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već naprotiv. “Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Škole jesu središnje mjesto kvalitetne javne službe u području odgoja i obrazovanja, ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu. Još jasnijim naglaskom na postojeću redovitu nastavu te učinkovitijim strukturiranjem odgojno-obrazovnih aktivnosti koje imaju zadaću stručne pomoći i potpore učenicima u učenju tijekom školskog dana i tjedna, cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima.“ ● Konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. ● Komentar: Prema zamišljenom modelu, roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kući učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru, učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. ● Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” ● Suštinski reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” ● Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. 2. CILJ PROGRAMA “Ciljevi: - dostići prosjek zemalja OECD-a na Programima međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA)” ● U Republici Hrvatskoj cilj obrazovanja ne bi trebao biti međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA) već sretni, zadovoljni, motivirani i ispunjeni učenici. 3. ZADAĆE PROGRAMA “...smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama…“ ● Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” ● I dosad su učenici imali redovnu nastavu u jednakom broju sati. Oni koji nisu slušali izborne predmete niti nisu bili vrednovani tako da je nejasno kako će jednak broj sati utjecati na jednaku uspješnost učenika. ● ne uvažavaju se različitosti svakog pojedinog učenika, različiti stilovi učenja “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ ● Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. “...harmonizira obrazovni sustav obaveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj s referentnim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada u kojem sudjeluju svi učenici…” ● Koji su to referentni sustavi? Nigdje u dokumentu nije vidljiv podatak na koje se to referentne sustave autor referira. Navesti konkretne nazive sustava, nazive predmeta, broj sati po predmetu godišnje, obaveznost pohađanja i ostalo. “...povećava učenička dobrobit u svim aspektima te kvaliteta učeničkog, vršnjačkog, roditeljskog i obiteljskog života…” ● Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. ● Suvremeni odgoj i obrazovanje sve više teži razvijanju što kvalitetnije suradnje roditelja i učitelja, koja će se temeljiti na partnerskim odnosima, a krucijalan čimbenik toga partnerstva čini aktivna roditeljska uključenost u obrazovanje djeteta. Ona podrazumijeva brojne aktivnosti u koje se roditelji uključuju tijekom učenja i obrazovanja djeteta, u školi i kod kuće, čime pozitivno utječu na cjelokupni razvoj i školski uspjeh djeteta. Ujedno, donosi dobrobiti za sve ostale sudionike odgojno-obrazovnoga procesa. (Dobrobiti roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta, članak autorice Katarine Sušanj Gregorović, https://hrcak.srce.hr/file/298546) “...smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće…” ● Navesti u dokumentu znanstvene dokaze koji potvrđuju navedeno. Iz Diplomskog rada „Problemi u ponašanju i obrasci ponašanja u sukobima kod učenika osnovne škole“, autorice Ivane Lovrek:„Problemi u ponašanju kod učenika su složena pojava koja zahtijeva konkretne odgovore društva. Jedna od podjela problema u ponašanju je podjela na internalizirane i eksternalizirane probleme u ponašanju. Internalizirani problemi u ponašanju uključuju ponašanja koja su pretjerano kontrolirana i usmjerena prema sebi, za razliku od eksternaliziranih problema u ponašanju koja su nedovoljno kontrolirana i usmjerena prema drugima… Škole bi trebale razvijati djetetove socijalne kompetencije kako bi dijete bilo uspješno u socijalnim interakcijama u i izvan škole, međutim događa se da škole ne mogu uvijek ispuniti tu ulogu. Osher i sur. (2014) navode kako je glavna funkcija škole u pružanju osjećaja sigurnosti i njegovanja pozitivnih socijalnih odnosa, no ona može postati mjesto gdje će djeca doživljavati nasilničko ponašanje, biti neuspješni u akademskom smislu te neće biti u sposobnosti razvijati pozitivne odnose s vršnjacima i odraslima. U interakciji s drugom djecom i učiteljima u školi djeca uče širi spektar socijalnih vještina i usvajaju podrobnija znanja o ulogama izvan obitelji (Fanuko, 2007). Ove međusobne interakcije pomažu razvoju socijalnih vještina, ali nisu sve interakcije poučne, posebno zbog agresivnog ponašanja u školskom okruženju (Sesar, Šimić, Barišić, 2011).“ “...modernizira osnovnoškolski sustav u različitim područjima, aspektima i domenama…” ● Promjena naziva programa (A1, A2, B1, B2) ne podrazumijeva modernizaciju sustava kao ni kvalitetu. 4. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” ● Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” ● Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” ● Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. 5. SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” ● Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. “Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa “Osnova škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” - tablica ● Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i sat razrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. ● Ukupan broj sati u 7. i 8. razredu nije u skladu s Zakonom - čl. 51 nastava predmeta koji se izvode obvezno u predmetnoj nastavi ne može biti veća od 6 sati dnevno odnosno 30 sati tjedno. A2 – Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. ● Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “U razrednoj su nastavi jasna očekivanja kako će u većini škola od 6 obaveznih sati na tjedan 75 posto vremena obaveznog Programa A2 (4,5 nastavna sata na tjedan) biti usmjereno na tri pismenosti, dok će preostalih 25 posto vremena (1,5 nastavni sat na tjedan) biti posvećeno ostalim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” ● Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Ulazi li u tih 25% i digitalna pismenost kao jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija? “U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” ● U razrednoj nastavi, osim učitelja razredne nastave, nastavu izvode učitelj stranog jezika, učitelj informatike i učitelj vjeronauka. Definirati na kojeg učitelja predmetne nastave se odnosi ovih 25 % aktivnosti (Informacijske i digitalne kompetencije ili strani jezik). S obzirom na to da je učenje stranog jezika zastupljeno s 2 sata tjedno, predlaže se da se ovih 25% aktivnosti potpomognutog učenja usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. “Svi učitelji razredne nastave obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2 u minimalnom trajanju od 4,5 nastavnih sati na tjedan. Za sudjelovanje u aktivnostima Programa A2 u eksperimentalnoj provedbi predviđeno je uvećanje osnovne plaće za učitelje razredne nastave do maksimalnog iznosa od 15 posto za A2-aktivnosti prema jasnom modelu opisanom u dijelu Eksperimentalnog programa koji se odnosi na kadrovske uvjete.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “Unutar 6 obaveznih nastavnih tjednih sati Programa A2, 1 nastavni sat se odnosi na | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 204 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Zamjena izgubljenih sati Informatike neće se moći nadoknaditi nikakvim izvannastavnim aktivnostima i slično jer je prevelika razlika od kurikuluma, usvojenog znanja, ocjenjivanja i slično. Informatika ionako od nastavnika traži svakodnevno usavršavanje jer udžbenici čim izađu već su zastarjeli, pa ih nastavnici stalno osvježavaju novim podacima i informacijama, poput novih verzija operativnih sustava, antivirusnih programa, novih virusa… Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Apeliram na sve koji donose ovakve odluke da ne smanjuju broj sati informatike i da se ubuduće ovakve odluke ne donose bez da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 205 | STJEPAN BRANILOVIĆ | Eksperimentalni program | Uvođenje novog nastavnog predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" jedan sat tjedno, uz ukidanje nastavnog predmeta "Informatika" koji se izvodio dva sata tjedno, nije u skladu s prethodno usvojenim strategijama, planovima i inicijativama u Republici Hrvatskoj. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, kao i jačanje digitalne pismenosti, koji su prioriteti Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, naglašeno se razvijaju unutar nastavnog predmeta "Informatika". Ako je cilj novog predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" doista razvoj digitalnih kompetencija, potrebno je raditi na razvoju svih pet područja digitalnih kompetencija, što jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna je usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. U skladu s utvrđenim potrebama, definira se medijska pismenost kao jedna od ključnih pismenosti i vještina za siguran razvoj djece koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume i biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Ukratko, treba poticati uvođenje dodatne edukacije za djecu u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti koje su od ključne važnosti u današnjem svijetu tehnologije za što 1 sat tjedno nikako nije dovoljno. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 206 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Neodgovorni potezi smanjivanja satnice informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 207 | Hana Manojlović | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da ovakva reforma školstva neće pozitivno utjecati ni na roditelje, ni na učitelje, a pogotovo neće dobro utjecati na djecu. Ako će cijeli dan biti u školi, neće imati vremena za izvanškolske aktivnosti niti za provođenje vremena sa svojom obitelji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 208 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Upisi u srednje škole i fakultete su online. Nakon školovanja, skoro svi poslovi današnjice, a da ne govorimo o poslovima sutrašnjice, zahtijevaju IKT znanja. Smanjenjem satnice smanjit ćemo i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada. Posljednjih nekoliko godina provode se i razna testiranja koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje poput PIRLS, ICILS i slično. Ta se testiranja najčešće provode online, a sudjeluju učenici osnovnih škola. Također, učenici sudjeluju i u mnogim natjecanjima koja se isto provode online iako sama natjecanja nisu usko vezana uz područje informatike. Primjer takvog natjecanja je "Sigurno u prometu". Također, nekim učenicima koji će školovanje nastaviti u nekim strukovnim zanimanjima, informatika u osnovnoj školi bit će i jedina informatika koju će imati u svojem školovanju | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 209 | Ivona Biocic Mandic | Eksperimentalni program | Postovani, svi učitelji i učiteljice likovne kulture u predmetnoj nastavi jedinstveni su u zajedničkom stavu o vracanju odavno oduzete satnice likovnoj kulturi. Nekad smo imali svaki tjedan dva sata. Godinama imamo svaki drugi tjedan blok sat. Blok sat svima odgovara., ali samo ako je svaki tjedan uz iizvannastavne aktivnosti ili izbornu nastavu koje su radionickog tipa i koje se kao i do.sada održavaju u skoli, muzejima, galerijama, kazalistima, kinima. Iako škola sve to postaje kad svi zajedno prezentiramo rezultate rada. Umjesto uvođenja novih predmeta, nepotrebnih opterećenja drugih mogli ste vratiti likovnoj kulturi satnicu. Kreativno misljenje, vizualno, kriticko.misljenje. samopouzdanje, empatija, istrazivacki i eksperimentalni pristup, rad s ljubavlju, samokriticnost, nastavite niz... Smanjivanje satnice nama u likovnoj kulturi se nastavlja, prema planu izvanskolskih aktivnosti u skoli morat ćemo otvarati obrte i surađivati s ministarstvom kao privatnici. Privatiziranje školstva. Nemam nista protiv privatnih škola imaju bolju organizaciju nastave i podršku učenicima u organizaciji nalik cjelodnevnoj skoli npr. Privatna umjetnička gimnazija. Učite i od njih, a i u našim državnim skolama ima primjera dobre prakse. Osnovne škole su jezične, sportske, umjetničke.... nastavite niz. Hodam i pisem, pišem treci put komentar na mobitelu bez uspjeha. Nama je za kvalitetan i kontinuiran rad u državnoj skoli cjelodnevnoj potrebno imati svaki tjedan blok sat likovnu kulturu. Kad se radi u jednoj smjeni organizacija je kao u cjelodnevnoj skoli. Izvrsno je što će se učenicima plaćati izvanskolske aktivnosti, ali nije dobro jer se plaća samo, ako.je organizirano u skoli. Imamo.izvrsnih učenika i učenica koji ne mogu svoje izvanskolske aktivnosti imati u skoli, a zaslužuju potporu ministarstva. Škole nisu opremljene kvalitetno za realizaciju plana i programa likovne kulture. Škole su i galerije! Likovna kultura ne smije više biti diskriminirana kao do sada jer je nas malo. Nije ispravno smanjivati sate informatike. Boravak u razrednoj nastavi je izvrsno zamišljen I funkcionira godinama i nužne su dvije učiteljice u boravku, a mozda i tri. Administracije je svima previše, samo smo obmanuti da je manje. Trebamo asistente za administrativne poslove. Ima izvrsno organiziranih školskih kuhinja i svi učenici trebaju topli obrok. Iako ima i dobrih prijedloga ima i loših. Molim Vas korigirajte! Uvjerite nas da uistinu zelite reforme koje su izvedive. Svako dobro svima! Lp Ivona | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 210 | Jelena Vukosavljević | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da su određene promjene u obrazovanju zaista potrebne, jer se društvo neprestano mijenja te je nužna i promjena obrazovnog sistema koji je tu da prati i podržava razvoj društvene zajednice. Ipak, promjene trebaju biti postupne i u skladu s mogućnostima. Nagle promjene koje bi u ovom slučaju nastupile ne bi se mogle u potpunosti uspješno realizirati. Potrebno je pripremiti roditelje, djecu, nastavnike, ali i infrastrukturno prilagoditi školske zgrade. Dosta osnovnih škola radi u dvije smjene, stoga je potrebna izgradnja dodatnih prostorija za nastavu i dodatne aktivnosti. U ovom slučaju djeca bi u školi boravila više od 7 sati, što znači da su potrebne prostrane trpezarije, te prostorije za dnevni boravak i odmor učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 211 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Ne trebaju neka velika istraživanja, brzo se može ustanovit koliki je interes bio za izbornom informatikom. Znači cca 90% učenika/roditelja je svojevoljno upiše s opterećenjem 2x tjedno. Prema tom programu, Informatika kao predmet više neće postojati, veće se uvode "Informacijske i digitalne kompetencije", predmet koji će se obavezno provoditi od prvog od osmog razreda u trajanju od jedan sat tjedno. Smanjivanje satnice informatike u sklopu programa cjelodnevne škole loša je odluka. Da je to dobra ideja može tvrditi samo onaj koji uopće ne poznaje niti osnove kurikuluma informatike za osnovne škole. Zanimljivo je da u doba kada umjetna inteligencija iz filmova postaje stvarnost, da učenici, ali i nastavnici drugih predmeta, neće dobiti potrebne informacije kako prepoznati što je napravila umjetna inteligencija. Nastavnici informatike redovito poučavaju djecu, ali i kolege učitelje drugih predmeta novinama u svijetu IKT-a. Kroz informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 212 | ANTONIJA JANKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, obraćam se kao roditelj kojem će uskoro djeca krenuti u osnovnu školu, ali i kao učiteljica. Reforma školstva potrebna je, ali ne na ovakav nepripremljen način. Konceptom cjelodnevne škole nećemo dobiti više kvalitetnijeg vremena za provođenje s obitelji, jer ako učenici žele pohađati glazbenu školu ili sportske aktivnosti, to će moći tek nakon svih obaveza u školi. Ako se ipak odluče za to, roditelje će viđati tek pred spavanje. Vikendi će vjerojatno biti u znaku nadoknađivanja svega što nisu shvatili ili stigli naučiti/učiniti u školi... Kad će učitelji koji rade u glazbenim škola vidjeti svoju djecu ako će početi raditi npr. od 16,00h? Zbog cjelodnevne nastave njihove djece, a zbog svog nametnutog početka radnog vremena neće imati vrijeme sa svojom djecom, a ta djeca neće imati kvalitetno obiteljsko vrijeme! Djeci je potrebno da se što više druže, igraju ( ne nužno s učenicima iz svog razreda) i budu na otvorenom. Ovime će biti zatvoreni u školama cijeli dan uz povremeni izlazak van. U ovo uvođenje, provođenje, analiziranje, eksperimentiranje moraju biti uključeni i pitani za mišljenje svi sudionici procesa, djeca, učitelji i roditelji. Želimo pravo izbora! Ako želimo da nam djeca u budu cjelodnevnom boravku onda to mi roditelji trebamo odobriti, isto tako, ako ne želimo to nam treba biti omogućeno. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 213 | IVANA VRLJAC | Eksperimentalni program | 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 214 | Nika Gudlin | Eksperimentalni program | Protiv osnovne škole kao cjelodnevne škole zato što smatram da za djecu nije dobro da su toliko dugo u školi, a i s obzirom na stanje škola u Hrvatskoj tako nešto nije moguće provesti. U obrazovnom sistemu imamo niz većih problema pa ako već nešto treba mijenjati - pozabavite se time! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 215 | Luka Vujević | Eksperimentalni program | Poštovani, obraćam se kao roditelj uskoro četvero djece koja pohađaju školu, ali i kao roditelj koji dugi niz godina sudjeluje u radu škole/a kroz Vijeće roditelja i Školski odbor. O problemima koji su prioritetni za riješiti u školstvu bih mogao cijeli dan pisati, ali to sada neću. Kratko i jasno ću se osvrnuti na predmet rasprave - Osnovna škola kao cjelodnevna škola. Samo naziv govori mnogo, iako su javni nastupi odgovornih osoba zadnjih dana takvi da se osjećam kao budala, jer me isti u medijima uvjeravaju da to nema veze i da to neće biti cjelodnevna škola. Uglavnom - bez ulaženja u dublje obrazlaganje, TRAŽIM PRAVO NA IZBOR! Ako netko želi neka izvoli, ja ne! I ovdje Vam odgovorno tvrdim da ni jedno od mojih četvero djece NEĆE NI SEKUNDE prisustvovati nastavi u bilo kakvom obliku cjelodnevne nastave. Ovo shvaćam kao prisilu i nametanje, a kada mi netko za moju djecu pokuša nešto nametnuti s "moram" i uvjetovati me bez prava na izbor, e to ne ide! Tu moram ne postoji, jer sam u odgoju svoje djecu sa svojom ženom prvi, mi odlučujemo i tu nema moramo! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 216 | Sanja Špalj | Eksperimentalni program | Moj prijedlog je da se odgodi (barem jednu godinu) početak provođenja cjelodnevne nastave u eksperimentalnim školama, u razrednoj nastavi program cjelodnevne nastave trebaju provoditi dvije učiteljice, tjelesnu i zdravstvenu kulturu od 1. do 4. razreda trebaju nastaviti voditi učiteljice razredne nastave, povećati jedan sat (ili dva) tjedno tjelesnu i zdravstvenu kulturu u višim razredima, informatika treba ostati u svim razredima po dva sata, u izbornom djelu programa dodati robotiku kao predmet, za više razrede uvesti mogućnost podrške u učenju za učenike kojima treba i žele (kao produženi boravak). Srdačan pozdrav, Sanja Špalj | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 217 | Aleksandar Lukadinović | Eksperimentalni program | Analiza dokumenta Eksperimentalni program OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja radne skupine Sindikata hrvatskih učitelja 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 218 | Marija Friedrich | Eksperimentalni program | Poštovani, Supruga sam i majka četvero djece te u školi radim osamnaest godina. Sa školskom djecom sam često radila objašnjavajući im predmete koje teže shvaćaju (matematiku, fiziku i kemiju) te sam i u školi nekima pomagala oko zadaća. Najčešće su to bili učenici putnici koji bi čekali autobus preko sat vremena. Moje je iskustvo da ako ima u takvoj grupi onih koji ne razumiju, učitelj se ne može posvetiti kvalitetno cijeloj grupi, nego samo tom jednom ili eventualno dvojici. Ili će takve zanemariti, a posvetiti se „prosječnima“. Tako da ne vidim kako je moguće da u cjelodnevnom boravku svi učenici kvalitetno riješe zadaće i nauče gradivo. Kažete sljedeće: „Vidljivi nepoželjni ishodi funkcioniranja osnovnih škola mjerljivi su kroz prosječna postignuća učenika hrvatskih osnovnih škola u vodećim programima za praćenje i uspoređivanje učeničkih postignuća.“ Hoćete li, molim vas, pojasniti koji su to bili „vodeći programi za praćenje i uspoređivanje učeničkih postignuća“ te u odnosu na koju skupinu (svijet, Europu…) su naši učenici pokazali „prosječna postignuća“? Koje su to „usporedive zemlje“ i što se točno mjerilo te u kojem razdoblju? Ako je pokazano da su ispodprosječni rezultati kod onih učenika koji imaju otežavajuće okolnosti odrastanja, zar ne bi trebalo takvim učenicima omogućiti kvalitetnije okolnosti te ih ne miješati u statistici s drugima koji postižu vrlo dobre i izvrsne rezultate? Također tvrdite kako su nam potrebna „usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima“. Da bi se to potvrdilo, potrebno je vidjeti koje rezultate postižu takvi obrazovni sustavi te koji od njih daje najizvrsnijuučinkovitost. I to ne samo što se tiče nastavnog gradiva, nego i usvojenih vrednota kod mladih ljudi. Postoje li takva istraživanja i jeste li ih uvažili? O reformi škole za život oglasila se i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te napisala tri knjige sa svojim prijedlozima koje su tada potpuno zanemarene. Nadam se da to neće biti slučaj i ovaj put. Ako zaista želite uskladiti naše osnovnoškolsko obrazovanje s europskim onda , molim vas, krenite od sljedećih činjenica u kojima se trenutno nalazimo. Opisat ću vlastiti primjer, ali to je slika i drugih nekih škola kod nas: zaposlena sam u školi s preko 700 učenika, razredna nastava je smjenska i kad je u jutarnjoj smjeni ne može koristiti dvoranu za tjelesni jer je stalno puna – koriste je učenici predmetne nastave, ta ista dvorana prokišnjava, nemamo prostor za blagovaonicu te djeca nemaju nikakav obrok u školi, nego se naručuje iz pekarne, nemamo prostor gdje bi djeca mogla dobiti barem topli napitak, jedva polovica nastavnika ima svoj kabinet, nemamo adekvatno dvorište ni igralište ispred škole za toliki broj učenika... Također je jedna legitimna opcija u razvijenijim zemljama i školovanje kod kuće. Molim vas da tu opciju ponudite i našim obiteljima. Naravno, kao jednu od mogućih opcija. Kao što bi i cjelodnevni boravak trebao biti tek jedna od mogućih opcija. Točno je da „Postojeći model rada stvara i razlike među učenicima unutar našeg sustava osnovne škole u ukupnom broju sati sudjelovanja u odgojno-obrazovnom radu tijekom obaveznog obrazovanja“ – ali to je dijelom i logična posljedica izbornih predmeta. Jer izborni predmet također postaje obavezan učeniku koji ga izabere tu godinu. I ne vidim zašto bi to uopće i bio problem. Svaki učenik je individua s različitim talentima i interesima te je dobro i poželjno omogućiti im izborne sadržaje. I pri tom ne mora svaki izborni predmet imati neku alternativu, npr. drugi strani jezik, informatika ili vjeronauk. Zašto bi učenik koji ne izabere drugi strani jezik morao birati neku drugu alternativu i biti dodatno opterećen samo zato jer ima učenika koji uspješno svladavaju sve uz taj izborni? Tvrdite da „Cjelodnevna osnova škola povećanje kvalitete života učenicima i brojnim drugim društvenim skupinama postavlja kao jedan od svojih iznimno važnih ciljeva.“ Pitanje je čime potkrepljujete pretpostavku da je cjelodnevna škola sposobna i postići te njoj tako iznimno važne ciljeve? Iskustva nekih roditelja govore upravo suprotno. Dok je dijete išlo u cjelodnevni boravak i nosilo kući knjige samo vikendom, imalo je slabiji uspjeh nego kasnije, kad su roditelji odlučili ne koristiti „blagodati“ cjelodnevnog boravka. Tome još treba pridodati da su vikendi bili udarni za nadoknadu raznih propusta u učenju tijekom tjedna. Kasnije, bez cjelodnevnog boravka, vikendi su tim obiteljima postajali slobodniji za druženja i izlete. Ovo su, naravno, tek iskustva nekih. Baš zato trebamo imati više različitih opcija. Tako da obitelji mogu izabrati onaj model koji njima najviše odgovara i najoptimalnije pridonosi kvaliteti njihovog života. Kakva je ovo izjava i čime potkrijepljena? „Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.“ Niti je nužna niti je neodgodiva ako holistički gledamo dobrobit naše djece. Navodite da je ovo „uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Molim kompetentnu osobu da objasni svaku ovu riječ te je potkrijepi rezultatima istraživanja: po čemu je ovaj sustav uravnotežen, po čemu pravedan, po čemu učinkovit, a po čemu održiv? Kad bi ovo i bio najsavršeniji model odgoja i obrazovanja (a to definitivno nije), on treba u demokratskoj i suverenoj državi biti tek jedna od mogućih opcija. Činjenica je da su neka djeca jako svestrana. Neki pohađaju još i glazbenu školu, neki treniraju više puta tjedno, neki odlaze na druge zanimljive i kreativne izvanškolske aktivnosti. A uza sve to postižu vrlo dobre ili izvrsne rezultate u školi. Ovakav model ima tendenciju od tih izvrsnih učenika činiti prosječne. Da se ne razlikuju. Pa kome je to u interesu? Smatram, a to vidim i iz iskustva da je djeci potrebno i da sami nauče raspoređivati svoje vrijeme. Što ponovo ide u prilog tome da budu 4-7 sati u školi (ovisno o dobi te izbornim i izvannastavnim aktivnostima) te da nakon toga ručaju doma i imaju poslijepodne za druge neke svoje aktivnosti. Ukratko: ovaj model je vjerojatno dobar i prihvatljiv nekim roditeljima za njihovu djecu, ali za popriličan dio roditelja on to nije. Ovo može biti tek jedna od opcija, a nikako obaveza za sve. Te svakako paralelno s ovim modelom razvijte i model za školovanje kod kuće – po uzoru na zapadne zemlje. Srdačan pozdrav Marija Friedrich | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 219 | Isabela JEROMELA-BRLEK | Eksperimentalni program | Reformu u kojoj se dio učitelja (produženi boravak) stavlja u neizvjesnost, da ne kažem da ih se baca na ulicu, ne smatram dobrom niti mogu podržati. Produženi boravak primjer je dobre prakse koju treba podržati. Netočno je, kako nam se govori, da PB imaju samo veći gradovi. PB imaju i manji gradovi i mjesta, primjerice, Fažana, Vodnjan, Medulin, Marčana, Svetvinčenat... (potonji od 1. do 4. razreda). Smatram da je PB vrlo važan dio obrazovanja te bi ga trebalo podržati. Sustav u kojem jedna učiteljica boravi i radi s djecom do 15 sati, nije dobar ni učinkovit. Posao učitelja vrlo je zahtjevan i odgovoran. Smatram da primjere dobre prakse treba zadržati, loše ukloniti, a osrednje unaprijediti. Svaljivanjem tolikog posla i odgovornosti na jednu učiteljicu neće donijeti ništa dobra. Učitelji će biti nemotivirani i frustrirani, davat će zakonski minimum, a to nije cilj reforme. Richard Branson (osnivač Virgin korporacje) rekao je da je zaposlenik na prvome mjestu i ako imate zadovoljnog zaposlenika, imat ćete i zadovoljnog klijenta. Ovdje je ista stvar, imate li zadovoljnog i motiviranog učitelja, imat ćete i zadovoljnog i uspješnog učenika. Također, ne mogu podržati reformu čije autore ne znam. Ne znamo tko su ti ljudi, koje su njihove reference, imaju li i koliko iskustva u nastavi u osnovnoj školi. Ovo je reforma koja obilato financijski nagrađuje savjetnike i ravnatelje, a učitelji će izgorjeti dok i približno dođu blizu postotka koji, recimo, primaju ravnatelji ulaskom u eksperiment. Ljubazno vas molim da, dok ima vremena, a ima i novca i način da se osmisli koncept u kojem je produženi boravak i dalje dio razredne nastave i osnovnoškolskog obrazovanja. U europskim zemljama, na koje se volimo pozivati, učitelji imaju asistente koji im pomažu u radu s administracijom ili djecom na razini cijelog razreda, a vi to ukidate. Nadalje, domaćih zadaća neće biti, smanjit će se instrukcije, kvaliteta obiteljskog života,... Netočno. Mi i sada imamo dopunsku nastavu na koju djeca slabo dolaze, neki dolaze jer moraju, ali gotovo ništa ne rade te izostaje uspjeh, zadaće se ne stignu, niti će se stići napisati u školi. Instrukcije se ovime neće smanjiti. Prostornih uvjeta nemamo, nedostaje učionica. Učitelji nemaju kabinete (u većini škola). Gdje bi trebali ispravljati radove ? U zbornici? Zbornica nije mjesto za rad. Preostaje da, nakon 6-7 sati u školi, učitelji nose i kući posao. Je li bitna kvaliteta obiteljskog života učenika ili i učitelja? Imaju li i učitelji pravo na kvalitetan obiteljski/privatni život? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 220 | Davorka Medvedović | Eksperimentalni program | ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI OVIM TEKSTOM DOPRINOSI eSAVJETOVANJU. SVOJOM PODRŠKOM PRIKLJUČILO SE I ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE UČITELJA INFORMATIKE ZA SREDNJE ŠKOLE U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ I KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI. U nastavku su pitanja i komentari u vezi Eksperimentalnog programa OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. ___________________________________________________________________________ Uz točku 5. SADRŽAJ PROGRAMA - A1 – Program Nacionalnoga kurikuluma, koji se provodi kroz redovitu nastavu Molimo pojašnjenje za tekst u nastavku kroz navođenje o kojim se točno činjenicama radi, na kojima se temelji navedeni cilj: “Unutar Eksperimentalnog programa napravljene su prilagodbe u nastavnom planu sa svrhom optimalnog postizanja općih i specifičnih ciljeva osnovne škole te s ciljem unaprjeđenja i reformiranja osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj temeljenog na činjenicama.” ___________________________________________________________________________ Komentar uz tekst u nastavku: B1 nije obavezan za učitelje, ali se očekuje da se provode BROJNE izvannastavne aktivnosti za učenike koji žele steći dodatne kompetencije. S obzirom na postignuća na raznim natjecanjima iz robotike i programiranja, MOLIMO OČITANJE NA TEMELJU KOJIH ISTRAŽIVANJA I ČINJENICA SE DOŠLO DO ZAKLJUČKA DA JE JEDAN SAT TJEDNO DOVOLJAN ZA SVLADAVANJE IKT VJEŠTINA. To nije područje za one koji žele znati više, jer je trenutni kurikulum informatike koncipiran tako da njegovom realizacijom učenici stječu nužne vještine za svakodnevni rad i život u 21. stoljeću. Dva sata tjedno su minimalan broj sati potreban za to. Dodatno, provedba kurikuluma informatike od petog do osmog razreda osnovne te od prvog do četvrtog razreda srednje škole je prošla tek prvu cijelu generaciju, a u razrednoj nastavi nije niti dovršena u čitavom četverogodišnjem ciklusu i nije pojašnjen razlog zbog čega ga je potrebno mijenjati. MOLIMO OČITOVANJE I PO TOM PITANJU – KOJIM ALATIMA I KAKVA SU ISTRAŽIVANJA I MJERENJA POKAZALA DA VAŽEĆI NACIONALNI KURIKULUM PREDMETA INFORMATIKA NIJE VALJAN? I NA TEMELJU KOJIH ČINJENICA JE DONESENA ODLUKA DA SE POTPUNO UKINE PREDMET INFORMATIKA I DODA POTPUNO NOVI PREDMET UMJESTO TOGA? “Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ___________________________________________________________________________ “…dulji i raznovrsniji školski dan i školski tjedan s modernim i učinkovitim oblicima učenja i poučavanja” Pitanje uz tekst iznad: Kako postići moderne oblike poučavanja ako učenici nemaju dovoljno vremena za učenje rada u digitalnim alatima. Veliki dio učenika iz manjih sredina ne susreće se s digitalnom tehnologijom u smislu učenja rada u digitalnim alatima ili prijavama u sustav. Roditelji ih ne uče kako se ulogirati u sustav. Na satima Informatike, dok se učenici ne nauče postupku prijave u sustave, potrebno je nekoliko sati za to. Nigdje u kurikulumu to nije predviđeno i pretpostavlja se da učenici to sve znaju. Tko će ih to naučiti i kada? ___________________________________________________________________________ U ruralnim školama učenici jedino u školi na satu Informatike uče na ispravan način koristiti tehnologiju i stvarati sadržaje u digitalnim alatima. Oduzeti im jedan sat bilo bi suludo. Samo jedan primjer: za izradu plakata u Canvi učenicima nikako nije dovoljan 1 školski sat (učenici se trebaju logirati u alat Canvu svojim AAI@Edu.hr računom, moraju izraditi plakat na temu koju su obrađivali (npr. Obilježja kvalitete grafičkog zapisa na zaslonu i pisaču) oblikujući tekst i slike na plakatu, dodati multimedijske elemente na plakat i za kraj podijeliti plakat s učiteljicom ili ga objaviti na nekom od servisa na koji se opet prijavljuju. Da i pri tom ih još moramo naučiti i poštivanje autorskih prava.). Vještiji učenici jedva to stignu napraviti u blok satu, a najčešće moramo dati još od novog blok sata sporijim učenicima da dovrše. U jednom satu ništa od toga ne bi stigli. Idući sat učenici opet potroše 15 minuta dok se prijave u svoj Canva račun i rad podijele s učiteljicom. Uzmite u obzir činjenicu da se radi o uzrastu djece osnovne škole koji bez podrške vrlo loše koriste tehnologiju i jedina prilika za razvijanje digitalnih vještina im je ta u školi - barem 2 sata tjedno. Prijedlog: vratiti satnicu informatike na 2 sata jer je potrebno izvođenje nastave u blok satu. ___________________________________________________________________________ Što se tiče da je Informatika ponovo kroz međupredmetne teme to nije dobro i to je opasno. Postavljam pitanje da li je Ministarstvo upoznato da većina učitelja koji bi trebali u svom radu onda to i realizirati nisu dovoljno dobri korisnici digitalne tehnologije i nemaju dovoljno informatičkih znanja i stalno trebaju pomoć u korištenju tehnologije i ne realiziraju takve sadržaje? Sukladno tome možemo zaključiti i predložiti da se 1 sat Hrvatskog jezika realizira kao međupredmetna tema i 1 sat Matematike na nastavi Informatike (Hrvatski kada radimo bilo koji digitalni rad s tekstom što je svaki, a Matematika kada predajemo proračunske tablice (Excel) ili programiranje (kordinatni sustav)). ___________________________________________________________________________ Što se tiče da Škola u sklopu B1 programa može nuditi ponovno izbor neki oblik informatike, tipa programiranje, to vidimo samo kao veliku opasnost i stvaranje još dubljeg jaza između škola. Čim je nešto izborno i nije obavezno ostavljamo na volju školama koja će kako i što će nuditi. Opet nismo ujednačeni u usvajanju znanja i time se dodatno stvara jaz među školama. Konkretno u ruralnim školama nema roditelja i učenika koji bi odobrio da dijete popodne ide na neki oblik nastave informatike jer oni svi imaju kod kuće OPG-e i učenici žele što prije kućama raditi na OPG-u i nitko ne bi bio za to da ostane popodne, a da kažem koji bi tu bio problem s odvozom djece u različitim smjerovima kućama. Sada kada svi idu u isto vrijeme kući imamo 5 relacija. Prijedlog: Vratiti satnicu Informatike na 2 sata tjedno i u sklopu nje da sve škole realiziraju isti kurikulum. ___________________________________________________________________________ Što je s manjinskim školama, kada će se uvrstiti predmet materinski jezik u raspored, i hoće li se povećati satnica i tog predmeta i kako je zamišljena nastava u manjinskim školama? ___________________________________________________________________________ Ako za administraciju e-dnevnika, e-matice i IKT-a, satničarstvo nemamo omogućene dodatne sate i naknadu za rad, zašto smo ih dužni raditi? ___________________________________________________________________________ Što izvrsnim učenicima može ponuditi cjelodnevna škola? Isti učitelji će istovremeno biti zauzeti "potporom" ," potpomognutom" i "obogaćenom" nastavom (što točno predstavljaju ti izrazi?) ___________________________________________________________________________ Zadaće programa "unaprjeđuje sustav inicijalnog osposobljavanja i profesionalnog usavršavanja te pruža okvir za profesionalni razvoj i društvenu afirmaciju učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja" Molimo pojašnjenje čime se pruža okvir za unaprjeđenje, profesionalni razvoj i afirmacija učitelja? Prekvalifikacijom? Čuvanjem djece u popodnevnim satima? ___________________________________________________________________________ “smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće“ Postoji li neko istraživanje o tome da su se negdje smanjili nepoželjni oblici ponašanja, te "psihosocijalni izazovi"? ___________________________________________________________________________ “Promjene i prilagodbe učinjene su na temelju sagledavanja postavljenih ciljeva razvoja osnovnoškolskog sustava kroz Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, a na tragu potrebe otklanjanja sistematskih uzroka zaostajanja hrvatskih učenika u važnim oblicima pismenosti (jezično-čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj).” Što se tiče informatičke pismenosti, nema podataka o zaostajanju, naprotiv, naši učenici su izvrsni na međunarodnim natjecanjima. Zašto je onda izbačena Informatika? Novi predmet ne uključuje programiranje. ___________________________________________________________________________ “Ukupno obvezno školsko dnevno vrijeme u cjelodnevnoj školi odnosi se načelno na razdoblje od 8.00 do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi. Ukupno obavezno školsko dnevno vrijeme podijeljeno je između nastave, potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja učenika, školskog ručka te odmora i stanki za učenike i učitelje.” ___________________________________________________________________________ S obzirom na dežurstva učitelja, je li predviđen odmor i za njih? U kojem vremenu se predviđa pripremanje za nastavu, ako su učitelji od 8 do 16 u školi? ( i u kojem prostoru?) U kojem vremenu se predviđaju: roditeljski sastanci, informacije za roditelje, skupljanje stotina suglasnosti, briga o školskim obrocima, ostali razrednički poslovi, stručni aktivi, edukacije, sjednice, ispravljanje bilježnica, zadaća, ispita znanja, izrada edukativnih materijala, planiranje izleta, posjeta izvan škole i slično, pisanje raznoraznih izvješća itd.? Stane li to sve u 9 sati tjedno? ___________________________________________________________________________ Novi predmet „ Informacijske i digitalne kompetencije“ u trajanju od 1 obveznog školskog sata za sve učenike od 1. do 8. razreda i ukidanje predmeta Informatika koji je do sada 2 školska sata izboran za učenike od 1. do 8. razreda izuzev učenika 5. i 6. razreda gdje je obavezan ne omogućuje jačanje, razvoj te usvajanje navedenih prioriteta te nije u skladu sa: ■Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine: Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” - Za pravilan razvoj vještina računalnog razmišljanja potrebno je osigurati više od 10 sati godišnje. Dapače, za svaku je vještinu potrebno barem 5 sati godišnje. “Analitičko rasuđivanje te kritičko i kreativno mišljenje” bez sustavno razrađenog kurikuluma razvoja vještina prepoznavanja uzoraka, apstrakcije, dekompozicije i algoritamskog promišljanja samo su fraze kojima se takve strategije kite. Ako je ukupan broj sati 35, a digitalne kompetencije uključuju kompetencije iz jako puno ostalih područja - na koji će se način nadoknaditi taj manjak? Ako već mijenjamo kurikulum koji, navodite, nije u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, onda bismo svemu trebali pristupiti ozbiljnije ili ako hoćete - s barem malo više logike razvoj koje toliko želimo potaknuti. ■Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: „Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija“ „U proteklom je razdoblju Republika Hrvatska, s ciljem razvoja potreba i potencijala u području digitalnih kompetencija i radnih mjesta, započela s programom e-Škole, cjelovitom informatizacijom procesa poslovanja škola i nastavnih procesa. Nadalje, usvojen je Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava s ciljem nastavka digitalne transformacije obrazovnog sektora te je osnovana Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta čija je misija aktivno poticati stvaranje novih radnih mjesta i povećanje broja zaposlenih digitalnih profesionalaca u Hrvatskoj. Radi promicanja razvoja digitalnih kompetencija učenika u skladu s potrebama tržišta rada, uspostavljeni su Regionalni centri kompetentnosti u strukovnom obrazovanju (uključujući područje elektrotehnike i računarstva), a s ciljem promicanja stjecanja digitalnih kompetencija radne snage u skladu s potrebama tržišta rada uspostavljen je sustav za obrazovanje odraslih osoba. Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za pete i šeste razrede osnovnih Škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od 1. do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. Započet je i projekt jačanja organizacija civilnog društva u području STEM-a vrijedan 150 milijuna kuna s ciljem uključivanja tih organizacija u razvoj digitalnih kompetencija građana. Prema Indeksu spremnosti za cjeloživotno učenje digitalnih kompetencija (IRDLL), Hrvatska je u prosjeku EU-a (13. mjesto) među 27 država članica EU-a. Taj indeks pokazuje da Hrvatska najbolje rezultate pokazuje u području »Institucija i politika za digitalno učenje« gdje je zasjela na 3. mjesto među zemljama EU-a. Nasuprot tomu, Hrvatska se nalazi gotovo na samom začelju ljestvice država EU-a u području »Sudjelovanje u cjeloživotnom obrazovanju i njegovi rezultati« (24. mjesto) i »Dostupnost digitalnog učenja« (21. mjesto).“ ___________________________________________________________________________ Iz svega navedenog vidljivo je da za postignuće navedenih prioriteta ne smijemo smanjivati satnicu Informatike u 21.stoljeću te je nužno ostaviti 2 školska sata, a prijedlog je 2 školska sata obavezno za sve učenike od 1. do 8. razreda. Dakle, ponavljamo, nemamo prave podatke već filtriranje iz raznih izvora, iz možda, nevjerodostojnih izvora jer je premalo vremena za pravo ispitivanje, ali bi ih trebalo imati ministarstvo kada odlučuje o našem poslu informatici. Ali to nije toliko bitno – već je bitno što naše ministarstvo odlučuje o sudbini Hrvatske u slijedećih par godina, a posljedice ćemo vidjeti usporeno ali biti će sigurno nepovoljna. ___________________________________________________________________________ Bilo bi poželjno kada bismo imali PRAVU usporedbu kroz sve zemlje SVIH sati koji su POVEZANI s informatikom. Prema našim informacijama u raznim zemljama Europe različit je položaj informatike. No tu se kriju pod različitim predmetima informatika, digitalne kompetencije ili IKT. No tu tome nije kraj. Informatika, digitalne kompetencije ili IKT se provlači kroz više naziva kao programi koji su više-manje integrirani u nastavu osnovne škole kao redovni ili izborni predmeti. ___________________________________________________________________________ Npr. "Digitalna škola" i "Digitalni svijet" su programi koji se provode u Bugarskoj, a namijenjeni su stjecanju digitalnih vještina i znanja učenika osnovnih škola. Iako ovi programi uključuju neke elemente informatike, oni su općenito usmjereni na općenito razumijevanje tehnologije i korištenje digitalnih alata, dok se predmet informatika obično usredotočuje na konkretne aspekte računalnih znanosti, poput programiranja, baze podataka, mreža i sl. Dakle, iako postoje određene sličnosti između ova tri pojma, radi se o različitim programima koji se provode u Bugarskoj u svrhu poticanja digitalne pismenosti učenika. Isto tako i u Latviji. Razni programi su tu zastupljeni. Tako da Finska, Estonija, Latvija, Bugarska, Rumunjska, imaju jednako ili više sati nego što su to obvezna, redovna 2 sata različitih programa ili predmeta koji bi bili vezani za informatiku. ___________________________________________________________________________ I kaže jedan naš čovjek, čovjek koji je prošao, kao programer, kroz niz levela Microsoftove tehnologije, od Windowsa 3.1. do Windowsa 11, da je u Microsoftu vidio najviše Bugara i Rumunja. ___________________________________________________________________________ Finska je ovdje posebna svi znamo što znači raditi kao nastavnik u Finskoj i ne bi trebali ili bi možda trebali uzimati ih u razmatranje. No ne vjerujem da ostatak Europe ne teži savršenstvu – a to je Finska – i stoga su samo malo sakrili predmete u kojima se pojavljuje informatika. A informatika je oko nas u svim segmentima. ___________________________________________________________________________ Po informacijama koje su nam dostupne, program "Digitalni svijet" u Bugarskoj provodi se u osnovnim i srednjim školama, a uključuje 1 sat tjedno digitalnih vještina i računalstva. Ovaj program pokriva teme kao što su osnove programiranja, upotreba softverskih alata i kreativno izražavanje korištenjem računala. Program "Digitalni svijet" u Bugarskoj provodi se kao obvezni predmet za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole. Prema informacijama koje imam, program se sastoji od oko 1-2 sata tjedno, no to se može razlikovati ovisno o regiji i školi. Pazite o regiji i školi? No to je za neku drugu raspravu. Nacionalni program "Digitalna škola" u Bugarskoj pokrenut je 2019. godine s ciljem da modernizira obrazovni sustav korištenjem suvremenih tehnologija. Ovaj program obuhvaća različite aspekte digitalnog obrazovanja, uključujući upotrebu tehnologije u učenju, programiranje, sigurnost na Internetu, umjetnu inteligenciju, robotiku i druge slične teme. "Digitalna škola" u Bugarskoj provodi se kao obvezni predmet za sve učenike od 1. do 12. razreda osnovne i srednje škole. Prema informacijama koje imam, program se sastoji od oko 2 sata tjedno za učenike od 1. do 4. razreda, a za učenike od 5. do 12. razreda program se sastoji od oko 2-3 sata tjedno. ___________________________________________________________________________ Spominju se Austrija, Njemačka i Švicarska itd. Ali podsjetimo se (iz isto tako, možda, nevjerodostojnih izvora): za svakog učenika, u Švicarskoj, iznad 12 dobiva se novi nastavnik. Dakle dva nastavnika rade nastavu u istom razredu. Ministarstvo bi trebalo pogledati i zaključiti o tome. Trebalo bi poslati neke ljude koji bi imali uvid u pravu nastavu i to po cijeloj Europi. Naravno trebali bi biti – pravi informatičari - a ne teoretičari. Ali vjerujem da ostatak Europe ima daleko više resursa koji su uključeni u obrazovanje. Tako nastavnik matematike može obrazovati učenike prikazujući im programe kao Demos ili Geogebra i oni mogu odmah to i pogledati. Ali realno gledajući gdje smo mi? S Estonijom, Latvijom, Bugarskom, Rumunjskom premda ne bi to htjeli biti. Ali jesmo. I u tome nema ništa negativnoga. Jer oni su u segmentu usluga – dakle informatike i tu mogu dobro prosperirati. Jer od industrije ne mogu. Velike zemlje su daleko uspješnije u tome imaju već razvijenu industriju koju je jednostavno ažurirati. Pa onda što ne radimo ono za što smo postavljali već godinama temelje – sada možemo samo ih popraviti i uzdići na viši nivo. Pogledajmo samo informatičke olimpijade – pa mi smo prije par godina bili u vrhu – a sada padamo - iako smo još uvijek jako visoko između 10 najboljih na svijetu. A znamo da imamo informatiku – izborna nastava. I to ne samo u osnovnoj školi nego i u srednjoj. Što je poseban problem. Ostale zemlje koje su ispred nas odavno imaju redovnu nastavu informatike. Naravno to nije sve što čini uspješnost nacije u natjecateljskom, algoritamskom programiranju. To su škole koje koštaju, a mi čini mi se nemamo baš sluha za to. l znamo da nije sve u samo izbornim satima, ili redovnim satima tu je trud naših učitelja informatike ugrađen u postignuća naših učenika. Za to nitko im nije platio. Radili su to jer su to htjeli. ___________________________________________________________________________ Molimo Ministarstvo da ne dozvoli, da budu sada s novom reformom, koja bi, u osnovi, trebala biti dobra, samo ravnodušni čuvari djece. Poslušajte ih. Naći ćete rješenje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 221 | Ivana Pavelić | Eksperimentalni program | Poštovani, reforma našeg odgojno-obrazovnog sustava svakako je potrebna. Jasno je da ne možemo očekivati drugačije rezultate, a raditi neprestano na isti način. Svaka uspješna reforma podrazumijeva dobru pripremu, bojim se da to ovdje nije slučaj. U Programu se navodi kako će u eksperimentu sudjelovati svi učenici škole koja bude odabrana. To, po meni, podrazumijeva i učenike područnih škola. U područnim školama većinom se radi o kombiniranim razrednim odjelima. U dokumentu se oni nigdje ne spominju. Rad u kombiniranim odjelima ima jako puno svojih specifičnosti, ne mogu zamisliti cjelodnevnu školu u kombiniranom razrednom odjelu samo s jednom učiteljicom. U dokumentu se spominju ishodi, nedostaje mi težište na cjelokupnoj dobrobiti djeteta koje bi trebalo biti u centru svih naših nastojanja. Ovakva organizacija nastave ne može biti korisna za svako dijete jer ne uzima u obzir heterogenost i razvojne specifičnosti djece osnovnoškolske dobi. A 2 -program podrazumijeva prisutnost svakog djeteta na nastavi. Preveliko je to opterećenje za jednog učitelja koji se mora prilagoditi specifičnostima svakog pojedinog djeteta i pritom mu pomoći u učenju. Učitelji bi bili motiviraniji za takav način rada kada bi se on i dodatno financijski stimulirao. Rekreacijske pauze i odmori jesu potrebni, ali čitajući dokument stječem dojam da se previdjelo kako i u tom periodu mora netko paziti na djecu. Predlažem da se to vrijeme dodatno plati, a ne da ulazi u sferu ostalih poslova. Teško je svima zamisliti neke nove oblike rada u školama u kojima nedostaje osnovnih sredstava za rad. Smatram da se trebalo,prije samog eksperimenta, početi raditi na infrastrukturi škola. Ostaje otvoreno pitanje pripreme učitelja za A1 i A2 dio. S navedenim radnim opterećenjem kvalitetna priprema će svakako izostati, a to nije pošteno jer se sva odgovornost djetetovog uspjeha prebacuje na učitelja i školu (zadaća i učenja kod kuće neće biti).Učitelj se za svoj rad mora adekvatno pripremiti. Predlažem ostaviti više vremena učiteljima za pripremu. Ne možemo tvrditi da A2 program ne traži pripremu! Ovim dokumentom, na začelje su stavljeni učenici s teškoćama svih vrsta. Zašto se o njima nije vodilo više računa? Asistenti u nastavi se također ne spominju, a za neke su učenike nužni. Predlažem da se, vezano za cijeli eksperiment, uključe mišljenja stručnih suradnika, psihologa i svih drugih stručnjaka koji su detaljno upoznati s razvojnim specifičnostima osnovnoškolske dobi djeteta i tek tada se može ozbiljno razgovarati o promjenama u dobrom smjeru. Dokument je preopćenit te kao takav ne može težiti jednakim mogućnostima za svakog učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 222 | Srna Jenko Miholić | Eksperimentalni program | Nakon inicijalnih informacija iz medija o Eksperimentalnom programu - Osnovna škola kao cjelodnevna škola, nemalo sam bila iznenađena načinom kako je sam program predstavljen javnosti od strane resornog ministarstva. Pažljivo pratim reakcije svih strana, te uz njih prilažem i svoje mišljenje. Smatram da je osnovna nit vodilja pri kreiranju promjena bilo koje vrste kvalitetna i sveobuhvatna analiza postojećeg stanja s utvrđivanjem svega onoga dobrog što treba podupirati dalje, kao i utvrđivanje remetećih faktora koje treba mijenjati. Tada se može pristupiti stvaranju novoga plana u suradnji sa svim relevantnim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Takve analize u ovom slučaju nisu komuniciranje sa zainteresiranom javnošću. Ishodišna točka nekog novog programa odgojno-obrazovnih procesa u razrednoj nastavi, svakako treba biti holistički pristup učitelja, što znači da se jedan učitelj fokusira na cjelokupni razvoj učenika, a ne samo na njihovo akademsko postignuće. Ovo se odnosi na sve aspekte života učenika, uključujući fizičko, emocionalno, intelektualno i socijalno područje. Ovaj predstavljeni Eksperimentalni program zanemaruje holistički pristup učitelja u razrednoj nastavi i uvodi niz novina bez prethodne analize stanja, što je potpuno nedopustivo. Tako se uvode novi nastavni predmeti, dodaju nove osobe u odgojno-obrazovni proces s kojima bi učenik trebao imati interakciju, te se čak predlaže dulji boravka u školi za sve učenike čime se direktno utječe na dječja prava, te su tu i druge novine. Prijedlog je zaustaviti ovaj krnji program, napraviti sveobuhvatnu analizu i predstaviti je svim dionicima odgojno-obrazovnog procesa. Potrebno je osnažiti postojeću infrastrukturu, podupirati logistiku, društveni položaj učitelja, omogućiti sustavni rad na učiteljskim kompetencijama kroz cjeloživotno učenje te tek na kraju utjecati na učenike. Važno je uzeti u obzir da eksperiment može ne uspjeti i da bi to moglo imati negativne posljedice za učenike koji su sudjelovali u njemu, te bi bilo neodgovorno ignorirati takve mogućnosti i nastaviti dalje kao da se ništa nije dogodilo. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 223 | Ana Pongrac Pavlina | Eksperimentalni program | Poštovani, željela bih se osvrnuti na prijedlog Cjelodnevne škole koja predlaže da učenike pretvorimo u odrasle ljude s obzirom na vremensko opterećenje koje im ovakav tip škole nameće, a koje za paralelu ima da učenik skoro pa osam solarnih sati dnevno provodi u školi (dok odrasla osoba osam solarnih sati dnevno provodi na poslu). Na ovakav način Cjelodnevna škola ograničava sva odgojna obiteljska nastojanja. Škola je odgojno-obrazovna institucija, ali roditeljima također treba omogućiti da odgajaju svoje dijete na svakodnevnoj razini, a ne samo tijekom vikenda kada su škole zatvorene. Roditeljima treba omogućiti da provedu dovoljno vremena sa svojom djecom kako bi ih mogla intelektualno odgajati (npr. razvijati znatiželju prema različitim institucijama-odvesti ih u muzej, kazalište, kino, zajedno sudjelovati u novim radionicama koje nudi lokalna knjižnica itd.), tjelesno odgajati (npr. razvijati pozitivne stavove prema tjelovježbi i zdravoj prehrani-odlaziti u zajedničke šetnje, planinarenje, isprobavati neke nove recepte u svrhu osnaživanja zdrave i pravilne prehrane itd.). Također, roditelji trebaju imati dovoljno vremena kako bi svoju djecu moralno odgajali (npr. razvijali stavove i vrijednosti o različitim društvenim pravilima i normama-poštovanje, briga i empatija prema drugima u različitim situacijama, npr. tijekom zajedničke radionice u lokalnoj knjižnici) i estetsko odgajali (npr. razvijanje estetskih vrijednosti tijekom zajedničkog posjeta novoj izložbi slika ili sudjelovanju na predstavljanju nove knjige). Zašto roditeljima oduzeti mogućnost razvijanja radnog odgoja kod svojeg djeteta (npr. razvijanje radnih navika pravovremenog pisanja domaćih zadaća, ali u vremenu i na mjestu koje dijete samostalno odabere s obzirom na vlastite psihofizičke mogućnosti i preostale obaveze) kada znamo da je radni odgoj temelj na kojemu se gradi novi vrijedni član društvene zajednice kojoj bi, u svojoj odrasloj dobi, trebao pridonositi. Smatram da je neprihvatljivo da se roditeljima na ovakav način oduzimaju roditeljska prava i da se odgovornost prebacuje na instituciju. Živimo u 21. st. te vjerujem da većina roditelja želi provoditi i da provode kvalitetno vrijeme sa svojom djecom te ih osnažuju u nove odgovorne građane ove zemlje. Postulat da se djeca institucionaliziraju u trajanju od skoro 8 solarnih sati dnevno je štetan kako za dijete, tako i za roditelja. doc.dr.sc. Ana Pongrac Pavlina | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 224 | Sandra Poštić | Eksperimentalni program | Poštovani, nakon nekoliko iščitavanja dokumenta uviđam da je isti donesen prebrzo, nedovoljno promišljeno, bez konzultacija s učiteljima, koji su nositelji ovog projekta, roditeljima djece koja su naša zajednička odgovornost te da isti nije u interesu učenika i njihovog zdravog psihofizičkog razvoja. Nailazim i na diskriminaciju učenika, učitelja, pojedinih nastavnih područja i predmeta što smatram nedopustivim od najviše instance koja se bavi odgojem i obrazovanjem, a to je upravo MZO. Objašnjenje: 1. str. 6 – „povećavaju školska postignuća učenika u kurikulumskim područjima osnovne škole s osobitim naglaskom na jezičnu i čitalačku te matematičku i prirodoslovnu pismenost“ – podržavam povećanje satnice hrvatskog jezika i matematike u A1, no ne podržavam da se osnovna škola pretvara jezično-matematičko-prirodoslovnu školu (A2) što se naglašava u cijelom dokumentu, jer smatram da takav program nije primjeren uzrastu osnovnoškolske djece (10 – 14 godina) 2. str. 6 – „smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama“ – u dokumentu upravo dokazujete suprotno, naglašavajući jezično, matematičko i prirodoslovno područje, a zanemarujući učenike koji se zanimaju i ističu u društveno-humanističkim, sportskim, umjetničkim i informatičkim područjima. Oni će, kao i svi učenici, min. 75 % nastave, dodatne, dopunske i INA morati provesti na predmetima koje ste im vi nametnuli ovim dokumentom, a ne na predmetima za koje pokazuju interes ili nadarenost. 3. str. 7 – „sistematizira sustav profesionalnog rada s darovitim učenicima u školskom i izvanškolskom okruženju“ – i opet, što je sa darovitima u drugim područjima? Dakle, ako ste daroviti u jezičnom, matematičkom ili prirodoslovnom području, imate sreće, jer vas ovaj dokument podržava sa najmanje 75%, ali ako ste daroviti u drugim područjima, posvetit ćemo vam se eventualno ili max. sa 25% vremena. 4. str. 7 – „smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće“ – u vrijeme kada se, na žalost, sve češće susrećemo sa dječjom anksioznosti, depresijom, samoozljeđivanjem, suicidalnim mislima… vi pokrećete projekt u kojem dijete od 6 do 10 godina treba provoditi 7 sati u školi, a dijete od 10 do 14 godina minimalno 8! Niti mogu zamisliti prvašića niti sedmaša u pubertetu u toj „ulozi“ i to opet uglavnom na jezično – matematičko – prirodoslovnim predmetima. 8 sati je puno radno vrijeme odrasle osobe! Za zdrav psihofizički, socijalni, emocionalni i društveni razvoj dijete bi se trebalo podjednako baviti svim područjima u školi, a posebice onim za koje pokazuje interes. Djeca u tom razdoblju moraju prvo stvarati i graditi svoju osobnost, a onda ju nadograđivati i naučiti izraziti, kako bi stekla samopouzdanje i sigurnost, socijalne i društvene vještine i osvijestila svoje sposobnosti i vještine te lakše krenula u daljnje školovanje i život. Dokument niti promišlja o tome, niti se bavi darovitima, niti djecom s teškoćama nego baš suprotno: svima i za sve isto! (osim poslije 16 sati popodne, ako itko više bude imao snage i volje za išta). 5. str. 10 – „Različitost znači da cjelodnevna škola njeguje individualne talente i potencijale svakog učenika. Ravnoteža znači da cjelodnevna škola promiče cjelovit razvoj i dobrobit učenika – intelektualno, emocionalno, fizički, umjetnički i društveno.“ – molila bih pojašnjenje u kojem dijelu dokumenta se predviđa njegovanje individualnih talenata i potencijala svakog učenika i na koja se to područja odnosi (a da je u A1 ili A2 i da se ne odnosi na jezično-matematičko- prirodoslovno područje). Mala pohvala, prvi puta ste u dokumentu uopće spomenuli društveno i umjetničko područje. Ali, samo spomenuli. 6. str. 13 – Razredna nastava: „očekivanja da učitelji razredne nastave, gdje god je to moguće, integriraju nastavu likovnog i glazbenog odgoja i provedu je kao nastavu unutar umjetničkog područja, na primjer, u obliku blok-sati.“ – pohvaljujem to sitno povećanje satnice likovne i glazbene kulture u razrednoj nastavi, no kao profesor glazbene kulture kategorički se protivim spajanju likovne i glazbene kulture u blok sat u kojem bi djeca crtala a slušala se pozadinska glazba. Glazbena kultura (kao i likovna) je metodički vrlo zahtjevan predmet koji kroz različite glazbene aktivnosti, ako se pravilno metodički provode, ostvaruje iznimno velik broj vrlo važnih ishoda, vještina, sposobnosti, znanja… te u svakom svom segmentu utječe na zdraviji, sretniji, opušteniji, vedriji psihofizički, emotivni, socijalni i društveni razvoj djeteta. Osim toga, trebali biste znati, da za glazbenu i likovnu kulturu/umjetnost (uz sportsku), postoje i usko specijalizirane srednje škole (dok za ostale predmete ne postoje), a da mi u osnovnoj školi iste te predmete zanemarujemo, iako sva znanost dokazuje suprotno. A sad još dolazite na ideju da ih i spajamo… Molim, dobro razmisliti! 7. str. 13/14 – govoreći o Praktičnim vještinama kao novom predmetu, koji bi mogao biti koristan i zanimljiv, ako se dobro osmisli, u nekoliko navrata ga povezujete sa STEM područjem. Ne znam je li vam poznato, ali ostatak svijeta je već odavno prešao na STEAM područje pri čemu je ono A – UMJETNOST. Pa možda bi bilo vrijeme da i mi shvatimo. Davno su shvatili Platon, Pitagora, da Vinci, Einstein i mnogi drugi, pa bismo se i mi trebali prilagoditi suvremenom svijetu. 8. str. 14 – „u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja propisuje da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti.“ – pročitala sam dokument nekoliko puta i nisam primijetila da se u eksperimentu nudi izbornost predmeta (a to bi zapravo trebao biti smisao A2, ali prema učeničkom izboru i preferencijama). No, A2 ste unaprijed već zacrtali, a B1 i B2 su ionako jako kasno, a i nisu obvezni. Drugi strani jezik pozdravljam. No, nadam se da izbornost ne znači Vjeronauk i Svijet i ja? Voljela bih da pitate učenike što bi oni izabrali. 9. str. 15 – Svijet i ja – nepotreban predmet koji oduzima tako dragocjenu satnicu mnogim drugim „malim“ i „nevažnim“ predmetima. Za punjenje satnice učiteljima neće ništa značiti, jer će ga polaziti vrlo mali broj učenika, obzirom da većina polazi Vjeronauk. 10. str. 16 – „Od prvog do zaključno četvrtog razreda satnica nastavnog predmeta Glazbena kultura povećava se za 0,5 nastavnih sati na tjedan.“ – molim dodati u dokument da nastavu u četvrtom razredu OŠ predaju predmetni učitelji (a mogu i u 3. razredu), što jasno piše u predmetnom kurikulu, a vrijedi i prema još uvijek važećem Pravilniku. 11. str. 16 – TABLICA – matematički jasno potkrjepljuje sve što sam do sada navela. Dakle, učenici 5. i 6. razreda provodit će na nastavi jezično-matematičko- prirodoslovnog područja 18 sati u redovnoj i još minimalno 5 sati u A2 nastavi. Ukupno min. 23 sata tjedno. Učenici 7. i 8. razreda provodit će na istom nastavnom području 21 sat u redovnoj i još minimalno 5 u A2 nastavi. Ukupno 26 sati. Podijelite sa 5 radnih dana u tjednu. Pitam se kako će tako zahtjevna nastava u tom obimu utjecati na zdrav psihofizički razvoj djece i mislite li da ćemo zaista na takav način stvoriti buduće inženjere i znanstvenike. Ili se, kao i ja, potajno pribojavate da će to prouzročiti dodatnu anksioznost, depresiju i ine probleme naše djece? 12. str. 20 – A2 – A2 program je potpuni promašaj. Ako je u redovnoj satnici već povećana satnica hrvatskog jezika i matematike (što pozdravljam), onda ne vidim potrebe da svi učenici u A2 opet moraju imati iste predmete. To što A2 nameće jezično-matematičko-prirodoslovno područje sa min. 75%, a moguće i 100 %, to je potpuna diskriminacija ostalih učenika kakva još nije viđena u povijesti našeg školstva. Stoga predlažem da A2 (kao vrlo zahtjevan neposredno-odgojni rad) bude podijeljen na dopunsku nastavu (za učenike s teškoćama) i dodatnu i izbornu nastavu (za darovite i ostale učenike koji se još traže) u kojoj bi se nudili svi predmeti i različiti programi i aktivnosti, pa neka učenici sami biraju (obvezno jedan predmet, aktivnost ili program, a po želji i više). Mislim da bi takav pristup u našem školstvu napravio pozitivan zaokret za 180 stupnjeva! 13. str. 21 – „stavlja naglasak na poboljšanje skupine znanja i vještina u osnovi važnih oblika pismenosti – jezične i čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti te integracije svih oblika pismenosti.“ – kad već govorimo o pismenosti, zaboravili ste na glazbenu pismenost. Zaboravili ste da su najveći znanstvenici, istraživači, inovatori, inženjeri, liječnici, razni prirodoslovci često upravo i glazbenici. To nije slučajno. Znanost je već odavno dokazala utjecaj glazbe, a naročito sviranja na razvoj ljudskog mozga. Glazba aktivira sinapse u mozgu koje bi bez glazbe ostale neaktivirane. Ona razvija i pokreće desnu moždanu polutku koja je odgovorna za kreativnost, inovativnost, maštu, ideje, neuobičajena rješenja, snalaženje, intuiciju, vizualnost, omogućuje nam da vidimo cjelovitu sliku projekta prije nego što je i započeo, da povežemo ono što na prvi pogled djeluje nepovezano… Glazba je čudo. Iskoristimo ju. Ako smo već spremni na povijesni eksperiment, pokušajmo. 14. str. 25 – „Školama se pruža mogućnost organizirati potporu i obogaćivanje na način koji u najvećoj mjeri odgovara potrebama učenika.“ – primjećujem kontradiktornost, govorimo o potrebama učenika, a uz redovnu nastavu u A1 propisujete im i obveznu nastavu u A2 sa strogo propisanim predmetima. Pitam se što će biti sa učenicima koji se ističu u društveno-humanističkim, umjetničkim, sportskim, informatičkim i drugim područjima… Što će biti i sa tim učiteljima? Ako nam se slučajno i omogući onih 25 % u A2 ili 2 sata izborne, hoćemo li se potući za taj dio ili ćemo izvlačiti šibicu? I opet, nećemo odgovoriti na potrebe i interese učenika. Jer, neće oni birati, a kamoli biti obogaćeni. 15. str. 27 – B1 – B1 u ovakvom prijedlogu nema smisla. Učenici će biti preumorni, putnici će morati kući autobusom (dakle, opet diskriminacija), neki učenici će otići u glazbene škole, na sport, u privatne jezične škole ili jednostavno kući spavati. Tako da B1 treba prebaciti umjesto A2 ili INA uopće nećemo imati. Za mene osobno, to znači da neće više biti školskih priredbi, raznih glazbeno-scenskih projekata i sl. I neću ja tu izgubiti, izgubit će djeca. O važnosti i vrijednosti javnih nastupa valjda ne moram govoriti. Jedan važan i veliki dio njihovog djetinjstva time će jednostavno biti unaprijed izbrisan. 16. str. 28 – B2 – u problemu će se naći sve udruge koje nude bilo kakve aktivnosti koje djeca pohađaju izvan škole, jer će jednostavno biti nemoguće sve održati u preostalih par sati dnevnog dana. Jer, djeca u toj dobi bi trebala i odmarati i družiti se i igrati se i spavati. Najveći problem imat će Glazbene škole. Jer one nisu udruge, one su škole. Imaju nastavu, zahtjevne predmete koje treba i vježbati po nekoliko sati na dan. Ako je poanta da u osnovnoj školi ima što manje umjetnosti, a da se Glazbene škole kao takve s vremenom ukinu, onda se pitam kuda ide naše društvo. Što je čovjek bez umjetnosti? Što je čovjek bez svjesnosti o vlastitoj kulturnoj baštini? 17. str. 30 – „Program redovite nastave (A1) i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u cjelodnevnoj osnovnoj školi unutar Eksperimentalnog programa predstavljaju oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ – nevjerojatno je da nešto što nazivate neposrednim odgojno – obrazovnim radom učitelja izbacujete iz norme koja čini puno radno vrijeme učitelja. Svatko tko je proveo i jedan dan u nastavi zna da je neposredno odgojno-obrazovni rad svaki rad sa učenikom i da je to jedan od najzahtjevnijih poslova u kojem dajete cijelog sebe u intelektualnom, psihičkom, fizičkom i emocionalnom smislu. Konkretno, u mom predmetu glazbene kulture, pjevački zbor i orkestar, kao i INA oduvijek su ulazili u punu normu učitelja. Ni to nije slučajno. Rad sa zborom, orkestrom ili rad na glazbeno-scenskom projektu (školske priredbe) je neusporedivo zahtjevniji od redovne nastave. No, ako ne bude u normi, neće biti ni školskih nastupa, ni priredbi, a kamoli velikih glazbeno – scenskih projekata (koji se inače provode međupredmetno sa jezičnim područjem, ali valjda mislite da će oni sad to sami uz toliku satnicu). Baš me zanima kakva bi to škola bila. Mislim da bismo po tome bili jedinstveni u svijetu. 18. str. 31/32 – ŠKOLSKI ODMORI – dežuranje tijekom školskih odmora je vrlo odgovoran i naporan posao koji se ili mora računati u punu normu ili se moraju zaposliti asistenti koji će ih čuvati. Strepiti nad tuđom djecom je prezahtjevan posao da bi pripadao „ostalim“ poslovima. 19. str. 36 – molim dodati da glazbenu kulturu u 4. razredima (a moguće i u 3. razredu) predaju učitelji predmetne nastave kako je i predvidio Kurikulum glazbene kulture i Pravilnik. 20. str. 41, str. 45 – „ Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV;; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika;“ – ponovo nailazim na kontradiktornost kojom dokument tvrdi da želi poboljšati ugled i položaj učitelja, a „ostalim poslovima“ nam šalje sasvim drugu poruku: „Radite više, za manje novaca. Budite sretni ako imate ikakvo radno mjesto, a kamoli s punim radnim vremenom!“ Ako pažljivo pogledate, neke sam poslove izostavila, jer ih zaista smatram „ostalim poslovima“, ali nikako i ove koje sam ostavila u navodima. Svaka čast, ovakvom raspodjelom poslova baš ćemo skočiti u očima svih i svakoga. 21. str. 42 - „Tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave aktivnostima Programa A1 kreće se za sve učitelje od 20 do 22 nastavna sata“ – i opet jedna velika novost u reformi kojom bi se učitelji trebali podijeliti na jednake i jednakije. Bit ću fer pa ću uzeti primjer sa nižom satnicom od 20 sati. Oduvijek su predmeti sa jednim satom (jer nam nikako ne date dva sata, a mi bismo voljeli) imaju nižu normu za puno radno vrijeme od ostalih predmeta. Osim toga u našu satnicu (glazbeni, likovni) je uvijek ulazio zbor i orkestar te vizualni identitet škole i likovna grupa. Zašto je to tako? Zato, jer npr. Učiteljica hrvatskog jezika ili matematike ima 4 razreda, a učiteljice likovne i glazbene kulture imaju 20 razreda. U velikoj školi, u kojoj radim, pomnožite to sa 25 učenika. Dakle, učiteljica hrv. jezika i učitelj iz matematike imaju 100 učenika, a učiteljice likovne i glazbene kulture imaju 500 učenika. I mi ih isto sve moramo naučiti nešto iz našeg kurikula, preslušati, procijeniti, ocijeniti, vrednovati, upisati bilješku, dati povratnu informaciju… i još uz sve to odrađujemo sve nastupe u školi, na svim natjecanjima, događanjima, obilježavanjima datuma, školskim priredbama, projektima, sudjelovanjima u gradu, županiji i cijeloj zajednici i sl. Pokušajte napraviti scenografiju i kostimografiju za jednu priredbu. Uvježbajte djecu da pjevaju, glume i plešu za jednu priredbu. Onda mi recite da to ne vrijedi. Onda mi recite da to ispada iz igre i odlazi u tamo „neke poslove“. Tužno. 22. str. 42 – „Odabrani učitelji predmetne nastave koji su razrednici i izvode sat razrednika u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan u okviru Eksperimentalnog programa imat će uvećanje osnovne plaće za iznos od 2,5 posto.“ – kao prvo, sama riječ „odabrani“ je sasvim neprimjerena. Kao drugo, razredništvo je najteži, najzahtjevniji i najodgovorniji posao jednog učitelja. Razrednik je djetetu druga obitelj. Razredništvo se ne može mjeriti postotkom uvećanja plaće, ono jedino može biti, kao i do sada, dio našeg redovnog, punog radnog vremena. Razredništvo je neposredno odgojno – obrazovni rad i to često puta 24 sata na dan i ne samo preko tjedna. Pogledajte mobitele i mailove prosječnog učitelja. Koliko dnevno komunicira sa učenicima svog razreda i njihovim roditeljima? Da ne govorimo o administraciji, brizi, razgovorima, pomoći, rješavanju svakodnevnih situacija i problema itd. Razredništvo mora ostati u redovnoj punoj satnici, jedino pravedno bi bilo da se ta satnica u normi poveća za jedan sat. Recimo da bi to bila vaša dobra volja kojom bi pokazali koliko cijenite naš rad i naša mala satisfakcija za ogroman posao koji razrednici odrađuju, koji jednostavno nema cijenu. 23. str. 43 – „Maksimalno tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave programom A1 i A2 kreće se od 20 do 28 nastavnih sati“ – to je u redu što ste postavili neki minimum i maksimum. No, jeste li razmišljali o tome da će, na temelju dokumenta, svi učitelji jezično – matematičko- prirodoslovnog područja imati 28, dakle maksimalno sati, a da će npr. Učitelji glazbene i likovne kulture masovno ostajati bez punog radnog vremena, a mnogi i bez posla. Osim, ako ne rade u školi koja ima preko 700 učenika, a ne znam koja će to škola imati, ako mislite izgraditi toliko škole i prijeći u jednosmjensku nastavu. Jer, kako drugačije ostvariti puno radno vrijeme, ako vam je norma 20-22, a vaša tjedna satnica 1 sat tjedno??? I, u konačnici, nisam se možda dotakla svih problema, nejasnoća ili nepravdi koje predlaže ovaj dokument. Nadam se, kako i sam dokument kaže, da će njegova podložnost promjenama ići u smjeru dobrobiti svakog djeteta te da će se uzeti u obzir promišljanja i prijedlozi učenika, roditelja i konačno onih koji će taj projekt i provoditi, a to su učitelji. Na kraju, kao profesor glazbene kulture, svakako bih još podsjetila na vrijednost i važnost umjetničkih predmeta u zdravom razvoju svakog djeteta. Pri tom mislim i na likovnu kulturu, ali kao stručnjak u svom području, podsjetit ću na značaj glazbene kulture. Glazbena kultura 21. stoljeća obuhvaća aktivno pjevanje, slušanje glazbe, pokret, ples, stvaralački rad, sviranje i skupno muziciranje kako na samoj nastavi, tako i u izvannastavnim aktivnostima. Iz toga proizlazi da glazbena kultura danas pjevanjem razvija govorne vještine, samopouzdanje, socijalizaciju, pamćenje, smanjuje stres, ima terapeutski učinak. Tijekom pjevanja djeca uspravno, pravilno sjede i uče tehnike disanja. Dok se diljem svijeta otvaraju bolnički odjeli, pa čak i bolnice koje liječe muzikoterapijom, mi glazbu zanemarujemo. Aktivno slušanje glazbe potiče koncentraciju, logičko razmišljanje, rasuđivanje, promišljanje, analiziranje i povezivanje. Pokret i ples razvijaju psihomotorične vještine, koordinaciju, koncentraciju. Sviranje razvija fine motoričke vještine, odgovornost, koncentraciju, samokontrolu. Skupno muziciranje utječe na razvoj sposobnosti suradljivosti, timskog rada, pamćenje, disciplinu, multitasking, koncentraciju, odgovornost, osjećaj pripadanja skupini. Stvaralački rad potiče i razvija maštu, kreativnost, socijalne i društvene vještine, samopouzdanje kod javnih nastupa, stvaralačke sposobnosti. Ne treba zaboraviti da glazbena kultura u OŠ ima pozitivan utjecaj na djecu s poteškoćama, te pruža priliku i djeci slabijeg imovinskog stanja ili djeci putnicima da se glazbeno izraze. Ne zaboravimo, da su mnogi znanstvenici, istraživači, inovatori, liječnici ujedno i glazbenici, amaterski ili čak profesionalno. Podržavam da želimo razvijati društvo budućih inženjera, znanstvenika, informatičara i liječnika, ali ne razumijem kako to mislimo ostvariti ako ćemo u djetetu od 10 do 14 zatomiti svaku mogućnost da razvija svoju kreativnost, inovativnost, maštu, stvaralaštvo, ako ga ne potičemo da razmišlja „izvan okvira“. Kako mislimo odgojiti samosvjesnog, samopouzdanog mladog čovjeka, ako ga nismo izveli na pozornicu, u javnost, ohrabrili ga, podržali ga, potaknuli ga, motivirali ga? Kako mislimo zadržati buduće mlade uspješne ljude ako im nismo utkali vrijednost tradicije i kulturne baštine koja je također dio glazbene kulture? Kako mislimo odgojiti buduće intelektualce ako ih zakinemo za osnove kulture i umjetnosti, za opću kulturu? Bezbroj je pitanja. Odgovor je samo jedan. Glazbena kultura (i umjetnost općenito) razvija aktivnog sudionika nastave i sve njegove kognitivne vještine i sposobnosti diže na višu razinu te općenito utječe na kvalitetniji, uspješniji i vedriji razvoj djeteta u svim životnim područjima. Na svima nama je odgovornost hoćemo li sve te vještine i sposobnosti razvijati ili zatomiti u samom začetku i čekati da nam se tu i tamo pojavi neki „vunderkind“. Sandra Poštić, učiteljica glazbene kulture | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 225 | Milka Magic | Eksperimentalni program | Poštovani,evo nekoliko mojih komentara/pitanja vezano za ovaj Vaš prijedlog programa. Mišljenja sam da o ovome programu cjelodnevne nastave možemo tek razmišljati i vidjeti je li ga moguće ostvariti za najmanje desetak godina (koliko kasnimo za drugim eurpskim zemljanja što se tiče izgleda , gradnje,prostornog uređenja,uređenja okoliša, materijalnih uvjeta (npr. ovisnost o osnivačima/gradovima koji raspoređuju sredstva kako žele, a naši učenici nemaju uvjete dostojne čovjeka u pojedinim školama). PO MOM MIŠLJENJU U REPUBLICI HRVATSKOJ JE NUŽNO SLIJEDEĆE : U svim školama osigurati JEDNAKE uvjete školovanja (u gradu Zagrebu i u nekoj maloj područnoj školi npr.otočkoj školi) -UREĐENJE ŠKOLE UNUTRA I IZVANA,ODRŽAVANJE ŠKOLE (ČIŠĆENJE),HIGIJENA,UREDNOST,MATERIJALNA SREDSTVA,INFRASTRUKTURA NOVA,RAD U JEDNOJ SMJENI,IZGRADNJU DVORANA ZA VJEŽBANJE (TZK), VRTOVA i PARKOVA OKO ŠKOLA, MODERNIH KUHINJA ,UČIONICA NA OTVORENOM,BLAGAVAONICA,RENOVIRANJE STARIH ŠKOLA I IZGDRADNJA NOVIH (KAKO BI SVI RADILI U JEDNOJ SMJENI), IZGRADNJA BAZENA u SKLOPU ŠKOLA i DJEČJIH IGRALIŠTA, PROSTORI ZA PLES I GLAZBU,PROSTORI U ŠKOLI KAO DNEVNI BORAVAK (za učenike dok čekaju nešto/neku aktivnost ),KNJIŽNICE I ČITAONICE... itd.... Kada sve ovo uspijemo dovesti do neke prihvatljive /normalne razine u svim školama u R Hrvatskoj ,tek tada možemo promišljati o uvođenju programa cjelodnevne nastave. Treba nam najmanje 10-15 godina kako bi uredili naše postojeće škole i izgradili nove (da izgledaju slično školama u europskim zemljama koje imaju uhodane modele cjelodnevne nastave). Kako je moguće da u ovom modelu/programu posao razrednika konačno nije vrednovan koliko bi trebao biti? Tko stoji iza ovakvih prijedloga?Pretpostavljam...netko tko nije upućen u posao razrednika.Jedan sat se odradi (SRO), drugi sat u tjednom zaduženju su informacije za roditelje i još bi trebalo najmanje 2 sata na ova dva dodati.To je izuzetno odgovoran i veliki posao za učitelja i iziskuje jako puno vremena i vještina na svim životnim područjima. ZA POSAO RAZREDNIKA BI TREBALO UVAŽITI NAJMANJE 4 SATA (ZA VIŠE RAZREDE). Što je s ocjenom za ponašanje/vladanje?Opisno- UZORNO,DOBRO ili LOŠE nije dovoljno...Teško/nemoguće je staviti u ove tri riječi vladanje učenika. Zašto se ne može vladanje konačno bodovati pri upisu u srednju školu/fakultete? Bar djelomično...Zar nije škola ODGOJNO-OBRAZOVNA USTANOVA ? Ako pridajemo veću pozornost ponašanju učenika,potaknut ćemo ih na lijepo i kulturno ponašanje svugdje.I eto divne promjene u cijeloj našoj domovini... A kada će se mijenjati sustav visokog školstva (profesore koji rade na svoj način) i prilagoditi potrebama današnjega društva? Kao i srednjih škola koje također trebaju odgovarati potrebama današnjeg društva? Koji smjerovi su danas potrebni???To mi se čini nužnije sada u ovom trenutku nego uvođenje cjelodnevne nastave osnovne škole. Zahvaljujem što ćete pročitati moj komrentar/prijedlog i nadam se da ćete dobro promisliti o svemu što su ovdje napisali svi učitelji i naravno da ćete donijeti MUDRU I DOBRU ODLUKU za DOBROBIT svih-učenika, učitelja, roditelja i svih koji su dio sustava obrazovanja. S poštovanjem, Milka Magić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 226 | IVANA KUJUNDŽIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, jasno je da je reforma neophodna i da se trebala davnih dana provesti, ali kako se to kod nas radi ( usudila bih se reći stihijski) ne bih se iznenadila da neslavno završi kao i sve prethodne. Radim kao stručni suradnik logoped preko 15 godina i smeta mi što se ni u jednoj reformi ne spominju djeca s teškoćama. Tako ni u ovom Nacrtu nije jasno: koliko će dnevno djeca s teškoćama ( pogotovo s većim ) provoditi u školi, gdje će se i kako rekreirati, odmoriti; kako će se odvijati nastava u posebnim razrednim odjelima u ova 4 modela, tko će učenicima pružiti svu terapeutsku potporu koju trebaju (što je sa školama koje imaju jednog ili dva stručna suradnika na pola norme ), ako će biti u školi do 17 sati kada će uspjeti odraditi druge terapije ( od kojih niti djeca niti roditelji neće odustati). Ostavljate li mogućnost da roditelj izvede svoje dijete ranije iz škole? Što je s pomoćnicima u nastavi, tko ih plaća i do kada je njihovo radno vrijeme? Što je s centrima za odgoj i obrazovanje i dr.? Što je s terapeutima čije će se radno vrijeme svesti većinom na rad od 17 do 20 sati; imaju li oni pravo na vrijeme s vlastitom djecom koju prema ovom modelu neće ni vidjeti, a kamo li provesti kvalitetno vrijeme s njima? Implementirate strane modele u naš sustav koji ni po čemu nije tome dorastao i ima neke druge vrijednosti koje možda ne želimo mijenjati i zato je upitna provedba i uspjeh eksperimentalnog programa. Na žalost ispada da je sve suprotno nazivu: neuravnotežen, nepravedan ( pogotovo prema nejednakima i slabijima ), u samom startu nema značajki učinkovitosti niti održivosti ako se ozbiljno ne pozabavite time i ne date struci da odradi posao. Svima koji uđu u eksperiment želim svu sreću i puno uspjeha. Srdačno, Ivana Kujundžić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 227 | Jasmina Mijanović Puđak | Eksperimentalni program | Smatram da se navedenim prijedlogom eksperimentalnog programa ne može postići željeni ciljevi uravnoteženosti, pravednosti i učinkovitosti ni za učenike a najmanje za učitelje. Tko je radio na ovom prijedlogu nije uzeo u obzir svu složenost školskog sustava i učiteljskog posla. 1. A2 dio nastave ne može biti obavezan za sve. Cilj bi trebao biti omogućiti učenicima ono što im je potrebno za njihov napredak i razvoj, a ne preopteretiti dodatnim sadržajima. Navedeni prijedlog ne uzima u obzir učenike koji svakodnevno treniraju neki sport ili one koji pohađaju umjetničku školu, pogotovo u manjim mjestima gdje gube dosta vremena na putovanje do odredišta. Učenicima koji su stekli radne navike, kako bi bili uspješni i u školskim obvezama i u sportu/umjetnosti, koji znaju iskoristiti nastavni sat aktivnim praćenjem, postavljanjem pitanja, opterećuju se dodatnim satima. Ne uzima se u obzir ni različite navike i stilove učenja. Ne mogu svi učenici odrađivati zadatke odmah nakon nastave odnosno ručka, ni ponavljati i učiti u većim skupinama. Dio učenika ima potrebu za kretanjem ili učenjem naglas ili uz glazbu, dok dio baš nikako ne može funkcionirati ako nije mir. Nije mi jasno ni kako je zamišljen taj dio za učenike s PP, IP i asistentima u nastavi. Ni što s prijevozom učenika. Koliko će se dodatnih linija morati uvesti, da se omogući učenicima izbornost B1 i B2. Također uvođenje A2 dio nastave kao obvezan i očekivanje da se sve odradi u školi uz pomoć učitelja ne pridonosi razvoju autonomije, samostalnosti i odgovornosti za vlastiti rad i uspjeh. Taj će način poboljšati uspjeh učenika na isti način kao što je uvođenje dopunskog rada smanjilo broj negativnih ocjena na kraju nastavne godine, a povećalo poklanjanje. 2. Kvaliteta izvedbe A2 Uvođenje A2 obaveznog za sve s istim brojem učitelja, nameće rad u velikim grupama. Nemoguće je navedeni potpomognuti i obogaćeni rad raditi s cijelim razrednim odjelom a posvetiti se individualno. Ne pomaže ni grupiranje različitih odjela na razini razreda, jer bi opet grupe bile prevelike kako bi se svih uključilo. Sadašnje dodatne i dopunske imaju smisla i koristi samo ako se radi u manjim skupinama i stigne se individualno posvetiti svakom učeniku. 3. Problem izrade rasporeda Većina škola nema prostornih uvjeta ni za kvalitetno izvođenje nastave pod trenutnim uvjetima. Trebalo bi nadograditi ne samo dodatne učionice, već i blagovaonice, sportske objekte i terene uz školu, prostor za odmor… Pošto imam nekoliko godina iskustva s izradom rasporeda za školu sa 32 razredna odjela u matičnoj školi i 6 područnih škola mislim da je izvest raspored za cjelodnevnu školu gotovo nemoguće. Problem nastaje zbog povećanja satnice u A1, uvođenja alternative za vjeronauk i postavljanje A2 kao obaveznog za sve učenike. U većim školama ne mogu svi imati odmore i obroke po predloženom rasporedu. Ne vidim kako bi prostorno ni kadrovski izveli da 900 učenika doručkuje i ruča u isto vrijeme. Što se tiče nas učitelja, nositelja cijelog tog programa, navedeni prijedlog nije ni malo pravedan ni uravnotežen. Ističe se kao strateški prioritet unaprijediti društveni i profesionalni status učitelja i spominju se iznadprosječna materijalna nagrađivanja, a predlaže se totalna suprotnost: - samo nastava u A1 se računa kao neposredni rad s učenicima, kao da dopunske, dodatne, izvannastavne aktivnosti, sat razrednika i dežurstva ne odrađujemo s učenicima. Za kvalitetno odraditi dopunsku ili dodatnu se itekako treba pripremiti, proučiti i pripremiti dodatne materijale, te pratiti tko kako stoji s gradivom i što je kojem učeniku najviše potrebno. A posebnu kreativnost treba uložiti za pripremu izvannastavne aktivnosti kako bi se potaknulo i zadržalo učenike. - preračunavanje svih zaduženja u solarne sate smanjuje se vrijeme pripreme te prikazuje kao da trenutno ne radimo punu satnicu te ima dovoljno mjesta da jedna osoba odrađuje posao za dvoje ili bar još pola osobe, a obećava se nagrađivanje do najviše četvrtine! To definitivno ruši cijenu rada učitelja! - prikazuje se kao da je moguće odbiti razredništvo ili sudjelovanje u B1, a svaki razred mora imati razrednika i škola mora imati dovoljno sati B1. - prikazuje se da nema dodatnih administracijskih poslova za učitelje, a obvezuje se praćenje i vrednovanje A2. - prikazuje se da se rad povećava za najviše 45 minuta i da se sav posao obavlja u školi, a za to nema uvjeta i dalje će se dobar dio odrađivati kod kuće. - povećava se pritisak oko ocjena jer se zaključuje da uvođenjem A2 za sve mora rezultirati boljim ocjenama, bez obzira na angažman i rad učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 228 | Ivana Oštarić | Eksperimentalni program | Poštovani, završila sam petogodišnji studij na Učiteljskom fakultetu, drugim riječima postala sam magistra primarnog obrazovanja sa zvanjem učiteljice razredne nastave. Desetak godina radim kao učiteljica u razrednoj nastavi. Počela sam raditi na zamjenama te radila od klasičnih odjela, preko produženog boravka sve do cjelodnevne nastave (po "riječkom modelu"). Već na samom kraju studija počela sam proučavati te diplomirala na temi cjelodnevne nastave, koju sam već tada vidjela kao sadašnjost i budućnost naše djece (i njihovih obitelji). Trenutno u kontinuitetu, četvrtu godinu za redom radim u cjelodnevnoj nastavi. Nastavno na navedeno, mogu reći da sam apsolutno za uvođenje cjelodnevnog odgojno-obrazovnog oblika rada, no s izmjenama koje navodim u nastavku, a koje s obzirom na moje iskustvo imaju utemeljenje. Školski raspored cjelodnevnog odgojnog obrazovnog rada treba biti strukturiran tako da u potpunosti odgovara potrebama učenika školske dobi. Vjerujem da su primjeri dobre prakse najbolji pokazatelji je li nešto dobro ili ne pa time ističem zadovoljstvo strukture dnevnog reda škole cjelodnevne nastave po „riječkom modelu“. Takav oblik rada smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, ali svakako mislim da se uvelike razlikuje od onoga što se pod novim terminom cjelodnevne nastave pokušava prikazati. Posebice važan dio cjelodnevne nastave je i organizirano slobodno vrijeme koje je također u ovakvom obliku potrebno dobro planirati i organizirati. Svakako za ovakav oblik rada potrebna su dva učitelja koja surađuju u svemu te imaju podjednako podijeljen posao razredništva. Svakako sam mišljenja da je uz današnji stil života te potreba društva, ovakav način rada više nego potreban i poželjan u mnogim gradovima, međutim ne mislim da mora biti jedini izbor. Program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja je na predloženi način teško za organizirati, a da je u pozitivnom aspektu za učenike. Učitelji svakodnevno prate svakog učenika u razredu te mu ovisno o tome ima li individualizaciju ili prilagodbu sadržaja pripremaju zadatke koji su mu potrebni za usavršavanje znanja i vještina. Predloženim eksperimentalnim programom vremena za bilo koju vrstu pripreme za ovakav način rada nema dovoljno. Vjerujem da nije cilj učitelja improvizacija sadržaja jer se tada dobiva kvantiteta, a ne i kvaliteta rada koja bi trebala biti u središtu. Pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave (po postojećem „riječkom modelu“). Međutim, ovo što se predstavlja pod istim nazivom, a svakako drugim pojmom „cjelodnevne nastave“ te se isto želi uvesti i to obvezno za sve učenike, za mene ima dosta nejasnoća te propusta u samom početku. Cjelodnevni oblik rada svakako ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. Uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu smatram nepotrebnim. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. Osobno sam i stručni ispit polagala iz predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture te Metodike kineziologije. Tijekom studija imali smo brojne metodike te vježbe koje smo morale položiti kako bismo stekle našu diplomu. Znamo da problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama vrlo vjerojatno ne može riješiti. Puno više bi nam pomoglo da imamo opremu, a prije svega kvalitetno opremljenu dvoranu za nastavu te iste TZK. Uvođenje novih ljudi uvodi samo veću konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja jer je nemoguće dogovoriti sve detalje suradnje za svaki razredni odjel između kineziologa i učitelja i sl. Učenici su također najslobodniji sa svojim učiteljima. Obzirom na kompletnu pripremu za osposobljenost za nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture tijekom fakulteta, ne vidim razliku u kompetentnosti predavanja odgojnog predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture s obzirom na obrazovni predmet Hrvatskog jezika kada smo oba slušali i usvajali na gotovo jednake načine. Time se dovodi u pitanje i dira u stručnost doktora znanosti, predavača i profesora koji podučavaju učitelje na fakultetu kao i važnost Učiteljskog fakulteta za zajednicu. Za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? Učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd.; stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice ukoliko se radi od 8 do 16 sati. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. Cjelodnevni odgojno-obrazovni oblik rada podrazumijeva rad dva učitelja razredne nastave koji ravnopravno dijele nastavu i razredništvo. Time se dobiva kvaliteta rada, učenik je sa svim svojim psihološkim, socijalnim i fizičkim sposobnostima u središtu zbivanja, a roditelj aktivno uključen. Tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. Nejasno mi je dijeljenje predmeta Priroda i društvo na predmete Prirodoslovlje te Društvo i zajednica jer smatram da je zbunjujuće za učenike 1. i 2. razreda OŠ jer oni svijet doživljavaju cjelovito te sadržaje treba što više povezivati, a ne razdvajati. Sigurno će te predmete pratiti i odgovarajući udžbenici i RB te tako doprinijeti ionako već preteškim torbama koje učenici 1. razreda jedva nose. Pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. Na kraju, molila bih specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa dati priliku provođenju i cjelodnevne nastave koja u Hrvatskoj već postoji i pokazala se vrlo uspješna za učenike, učitelje, a u konačnici i same roditelje. Važan trokut, zar ne? S poštovanjem, Ivana Oštarić, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 229 | Iva Fabijanić | Eksperimentalni program | Poštovani, trenutno radim kao učiteljica Informatike u razrednoj nastavi. Svatko tko predaje Informatiku u nižim razredima zna da je jedan sat tjedno nastave informatike malo i ako želimo da naši učenici postanu digitalni građani, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, do toga ne bi trebalo doći. Nastava informatike ne odnosi se samo na teorijsko znanje. Zamislite u 45 minuta motivirati učenike, odraditi teorijski dio i odraditi praktični dio na računalu. U kojoj mjeri se može na taj način održati kvalitetni sat? Još zamislite da to morate odraditi u prvom razredu s učenicima koji tek uče čitati i pisati, pri tome da u razredu nemate 5 učenika već njih 20. Učenicima treba vremena, a ako želimo nešto kvalitetno napraviti nekad nam čak i dva sata bude malo. Također, veliki dio učenika nema kod kuće na raspolaganju računala. Jedini susret s digitalnim uređajima im je u školi. Ako se nastava organizira na način da učenici imaju po dva sata, svaka dva tjedna, dovelo bi do zaboravljanja prethodno uvježbanog nastavnog sadržaja. Smatram kako se taj jedan sat tjedno koji bi nam bio oduzet ne može odraditi kroz međupredmetnu temu „Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije“. To znači da bi na tim satima učenici trebali vježbati u nekom od Office alata, pisati u Wordu, izrađivati PPT prezentacije i slično. Vjerujem da smo svi svjesni kako velikom dijelu učitelja nije u interesu svoj sat organizirati na taj način. Što se tiče uporabe IKT-a dovoljno im je da upale računalo i koriste e-Dnevnik. Nekim učiteljima možda pripremit sat pomoću PPT prezentacije. Odnosi li se ova međupredmetna tema na to da učenici samo prate nešto što se odnosi na digitalni sadržaj? Mogu li ti učitelji jednako kvalitetno kao i učitelji Informatike provesti ovu međupredmetnu temu? Hoće li učenici dobiti svo potrebno znanje koje im se oduzima tim jednim satom Informatike na kojem bi se oni aktivno koristili digitalnim uređajima i tehnologijama? Vjerujem da svi znamo odgovore na ova pitanja. Da bi to bilo ostvarivo, s jedne strane Ministarstvo bi trebalo provest razne edukacije za osposobljavanje učitelja u radu s IKT-om. S druge strane, tko će osigurati odgovarajuće uvijete da to bude ostvarivo? U kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju“. Navedeni plan ukazuje na potrebu pružanja visokokvalitetne računalne/informacijske tehnologije obrazovanja za sve učenike u Europi: „Informatičko obrazovanje (poznato i kao informatika ili računalna znanost u mnogim zemljama) u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Upoznavanje učenika s računarstvom od najranije dobi, kroz inovativne i motivirajuće pristupe poučavanja, u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju rješavanja problema, kreativnost i vještine suradnje… (https://education.ec.europa.eu/focus-topics/digital-education/action-plan ) U europskom istraživanju o digitalnim vještinama iz 2017. navodi se da su „u nekim kategorijama radnih mjesta posebne vrste digitalnih vještina potrebne na više od 90 % radnih mjesta. Osnovne digitalne vještine uglavnom su potrebne u svim zanimanjima.” U predmetnom istraživanju utvrđeno je da je područje u kojem postoji potreba za digitalnim vještinama mnogo šire od tradicionalnih uredskih poslova te primjerice obuhvaća i radna mjesta tehničara ili kvalificiranih poljoprivrednih radnika. Specijalizirane digitalne vještine bile su potrebne u mnogo manjoj mjeri i bile su povezane s određenim sektorima. U okviru istraživanja o vještinama i radnim mjestima u Europi provedenom 2014. više od 70 % zaposlenika u EU-u izjavilo je da im je za obavljanje posla potrebna osnovna (19 %) ili srednja razina (52 %) vještina u području IKT-a. U Hrvatskoj je gotovo 80% anketiranih zaposlenika izjavilo da im je potrebna osnovna ili srednja razina digitalnih vještina za obavljanje posla. (https://www.eca.europa.eu/lists/ecadocuments/rw21_02/rw_digital_skills_hr.pdf ) S obzirom na potrebe koje iskazuje suvremeno društvo, a u kojem su digitalne kompetencije jedne od ključnih za konkurentnost na tržištu rada u svim područjima ljudskih djelovanja, satnica Informatike predložena novim programom nikako ne odgovara tim potrebama i u potpunom je neskladu sa svim obrazovnim politikama EU, čija je članica i Republika Hrvatska. S poštovanjem Iva Fabijanić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 230 | Radojka sućeska Ligutić | Eksperimentalni program | 1.Kao stručna suradnica psiholog želim skrenuti pažnju na razvojne mogućnosti i potrebe učenika određene dobi - do 10 godine to je igra, aktivnost, sudjelovanje u praktičnim i raznolikim aktivnostima, te podrška obitelji i povezanost sa osobom koja dobro poznaje dijete. Povećanje satnice tjelesnog je svakako dobrodošlo. No upitna je korist od uvođenja zasebnog nastavnika tjelesnog. Naime, u toj dobi učitelj/ica je autoritet i osoba od povjerenja - sat tjelesnog omogućuje stvaranje boljeg i čvršćeg odnosa sa učiteljicom, jer je to prilika za svojevrsni tim "Building" učenika u razredu i upoznavanje temperamenta, osobnosti djece koja se spontanije iskazuju u svom "prirodnom "elementu - pokretu i igri. . 2. obavezni boravak do 15 sati, bez obzira na "promjenu" aktivnosti, stvara zamor uslijed boravka u istom prostoru, u klupama - ne omogućuje "punjenje" baterija ni opuštanje, te je upitna sposobnost učenika za rad u toliko dugom periodu, kako za niže razrede tako i za tinejdžere. Tinejdžeri zbog hormonalnih promjena traže novost, promjenu, vršnjačko društvo, izazove, akciju, da bi bili motivirani i mogli usvajati znanje. 3. škole su javne ustanove - znači služe za opće dobro prije svega djece, a onda i roditelja - pa bi se trebalo ispitati učenike, i roditelje mlađe djece čime su zadovoljni, a što im je potrebno. Treba omogućiti da roditelji i učenici izaberu dužinu boravka u školi shodno svojim potrebama i obiteljskim uvjetima, a na izbor bi sigurno utjecala i "ponuda" škole. Naime, škola koja bi imala zaseban prostor za igru, druženje, čitanje, praktične aktivnosti u kojoj nisu glavni dio namještaja ploča, klupe i stolice, sigurno bi bila efikasnija u postizanju ishoda navedenih u kurikulumu. No mnoge škole nemaju takve uvjete. 4. Kao Rado se ponosimo da smo kao država poznati po kvalitetnim muzičarima i sportašima. Učenici koji pohađaju izvanškolske aktivnosti, sportske aktivnosti, plesnu , glazbenu školu teško ili nikako će realizirati svoje interese u satnici cjelodnevne nastave. s druge strane nije slučajno da su upravo takvi učenici savjesniji i uspješni u osnovnoj školi. Razlog je tome, što im je život ispunjeniji, zadovoljniji su, pa lakše uče, motiviraniji su. Anketa 130 bivših učenika glazbene škole pokazala je da su osim glazbenih vještina učenici tu stekli prijatelje, razvili sposobnost organizacije vremena, naučili se fokusiranosti i ustrajnosti, a sve to ih čini samopouzdanijim (sve su to životne kompetencije). Isti je slučaj sa svakom aktivnošću koju učenik izabere iz svog interesa i u njoj se razvija i raste. 5. Bilo bi dobro da više energije, novaca i inih kapacitea ulažemo u Programe koji će razviti životne kompetencija: kako učiti, kako organizirati vrijeme,samostalno zaključivanje, istraživanje, kako donositi odluke, kako komunicirati, kako steći i održati prijateljstvo, razviti samostalnost i samopouzdanje - a za to je potrebno povećati aktivnosti u kojima se ocjenuje trud i aktivnost i samostalnost, suradnja i komunikacija, umjesto ogromne količine činjenica i "znanja" kojima učenik ne samo da ne vidi svrhu, nego i gubi istinsku motivaciju za učenje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 231 | Ivna Šego | Eksperimentalni program | Poštovani, Ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne nastave. S razlogom već godinama postoje dvije učiteljice u produženom boravku. Preveliko je opterećenje da jedna učiteljica preuzme svu nastavu na sebe, dodatnu satnicu i predmete, pisanje domaćih zadaća, čuvanje djece tijekom ručka i pauza, organiziranje priredbi, održavanje primanja, roditeljskih sastanaka... Sve to za neznatno povećanje plaće. Podržavam uvođenje dodatnih sati tjelesne i zdravstvene kulture, ali da ih učiteljice razredne nastave održavaju, a ne kineziolozi. Odslušale su jednaki broj metodika kao i za sve ostale predmete, nema razloga da izgube predmet. Ne slažem se sa smanjenjem satnice iz Informatike. Informatika je specifičan predmet koji je s razlogom u blok satu. 1 sat prođe dok učenici sjednu za računalo, pokrenu ga, prijave se na digitalnu platformu i započnu raditi zadatak. S obzirom da djeca svakodnevno koriste digitalne uređaje, misli se da sve znaju, ali istina je da djeca imaju problema sa spremanjem dokumenata, stvaranjem @, ispravnim slanjem e-maila... Sa smanjenjem satnice, samo ćemo ih još više unazaditi. Također referiram se na: 1. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine https://narodne-novine.nn.hr/.../sluz.../2021_02_13_230.html Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” 2. Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: https://narodne-novine.nn.hr/.../sluzbeni/2023_01_2_17.html Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija. (...) Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za pete i šeste razrede osnovnih Škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od l . do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. 3. Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030) shorturl.at/npIT6 Prema izvještaju prve vanjske digitalne zrelosti u 151 školi (2016), samo 10% škola je na 3. razini (digitalno osposobljene). 4. Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) https://education.ec.europa.eu/.../digital.../action-plan U kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”. Navedeni plan ukazuje na potrebu pružanja visokokvalitetne računalne/informacijske tehnologije obrazovanje za sve učenike u Europi: “Informatičko obrazovanje [poznato i kao informatika ili računalna znanost u mnogim zemljama] u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Upoznavanje učenika s računalstvom od najranije dobi, kroz inovativne i motivirajuće pristupe poučavanja, u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju rješavanja problema, kreativnost i vještine suradnje. […] 5. EU spremna za digitalno doba shorturl.at/kwyD8 Navedeni ciljevi digitalizacije 6. Pregled područja računalnog razmišljanja u EU obrazovanju https://publications.jrc.ec.europa.eu/.../handle/JRC128347 7. Mjere EU-a za odgovor na na nisku razinu digitalnih vještina https://www.eca.europa.eu/.../rw_digital_skills_hr.pdf U europskom istraživanju o digitalnim vještinama iz 2017. navodi se da su „u nekim kategorijama radnih mjesta posebne vrste digitalnih vještina potrebne na više od 90 % radnih mjesta. Osnovne digitalne vještine uglavnom su potrebne u svim zanimanjima.” U predmetnom istraživanju utvrđeno je da je područje u kojem postoji potreba za digitalnim vještinama mnogo šire od tradicionalnih uredskih poslova te primjerice obuhvaća i radna mjesta tehničara ili kvalificiranih poljoprivrednih radnika. Specijalizirane digitalne vještine bile su potrebne u mnogo manjoj mjeri i bile su povezane s određenim sektorima. U okviru istraživanja o vještinama i radnim mjestima u Europi provedenom 2014. više od 70 % zaposlenika u EU-u izjavilo je da im je za obavljanje posla potrebna osnovna (19 %) ili srednja razina (52 %) vještina u području IKT-a. U Hrvatskoj je gotovo 80% anketiranih zaposlenika izjavilo da im je potrebna osnovna ili srednja razina digitalnih vještina za obavljanje posla. U jako kratko vrijeme donosi se novi kurikulum te ne može nikako biti kvalitetno odrađen. Rješavanje problema „u hodu“ neprihvatljivo je rješenje. Lijep pozdrav, Ivna Šego | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 232 | DIJANA MIŠEVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani ministre Fuchs, iako se najavljeni eksperimentalni program cjelodnevne škole uvodi u svega 50 škola i na dobrovoljnoj je bazi, osjećamo obvezu reagirati zbog niza, po nama, nelogičnih i štetnih intervencija u rasporede školskih aktivnosti, preraspodjelu sati u normi učitelja te dodatnim opterećenjima učenika, učitelja, administrativnog i tehničkog osoblja u osnovnim školama, zbog opravdanog straha da će se nakon četiri eksperimentalne godine isto pokušati provesti u svim školama u Hrvatskoj. U uvodnom dijelu odmah želimo naglasiti da većina učitelja u RH nije a priori protiv cjelodnevne škole, no svakako je protiv operacionalizacije na način kako je opisano u dokumentu Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”. Kako već godinama naglašavamo, smatramo da bi prioritet Ministarstva odgoja i obrazovanja trebao biti da sve škole u RH postanu jednosmjenske, a zatim osigurati infrastrukturno, materijalno i kadrovski preduvjete za program cjelodnevne škole. U Dokumentu se u uvodnom dijelu navodi da je jedan od razloga uvođenja cjelodnevne škole stagniranje naših učenika na ispodprosječnim rezultatima u odnosu na usporedive zemlje u međunarodnim testiranjima poput PISA testiranja. No, skrećemo pozornost da duljina boravka u školi nije u izravnoj pozitivnoj korelaciji s postignućima na PISA testiranju, nego se navodi kao jedan od čimbenika koji može doprinijeti boljim rezultatima. Osim toga, na drugim međunarodnim testiranjima, poput TIMSS-a i PIRLS-a naši učenici postižu zadovoljavajuće rezultate. Drugi razlog koji se navodi je smanjivanje razlika u postignućima među učenicima različitih socioekonomskih statusa, odnosno omogućavanje jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju svim učenicima. No, duljim boravkom u školi ne mogu se rješavati te razlike pogotovo uzimajući u obzir individualne razlike u stilovima učenja. Naime, kako istovremeno u istoj učionici omogućiti učenje nekome tko uči naglas, nekome kome treba mir i tišina za učenje, nekome tko uči uz glazbu i nekome tko treba tjelesni pokret poput hodanja ili odbijanja loptice kako bi se koncentrirao?! Škole nemaju ni prostorne, niti kadrovske uvjete za takvo što. Međutim, svakako bismo podržali ideju da se učenicima koji kod kuće nemaju uvjete za mirno i nesmetano učenje i pisanje zadaća osigura za to prostor u školi. Nadalje, interes za izvannastavnim aktivnostima i programima već je dulje vrijeme u krizi jer učenici zbog imperativa ocjena i nedostatka vremena odustaju od njih ili se radije uključuju u izvanškolske aktivnosti. Stoga smatramo iluzornim očekivati da će se učenici odazivati na B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30. Teško je povjerovati da će se učenici umorni poslije sedam-i-po-satnog boravka u školi odazvati na programe B1 koji su za njih neobavezni. Ovakvim rasporedom samo će se zatrti brojne kreativne izvannastavne aktivnosti. Također, u dokumentu nije potpuno jasno kako će se programi B2 koji se odnose na izvanškolske aktivnosti provoditi u školi, odnosno nije transparentno naznačeno koje će to i po kojim kriterijima izvanškolske programe umjesto roditelja financirati Ministarstvo putem grant schema. Tu vidimo veliki prostor za manipuliranje, mito, korupciju i nepotizam. Osim toga, što će ovo značiti za umjetničke škole? To su škole koje se odvijaju paralelno s redovnim školovanjem, i u kojima se djeca obrazuju za osnove glazbe i plesa. Škole koje imaju svoje učitelje, kurikulum, prostor i raspored prije ili poslije redovne nastave. Čak i kad bi ušle u programe B2, kako bi se to organizacijski izvelo i koliko škola ima adekvatne uvjete za specifične potrebe takvih škola? U svim usporedivim zemljama glavni i osnovni cilj uvođenja cjelodnevne škole je bio rasterećenje učenika, omogućavanje uvjeta za lakše svladavanje postojećih programa i, naravno, olakšavanje roditeljima preuzimanjem brige o djeci dok su na poslu. No, kako Ministarstvo računa da će uvođenjem tri potpuno nova predmeta i povećanjem satnice iz većine postojećih predmeta to postići nije baš najjasnije. K tome, moramo li posebno napominjati koliko je neozbiljno i neprofesionalno navrat-nanos organizirati radne skupine koje moraju za nove predmete u roku od mjesec dana “izmisliti” kurikulume? Da ne govorimo o tome kako se edukacije ravnatelja i učitelja tek imaju održati, a s Eksperimentalnim programom se počinje u rujnu. Osim, dakle, puno većeg opterećenja učenika, u značajnoj mjeri su se dodatno opteretili i učitelji, pa se tako od učiteljice razredne nastave očekuje da sada za povećanje osnovne plaće do 25% (ne 25%, nego možda toliko i to uz prekovremeni rad u programima B1) radi posao koji su do sada radile dvije – razredna učiteljica i učiteljica iz produženog boravka. Pri tome se u Dokumentu odriče svaka odgovornost za eventualno nastale tehnološke viškove među učiteljima produženog boravka koje neće moći biti raspoređeni na nova radna mjesta, nego se taj problem zgodno prebacuje na osnivače. Ni predmetni učitelji nisu prošli bolje, osobito oni koji predaju STEM i jezike. Naime, svim učiteljima i svim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno – što ne bi bilo toliko sporno da se tih dvadeset sati ne odnosi samo na nastavu u programu A1. Razredništvo, ogroman i vremenski vrlo zahtjevan posao, sada prelazi u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća sićušnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Koji ne vrijedi puno onome tko nema punu satnicu jer nije nakupio 20 sati nastave pa tih 2,5% ide na nepunu osnovnu plaću. Napominjemo da je ovo nepovoljnije vrednovanje rada razrednika u odnosu na postojeće. U još nepovoljnijem položaju našli su se i drugi vremenski i organizacijski zahtjevni poslovi, za koje se ne dobiva čak ni bonus od 2,5% poput izrade rasporeda i administriranja različitih baza podataka (e-dnevnika, e-Matice i slično). Uz to što su obvezni odraditi 20 sati nastave, učitelji prirodoslovno-matematičkog i jezičnog područja imat će obvezu provoditi A2 programe s učenicima. A2 program odnosi se na “potpomognutu i obogaćenu nastavu” – nemušto prevedeno iz stranih dokumenata kao da nemamo lijepe hrvatske riječi dodatna i dopunska nastava za koje svi znaju što znače i što predstavljaju. Dosadašnja dodatna i dopunska nastava, doduše, bile su dobrovoljne za učenike, a program A2 bit će obavezan za sve. Dodatna i dopunska odvijale su se u malim grupama, a A2 će se odvijati za cijeli razred. Nije skroz jasno kako će to organizacijski biti izvedivo. Ako će se odvijati na razini razrednog odjela, hoće li jedni imati obogaćivanje, a drugi potpomognuto učenje, i kako će se provoditi u školama koje nemaju paralelne razrede? U školama koja imaju paralelne razrede i ista osoba predaje predmet u sva tri paralelna razreda, kako će biti na tri mjesta u isto vrijeme? A ako će se odvijati na razini razreda, što će se dogoditi ako nekome treba obogaćivanje iz Hrvatskog jezika, a iz Matematike potpomognuto učenje? Kako će učenik biti na dva mjesta u isto vrijeme? Dakle, najčešće će se morati raditi na tri razine u isto vrijeme, što je iznimno zahtjevno i naporno kako za pripremu, tako i za provedbu. Također, predviđa se povećanje osnovne plaće za rad u Programu A2 od 2,5% po nastavnom satu do ukupnog kumulativnog iznosa do 15% mjesečno. No, prema primjeru zaduženja učitelja neposrednim radom u Programima A1 i A2 koji je predstavljen ravnateljima na regionalnim skupovima, evidentno je da će u praksi doći do razlike u cijeni rada učitelja u Programu A2. Ukoliko prema navedenom učitelj stranog jezika bude zadužen s 1,5 sat tjedno u Programu A2, odradit će 6 sati mjesečno i za to dobiti povećanje od 5% na osnovnu plaću. Istovremeno će učitelj razredne nastave biti zadužen sa 6,5 sati tjedno u Programu A2, odradit će 26 sati mjesečno i dobiti uvećanje osnovne plaće od 15%. Dakle, učitelj razredne nastave će za 4,33 puta više odrađenih sati od učitelja stranog jezika dobiti u postotku 3 puta veće uvećanje osnovne plaće. Je li ovo pravednost kojoj se teži? Upozoravamo na još nepravednih zadiranja u ostvarena materijalna prava učitelja, a koja se tiču vrednovanja vremene za pripremu nastave, ispravljanje učeničkih radova i administraciju. Trenutno se stručno-metodička priprema učitelja za nastavni sat vrednuje s 30 minuta. To vrlo često nije dovoljno za opseg posla koji uključuje pripremu radnih materijala, osmišljavanje aktivnosti, pregledavanje učeničkih uradaka, pisanje povratnih informacija te pripremanje i ispravljanje pisanih provjera i pripremu pokusa, za predmete u kojima su obavezni. Vaš prijedlog je da se i to, nadasve nedostatno vrijeme, smanji na polovinu školskog sata, odnosno 22,5 minute?!. Pola minute,stvarno!? Dulje traje pokretanje računala! Uza sve to, vrijeme za pripremu se priznaje samo za programe A1, odnosno redovnu nastavu. Za A2, to jest potpomognuto i obogaćeno učenje, ne priznaje se vrijeme za stručno-metodičku pripremu, iako se očekuje da se u sklopu A2 radi kombinirano na tri razine i primjenjuje diferencirano poučavanje i vrednovanje. Nauštrb ostvarenih prava učitelja računa se i radno vrijeme učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Do sada je vrijedilo pravilo da se jedan školski sat od 45 minuta računa kao jedan sat rada. Ostatak od petnaest minuta učitelji nisu dobivali gratis, nego se podrazumijevalo da su tu uključeni odmori, dežurstva pod odmorima, “čuvanje” učenika putnika dok čekaju autobus i tome slično. Novo računanje radnog vremena pretvara nastavne sate u solarne sate pa tako dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena. Pritom se odmori povećavaju na 10 i 25 minuta, i uvodi pauza za ručak od sat vremena. Za vrijeme svih tih odmora se očekuje od učitelja da budu s učenicima, dežuraju i paze na njih – ali im to ne ulazi u neposredni rad, nego u “ostale poslove”, tradicionalnu vreću bez dna u koju se trpa sve što ikome padne na pamet. Pitamo Vas, u kojoj još struci, osim naše, se zaposleniku kao radno vrijeme računa samo rad sa strankama? Nakon što smo demistificirali “značajno povećanje plaće učiteljima” koje se trenutno servira medijima, možemo dodati da nisu svi dijelovi Eksperimentalnog programa loši. Pohvalili bismo vraćanje sata Likovne kulture i Glazbene kulture u razrednoj nastavi, kao i sata Matematike i Hrvatskog jezika za koje učiteljice razredne nastave cijelo desetljeće govore kako im nedostaju za kvalitetno uvježbavanje obrađenih sadržaja i postizanje propisanih ishoda. Također i uvođenje obaveznog drugog stranog jezika za sve učenike je konačno približavanje cilju njegovanja višejezičnosti. Besplatan uravnotežen doručak i kuhani ručak za sve učenike je još jedna pozitivna promjena koja bi stvarno vodila ka smanjivanju razlika među učenicima i rado bismo ih vidjeli implementirane i logistički riješene u svim školama. Ono što svakako bode u oči je modus operandi ovog postava Ministarstva – kronično zanemarivanje mišljenja učitelja i druge stručne javnosti što možemo vidjeti i po brojnim reakcijama stručnjaka s raznih visokoškolskih institucija. Jako je primjetno i namjerno ignoriranje i neprihvaćanje bilo kakve kritike i javne rasprave, gdje čak komentare na eSavjetovanju navodite kao ‘orkestrirani napad’, a vrhunac nepoštovanja je da nositelji ove reforme, informacije o promjenama koje će drastično utjecati na njihov privatni i profesionalni život saznaju preko medija. U zaključku, smatramo da se provedba ovako korjenite reforme trebala puno temeljitije i transparentnije pripremiti te da je trebalo pravovremeno o tome u raspravu uključiti učitelje i druge relevantne stručnjake. Svakako mislimo da je prije provedbe programa cjelodnevne škole, a za što još uvijek nije kasno, nužno potrebno: omogućiti infrastrukturne, materijalne, tehničke, zdravstvene i kadrovske preduvjete za provedbu programa cjelodnevne škole u svim školama omogućiti jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj omogućiti dvije učiteljice u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio nastave dokinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima ILI u tom slučaju u normu kao neposredni rad računati i odmore i dežurstva s učenicima. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata i dalje vrednovati 30 minuta umjesto predloženih 22,5 minute priznati stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i razredništvo) obavezan program A2 računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu učenicima odnosno njihovim roditeljima dopustiti izborno pohađanje programa A2 omogućiti veću izbornost predmeta čime bi se održala raznovrsnost sadržaja, a opet smanjio obvezni broj sati provedenih u školi na tjednoj bazi i NIPOŠTO frontalno uvoditi program cjelodnevne škole bez neovisne analize učinaka eksperimentalnog programa na postignuća, zdravstveni, socijalni i psihološki razvoj učenika. Ovim pismom željeli smo ilustrirati da ovako zamišljen model cjelodnevne škole sasvim sigurno nije uravnotežen i održiv, a teško da može biti pravedan i učinkovit kad se uzmu u obzir svi scenariji koje smo prikazali. Srdačno, Anita Damjanović, prof. Blaženka Kunac, prof. Marina Marega Selecki, prof. Dajana Vidaković, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 233 | Natalija Imbrišak | Eksperimentalni program | Koncept cjelodnevne škole pretpostavlja da će učenici u školi napraviti svoje zadaće i naučiti sve kako bi bili rasterećeni po dolasku kući, gdje će kvalitetno provoditi vrijeme s obitelji. To je nemoguće jer su planovi i programi sve „natrpaniji“, a učenici sve nesamostalniji u učenju. Neki uče brže, neki sporije. Neki mogu učiti u masovnim učionicama, drugi za učenje trebaju mir kuće. Pri učenju trebaju računalo – imaju li škole mogućnosti svakome učeniku omogućiti računalo za izradu prezentacija, istraživanja i sličnih zadataka? Zamišljeno je da učenici osim redovne nastave imaju i vrijeme za „slobodne aktivnosti“ prema interesima – kada će to onda oni stići napisati zadaće i naučiti gradivo? Što je s učenicima s poteškoćama koji prate nastavu uz osobnog asistenta? Hoće li i oni i njihovi asistenti boraviti u školi gotovo cijeli dan? Tko će brinuti o specifičnoj prehrani učenika s dijabetesom, celijakijom, alergijama na pojedinu hranu i sl.? Sve ovo želi se svaliti na leđa nastavnom osoblju koje bi trebalo boraviti u školi cijeli dan i odreći se svog privatnog života. Mnogi učenici pohađaju glazbene škole i sportske aktivnosti. Kako im se to može omogućiti u njihovoj matičnoj školi nakon nastave? Nikako. Škole nemaju mogućnosti ponuditi sve specifičnosti određenih sportskih dvorana, a osobito specifičnosti glazbenih škola. Učenici koji uče svirati neki instrument trebali bi cijeli dan po školi „tegliti“ svoj instrument (violinu, trubu, saksofon, violončelo, kontrabas, harmoniku….naravno, uz nemogućnost nošenja koncertnog klavira, orgulja, harfe, udaraljki). Po ovome konceptu učenici glazbenih škola i polaznici sportskih aktivnosti mogli bi na te aktivnosti ići jedino u dosadašnje škole, tek kasno popodne, i boraviti tamo do kasnih večernjih sati. Nastavno osoblje u ovim ustanovama moglo bi početi raditi tek iza 16 sati. Što je s učenicima putnicima? Misli li itko na njih u konceptu cjelodnevne škole? Ako svom duljem boravku u školi pridodaju još i putovanje kući, vrlo vjerojatno će ići kući samo prespavati. Uvođenje ovog koncepta je prenaglo i nepripremljeno u uvjetima kada sve škole nemaju niti školsku kuhinju. Problemi se namjeravaju rješavati u hodu, umjesto da se promisle i pripreme svi detalji za uspješnu realizaciju. Učenici glazbenih škola zakinuti su za dodatno bodovanje pri nastavku školovanja uz objašnjenje da svi učenici u Hrvatskoj nemaju jednake mogućnosti za pohađanje ovog sadržaja. Koncept cjelodnevne škole dodatno će povećati jaz između onih škola koje će imati uvjete da pruže određene sadržaje učenicima, i onih koje nemaju niti osigurane osnovne uvjete. Gdje je ovdje princip jednakosti za sve učenike? Ne podržavam predloženi koncept. Predložene promjene ne bi trebalo uvoditi dok nisu OSIGURANI SVI UVJETI U SVIM ŠKOLAMA, ne zaboravljajući pri tome najvažnije – kadar koji bi trebao iznijeti sve zamišljeno. Natalija Imbrišak | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 234 | Marina Perica | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam informatike i fizike u gradskoj školi koja je nedavno nadograđena da bi se iz 3 smjene prešlo u rad u 2 smjene. Novi koncept cjelodnevne nastave neizvediv je u postojećim uvjetima. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije navodi se kao predmet za stjecanje praktičnih znanja i vještina korištenja različitih programa. Tko održava nastavu informatike svjestan je nemogućnosti izvedbe kvalitetne praktične nastave na računalu jedan sat tjedno (35 sati godišnje). Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ovo je trenutno zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove što je neodrživo jer predstavlja preveliko opterećenje nastavnika informatike. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. "U eksperimentalnom programu "Osnovna škola kao cjelodnevna škola", prebacivanje na solarni sat kao jedini način mjerenja radnog vremena učitelja može dovesti do brojnih problema. Solarni sati ne uzimaju u obzir odmore i pauze za učitelje, što znači da se radno vrijeme učitelja dodatno produžuje, što može negativno utjecati na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Uz to, preračunavanje radnih sati u solarni sat dovodi do smanjenja broja nastavnih sati tijekom dana, ali se radni dan za učitelje produžuje, što znači da će morati ostati na radnom mjestu dulje vremena bez adekvatne naknade. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi poslovi satničara, IKT podrška, administrator e-dnevnika i e-matice spadaju u „jezgru“ te smatram da isti ne trebaju biti "ostali poslovi". Prijedlog: Nastava Informatike izvodi se sa satnicom od dva sata tjedno, obavezno u blok satu (70 sati godišnje). Sva dodatna zaduženja kojima se opterećuju učitelji informatike obavezno priznati u normu, barem ovako kako je sada. Ukoliko pojedina škola to može organizirati, dopustiti da najveći broj učenika za nastavu informatike bude 14, a veće razrede podijeliti u dvije grupe. U neposredni rad s učenicima i dalje ostaje dodatna, dopunska i izborna nastava kao i razredništvo. Zaduženja ne iskazivati „solarnim“ satima. U neposredni rad s učenicima računati i dežurstva tijekom odmora i stanke za ručak. Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj/ica razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Posao koji su do sada obavljale 2 učiteljice (produženi boravak u školama u koji je organiziran), sada obavlja jedna učiteljica. Druga učiteljica vjerojatno ostaje bez posla. Predlažem uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 235 | JELENA STRUJIĆ | Eksperimentalni program | Kopirat ću dio komentara Zagrebačkog psihološkog društva, koje je na koncizan način uputilo na glavne probleme CDŠ u nadi da će netko uzeti ovo u obzir jer su u u fokusu, na koncu, ipak djeca. Pozdravljamo namjeru da se programi osnovnih škola učine uravnoteženima, pravednijima i učinkovitijima, kao što daje naslutiti naslov Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Istovremeno, mišljenja smo da se to nikako ne može postići ovim prijedlogom eksperimentalnog programa koji ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa. Odavno znamo da ravnopravnost, jednakost i pravednost ne znači omogućiti svima jednako, već omogućiti svima ono što im treba. Ne vidimo kako će predloženi program doprinijeti rješavanju suštinskih problema hrvatskog školstva poput pritiska oko učinka i ocjena, preopterećenosti obrazovnim sadržajima, vršnjačkog nasilja i činjenice da nekoj djeci škola nije sigurno mjesto te opterećenosti nastavnog kadra poslovima i ulogama za koje nisu obrazovani. Voljeli bismo vidjeti stručnu argumentaciju koja počiva na relevantnim istraživanjima i pokazuje pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s cjelokupnom dobrobiti djece, ne samo obrazovnim ishodima. Kao jedan od glavnih problema vidimo to što je A2 dio nastave obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno). Predlažemo da, ako se uvodi, A2 progam potpore bude izborni dio nastave. Razlozi: 1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja. 2. Velik broj učenika u rezredima doprinosi tome da nastavnici_e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti. 3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. 5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. 6. Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja. Pozdravljamo uvođenje B1 i B2 dijela nastave koji su predviđeni kao izborni jer je svakako poželjno obogatiti ponudu izvannastavnih aktivnosti koje se održavaju školi, no za to valja osigurati uvjete. Zemlje na koje se inicijatori promjena pozivaju kao uzor imaju kampuse oko škola, s travnatim površinama, igralištima za sportove, prostorima za dramske i kreativne programe, plesne dvorane i sl. Jasno je da je ovakva slika vrlo daleko od onoga što nam se pojavi pred očima kada zamislimo prosječnu hrvatsku osnovnu školu. Brine nas manjak resursa u školama da se organiziraju kvalitetne aktivnosti te nas brine da će ovi programi biti “samo slovo na papiru” ili će ponuda biti vrlo oskudna, što nije u skladu s idejom da se omoguće jednake šanse za razvijanje vlastitih interesa djeci iz obitelji različitog socioekonomskog statusa. Cilj bi trebao biti ponuditi raznovrsne i kvalitetno vođene programe te dovoljno (ljudskih) resursa i opreme za njihovu provedbu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 236 | VINKA ZGRABLIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, za početak naglašavam da se kao i većina kolega učitelja slažem da je našem sustavu potrebna reforma, no ona prava: koja se može postići jedino tako da u nju od prvog koraka budu uključeni njezini glavni nositelji - učitelji, te da se provodi uz savjetovanje s roditeljima učenika. Nažalost, to ni ovoga puta nije bio slučaj. Objavljeni dokument je veoma neprecizan - šteta je što kao stručnjaci koji svakodnevno obavljaju ovaj posao nismo na vrijeme, direktno i detaljno upoznati sa sadržajem eksperimentalnog programa. Za kvalitetnije provođenje nastave, u postojećem ili bilo kakvom obliku, te bolje napredovanje učenika prvenstveno treba urediti glavne točke na kojima počiva naš sustav: - poštivanje pedagoškog standarda, kako bi broj učenika u razrednom odjelu odgovarao individualnom radu sa svakim pojedinačnim učenikom, budući da je kao jedan od ciljeva Programa A2 navedeno: "Samostalni rad učenika, uz učiteljsku potporu kroz objašnjenja, dodatne mogućnosti ponavljanja, uz formativno vrijedne učiteljske povratne informacije, mora pridonijeti razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem." - osiguravanje uvjeta za rad svih škola u jednoj smjeni - zapošljavanje adekvatnog broja članova stručne službe prema broju učenika u pojedinoj školi, posebice nakon dugogodišnjeg veta Ministarstva na zapošljavanje psihologa i mnoštva situacija gdje npr. 1 logoped radi na pola radnog vremena u školi sa 400 učenika i sl. - smanjenje bespotrebne administracije za učitelje, stručne suradnike i ravnatelje O neprihvatljivosti smanjenja satnice za razredništvo, kao jednog od najkompleksnijih i već dovoljno neadekvatno plaćenih poslova, dovoljno je rečeno u prethodnim komentarima. U nadi da će se nakon provođenja eksperimentalne faze ovog programa obaviti detaljna i kvalitetna analiza odrađenog prije možebitnog implementiranja u sve škole, predlažem i da dio nastave zamišljen u Programu A2 bude organiziran kao opcija koju roditelj može birati ovisno o potrebama svojeg djeteta i obiteljskoj situaciji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 237 | Iva Odak | Eksperimentalni program | Prijedlog Cjelodnevne škole polazi od činjenice da u RH učenici pohađaju manje sati nastave u obveznom obrazovanju od drugih EU zemalja te da su rezultati PISA testiranja nezadovoljavajući zbog čega treba poraditi na dva cilja - povećati razinu postignuća i smanjiti razlike između uspješnosti učenika iz različitih skupina. Iako se većina stručne i opće javnosti vjerojatno može složiti s navedenim ciljevima, kao i idejom cjelodnevne nastave, prijedlog koji je u raspravi je u cjelini vrlo manjkav. Iskustva i analize pokazuju da je za uspjeh neke obrazovne reforme potrebno sljedeće: a) promišljen i razuman dizajn promjena, b) osiguravanje preduvjeta i dostatni implementacijski kapaciteti i c) transparentno i uključivo vođenje promjena i suradnja svih zainteresiranih aktera u kreiranju i uvođenju promjena. Konstatiramo da je prijedlog OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA promašen u sva tri elementa. a) Suvremeni zahtjevi obrazovanja idu u smjeru veće izbornosti, jačanja kapaciteta učenika za preuzimanje odgovornosti i autonomijom u učenju i djelovanju, individualizacije i diferencijacije, izlaska iz škole i organiziranja odgojno-obrazovnoga procesa u različitim okruženjima, osnaživanje djece i mladih za aktivno, odgovorno i konstruktivno djelovanje u različitim zajednicama, interkulturalizam itd. Ništa od navedenoga nije istaknuto u prijedlogu. Polazi se od krive ideje da se postignuća mogu popraviti i razlike među učenicima i pojedinim skupinama učenika mogu smanjiti nametanjem svima istih obveza i cjelodnevnim zatvaranjem djece i mladih u škole. Dodatna institucionalizacija i propisivanje novih obveznih predmeta i sadržaja za sve učenike još vise smanjuje prostor igre, kreacije, slobode, spontanosti druženja i aktivnosti, samoregulacije pa i dokolice, nužne za zdrav razvoj djece i mladih. Dok se cjelodnevna nastava pokazuje poželjnim modelom školovanja u primarnom ciklusu obrazovanja, u višim razredima osnovne škole postavlja se pitanje njezine opravdanosti i potrebe kao obveze za sve učenike. Umjesto da se veći broj sati nastave u obveznom obrazovanju postiže produljenjem obveznog obrazovanja na 9 godina (što je broj godina koji je standard u EU i razvijenim zemljama svijeta, a zadan je i Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije usvojenom u Hrvatskom saboru), u kalup osmogodišnje škole ulijeva se znatno veće opterećenje učenika. Prema Nacrtu, u prvom razredu osnovne škole primjerice opterećenje iznosi 26 sati redovne nastave (A1) i 9 sati u potpori, potpomognutom i obogaćenom učenju (A2), u odnosu na postojećih 18 sati obvezne redovne nastave. U zadnjem razredu radi se pak o 33 sati redovne nastave (A1) i 8 sati u potpori, potpomognutom i obogaćenom učenju (A2) u odnosu na postojećih 26 obveznih redovnih sati. Radi se o ogromnom povećanju, koje nije obrazovno i psihološki opravdano. Plan je, osim toga, izrazito normiran i ostavlja vrlo malu mogućnost prilagodbe kontekstu pojedine škole i pojedinih učenika. Nije vjerojatno da bi uvođenje navedenih promjena rezultiralo smanjivanjem razlika u postignućima učenika i rastom razine uspješnosti u pojedinim područjima. b) Infrastrukturno i kadrovski nemoguće je ostvariti širenje na cjelokupni sustav u predloženoj dinamici. Nedostaju analize i projekcije toga koliko škola može ponuditi razvojno primjereno, poticajno i ugodno okružje za učenje i boravak u razdoblju od 8 do 17 h? Koliko škola ima kapacitete zadovoljiti različite interese i potrebe djece i mladih? Struktura rada, kako za učitelje i nastavnike, tako i za stručne suradnike mijenja se na neprihvatljiv i neodrživ način, čime se dodatno ugrožava profesija koja je već sad opterećena problemom privlačenja i zadržavanja u profesiji. c) Izrazito je problematično i dubinski pogrešno osmišljavanje i uvođenje promjena koje se ne temelji na načelima i praksama transparentnosti, uključivosti, dijaloga i suradnje. Odgojno-obrazovni radnici, učenici i roditelji trebaju biti pravovremeno, jasno i potpuno informirani o planiranim promjenama, ali i aktivno uključeni u osmišljavanje promjena i donošenje odluka o njihovoj primjeni. Dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, u ime Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 238 | Juraj Horvat | Eksperimentalni program | Kao student druge godine Učiteljskog fakulteta mogu sa sigurnošću reći kako kineziolozi nemaju što raditi u razrednoj nastavi. Nevjerojatno je da se uopće takve stvari dovode u pitanje. Zašto onda nas na fakultetu gnjave s metodikama ako ćemo ionako po završetku fakulteta biti samo inventar škole. Što je sljedeće ako nam uzmete tjelesni? Glazbeni, možda hrvatski, ma uzmite i matematiku... Tužno je na što je učiteljsko zanimanje spalo u nekoliko proteklih godina, a kamo li da se još i ovakve odluke donose. Ako je ministar obrazovanja veterinar, pitam kao se kao budući učitelj hoću li po završetku fakulteta biti dovoljno kvalificiran da postanem ministar poljoprivrede. I kakve su to gluposti da dijete bude u školi cijeli dan, a pričate da će imati više vremena da bude s obitelji? Država nam je ionako smijurija, ovo je samo šlag na torti ili ,za neke, sol na ranu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 239 | David Kelčec | Eksperimentalni program | NE PODCJENJUJTE VIZUALNI JEZIK I KREATIVNOST Svaka praksa koja se oslanja na teoriju neutemeljenu na praksi, opasno je na klimavim nogama. Da biste napisali i najobičniji recept, prvo je jelo potrebno ispeći, pa kušati je li jestivo, zatim eventualno korigirati i tek onda napisati recept. Najhrabriji ga možda objave i u kuharici! Čak i u kuharicama stoje imena autora, no na ovom pedagoškom dokumentu se ona baš i ne ističu. Vjerujem da su se tvorci ovog programa svojski potrudili da na papir sadržajno utrpaju i poslože sve one teorijsko-pedagoške norme koje jedan takav dokument mora sadržavati, no osim što je ovaj pedagoški „recept“ napisan tako da djeluje nejasno i zbunjujuće, on djeluje i kao da ga nisu pisale osobe koje su u školskom sustavu stvarno radile. Nekim se predmetima koje učenici imaju više sati tjedno povećava norma, valjda na osnovu slabih rezultata određenih testiranja, vjerojatno vodeći se mišlju da će dodatno vrijeme riješiti problem proizašao iz loših metodika i upitnih kurikula. Dulje učenje neće potaknuti mozak na kreativnost, ali bolja metoda poučavanja i u kratkom će vremenu dati rezultat. DA NIJE TRAGIČNO BILO BI SMIJEŠNO: Predmeti likovne i glazbene kulture popularno svrstani u umjetničko područje, potpuno su već godinama marginalizirani i bijedno svedeni na minimum minimuma - jedan sat tjedno!!!!Kad bi ta mogućnost postojala, vjerojatno bi pod izlikom rasterećenja te predmete sveli na pola sata tjedno. Degradirajuće je da predmetna nastava likovne kulture od 4-8 raz. ima normu jedan sat tjedno! Kad dođete u neku školu prvo što vidite su učenički radovi. Sva prezentacija rada neke škole na priredbama počiva na vizualnom i glazbenom radu vrijednih učitelja koji sve to rade unutar onih bijednih jedan sat tjedno – 35 sati godišnje!! Učeniku treba barem deset minuta da se pripremi za rad i još toliko da pospremi pribor nakon rada- dakle jedino unutar blok sata (90min.) moguće je održati normalan sat, a tada se vidimo svaki drugi tjedan. Estetsko uređenje neke škole, kao i priredbe, odrađuju profesori u vremenu i to daleko iznad određenih normi. Poneki i na dvije ili tri škole, ali nisu zato plaćeni za dvostruki ili trostruki rad. Indikativno je da je, anonimni autor u primjerima rasporeda svaki put likovnu kulturu prikazivao kao jedan sat tjedno! To bi značilo sa dvadesetominutnim pripremama za rad i spremanjem nakon rada čistih 25 minuta likovnog, kreativnog rada. Pa valjda je autor rasporeda bio u osnovnoj školi i imao likovno izražavanje. Ovi primjeri rasporeda čisto su zadovoljenje forme. Tu ne postoji pedagoška empatija proizašla iz prakse. I dok neke zemlje shvaćaju važnost likovnog jezika i vizualne komunikacije pa imaju i po sedam sati: vizualnog izražavanja, dizajna, povijest umjetnosti.., mi to i dalje smatramo tamo nekim šaranjem, slikanjem lijepih sličica, kratkom relaksacijom između „ozbiljnih predmeta“, ali se u isto vrijeme svi čudimo što su nam generacije manualno sve ograničenije, što ne znaju držati škare, oblikovati 3D oblike, rješavati probleme, donositi odluke, snalaziti se u prostoru ispunjenog različitim simbolima, piktogramima ili znakovima. Želimo da nam učenici razvijaju poduzetništvo, da dizajniraju(estetski oblikuju) različite suvenire, proizvode, odjeću, da se snalaze i aktivno oblikuju IT svijet, da znaju prepoznati važnost oblika piktograma, oblikovati logotipe ili plakate. Uglavnom taktilno osjetiti i doživjeti realnost i opipljivo izraziti svoju emociju kroz kreativnost. Jedina prava adresa gdje tu vizualnu vještinu mogu svladati i teorijski i praktično je LIKOVNA KULTURA, ali unutar ove satnice redovne nastave od jedan sat tjedno u predmetnoj nastavi- nikako. David Kelčec | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 240 | MARKIŠA VISKOVIĆ | Eksperimentalni program | Podržavam uvođenje obveznog drugog stranog jezika, predmeta Svijet i ja te povećanje satnice HJ, LK i GK i izgradnju potrebne infrastrukture. Podržavam što škola samostalno odlučuje o jeziku obzirom na infrastrukturu, broj učenika i zatečene kadrovske uvjete koji nisu isti u svakoj školi Ne podržavam smanjenje satnice Informatike dok raste broj poslova vezan za informatiku što potvrđuje i sve veći broj tečajeva koje nude razne škole. U dosadašnjem produženom boravku bile bi dvije učiteljice tako bi trebalo biti i sada. U mnogim državama EU je više učitelja po podmetu u cjelodnevnoj nastavi pa bi se i u tom pogledu trebali ugledati na njih. Jedan sat za razredništvo je premalo i po novom bi bio i manje plaćen što nimalo ne odgovara sve većem obimu i odgovornostima posla razrednika koji je ponekad puno zahtjevniji od redovne nastave. Treba naći bolji model za potpomognutu i obogaćenu nastavu jer učitelj se ne može posvetiti cijelom razredu. Neki bi trebali u tom satu dopunsku pomoć, neki dodatnu, neki individualnu pomoć, a s druge strane neki ne bi trebali ništa i samo bi se dosađivali, a neki puno bolje uče sami kod kuće. Nemoguće je da se učitelj posveti svim tim različitim grupama u jednom razredu odjednom i to bez predviđene pripreme. Bilo bi puno bolje kad bi učitelj obvezao dio učenika na tu vrstu nastave u manjim skupinama. Također potrebno je i platiti pripremu za taj dio nastave što nije predviđeno u eksperimentu. Budući da će biti cijeli razredi podijeljeni u više zahtjevnih skupina rada trebalo bi obavezan program A2 računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme. Kolege su ta dio još dodatno problematizirali pa bi trebalo još razmisliti o tom dijelu nastave koji u ovom obliku neće imati dobar učinak. Ostaje i pitanje vremena pripreme koje je skraćeno i za dio A1. Dosad je bilo 30 minuta, sada bi bilo 22,5 minute što je premalo, pogotovo jer je povećana satnica u eksperimentu. Ako se želi kvalitetan sat, onda mora on biti i dobro pripremljen (tu su i ispravci radova i testova koji oduzimaju masu vremena), a i to mora biti pošteno plaćeno, a ne ovako još manje. Potrebno je u normu kao neposredni rad računati i odmore i dežurstva s učenicima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 241 | MARINA RODEŠ | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave s 24 godine radnog iskustva. U mojoj školi se radi u 2 smjene i nemamo niti jednu slobodnu učionicu, nulte satove iz dodatne ili dopunske nastave kolegice često izvode na hodniku. Škola je u centru grada. Ako se jednog dana škola nekako dogradi toliko da možemo raditi u 2 smjene sigurno svi učitelji neće imati svoje kabinete. Predvidjeli ste da se za nastavu pripremam u školi. Gdje i kada? Za vrijeme trajanja vjeronauka ili stranog jezika? U kojem prostoru? Posao razrednika je vrlo složen i zahtijevan posao, a vi ste za upravljanje razrednim odjelom i školom (administriranje učeničkih i razrednih aktivnosti i sl.) predvidjeli 1 sat tjedno. Stručno-metodička priprema za izvođenje izravnog rada s učenicima – predvidjeli ste 9 sati tjedno za 7 predmeta i 19 sati redovne nastave za koje se treba pripremiti, uključujući Sat razrednika jer i za to treba dobrana priprema da bih realizirala sve međupredmetne teme. To nije dovoljno za sva tematska, mjesečna ili tjedna planiranja, pripremanje za nastavu, ispravljanje provjera, pregledavanje zadaća i sve formativno ili sumativno vrednovanje. Tražite od nas da sve bilježimo u e-dnevnik i e-imenik, kada? Roditeljima stalno moramo biti na usluzi. Zovu nas iz Centra za socijalnu skrb i traže da pišemo svoje mišljenje o djetetu jer se roditelji rastaju, jer se tuže za skrbništvo i sl. Učenici idu na različite preglede kod logopeda, psihologa i sl. opet treba mišljenje učitelja. Da bih to sve odradila treba mi vremena. Ja volim raditi s djecom, a vi nam stalno samo dodajete administrativne poslove. Zaista obezvrjeđujete rad učitelja! Učenik sa 6 ili 7 godina treba provesti u školi 3 puta tjedno do 14.15 i dva puta do 15 sati. Povećali ste satnicu pojedinih predmeta, uveli neke nove predmete. Zar je to olakšanje za dijete? Potpora i potpomognuto učenje znači da je učenik u učionici. Što je s učenicima s posebnim potrebama koji i sada jedva izdrže na nastavi, a sada bi trebali biti još duže u školi pod nadzorom učitelja? Što je s učenicima koji imaju asistenta? Mislite da će njima goditi duži boravak u školi? Kada će oni na vježbe u druge ustanove? Učenici koji idu u glazbenu školu, na folklor u KUD, na plivanje, na trening u nogometni ili rukometni klub, kada će to moći? Glazbena škola je 6 sati tjedno i ne održava se u našoj školi. Zar će baš svi učenici poslije 16 sati stići u glazbenoj školi odraditi sve što trebaju? Kada će se stići pripremiti za sat sviranja ili solfeggia? Škola u B 2 ne može zamijeniti sviranje ni plesanje u KUD-u, plivanje i treninge u klubovima. Neki učenici trebaju mir da bi učili, neki uče naglas, neki stalno trebaju pokret. Kako će svi oni imati iste uvjete za učenje? Neka djeca ne vole puno ljudi oko sebe i jedva čekaju da dođu kući u svoj mir. Zar mislite da svima odgovara od 7.45 do 14.15 ili 15 h biti u društvu s desetak bučnih osoba? Mislim da bi učenicima koji sada imaju poteškoća s 1 stranim jezikom uvođenje drugog stranog jezika samo zagorčalo školovanje. A što je s nastavkom drugog stranog jezika u srednjoj školi? Moja djeca su u osnovnoj školi učili 2 strana jezika, ali nisu imali mogućnost nastavka učenja oba jezika u srednjoj školi. Nastavili su samo 1. strani jezik (njemački), a na maturi su morali polagati višu razinu engleskog jezika jer se iz izbornog predmeta ne može polagati niža razina mature, a 4 godine ga nisu slušali. Toliko o logici u školstvu! Kod profesora Findaka sam položila metodiku Tjelesne i zdravstvene kulture i smatram da sam kompetentna za izvođenje nastave. Jako volim taj nastavni predmet, poznajem svoje učenike i njihove mogućnosti i slabosti i baš zato ih nagrađujem za svaki napredak. Moji učenici se vesele nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture, redovito donose opremu za vježbanje i redovito vježbaju. Ne mislim da bi kolega kineziolog bolje izvodio nastavu od mene niti da bi to utjecalo na pretile učenike. Predvidjeli ste odmore od 10 min – 10 min – 25 min – 10 min – 40 min – 10 min. Tko će čuvati učenike za to vrijeme? Naravno. Učitelj i to mu ide u ostale poslove. Rado bih sve svoje školske obveze i poslove odradila u školi da se mogu posvetiti obitelji, ali nakon cjelodnevnog boravka s učenicima i dodatnog posla za školu, sigurno neću imati snage. Znam da i ostali ljudi rade, ali ne znaju koliko posla za školu mi odrađujemo kod kuće. Ja ne želim da moju djecu odgajaju učitelji u školi. Rodila sam ih da bih im bila majka, s njima se igrala, učila i poučavala ih životnim vještinama. Ne želim da to radi netko drugi. Imam još jedno dijete u osnovnoj školi koje voli učiti u miru svoje sobe, pohađa i glazbenu školu i svira u KUD-u i nadam se da Cjelodnevna škola neće zaživjeti u ovom obliku. S poštovanjem, Marina Rodeš | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 242 | ANTONELLA MARČETA | Eksperimentalni program | Poštovani, Mišljenja sam da se nije puno pitalo glavne aktere za provedbu ove reforme, a to su učenici odnosno roditelji i učitelji. Da djeca budu u školi od 8 do 15:30 s mogućnošću do 17sati.. hoće li uopće nakon toga imati snage i volje baviti se sportom ili ići u glazbenu ili plesnu školu!? Kako je nama odraslima sjediti 8/9 sati na poslu, a kako je tek njima!? Što radite učiteljima da ni ne govorimo.. pitam se tko će na to pristati? Sigurno mnogi razmišljaju o promjeni posla, a ionako imamo deficit stručnog kadra. Vjerujem da većina želi vidjeti svoje dijete i odgajati ga. Osobno sam u profesiji gdje radim samo poslijepodnevnu smjenu i nezamislivo mi je neću vidjeti svoje dijete osim vikendom. Ne želim da sustav odgaja moje dijete u poslušnika koji će kimati glavom. Cjelodnevni je trebao ostati izbor kao što je i sad produženi boravak za one koji nemaju drugu opciju, a ne obaveza svih! Sigurna sam da ovu brigu dijelim s mnoštvom roditelja, da zbog ovog plana djeca budu u školi koje nisu uređene niti prilagođene cjelodnevnoj nastavi, što je neprihvatljivo. Jeste li razmišljali o psihofizičkom zdravlju naše djece? Loši uvjeti, nepripremljeni prostori, needuciranost i pripremljenost učitelja, nedostatak stručnih učitelja.... Djeca će zimi ići po mraku u školu i vraćati se kući po mraku i neće vidjeti dana i sunca. Budu li toliko u školi koje će dijete imati snage i volje baviti se nekim sportom, pohađati glazbenu ili plesnu školu, ili baviti se bilo kakvom izvannastavnom aktivnošću, što je izuzetno zdravo za odrastanje svakog djeteta... Protivim se provođenju ovakvog eksperimenta! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 243 | DIJANA SKRBIN KOVAČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, profesorica sam povijesti i geografije, u osnovnoj školi predajem povijest. Kao roditelj dvoje učenika školaraca (3. i 8. razred) te kao nastavnik ne podržavam ovu reformu. Iz perspektive roditelja, uvođenjem cjelodnevne škole obiteljski život nas roditelja i naša djece se neće popraviti i neće postati bolji. Upravo suprotno. Uvođenjem cjelodnevne škole viđat ću svoju djecu rano ujutro i kasno poslijepodne (predvečer). Gdje je tu provođenje kvalitetnog vremena s djecom, zajednički objedi i razgovori? Svest će se na 2-3 sata dnevno. Nedovoljno. Za učenike nižih razreda osnovne škole, čiji roditelji rade do 15-16 sati, postoji Produženi boravak koji odlično funkcionira i dobro se nadopunjuje s redovnom nastavom. Smatram da bi dijete viših razreda osnovne škole trebalo i moglo bez problema ostati samo kod kuće. Prisjetite se; niste li tako i vi, pa i ja, ostajali sami? Dio učenika istovremeno s osnovnom pohađa i Glazbenu školu. Među njima su moja djeca. Uz navedeno, pohađaju izvannastavne i sportske aktivnosti. Posložili su si radni dan tako da sve stignu odraditi. Po dolasku kući iz škole iz jutarnje smjenu napišu zadaću, riješe školske obveze, uzimaju instrument i vježbaju ili vježbanjem instrumenta stvaraju pauzu tijekom učenja. Kako će sve to odraditi ako će svaki dan biti u školi do 15 sati? Kao nastavnica, ne podržavam ovu reformu jer otvara niz pitanja. Zašto razredništvo nije uključeno u satnicu? Biti razrednik, ne znači odraditi samo 1 sat tjedno s učenicima u razredu. To uključuje puno "nevidljivog" posla: stalnu komunikaciju s roditeljima, brigu o učenicima pod odmorom, pripremu izleta, terenskih nastava i administrativnih poslova. Biti razrednik nije samo upisan nastavni sat u e-Dnevnik već predstavlja cjelodnevno aktivno sudjelovanje u rješavanju svih učeničkih školskih i životnih problema, njihovih uspona i padova. I sve navedeno tijekom cijelog radnog tjedna. Nadalje, postavlja se pitanje pripreme za nastavu. Ako u razredu imate učenike koji pohađaju redovnu nastavu, učenike koji pohađaju redovnu nastavu uz prilagodbu sadržaja te redovnu nastavu uz individualizirani pristup, potrebno vrijeme za pripremu tog sata premašuje predviđenih 22,5 minuta. Sama radim pripreme za te učenike, vlastite pisane provjere, radne materijale i listiće. Za sve to mi treba puno više od predviđenih 22,5 minuta. Što će biti s kolegama koji rade na 2 ili 3 škole i koji radom na više škola jedva popunjavaju satnicu? Koliko će takvih kolega ostati bez posla? Pozdravljam uvođenje obaveznog 2. stranog jezika, povećanu satnicu TZK-a i Geografije. Postavljam i konkretno pitanje: kako bih trebala održati potpomognutu nastavu iz povijesti i pomoći učenicima koji mi dođu na tu nastavu? Što ako mi dođe 5 učenika iz petog razreda, 3 učenika iz šestog razreda i 2 učenika iz sedmog razreda? Kako bih se unutar 45 minuta trebala kvalitetno posvetiti svima njima? Na koji način? Konkretna pitanja mog djeteta: zašto bih trebala ostati u školi duže na potpomognutoj nastavi ako mi ona ne treba, ako sam sve shvatila na nastavnom satu? Što ako želim u to vrijeme učiti neki predmet koji toga dana nisam imala po rasporedu – kako ću doći do potrebnih knjiga (naša škola nema ormariće za sve učenike u koje bi svi mogli ostaviti svoje stvari)? Kada ću vježbati za Glazbenu školu? Kako ću stići u Glazbenu školu koja mi sada počinje u 15 sati (kći je učenica 8. razreda osnovne škole i učenica 1. razreda Srednje glazbene škole)? I na kraju, nudim konstruktivno rješenje: Umjesto uvođenja cjelodnevne škole, uvedite devetogodišnje ili desetogodišnje školovanje. Na ovaj način bi se rasteretili pojedini predmeti, a mogla bi se i povećati satnica predmeta koji su sada nedovoljno zastupljeni u školskom rasporedu. Napravite realni vremenski plan obnove i modernizacije škole. Omogućite da svi učenici, bez obzira jesu li osnivači škola županije ili gradovi, imaju jednake mogućnosti stjecanja kompetencija i vještina. Temelj svakog društva počiva na kvalitetnom obrazovnom sustavu, ali prvenstveno ljudima koji u njemu sudjeluju i koji su najbolji poznavatelji rada s djecom u nastavnom procesu. Isti svojim iskustvom predstavljaju najkompetetniji dio društva koji je pozvan raditi na izradi cjelodnevne škole. Želja svih nas je, vjerujem, kvalitetan obrazovni sustav u interesu naše djece i za budući prosperitet naše domovine! S poštovanjem, Dijana Skrbin Kovačić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 244 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Pitala sam ChatGPT, nakon pojašnjenja i poveznice na EP MZO, što misli o Eksperimentalnom programu OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja" o povećanom tjednom opterećenju učitelja razredne nastave koje je posljedica željenog izračuna dosadašnjeg tjednog radnog opterećenja iskazanog u trajanju školskog sata pretvoriti u vremensko trajanje solarnog sata. Rekao mi: "U eksperimentalnom programu "Osnovna škola kao cjelodnevna škola", prebacivanje na solarni sat kao jedini način mjerenja radnog vremena učitelja razredne nastave može dovesti do brojnih problema. Solarni sati ne uzimaju u obzir odmore i pauze za učitelje, što znači da se radno vrijeme učitelja dodatno produžuje, što može negativno utjecati na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Uz to, preračunavanje radnih sati u solarni sat dovodi do smanjenja broja nastavnih sati tijekom dana, ali se radni dan za učitelje produžuje, što znači da će morati ostati na radnom mjestu dulje vremena bez adekvatne naknade. Učitelji razredne nastave su u dosadašnjem sustavu imali naknadu od 0,75 sata za pripremu jednog školskog sata od 45 minuta. Međutim, u novom sustavu u kojem se radni sati mjeri u solarnim satima, ta naknada se ne uzima u obzir, na isti način, što znači da učitelji imaju manje vremena za pripremu nastave i ocjenjivanje radova, što može dovesti do smanjenja kvalitete nastave i ocjenjivanja. Uzimajući u obzir sve navedeno, solarni sati mogu dovesti do preopterećenja učitelja razredne nastave, pogoršanja kvalitete nastave i lošijih performansi učenika, kao i lošijeg fizičkog i mentalnog zdravlja učitelja. Nadalje, usmjerenost programa na akademska postignuća kroz povećanje vremena u razredu može zanemariti važnost socijalno-emocionalnog učenja, tjelesne aktivnosti i kreativnosti u ukupnom razvoju djece. To može dovesti do uskog i jednodimenzionalnog pristupa obrazovanju koji ne uspijeva odgovoriti na različite potrebe učenika." AI prepoznala problematiku Ekspereimentalnog programa i izdvojila, sama, neke od problemskih pitanja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 245 | Lara Biljan | Eksperimentalni program | Na koji je način cjelodnevna škola "uravnotežena, pravedna i učinkovita" ukoliko djeca već sada sa 6 sati dnevno nemaju vremena ni za što, konstantno su umorni i stvara im se averzija prema školi i ne žele u nju ići, mnogi čak idu i sa bolovima u želudcu i sl. Odluka je krajnje nelogična, nepromišljena i neprimijenjiva u školama. Koja škola ima mogućnosti smjestiti 32 razreda? Rijetko koja, ako ikoja. Dalje, tko će toj djeci predavati, ako učitelji i profesori već sada sve manje žele raditi u struci i iseljavaju? Kada bi djeca trebala provoditi vrijeme sa roditeljima, sa obiteljima ako će cijele dane provoditi u školi? Kada će imati vremena za sebe, za izvanškolske aktivnosti? Što je sa dopunskom i dodatnom nastavom? ... Što se tiče zapošljavanja kineziologa- čemu? Zašto dovodimo u pitanje diplomu učitelja? Kako je do sada obrazovanje funkcioniralo bez njih? Zahvaljujući učiteljima, koji su dovoljno obrazovani i kvalificirani za rad s djecom, kako u ostalim područjima/predmetima, tako i u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Suludo je da itko odlučuje o sudbini učitelja, osim njih samih. Također, ovakvom nepromišljenom idejom samo pokazujete koliko zapravo podcjenjujete učitelje, ljude i struku o kojima cijelo društvo ovisi i bez koje nitko od Vas ne bi bio što je danas. Obrazovanje u nižim razredima osnovne škole nam je kvalitetno, učitelji obrazovani i kvalificirani i nema potrebe za uvođenjem novih ljudi u sustav koji nije ,,pokvaren". Ukoliko je kineziologa viška, nemojmo ih toliko upisivati i riješen problem, nemojmo ugrožavati drugu struku i bacati u vodu uloženi trud učitelja. Svatko tko ove ideje podržava ne promišlja ih dovoljno, ne gleda dalje od sebe, a o njemu ovise tisuće i tisuće života i budućih naraštaja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 246 | ESTERA ZENERAL | Eksperimentalni program | Poštovani, roditelji smo 4 djece. Troje su polaznici osnovne škole. Osim iste pohađaju i glazbenu školu. Suprug i ja smo visokoobrazovani i zaposleni te svojim znanjem, vještinama te porezima i prirezima doprinosimo boljitku kako grada u kojem prebivamo (Zagreb) tako i Republike Hrvatske. Smatramo da uspješno usklađujemo poslovnu i privatnu komponentu svakodnevnice koja nije nimalo laka. Člankom 63. Ustava RH određeno je da smo kao roditelji dužni odgajati, uzdržavati i školovati svoju djecu. Istim člankom određeno je da imamo pravo i slobodu samostalno odlučivati o odgoju djece. Shodno navedenom, molimo vas da svu svoju pažnju usmjerite na rasterećenje naše djece (gradiva, satnice), okanite se svakojakih eksperimenata i dodatnih opterećenja, a nama roditeljima ostavite brigu o našoj djeci da samostalno odlučujemo o njihovom odgoju. Svako daljnje postupanje mimo naše volje smatrat ćemo svojevrsnim oblikom represije i diktature. Dakle, želimo da su djeca ŠTO KRAĆE u osnovnoj školi, a ne dulje, kako bi se mogla odmoriti, te ODMORENI krenuti u glazbenu školu/sport ili pak na učenje i pisanje zadaća. Na vlastitom iskustvu znam da nakon pet sati koncentracija pada i boravak u školi nema nikakvog smisla. Unaprijed zahvalni na razumijevanju. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 247 | ANTONIJA BONČA | Eksperimentalni program | Poštovani, dajem svoj komentar na Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola- uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Odmah na početku želim se osvrnuti na rečenicu koja govori o infrastrukturnoj izgradnji vrtića i samo želim istaknuti problem infrastrukture vrtića i škola u Zagrebu. Što se tiče osnovne škole, smatram da je dobro da se poveća satnica TZK-a. Lijepa ideja o uvođenju „Praktične vještine“, samo je pitanje tko će to financirati. Do sada su učitelji i roditelji, ne svi i ne uvijek, ali većinom, sami financirali materijale za izradu određenih stvari. Predmet „Svijet i ja“- predstavljen je kao da se na satovima Katoličkoga vjeronauka ne koristi kritičko mišljenje. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja: ovaj dio neće riješiti problem instrukcija ili domaćih zadaća. Važno je napomenuti da sva djeca ne uče na isti način. Neki vole raditi doma, neki u grupi, nekima odgovara učiti i raditi s jednom osobom koja im pomaže u učenju ili jednostavno učiti sami. Ne možemo ih sve zajedno staviti u jednu učionicu i očekivati da će raditi zadaće ili da će učitelj njima dvadeset jednako kvalitetno pomoći. Što je s djecom s poteškoćama kojima treba veći odmor prije pisanja zadaće? Što je s nižim razredima koji ne mogu bez igre u danu? Smatram da treba drugačije razraditi ovaj dio. Dakle program A2 bi trebao biti stvar izbora roditelja u dogovoru s djetetom i njegovim potrebama. Nadalje, ako dijete nema potrebu za dodatnom, dopunskom ili pisanjem zadaće i radije piše zadaću doma, zašto roditelj ne bi mogao doći po dijete ranije u školu, nego to dijete mora sjediti u školi do 15.00 ili 15.30? Što se tiče rekreacijske stanke, koja je više nego dobrodošla, gdje će se djeca moći osvježiti nakon nje? Zamislite učenike od petog do osmog razreda koji su za vrijeme rekreacijske stanke igrali nogomet, da sada mokri moraju sjediti na nastavi? Hoće li sve škole imati ormariće, dovoljno velike, da sve dječje stvari stanu unutra? Pozdravljam poticanje aktivnosti kod djece, ali je isto tako djeci potrebno osigurati mjesto gdje se mogu presvući i odložiti stvari nakon rekreacijske aktivnosti. Smatram da je potrebno osigurati više fizičkoga prostora kako bi učitelji imali manje djece na nastavi i kako bi se tako mogli bolje posvetiti djeci u razredu. Samim programom neće doći do toga da se učitelji mogu više posvetiti pojedinom učeniku. Ako u program A2 dolazi u istu prostoriju isti broj djece kako će se taj učitelj moći bolje posvetiti učeniku kojem treba dodatno objasniti gradivo ili pomoći i učenju kada to treba i još barem dvadeset učenika u razredu? Smatram da za kvalitetniju nastavu treba omogućiti da svaka škola radi u jednoj smjeni, ima potrebnu stručnu službu (posebno psihologa) i dovoljno adekvatnog prostora za razrede s manjim brojem učenika. S poštovanjem, Antonija Bonča | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 248 | Jagoda Oplanić | Eksperimentalni program | Poštovani, nisam apriori protiv uvođenja cjelodnevne nastave, ali mislim da kod nas uvjeti u školama što se tiče infrastrukture, tehničkog osoblja i dostupnog učiteljskog kadra nisu spremni za uvođenje tako opsežnih i dubinskih promjena. Većina škola nema dovoljno učionica za izvođenje dodatnih programa mimo nastave. Školska dvorana je ustvari Općinska te se nakon redovne nastave u njoj odvijaju programi nevezani za školu kao što su treninzi i ostala dodatna zbivanja. Tehničko osoblje je u manjku te ako nam koja spremačica ide na bolovanje nemoguće je naći zamjenu, a na raspisane natječaje se nitko niti ne javlja. Isto je i sa kuharom koji sam kuha za učenike (110) u redovnoj nastavi i u produženom boravku. Kućni majstor je u našoj školi dva puta tjedno po 4 sata, Te se niti na natječaje za to radno mjesto nitko ne javlja. Što se tuče učitelja većina radi na više škola te je teško uskladiti satnice učiteljima u ovakvom modelu nastave, a u cjelodnevnoj još teže. Nedostatak učiteljskog kadra je sve očitiji jer već nekoliko godina se za pojedine predmete te čak i za razrednu nastavu ne može naći zamjena. Učitelji požrtvovno i kolegijalno mijenjaju jedni druge kako tko može i stigne. U programu cjelodnevne nastave se navodi da će se nastavnicima dodatno platiti za odrađene sate, ali mislim da to nije najsretnije rješenje jer će i dalje biti preopterećeni i nezadovoljni. Rad u nastavi do 15:00 sati je samo dio učiteljskog rada. Nakon toga slijede pripreme, roditeljski, sjednice, terenske nastave, aktivi itd. Da bi svaki učitelj bio sposoban kvalitetno raditi u nastavi i da ne bi došlo da "sagorijevanja na poslu" učitelj, kao i svi ostali ljudi trebao bi imati vremena i za svoju obitelj pa i za slobodno vrijeme u kojem će obnoviti energiju. Prema tome u cjelodnavnoj nastavi pogotovo u RN trebale bi biti dvije učiteljice ili učitelja u danu kako bi mogli kvalitetno odraditi svoj posao. Mnogi učenici idu na izvannastavne aktivnosti u popodnevnim satima što neće biti moguće organizirati ako budu u školi do 17:00 sati te u manjim sredinama gdje je dostupnost izvannastavnih aktivnosti slabija neće ih biti moguće organizirati po područnim školama. Također u programu navodite nešto što nije realno da će se ispuniti, a to je da će učenici sve svoje obveze vezane za nastavu odraditi u školi te da kod kuće neće trebati ništa raditi. To bi se moglo shvatiti kao da učenici više ništa neće trebati raditi kod kuće, što nije točno, a roditelji će se pozivati na to. Cjelodnevna nastava sigurno neće pridonijeti tome da djeca kvalitetnije provode vrijeme sa svojim roditeljima, nego će pridonijeti tome da se sva odgovornost prebaci na učitelje, a roditelji će se i dalje baviti djecom koliko i prije. Do sada se stalno pričalo o rasterećivanju učenika kroz kurikularnu reformu, a sada se opet satnica povećava i uvode se novi predmeti. Promijene u zaduženjima učitelja također nisu baš pozitivne. Svrstavanje sata razrednika, satničarstva, voditeljstvo područnih škola, županijskih aktiva, administravija e dnevnika su poslovi koji su dodatno opterećenje za učitelje koji ih obavljaju uz redovnu nastavu. Ako se njih stavi pod Ostale poslove otvara se prostor za manipulaciju i veće opterećenje učitelja. To sigurno neće pridonijeti kvaliteti rada te će biti zakinuti učitelji i učenici. Sve što ste planirali i razradili u prijedlogu programa za cjelodnevnu školu izgleda lijepo na papiru, ali je teško provedivo u praksi većine naših škola. Nadam se da će se model, kroz eksperimantalni dio, još doraditi i prilagoditi uvjetima u školama, te da će se uvažiti sve konstruktivne kritike koji će kolege koji će sudjelovati u programu navesti u svojim izvješćima. Također se nadam da se ova reforma neće provesti pošto poto ako se pokaže da je na terenu teško provediva te da će se poslušati ljude koji su na prvoj liniji obrazovanja, a to su učitelji. S poštovanjem, Jagoda Oplanić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 249 | Mladen Barać | Eksperimentalni program | Poštovani, istina je da je nekim obiteljima potreban produženi boravak u školi za određenu dob djece, no ta ponuda već i sada postoji a mogla bi se prema potrebi proširiti za sve one kojima to odgovara. No, ne i nametati svima! Ima li država pravo nasilno uzurpirati obiteljski život i držati djecu u školi praktički cijeli radni dan, protivno želji roditelja? Nedopustivo je i to da se u prijedlogu uopće ne uzima u obzir pitanje glazbenih i plesnih škola te sportskih i ostalih izvanškolskih aktivnosti koje je nemoguće sve utrpati u večernje sate, a i djeca koja bi ih pohađala stigla bi kod kuće samo spavati (ako i to). Kao otac četvero djece, od kojih dvoje pohađa osnovnu školu, moram istaknuti kako moja djeca imaju izvanškolske aktivnosti koje im već zauzimaju poprilično vremena tijekom školskog tjedna, a nerijetko podrazumijevaju i putovanja/gostovanja tijekom vikenda. A ono što je najvažnije, pored ovih aktivnosti, nastojimo što više vremena provoditi zajedno kao obitelj jer smo supruga i ja svjesni kako je na nama, kao roditeljima, prvenstvena zadaća i dužnost odgajanja naše djece. Ovakav predloženi koncept cjelodnevne škole samo bi narušio naš obiteljski način života u kome pažnju i vrijeme prvenstveno nastojimo posvetiti jedni drugima, neovisno o svakodnevnim obvezama. Kao roditelj apeliram na odbacivanje ovakvog prijedloga ili da se makar kao zadnja opcija uvaži ostavljanje mogućnosti izbora za roditelje jer ipak živimo u demokraciji gdje bi svatko trebao imati mogućnost izbora. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 250 | MARINA BOŠNJAK | Eksperimentalni program | Poštovani, u dokumentu navodite kako cjelodnevna nastava treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u OŠ, a koje posljedično mijenjaju tržište rada i doprinose inovacijskim i gospodarskim politikama. Smatram da tome nikako neće doprinjeti smanjivanje satnice informatike na 1 sat tjedno, niti to može biti put i razvoj jedne suvremene škole. Ako suvremena škola zna i može učenika staviti u prvi plan, zašto onda učenicima smanjivati i uskraćivati nešto što ih je velika većina sama odabrala pohađati jer u budućnosti žele biti kompetentni i konkurentni sudionici na tržištu rada? Također, smatram da je prije donošenja ovakvoga dokumenta potrebno zatražiti mišljenje struke, znanosti i obavezno roditelja o istome pa tek onda donositi zaključke i odluke o provedbi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 251 | BRANKA HODAK | Eksperimentalni program | Na osnovu čega je procijenjeno da se u 6 do 8 sati mogu napisati sve zadaće i naučiti svi predmeti u A2 Programu potpore? Planira li se smanjiti opseg gradiva ili promijeniti način i učestalost ocjenjivanja/vrednovanja učenika? Konkretno, moja djeca u 5. i 6. razredu ne mogu napisati sve zadaće, naučiti gradivo za ispitivanje, razne plakate ili prezentacije, lektire... obaviti u ukupno 6 sati tjedno. Za zadaće iz matematike, jezika... za svaku trebaju cca pola sata. No za zadaće iz povijesti i geografije nekada ispunjavaju radnu bilježnicu i po 2 sata - crtajući grafove, tražeći razne podatke na internetu jer se u zadatku traži upravo to da sami istraže, i slično. Za pismeni ispit ili usmeni ispit iz povijesti, geografije ili prirode djetetu treba oko 4-6 sati (u više navrata) da nauči, ponovi, razjasni što mu nije jasno, da ga ispitamo... a gdje su još ostale zadaće? U nekim tjednima kad se skupi više ispita dijete uči, piše zadaće i ostalo i puno više od 10 sati tjedno. I to individulano doma, sami, nakon što su se odmorili od nastave, i uz pomoć roditelja, tj. 1 na 1. Nije jasno kako je moguće naučiti / usvojiti gradivo u ovom obimu u tih 6 do 8 sati u školi, nakon što nisu imali pravi predah kod kuće. I to sve u razredu zajedno s drugima. Hoćete li smanjiti način i učestalost ispitivanja? Dakle ako je dijete u školi od 8 do 17h tvrdite da apsolutno nikada neće doma raditi ništa za školu? A ako će trebati, u koje vrijeme bi to trebalo? Mnoga djeca treniraju nešto i nije za očekivati da će se preko noći ispisati iz tih klubova i ostaviti treninge i utakmice/nastupe. A gdje je vrijeme za odmor, opuštanje, obitelj i nestrukturirano vrijeme s vršnjacima. Cjelodnevna nastava ima smisla samo ako torbe ostaju u školi u 17h. Ako to ne možete osigurati djeca će biti opterećenija više nego ikada. Ne znam koji roditelj želi da mu dijete nakon 45 sati u instituciji još 10 sati radi kod kuće. I odrasli rade samo 40 sati tjedno. Vidim da je ovdje većina komentara od nastavnog osoblja. Ja sam "samo" roditelj, i većina prijatelja s kojima sam razgovarala o ovome, apsolutno niti trunku ne vjeruje da djeca neće ništa raditi kod kuće. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 252 | Ingrid Šlosar | Eksperimentalni program | Poštovani! Budući da smo učiteljice hrvatskoga jezika, nastojale smo se osvrnuti prvenstveno na taj dio. 1. Povećanje broja sati nastave hrvatskoga jezika Pozdravljamo povećanje nastave hrvatskoga jezika za jedan sat koja bi konačno omogućila lakše organiziranje, planiranje i ostvarivanje ishoda, ali mislimo da predviđenom cjelokupnom organizacijom nastave, taj sat predstavlja samo dodatno opterećenje za učenike. 2. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 u predmetnoj nastavi Jezično-čitalačko područje u Programu potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 u predmetnoj nastavi zastupljeno je s 25 %, oko 1,5 sat, i predviđeno je da nastavu održavaju učitelji hrvatskoga jezika. Što bi sve učenici trebali u tom vremenu učiniti? Učiti, pisati sastavke, istraživati, uvježbavati usmeno izražavanje (prezentacije, izlaganja, krasnoslov…). Neke od tih aktivnosti ne mogu se ostvariti u grupi. Osim toga, postoje teži razredni odjeli u kojima je i u redovnoj nastavi teško održati disciplinu i motivaciju za rad. U takvim će odjelima učenici dobiti idealne uvjete da 2-3 bolja učenika napišu zadaću, a ostali je prepišu. Motivirani učenici i tako teško rade u takvom ozračju na redovnoj nastavi, a kako će im tek biti u ovom obliku rada? Ako se Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 u predmetnoj nastavi od 1 do 1,5 sat odnosi na sve učenike istoga razrednog odjela, teško da će biti učinkovita potpora svima (učenicima s teškoćama, nadarenima i sl.). Osim toga, teško da će učenici zajedničkim učenjem u pet sati tjedno izvršiti sve obveze za sve predmete. Neravnopravan položaj učitelja hrvatskoga jezika Hrvatski jezik je opet stavljen u kontekst s drugim predmetima. Svaki predmet ima svoje specifičnosti, ali o posebnostima se ne govori niti se uzimaju u obzir. Hrvatski jezik predmet je u kojem koreliraju tri područja (gotovo kao tri predmeta) što iziskuje kompliciranije planiranje. Najzastupljeniji je predmet u satnici pa stoga ima i najveći broj priprema. Predmet je koji uz pripreme zahtijeva velik broj sati koji učitelji troše na ispravljanje vježba i ispita, diktata, ispravljanje sastavaka i školskih zadaća, čitanje lektire, ispravljanje pisanih oblika lektire, unošenje velikoga broja opisnih ocjena. Uz to, najčešće je cjelokupna kulturna i javna djelatnost škole na leđima učitelja hrvatskoga jezika. Ako nam za ispravak jedne školske zadaće treba minimalno 10 minuta i barem 5 minuta za oblikovanje i unos ocjena, to znači da nam za jedan razredni odjel od 25 učenika treba minimalno 375 minuta, tj. 6 sati i 25 minuta. Za sve razredne odjele za jednu školsku zadaću treba nam, dakle, oko 25 sati. Kada bi i gdje učitelji trebali ispravljati sve dječje uratke? U zbornici (gdje borave i drugi)? Jasno je da iz ponuđenoga programa proizlazi veliko povećanje norme učiteljima. Trenutačno učitelji hrvatskoga jezika su učitelji koji imaju najviše posla kući. U prosjeku radimo oko četiri sata dnevno, a ni vikendi nam nisu slobodni. Ne može učitelj hrvatskoga jezika imati od 20 do 28 sati kao i svi ostali učitelji koji ne nose posao kući u takvom obimu ili ga uopće ne nose. Znači li to da ćemo nakon 16 sati odlaziti kući s torbom punom zadaća i raditi dalje (od 17 do 21)? Ako je planirano da to odradimo u pauzama u školi, valja napomenuti da škola nema kabinete za učitelje, a ispravljati učeničke sastavke ili lektire u zbornici punoj ljudi nije moguće. Osim toga, i sada u pauzama u satnici najčešće to jutro saznamo da smo dobili sat zamjene pa je u pauzama nemoguće planirati da ćemo obaviti neki svoj posao. Iz svega navedenoga nužno je smanjenje norme učiteljima hrvatskoga jezika u odnosu na ostale. Odmori Učenici bi u školi obvezno boravili od 8 do 15:30 ili 16 sati. To vrijeme obuhvaća nastavu i Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 u predmetnoj nastavi. Tu su i odmori i školski ručak. Vrijeme odmora obuhvaća 90 minuta za svaki razredni odjel. Tko se za to vrijeme brine o učenicima? Mislimo da je i to vrijeme neposredan rad s učenicima, a ne ostali poslovi. Ostalo Sve što nije stalo u rad A1 i A2, stavljeno je u ostale poslove. Što ako se učitelji ne jave za razredništvo? Morat će posao prihvatiti po naredbi? Što je sa svim drugim elementima školskoga života? Gdje će se i kada održavati sjednice? Gdje će se i kada održavati informacije i roditeljski sastanci? Kad je predviđeno stručno usavršavanje? Kad bi se trebala pripremati i organizirati različita školska događanja (npr. predstavljanje projekta roditeljima, priredbe u povodu Dana škole, izložbe i sl.). Bilo bi odlično kada bismo konačno znali točno koji su ostali poslovi i koliko je vremena predviđeno za ostvarivanje tih poslova, a ne da se poslovi samo množe i stalno nam se sve pribraja u ostale poslove. ( To bi značilo da bi netko morao jako dobro poznavati organizaciju škole, strukturu i specifičnost svakoga predmeta.) Za kraj Ovakvom cjelodnevnom organizacijom nastave gase se sve aktivnosti u školi. I dosad nije uvijek lako učenicima ostajati na satovima dopunske ili dodatne nastave, ili raditi u izvannastavnim aktivnostima i dodatno se pripremati za različita školska događanja. Nakon 15:30, 16 sati ne može se očekivati da će učenici ostajati u školi. Postavlja se i pitanje sudjelovanja u izvanškolskim aktivnostima. Zaključak Iz svega navedenoga mislimo da nije dobro uvoditi cjelodnevnu nastavu. Aktiv učiteljica Hrvatskoga jezika Osnovne škole Eugen Kumičić, Rijeka: Ingrid Šlosar, prof. Vesna Grginović-Karajić, prof. Vedrana Pavić Bistrović, prof. Katarina Bedlek, mag. educ. philol. croat. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 253 | DALIA FINEK BREZARIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Kao učiteljica likovne kulture smatram da je potrebno povećati satnicu ovog itekako potrebnog predmeta. Nevjerojatno je da mnogi još gledaju na naš predmet kao onaj koji "podiže prosjek". Neću ni navoditi za što je sve likovni odgoj bitan, u prethodnim komentarima kolegice su to jako dobro elaborirale. Ako se već radi neka promjena, nedopustivo je da se opet zažmiri na nužnost povećanja nastave likovne kulture na 2 sata tjedno a ne kao do sada na 1 sat tjedno, odnosno blok sat svaki drugi tjedan. Da stvar bude bolja, ono što nam je u satnici popunjavalo taj manjak oduzetog jednog sata (sat razrednika, učenička zadruga, vizualni identitet) prebačeno je u ostale poslove. Ako već tu gubimo, bilo bi potrebno uvođenje novih predmeta iz umjetničkih područja. Tek tada bi to bilo donekle, ali još uvijek vrlo daleko, "uravnoteženo, pravedno i učinkovito". Dalia Finek Brezarić, mag. educ. art. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 254 | ZRINKA TERZIĆ | Eksperimentalni program | Kao roditelj zgrožena sam navedenim programom cjelodnevne škole. Moje dijete koje ide i u Glazbenu školu, svira violinu, pohađa solfeggio i ostale predmete morat će trpjeti, oduzima mu se kvalitetno vrijeme učenja, rasta i razvoja u umjetničkom području. Obvezni obrazovni dio rasteže se rasporedom kao žvakaća guma, nametnute su rekreacijske i druge besmislene pauze, gubi se vrijeme i uništava proces napretka darovitih učenika. Ovaj prijedlog je sramota, ali očekivan nakon ratifikacije Istanbulske konvencije gdje se pod paskom tobožnje zaštite žena na zakonit način otvorio prostor za ideologiziranje dječjih mozgova kroz različite nove predmete i izvannastavne aktivnosti koje se u zapadnim županijama već provode (Građanski odgoj, Cjelovita seksualna edukacija CSE u najavi, a LGBT udruge nositelji). Vrlo sam zabrinuta i nadam se da se program cjelodnevne škole u ovakvom obliku neće brzo implementirati, niti će u konačnici zaživjeti. Kvaliteta učenja ne ovisi o kvantiteti i vremenu provedenom u školi. Vrijeme provedeno u školi treba biti što kraće, a ne duže kako bi se djeca mogla posvetiti drugim aktivnostima i interesima. Čim se reforma odgoja i obrazovanja provodi kao politička odluka ili platforma, bez uključivanja svih čimbenika društva (učitelja, roditelja itd), to otkriva mogućnost podmetanja štošta u sustav. Sramota. Djeca su doista najugroženiji dio društva što se moglo vidjeti i za vrijeme pandemije. Čini se da se djecu želi što više iščupati iz obiteljskoga odgoja i okružja kako bi ga odgajao sustav s već postavljenim smjernicama.....koje su nama jasne. I ne - ne vidim neprijatelja u sustavu, nego vidim prekoračenje granica i proboj u osobnu sferu čovjekova života, a sve pod krinkom tobožnje demokracije. I na kraju jedno posve obično pitanje: kako i gdje će 400 učenika neke velike škole jesti, hoće li imati uravnoteženi ručak, tko će ga kuhati i tko će učenike nadzirati? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 255 | Lena Martinić | Eksperimentalni program | Već se sada može uočiti razlika podučavanja učenika koji su u nižim razredima bili u cjelodnevnom boravku u odnosu na redovan razred. „Cjelodnevci“ su manje samostalni u radu, potrebno je više vremena uložiti na tumačenje, redovito traže da učitelj dolazi do njihove klupe (ne oni do učitelja) i pomogne im u radu (iako se radi o samostalnom radu). Učitelj ulaže veliku količinu energije na poticanje učenika na samoprovjeru napisanog. Već nakon par sati nastave većina bude umorna, na dnevnoj bazi zaboravljaju ponijeti pribor potreban za rad, rijetki zapišu u bilježnice nastavne sadržaje koji su obrađeni na dan kada nisu bili na nastavi... Naravno, uvijek ima izuzetaka. Ima sličnih primjera u redovnim razredima, ali se s istim rjeđe srećemo. Navedeno nije primjer jedne generacije, već niza generacija. Cjelodnevna nastava vodi ka društvu u kojem će osoba na radnom mjestu veći dio svog radnog staža trebati stalno vodstvo. Zaposleni bi cijeli radni vijek bili pripravnici. A tko će biti mentor? Želimo društvo u kojem osoba na radnom mjestu stoji iza svojih odluka (znanjem i iskustvom). A2 program bi trebao zamijeniti i dopunske nastave. Učenike, kojima ne leži predmet i imaju averziju od istog ćemo tražiti da ulaže dodatno vrijeme u ono što im ne leži ili nije njihovo interesno područje. Dodatno, možda tražimo da rade u vrijeme koje možda njemu ne odgovara. Što ako je učenik večernji tip i više mu odgovara učenje iza 17 sati? Koliko je produktivan rad s takvim učenicima u vrijeme koje se navodi u A2 programu? U redovnoj nastavi određene predmete satničar izbjegava u raspored staviti 6. i 7. sat. U navedenom modelu cjelodnevne nastave bi ti isti predmeti podučavali 8., 9. ili neki kasniji sat. Model ne vodi računa o različitim mogućnostima, interesima i motivaciji učenika. Prisilno ostajanje učenika u programu A2 u kojem se s dijelom učenika radi potpomognuto, a s dio obogaćena nastava će u praksi dovesti do ogromnog pada samostalnosti u radu, kao i razine učeničkih postignuća. Fizički je učitelju nemoguće raditi istovremeno dopunsku nastavu i obogaćenu nastavu. Predloženi dokument regulira rad učitelja, a zanemaruje učenike (obiteljski život i učenika i učitelja). Trenutno se učitelji bore s manjkom osnovne opreme za rad – papir, pribor za pokuse, neispravna ili zastarjela informatička oprema... Upisivanje formativnih bilježaka iziskuje i od iskusnog učitelja vrijeme i prostor u kojem će ih moći neometano i koncentrirano upisati. A učiteljski kabineti su u većini škola nepostojeći, a oni koje postoje, dijeli više učitelja. Popis obaveza koji se olako stavljaju pod “ostale poslove” je vrlo opširan i podložan individualnom tumačenju. Opravdan je zaključak da učitelj neće imati dovoljno vremena za pripremu za nastavu, pripremu i ispravljanje ispita i ostalih učeničkih radova, obaveznu administraciju i evidenciju. Promjena je potrebna, ali predloženi model je daleko od dobrog modela. Ni za učenike, ni za učitelje. Ni za budućnost društva! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 256 | Ivana Pavković | Eksperimentalni program | Poštovani, navedeno razdoblje od četiri godine nedovoljno je i nerealno za poboljšanje radnih uvjeta u školi. Trenutni nedostaci s kojima se suočavamo su: nepostojanje radnog prostora za učenike (gdje mogu neometano učiti i odmarati se) i učitelje (kabineti), dvorana, kuhinja, blagovaona, nedovoljna oprema: računala, pametne ploče, printeri, papir za printanje, pribor za izvođenje pokusa... Kao sustav borimo se s nedostatkom učitelja (fizika, matematika). Ovakvom provedbom cjelodnevne nastave taj manjak će biti uočljiviji jer se povećava neposredni rad a cijena mu se smanjuje, što će dodatno potaknuti odljev ovog stručnog kadra u druga zanimanja (izvan škole). Ovim eksperimentalnim programom nisu uzeti u obzir učitelji koji rade u više škola (nepuno radno vrijeme). Trenutni problemi s kojima se susrećemo - dežurni smo u svim školama, prisustvujemo UV i RV u svim školama, „nosimo“ knjige u svim školama, sudjelujemo u projektima u svim školama… Ovaj program dovodi nas do još veće diskriminacije i opterećenosti (u plaći i radu). Sudjelovanje u projektu bi trebalo biti vrednovano jednako za sve djelatnike (a ne proporcionalno satima kojima smo zaduženi u školi koja sudjeluje u projektu). Nužno je u neposredni rad s učenicima ubrojiti i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika. To je vrijeme u kojem su učitelji najizloženiji i nisu u mogućnosti kontrolirati (i odgovarati) za nastale situacije do kojih dolazi. Dežurstvo JE NEPOSREDNI rad s učenicima. Rad u A2 dijelu nastave predstavlja zahtjevan rad – koji se od nas očekuje, a za njega nije predviđeno stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja, što predstavlja veliki NEDOSTATAK ovog eksperimentalnog programa. Obvezni program unutar A2 programa obzirom da je obvezan za sve učenike i odvija se na razini razreda (a ne razrednog odjela!) je iznimno zahtjevan rad za koji se nužno pripremiti. Formativna vrednovanja učenika (uz učiteljsku potporu, kritičke osvrte, praćenja i prijedloge poboljšanja) iziskuju itekakvu pripremu, vrijeme i prostor u kojem će ih učitelj moći neometano i skoncentrirano izvesti. NUŽNO je u Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika uzeti u obzir da pripremanje učitelja iznosi minimalno 30 minuta po nastavnom satu. U protivnom, kvaliteta našeg rada će drastično opadati. A ne smijemo zaboraviti – svjedoci tome će biti upravo djeca/učenici koji će na kraju biti kolateralne žrtve naših pokušaja i pogrešaka. Do promjene mora doći – ali ne na ovaj način. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 257 | Natalija Ilić | Eksperimentalni program | Poštovani, djelatnik sam u dvije osnovne škole i roditelj dvoje djece koja se školuju u OŠ. Koliko sam razumjela sam koncept cjelodnevne škole- ideja nije loša, ali je strašno nedorečena, nejasna u mnogim segmentima i nepripremljena. Još uvijek nemam dovoljno informacija da donesem jednoglasno mišljenje protivim li se ili slažem s ovim projektom. Radila sam u provedbi eksperimentalnog programa Škole za život i imam iskustva i pojam koji je to ogroman posao za djelatnike i školu. Nikako se ne slažem s idejom da se smanje sati na razredništvo jer kao dugogodišnja razrednica znam kako je to zahtjevan posao i koliko vremena više oduzima od onoga što nam je plaćeno ( provedba sata razrednika, pripremanje za taj sat, odrađivanje sve silne papirologije i svakodnevnih poslova i problema koji se pojave - radimo s djecom i roditeljima! --> živim bićima a ne stvarima! odrađujemo roditeljske sastanke, informacije, budemo svojem razredu puno više od samo učitelja). Predlažem da se svakako norma sata razrednika POVEĆA za barem 2 sata ( dakle 1 sat razrednika, 2 sata plus na normu za odrađivanje svih prije spomenutih poslova). Ako se zaista poveća postotak na plaću za taj posao - je li to uistinu povećanje ako se ono izuzima iz naše dosadašnje norme ili nas se samo zavarava postotkom? Nisam sigurna - to bi računovođe trebali provjeriti. Pročitala sam da se vrijeme za pripremu smanjuje sa sadašnjih 30 minuta na manje - zaista?! Jest, imamo dostupnu tehnologiju i lakši pristup informacijama, ali koliko je zahtjevnije pripremiti diferencirani sat i materijale jer nemamo samo redovne učenike, imamo i učenike s posebnim potrebama ( darovite i one s raznim teškoćama za koje individualiziramo materijale). To je još jedna stavka s kojom se nikako ne slažem. Tek smo se pred koju godinu štrajkom izborili za tih 30 minuta. Ideja je da ćemo u školi pripremati sve što nam je potrebno za nastavu i ne trebamo se pripremati izvan radnog vremena - san snova! Problem je što naše škole nisu opremljene s kabinetima za nas nastavnike pa da imamo vrijeme i prostor za samostalan rad. Ne bi mi uopće bio problem ostati i to odraditi jer znam da će mi i djeca u to vrijeme biti u školi te da ćemo nakon toga imati vrijeme jedni za druge ( oni bez zadaća a ja bez priprema, ispita, papirologije…) Kao roditelj svakako ŽELIM da moja djeca polaze nastavu Informatike jer na satu Informatike NISU STALNO na računalima - imaju jako puno zadataka koji uključuju razvoj mišljenja, rješavanje problema i da ne duljim smatram ju korisnom za svoju djecu - u vremenu smo kada bez poznavanja rada na računalu ne možemo. Ako je problem opterećenje - predlažem da se kombinira sa Vjeronaukom na način da se ostvaruje barem jedan sat informatike u razrednoj nastavi, a poveća na 2 sata u predmetnoj nastavi, a nastava Vjeronauka obrnuto - 2 sata u razrednoj nastavi a 1 sat u predmetnoj nastavi ( nisam ateist, vjernik sam i djeca mi uče vjeronauk, polazit će ga i dalje, odrađivat ćemo sve vjerske aktivnosti kao i dosad jer želimo). Koliko nam je u školi objašnjeno, djeca ne bi bila toliko duže u školi koliko se u medijima prenosi, a smatram da je velika greška što se ne pita stručnu javnost o novostima koje se uvode ( planiraju uvoditi) i informira škole najprije, a ne da prve informacije dobivamo iz medija. Vjerujem da nije bilo u lošoj namjeri, ali je ispalo loše da se napravilo okviran raspored kako bi cjelodnevna nastava izgledala tu bi svakako svaka škola trebala imati autonomiju u vidu organizacije rada koji bi ovisili o nizu faktoru ( o mjestu u kojem škola djeluje, ima li potrebe za dužim boravkom djece u školi, koliko učenika bi trebalo koristite programe nakon npr. 15 :30 sati jer im roditelji rade, može li se u prostoru škole organizirati vanjske organizacije za provedbu sporta, glazbenih i drugih umjetničkih programa i sl. ) Uvođenje novog predmeta "Svijet i ja" - čemu?! To je zaista nepotrebno opterećenje! Ako je problem da se zaduže djeca u vrijeme Vjeronauka - skoro sva djeca nam polaze vjeronauk ( ako se nađe 1 učenik u kojem razredu da ga ne polazi, opet ovisi o razredu), mogu imati igru ili neku aktivnost ili potporu u to vrijeme - zašto ne. Biti će u školi, na sigurnome i zbrinuto. A ako je problem zaduženje nastavnika - možemo odraditi taj jedan sat potpore ili izvannastavne aktivnosti i na taj način popuniti vrijeme i "zbrinuti" djecu koja su slobodna u vrijeme Vjeronauka ili neke druge aktivnosti. Mislim da naši ravnatelji znaju jako dobro organizirati ljude i posao te bi se dobro snašli u ovakvoj situaciji. Satničarstvo kao "ostali poslovi" - složiti dobar i kvalitetan raspored je itekako teško, a kada je u pitanju veća škola i veći broj razrednih odjela, više djelatnika na više škola - umjetnost je složiti raspored i organizirati rad! Ne vjerujem da bi itko prihvatio takvu veliku obavezu kao "ostale poslove" a ne dio satnice. Ovaj dio isto smatram kao totalnu pogrešku. Predviđa li se na mjesto satničara zapošljavati nova osoba ili će to morati raditi ravnatelji kao još jedan od poslova ravnatelja? Nadam se da će se do vremena kada će se ovaj program uvoditi u škole kvalitetnije doraditi i usuglasiti jer bi tek tada imao puno veću potporu među djelatnicima škola i roditeljima. Do vremena kada to bude, novac koji se ulaže u ovo može se iskoristiti za opremanje i dogradnju škola kako bi bile spremnije na takve organizacijske promjene. Hvala i pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 258 | Udruga Dar | Eksperimentalni program | Poštovani, komentar neprofitne udruge DAR: u radne skupine MZO za pripremu- zakona, eksperimentalnih programa, pravilnika i drugih akata, potrebno je OBAVEZNO uključiti predstavnika/predstavnicu roditeljskih udruga. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 259 | IVONA ROGOŠIĆ | Eksperimentalni program | „Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme prehrane učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan.“ Poslovi koje ste naveli kao ostale poslove oduzimaju puno vremena i do sad su ulazili u normu, a sad je to izostalo. Također se navodi kako raspored ne treba svaki tjedan biti isti. Tko bi trebao raditi taj raspored? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 260 | JELENA MIOČEVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ni sama ne znam od kuda bih krenula koliko sam razočarana i kao učiteljica i kao majka dvoje učenika razredne nastave. Stručnjak sam u svim mogućim poslovima koje sam radila u svojih 14 godina rada, a za koje mogu reći da nisam završila fakultet nego sam se kao i svi kolege morala sama još dodatno educirati kada sam se zaposlila, jer u našem je poslu tako do kraja života. Uvijek nešto novo. Ne bunim se! Volim izazove! I to me motivira, ali kada imaju smisla i mogu se provesti. Možemo krenuti od razrednika, satničara, uređivanje mrežne stranice škole, administratora resursa, eDnevnika, INA folklor…. Ovo su sve poslovi koji po novome ulaze u ostale poslove… Satničar… Oh, kako je to lijep posao... Nadam se da ste shvatili da sam sarkastična!? Početak školske godine je. Svaki kolega ima svoje dane jer većina radi na više škola, vrijeme kada im najbolje odgovara zbog svih obaveza s dodatnom nastavom, dopunskom nastavom, izvannastavnim aktivnostima, prijevozom… I vi onda napravite taj famozni raspored. Pričate još sa svima da svi potvrde da nema poklapanja, da nisam zaboravila onaj jedan sat. Jer taj jedan sat znači da radim sve ispočetka. Ja sretna, svima sve odgovara! Juhu! I tada se pojavi ravnateljica i teška srca kaže nažalost kolega je dobio/popunio satnicu u drugoj školi i čekamo koga će nam ured poslati. Naravno da se ne znaju dani koje će biti kod nas. I ja čekam da javi i opet ajmo ispočetka. Ovo mi se jedne godine dogodilo da sam 3 puta u 2 tjedna pravila raspored. 3 puta! A nastava nije ni počela… Tako bih mogla nažalost o svim poslovima koje sam gore navela, jer svi oni iziskuju moju punu pažnju i koncentraciju. Jedan propust može dovesti roditelja na moja vrata, ako nisi objavio na mrežnoj stranici može pati natječaj, nisi detaljno ili na vrijeme napisao za pedagošku mjeru u eDnevnik ili odgovorio na vrijeme na neki mail. I to iscrpljuje ljude, a vi to gledate kao da to nije rad. A nego što je to? Ono što je mene najviše razočaralo što nitko nije pitao mišljenje nas koji smo svaki dan u tom poslu. Kako ću ja napraviti novi raspored ako budem ga imala u zaduženju i uklopiti da svima odgovara, pogotovo učiteljima koji rade na više škola. Pitanje je i kada ću ja sve stići pripremiti za nastavu. Po ovome ja ću opet morati nositi posao kući budući da u školi neću imati mir i tišinu kako bih mogla moj posao odraditi kako spada. A pogotovo jer ću morati čuvati učenike za koje neću biti plaćena. Profesorica sam matematike i informatike. Netko bi rekao pa super opet će se tražiti matematika pa ćeš imati punu satnicu, ali realnost je da matematiku pozdravljam što se povećava i treba učenicima, ali ne i smanjenje informatike na 1 sat. Lijepo je misliti da su svi učitelji informatički pismeni, ali realnost je drugačija. Puno puta mene pitaju kako da naprave pojedine digitalne sadržaje i nikada nisam odbila pomoći niti neću, ali me ljuti koliko se cijeni i vrednuje naše znanje koje prenosimo učenicima, ali i kolegama. U današnje vrijeme gdje digitalna pismenost treba biti na najvišem stupnju kod nas se vraćamo unazad. Ostali učitelji će morati raditi po novom kurikulumu na svojim satima ono za što sam ja stručnjak. To i je strašno kada sam pročitala kurikulum Svijet i ja. Ti ishodi se protežu kroz sve predmete, a samo će nekolicina učenika učiti taj predmet. A što je s ostalima? I u njemu se spominje IKT. Jad, tuga… Nažalost za sve što bih ja htjela učenike naučiti ne stane ni u ova 2. školska sata. Samo ću napomenuti da mi na informatiku ove školske godine ide 95 % učenika. Natjecanja da i ne spominje i sve moguće aktivnosti što su učenici na dodatnoj odradili. Ako su roditelji to prepoznali i upisali svoju djecu, onda mi nije jasno kako vi to niste prepoznali. Žalosno. Kao roditelj pokušavam svoju djecu naučiti samostalnosti, odgovornosti i snalažljivosti. Još su niži razredi i od malih nogu te vrijednosti pokušavam usaditi u njih jer u životu većinom svi moramo ponekad stati, udahnuti, razmisliti i riješiti problem. A sada imam osjećaj da moje dijete kada krene u srednju školu će biti nesamostalno, nesnalažljivo jer nema više koga da pitati ako odmah zapne. Ne, ne, ne… Mnoga djeca se u školi ne slažu i ne žele biti 5 dana u tjednu s istim ljudima 8 do 9 sati dnevno… Jeste li o tome razmišljali? Gdje će oni biti kada škole nisu adekvatno opremljene? Puno pitanja sam do sada čula, a odgovora nema. Uravnotežen, pravedan, učinkovit. Grozim se svih ovih riječi, ali najviše održiv jer to ovaj sustav koji predlažete nije, niti će biti. Zanima me hoće li biti mogućnost školovanja kod kuće ili planirate da svi moraju biti obavezno u školama? Jeste li pitali učitelje jesu li oni fizički i psihički u mogućnosti nositi se sa svim što vi tražite od njih? Znam da niste, niti nećete jer vas ni ne zanima naše mišljenje. Jelena Miočević, profesorica matematike i informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 261 | ANA MARINOVIĆ | Eksperimentalni program | 1.Podržavam uvođenje drugog stranog jezika kao obaveznog. O dobrobiti učenja stranih jezika govori se dugi niz godina. Učenje stranih jezika učenicima ne predstavlja dodatni napor jer su brojne studije potvrdile kako učenici s lakoćom usvajaju strani jezik, posebice u ranijoj dobi kada je usvajanje stranog jezika slično usvajanju materinskog jezika. Izbornost predmeta potrebno je detaljnije objasniti. Što to točno znači da je osigurana na razini škole ili razrednog odjela? Na primjer, ako škola trenutno ima kao drugi strani jezik talijanski, njemački i francuski, kako će se odrediti koji jezik će se učiti od 4. razreda? 2.Za A2 program: ne slažem se s obavezom pohađanja istog. Treba ponuditi svima mogućnost, zbrinuti one kojima je to nužno, pomoći u učenju komu treba, no ne treba nametati obavezu ostajanja u školi nakon osnovnih obaveznih predmeta. Djeca trebaju djetinjstvo, dio nestrukturiranog vremena, hobije, vrijeme za maštanje, vrijeme za interakcije u ostatku svijeta koji nije škola, vrijeme za obitelj i prijatelje izvan škole. Nisu svi jednaki i važno je uzeti u obzir da će mnogi morati u predmetnoj nastavi i nakon toga još učiti kod kuće ili raditi projekte. Učenici koji teže savladavaju nastavne sadržaje bi trebali obavezno (ako to odluči učitelj pojedinog predmeta u dogovoru s roditeljima te stručnom službom škole) u tom periodu dobiti podršku i pomoć učitelja u pisanju zadaća i savladavanju ishoda koje nisu savladali tijekom programa A1. Učenicima koji žele i mogu više, u tom periodu bi se mogla ponuditi dodatna nastava iz predmeta koji oni žele. A2 programe treba doraditi tako da budu jasnije definirani. U A2 programu potrebno je više fleksibilnosti. Ono što me jako brine hoće li djeca boraviti stalno u istom radnom prostoru, na tvrdim stolicama, malo imati rekreacijske pauze (pitanje je i gdje se one izvode), ručak te onda opet sjediti? Je li u organizaciji cjelodnevne škole predviđeno vrijeme za slobodnu igru učenika na otvorenom? Učenicima u nižim razredima je slobodna, nestrukturirana igra bez unaprijed određenih pravila igre zabavna, ali što je puno važnije, nužna za njihov razvoj. Razvija apstraktno razmišljanje, jezično izražavanje i percipiranje prostora. Brojna istraživanja dokazuju da socijalne vještine koje se razvijaju u slobodnoj igri pomažu djeci da postanu bolji učenici i razviju sposobnosti i vještine u svim područjima razvoja (kognitivni, emocionalni, fizički, društveni i osobni). Programe A1, A2 i B1 potrebno je organizirati na način da učenici provedu najmanje sat i pol u slobodnoj igri. Područje B1 jeo dvosmisleno i zbunjujuće:: je li ili nije obavezno, je li ili nije izborno, za koga je obavezno, za koga je izborno....? 3.Preračunavanje nastavnih sati u sunčane sate je nelogično. Ne može se samo 45 minuta preračunavati u solarni sat. Vrijeme školskog odmora je moje radno vrijeme. Jedni učenici odlaze iz učionice, još netko nešto pita, objašnjava mu se, bilježi se nešto u e-dnevnik, na papir/rokovnik, u to vrijeme drugi ulaze, pripremam učionicu za sljedeći razred. Kako to može biti moje slobodno vrijeme? Zašto se po ovom prijedlogu odmori ne računaju u radno vrijeme? Ako se nastavni sati preračunavaju u sunčane sate, to znači da ako niste dežurni, u vrijeme odmora ste u školi od svog slobodnog vremena. Ja sam tada na svom radnom mjestu i ne nestajem. Dobro je netko rekao: To je kao da liječniku oduzimate od radnog vremena ono vrijeme kada nema konkretnog pacijenta pred sobom, vrijeme između dva pacijenta. Kada nam je predviđeno vrijeme za pripremu sata, pripremanje i ispravljanje uradaka, pisanje bilježaka i upisivanje ocjena, razgovore s roditeljima uživo, telefonski, mailovima, porukama, sjednice, pripremanje sjednica, pripremu priredaba, događanja, izvanučioničke nastave, natjecanja, administrativne poslove...? U A2 i B1 ne priznaje se pripremanje za nastavu. Znači li to da se ne trebamo pripremati niti ispravljati uratke? Što je s pripremama aktivnosti i materijala za te sate, u što se to ubraja? U što se ubraja ispravak zadaća? U A1 priznaju se samo 22,5 minute priprema po satu. U tome je i ispravljanje školskih uradaka i priprema materijala, prezentacija, igara... To se ne može pripremiti samo u toliko malo vremena. Učiteljima hrvatskog jezika se najviše povećava broj obveznih sati. Izravni rad učitelja Hrvatskoga jezika s učenicima za punu će satnicu uglavnom biti maksimalno zaduženje (npr. dva peta razreda = 12 sati plus dva sedma razreda = 10 sati, dakle 22 sata). Još u tablici piše da je 5 sati programa A2 obvezno. To je 27 sati neposrednog rada s učenicima. Za stručno-metodičku pripremu kad se doda 11 sati, to je već 38 sati. Što je s ostalim poslovima od broja 6 do broja 9 (profesionalno usavršavanje, suradnja s roditeljima, suradnja s drugim učiteljima te upravljanje razrednim odjelom i školom)? Po tome mogu li uopće učitelji Hrvatskoga jezika s punom satnicom biti razrednici, imati zaduženja u programu B1, dežurati za vrijeme odmora, dežurati za vrijeme objeda…? Sudjelovanje u B1 je prekovremeni rad za učitelje Hrvatskog jezika. Rad u B1 treba biti definiran i vrednovan kao prekovremeni rad. Sasvim je dovoljno da u 5. i 6. razredu Hrvatski jezik ima 6 sati, Matematika 5 sati, a onda u 7. i 8.razredu po 4 sata tjedno oba predmeta, s obzirom i na povećanje satnice ostalih predmeta. Što se tiče sata razrednika, jedan sat nikako ne pokriva zahtjevan posao koji razrednik obavlja. Taj posao je velika odgovornost. S obzirom na opseg i zahtjevnost posla, naknada za taj posao treba biti puno veća. Razredništvo, osim sata razrednika, podrazumijeva i održavanje i organizaciju roditeljskih sastanaka te individualnih razgovora s roditeljima, redovito obavještavanje roditelja o postignućima i napredovanju učenika, planiranje i programiranje te provedba plana i programa rada razrednog odjela, upis podataka o učenicima u upisnik učenika eMatice, vođenje pedagoške razredne dokumentacije, poslovi vezani za upis djece u viši razred, izrada godišnjeg plana sata razrednika, priprema i vođenje sjednica Razrednog vijeća, briga o učeničkoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi učenika te o izvršavanju učeničkih obveza. Predlažem da dodatak na razredništvo bude 10% mjesečnog dodatka. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 262 | IVONA ROGOŠIĆ | Eksperimentalni program | Podržavam obavezno uvođenje 2. stranog jezika. Naime, jedna od temeljnih preporuka Europske komisije za obvezno obrazovanje su jezične kompetencije, a da bi se primjenjivale i razvijale kod učenika, potrebno je uvesti učenje drugog stranog jezika kao obaveznog obzirom da broj učenika koji ga sad uči nije zadovoljavajući. Štoviše, postoje područne škole u kojima se uopće ne nudi učenje 2 strana jezika što je diskriminirajuće i protuustavno jer sva djeca trebaju imati ponuđene iste uvjete školovanja. Ovako će svi imati tu mogućnost što je pohvalno. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 263 | Tatjana Pokupec | Eksperimentalni program | Poštovani, već sam kao roditelj komentirala vaš Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ , danas ču ga komentirati s gledišta učitelja. Učitelj sam glazbene kulture i odsada nisam sigurna u svoju buduću egzistenciju. Iako ovaj dugačak naslov programa dobro zvuči bojim se da za moj predmet baš i ne vrijedi. Po svemu napisanom ostaje nam samo 1 redovni sat u A1 od 5. do 8.razreda. Nigdje nije navedeno da predmetni nastavnici rade GK u 4.razredu. Tako smo se borili za to , i opet ste nama to uzeli. To znači da će RN preuzeti GK. To znači da ćemo imati još manju satnicu. Prije puno godina smanjili ste nam satnicu s 2 sata nastave na 1 sat. Sada da bi popunili normu radimo na 3-4 škole, i svejedno nemamo nastavu za puno radno vrijeme. Popunjavamo satnicu s razredništvom, INOm . Sada nam i to želite uzeti. Kazali ste da ćemo popunjavati satnicu s novim predmetom? Predmet je jedan, a takvih kao ja sada će biti puno. Nemojte zaboraviti da su i učitelji LK u istom položaju. Prvo, RN će uzeti sebi i GK i taj novi predmet. Ni razredništvo, ni zbor, ni orkestar ne ulaze u satnicu i velika većina tu gubi puno radno vrijeme . Svakom djetetu prirodno je pjevati, svirati, plesati. Djeca to vole raditi .Osjeti se i sada da djeci nedostaje kreativnosti, odgoja. Sam kurikulum GK govori: nastava glazbe potiče i unaprjeđuje učenikov estetski razvoj, potiče kreativnost učenika, razvija učenikove glazbene sposobnosti i interese, razvija učenikovu svijest o očuvanju povijesno-kulturne baštine i osposobljava ga za življenje u multikulturnom svijetu. Suvremeno poučavanje i učenje glazbene kulture uključuje i elemente građanskoga te interkulturalnoga odgoja. Važan dio procesa učenja i poučavanja glazbe odnosi se na izvannastavne aktivnosti u okviru kojih učenici proširuju stečena znanja, vještine i stavove te istodobno sustavno razvijaju svoje interese i ostvaruju kvalitetan umjetnički rast i razvoj. Pitam ja vas: koje dijete će ostati u školi poslije 15 sata. Poslije cijeloga dana( 7 sati) provedenog u javnoj ustanovi? Tko će doći na INu u B1 ili B2 od 15h nadalje? Sumnjam da će djeca htjeti ostajati u zboru ili orkestru nakon 7 sati provedenih u školi. Svako dijete bi išlo odmah doma. Na kraju, tamo su njegovi roditelji. Znamo da ma kako ne bi bio dobar učitelj, on ne može zamijeniti roditelje. To je jedna strana priče. Drugo: ako i dobijem djecu da ostaju na INI, ona ne ulazi u moje zaduženje, u moju satnicu. Rekli ste da za INU ide dodatak na plaču. Ja ne znam zašto vi mislite da mi ne znamo zakone. Dobro je poznato da dodatak na plaču nije plača , on se ne isplaćuje za vrijeme bolovanja, godišnjega, slobodnih dana i ne utječe na obračun mirovine. Sada 10 godina prije mirovine ja ču ostati na pola radnog vremena ili kao tehnološki višak? Ne znam tko je stručnjak koji je napisao ovu reformu ali on sigurno nije proveo u razredu ili u školi niti jedan dan. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 264 | VLATKA ILEKOVIĆ | Eksperimentalni program | Pozdravljam ideju reforme školska, postojeći sustav trebamo mijenjati i ići ukorak sa Europom, no ovdje vidim niz problema. Svakako je prednost da učenici s manje mogućnosti imaju jednak položaj s ostalim učenicima, no treba voditi računa da djeca uče na različite načine i da je nekoj djeci neophodan mir i tišina, koji u školi neće imati. Smanjenje razlike u školskim postignućima i obrazovnim ishodima kao posljedica socijalnih razlika i uvjetima odrastanja bilo bi bolje riješiti na način da roditelj ima mogućnost odabrati želi li da dijete ide u cjelodnevnu školu ili s programom A1 završava svoj nastavni dan. A2 program trebao bi biti izborni. Dulji školski dan velikom će broju djece nadarene u drugim područjima (npr. glazbenom) stvarati dodatne teškoće, a ne da će im olakšati učenje. Primjerice, učenici 8. razreda svaki su dan u školi obavezni biti do 15,30 sati (A1 + A2). Ako takvo dijete ide u glazbenu školu, ono još ima tjedno obavezna 2 sata instrumenta, 2 sata sollfeggia, 1 sat orkestra (ili zbora) i 1 sat klavira. Takvo dijete i svaki dan treba vježbati sviranje minimalno 1 sat dnevno, a to je sve nemoguće staviti u normalan radni dan, da dijete ima vremena i za odmor i dovoljno za spavanje, što su njihova temeljna dječja prava. Kvaliteta života većeg dijela učenika značajno će se smanjiti. Uvođenjem cjelodnevne škole u jedan (ili dva) razreda po školi, ovisno o potrebama učenika i roditelja, svi bi imali dobrobit. Takva djeca, koja su mahom slabijeg socio-ekonomskog stanja, imat će osigurana dva obroka, pomoć u učenju, neće trebati dodatne instrukcije i neće biti prepuštena ulici. Roditeljsko je pravo i odgovornost da sa svojim djetetom čita, razgovara, ukaže na važnost učenja, provodi vrijeme sa svojim djetetom. Ukoliko to ne može, ima mogućnost odabira u okviru cjelodnevne škole. Ostali učenici, koji vrlo uspješno i u sadašnjem načinu školovanja usvajaju sve predviđene ishode uz niz drugih izvanškolskih aktivnosti, trebaju i nastaviti u tom smjeru. Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. „Eksperimentalni program predviđa više školskog vremena i nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja.“ – zašto ne i u predmetnoj nastavi? „Jasno su izložena očekivanja o potrebi što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. To područje pruža učenicima brojne važne vještine i znanja te iznimno važnu odgojnu sastavnicu osnovne škole kao stvarno područje formiranja i razvoja kreativnih kapaciteta svih učenika, koji su praćeni formiranjem brojnih poželjnih stavova kao osnove uspješnosti u kasnijim obrazovnim razinama, ali i u životu“. Razvoj kreativnih kapaciteta učenika naglo prestaje nakon četvrtog razreda, a kreativnost je jedan od preduvjeta za uspješnost i u STEM području. Povećanjem satnice likovne kulture u višim razredima osnovne škole itekako bi se utjecalo na razvoj kreativnosti. Kroz nastavu Likovne kulture potiče se samostalnost, razvija sposobnost kreativnog mišljenja i djelovanja, oblikuje se osobni i društveni identitet učenika. Važan je i praktičan rad kojim učenici istražuju nove medije, tehnike i alate, oblikuju i izražavaju se te daju idejna i konkretna rješenja problema koje prepoznaju u svojoj okolini, čime se razvija kreativnost, uči produkcija, razvoj i ostvarenje ideja. Likovna kultura (u ovom eksperimentalnom programu) svakako treba imati veću satnicu i u višim razredima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 265 | Marica Marijan | Eksperimentalni program | Zatočiti osnovnoškolsko dijete u ustanovu svakoga dana od 8 do 17 (pa i do 15) sati NIJE NORMALNO. SUOSJEĆAM s učenicima i roditeljima svih 50 škola koje se planira staviti u ovaj eksperiment na 4 godine, bez da ih o tome itko išta pita! A nakon toga, suosjećam sa svom ostalom djecom koju čeka to isto. Život pod institucijskim nadzorom, bez prirode, bez igrališta, bez vlastite slobode i bez vremena koje sami osmišljavaju, bez svoje obitelji, svakodnevno i „cjelodnevno“! I to, „radi kvalitetnijeg obiteljskog života“. Je li vi to nas zezate?? Ovaj me program podsjetio na škole u pojedinim totalitarnim državama koje uzmu djecu u ponedjeljak pa ih vrate doma za vikend. Cjelodnevna nastava može postojati samo uz mogućnost izbora! Olakšajte djeci život i školovanje, a ne otežajte! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 266 | Ana Persinec | Eksperimentalni program | Poštovani, nikako se ne slažem sa cjelodnevnom nastavom u osnovnoj školi. To je neodrživ sustav, neizvediv i nepotreban našoj djeci. Jedan učitelj ne može raditi u neposrednom radu sa razredom od 8-15 h. To je neljudski te ne uvažava dobru i opće prihvaćenu premisu da radno vrijeme u interakciji s ljudima mora biti kraće nego uredsko vrijeme. Također, što sa ostalim poslovima koje učitelji moraju obaviti: projekti, roditeljski sastanci, dodatni zadatci, rad u e-dnevniku i sl.? S obzirom da prema ovome nisu odobrena dva učitelja time bi učitelji iz boravka bili višak. Ukoliko ostanu tada opet ne bi bilo dovoljno za punu satnicu oba učitelja (jednog ujutro i jednog u boravku) jer nema dovoljno neposrednog rada sa djecom. Trenutno je problem naći profesore u školi nekih predmeta jer im se na tržištu nudi bolje plaćeni posao, a kako će tek s ovim načinom obrazovanja biti motivirane nove generacije raditi u školstvu?! Kao zadnju, i meni osobno iznad svega najbitniju stavku, ne želim da moja djeca budu u školi cijeli dan - želim da puno svog vremena provode u svojoj obitelji. Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja može se primiti jedino u svojoj obitelji🙂, a ne u školi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 267 | IVANA SKROZA | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam likovne kulture 24 godine na području šibensko kninske županije.Radim svoj posao s ljubavlju i predano.Sudjelujem na svim stručnim aktivima učitelja LK u našoj županiji koji slovi kao jedan o najkvalitetnijih aktiva učitelja likovne kulture. Stalno usavršavam svoje znanje te sam završila i tečaj grafičkog dizajna u Algebri,član sam dvaju likovnih udruga u našoj županiji u sklopu kojih redovno djelujem kao umjetnica.Koristim digitalne tehnologije i svom osobnom umjetničkom radu.Dakle umjetnost za mene nije moje radno vrijeme već je definicija onog tko sam ja i način življenja života tj.poziv.Kao takva nadam se da živim i prenosim svoja iskustva i svojim učenicima.Umjetnost je potraga za ljepotom,harmonijom,skladom i ravnotežom kako u svijetu koji nas okružuje tako i u nama samima. Umjetnost je život u kreaciji i sposobnost da iz nematerijalnog svijeta ideja preko naših ruku stvaramo nove stvarnosti. Često ističem učenicima kako neke zemlje kao npr.Italija "žive" od umjetnosti. Potičem kod učenika poduzetničko razmišljanje unutar svog predmeta.Izradili smo samostalno logotip škole,otiskivali smo slike na platnene vrećice,majice,keramičke šalice(humanitarna akcija za porušenu Petrinju),kalendare i sl..Stalno sam u korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima.Nastojim svojim životom učenicima dočarati način kreativnog razmišljanja mnogobrojnim vlastitim umjetničkim projektima. Ne razumijem otkud tolika marginalizacija i guranje u pedagoški zapećak nastavnog predmeta likovne kulture u hrvatskim školama ako se svud u svijetu u suvremenim i naprednim obrazovnim (skandinavskim)zemljama upravo suprotno potiče kod učenika. Također ne razumijem zašto se silom uguravaju novi nastavni predmeti u obrazovni program kao da on nije već natrpan. Osobno nisam protiv cjelodnevne nastave ali program i br.nastavnih predmeta ne smije biti tako natrpan.Društvo u kojem živimo treba pratiti svojom infrastrukturom i organizacijom takve škole.U nesređenom i nestabilnom vremenu i društvu u kojem živimo mislim da je ova promjena prenagla obzirom da još živimo pod dojmom programa Škole za život. Nakon pročitanog prijedloga mogla sam samo konstatirati da ću morati napustiti rad u školi jer neću moći ostvariti puno radno vrijeme na dvije škole u kojima radim jer je ovaj put prevršilo svu mjeru što se događa sa položajem nastave likovne kulture u hrvatskim školama.Nemam vam na čemu zahvaliti. Srdačan pozdrav ,Ivana Skroza. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 268 | HELENA KURIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani! Kao studentica Učiteljskoga fakulteta snažno se protivim uvođenju cjelodnevne škole! Istaknula bih da se sve u školstvu treba provoditi ZA DOBROBIT DJETETA, a stvarno ne vidim što bi dobroga (osim u fragmentima) donijela cjelodnevna nastava. Kao prvo, škole same po sebi kao zgrade nemaju dovoljno kapaciteta za provođenje takvoga oblika nastave. Neke su premale, neke u poluraspadnutome stanju, a neke (kao zgrada našega Fakulteta) u potpuno raspadnutome stanju (a vidimo kako „ide“ s obnovom svih građevinskih objekata). Osvrnula bih se na jednu neistinu koju sam uočila čim sam pogledala prve stranice dotičnoga dokumenta: „Školski je dan obilježen krutim rasporedom.“ – NE, raspored nije krut te ga učitelj može prilagoditi posebnim zahtjevima određenoga nastavnoga sadržaja (npr. za projekte, posebne prigode…). „Krut raspored“ samo stoji zabilježen u e-Dnevniku, a krut dojam može steći zbog prilagodbe predmetnim učiteljima (čiji je raspored zapravo „krut“) koji taj raspored ne mogu prilagođavati upravo zbog svoje satnice. Cjelodnevni boravak u školi ne ostavlja vremena za onaj jedinstveni „posao“ djeteta, a to je – igra. Previše se zanemaruje odgojna i obrazovna važnost igre, a upravo kroz nju djeca nauče puno stvari koje u školi i ne nauče. Nauče s mamom i tatom „skuhati čaj“ za medvjedića, „voditi farmu životinja“, sudjelovati u „najbržoj utrci autića“. Hoće li cjelodnevna nastava omogućiti djeci dovoljno vremena za igru? Hoće li dijete uopće biti raspoloženo za nju kad se vrati kući? Sjetimo se samo kada kritiziramo „današnju djecu“ govorimo „Ja sam se u tvojoj dobi igrao/la, a ne izvodio/la takve gluposti kao ti!“ Naglasila bih činjenicu da mlađoj djeci koncentracija ne traje dulje od 15 minuta, te se nakon isteka toga vremena treba promijeniti aktivnost). Međutim, i to se može do neke granice jer dolazi do zamora. Čemu onda produžavanje trajanja školskoga sata i cjelokupnoga boravka u školi. (uostalom, važna je KVALITETA, a ne KVANTITETA) Također, glavni, ali ujedno i najljepši „posao roditelja“ jest briga za svoje dijete. Da, roditelji su u današnje vrijeme prezaposleni jer jedna plaća nažalost više nije dovoljna za uzdržavanje obitelji te djeca bivaju prepuštena bakama/djedovima, vrtićima, produženome boravku... Zašto se ne bi prvo učinilo sve da se poboljša kvaliteta življenja? Zašto se ne bi učinilo sve da obitelji budu skladne, omogućio siguran i topao dom za svako dijete? To se financijski očito može, jer se očito novaca očito ima i za bacanje… O smanjivanju satnice Informatike u digitalnome dobu ne treba raspravljati, sama ta promjena je kontradiktorna svakome današnjemu napretku… Naravno, velik je problem prevelika količina vremena provedenoga ispred računala, ali smatram da bi se sve to moglo riješiti edukacijom o svim prednostima i manama računalne tehnologije još od najranije dobi djece, još u obitelji. O uvođenju kineziologa u razrednu nastavu i o podcjenjivanju učitelja (pritom mi uistinu nije namjera podcijeniti same kineziologe) stvarno ne bih raspravljala, već bih samo postavila pitanje hoće li se tako podcijeniti i ostala zanimanja… Naglasila bih još samo to da je djeci u toj dobi (koji shvaćaju svijet vrlo cjelovito) besmisleno uvoditi predmetnu nastavu jer je njima u toj dobi potrebna stabilnost i sigurnost, a mnoštvo učitelja koji im se izmjenjuju na nastavi to ne mogu donijeti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 269 | Martina Pećar Đurović | Eksperimentalni program | Cjelodnevna škola okarakterizirana je kao uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Iako ova najava zvuči primamljivo, zapravo se iz objavljenih dokumenata Ministarstva otkriva nešto potpuno suprotno i štoviše, štetno za sve sudionike odgojno-obrazovnog sustava. Prvo što se uočava jest produljen boravak učenika u školama iza kojeg stoji opravdanje da roditelji više neće plaćati instrukcije za svoju djecu i da će sve potrebno znanje i vježbu dobiti isključivo u školi. Možda prvotna nakana Ministarstva i nije loša, međutim, nije u potpunosti jasno kako će se realizirati u stvarnim školskim uvjetima. Naime, naši razredi broje velik broj učenika. Možda bi u nakrcanim učionicama učenici uistinu mogli i napisati zadaću, zadaću samo u pisanome obliku, ali zasigurno ne bi mogli obavljati one aktivnosti koje tradicionalno zovemo učenjem. Osim toga, učenjem u prekrcanim učionicama zatiru se i različiti učenički stilovi učenja, da ne govorim da se učenike u potpunosti lišava odgovornosti koje preuzimaju za vlastito učenje. Domaća zadaća nije sama sebi svrhom, ona ima i odgojni element. Učenici zahvaljujući domaćoj zadaći i drugim oblicima samostalnoga rada kod kuće uče kako učiti, uče kako pravilno organizirati vrijeme za rad i slobodne aktivnosti, uče kako se odgovorno odnositi prema svojim obvezama. Kontrolirano pisanje zadaće u jasno strukturiranim uvjetima pod paskom učitelja zasigurno neće doprinijeti razvoju njihove samostalnosti. A kao što sam prethodno naglasila, samo učenje ili istraživanje u pretrpanom razredu nije moguće. Nadalje, u školama je u porastu broj učenika s teškoćama, kao i broj učenika s narušenim mentalnim zdravljem. Zadržavanje takvih učenika u odgojnoj ustanovi dulje od postojećeg neće doprinijeti njihovoj dobrobiti, štoviše, samo će produbiti postojeće probleme i onemogućiti njihov odlazak na potrebne im dodatne tretmane. Problematičan je i odnos Ministarstva prema učiteljima u tom „pravednom“ modelu nastave. Naime, učiteljima se povećavaju obveze unutar postojeće norme, sadašnje dodatne i dopunske nastave, kao i izvannastavne aktivnosti ne ubrajaju se više u dio neposrednog rada s učenicima, kao što je do sada bio slučaj. Broj se sati predviđenih za razredništvo smanjuje, iako je problema u razredima sve više, a komunikacija s roditeljima i učenicima sve iscrpnija ( i dva sata razredništva koja su dosad bila na snazi nisu bila dostatna za sve poslove razrednika). Smanjuje se predviđeno vrijeme za pripreme učitelja i sve se obveze (kojih je svakim danom sve više) svrstavaju u ostale poslove kojima kraja nema. Zaboravlja se i činjenica da škole nisu opremljene da se u njima učitelji adekvatno pripremaju za nastavu, a vrednovanja, praćenja, ispravljanja ostavljena su za onu šačicu minuta između satova kada učitelji nemaju nastavu. U obzir nije uzeto i da učenici u školi vrijeme odmora ne mogu provoditi sami i da s njima trebaju biti dežurni učitelji. Međutim, i to se vrijeme boravka s učenicima svrstava pod ostale poslove. Činjenica je da će učitelji s učenicima imati više neposrednoga rada, ali da se ono kao takvo neće bilježiti, da se vrijeme predviđeno za pripreme i praćenje učenika smanjuje, čime se nikako ne ide u smjeru poboljšanja nastave. S obzirom na mijenjanje norme, mnogi će učitelji ostati bez postojeće satnice, vjerujem da je i to „pravedan“ način koji „značajno unapređuje profesionalni, društveni i materijalni status učitelja“, što se u dokumentima Ministarstva navodi. Još se jedan bitan problem nameće, a to je status učitelja u sadašnjem produženom boravku. Njih je i dosada Ministarstvo ostavljalo na marginama sustava, a i tijekom uvođenja cjelodnevne škole bi se za njih trebali pobrinuti osnivači koji zasigurno nemaju adekvatno rješenje. Nejasno je uopće kako dokument jedne ozbiljne institucije kao što je Ministarstvo nije do kraja razradilo status za postojeći kadar koji je brojan, već se loptica prebacuje na druge institucije. Zašto se u izradi modela cjelodnevne nastave nije posegnulo za modelom riječkih škola koje već godinama imaju razrađen sustav? Zašto se ne vodimo primjerima dobre prakse, već se kopira strani model koji nije primjenjiv u našoj stvarnosti? Nije jasna niti veza povećanja školskoga uspjeha s brojem sati u školi, kako se iz dokumenata iščitava. Prema kojim je istraživanjima broj sati provedenih u školi u direktnoj vezi s boljim školskim uspjehom? Vjerujem da je problema još mnogo i da će Ministarstvo morati pomnije razraditi, doraditi i promijeniti najavljeni model želi li uistinu postići ciljeve koje si je zadalo. Osim ako ovo nije samo još jedna promjena koja je sama sebi svrhom, a direktno se prelama na učenicima i učiteljima koji su iz godine u godine samo pokusni kunići loše obrazovne politike. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 270 | IVONA ROGOŠIĆ | Eksperimentalni program | Moram se referirati na prijedlog računanja radnog vremena u vašim, tzv. "solarnim satima". Svim učiteljima i stručnim suradnicima u RH radno je vrijeme iskazano na tjednoj osnovi od 40 radnih sati. Bilo koja promjena tjednog radnog opterećenja predstavlja prekovremeni rad. Stoga je potrebno uskladiti iskazivanje postojećih radnih sati učitelja i stručnih suradnika prema vremenskom trajanju nastavnog sata. USPOREDITI S POSTOJEĆIM OBAVEZAMA. Navedena je, u e-savjetovanju, problematika izračuna pauza, tzv. rekreacijskih stanki, vremena provedenog na obroku i ručku koje niste uvrstili u "izračun solarnih sati" i na isto se očekuju komentari obrazloženja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 271 | IVAN LIPANOVIĆ | Eksperimentalni program | (3) Smatram da je neprihvatljivo ukidanje radnih mjesta učiteljica/učitelja u produženom boravku. Jedna učiteljica/učitelj u RN ne može odraditi duplu smjenu. Uz takav obim posla neminovno bi došlo do pregaranja, narušavanja zdravlja i posljedično smanjenja kvalitete rada. Predlažem da po svakom razredu u RN budu dvije/dva učiteljice/učitelja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 272 | PETRA KOCMAN | Eksperimentalni program | Poštovani, 21.stoljeće, stoljeće tehnološkog napretka, doba kada tehnologija i umjetna inteligencija napreduju iz dana u dan sve više i više, RH smanjuje informatiku u školama. U današnje vrijeme gotovo sva zanimanja traže IKT, nema područja u kojem tehnologija nije važna. Digitalne kompetencije i vještine ključne su kako bi se svakom pojedincu pružila jednaka prilika da napreduje u životu. Eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno (u prvom razredu pola sata treba da učenici upale računala i da im učiteljica/učitelj u tome pomognu). Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 273 | Ines Stanišak Pilatuš | Eksperimentalni program | Poštovani, iskazujem veliko nezadovoljstvo ovom "kvazi" reformom koju Vi nazivate uravnoteženom, pravednom, učinkovitom i održivom. Uravnotežen, pravedan, učinkovit, održiv sustav ZA KOGA?! Vjerojatno za one koji nikada nogom nisu kročili na teren i odradili sate u nastavi! Predlažem svima onima koji su pisali ovaj „sjajan“ nacrt cjelodnevne škole da odrade mjesec dana u nastavi od 1. do 8. razreda prema svim svojim napisanim smjernicama, nakon odrađenog eksperimenta, molimo Vas da nam na ZORAN način elaborirate uravnoteženost, pravednost, učinkovitost i ODRŽIVOST Vašeg eksperimenta! Poštovana gospodo, VAŽNO JE ZNATI, da je za bilo kakvu provedbu reforme potrebna TEMELJNA i KONKRETNA PRIPREMA te da se za njezinu kvalitetnu provedbu trebaju konzultirati kompetentni stručnjaci i učitelji kao nositelji te reforme, a ne mediji! Prije provedbe programa cjelodnevne škole potrebno je u školama omogućiti: - jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama Republike Hrvatske - omogućiti infrastrukturne, materijalne, tehničke, zdravstvene i kadrovske preduvjete za provedbu ovakve nastave - svaka osnovna škola treba u stručnom timu imati dječjeg psihologa, pedagoga i logopeda - omogućiti rad dviju učiteljica u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio programa - ukinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima - programu A2 se trebaju jednakovrijedno priznati stručno-metodičke pripreme kao i u programu A1 - konkretizirati ostale poslove i precizirati njihovo vremensko trajanje, a tiču se vremena za pripremu nastave, za ispravljanje učeničkih radova, administraciju, stručno usavršavanje, suradnju s roditeljima, vođenje i sudjelovanje na aktivima te vrlo opsežne poslove razrednika Zaključno, možemo samo ustvrditi, kako Vaš nedorečen program cjelodnevne nastave zasigurno nije uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja jer navedeni uvjeti naprosto ne postoje! Lp! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 274 | Silvija Vincek | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je oduzimanje tjelesne i zdravstvene kulture učiteljima razredne nastave oduzimanje njihovog prava kojeg su stekli dobivajući diplomu. Oni su itekako osposobljeni za pravilno izvođenje satova tjelesne i zdravstvene kulture i ako su tolike godine mogli ga predavati zašto sada odjednom ne bi smijeli? To je oduzimanje posla i satnice za koji oni imaju stečenu diplomu i dozvolu za izvođenje nastave. A i u nižim razredima je poželjno da djeca imaju jednu učiteljicu razredne nastave osim stranih jezika i vjeronauka kako bi se čim lakše prilagodili i kako bi im bilo lakše i ne bi trebali doživljavati toliko novih promjena. A što se tiče cjelodnevnog boravka u školi nije dobro ni za učenike ni za učitelje. Djeca moraju provoditi vrijeme i kod kuće i sa svojim roditeljima a ne da su cijeli dan u školi i ne vide svoje roditelje. A isto tako nije dobro ni za učitelje jer kada će onda uspjeti se pripremiti za nastavu i upisivati ocjene i sve ono što treba ako provedu cijeli dan u školi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 275 | KARLO ŽERAVICA | Eksperimentalni program | Poštovani, ovim putem Vam se obraćam vezano za Eksperimentalni program „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo na javnu raspravu, a u kojem ću se osvrnuti isključivo na dio programa koje smatram neprihvatljivim: smanjenje satnice predmeta Informatika i uvođenje novog nastavnog predmeta IDK u trajanju od 1 sat tjedno od 1. do 8. razreda. - novom reformom obrazovanja i nacionalnim kurikulumom godine 2020/2021 je nastavni predmet Informatika uveden kao izborni predmet u razrednoj nastavi 1.-4. razreda, odnosno 7. i 8. razreda, te kao obavezni nastavni predmet 5. i 6 razreda u trajanju od dva sata tjedno, a sve prema nacionalnoj razvojnoj strategiji RH. Dvije godine kasnije provedeno je tek jedno istraživanje digitalnih kompetencija učenika 6. razreda, što je jako malen uzorak obzirom na broj učenika od 1.-8. razreda koji pohađaju predmet Informatika, a također i samo jedna od 4 domene koje su propisane predmetnim kurikulumom. Osnova svakog planiranja jest istraživanje, stoga ovako “kirurško” rezanje broja sati bez projekcije rezultata istraživanja smatram krajnje neozbiljnim i neprihvatljivim u kontekstu nacionalnog kurikuluma i razvojne strategije RH. - ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija, što sugerira da naglasak nije isključivo na poučavanju činjeničnog znanja, već na ravijanju vještina, logičkog i kritičkog razmišljanja što je osnova svakog osobnog i društvenog napretka. Na državnom natjecanju iz informatike sudjeluje veliki broj učitelja i učenika koje se realizira u nekoliko kategorija: digitalne kompetencije, osnove informatike, algoritmi (računalno programiranje) i razvoj softvera, te nekoliko odvojenih kategorija koje su usko vezane za informatiku, kao što su natjecanje iz robotike i automatike. Naši učenici postižu značajne rezultate na međunarodnim natjecanjima u kojem zasigurno određenu ulogu imaju i predmetni nastavnici Informatike. Uz odgojno-obrazovni rad s učenicima, nastavnici Informatike moraju svaki nastavni sat osigurati ispravan rad računalne opreme (računala, projektori, računalna mreža…) jer svi učenici moraju imati jednake uvjete za rad. S obzirom na navedeno, smatram da tjedno smanjenje broja sati s dva sata na jedan sat nikako ne može biti realiziran u skladu s definiranim ciljevima, potrebama i zahtjevima. - koncept u kojem bi učitelji Informatike gubitak sati nadoknadili predmetom “Svijet i ja” smatram apsolutno neprihvatljivim jer time šaljemo poruku da nije važna stručnost, čime dodatno degradiramo ionako loš status učitelja u društvu. U svijetu se danas informatička pismenost podrazumijeva ali je najveći naglasak na informatičkoj okretnosti (sposobnost snalaženja i primjene u novonastalim situacijama). Tek smo uhvatili korak , a sada se vraćamo dva unazad! Nadam se da će prevladati razum. Karlo Žeravica, učitelj informatike i tehničke kulture | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 276 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Ministar znanosti i obrazovanja ne mora nužno imati formalno obrazovanje ili stručnost u tom području, ali bi bilo poželjno da ima neko znanje i iskustvo u tom području ili barem srodnim područjima. U tom smislu, bilo bi korisno da ministar ima neku stručnost u znanosti i obrazovanju, kako bi mogao donositi informirane odluke i razumjeti potrebe učenika, nastavnika i škola. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 277 | IVONA ROGOŠIĆ | Eksperimentalni program | Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Zanima me kako je moguće održati ovakav vid nastave bez ikakve prethodne pripreme? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 278 | Jelka Šegan | Eksperimentalni program | Poštovani, osvrnula bih se na dokument i kao roditelj i kao učitelj. Taj dokument ste trebali poslati na škole i ostaviti neko vrijeme da ga učitelji prouče, promisle i iznesu svoje mišljenje. Ipak su učitelji nositelji i provoditelji Vašeg programa. No, mi uvijek zadnji saznamo za promjene koje nas očekuju i to preko medija. Trebali su nam se predstaviti članovi radne skupine, njihove kompetencije i tko je od njih radio na pojedinim dijelovima dokumenta. Teško je povjerovati da su ovakav dokument pisale osobe koje rade u nastavi jer bi u protivnom znali kako učenici funkcioniraju i do kojeg sata su koncentrirani na rad; 6. i 7. sat (pogotovo na izvannastavne ili izborne satove 8. sat) dolaze iscijeđeni kao spužve. Osobno jesam za promjene, ali ne ovako drastične i štetne i za učenike i za učitelje. U toplije mjesece u našoj školi je neizdrživo u 9.00 h ujutro. Kako će i učenici i učitelji izdržati do 17.00 h u tim uvjetima jer nijedna učionica nema klima uređaj (no, i da ih ima, koliko je zdravo biti cijeli dan u klimatiziranom prostoru?). „Cjelodnevna osnovna škola treba jasno i vidljivo voditi i brojnim drugim željenim posljedicama. Među njima su očekivane brojne poželjne indirektne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života. Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima…“ Ovdje nigdje nije u središtu pažnje dijete (učenik), njegovo mentalno i fizičko zdravlje. Previše govorite o kvaliteti obiteljskog života. O kvaliteti našeg obiteljskog života odlučujemo suprug i ja, ne institucije. Budući da bi oboje naše djece trebali biti dio te nove reforme (ukoliko zaživi za 4 godine), ne znam kad bi ih ja kao roditelj trebala i viđati (osim da ih premjestim u školu u kojoj radim). Kao roditelj smatram da trebam, a i želim sudjelovati u obrazovanju svog djeteta; volim i želim pogledati što je radio u školi pa prema tome i pribor treba nositi kući, a ne da sve ostaje u školi (nije podstanar koji će odlaziti u 7.00 h ujutro i vraćati se u 17.00 h kući). Toliko sati provođenja u četiri ista zida ne podupirem. Svoju slobodnu igru će kao i do sada provoditi s prijateljima i sestrom koji nisu dio školske zajednice (ima i život izvan školske zgrade). Sve što ne bude obavezno, ići će kući. Pa i učiti. Otkad je učenje kod kuće postalo opterećenje? Nakon nastave treba odmora i njima, u miru doma. Netko odmara, spava nakon škole (u krevetu), ne na neudobnim drvenim stolicama. Roditelji svoju djecu trebaju poticati učiti sami, treba im objasniti samo ono što ne razumiju (ne učiti s njima i pisati im domaće zadaće). Dijete mi ide u produženi boravak, no u razrednoj je nastavi. Tamo piše domaću zadaću, ali čita i uči kod kuće (u miru). Nisam za grupno učenje jer nije kvalitetno i učinkovito, svako dijete uči na svoj način, a i sama sam uvijek voljela svoj kutak za učenje. I tko će ih nadzirati dok uče? Vjerujem da nijedan učitelj ne želi biti „teta čuvalica“ u vrijeme kad oni trebaju učiti. Da ih se 45 minuta ili više smiruje, utišava i opominje da je vrijeme učenja. I učiteljima treba resetiranje nakon 5 – 7 sati poučavanja, objašnjavanja, rješavanja svakojakih situacija… Produženi boravak ne smatram nimalo sličnim cjelodnevnoj nastavi. Učenici od 5. razreda ne trebaju produženi boravak i ostajati popodne u školi jer smatram da su sposobni sami doći kući i ostajati sami (osamostaljivati se). Program je predstavljen kao dobro za roditelje koji rade. U manjim sredinama većina ne radi do 17.00 h i ovaj program nije produženi boravak koji je za potrebe roditeljima mlađe djece, nego zatvaranje sve djece. „Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.“ Kao učitelj osvrnula bi se na predmete koje uvodite. Učiteljica sam informatike i prokomentirat ću to. 1992./93. godinu sam kao učenica trećeg razreda imala izvannastavnu aktivnost informatiku (prije trideset godina). Prije tri godine ste uveli informatiku kao izborni predmet od 1. – 4. razreda, da bi 2022./2023. godine najavili ukidanje (smanjivanje) satnice. Informatiku kao izborni predmet u školi u kojoj radim (i dio satnice koju ja držim) polazi 99% učenika. Učenici vole i rado pohađaju nastavu informatike. Ovim ukidanjem predmeta Informatika kršite temeljna prava djeteta da pohađaju izbornu nastavu koju toliki broj učenika samovoljno upisuju. Uvodite novi predmet (ali UKIDATE obveznu nastavu Informatike i to dva sata u 5. i 6. razredu). Ako naglašavate da je ne ukidate, gdje se onda gubi predmet Informatika (u 5. i 6. razredu obvezan predmet od dva sata tjedno?! Nigdje u novom dokumentu nema predmeta Informatika koji se sad poučava u školama i nalazi se u sadašnjim kurikulumima). Informatika je predmet široke palete i nemoguće je sve odraditi u dva sata, a kamoli u jedan sat tjedno. I čemu mijenjati naziv predmetu i to u tako dugačak da ga nitko neće ni zapamtiti (uvijek će se zvati Informatika)? Djeca koriste (naglašavam, koriste) digitalne uređaje, ali ne znaju ih koristiti pravilno. Snimaju sadržaje (treba ih poučiti što smiju i kad smiju snimati), objavljuju ih (treba ih poučiti što smiju, kad smiju i gdje objaviti), instaliraju igrice (bez da čitaju upute prije klika na Prihvaćam), koriste društvene mreže (čija je dobna granica 13 ili 16 godina, a svi lažiraju godinu rođenja da bi bili član te iste zajednice), dopisuju se i dodaju za prijatelje sve koji ih to zatraže (bez da promisle posljedice istog)… To sve i više od navedenog, učitelji informatike se trude usaditi u učeničke glave jer mnogi roditelji ne znaju i nisu kompetentni po tom pitanju. Informatika je već odavno trebala biti u školama, to nije budućnost, odavno živimo u digitalnom dobu, a smanjuje se. Prije tri godine je bila potražnja za učiteljima informatike, a sada postaju „tehnološki viškovi“. Učitelji informatike tehnološki viškovi, 2024. godine? Ne znam zbog čega je informatika u 21. stoljeću postala smetnja u satnici da se uz sva povećanja baš nju trebalo smanjiti. U razrednu nastavu uvodite 5+2 obvezna sata (povećanje satnice raznih predmeta), a u predmetnu nastavu 6+2 obvezna sata, a izbacujete informatiku (zbog čega je baš taj jedan sat posao višak?!). Bilo bi korisnije da ostavite izbornu informatiku umjesto Svijet i ja. Mnogi učenici će se odlučiti ići na informatiku. Sve što piše u kurikulumu Svijeta i ja obrađuje se kroz Sat razrednika i ostale predmete kao međupredmetna tema. „Tijekom eksperimentalne provedbe u odabranim školama u kojima je organiziran produženi boravak on se programski i organizacijski zamjenjuje modelom rada škole kao cjelodnevne škole. Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada.“ Do sada je jedna učiteljica bila u redovnoj nastavi, druga u produženom boravku. I jedna i druga imaju posla i neposredno rade s učenicima (nitko učenike ne čuva niti se samo igra s njima). To sad prebacujete na jednu osobu koja bi od 8.00 h do tko zna kada bila s učenicima. Kada će se taj učitelj odmoriti, pripremiti za drugi dan, ispraviti ispite, pregledati radne bilježnice? Ili sve to ukidate pa se ništa neće ni raditi u školi? Prvo je bila najava dva učitelja u razrednoj nastavi na jedan razredni odjel. Na taj način bi i učiteljice produženog boravka imale posao. Ovime sve te učiteljice ostaju bez posla jer se osnivač treba pobrinuti za njih. „Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme prehrane učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan.“ Poslove koje ste naveli kao ostali poslovi (IKT, administratori…) su poslovi koji oduzimaju puno vremena i do sad su ulazili u normu, a Vi ih stavljate pod ostale poslove (nešto usput). Satničar je također posao koji zahtjeva vrijeme za organizirati raspored, zamjene, bolovanja. Ovdje se navodi da raspored ne treba svaki tjedan biti isti. Uz učitelje koji rade na više škola, ne znam tko će htjeti biti satničar kako bi složio raspored. Da li uvodite robote u škole umjesto učitelja jer jedino oni mogu izdržati ovaj tempo? „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ Podržavam uvođenje Praktičnih vještina, ne znam koji je razlog bio da se davno Domaćinstvo ukinulo. To je za život, a nije povezano s društvenim poretkom. No, ukidate Informatiku, a ovdje pišete kako će Praktične vještine poboljšati kvalitetu u STEM području (na koji način, čime?!). „Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika. U Hrvatskoj se prvi strani jezik uči od prvog razreda i obavezan je, dok je drugi strani jezik izborni te je učenicima ponuđen od četvrtog razreda. Obuhvat učenika koji pohađaju drugi strani jezik trenutačno nije na zadovoljavajućoj razini, čemu sigurno pridonose i nepovoljni infrastrukturni uvjeti u školama. Stoga je jedan od ciljeva cjelodnevne škole stvaranje pretpostavki za učenje dvaju stranih jezika.“ Nemaju sve naše susjedne zemlje dva obvezna strana jezika i kao i do sada, drugi strani jezik bi trebao biti na izbor. Nisu svi učenici jezičari, neki su logičari i matematičari pa bi im se trebao dati izbor opredijeliti se za ono područje koje ga zanima, a ne ga zatrpati mnoštvom predmeta. Obuhvat učenika koji pohađaju drugi strani jezik je na razini kojoj je jer učenici ne žele učiti još jedan strani jezik (čemu ih prisiljavati na to). Kao roditelj smatram da su dva obvezna strana jezika u osnovnoj školi previše. Trebalo bi dati na izbor više predmeta pa neka djeca izaberu onaj koji im odgovara. „Sat razrednika (izborno sudjelovanje)“ Izbacujete razredništvo iz redovnog neposrednog rada. Pripremanje za sat, mnogo administracije… Tko će ga svojevoljno prihvatiti? Ako nitko ne prihvati, razrednika treba odrediti ravnatelj i onda moramo prihvatiti. Zašto i na njih stavljate teret da se zamjeraju učiteljima jer netko mora biti razrednik, a tko će to samovoljno prihvatiti? Lijep pozdrav, Jelka Šegan, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 279 | IVAN LIPANOVIĆ | Eksperimentalni program | (2) Zbog netransparentnog načina izrade ovog prijedloga eksperimentalnog programa ogroman broj učitelja je ne samo nezadovoljan već i ogorčen. Ne radi se tu o „bedastim“ razlozima kakve navodi ministar omalovažavajući učitelje, ne radi se o „orkestriranom“ protivljenju, niti o „nesposobnosti“ učitelja da razumiju napisano, niti o „strahu od nečeg novog“ – učitelji su nebrojeno puta dokazali da se ne boje novog. Radi se o krajnje nepoštenom postupku od strane ministarstva prema učiteljima. Kako god tko gledao na napisano i na bilo čije postupke, ono što ostaje je činjenica da su učitelji razočarani, ljuti, ogorčeni ovakvim postupkom ministarstva, te da je jako narušeno ionako već tanko povjerenje. Za uspješno provođenje ovako opsežne promjene u školskom sustavu potrebna je izrazito visoka razina podrške od strane učitelja i uključenost učitelja. To sada nije moguće zbog gore navedene činjenice. Ovaj prijedlog programa (čak i kada bi bio kvalitetan) nakon ovoliko narušenog povjerenja nije moguće provesti. Učitelji će ga jednostavno (s punim pravom) izignorirati, čak i ako bude „na silu“ usvojen. Zbog navedenog predlažem da se ovaj prijedlog eksperimentalnog programa u potpunosti odbaci. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 280 | IVAN LIPANOVIĆ | Eksperimentalni program | (1) Prije bilo kakvog komentara i prijedloga moram napisati da mi je neizmjerno žao zbog svake kritike koju ću ovdje napisati. Već 20 godina radim u školstvu i bilo bi mi daleko draže da mogu pohvaliti uradak koji dolazi iz ministarstva. Ovaj prijedlog eksperimentalnog programa je izrađen u tajnosti, skriveno od dionika odgojno-obrazovnog sustava, najvažnije izrađen je iza leđa učitelja. Prijedlog nije nastao transparentno niti po standardima demokratskog europskog društva. Ovo što se predlaže je najveća promjena u školskom sustavu u više desetljeća i nedopustivo je da se prijedlog izradi bez jasne, poštene i otvorene komunikacije koja bi krenula još prije početka izrade prijedloga. Školski sustav je neizmjerno važan javni sustav, neizmjerno je osjetljiv i ima neizmjeran utjecaj na jako ranjivu skupinu u društvu – na djecu. Svako zadiranje u školstvo mora biti krajnje promišljeno, odgovorno i transparentno. Ovaj prijedlog nije ništa od navedenog. Zbog netransparentnosti izrade ovog prijedloga eksperimentalnog programa te zbog neuključivanja ključnih dionika u njegovu izradu predlažem da se isti u potpunosti odbaci. Nakon toga može se otvoriti poštena komunikacija i krenuti u izradu nekog novog prijedloga na pošten, odgovoran i transparentan način. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 281 | Igor Stojaković | Eksperimentalni program | Smatram da je program u ovom obliku neprihvatljiv. Puni naziv Programa trebao biti glasiti “Osnovna škola kao cjelodnevna škola uz povećanje satnice učiteljima“. Jer očito je da je povećanje satnice jedan od temeljnih ciljeva Programa. Stoga je to trebalo i istaknuti kao jedan od ciljeva, a ne ga krijumčariti u dokumentu o cjelodnevnoj školi. Kao jedan od ciljeva programa navodi se i to da „društvo prepozna rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan“. Poruka koja se iz toga može iščitati jasna je i uvredljiva za učitelje: učitelji premalo rade, povećat ćemo im satnicu pa će raditi više i društvo će ih više cijeniti. Autori programa na taj način podcjenjuju rad učitelja i preko programa cjelodnevne škole nastoje ih staviti u polurobovski položaj: povećati im broj sati u nastavi, omalovažiti ostale, itekako zahtjevne poslove (posebno razredništvo), nametnuti im nove obveze te borbu za famozne dodatke. To je, dakako, neprihvatljivo. Jednako je neprihvatljivo forsiranje tzv. važnih predmeta na štetu ostalih: djelomično zanemarivanje humanističkih i potpuno zanemarivanje umjetničkih predmeta, što je posebno vidljivo u strukturiranju programa A2. Cjelodnevna škola opisana u Programu najvećim se dijelom svodi na nastavu i učenje – a vjerojatno se i dalje očekuje da učenik uči i kod kuće. Student možda može slušati nastavu i učiti 10 sati dnevno i više, ali učenik osnovne škole to ne može i ne treba. „All work and no play makes Jack a dull boy“, kaže stara i, bez sumnje, istinita poslovica. Cjelodnevna bi škola trebala nuditi daleko više sadržaja od školskih klupa, računala, hodnika i sportskih igrališta, čime trenutno raspolažemo. Funkcionalna cjelodnevna škola trebala bi kombinirati značajke klasične škole, igrališta, udobnosti vlastitog doma te elemente zabavnog parka. (To je, naravno, utopija.) A ni tada ne bi bila funkcionalna jer – gle čuda – postoji i svijet izvan škole, svijet u kojem učenici inače žive i koji zna biti vrlo zanimljiv. (Djecu ne treba maknuti s ulice – to je cilj nezrelih društava – nego ulice treba učiniti sigurnijima.) Tu je i pitanje učeničke slobode. Nakon šest sati nastave oni nastavljaju s nastavom u sklopu programa A2 i tek zatim bi se trebali baviti izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, sve to pomno planirano, programirano, robotizirano. Djeca imaju pravo dio svog slobodnog vremena kreirati sami, to je zapravo presudno za formiranje ličnosti i intelekta. (Naravno, mi odrasli trebamo osigurati da to vrijeme koriste na prihvatljiv način, ali ne im sve servirati gotovo.) Autorima Programa kao da je cilj izmoriti učenike cjelodnevnim naporima kako ne bi mogli samostalno razmišljati i djelovati. I zato: smatram da je program u ovom obliku neprihvatljiv. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 282 | Snježana Stojaković | Eksperimentalni program | Predloženi Program cjelodnevne škole loše je osmišljen i kolege su ga već kritizirale iz više perspektiva. Iznijet ću nekoliko primjedbi i prijedloga iz perspektive umjetničkih predmeta, ponajviše Glazbene kulture (GK). Smatram da je ovakvo šikaniranje umjetničkog područja nedopustivo. Podsjetimo se činjenica o dobrobiti glazbe koje bi trebale biti općepoznate: Bavljenje glazbom razvija govorne, intelektualne i socijalne vještine. Ono djeluje na smanjivanje stresa i ima terapeutski učinak. Pokret i ples povoljno utječu na psihomotorne vještine, koordinaciju i koncentraciju. Posebno je povoljan učinak glazbe na djecu s poteškoćama u razvoju (i inače zanemarenu u ovom Programu). Bavljenje glazbom u školi prilika je i za djecu slabijeg imovinskog stanja da se glazbeno izraze. Okruženi smo glazbom sumnjive vrijednosti i namjene, stoga smo dužni mladima omogućiti što više lijepe i kvalitetne glazbe kroz različite aktivnosti. Posljedice uvođenja cjelodnevne nastave prema odredbama predloženog Programa bit će izrazito negativne; pjevanje, sviranje, plesanje, slušanje, glazbeno stvaranje nestat će iz naših škola. Društva koja zanemaruju umjetnost gube svoju kulturu i postaju nekulturna društva. Škola je mjesto gdje se presudno utječe na stvaranje kulture, a prema predloženom Programu to bi bilo nemoguće. Povećana je satnica GK od 1. do 4. razreda, ali Program ne predviđa da predmet u 4. razredu predaju učitelji GK, kako je to do sada funkcioniralo u većini škola, već učitelji razredne nastave. Jasno da su učiteljima razredne nastave ti sati potrebni zato što im je posve nepotrebno oduzeta nastava TZK. Smatram da je stručnost potrebna za izvođenje nastave GK u najmanju ruku ravna stručnosti potrebnoj za izvođenje nastave TZK, dok se ovim Programom sugerira suprotno. Prema predloženom Programu umjetnički predmeti uopće ne bi bili zastupljeni u A2, dok zbor više ne bio u A1, odnosno u redovnoj satnici. To je nedopustivo jer rad sa zborom po svojoj složenosti i traženoj stručnosti uglavnom nadmašuje redovnu nastavu, a često se radi i s većim brojem učenika nego u razredu. Uostalom, izvannastavne aktivnosti su rad s učenicima i nejasno je zašto se njih ne svrstava u neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima (kao i, uostalom, cijeli A2 program). Progonom zbora i drugih izvannastavnih aktivnosti iz A2, pak, dovodi se u pitanje opstanak glazbenih izvannastavnih, ali izvanškolskih aktivnosti. Koliko će učenika nakon iznimnih napora uloženih tijekom A1 i A2 biti fizički i psihički sposobno pjevati u zboru ili muzicirati u glazbenoj školi? Koliko će učitelja umjetničkih predmeta zbog povećanja satnice biti prisiljeno raditi u više škola, bez mogućnosti angažmana u B1? Osim toga, prema predloženom Programu B1 aktivnosti realizirat će se samo ako postoji većinski izražen interes učenika škole. Znači li to nemoguću misiju za ono troje entuzijasta koji bi svirali bubnjeve ili ukulele? Učitelje posebno boli škartiranje razredništva u predloženom Programu. Za sadašnja dva (nedovoljna) sata za razredništvo u redovnoj satnici ovaj Program predviđa brisanje, odnosno prelazak u maglovite i slabo plaćene ostale poslove. Svatko tko je bio razrednik zna da je riječ o krajnje odgovornom i složenom zaduženju, praktički drugom radnom mjestu, uz ono učiteljsko, koje zahtijeva veliki trud, umijeće i mnogo vremena. Razlog za guranje tolikih aktivnosti i zaduženja u B1 i ostale poslove može biti samo financijski: želja za uštedom na štetu učitelja. Famozne dodatke mnogi učitelji neće biti u stanju zaraditi jer im predloženi sustav to ne omogućuje. Za razrednu nastavu Program cjelodnevne škole predlaže integraciju GK i Likovne kulture (LK), „gdje god je to moguće“. U nastavnoj praksi to neće funkcionirati. Riječ o očitoj intenciji da se predmetima GK i LK umanji značaj. Stoga predlažem: - da se broj sati u nastavi GK petih i šestih razreda poveća s jednog sata tjedno na dva sata tjedno, a u nastavi sedmih i osmih razreda s jednog sata tjedno na jedan i pol sat tjedno - da se u Program A2 umetne umjetničko područje - da se svaki oblik odgojno obrazovnog rada (uključujući i razredništvo) vrednuje kao i A1, odnosno, da ulazi u redovnu satnicu Na kraju bih još dodala i jednu načelnu primjedbu. Naime predloženi Program predviđa pojačano opterećenje učenika novim predmetima ne vodeći računa o raspoloživom vremenu i psihofizičkim mogućnostima učenika. Taj bi problem bio riješen uvođenjem devetogodišnje osnovne škole, već iskušane u školskim sustavima brojnih europskih država. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 283 | Lorena Kolarić | Eksperimentalni program | Poštovani, učenici trebaju učiteljicu matematičarku,učiteljicu umjetnicu,znanstvenicu,ali i trenericu.Trebali bismo toga biti svjesni.Učitelj je kreativan i to djeci treba.Netko s kim će biti sa njim cijelo djetinjstvo.Zbunjujuće je djetetu kada toliko ima zamjeni.Iz svog iskustva mogu reći da se lijepo sjećati jedne učiteljice,osobe koja te usmjerila kroz djetinjstvo do viših razreda. Lp | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 284 | IVONA ROGOŠIĆ | Eksperimentalni program | Razredništvo, koje je dosad bilo valorizirano s dva sata redovne nastave tjedno, višestruko je omalovaženo novim prijedlogom. Svatko tko radi u školi zna koliko je obiman i zahtjevan posao razrednika. Predloženi dodatak od 2,5 % nije ni blizu dovoljan, niti pravedan jer na taj način su učitelji za isti posao vrlo različito plaćeni, ovisno o visini plaće. Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. Razrednički poslovi učitelja u osnovnoj školi su jedan od težih poslova. Taj posao nikad nije bio dovoljno i pošteno vrednovan. Znači li to da će učitelji, po ovom prijedlogu, moći birati žele li biti razrednici? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 285 | Marija Luketa | Eksperimentalni program | Pozdravljamo namjeru da se programi osnovnih škola učine uravnoteženima, pravednijima i učinkovitijima, kao što daje naslutiti naslov Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Istovremeno, mišljenja smo da se to nikako ne može postići ovim prijedlogom eksperimentalnog programa koji ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa. Odavno znamo da ravnopravnost, jednakost i pravednost ne znači omogućiti svima jednako, već omogućiti svima ono što im treba. Ne vidimo kako će predloženi program doprinijeti rješavanju suštinskih problema hrvatskog školstva poput pritiska oko učinka i ocjena, preopterećenosti obrazovnim sadržajima, vršnjačkog nasilja i činjenice da nekoj djeci škola nije sigurno mjesto te opterećenosti nastavnog kadra poslovima i ulogama za koje nisu obrazovani. Voljeli bismo vidjeti stručnu argumentaciju koja počiva na relevantnim istraživanjima i pokazuje pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s cjelokupnom dobrobiti djece, ne samo obrazovnim ishodima. Kao jedan od glavnih problema vidimo to što je A2 dio nastave obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno). Predlažemo da, ako se uvodi, A2 progam potpore bude izborni dio nastave. Razlozi: 1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja. 2. Velik broj učenika u rezredima doprinosi tome da nastavnici_e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti. 3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. 5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. 6. Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja. Pozdravljamo uvođenje B1 i B2 dijela nastave koji su predviđeni kao izborni jer je svakako poželjno obogatiti ponudu izvannastavnih aktivnosti koje se održavaju školi, no za to valja osigurati uvjete. Zemlje na koje se inicijatori promjena pozivaju kao uzor imaju kampuse oko škola, s travnatim površinama, igralištima za sportove, prostorima za dramske i kreativne programe, plesne dvorane i sl. Jasno je da je ovakva slika vrlo daleko od onoga što nam se pojavi pred očima kada zamislimo prosječnu hrvatsku osnovnu školu. Brine nas manjak resursa u školama da se organiziraju kvalitetne aktivnosti te nas brine da će ovi programi biti “samo slovo na papiru” ili će ponuda biti vrlo oskudna, što nije u skladu s idejom da se omoguće jednake šanse za razvijanje vlastitih interesa djeci iz obitelji različitog socioekonomskog statusa. Cilj bi trebao biti ponuditi raznovrsne i kvalitetno vođene programe te dovoljno (ljudskih) resursa i opreme za njihovu provedbu. Temeljem svega opisanog predlažemo sljedeće: - da A2 dio programa bude izborni, a ne obavezan, - da se za djecu koja budu uključena u A2 program osiguraju resursi i nastavni kadar koji će moći zadovoljiti njihove individualne potrebe kako bi mogli uistinu profitirati od dodatnog vremena u školi, - da se osiguraju resursi za provođenje raznovrsnih i kvalitetnih aktivnosti u sklopu B1 i B2 programa, - da uvođenje promjena i reformi u školstvo podrazumijeva i bavljenje temom preokupiranosti djece i roditelja školskim uspjehom, - da prioritet bilo kojeg eksperimentalnog programa bude to kako su djeca (i ljudi koji s njima cijeli dan borave) i na koji način škole mogu postati sigurno i ugodno mjesto za sve njih, a ne samo koje rezultate postižu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 286 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Kao roditelj, apsolutno sam protiv cjelodnevne nastave. Volim svoju djecu i na meni je da ih odgajam i pružim im kvalitetan dom pun ljubavi i razumijevanja, te dakako, prostor za učenje i pomoć u učenju. Roditelji, ministri, političari i učiteljice koji se s ovime slažu se očito ne žele baviti svojom djecom te ih imaju reda radi. Protiv sam isključivanja informatike i uvođenja suludih predmeta koji mojoj djeci nikada u životu neće trebati. Učenici idu 2 sata tjedno na vjeronauk i opet za pričest i krizmu cijelu godinu na vjeronauk u Crkvi, a njihovo ponašanje prema starijima i prema vršnjacima postaje sve više antikršćansko. Čemu onda 2 sata vjeronauka u školi? Zar je vjeronauk važniji od informatike? Ova reforma je nazadna i zvuči kao da su je sastavljala djeca koja su se malo zaigrala pojmovima kojima baš i ne barataju najbolje. Cijela ta situacija me podsjetila na film naziva Idioti budućnosti. Zbilja ne želim takvu budućnost svojoj djeci. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 287 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Evo nam cjelodnevne škole. Ne nastave. Škole. Djeca će, mala i velika, veselo doskakutati do škole netom prije 8 ujutro i sjesti u klupe. U tim neudobnim klupama na tvrdim stolicama će sjediti do 15:30 (ne do 14:30 kao što ministar Fuchs besramno laže. Pročitao sam cijeli kurikulum). Djeca će u tih 8 sati imati super zdrave obroke u vrhunski opremljenim kuhinjama u obliku donuta i bureka s primjesom sira starih 3 dana. Predviđenih nastavnih sati do ručka je 6, dana u tjednu je 5, a mnogi će učenici imati tjedno više od 30 obaveznih sati pa nije sasvim jasno kad će taj višak iznad 30 biti odrađen, ali nema veze, učitelji su snalažljivi. Slijede izvannastavne, a zatim izvanškolske aktivnosti. Nakon 9 sunčanih sati od ulaska u školu, djeca će izaći iz nje odmorna i puna elana za kvalitetno vrijeme sa svojim obiteljima. No, zatim moraju nastaviti i u glazbene škole, nogometne treninge, itd, koji ce moci poceti s radom tek oko 18h. Nastava tamo će se odvijati do ponoći. Zatim ce djeca kvalitetno spavati s roditeljima. Svaka reforma ovisi jedino o onima koji je provode (učiteljima). Oni moraju cijeli dan dezurati nad tom djecom u istim skučenim prostorima, osmisljavati zanimacije u uzasnim uvjetima rada, davati instrukcije. Plaća ucitelja biti ce ista za duplo vise posla i konkretnog rada s djecom. Uciteljima se iz norme oduzimaju vrlo zahtjevni poslovi koje oni ocito trebaju raditi pro bono, iz dobrote svoga srca, kao da nemaju svoje obitelji. Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, za koju učitelji razredne nastave JESU školovani, će od njih preuzeti kineziolozi. Informatičarima se oduzima 50 posto satnice. Učitelji informatike će dobiti otkaze ili biti viškovi. Ili će morati predavati nešto slično Etici umjesto vjeronauka. Već je bio pokušaj uvođenja predmeta umjesto vjeronauka. Nitko skoro nije išao na to od djece jer ne bi mogli ici na pricest, krizmu, itd. U vjeronauk se ne dira, jer ne daj Bože da se zamjere Crkvi. Ja sam vjernik, no vjeronauku nije mjesto u skoli vec u crkvi. Umjesto da se ulaže u informatiku i digitalizaciju, oni ce u 21. st. djecu uciti sivati na besmislenim predmetima izmisljenim od naseg ministra veterinara Fuchsa. U danasnje vrijeme, jeftinije je kupiti novu jaknu nego na jakni promijeniti zatvarač. Kazu da je Finski sustav skolovanja vrhunski primjer i da tamo nema informatike. To je opet jedna laž. Oni imaju obavezan informaticki predmet od vise sati tjedno, a zove se robotika. Sve drzave ulazu u digitalizaciju, no kod nas se vracamo kamenom dobu. Sto ce djeci domacinstvo kad na YouTubeu imaju do it yourself i craft videa gdje u 5 min mogu nauciti sto god ih zanima. I sam sam tako naucio puno kulinarskih trikova i postao odlican Masterchef. Kako ce djeca uciti u skoli u ogromnim razredima gdje nisu sve sposobnosti djece iste? Neka djeca zeljna znanja trebaju mir i tisinu i svoj prostor za ucenje. Kako ce to dobiti u skoli? Svaki će učitelj tako imati i po 28 nastavnih sati tjedno, a dosadašnji maksimum je bio 24. Učitelji koji će ovako i ovoliko raditi za mizeriju od plaće neće biti zadovoljni učitelji. Bez zadovoljnih učitelja nema ni zadovoljnih učenika, a ni kvalitetnog sustava obrazovanja. Novac predviđen za ovo mogao se i pametnije potrošiti (zdravi obroci, veće plaće, vise strucnih suradnika, nove i vece skolske zgrade, bolja opremljenost ucionica, nove dvorane, pravedne place spremacicama i domarima...). Znam, postoje roditelji koji dugo rade i nisu doma, kojima bi puno značilo da im je dijete na toplom i zbrinuto i pod nadzorom dok oni ne dođu s posla. To već postoji. Zove se produženi boravak. Zašto ne bi reforma bila da se svim učenicima od prvog do četvrtog čiji roditelji to žele omogući besplatni produženi boravak, a oni čiji roditelji to ne žele ili ne trebaju mogu kao i do sad u podne krenuti doma, gdje ih čeka netko s toplim ručkom? Umjesto toga, učiteljice koje sada rade u produženom boravku dobit će otkaze kao tehnološki viškovi. Glasina je da bi ih se moglo preusmjeriti u dječje vrtiće za sto su se naravno i skolovali. Nešto što su prije radile 2 učiteljice sada ce raditi 1. Kako ce to sve izdrzati djeca s teskocama, zrtve skolskih nasilnika, depresivna djeca, ucenici s asistentima? Kao i obicno, ovdje se najmanje misli na djecu, a najvise na to kako lazima i obmanama dobiti nove izbore. Slogan prosle vlade bio je Škola za život. Sada ćemo dobiti život u školi za sve. Jedno ogromno NE za Cdn kao takvu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 288 | IVONA ROGOŠIĆ | Eksperimentalni program | Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020./2021. u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Naime, u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje Informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za 5. i 6. razrede osnovnih škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od l . do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. Stoga me zanima koji je razlog ukidanju nastavnog predmeta Informatika i uvođenju novog predmeta s manjom satnicom? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 289 | Sanela Delač Čop | Eksperimentalni program | Poštovani, Apsolutno sam protiv cjelodnevnog boravka djeteta u školi prvenstveno gledajući sa aspekta zdravlja. Majka sam troje djece i dvoje njih pati od kroničnih glavobolja tj. migrene. Činjenica je da se prostori u školi pre malo provjetravaju a djeca ionako pre malo borave na svježem zraku što kod djece izaziva tegobe. Ostajući na cjelodnevnom boravku djeca za vrijeme zimskog razdoblja neće biti u mogućnosti dovoljno boraviti na suncu što prouzrokuje manjak D vitamina. Pokazalo se nažalost da većina djece već ima manjak D vitamina a takav način školstva će samo povećati taj deficit. Također se pitam kada bi dijete koje dođe iz takvog boravka trebalo učiti a kamoli pohađati ikakve sportske aktivnosti koje su nužne za njegov razvoj i zdravlje. Već smo sada pri vrhu ljestvice što se tiče pretilosti kod djece. Najbolje im je strukturirati u toj mjeri dan da za ikakvo slobodno vrijeme nema vremena, da poslušno slijedi direktive i da apsolutno ništa ne propitkuje. Očito vam je cilj ugušiti njihovu slobodu za razvoj njihovih talenata, ideja, vizija,…. Također smatram za učitelje vrlo nehumano biti cijeli dan odgovoran za toliko djece za neadekvatnu plaću. Vjerujem da će većina njih biti primorena potražiti drugu profesiju što znači da će nastati odljev kvalitetnih učitelja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 290 | Dajana Mitić | Eksperimentalni program | Slažem se s komentarom Sindikata hrvatskih učitelja što se tiče satnice učitelja, posebice oko sata razrednika jer briga oko učenika koji su "vaši" oduzima jako puno vremena, i ne može se smatrati da to nije neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima. Nego što je to onda? Za sat razrednika se isto piše priprema, brine se o tim učenicima, savjetuje ih se, komunicira i surađuje s roditeljima. Isto tako slažem se s komentarom Zagrebačkog psihološkog društva da program ne uzima u obzir nikakve potrebe djece. Zaboravimo sad ishode, ciljeve i ostalo što zadovoljava nekakvu formu koje se netko dosjetio, bitan je razvoj djece. Zašto nije pozvan nijedan psiholog ili učitelj ili stručni suradnik u izradi ovog plana? Zašto ljudi koji bi trebali nosit ovaj program za isti saznaju iz medija? Zašto se nije provela anketa, razmjena mišljenja i prijedloga s djelatnicima škola? Djeca su u prvom planu i na njih se mora misliti a ne na tamo nekakve ishode. Smatram da bi A2 trebao biti izboran, jer nisu sva djeca jednake koncentracije i zanimanja za određene aktivnosti, odnosno dodatne zadatke iz matematičke ili čitalačke pismenosti, a s druge strane možda bi išli na neku izvanškolsku aktivnost. Djeci je važno slobodno vrijeme i sloboda izbora aktivnosti u to slobodno vrijeme. Isto tako djeca od 7-8 godina, odnosno prvi i drugi razred imaju koncentraciju po 15-20 minuta. Kako će oni izdržati do 14h u školi? Moje vlastito dijete je prvi razred, kad mora ostati do 13:05h, odnosno kad ima 6 sati, on je iscijeđen, izmožden, ne funkcionira neko vrijeme nakon što dođe kući. To je njima previše. Da mora ostati do 14h, pa onda još i do 15:30h vjerujem da bi postao anksiozan i posljedično depresivan. I vjerujem da ne bi bio jedini. A psihološke pomoći nigdje jer neke škole jedva da imaju psihologe. Predlažem da se smanji odmor od 40 minuta, odnosno da ga se prebaci iza 13h, da do 13h bude nastava od 6 sati kao dosad pa se satnica Informatike ne bi trebala smanjivati, a onda da ide odmor i ručak, pa oni učenici koji žele na dodatne i dopunske ostaju, a ostali idu kući. Također, možda ne bi bilo loše da se rasporedi za učenike koji imaju izvannastavne aktivnosti, a ne idu na dodatnu ili dopunsku, odnosno A1 ili A2, nego čekaju B1/B2, da se vrijeme održavanja B1/B2 pomjeri ranije, odnosno da se za neke učenike/razredne odjele odvija od 14-15h A1/A2, a za druge B1/B2, dok za onu skupinu koja ide i na jedno i na drugo bude onako kako piše u dokumentu. Time će se smanjiti opterećenje na učitelje koji će možda na nekoj izvannastavnoj imati više učenika u isto vrijeme, a ovako bi ih se rasporedilo na, recimo, dvije skupine. Također, zanima me kako je zamišljeno da u B1/B2 učitelj TZK-a ima izvannastavnu aktivnost iz gimnastike, drugi učitelj TZK-a izvannastavnu aktivnost školu sporta, treći učitelj TZK-a izvannastavnu aktivnost košarku, itd. u isto vrijeme u dvorani od 200 m2? Gdje i kako će kvalitetno održati svoju izvannastavnu aktivnost bilo koji od učitelja TZK-a? Smatram da bi se ovim pomicanjem B1/B2 ranije nego je predviđeno taj problem možda malo i riješio. A da ne pričam o tome kako naše škole nisu opremljene za takvu vrstu programa, nemamo velika igrališta, velike dvorane, mala kazališta za dramske skupine i sl... Nadam se da će se makar na jednu učiteljicu razredne nastave uvesti barem još pola učitelja/ice koja bi održavala dio aktivnosti iz A1-A2-B1-B2 jer je to sve u jednom danu previše za jednu osobu, dok u drugim zemljama imaju po 2 učiteljice na jedan razred na cjelodnevnu nastavu. Zašto se učiteljima Likovne kulture uzima vizualni identitet škole iz satnice? Mislite da oni pucnu prstima i škola je uređena, ukrašena za blagdane? To su pripreme i izrade materijala koji se rade mjesecima, ostaje se duže da se uredi, završi, preboja i sl. Nadam se da ćete i to uzeti u obzir i ostaviti ljudima plaćeno ono na čemu izgube puno vremena i truda da bi ukrasili školu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 291 | Lidija Prpić | Eksperimentalni program | "Na razredničke poslove odlazi najmanje 30% vremena jednog učitelja u osnovnoj školi. Taj posao nikad nije bio dovoljno i pošteno vrednovan. Znači li to da će učitelji, po ovom prijedlogu, moći birati žele li biti razrednici? To bi svakako bila promjena koju iskreno podržavam jer će napokon taj posao raditi baš oni kolege koji ga žele i uživaju u njemu…" | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 292 | VIŠNJA MUŠNJAK | Eksperimentalni program | Cjelodnevna škola eksperiment je koji nam se nameće i za koji sam kao učiteljica saznala iz medija. Za ovakav potez najprije su vam potrebne sigurno najmanje četiri godine priprema i stvaranja temeljnih uvjeta koji bi bili prihvatljivi našim učenicima. Velik broj obrazovnih djelatnika sudjeluje već dugi niz godina u Erasmus edukacijama širom Europe, a najbolje životne škole bile su nam upravo posjete europskim školama, promatranje njihovog rada i razgovori s učenicima i kolegama učiteljima. Škole u kojima se izvodi cjelodnevna nastava zadivljuju prostorima i uvjetima koje pružaju djeci: posebne prostorije koje omogućavaju djeci individualni pristup svome učenju, specijalizirani učitelji koji rade samo s učenicima s posebnim potrebama, psiholozi, višestruki izbor dnevnog menija, ugodan namještaj u svim kutcima škole, fleksibilan i promjenjiv raspored sati, specijalizirane učionice za razne radionice, učionice za opuštanje…U 25 godina moga rada sve tzv. reforme bile su samo pokušaji i euforije ministarstva samo kratko vrijeme, a sve to zbog toga što se nikada nije krenulo od učitelja i njihovih prijedloga. Osjećam se često na učiteljskim skupovima intelektualno podcijenjeno jer nikada ne dobijemo odgovor na postavljena pitanja jer bi nam kao sve trebalo biti jasno iz televizijskih dnevnika. Proteklih dana kontradiktorne su i ministrove televizijske izjave…danas ovako, sutra onako. Daleko smo od uvjeta za zamišljen oblik cjelodnevne nastave iako ministar kaže da će sve biti nadograđeno i riješeno kroz sljedeće 4 godine. Tako je i Ministarstvo prostornog uređenja uvjeravalo ljude koji su ostali bez kuća u potresu da će sve biti brzo riješeno. Zato, nemojte si davati krila i uzimati djecu za svoje nerazrađene eksperimente, a nama učiteljima ne namećite nešto što je neizvedivo i što ne radite u dogovoru s nama. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 293 | Helena Šarić | Eksperimentalni program | 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en .) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė- Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941 ) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 294 | Lidija Prpić | Eksperimentalni program | Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Naime, u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje Informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Jedan sat informatike, u vrijeme kad je AI, računalno razmišljanje, kritički stav prema sadržajima na internetu nešto što je oko nas (koliko god se odupirali). Jeste li bili u učionici s učenicima prvog razreda i zadali im zadatak da uključe računalo (naravno nakon obrade nastavnog gradiva u kojem uključuju računala, sata uvježbavanja (i početnik, i osnovnog, i završnog i korektivnog). A zamislite sad još kada dobiju zadatak da otvore program Word i napišu tri rečenice na zadanu temu. Pisat će ih dva tjedna radi vašeg jednog sata.. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 295 | MARIJANA SARILAR | Eksperimentalni program | Ne mogu se složiti ni s čim što nosi naziv "cjelodnevna škola". Zvuči ironično smatrati nešto što traje "cijeli dan" dobrim. Kao prvo, mislim da u postojećem hrv. obrazovnom sustavu ovaj program nije iznosiv na zadovoljavajući način. Kao drugo, treba li i biti? Stvaranje više kvalitetnog vremena za odnos obitelj-dijete, što bi trebala biti jedna od dobiti ovog programa, ne vidim da je, ikako, ostvarivo ovim programom. Programi ovog tipa daju jasno do znanja da naglasak modernog društva treba biti na postignućima, profesionalnim i obrazovnim ostvarenjima. Naša djeca po školama ionako jako pate od pokušaja da imaju savršene uspjehe, od komparacija i nerijetko ulaze ili u otpor školi ili u perfekcionizam i teškoće mentalnog zdravlja. Ovakav program bi to samo podcrtao i dao još više do znanja da je škola najvažnija tj. školska (poslije profesionalna) ostvarenja. Treba i sadašnji način školovanja poboljšati, a uvođenje novog (čak i da se radi o dobrom novom, a ne radi se) dok stari ne štima ne vidim kako i kome će služiti. Učenici su i ovako preopterećeni, nemojte da budu i više. A u konačnici, ovim programom mi se čini da škola treba postati RODITELJ, a znamo da to nije moguće i da to ne treba biti tako. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 296 | Doria Grdaković | Eksperimentalni program | Pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave, jer je vrijeme da školska reforma zaživi promjene, ali osvrnula bih se na određene propuste koje sam uočila u zamišljenom nacrtu eksperimentalnog programa: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. - dijeljenje predmeta Priroda i društvo na predmete Prirodoslovlje i Društvo i zajednica je zbunjujuće za učenike 1. i 2. razreda OŠ jer oni svijet doživljavaju cjelovito te sadržaje treba što više povezivati, a ne razdvajati. Sigurno će te predmete pratiti i odgovarajući udžbenici i RB te tako doprinijeti ionako već preteškim torbama koje učenici 1. razreda jedva nose. - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo. Mlađim učenicima potrebno je više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode niti adekvatno pristupiti radu i samome satu. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno jer su učiteljice već dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. Brojne metodike TZK-a i dodatne edukacije uključene su u fakultetski dio obrazovanja prilikom stjecanja zvanja magistar/ra primarnog obrazovanaj. Problemu pretilosti treba pristupiti vrlo široko budući da sama škola ne može riješiti spomenuti problem već u rješavanje treba uključiti veću odgovornost roditelja kao i adekvatnu zdraviju prehranu. Budući da većina pretile djece kod kuće nisu usvojila obrasce zdravog hranjenja povlači se pitanje što će djeca u školi jesti? Ono što bi doprinijelo boljem utjecaju i doprinosu smanjene pretilosti je svakako bolja opremljenost školskih dvorana ili uopće pronalazak rješenja onim školama koje ih uopće nemaju. Uvođenjem novih ljudi u proces odgoja i obrazovanja otvara stvara se potencijalni prostor za otvara se prostor kojemu nastaju potencijalni problemi u nedostatku komunikacije istvarase prostor za manjak stvara veći . Na kraju, uvođenje novih ljudi uvodi samo veću konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja jer je nemoguće dogovoriti sve detalje suradnje za svaki razredni odjel između kineziologa i učitelja. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. Naprosto nema dovoljno vremena. - nastavni sat je ostao na razini 45 minuta što je premalo za današnje vrijeme i razredne odjele u kojima je više od 20 učenika. Zamišljeno trajanje marende u vremenskom trajanju od 10 minuta je uopće nemoguće tražiti i zamisliti osobito u prvim razredima. - kod tjednih zaduženja učitelja nije jasno definirano vrijeme predviđeno za prihvat učenika te njihov odlazak, rekrekreacijsku pauza kao i odlazak na ručak. U što se ubraja neposredan rad s učenicima budući da se tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, tješi i podržava, isto tako rješavaju se silni problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - treba spomenuti metodike novih nastavnih predmeta za koje nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednom učitelju/učiteljici RN je izuzetno zahtjevno, bez obzira na zamišljene pauze kada bi trebala nastupiti predmetna nastava, održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca koja nisu samostalna, koja imaju problema s odvajanjem od roditelja (osobito prvi razredi), kojima je potrebno stalno vodstvo, pomoć i podrška učitelja. U navedenom vremenu isti učitelj mora osigurati vrijeme za redovite informacije, konzultacije i suradnju s roditeljima, stručnim suradnicima i svim osobama uključeni u odgojno-obrazovni proces. Fascinantna je činjenica da bi sve navedeno trebala obavljati jedna osoba koja neprestano ponavlja upute, ispravlja uratke, odgaja, usputno se hrani i često ne stigne ostvariti svoje fiziloške potrebe. Što je s mentalnim zdravljem učitelja i tko se o tome brine? Koji stručnjaci i koje područje će biti na raspolaganju učiteljima da im se pruži podrška i potpora zbog mentalne propterećenosti i stresa? Što je sa zdravstvenim stanjem učitelja budući da ne postoje trenuci tišine, pauze od ne pričanja ili nekog dužeg odvajanja od učenika kojima se neprestano nešto ponavlja, čita ili se s njima uči? Specifikacija ostalih poslova nije jasno definirana pa molim za povratnu informaciju budući da 40 satni radi tjedan ne omogućuje vrijeme za stručno usavršavanje, gore navedenu komunikaciju s roditeljima, prijave na natječaje, projekte na razini škole, županije, države i slično. U kojem vremenu bi učitelji trebali uređivati učionice, poticati djecu na kulturna događanja i razne aktivnosti koje se trenutno provode u okviru slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Mislim da je sve navedeno dovoljno jasno kako su dva učitelja/učiteljice nužna i potrebna za provedbu kvalitetne nastave u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 297 | Nikolina Matos | Eksperimentalni program | Cjelodnevna nastava nikako ne može biti rješenje za naše školstvo. Prema tome, djeca bi trebala 40 sati tjedno provesti u školi, odnosno trećinu dana van svojega doma. Ta količina rada ponekad teško padne i odraslim ljudima, a kamoli daleko osjetljivijoj djeci. Pored toga, više bi vremena provodili bez roditelja nego s njima, što je apsurdno budući da bi roditelji trebali biti primarne osobe koje brinu za odgoj i obrazovanje svoje djece. Uz navedenu temu, pokušaj da se učiteljima oduzme poučavanje tjelesne i zdravstvene kulture besmislen je i uvredljiv. Učitelji su na svom studiju pisali ispite iz kineziologije i metodike kineziologije. Oni su prema tome stručni poučavati djecu (naglasak na djecu!) na području tjelesne i zdravstvene kulture. Drugim riječima, ključni segment njihove struke jest taj spoj znanja i metoda kojima se to znanje najbolje prenosi djeci. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 298 | ANTONIJA BLAŽI OSTOJIĆ | Eksperimentalni program | Prijedlog cjelodnevne nastave u hrvatskom kontekstu apsolutno nije dobro promišljen niti predložen zbog brojnih razloga koji su već navedeni u ovom savjetovanju. No, jedan od glavnih problema je cijela populacija djece s teškoćama koja polaze redovne osnovne škole, a uz redovnu nastavu nužne su im i terapijske usluge koje primaju izvan škole. Navedene terapijske usluge koje im pomažu kako u akademskom napredovanju, tako i u postizanju i održavanju najbolje moguće kvalitete života usprkos teškoćama, ovakvim će oblikom nastave biti onemogućena u primanju navedenih terapijskih usluga budući da se neke od njih, npr. u zdravstvenim ustanovama, pružaju u jutarnjim terminima. Čak i kada bi se pružale samo u popodnevnim terminima (što je apsolutno nemoguće organizirati), pružatelji terapijskih usluga količinu potrebe i broja djece samo u popodnevnim terminima nikako ne bi mogli odraditi. Također, je li se razmišljalo (a očito nije) o djeci pružatelja navedenih terapijskih usluga koja bi u ovom slučaju bila apsolutno lišena mogućnosti bivanja sa svojim roditeljima (pružateljima terapijskih usluga) jer ukoliko su djeca u cjelodnevnoj školi uvijek u jutarnjim terminima, a roditelji zbog takvog oblika cjelodnevne škole moraju raditi uvijek u popodnevnim terminima (kao pružatelji usluga)? Stoga, u ime velikog broja pružatelja usluga (npr. usluga logopeda, psihologa, edukacijskih rehabilitatora, fizioterapeuta, radnih terapeuta i dr.) smatram da nije moguće preslikati inozemni model u hrvatski kontekst koliko god se on činio na prvi pogled dobar jer nisu stvoreni, i još dugo neće biti, osnovni preduvjeti za jednakost i nediskriminaciju onih kojima su ovakve usluge potrebne, a to su djeca s teškoćama. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 299 | Marija Jagić | Eksperimentalni program | Današnji ministar govorio je nedavno kako je hrvatski obrazovan sustav tradicionalan i da nije loš. Također je rekao: “Ono što je najbitnije je da djeca osim činjenica i fakata, nauče i kritički razmišljati”. Navedeno je sve zapisano na: https://www.nacional.hr/nas-obrazovni-sustav-koji-je-tradicionalan-nije-los/ Također je na sjednici Hrvatskoga sabora donesena Strategija digitalne Hrvatske 2032 godine. Pronaći ju možete na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_01_2_17.html Između ostalog tamo je navedeno: "Posebno je važno djecu od najranije dobi učiti o vještinama kritičkog razmišljanja, razlučivanju mišljenja i činjenica, te o negativnim oblicima ponašanja i o štetnom sadržaju na kojeg mogu naići na internetu. U Hrvatskoj kompetenciju medijske pismenosti i kritičkog promišljanja učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama, poput Hrvatskog jezika, Informatike, Matematike, Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobnog i socijalnog razvoja. Zato ova Strategija uključuje i prioritetna područja provedbe javnih politika iz područja razvoja obrazovanja." Molim obrazloženje zašto u dokumentu Eksperimentalne škole predmet Informatike više ne postoji. Također je navedeno: "2. Uvod u strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2023. godine 2.3. Poveznica Strategije s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine „Kao što je prethodno navedeno, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. (u daljnjem tekstu »Nacionalna razvojna strategija« ili »NRS 2030.«) hijerarhijski je najviši i sveobuhvatni akt strateškog planiranja kojim se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku.“" Postavlja se pitanje jesu li anonimni autori Eksperimentalnog programa pročitali dokument. Između ostalog stoji: 3. Razvojne potrebe i potencijali za digitalizaciju hrvatskog društva, javne uprave i gospodarstva 3.1 Sažetak analize trenutačnog stanja digitalizacije hrvatskog društva i gospodarstva „Važan ekonomski čimbenik daljnje digitalizacije hrvatskog društva je snaga nacionalne IT industrije. Naime, hrvatska IT industrija kontinuirano raste te je po posljednjim dostupnim podacima u 2019. godini činila 4,48 % nacionalnog BDP-a, a u 2021. je doprinosila 5,8 % ukupnom izvozu Republike Hrvatske. Daljnje jačanje te industrije važan je zalog za zadržavanje IKT stručnjaka u Hrvatskoj, a samim time i nacionalne sposobnosti ostvarenja ubrzane digitalizacije društva i gospodarstva.“ „Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija.“ 3.2 Razvojne potrebe i potencijali četiriju prioritetnih područja 3.2.1 Digitalna tranzicija gospodarstva „Nastaviti s programom poticajnih mjera za promidžbu i jačanje (formalne, neformalne i cjeloživotne) edukacije/obrazovanja u području IKT kompetencija, kao i mjera administrativnog i poreznog rasterećenja radi privlačenja i angažiranja stranih IKT stručnjaka.“ – u strategiji je to podebljano!! 3.2.4 Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta „Kako bi se građanstvo pripremilo za život u doba kada je upotreba tehnologije sastavni dio svakodnevnog života, potrebno je podići osnovne i napredne digitalne kompetencije u svih pet kategorija opisanih u okviru DigComp2.2.[12](https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128415), a s posebnim naglaskom na kompetencije za sigurnu uporabu digitalnih tehnologija. Daljnja digitalna tranzicija obrazovnog sektora i uspostava programa za rad s učenicima koji su zainteresirani za IKT teme. Kako bi se budući naraštaji pripremili za život i rad uz digitalne tehnologije i podigla kvaliteta obrazovanja, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje treba neprestano prilagođavati digitalnim tehnologijama i potrebnim digitalnim kompetencijama. Predstojeća digitalizacija obrazovanja sastoji se od četiri ključna područja: digitalno zrele okoline, digitalno zrelih i samopouzdanih nastavnika, IKT kao podrške u učenju i poučavanju te digitalnog vodstva.“ – nešto od ovoga iskoristiti? 4.4 Strateški cilj 4: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba „Digitalna transformacija je u porastu i utječe na svaki aspekt života, na ljudsku komunikaciju, načine realizacije poslova i funkcioniranja gospodarstva u suvremenom društvu. Stoga, za mnoge moderne profesije, digitalne kompetencije predstavljaju bitne kompetencije za obavljanje svakodnevnih zadataka, a tvrtke i institucije – javne i privatne – očekuju da ih većina njihovih zaposlenika posjeduje jer bez čvrstog vladanja digitalnim kompetencijama ne postoji način da se potaknu inovacije i zadrži konkurentnost. Kako se ovisnost o internetu i digitalnoj tehnologiji povećava, radna snaga mora ići u korak s rastućom potražnjom za digitalnim kompetencijama. Navedeno je u velikoj mjeri primjenjivo za sve građane koji će trebati digitalne kompetencije u svakodnevnom profesionalnom ili osobnom kontekstu. Pri svakodnevnoj uporabi IKT-a u profesionalnom i osobnom kontekstu do posebnog izražaja dolazi važnost digitalnih kompetencija u pogledu kibernetičke sigurnosti.“ „Također, važan čimbenik u razvoju digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta čini digitalizacija obrazovanja. Stoga, kako bi se osiguralo da građani i buduća radna snaga posjeduju potrebne digitalne kompetencije, sadržaj iz digitalnih tehnologija integriran je u predmetne i kurikulume međupredmetnih tema za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, a potrebno je i poticati digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja te ulagati u istraživačko-tehnološku infrastrukturu na STEM i ICT područjima.“ – ovdje je tijelo za provedbu strateškog cilja MZO. Prioritetna područja u provedbi javnih politika je i među ostalim 4.2. Razvoj digitalnih kompetencija građana za život i rad uz uporabu IKT-a Strateški cilj 11. »Digitalna tranzicija društva i gospodarstva« ■ Prioriteti provedbe politike na području razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta: - podizanje razine osnovnih i naprednih digitalnih vještina građana za aktivno sudjelovanje u digitalnom društvu" Prema dokumentu koji je donio Hrvatski sabor (datum tiskanog izdanja 4.1.2023.) kada je trenutno nastava Informatike 2 sata tjedno, u strateškom cilju 11 piše podizanje osnovnih i naprednih digitalnih vještina, koji je onda razlog ukidanju Informatike i uvođenju novog predmeta s manjom satnicom? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 300 | Tajana Žunec | Eksperimentalni program | Kao zadaća programa spominje se da “...smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama…“ Smatram da svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Potrebno je dodatno objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati te mogu li se uopće svete domene ispuniti. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 301 | Suzana Bošnjaković | Eksperimentalni program | Poštovani, zaista se nadam se ćete ovo opće nezadovoljstvo s cijelim eksperimentalnim programom uzeti u obzir i spriječiti ono što je itekako vidljivo da će doći s uvođenjem ovakvog programa. Umorne, iscrpljene i nemotivirane učitelje koji će nesvjesno slati poruku mladima da svakako zaobiđu u širokom luku ovaj posao. Nesamostalnu, nezadovoljnu djecu kojoj rušite djetinjstvo namećući im organizirano vođenje od jutra do večeri ne ostavljajući im prostora za maštu i igru. Jadne roditelje kojima otuđujete djecu, kojima će rasti ogorčenost jer im ovim programom stvarate iluziju da će svako dijete biti obrazovno uspješno, a znamo da to nije moguće. Žalosti me činjenica da ćete učitelje PB-a samo tako odbaciti iz školskog obrazovnog sustava. Pogotovo jer sam sigurna da učitelji PB-a mogu otkloniti 80% problema u eksperimentalnom programu! Neću ni govoriti o gorčini, jadu, neizvjesnosti, poniženosti koje osjećaju učiteljice/učitelji PB-a. Želim vjerovati da ćete na vrijeme shvatiti koliko su bitni za razrednu nastavu u vremenu kad sve više imamo učenike s IP-om i PP-om. Nadam se da neće niti ući u ovaj eksperiment nego to vrijeme potrošiti na izradu novog programa uzimajući u obzir ove detaljne primjedbe kolega. Promjena je svakako potrebna, ali promjena koju će formirati UČITELJI s dugogodišnjim iskustvom u školstvu. Koji znaju što je današnjoj djeci potrebno uzimajući u obzir sve okolnosti. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 302 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program | Poštovani, škola postoji zbog djece, a ne obrnuto! Eksperimentalni program prikazuje zamišljenu nepostojeću školu koju pohađaju robotizirani učenici s kojima rade učitelji koji posjeduju nadnaravne moći. Potpuno nerealno u odnosu na stvarni školski život. Zato molim predlagatelje (svih 200) da odgovore ne pitanje: Gdje se u vašoj viziji hrvatske cjelodnevne škole nalazi DIJETE? Molim odgovor. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 303 | ALEKSANDRA GOLOJKA | Eksperimentalni program | Poštovani, u ovom nacrtu ne nalaze se Umjetničke škole: plesne i glazbene koje se ne mogu nikako svrstavati niti u B1 niti u B2 program. Po planu i programu nastava je u tim školama istovjetna onom u osnovnim i odvija se uglavnom poslijepodne u trajanju od više nastavnih sati koja se provodi kroz dva ili tri cijela poslijepodneva. Razlika je i u tome što su te škole neobavezne. Koncept cjelodnevne nastave bi trebao predvidjeti integraciju tih škola u program A i dodatno ga s tim u vezi razraditi prije implementacije eksperimentalnog provođenja. Ako je na prvom mjestu dobrobit djeteta ne smijemo dozvoliti da u ovako zamišljenom sustavu dijete završava drugu školu u 20 sati navečer. Umjetničke škole su oduvijek oblikovale vrijedne, sposobne kreativne i plemenite ličnosti upravo zahvaljujući svojim individualnim i individualiziranim pristupom koji sažima sve zacrtane ciljeve navedene u nacrtu programa cjelodnevne nastave. Nadam se da će se ozbiljno pristupiti uklanjanju ovih manjkavosti u programu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 304 | Antonija Mamužić | Eksperimentalni program | Naš obrazovni sustav vapi za promjenom i to znamo mi koji smo u njemu. Uz to oni koji imaju vlastitu djecu koja su đaci, imaju najjasniju sliku o svim silnim nedostatcima koji su prisutni svakodnevno. Međutim, predloženi koncept CN nije rješenje i donijet će još više problema. 1. Kao učiteljica razredne nastave nikako ne prihvaćam da mi učiteljice nismo više kompetentne držati nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture. To je potpuno neutemeljeno i diskriminira naše obrazovanje koje je uključivalo metodiku Tjelesne i zdravstvene kulture. 2. Posao koji su do sada obavljale dva učitelja (produženi boravak) i učitelj razredne nastave sada obavlja jedan učitelj. Drugi učitelj vjerojatno ostaje bez posla. Jedan učitelj ne može kvalitetno odraditi sve planirane programe . Osnivač će pomoći da se učitelj zaposli u vrtiću??? To je opet diskriminacija - nismo odgojitelji nego učitelji! 3. Kolegama iz Informatike smanjiti satnicu? Godinama se govori o potrebi digitalizacije škola, tableti se osigurali svim učenicima...Stalno se govori o potrebi razvijanja digitalnih kompetencija ...A sada odjednom smanjivanje satnice? 4. Uspoređivanje s finskim obrazovnim sustavom - čemu? Druga kultura, drugi stil življenja, drugi standard... 5. Iako je škola odgojna ustanova ipak je obitelj ta u kojoj se dijete treba odgajati, a ne da provodi toliko vremena u školi kao da je u internatu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 305 | Anabela Crnković | Eksperimentalni program | Uvođenjem obaveznog boravka učenika u školskim prostorima do 16 ili 17 sati ONEMOGUĆUJE se svakom učeniku: - mogućnost korištenja toaleta u higijenski zadovoljavajućim uvjetima i intimi koju pruža dom (mnogi učenici izbjegavaju korištenje toaleta u školi zbog nedostatka privatnosti, nemogućnosi zaključavanja, pomanjkanja higijenskih potrepština - sapun, wc papir, ručnici za ruke, higijenski ulošci, TOPLA voda, ili izbjegavaju sjedanje na wc školjku što kao roditelji i svojoj djeci savjetujemo) - osamljivanje ili vrijeme mirnog odmora bez prisutnosti skupine vršnjaka ili učitelja (u programu tako nešto nije predviđeno, a i nemoguće je organizirati zbog prostornih i drugih uvjeta), udaljavanje od učenika koji ih ometaju ili s kojima se ne slažu dobro - blagovanje obroka prema vlastitome izboru ili potrebi (zajedička prehrana koja se sastoji od školskog doručka i ručka tipa pekarne/menze na što se svodi školska prehrana, teško da će pružati mogućnost odabira nekoliko menija za učenike s posebnim prehrambenim potrebama - vegetarijanski obrok, veganski obrok, bezglutenski obrok... ). Ovime se potpuno izbacuje utjecaj roditelja na prehranu djeteta te se dijete uključuje u obiteljsku prehranu samo za večeru. - učenje u tišini i svojim tempom, pisanje zadaće i čitanje svojim tempom - organizaciju vremena u svojem aranžmanu, razvijanje vještine organizacije vlastitoga vremena - učenike se instituncionalizira, vrijeme im se strukturira i daju im se gotovi vremenski "blokovi" kada što treba učiniti, bez stvarne mogućnosti prilagodbe svakom pojedincu - učenicima polaznicima glazbenih i plesnih škola onemogućuje se polaženje nastave, odnosno, prisiljava ih se da ju pohađaju u večernjim satima. Postavlja se pitanje kad će vježbati sviranje instrumenta ili pisati zadaću iz solfeggija ako su u školi do 17 sati. - učenicima koji se bave sportskim aktivnostima koje se nikad neće moći održavati u školskim zgradama i biti u programu B2 (hokej, klizanje, plivanje, vaterpolo, konjički sportovi, nogomet, mačevanje...) onemogućuje se bavljenje istima do večernjih sati. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 306 | ANICA POLJAK | Eksperimentalni program | Poštovani, prioriteti trebaju biti: - sve škole u jutarnjoj smjeni - izbornost predmeta u 7. i 8. razredu - u popodnevnim satima velik izbor izvannastavnih aktivnosti te dopunske, dodatne nastave, razne sportske aktivnosti - mogućnost ostanka u školi (i ručka) za učenike koji to žele, a ne sve učenike - uvođenje 0. razreda - priprema za školu (sada sva djeca nisu adekvatno obuhvaćena predškolskim odgojem) - bolji uvjeti rada s darovitim učenicima te s djecom s teškoćama Pozitivno: - opremanje škola - povećanje satnice hrvatskog jezika, matematike, geografije, prirode, likovne kulture Negativno: - apsolutno je loša odluka da u razrednoj nastavi bude samo jedna učiteljica - dakle, obavezno dvije učiteljice u razrednoj nastavi - smanjenje satnice informatike je apsolutno nedopustivo - poslovi satničara, voditelja smjene, administratori e-matice, e-dnevnika, školskih tableta i ostalo moraju biti vrednovani drugačije i adekvatno plaćeni te ne mogu spadati pod ostale poslove - razredništvo mora biti više vrednovano u radu i adekvatno plaćeno - uvođenje predmeta Svijet i ja je nepotrebno jer on postaje obavezni izborni predmet, nedefiniranost ishoda tog predmeta - obavezan ostanak u školi svih učenika, a pogotovo učenika viših razreda, nije potreban - inzistiranje na eksperimentalnoj provedbi cjelodnevne škole već ove jeseni dok mnoge stavke nisu do kraja razrađene S poštovanjem, Anica Poljak | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 307 | Slađana Tekaić | Eksperimentalni program | “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” • U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” • U 21. stoljeću, stoljeću digitalnog svijeta i budućim digitalnim radnim mjestima koja su već sada ili će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike, učenici, budući sudionici na tržištu rada neće steći dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj te da je potrebno satnicu povećati na 2 sata tjedno. “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” • Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” • Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče učenike i ne priprema za suvremeno tržište rada. Tako predugo zadržavanje djece u školama dovodi do otuđenosti djece i obitelji i time obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja, što može dovesti do urušavanja sustava obiteljskih vrijednosti. “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” • I dosad su učenici imali redovnu nastavu u jednakom broju sati. Oni koji nisu slušali izborne predmete niti nisu bili vrednovani. (U to vrijeme za te (slobodne) učenike organizirana je dopunksa, dodana nastava, neka izvannastavna aktivnost ili rad s jednim od stručnih suradnika na školskom projektu ovisi o njihovoj potrebi i organizaciji rada škole. “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ • Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020./2021. u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa, nego je to korak unazad. Stoga je potrebno vratiti satnicu Informatike na 2 sata tjedno. “...smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće…” • Navesti u dokumentu znanstvene dokaze koji potvrđuju navedeno. “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” • Objasniti na temelju čega (koje istraživanje je provedeno) je zaključeno da je u redu ili ti potrebno smanjenje satnice informatike za 1 sat tjedno da bi se usvojili ishodi, s obzirom na to da je zaključeno da se za neke predmete mora povećati satnica da bi se dosegli i poboljšali ishodi učenja. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” • Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno-obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa samo 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. S obzirom na jako veliko smanjenje sati, točnije smanjenje od 280 sati ne može se očekivati da kurikulum ne bude znatno smanjen što posljedično nije dobro jer se smanjuje znanje učenike. U protivnom ukoliko pak kurikulum ne bude značajno smanjen a učit će se duplo manje sati dolazi do drugog probema a to je da se neće moći uspješno realizirati što posljedično opet nije dobro za znanje učenika. Stoga je važno vratiti satnicu Informatike kako god se sada predmet zvao na 2 sata tjedno. „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” • Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ • Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju po njima opravdanost smanjenja satnice Informatike. Smanjenje satnice informatike nikako nije opravdano i prijedlog je vraćanje satnice informatike na 2 sata tjedno. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ • Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ključnu ulogu Informatike u STEM području. „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” • Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj (konkretno u školi u kojoj radim 100% učenika ide na Informatiku), Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine koja među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” • Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje satnice stranog jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ • Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također kako god se predmet nazvao nastava Informatike treba biti 2 sata tjedno, a ne 1 - zbog svih ranije gore navedenih razloga. “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. • Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “U razrednoj su nastavi jasna očekivanja kako će u većini škola od 6 obaveznih sati na tjedan 75 posto vremena obaveznog Programa A2 (4,5 nastavna sata na tjedan) biti usmjereno na tri pismenosti, dok će preostalih 25 posto vremena (1,5 nastavni sat na tjedan) biti posvećeno ostalim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela, dok 25 posto aktivnosti (1,5 nastavni sat na tjedan) provode drugi učitelji koji izvode predmetnu nastavu konkretnog razrednog odjela.” • Definirati u dokumentu koje su to ostale odgojno-obrazovne pismenosti. Digitalna pismenost je jedna od prioritetnih ciljeva mnogih europskih strategija i treba je kao takvi i navesti. • Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. “Svi učitelji razredne nastave obavezno sudjeluju u aktivnostima Programa A2 u minimalnom trajanju od 4,5 nastavnih sati na tjedan. Za sudjelovanje u aktivnostima Programa A2 u eksperimentalnoj provedbi predviđeno je uvećanje osnovne plaće za učitelje razredne nastave do maksimalnog iznosa od 15 posto za A2-aktivnosti prema jasnom modelu opisanom u dijelu Eksperimentalnog programa koji se odnosi na kadrovske uvjete.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “Unutar 6 obaveznih nastavnih tjednih sati Programa A2, 1 nastavni sat se odnosi na » sat razrednika«, odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procese učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela. Po potrebi, taj je nastavni sat raspoloživ i za rad na pojedinim međupredmetnim temama i sadržajima koje je odgojno-obrazovno optimalno obuhvatiti satom razrednog odjela u sklopu Programa A2.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. • Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” • Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Tablica 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa: 10** Ostali poslovi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Sindikalni povjerenik (KU čl. 52.); Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV; Član stručnog povjerenstva; Kineziterapija; Dežurstvo za vrijeme odmora; Dežurstvo za vrijeme objeda učenika; Ostali poslovi u školi u dane kada se ne održava program A1 i A2; Ostali poslovi po nalogu ravnatelja vezani uz školski kurikulum i godišnji plan... ** Ukupno zaduženje učitelja ostalim poslovima promjenjivo je i varira ovisno o zaduženju učitelja drugim poslovima navedenim u tablici radnih obaveza. • Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: • od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno • od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno • od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno • 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: • do 149 učenika - 1 sat tjedno • od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno • od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno • 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: • do 149 učenika 1 sat tjedno • od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno • od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno • 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom a uz to sve nerijetko su i razrednici i obavljaju i dežurstva s učenicima. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo koje je isto jako opsežan posao ne može spadati u ostale poslove učitelja. RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Iz svega navedenog potrebno je vratiti satnicu Informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te A2 program. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 308 | SANJA LOVRENOVIĆ | Eksperimentalni program | Svakako pozdravljam svaku želju da se postojeći sustav odgoja i obrazovanja unaprijedi i poboljša jer je to svakako potrebno, no čitajući ovaj dokument uvjerena sam kako ovo svakako nije put. S obzirom da sam radila i kao učiteljica u produženom boravku i sada kao učiteljica razredne nastave moram izreći svoje nezadovoljstvo. Ne mogu se oduprijeti dojmu kako je ovaj dokument donesen bez velike analize stanja u odgojno-obrazovnim ustanovama, kao i potrebama na razini RH. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Prema tome, ukoliko se pogledaju zadaće programa i nametanje cjelodnevne nastave svim učenicima, ne djelujemo u skladu s Konvencijom. Učenici imaju različite potrebe što za znanjem (pri tome mislim na odabiranje izbornih predmeta), što za količinom vremena koja im je potrebna za usvajanje nastavnog sadržaja, kao i načinom na koji ga usvajaju. S brojem djece u razredima, ne gledajući prosjek, jer to nije vjeran pokazatelj, već zaista sa stvarnim brojem učenika u pojedinim razrednim odjelima, nemoguće je svim učenicima pružiti kvalitetnu cjelodnevnu nastavu. Isto tako, neozbiljno je tvrditi kako zbog cjelodnevne nastave neće biti domaće zadaće i potrebe za radom kod kuće. U takvim izjavama, kao i u navedenim zadaćama programa u ovom dokumentu „…povećavaju školska postignuća učenika u kurikulumskim područjima osnovne škole s osobitim naglaskom na jezičnu i čitalačku te matematičku i prirodoslovnu pismenost; smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama; sistematizira sustav profesionalnog savjetovanja i profesionalnog usmjeravanja učenika…“ vidljivo je da autor(i) dokumenta nisu analizirali postojeće situacije u školi, ako ni revelantne dokumente za odgoj i obrazovanje. Domaća zadaća služi za razvijanje radnih navika. Zamislimo učenika koji nakon 8 godina u cjelodnevnoj nastavi pod stručnim vođenjem učitelja dođu u srednju školu, kakve će imati razvijene radne navike? Kako će samostalno izvršavati zadatke? Školska postignuća se ne mogu povećati kroz rad u A2 programu za sve učenike jer je nemoguće prilagoditi potrebe svih učenika za učenjem. Neophodno je omogućiti samostalni rad učenika shodno različitim stilovima učenja. Učenici mogu bolje i učinkovitije učiti u različitim okruženjima izvan škola, poput knjižnica ili okruženja svojih radnih soba. S obzirom na cjelodnevni boravak u istom okruženju postoji vjerojatnost da učenici neće moći postići kvalitetu koju ovaj predloženi projekt planira. Iskustvo rada u produženom boravku mi to zaista i potvrđuje jer nisu svi učenici isti. Također, na koji način je moguće povećati npr.čitalačku i jezičnu pismenost kada učenici u početnom čitanju i pisanju nemaju potreban mir za razvijanje vještine čitanja? Potrebno je spomenuti i učenike s posebnim potrebama (inkluzivne učenike) koji nisu u mogućnosti provoditi toliko vremena u školi. Toliko razgovaramo o inkluziji učenika i prihvaćanju različitosti, a sada te različitosti ovim modelom zapravo ne prihvaćamo. Također, ukoliko ovaj program zaživi, nejasno je hoće li i dalje imati pravo na asistente tokom cjelodnevnog boravka u školi. I za kraj, konkretno za razrednu nastavu…Posao koji su do sada obavljale dva učitelja (produženi boravak u školama u koji je organiziran) i učitelj razredne nastave sada obavlja jedan učitelj. Drugi učitelj vjerojatno ostaje bez posla. Jedan učitelj ne može kvalitetno odraditi sve planirane programe (A1, A2 te B1 ukoliko za po postoji potreba škole). Potrebno je jasnije i konkretnije definirati tjedna zaduženja učitelja, svakako ostaviti dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu učitelja, pojasniti tko je s učenicima za vrijeme odmora i ručka, te najvažnije program cjelodnevne nastave prepustiti na izbor roditeljima koji imaju za to potreba, a ne nametati svima. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 309 | DUBRAVKA MIHALIĆ | Eksperimentalni program | PRIJEDLOG: Sve stručnjake koji su radili na ovom prijedlogu lijepo molim ( pretpostavljam da su stručnjaci za rad u učionicama) da fizički odrade mjesec dana u učionicama od 1. do 8. razreda prema predloženom programu i na ZORAN način pokažu i dokažu kako bi njihov prijedlog funkcionirao. Nadam se da ne mislite da bilo koga podcjenjujem, jer da biste radili u učionici, morate imati PETOGODIŠNJI fakultet. A ukoliko ste i doktori znanosti, tim bolje, još više ste stručni od nas ostalih. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 310 | Sindikat hrvatskih učitelja | Eksperimentalni program | 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en.) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė-Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021, https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 311 | Ana Novosel | Eksperimentalni program | Poštovani, ovakav iskorak, ovakva promjena u školstvu, a ni SLOVA o učenicima s teškoćama koji se školuju po posebnim programima u redovnoj školi.... Molim vas objašnjenje, zapravo zahtjevam objašnjenje.... Toliko ljudi je sudjelovalo u ovome i nitko nije postavio ovo pitanje..... | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 312 | ZDENKA JERKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave, 27 godina radim u struci. Od tada je prošlo jako puno reformi. Svim tim reformama zajedničko je to što su ulaganja u obrazovanje minimalna pa su toliko i reforme bile učinkovite. Čini se da je i ovoj reformi imperativ ušteda. Vrlo često, u rad s djecom, osjeti se nedostatak vremena za sve ono što bi se moglo napraviti. U tome ne vidim problem, ali vidim problem u nametnutom konceptu. Moje primjedbe odnose se na: Program za razrednu nastavu A1+A2 koji bi trebao trajati do 15 sati je obvezan. 1. Učiteljica razredne nastave tijekom cijelog vremena je sa svojim učenicima (osim EJ, Vjeronauk). Kod nas učitelja priprema za nastavu je najzahtjevniji dio posla (meni je tako) i potroši se dosta vremena za pripremu materijala, posebno ako u razredu imate djecu s posebnim potrebama (djeca s teškoćama, daroviti). Za pripremu i administrativne poslove, potreban je mir i kontinuirani rad. Većina učitelja to u školi ne uspijeva napraviti jer za to nemaju ni prostorne ni druge uvjete. 2. Drugi dio programa A2 odnosi se na pomoć i podršku u radu, ponavljanje gradiva. Nije jasno, na koji način to napraviti sa 20 vrlo različitih učenika, a da im budeš zanimljiv, da nakon pet sunčanih sati u školi oni budu motivirani. U radu s učenicima do četvrtog razreda vrlo se brzo osjeti zamor i pad koncentracije (posebno 1. i 2. razred), teško da će se poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja. Možda, ako bi u krugu škole postojali primjereni sportski tereni, dvorana, bazen i sl. za rekreacijske stanke. 3. Ne slažem se da učitelji razredne nastave ne drže sate TZK jer smatram da su stručno osposobljeni za obavljanje tog posla i taj sat učenicima odlično dođe nakon napornijeg rada, posebno u razrednoj nastavi. Većina učitelja će se složiti. Studenti na učiteljskim studijima još uvijek imaju Metodiku nastave TZK kao kolegij. Za povećanje satnice jesam. 4. Ne slažem se s obvezom da svi učenici budu u školi do 15 sati. Smatram da je to kao obveza nametnuto i da roditelji imaju pravo o tome odlučivati kao i o mnogim drugim stvarima. Postojeći model produženog boravka pokazao se dobar i smatram da bi se njega još moglo poboljšati i nadograditi. Takvo ulaganje čini mi se smislenije, a rezultati bi bili bolji. Također smatram da jedna učiteljica ( pa bila ona i Superman) ne može sama iznijeti cjelodnevnu nastavu koja će biti učinkovita i dobra za našu djecu. Izvannastavne aktivnosti planirane su u B dijelu, nakon 15 sati. Taj dio također nije jasan jer učiteljice razredne nastave su vrlo kreativne i uspješne u izvannastavnim aktivnostima i šteta bi bilo da ih i dalje ne provode. Nadam se da ćemo nakon ovoga savjetovanja i mi učitelji dobiti odgovore na mnoga pitanja koja nas muče. Isto tako se nadam da će naša djeca dobiti školu kakvu zaslužuju. Srdačan pozdrav, Zdenka Jerković | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 313 | DUBRAVKA MIHALIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, potrebno je bilo dosta vremena pročitati ovaj vrlo opsežan tekst. Sama ideja promjene sustava osnovnoškolskog obrazovanja je potreban jer sve se mijenja. Ipak za pripremu eksperimenta kao i za njegovo provođenje trebalo je pristupiti ozbiljno i sustavno. Iz dokumenta nije vidljivo koliko je vremenski pripreman, na kojim TOČNIM podacima se temelji, jer neke tvrdnje iz ovog teksta nisu apsolutna istina(da su naši učenici na svim testiranjima pokazali loše rezultate). Kad se priprema teren treba unaprijed vidjeti koliko je on usklađen sa postojećom zakonskom regulativom, a čitajući zaključujem da predlagači na to nisu obraćali pozornost. Na primjer: sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Zato predlažem da se u rad razrednog odjela razredne nastave uključi jedna učiteljica razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. Informatika kao predmet od prvog razreda, bio on izborni ili redovni, zašto ga na početku 21. stoljeća dovoditi u pitanje. Svi koji rade u školi znaju da nije isto redovan nastavni sat ili međupredmetna tema. Stoga predlažem da Informatika ili Digitalna pismenost ostanu kao obavezan ili izborni predmet od 2 sata tjedno, nikako kao 1 redovan sat i međupredmetne teme. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 314 | NADA TALIJANČIĆ | Eksperimentalni program | Bojim se kako će se ubuduće sa ovakvom organizacijom nastave- kako se predlaže - odvijati izvan nastavne aktivnosti a one su itekako važne u odgoju djece , vole ih i u njima postižu fenomenalne uspjehe .Ne trpajmo ih zajedno u izvan školske aktivnosti koje nemaju veze jedne s drugima . | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 315 | Danijela Ivošević Jelušić | Eksperimentalni program | Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Lp, Danijela Ivošević Jelušić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 316 | Doroteja Vojedilov | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica i majka trudim se sagledati ovaj prijedlog s više strana. Moram priznati da ne bih bila sretna da moja djeca većinu dana trebaju provesti u školi, a nakon toga će zasigurno još trebati dodatno učiti za tu istu školu. Model cjelodnevne škole vrlo se uspješno provodi u nekim europskim zemljama, ali do te razine se sigurno nije došlo preko noći. Proučite što je potrebno da naše školstvo barem izdaleka nalikuje npr. finskom obrazovanju. Naš sustav još uvijek ne omogućuje učenicima da sve potrebno nauče u školi te da ostatak dana mogu upotrijebiti za odmor, druženje, hobije. Smatram da bi se prvo trebalo određeni broj godina raditi na reformi ovog aspekta našeg obrazovnog sustava. Od učenika se i dalje zahtijeva usvajanje velike količine činjeničnih znanja, a vrlo malo vještina, bez obzira na sve dosadašnje reforme. Većina učenika mora poslije škole uz veliku količinu domaće zadaće još sjediti i učiti kako bi naučili sve potrebno - a je li svo to "znanje" stvarno potrebno i koliko toga učenici zapamte i kasnije mogu upotrijebit? Vrlo malo. Iskreno, taj dio se nije puno promijenio od vremena kada sam ja išla u školu, a prošlo je poprilično godina od tada. Prije uvođenja ovog eksperimentalnog programa potrebno je još barem nekoliko godina za odrađivanje svih predradnji kako bi se uopće krenulo u eksperiment. Zašto se kod nas s promjenama uvijek ide tako naglo, zašto se oglušujete na toliko toga što struka govori i savjetuje, zašto se ne napravi veliki broj istraživanja prije donošenja odluke? Potrebne su korijenite promjene, a ne "zamaskiranje" neuspješnog obrazovnog sustava koji nikako da krene uzlaznom putanjom. Zašto naša djeca ne vole školu? Jer ne vide svrhu u sjedenju i slušanju suhoparnih predavanja - koliko god se vi trudili to promijeniti, te promjene dolaze vrlo sporo jer nema posljedica za one koji ne žele raditi savjesno jer će i tako dobiti jednaku plaću kao i oni koji se potrude djeci sate učiniti zanimljivima i usaditi im određene korisne vještine. Molim vas da uzmete u obzir sve što je struka napisala u brojnim komentarima unutar ovog savjetovanja te da pokažete da nas čujete, a ne da je ovo još jedna u nizu zadovoljenih formi. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 317 | Katarina Dogančić | Eksperimentalni program | Postovani, Mozda je cjelodnevna nastava provediva u drugim zemljama EU, te bi se trebali u nekim stvarima ugledati na njih, smatram da.ovaj koncept nije provediv u Lijepoj nasoj. 1. Učitelji ne bi smjeli biti visak niti gubiti satnicu. 2. Informatiku u 21.stoljecu ne smijemo smanjivati na 1 sat u nizim razredima. 3. Ucitelji su slusali i polagali razne metodike, da bi im sad oduzimali te sate- tzk. 4. Ako ja budem ucila i odgajala u enike do 17h, tko ce odgajati moje dijete? 5. Porast place od 4.5%-25% ? Zanima me kolika je placa ucitelja u zemljama EU kojima se vodimo. 6. Kada ce ucenici koji pohadaju glazbrnu skolu, ici u istu -koja je u dvije smjene, jer hvala Bogu dosta ucenika pohada istovremeno dvije škole?? 7. Kvalieta nastave mogla bi drasticno pasti. 8. O izgradnji 70 ili koliko škola, do 2027.godine necemo ni pisati.... | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 318 | Maja Brezak Pohrebny | Eksperimentalni program | Poštovani, mišljenja sam da se eksperimentalni program uvodi bez prijašnje konzultacije s nama učiteljima koji trebamo nositi cijeli projekt. Uvodi se i bez ispitivanja stavova roditelja čija djeca trebaju, bez mogućnosti odabira, biti u školi do 15 ili 15.30 sati. Kao učiteljica smatram da se u reformu trebalo krenuti reformirajući zastarjele programe i uvažavajući psihofizički razvoj učenika. U redovnu su nastavu sve više integrirani učenici s teškoćama. Oni će teško podnijeti napor pri boravku u školi toliko vrijeme, a postavlja se pitanje i hoće li dobiti asistenta na toliko vrijeme koje trebaju provesti u školi. Ono što me osobno brine je i vrijeme koje više neću imati za pripremanje za nastavu. Priprema je izuzetno bitna i nemoguće ju je potpuno napraviti u školi u kojoj je nedostatak prostora i opreme. Uz to treba obaviti ostale razredničke poslove. Koje je vrijeme predviđeno za to? Jedan sat dnevno nije dovoljno za sve. Do sada su u produženom boravku radile dvije učiteljice koje su radile s učenicama i takva se organizacija niz godina pokazivala dobrom. Opterećenje, koje će sad pasti na samo jednog učitelja, je preveliko. Smatram da svako dijete uči i radi na sebi svojstven način. Nekima uopće ne odgovara učiti u prostoriji s još dvadesetak učenika. Nekima treba mir, moraju imati prostor i kutak u kojem će sami raditi. Kako će se to postići na način koji je predložen u eksperimentalnom programu? Najprije je trebalo provesti konzultacije s psiholozima, učiteljima, strukom kako bi se stvorio optimalan plan i program cjelodnevne škole. Smatram da uvođenje ovakvog programa nije dobro za učenike, a niti za učitelje. Nadam se da ćete ove mnogobrojne komentare pročitati i razmisliti o onome o čemu vam govorimo mi koji smo na terenu, u neposrednom radu s djecom. Mi koji trebamo nositi cijeli ovaj projekt! Maja Brezak Pohrebny | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 319 | Gordana Mazzi | Eksperimentalni program | Komentirat ću citirajući dijelove teksta jedne učiteljice i majke jer je tu sve jasno rečeno: "Meni se čini da ovdje zapravo ništa nije pripremljeno i doslovce želite eksperimentirati na našoj djecom 4 godine bez da se ikog od učesnika i glavnih aktera pita a to su učenici, odnosno roditelji i učitelji. Puno apsurda je u tom planu. Po novom planu djeci se ukida sat informatike od 5.-8. razreda sa 2 na 1 sat tjedno- danas u doba kad su digitalne kompetencije neophodne u bilo kojem poslu, neke predmete ukidaju a neke dodaju a da pritom nema nigdje ni jedne riječi o sadržaju tih predmeta, planova i programa, o udžbenicima za iste da i ne spominjem da ne postoje i da učitelji će trebati predavati ali neznaju što. Sazat će na jesen (!) Djeca će od 1.-8. razreda biti u školi od 8-15:30 obavezno svi s mogućnošću do 17 sati. Ja osobno želim vidjeti svoje dijete i odgajati ga a ne da mi sustav odgaja u poslušnika koji će klimati glavom. Super je to za malene čiji roditelji rade do 16:30 ili duže i nemaju noniće tete, barbe i bili bi prepušteni sebi. Ali to bi trebao biti izbor kao što je i sad produženi boravak a ne obaveza svih. Djeca ako sjede do 15:30 ili 17 u školi hoće li imati uopće snage i volje baviti se sportom, ići u glazbenu ili plesnu školu. Kako je nama odraslima sjediti 8/9 sati na poslu i onda ponovo imati obaveze…, kako je to tek njima. Djeca će zimi ići po mraku u školu i vraćati se kući po mraku i neće vidjeti dana i sunca. Predviđeno je da djeca budu u skoli počevši od 1. razreda OŠ od 8 do 15/15:30 minimalno uz mogućnost ostanka do 17h. Glazbene i plesne skole nisu nigdje spomenuli niti planirali. Gdje su sportske i druge slobodne aktivnosti. Koje će dijete htjeti neku aktivnost nakon 7do 9 sati cjelodnevne nastave. Vi radite 40 sati tjedno. Naša djeca će biti u školi 35 -45 sati tjedno i još druga glazbena/plesna škola i aktivnosti neće imati niti snage niti volje niti vremena. Na našoj djeci ne možemo eksperimentirati. To mogu predlagati samo oni koji ne rade s djecom i ne razmišljaju o zdravlju djece. O tako važnim prijedlozima trebaju odlučivati roditelji i učitelji." | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 320 | Irena Čubra | Eksperimentalni program | “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” -smatram kako je bolji/učinkovitiji reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. Povećanim brojem godina osnovnoškolskog obrazovanja učenici bi dobili priliku detaljno utvrditi gradivo. “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ne ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada pa čak niti za način rada u srednjim školama. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 321 | Andrea Brezić Grubišić | Eksperimentalni program | Javljam se kao učitelj i roditelj. Uopće se ne slažem sa ovom reformom i smatram da nitko ozbiljno na ovome prijedlogu nije radio, niti se održalo savjetovanje prije bilo kakvog prijedloga sa stručnim osobama i onima kojih se tiče, dakle osobama koje sudjeluju u procesu obrazovanja i odgoja, učiteljima, učenicima, roditeljima i ravnateljima. “Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“… uravnotežen sigurno nije nakon što djeca provedu gotovo cijeli dan u školi, sjedeći i grbaveći se na potpuno neudobnim stolicama, slušajući hrpe nepovezanih sadržaja i informacija iz predmeta u predmet. Pravedan također sigurno nije, jer namećete obavezni cjelodnevni boravak djece u školi i nasilno uzurpirate obiteljski život, bez mogućnosti slobodnog opredjeljenja roditelja (za obitelji kojima je potreban produženi boravak za njihovu djecu ta ponuda već postoji, a prema potrebi bi se mogla proširiti za sve one kojima to odgovara). Nije niti učinkovit jer nakon toliko sati provedenih u školi, učenici bi pretpostavljam trebali kod kuće još učiti ili utvrđivati gradivo. Učinkovit tako da učenici budu preumorni za druge aktivnosti nakon 16:30, poput druženja sa roditeljima, prijateljima ili pohađanja izvannastavnih aktivnosti? Znači nakon cjelodnevnog zatvaranja u školu, poslijepodnevnog ponavljanja gradiva, vi očekujete da ova reforma bude učinkovita? Bit će učinkovita, no jedino u porastu mentalnih problema djece, pretpostavljam naknadno i zaposlenika škole te roditelja. Održiv sigurno nije iz svega gore navedenog. Sustav koji donosi stres, frustraciju, depresiju nasuprot priči koju prodajete kako će djeca doći doma sretna i vesela bez potrebe za dodatnim radom je čista utopija i demagogija. “Među njima su očekivane brojne poželjne indirektne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života. Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima.” Ovo je notorna laž i opet demagogija. Vjerojatno jednom Ministru treba vjerovati kada kaže da će cjelodnevnom školom poboljšati kvalitetu obiteljskog života. Većina roditelja ima djecu jer ih želi, a ne jer su se stvorila nekim čudom pored njih. Hvala Vam na ponudi, no ja rado provodim sate sa svojim djetetom kod ili izvan kuće. Ovom reformom koju želite provesti na brzinu, bez bitnih studija i odgovora na brojna pitanja koja niste bili u stanju riješiti desetljećima (broj učenika, učenici sa teškoćama, asistenti, stručni suradnici škole, djeca koja nerado borave u školi, žele raditi rukama, nasilje unutar škola) jasno pokazujete da vam nije stalo do dobrobiti djece i njihovog psiho-fizičkog zdravlja, nego upravo suprotno. Naciju nam pokušavate pretvoriti u robove i robote koji poslušno slušaju one koji njima žele vladati. Ja ću se prva kao roditelj i učitelj svoga djeteta itekako boriti protiv ideje da mi se dijete fizički i mentalno uništava u sustavu školovanja. U svakom slučaju nadam se da ova ideja nikada neće zaživjeti i da ćete uvidjeti koliko je pogrešna prije nego što uništite generacije djece taman načete prijašnjom reformom školstva. Podržavam mnoge komentare no ovdje kopiram objavu Zagrebačkog psihološkog društva koji su stručno uobličili u tekst ono što učitelji vide svakodnevno, a bojim se da tvorci ovog koncepta nisu previše uzimali u obzir: "ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa." Budući da se slažem i s njihovom objavom o razlozima (i kao učitelj i kao roditelj) zašto bi A2 progam potpore trebao biti izborni dio nastave, ovdje ću ih samo kopirati: 1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja. 2. Velik broj učenika u razredima doprinosi tome da nastavnici/e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti. 3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. 5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. 6. Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja. NE podržavam cjelodnevnu školu zbog svega ovoga što sam napisala i niza drugih nepravilnosti i nelogičnosti, koje jednostavno nije moguće sve komentirati jer bi komentar zauzeo najmanje dvije stranice. MZO bi se trebalo brinuti o mentalnom i fizičkom zdravlju naše djece, ali ovom eksperimentom radi upravo suprotno. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 322 | Andrea Pavliš | Eksperimentalni program | Poštovani, Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. S poštovanjem, Andrea Pavliš. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 323 | DANIJEL STANIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima, promiče pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. Također, sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi. Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku.(molim vas da osobno procijenite koji je to postotak u vašoj školi i slobodno ubacite u vaš komentar) Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 324 | Lana Lončar | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da se u ekperimentalni program CDŠ srlja bez očekivane konzultatije sa strukom, pritom mislim na ljude iz razreda, ljude koji trebaju CDŠ ponijeti, iznijeti i podnijeti. Ovako se dobiva snažam dojam koliko je ključni kadar za provedbu iste u vašim očima nebitan. Iako se već na prvi pogled vide propusti, očekujem da će se još više toga objelodaniti u eksperimentu. Ono što bih navela kao najveće propuste u planiranju je sljedeće: - samo jedan učitelj ne može iznijeti cjelodnevni program s brojem sati koje ste predvidjeli u nesporednom o-o radu - nejasno je kada bi se radili ostali poslovi, te kada bi učitelji imali pauzu (i tko bi u to vrijeme bio s djecom) - preveliko je opterećenje i na učenike osnovnoškolske dobi - nije se uzeo u obzir odličan oblik rada produženog boravka koji se morao uzeti kao primjer i uvesti u sve škole ako ga nemaju (i koji je opcionalan za sve roditelje i djecu) - nije se uzelo u obzir što je s djecom s poremećajem pažnje i sl. koja i do sada jedva izdrže cijeli raspored sati - ne postoji razlog nametanja obaveznog izbornog predmeta, dio učenika koji ne pohađa izborni vjeronauk za razlog ima rasterećenje iako su praktični vjernici u svoje slobodno vrijeme - ne postoji razlog da se od stručnog kadra traži da održavaju nastavu za koju nisu školovani dok im se oduzimaju sati nastave za predmete za koje jesu školovani Iako smatram da su određene reforme nužne, pogotovo usklađivanje broja sati pojedinih nastavnih predmeta te reorganizacija rada, ovo je drastičan korak koji očigledno nije naišao ni na odobravanje struke, ni učenika ni roditelja i apsolutno se treba staviti u reviziju. Pozdravljam jedino planirano poboljšanje uvjeta za provođenje vremena u školama (obnove, nadogradnje itd.). | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 325 | Marta Žugec | Eksperimentalni program | Studirati na Učiteljskom fakultetu trenutno nije ni malo lako i sve više studenata preispituje svoju odluku isplatili li se uopće. Zadatci koje se od učitelja traže postaju užasno zahtjevni, s obzirom da se radilo i prije o itetako ozbiljnom i odgovornom zanimanju koje je više od "čitanja s prezentacije" i "ispravljanja ispita". Također, prijedlozi koji dolaze umanjuju vrijednost učitelja. Uz to, smatram kako je svođenje nastave Informatike na jedan sat tjedno izazitno apsurdno. Živimo u doba kad je iz dana u dan vidljiv napredak tehnologije i djecu bi trebalo pripremati za nove izazove. Nisam za cjelodnevnu nastavu jer ona neće donijeti dobro ni učenicima ni učiteljima. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 326 | Martina Simić Meznarić | Eksperimentalni program | 1. KONTEKST Lijep pozdrav svima. Šaljem samo nekoliko komentara, prijedloga i upita za navedeni prijedlog uvođenja eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola. Obveza je škole uputiti roditelje u aktivnosti škole oko Cjelodnevne škole, te tražiti suglasnost roditelja. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i sredjnoj školi (Članak 135, stavak 3). Prijedlog: Uključiti učitelje i roditelje u odluku o uključivanju škole u Eksperimentalni program OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja 4. ODGOJNO – OBRAZOVNI ISHODI PROGRAMA Poštovani slažem se s uvođenjem novog nastavnog predmeta Praktične vještine. Taj predmet će biti koristan djeci za razvoj kreativnosti, motorike i vještina koje će im dale biti korisne u predmetima kao što su kemija, biologija, tehnička kultura, fizika. Poštovani ne slažem s time da se uvede novi nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije kao obavezni predmet od prvog do osmog razreda i to po jedan sat tjedno. Prijedlog: S obzirom da djeca sve kasnije nauče čitati smatram da je nepotrebno uvoditi predmet od prvog razreda čak je možda i prerano uvesti ga u drugom razredu. Smatram da bi najbolje bilo da taj predmet bude uveden od trećeg razreda i da bude dva sata tjedno do osmog razreda zbog opsega ishoda koji učenici trebaju usvojiti. Također smatram da ne bi bilo loše kada bi predmet bio izborni pa će ga upisati i pohađati oni učenici koji to žele iako nam je danas informatičko znanje svima neophodno za život pa ideja da predmet bude obavezan nije loša ali jedan sat tjedna je definitivno premalo. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti i opterećenje, a što je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja propisuje da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. U skladu s navedenim, za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk uvodi se nastavni predmet Svijet i ja. Taj predmet nije sadržajna, nego primarno organizacijska alternativa vjeronauku. Definitivno se ne slažem da vjeronauk bude uveden kao obavezni izborni predmet. Smatram da je drugi predmet (alternativa) vjeronauku uveden samo kako bi djeca koja ne pohađaju vjeronauk bila zbrinuta i da nema svoju svrhu. Također se postavlja pitanja kakav je to predmet ako smo ga svi stručni predavati. Prijedlog: Smatram da bi vjeronauk i dalje trebao biti izborni predmet, a možda bi bilo dobro da se predmet vjeronauk potpuno preseli u crkvu, odnosno da djeca koja žele pohađaju vjeronauk izvan škole u crkvi. Djeca svejedno uz pohađanje vjeronauka moraju polaziti i misu te imaju niz drugih obaveza i dužnosti koje trebaju izvršiti kako bi mogli primiti određene svete sakramente. Ako se uvodi predmet Svijet i ja također je prijedlog da bude izborni predmet, a ne obavezni izborni. A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan. Prijedloga: Uvesti od 3. do 8. razreda po dva sata tjedno ili od 4. do 8. dva sata tjedno. Jedan sat tjedno je premalo. Samo nekoliko minuta prođe kada učenici uključe računala i otvore potrebne dokumente/aplikacije, a isto vrijedi i kod spremanja onoga što su radili i isključivanja računala. A nastavni sat traje 45 minuta. Efektivno vrijeme rada može biti u tom slučaju oko 35 minuta što je definitivno premalo da bi učenici kvalitetno radili. A1.12. Od prvog do osmog razreda uvodi se nastavni predmet Svijet i ja kao alternativa konfesionalnom vjeronauku. Prijedlog: Neka navedene predmeti budu izborni, a ne izborni. A1.13. Od četvrtog do osmog razreda drugim stranim jezikom kao izbornim predmetom bit će obuhvaćeni svi učenici. Ne vidim razlog da se učenike prisiljava da pohađaju drugi strani jezik. Neće svakom djetetu kada odraste i počne raditi u životu trebati dva strana jezika kako bi bio jednog dana uspješan u obavljanju svojeg posla. Neka dijete samo odluči što želi i koji su njegovi interesi. Prijedlog: Ostavite drugi strani jezik kao što je bio i do sada bio kao izborni predmet. Učenicima je dovoljan jedan strani jezik za komunikaciju s ljudima iz drugih država. Zanima me možete li odgovoriti hoće li djeca u školi čitati lektiru? S obzirom da je cilj da djeca doma više ne uče smatram kako bi onda također i lektiru trebali čitati u školi. Neka budu svi predmeti jednaki, odnosno ako je predviđeno da djeca sve naprave u školi onda neka doslovno sve njihove obaveze za svaki nastavni predmet i završe u školi (nema čitanje lektire kod kuće i nema dodatnih obaveza za vjeronauk izvan škole). 6. MJESTO I NAČIN IZVOĐENJA PROGRAMA Zanima me završava li učitelju rad u školu u 16:00 sati ili u 17:00 sati s obzirom da vrtić u našem području radi najdulje do 16:30. Moje je pitanje je li u planu i promjena radnog vremena svih vrtića? S poštovanjem, Martina Simić Meznarić. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 327 | Ana Tomić | Eksperimentalni program | Poštovani, iako sam apsolutno za pravu i cjelovitu reformu školstva, o ovom programu bih mogla napisati roman, da ne duljim, pozdravljam uvođenje obveznog drugog stranog jezika, a za sve ostalo: Kapaciteti? Preduvjeti u školama za provođenje nove reforme? Učinkovito? S jednim učiteljem na 25 djece? 8 sati dnevno bez pauze? Dobrobit djece? A što je s izvannastavnim aktivnostima? U koje točno vrijeme bi djeca trebala biti djeca i igrati se s prijateljima? INFORMATIKA 1 SAT TJEDNO? Pa u kojem mi to točno pravcu, kao zemlja, idemo? Natrag u špilje? Iz perspektive roditelja, srdačno Ana | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 328 | Anita Rafaj | Eksperimentalni program | UDRUGA UČITELJA RN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE (zaključci sa sjednice Skupštine udruge 3.4.2023.) Anita Rafaj, Predsjednica udruge U prijedlogu Eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola evidentno se vodilo računa o referentnim dokumentima Europske Unije i europskih ureda, ali se nije vodilo računa o razvojnim karakteristikama učenika mlađe i starije školske dobi, kao ni o vremenu koje djeca provode sa svojim obiteljima. Predlažemo da se provedba eksperimentalnog programa cjelodnevne škole odgodi za šk. god. 2024./2025., a da se tijekom godine dana poduzmu sljedeće aktivnosti: - detaljno informiranje profesionalne učiteljske zajednice s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. u dijelu 2. strateškog cilja vezanog uz obrazovanje; - prihvaćanje i implementacija Programa cjelodnevne nastave prema riječkom modelu u eksperimentalni program, jer se riječki model cjelodnevne nastave uspješno provodi već 45. godinu zaredom; - hitno osnivanje radne skupine učitelja razredne i predmetne nastave za analizu i doradu postojećeg prijedloga eksperimentalnog programa cjelodnevne škole; - donošenje nacionalnog konsenzusa za ovakve, prema mišljenju članova naše udruge, radikalnog preokreta u obrazovnom sustavu. 1. Kontekst u okviru kojeg je predstavljen eksperimentalni program cjelodnevne škole i u kojem se naglašava stagnacija naših učenika u obrazovnim postignućima prema dostupnim podatcima. Postavljamo pitanje: Koji su to relevantni izvori iz kojih su preneseni zaključci o ispodprosječnim postignućima naših učenika? Međunarodno istraživanje TIMSS2019 pokazalo je da su naši učenici iznadprosječni ili u prosjeku iz prirodoslovne i matematičke pismenosti, a istraživanje PIRLS o čitalačkoj pismenosti nije provedeno od 2011. godine kad su naši učenici pokazali da su 8. u svijetu!? 2. Kontekst u okviru kojeg je posebno izdvojena skupina učenika koji postižu ispodprosječna postignuća, a što se povezuje s otežavajućim uvjetima u kojima žive. Postavljamo pitanje: Ako je skupina učenika s ispodprosječnim postignućima skupina koja živi u otežavajućim uvjetima, zašto se uvodi cjelodnevna škola za svih ako se želi pomoći ciljanoj ranjivoj skupini učenika? Postoje druge mjere kojima se osnažuju ranjive skupine učenika. U osnovnim školama Grada Rijeke kao i u mnogim županijskim osnovnim školama organiziran je produženi boravak, produženi stručni postupak te cjelodnevna nastava po riječkom modelu što sve zajedno pridonosi brizi i skrbi za obrazovna postignuća ranjivih skupina. 3. Kontekst u okviru kojeg je posebno istaknuto da je RH na začelju u EU po ukupnom broju nastavnih sati (prema europskom dokumentu pod 1). Postavljamo pitanje: Zašto se povećanje nastavnih sati pojedinog predmeta uvjetuje prelaskom na cjelodnevnu nastavu kada je vidljivo da će se negdje sati oduzeti, a drugdje dodati? 4. Opasno se zanemaruju karakteristike razvojne dobi učenika, posebno mlađe školske dobi, nametanjem produljene dnevne satnice kao i produljenjem nastavnog sata na 60 minuta. 5. Opasno se zanemaruju karakteristike djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nametanjem produljene dnevne satnice kao i produljenjem nastavnog sata na 60 minuta. Postavljamo pitanje: Zašto se nije vodilo računa o čl. 51 Zakona o odgoju i obrazovanju koji kaže da se učenik dnevno može opteretiti s najviše 4 sata redovne nastave u razrednoj nastavi, a sa 6 sati redovne nastave u predmetnoj nastavi (ostali sati odnose se na izbornu, dodatnu, dopunsku nastavu te izvannastavne aktivnosti)? Kada će se Zakon mijenjati? Postavljamo pitanje: Zašto se nije vodilo računa o čl. 51. Zakona o odgoju i obrazovanju koji kaže da nastavni sat traje 45 minuta? Kada će se Zakon mijenjati? 6. U Kontekstu, između ostaloga, piše “Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran”. Postavljamo pitanje: Koji to stručnjaci ne znaju argumentirati učiteljsko radno vrijeme - koje se dijeli na neposredan rad s učenicima te na sve ostale poslove koji su preduvjet za kvalitetnu izvedbu poučavanja? Naše Ministarstvo bi trebalo znati da tjedno radno opterećenje vrlo često prelazi i više od predviđenih 40 sati tjedno ako se zbroje pripremanje za nastavu, formativno i sumativno vrednovanje, roditeljski sastanci, učiteljska vijeća, razna povjerenstva, natjecanja i komisije, stručna usavršavanja, učenički izleti, ekskurzije, terenske nastave, Erasmus i ostali projekti. Sramotno je da se u jednom nacionalnom dokumentu proziva radno vrijeme učitelja implicirajući da šira javnost ne prepoznaje da učitelji vremenski odrađuju cijelu normu. 7. U razrednoj nastavi predlažemo dva učitelja/ice! Postavljamo pitanje: Zašto se program cjelodnevne škole ne provodi sa dva/dvije učitelja/učiteljice koji bi provodili svaki po 3 nastavna predmeta te dopunsku, dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti? Primjer takvog kvalitetnog modela cjelodnevne nastave provodi se riječkim školama već 45. godinu za redom. 8. Mnoge osnovne škole u RH već provode program produženog boravka. Uvođenjem cjelodnevne nastave po eksperimentalnom programu produženi boravak bi se ukinuo, a učitelji koji rade u takvom obliku rada ostali bi bez posla! Postavljamo pitanje: Zašto se učitelji koji rade u produženom boravku ne bi zaposlili kao drugi (ili prvi) učitelj u cjelodnevnoj nastavi? 9. Smatramo da nastavu TZK u razrednoj nastavi ne trebaju izvoditi magistri kineziologije. Postavljamo pitanje: Zašto se oduzima pravo učitelja da slobodno obavljaju posao za koji su osposobljeni tijekom svog temeljnog obrazovanja, a za to imaju potvrdu u svojim diplomama? 10. Predmet Praktične vještine ne donosi nove obrazovne sadržaje te kao takav ne smije biti proveden eksperimentalno. Pitanje: Zašto se evidentno zanemaruje članak 29. Zakona o odgoju i obrazovanju? 11. Ostali poslovi razrednika te ostali poslovi učitelja nisu jasno određeni kao niti vrijeme njihovog izvođenja. Postavljamo pitanje: Što je sa zamjenama učitelja, razredničkim i ostalim poslovima? Kada će učitelji održavati roditeljske sastanke te sudjelovati na razrednim te učiteljskim vijećima? Kako su i u koje vrijeme predviđene te kada će učitelji moći sudjelovati na toliko važnim edukacijama? 12. Cjelodnevna škola Postavljamo pitanje: Za kvalitetno cjelodnevno provođenje vremena u školi kako učenika tako i učitelja potrebni su materijalni i tehnički uvjeti te nas zanima na koji način i kada će se učitelji pripremati i gdje obzirom da škole nisu opremljene kabinetima? 13. Povećanje norme učitelja Postavljamo pitanje: Obzirom da dolazi do povećanja norme u neposrednom radu s učenicima koji poslovi od ostalih poslova više neće biti u strukturi radnog vremena i radnim obvezama učitelja? 14. Svjesni smo činjenice da velik broj učenika pohađa glazbene škole i razne sportske klubove. Postavljamo pitanje: Na koji će se način pristupiti navedenom problemu? Znači li to provođenje programa u školama ili će učenici nakon 17 sati pohađati navedeno (budući da neke aktivnosti jednostavno nije moguće organizirati u školama)? 15. Pripremanje učitelja za nastavu. Postavljamo pitanje: Kada će se učitelji pripremati za nastavu? Znamo da jednoobrazne pripreme ne zadovoljavaju individualne potrebe razrednog odjeljenja jer je svako odjeljenje posebno te se za njega treba i na taj način pripremiti. 16. Asistenti u nastavi Postavljamo pitanje: Što će biti s tjednim opterećenjem učenika s teškoćama te radom asistenata? Nadamo se da će naši prijedlozi koji su pisani u dobroj namjeri i u vjeri u mogućnost boljeg obrazovanja biti ozbiljno razmotreni. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 329 | TATJANA KONTENT | Eksperimentalni program | Poštovani, većina nas koji radimo u školi svjesni smo da se naš obrazovni sustav mora mijenjati. Ali konceptom CDŠ ne vidim da će te promjene biti na bolje. Štoviše, upravo suprotno. Pokušavajući naći nešto pozitivno u cijelom konceptu jedino što kao jezičar pozdravljam je uvođene drugog stranog jezika kao obaveznog. Imam snažan dojam da ljudi koji su pisali ovaj koncept CDŠ ili nisu nikada radili u školi ili su radili davno pa nisu svjesni problema s kojima se mi učitelji svakodnevno susrećemo (pod davno mislim na razdoblje kada su učitelji još bili barem donekle poštovani i priznati u društvu i kada smo imali više načina za sankcioniranje neprihvatljivog ponašanja (od današnje pisane opomene ili ukora koja realno nikome ništa ne znači). Nije mi jasno zašto se nije išlo u smjeru diferenciranog programa obrazovanja u višim razredima. Sadašnjim sustavom kočimo one koji žele više, a ne stignemo se dovoljno posvetiti onima koji trebaju dodatnu pomoć. Kako da istovremeno u 45 minuta nastavnog sata zadovoljimo potrebe budućeg doktora i pomoćnog bravara. I umjesto da ih u višim razredimo odvojimo u dva različita programa vi predlažete da ih još dulje držimo zajedno gdje ni jedni ni drugi ne mogu ostvariti svoj puni potencijal. Da su se napravila dva programa različite strukture i satnice predmeta to bi možda moglo riješiti barem neke probleme CDŠ u budućnosti. Guranje raznoraznih obaveza u ostale poslove - satničarstvo, IKT podrška, sindikalni povjerenik...pa tko će to sad htjeti raditi? Razredništvo svesti na jedan sat razrednika, 2,%% povećanja na plaću - hvala lijepa, ali veliko NE! Pitam se je li itko iz radne skupine ikada bio razrednik??? Bojim se da nije. Nikome tko je taj obim posla prošao u svojoj karijeri učitelja ne bi palo na pamet toliko omalovažiti ulogu razrednika i obim posla koji taj isti odrađuje. A uopće ne govorimo o psihološkom pritisku i sindromu izgaranja... Ideja o solarnim satima - izgleda kao čisti prostor za manipulaciju; siva zona koju svaki ravnatelj može protumačiti kako želi. Zna se koliko traje nastavni sat, i koliko minimalno pripreme treba uračunati. Može li itko odraditi satove dodatne i dopunske nastave (bez obzira koristili se dosadašnjim ili novim terminima za isto) bez adekvatne pripreme. Odgovorno tvdim da ne. Štoviše - za takve satove se još i više treba pripremiti posebice ako imate kombiniranu grupu djece iz više različitih odjeljenja. A rijetko tko od nas učitelja ima dopunsku ili dodatnu za svaki razred posebno. Posebno podržavam objavu Zagrebačkog psihološkog društva koji su stručno uobličili u tekst ono što učitelji vide svakodnevno, a bojim se da tvorci ovog koncepta nisu previše uzimali u obzir: "ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa." Budući da se slažem i s njihovom objavom o razlozima (i kao učitelj i kao roditelj) zašto bi A2 progam potpore trebao biti izborni dio nastave, ovdje ću ih samo kopirati: 1. Program ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon nastave i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja. 2. Velik broj učenika u razredima doprinosi tome da nastavnici/e teško mogu zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i uzeti u obzir njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup. Ako u drugom dijelu nastave broj djece ostaje isti, i problemi će ostati isti. 3. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. 4. Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. Sve više djece ima pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje. Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. 5. Program nije prilagođen: obiteljima u kojima roditelji rade smjenski, u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja, djeci koja zbog različitih razloga teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. 6. Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja. Ima tu još mnogo nejasnoća od ukidanja satnice informatike (bez obzira koliko se pokušalo objasniti da je to zapravo povećanje!?, ali priča ne drži vodu) do predmeta za koje još uvijek ne postoji kurikulum, što će biti s kolegicama koje rade u produženom boravku, zašto nisu uključene dvije učiteljice za provođenje CDŠ u razrednoj nastavi, zašto se nije smanjio broj djece koji može biti u pojedinom razrednom odjeljenju, na što se točno odnose "sati praktične vještine", kako će se organizirati B program ako se većina učitelja opredijeli da ga ne želi provoditi bez obzira na dodatak na plaću ( a ravnatelj to neće moći nametnuti jer izričito piše da to nije radna obveza učitelja nego tko želi ima dodatak na plaću)....Kako ćete privući stručni kadar za STEM područje ovakvim pristupom? Pitanja ima još i više, a sadašnji koncept CDŠ ne nudi konkretne odgovore. I na kraju, kao roditelj, NE ŽELIM da moja djeca prolaze kroz CDŠ. Moja djeca meni nisu teret, ne treba mi "teta čuvalica" na što se nažalost žele svesti učitelji razredne nastave u popodnevnom terminu. I nitko me ne može uvjeriti da više ništa neću trebati raditi ili vježbati s djecom nakon što dođu iz škole. Znate li zašto? Zato jer ja poznam svoju djecu bolje od ikoga. I raditi sa svojom djecom mi nije tlaka nego je to ulaganje u njihovu budućnost. I vjerujem da nisam osamljena u tom mišljenju. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 330 | DANIJEL STANIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. Prema zamišljenom modelu, roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kući učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru, učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 331 | TIN MATIJEVIĆ | Eksperimentalni program | Pretpostavljam da vladajuće strukture smanjivanjem nastave informatike žele buduće generacije dovesti na svoju razinu informatičke pismenosti. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 332 | Petra Crnjević Trstenjak | Eksperimentalni program | “U cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organizira i prevladavajuće provodi jedan učitelj razredne nastave. U dijelu A2 Programa sudjeluju predmetni učitelji koji izvode predviđene nastavne predmetne nastavnim planom razredne nastave i stručni suradnici škole.” ● Sukladno Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi broj sati provedenih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima (A1 i A2 program) premašuje ukupan broj sati do punog radnog vremena. Predlaže se uključiti u rad razrednog odjela još jednu učiteljicu razredne nastave kako bi se opterećenje radnih obveza uskladilo s odredbama Pravilnika. Koji je pravni akt temelj za donošenje prijelaznog rješenja? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 333 | Nina Majnarić Mirković | Eksperimentalni program | Poštovani, reforma školstva potrebna je i tu činjenicu nitko ne osporava. Međutim, ovakav eksperiment s našom djecom u kojem se zanemaruju temeljna ljudska prava i mentalno zdravlje djece i ostalih sudionika, van je svake pameti. Nacrt cjelodnevne škole sadrži veliki broj ishitrenih, neutemeljenih i, u najmanju ruku, upitnih tvrdnji. Nikako se ne mogu složiti s tvrdnjom, da je „trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas najmanje među zemljama Europske unije“. Naime, sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske klubove, plesne škole, glazbene škole, škole stranih jezika, članstvo u raznim društvima iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Kvaliteta života roditelja ne može se poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu. Roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kod kuće učiti. Uvođenjem cjelodnevne škole i obveznim boravkom u školi 7 i više sati nikako se ne povećava dobrobit učeničkog i vršnjačkog kao i obiteljskog života. Smatram da je škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ne ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. Nikako se ne mogu složiti s tvrdnjom da se cjelodnevnom školom „smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama“. Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti, stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece, te stilove učenja. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Ne slažem se tvrdnjom da se “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“, jer se ni nepune tri godine od početka provedbe uvođenja Informatike u sve razrede (2020./2021. godine) satnica Informatika pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative: Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine, dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU te Nacionalni plan za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Nepromišljeno je, da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta MZO-a. Ono što se može primijetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. S obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i Python i razvoja softvera. Učitelji informatike također provode i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatian Makers lige, Instituta za razvoj i inovativnost mladih, te FIRST® LEGO® League. Učitelji informatike provode i razne inicijative, poput Sata kodiranja (Hour of code) i Europskog tjedna kodiranja (EU Code Week). Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Smatram da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 334 | Doris Kožul Car | Eksperimentalni program | Uvođenjem novog predmeta Svijet i ja daje se jasna slika učenicima koji ne žele pohađati Vjeronauk da će morati ići na nametnuti predmet koji će im postati obavezan a ne izborni jer tu nema nikakvog izbora. Do kada će se nametati vjeronauk unutar redovne satnice? Zašto se radi diskriminacija među izbornim predmetima i zašto vjeronauk ne ide zadnje sate ili u druge smjene kao i ostali izborni premeti do sada( drugi strani jezik i informatika)? Uvođenje novog predmeta smatram očajnim jer se tako kažnjavaju oni koji ne slijede ostale! Rješenje je jednostavno- vjeronauk mora biti izborni premet radi svoje specifičnosti i po novoj reformi biti zadnje sate tako da ostali učenici koji ne žele slušati taj premet mogu ići na aktivnosti koje žele a navodi s eda će biti takvih ponuđenih a ne bit kažnjeni jer ne idu na vjeronauk. Do kada ćemo šutjeti o tome? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 335 | MATEJA GRMOVŠEK | Eksperimentalni program | Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Nastava informatike izvodi se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Potrebno je najmanje dva školska sata kako bi se predviđeni ishodi ostvarili i da bi se kvalitetno provele sve etape sata. Praktični rad oduzima najviše vremena u nastavi. Smanjivanjem na jedan sat tjedno, informatika bi postala tek pusto učenje sadržaja napamet jer jednostavno u 45 minuta učenici NE MOGU usvojiti teorijska znanja te praktične vještine. Vještine koje učenici usvajaju na satovima informatike potrebne su u svim ostalim nastavnim predmetima. Ako bi se nastava IDK-a održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja što se kosi s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. RH je jedina zemlja u Europi koja smanjuje obrazovanje na polju digitalnih kompetencija, komunikacije i suradnje, stvaranja digitalnog sadržaja, digitalne sigurnosti, algoritamskog razmišljanja i rješavanja problema. U Strategiji digitalne Hrvatske za razvoj do 2032. godine stoji kako je posebno važno djecu od najranije dobi učiti o vještinama kritičkog razmišljanja, razlučivanju mišljenja i činjenica, te o negativnim oblicima ponašanja i o štetnom sadržaju na kojeg mogu naići na internetu. U Hrvatskoj kompetenciju medijske pismenosti i kritičkog promišljanja učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama, poput Hrvatskog jezika, Informatike, Matematike, Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobnog i socijalnog razvoja. Zato ova Strategija uključuje i prioritetna područja provedbe javnih politika iz područja razvoja obrazovanja.“ Hrvatska IT industrija kontinuirano raste te je po posljednjim dostupnim podacima u 2019. godini činila 4,48 % nacionalnog BDP-a, a u 2021. je doprinosila 5,8 % ukupnom izvozu Republike Hrvatske. Daljnje jačanje te industrije važan je zalog za zadržavanje IKT stručnjaka u Hrvatskoj, a samim time i nacionalne sposobnosti ostvarenja ubrzane digitalizacije društva i gospodarstva.“ Iz svega navedenog jasno je kako učenike od najranije dobi treba obrazovati u digitalno pismene pojedince jer je to budućnost. Informatika treba zadržati postojeću satnicu od minimalno 2 sata tjedno kako bi se svi ishodi mogli uspješno ostvariti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 336 | OSNOVNA ŠKOLA - SCUOLA ELEMENTARE "DOLAC" | Eksperimentalni program | Pomno proučavajući predmetni dokumenti uočili smo da je predlagatelj previdio postojanje odgojo-obrazovnih institucija na jeziku i pismu nacionalne manjine čime nije ispoštovan Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina a samim time je i Vlada RH zapostavila prava pripadnika istih. Podsjećamo ovim putem da je odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina koncipiran Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina u 3 modela i to Modelu A, B i C, pri čemu škole prema modelu A cjelovitu nastavu, s iznimkom hrvatskog jezika i stranih jezika vrše na svom materinjem jeziku. Predmetno predstavlja značajno opterećenje za učenike te predmetno treba uzeti u obzir prilikom planiranja provedbe cjelodnevne škole, jer treba imati u vidu dobrobit učenika. Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa, u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Što je vidljivo iz cjelovitog vremenskog okvira radnog dana u školi. Na primjer našim izračunom, prema predloženom, učenici 7. i 8. razreda završavali bi A1 dio programa iza 16:00 sati, a što onda dovodi u pitanje provedivost ostalih segmenata cjelodnevne škole u predviđenim vremenskim intervalima. Također, istim učenicima tjedni fond obvezne nastave bi iznosio 42 nastavna sata. Mišljenja smo da je potreban potpuno novi prijedlog Eksperimentalnog programa koji se odnosi na obrazovni sustav na jeziku i pismu nacionalnih manjina, jer ovako koncipirani program dovodi pod upitnik opstanak manjinskih škola. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 337 | Ivana Jurić | Eksperimentalni program | „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA - URAVNOTEŽEN, PRAVEDAN, UČINKOVIT I ODRŽIV SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA“ – niti je uravnotežen (za koga? Djecu koja nakon 7. sata jedva čekaju doći doma?) niti je pravedan(!) (isto pitanje, za koga? – kao učiteljica informatike se ne mogu složiti s tim i s time da se informatika uvodi na 1 sat!) niti je učinkovit (po ovom prijedlogu sigurno nije) niti je održiv! Kao učiteljica informatike smatram da je jedan sat tjedno premalo, djeca uživaju na tom predmetu, razvijaju vještine! Uz pametne telefone i razne društvene mreže jako je važno da se nauče služiti računalom, poslati email, napisati pravilno seminarski rad, znati prepoznati HDMI kabel, koje se opasnosti nalaze na internetu i dr. Isto tako me zanima, Svijet i ja, predmet koji će svi moći predavati (oni koji izgube sate), kako ste to zamislili, s činjenicom da Crkva kaže da ako učenici ne idu na Vjeronauk (u školi) ne mogu ići na prvu Sv. Pričest i Krizmu? Većina učenika na Vjeronauk ide jer mora. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 338 | Fabiana Cini | Eksperimentalni program | Poštovani, vaš naslov kaže "Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja«". Dakle, već sam naslov je velika laž, sad ću objasniti: 1. laž: Cjelodnevna škola = uravnotežen sustav. Gdje je ravnoteža? Ravnoteža = pola dana u školi, pola dana doma u obitelji, u nekoj drugoj okolini, s drugim različitim ljudima. Cjelodnevna škola znači CIJELI dan u školi, čak preko 8h, cijeli dan s istim ljudima u istoj ustanovi, malo vremena za obitelj i prijatelje ili za druge aktivnosti. 2. laž: Cjelodnevna škola = pravedan sustav. Pravedan? Je li pravedno da učenik trpi ne samo ujutro nego i popodne nasilnike u razredu (ima ih u svakome razredu nemojmo sami sebi lagati)? Je li pravedno da učenik koji treba odmor (spavanje, ležanje ili neka dgruga vrsta opuštanja) mora opet sjesti i slušati druge još nekoliko sati bez odmora? Je li pravedno da učenik koji treba izbaciti stres od sebe trčanjem, skakanjem ili nekim drugim fizičkim aktivnostima mora opet sjesti mirno još nekoliko sati? Je li pravedno da učenik kome smeta buka i voli tišinu i možda je i malo introverzan mora ostati još satima u učionici gdje mu je sve glasno i bučno? 3. laž: Cjelodnevna škola = učinkovit sustav. Učinkovit? Kako? Ako učenik nije nešto razumio ujutro možda mu netko treba te iste stvari više puta i na različitim načinima objasniti i to jedan na jedan! Tko mislite da će to napraviti? profesor koji je predavao ujutro? A ako ujutro nije znao prenijeti znanje kako mislite da će odjednom moći popodne, i to za više učenika, njih recimo 20? A svako od njih 20 ima različite probleme i dileme u učenju? kako mislite da ostati dulje u školi može postati učinkovito? veća količina ne znači bolja kvaliteta. Dakle nakon 7 ili 9 sati u školi taj učenik neće ništa bolje znati, nego će tražiti da mu netko stvarno objasni ono što nije razumio. 4. laž: Cjelodnevna škola = održiv sustav. Održiv? Takav sustav je apsolutno neodrživ i ne izdrživ za djecu. Učenici će nakon 7h ili 9h u školi biti umorni, pod stresom, neki će biti toliko nervozni da neće moći niti normalno komunicirati s roditeljima. Neće više imati vremena za aktivnosti koje vole: glazba, sport, ples, bilo što drugo. Ti učenici će biti prisilno zatvoreni u učionici satima, a njima trebaju i druge svari u životu: obitelj, topli dom, drugi prijatelji, druge ustanove, sport,... (točka 1.) Neće imati vremena da se druže s prijateljima i roditeljima. Kad će doći doma navečer će morati još uvijek završiti zadaću, učiti ono što nisu pamtili, pitati ono što nisu razumjeli. Ovu priču koju prodate kako će djeca doći doma bez zadaće je naravno utopija jer... točka 3. takav sustav nije učinkovit. Ovu priču koju prodate kako će djeca doći doma sretna i vesela spremna da se druži s roditeljima je isto utopija jer... točka 2. takav sustav nije pravedan i nepravednost donosi stres, frustraciju, depresiju. Tako da tu nema ništa održivog. NE podržavam cjelodnevnu školu zbog svega ovoga što sam napisala. MZO bi se trebalo brinuti o mentalnom i fizičkom zdravlju naše djece, ali ovom eksperimentom čini me se baš suprotno. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 339 | Pravobranitelj za djecu RH | Eksperimentalni program | Pravobraniteljica za djecu podržava svaku reformu obrazovanja koja će pridonijeti potpunom ostvarivanju prava djeteta. O nužnosti reforme obrazovanja svjedoči i veliki broj zainteresiranih osoba koje su se javile na javno savjetovanje o Nacrtu Eksperimentalnog programa. Ovim putem željeli bismo iskazati podršku reformi osnovnog školstva kroz projekt uvođenja cjelodnevne nastave u osnovne škole, pristup i ciljeve kojima se nastoje osigurati jednake mogućnosti i uvjeti osnovnoškolskog obrazovanja za svu djecu i smanjiti razlike među djecom, usklađivanje s referentnim okvirom EU, smanjiti razlike u mogućnostima i uvjetima osnovnih škola (prostornim, infrastrukturnim, kadrovskim, programskim), olakšati tranziciju između više razina obrazovanja (od predškolske razine obrazovanja do visokog obrazovanja), osigurati prehranu, odnosno kuhane obroke za svu djecu, omogućiti bavljenje slobodnim aktivnostima za koje djeca pokažu interes i koje će razvijati njihove pune potencijale, osigurati potporu u učenju svoj djeci, povećati kvalitetu obiteljskog života, poboljšati društveni status učitelja, jačati kapacitete osnivača škola. U potpunosti smo svjesni da je reforma osnovnog obrazovanja s navedenim ciljevima nužna. No, polazeći prvenstveno od zaštite najboljeg interesa djeteta, ovim putem želimo skrenuti pažnju i istaknuti sljedeća važna pitanja koja se u ovom trenutku nameću, a na koja Nacrt Eksperimentalnog programa ne daje odgovore i pojašnjenja. Prije svega, smatramo da je donošenju ovog dokumenta trebala prethoditi opsežna javna rasprava u kojoj bi bili uključeni svi dionici osnovnog obrazovanja. Smatramo da je u izradu dokumenta i iznošenje mišljenja o ovoj reformi i njenoj provedbi trebalo uključiti djecu, roditelje, sve odgojno-obrazovne radnike, odnosno sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa, ravnatelje škola, stručnjake u ovom području, kao i predstavnike zajednica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivača osnovnih škola. Prema našim saznanjima djeca, roditelji, odgojno-obrazovni radnici i ravnatelji nisu konzultirani, odnosno nije na pravodoban i sveobuhvatan način zatraženo njihovo mišljenje. Djeca, roditelji, kao ni učitelji kao glavni nositelji odgojno-obrazovnog procesa, nisu potpuno informirani niti pripremljeni za sadržajne i organizacijske zahtjeve ove reforme. Skrećemo pozornost da djeca, sukladno Konvenciji o pravima djeteta, imaju pravo izraziti svoje mišljenje o svim pitanjima koja ih se tiču, a ovo je izrazito važno pitanje za njih. Sagledavajući ovu reformu kroz kontekst dječjih prava, osim prava na informaciju i izražavanje mišljenja o svim pitanjima koja ih se tiču, izražavamo zabrinutost za ostvarenje te možebitno kršenje i drugih dječjih prava zbog nedovoljnog vremena za pripremu, kako organizacijsku tako i sadržajnu, svih ključnih dionika koji će u njoj sudjelovati. Prije svega, zabrinuti smo kako će djeca doživjeti ove promjene o kojima ih se nije pitalo, nije uzelo u obzir njihovo mišljenje, niti pravodobno upoznalo s reformom i uvođenjem cjelodnevne škole, imajući u vidu činjenicu da je u istraživanju koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu (rezultati istraživanja objavljeni su u publikaciji Participacija djece u školi, Pravobranitelj za djecu i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 2019.) oko ¼ učenika izrazila nezadovoljstvo školom, odnosno izrazila da se u školi ne osjećaju dobro. Gotovo četvrtina učenika ne osjeća povezanost s učenicima i odraslima u svojoj školi (24,5%), niti je sretno što pohađa svoju školu (24,1%). Trendovi su nam rastuća anksioznost, depresija, strah od škole, sve veći broj izostanaka učenika s nastave, sve veći broj zahtjeva za provođenje „nastave u kući”. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na visoke epidemiološke brojke prema kojima 10-20% djece i mladih ima neku vrstu mentalnog poremećaja. Povećan je broj djece i odraslih koji nam se obraćaju zbog vršnjačkog nasilja. U pogledu uvođenja Eksperimentalnog programa, imajući u vidu neuvažavanje mišljenja naprijed navedenih dionika osnovnog obrazovanja i njihovu neinformiranost o ovoj reformi, smatramo da je rok za uvođenje Eksperimentalnog programa u škole koje će se odabrati putem javnog poziva od iduće školske godine 2023./2024., dakle za pet mjeseci, preuranjen. Smatramo da bi primjereniji rok bio početak šk. god. 2024./2025. Ne želimo pritom, u ovom trenutku, prejudicirati da rok od četiri godine za uvođenje Eksperimentalnog programa u sve osnovne škole nije dostatan kad bi se osigurale sve pretpostavke i uvjeti za uvođenje cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u RH, a jedna od njih je svakako dijalog i razmjena mišljenja i sudjelovanje od strane svih dionika osnovnog obrazovanja i njihovo transparentno i pravovremeno informiranje o reformi i njenoj provedbi. Također, smatramo da je uz ovaj Nacrt Eksperimentalnog programa trebalo donijeti cijeli paket dokumenata i smjernica i/ili uputa koje služe operacionalizaciji ovog programa što bi svakako pridonijelo boljoj informiranosti svih dionika osnovnog obrazovanja i pripremljenosti za provedbu. Nadalje, nejasna i otvorena ostaju sljedeća važna pitanja. Poznato nam je da nemaju sve osnovne škole jednake mogućnosti i uvjete obrazovanja. Činjenica da škole nemaju sve potrebne prostorne uvjete za provođenje ovakvog tipa reforme brine ne samo odrasle, nego i djecu s kojom smo razgovarali. Djeca izražavaju zabrinutost da u postojećim prostorima škola, pa čak i škola koje rade u jednoj smjeni, borave do poslijepodnevnih sati. Uvjeti i standardi osnovnog obrazovanja u pogledu kadrova, prostora i programa iz Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (DPS) koji je na snazi već 15 godina nisu provedeni, odnosno dostignuti u svim osnovnim školama jednako. U tom smislu Nacrtom Eksperimentalnog programa nije predviđeno kako će se i kojom dinamikom osigurati uvjeti za provedbu cjelodnevne nastave u svim školama, prvenstveno onima koje će ovaj program provoditi već od iduće šk. god. Ujednačeni uvjeti osnovnog obrazovanja u školama pretpostavka su da se svi predviđeni programi u Eksperimentalnom programu (A1, A2, B1 i B2) provode tako da se njima doista ostvaruju na početku Nacrta Eksperimentalnog programa postavljeni ciljevi. Mišljenja smo da neujednačenost uvjeta obrazovanja u osnovnim školama dovodi u pitanje postizanje naprijed navedenih ciljeva cjelodnevne nastave (primjerice, sve škole nemaju potreban broj stručnih suradnika, školsku dvoranu, blagovaonu i druge uvjete iz DPS-a), a iz Nacrta Eksperimentalnog programa nije razvidno na koji će se način i kojom dinamikom osigurati. Smatramo da bi prije uvođenja Eksperimentalnog programa trebalo napraviti analizu uvjeta, odnosno škola koje ispunjavaju uvjete za njegovo eksperimentalno provođenje. Također, smatramo da bi se u školama koje će se javiti na javni poziv za provedbu Eksperimentalnog programa, trebalo provesti savjetovanje s učenicima, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima i predstavnicima lokalne zajednice kako bi se osiguralo da se i njihovo mišljenje uzme u obzir i kako Eksperimentalni program u školu ne bi bio uveden samo na temelju odluke ravnatelja i drugih tijela škole, već i ostalih kojih se to izravno tiče, djece, roditelja i odgojno-obrazovnih radnika. U Nacrtu Eksperimentalnog programa nije objašnjeno kako će se uvođenje cjelodnevne nastave odraziti na obrazovanje djece s teškoćama u razvoju integrirane u redovne razredne odjele, one u djelomičnoj integraciji i u posebnim razrednim odjelima, djece s teškoćama u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama (centrima za odgoj i obrazovanje), djece u riziku za razvoj problema u ponašanju i djece s problemima u ponašanju, djece za koju se na temelju rješenja nadležnih područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb provodi program poludnevnog boravka u nekim školama kao oblik selektivne prevencije, darovite djece, djece s problemima mentalnog zdravlja, djece žrtve nasilja. Nacrt Eksperimentalnog programa ne daje objašnjenja o njihovom obrazovanju u kontekstu nove škole, o pomoći i potpori i zadovoljavanju posebnih potreba tih kategorija djece. Nije jasno na koji će se način pružati dodatna potpora navedenoj kategoriji djece, budući da je većini ove djece i dosadašnji boravak u školi vremenski prezahtjevan. Primjerice, ni sada nemaju sva djeca s teškoćama u razvoju pravo na pomoćnika u nastavi često upravo zbog nedostatka financijskih sredstava. Kako će se sudjelovanje pomoćnika u nastavi osigurati u cjelodnevnoj nastavi koja može trajati do 17.00 sati, kako će i kada djeca s teškoćama u razvoju pohađati terapije u koje su uključena nakon škole, hoće li im to biti osigurano u nekom od programa cjelodnevne nastave, tko će i kako osigurati sredstva i kadrove za takvu vrstu pomoći i potpore bez koje nije moguće sudjelovanje djeteta s teškoćama u razvoju u cjelodnevnoj nastavi, te kako će djeca s teškoćama pohađati potrebne terapije nakon cjelodnevne nastave. Smatramo da je uključivanje ovih kategorija djece i ostvarivanje njihovih prava u osnovnoj školi u Nacrtu Eksperimentalnog programa trebalo unaprijed promišljati i tome posvetiti posebno mjesto, što je nažalost propušteno. Nadalje, brine nas nedostatak informacija i objašnjenja u Nacrtu Eksperimentalnog programa o pripremi i edukaciji odgojno-obrazovnih radnika za provedbu cjelodnevne nastave, odnosno onih programa koji su predviđeni za provedbu od strane odgojno-obrazovnih radnika škole u okviru cjelodnevne nastave. Smatramo da bi se bolja pripremljenost, informiranost i pravovremeno planiranje i provedba edukacija neposrednih provoditelja cjelodnevne nastave trebala u ovom nacrtu jasno predvidjeti (tko, kako, na koji način, kojom dinamikom provodi edukaciju i u njoj sudjeluje). Smatramo potrebnim uvesti intenzivno stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja za provedbu novog sadržajnog i organizacijskog koncepta osnovne škole. Za kvalitetnu reformu, pa tako i uvođenje i provedbu ovog Eksperimentalnog programa, nužna je dobra priprema i osposobljenost učitelja i stručnih suradnika kao neposrednih nositelja reforme. U ovom trenutku, prema nama dostupnim informacijama, veliki broj učitelja je u otporu prema Eksperimentalnom programu, pretpostavljamo dijelom i zbog nedovoljne informiranosti. Od njih se, između ostalog, očekuje da preuzmu i vođenje novih predmeta. Stoga se postavlja pitanje kada i kako će se provesti priprema i edukacija odgojno-obrazovnih radnika ukoliko se planira uvođenje Eksperimentalnog programa već u rujnu ove godine. Eksperimentalni program nije moguće provoditi bez pripremljenog kadra, stoga smo mišljenja da bi odmah trebalo započeti s intenzivnom pripremom i edukacijom odgojno-obrazovnih radnika kako bi se pripremili i osposobili za provedbu od šk. god. 2024./2025. Nacrtom Eksperimentalnog programa povećava se broj sati nastave za neke nastavne predmete, a uvode se i neki novi predmeti. Svakako ovdje želimo istaknuti da podržavamo uvođenje alternativnog predmeta vjeronauku za što se zalažemo već niz godina te predmeta Praktične vještine, kao i nastojanja za poboljšanje jezične i matematičke pismenosti kod učenika, no zabrinjava nas istodobno što sadržaji koje smatramo vrlo korisnima kao što su Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravlje ostaju i dalje međupredmetne teme za koje od samih učenika dobivamo informacije da nisu odgovarajuće zastupljene i obrađivane u školama, a evaluacija njihovih ishoda je upitna. Osim toga, primjećujemo da Nacrt Eksperimentalnog programa stavlja naglasak na jezičnu, matematičku i prirodoslovnu pismenost, ne razaznajemo hoće li i na koji način sadržajno biti zastupljena financijska pismenost. S obzirom na zahtjeve te potrebe djece u digitalnom okruženju u sadržajnom smislu nužno je propitati smanjivanje predmeta Informacijske i digitalne kompetencije odnosno informatike na 1 školski sat. Nacrtom Eksperimentalnog programa predviđa se potpora u učenju, ali je nejasno kako će se ista provoditi. Zabrinjava nas kako će se osigurati svim učenicima uvjeti za učenje s obzirom na različite navike učenja kod kuće, odnosno kako će se djeci osigurati individualno učenje u školi u skladu s njihovim potrebama i uvjetima koji im odgovaraju. Nejasna je budućnost umjetničkih škola, odnosno na koji način će se provoditi umjetničko obrazovanje u osnovnim umjetničkim školama s obzirom na predviđeno trajanje cjelodnevne nastave, s obzirom na to da učenici koji pohađaju umjetničko obrazovanje sada pohađaju i redovnu i umjetničku školu. Zabrinjava nas i ispunjavanje uvjeta za slobodne aktivnosti djece koje bi trebale biti ponuđene u okviru programa B2. Naime, i sada je prisutna neujednačenost uvjeta u lokalnoj zajednici u pogledu ponude i mogućnosti provedbe slobodnih aktivnosti, te ostaje nejasno kako će se to osigurati u školama, odnosno hoće li školski prostor biti dostatan i primjeren za izvedbu slobodnih aktivnosti koje mogu biti raznovrsne od učenja stranih jezika do sportskih aktivnosti, hoće li primjerice učenici koji treniraju u nekom sportskom klubu to ubuduće činiti u prostoru neke osnovne škole i sl. Na kraju, premda smo već istaknuli kako smatramo da bi se uz ovaj Nacrt Eksperimentalnog programa trebali istodobno donijeti i njegovi provedbeni dokumenti, ističemo kako, iako je eksperimentalna provedba cjelodnevne nastave predviđena od iduće školske godine, nije razvidno kada će oni biti doneseni (pri čemu treba voditi računa da bi o svima ili nekima od njih također trebalo provesti pravovremeno savjetovanje sa svim dionicima novog koncepta osnovne škole). Također, smatramo korisnim predvidjeti hoće li i na koji način novi koncept osnovne škole biti praćen usporednim promjenama u visokom obrazovanju odgojno-obrazovnih radnika. Pravobraniteljica za djecu | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 340 | Glas roditelja za djecu - GROZD | Eksperimentalni program | Smatramo da država nema pravo propisati obavezni cjelodnevni boravak djece u školi i nasilno uzurpirati obiteljski život, bez mogućnosti slobodnog opredjeljenja roditelja. Za obitelji kojima je potreban produženi boravak za njihovu djecu ta ponuda već postoji, a prema potrebi bi se mogla proširiti za sve one kojima to odgovara. No, ne i nametati svima! U ovom se nacrtu uopće ne vodi računa o djeci, o njihovom potrebnom odmoru i opuštanju nakon (pre)dugog izbivanja iz kuće koje je naporno i odraslima a kamoli ne njima, o potrebnom vremenu za učenje i izradu zadaća u kućnom miru, kao ni igri i druženju s obitelji i prijateljima prema slobodnom izboru. U javnosti se puno govori o prevelikom utjecaju vršnjaka i vršnjačkom nasilju, te da roditelji premalo vremena provode sa svojom djecom, a produljenjem boravka djece u instituciji ti bi se problemi samo povećali. Nedopustivo je i to da se u nacrtu uopće ne uzima u obzir postojanje glazbenih i plesnih škola te sportskih i ostalih izvanškolskih aktivnosti koje je nemoguće sve utrpati u večernje sate, a i djeca koja bi ih pohađala stigla bi kod kuće samo spavati (ako i to). Izostanak osjećaja za realnost, namjeran ili ne, vidi se i iz brojnih drugih (neodgovorenih) pitanja koja ovaj nacrt povlači, a koja se odnose na prostorne i kadrovske (ne)mogućnosti škola, ručak za više stotina djece, znatno povećano opterećenje učenika, nejasno definirane popodnevne sadržaje, dodatne zahtjeve i zaduženja za već ionako preopterećene i podcijenjene učitelje i nastavnike itd. Ministarstvo bi zbog svih tih razloga, kao i zbog činjenice da je velika većina sudionika ovog javnog savjetovanja također dalo negativnu ocjenu, trebalo odustati od predloženog projekta cjelodnevne nastave. Udruga Glas roditelja za djecu - GROZD | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 341 | Dunja Koletić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je prije donošenja ovakvog plana potrebno razgovarati sa stručnim ljudima, koji imaju znanja potrebna za donošenje ispravnih odluka i metoda kojima bi se osigurao prosperitet, ljudima iz škole, preko čijih leđa se ovakve stvari na kraju "lome", a i samim roditeljima, koji bi trebali imati pravo provoditi slobodno vrijeme s djecom. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 342 | DANIJEL STANIĆ | Eksperimentalni program | „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. “Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika.” ● Brojni europski dokumenti osim na važnost učenja stranih jezika ukazuju i na važnost medijske i digitalne pismenosti od najranije dobi. Navesti koji dokument je bio temelj za utvrđivanje stanice stranih jezika (2 sata tjedno), a koji za utvrđivanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (1 sat tjedno). „A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan.“ ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. “Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa “Osnova škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” - tablica ● Zakon o odgoju i obrazovanju, članak 51. definira da nastava predmeta koji se izvode obvezno u razrednoj nastavi ne može biti veća od 4 sata dnevno što iznosi 20 sati tjedno. Maksimalan broj sati je premašen za 4 sata u prvom, drugom i trećem razredu, odnosno 6 u četvrtom razredu. Kad se pridodaju još sati u A2 (6 obveznih i sat razrednika) dolazi se do opterećenosti od 33 sata u prvom, drugom i trećem razredu te 35 u 4. razredu. Upitna je opravdanost uvođenja novih predmeta i dodatno opterećivanje učenika. ● Ukupan broj sati u 7. i 8. razredu nije u skladu s Zakonom - čl. 51 nastava predmeta koji se izvode obvezno u predmetnoj nastavi ne može biti veća od 6 sati dnevno odnosno 30 sati tjedno. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 343 | DIANA GOLEŠ | Eksperimentalni program | Poštovani, radim u malom primorskom mjestu, prije nekoliko godina napravili smo anketu za produženi boravak i nije bilo zainteresiranih. Cjelodnevna nastava nema smisla u maloj sredini,pogotovo za uzrast razredne nastave. Ne može škola biti glavni čimbenik odgoja djeteta.Odluka da se škola prijavi u eksperimentalni program cjelodnevne nastave bi trebala biti odluka svih i učitelja, roditelja, a ne samo školskog odbora i želje ravnatelja. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 344 | Martina Boltižar | Eksperimentalni program | Poštovani, u prijedlogu eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja, ne podržavam ukidanje nastavnog predmeta Informatika i uvođenje novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije u satnici od jednog nastavnog sata tjedno. Smatram kako jedan nastavni sat nije dovoljan kako bi se potrebni nastavni sadržaji usvojili i uvježbali praktičnim radom na računalu, a samim time ne znam kako će se uspješno ostvariti svi ishodi prema Kurikulumu za koju je predviđena satnica od 70 sati godišnje ukoliko će srodni predmet IDK imati 35 nastavnih sati. Osim uvježbavanja usvojenih sadržaja, učenike je potrebno kontinuirano pratiti i vrednovati njihov rad, a to neće biti moguće kvalitetno odraditi dolaskom novog predmeta IDK sa smanjenom satnicom. Kroz Informatiku djecu se uči suradnji, radu na projektima, komunikacijskim vještinama, kritičkom mišljenju i kreativnosti što su temelji za razvoj inovativnosti i inovacija. U rapidnom razvoju svijeta tehnologija i virtualnog svijeta nužno je djecu poučiti i programiranju, ono se ne uči djecu samo pomoću raznih programskih jezika, već i pomoću raznih problemskih zadataka kojima se razvija logičko razmišljanje koje kasnije koristi i u svim sferama obrazovanja i života. Za navedeno, nikako nije dovoljan jedan nastavni sat tjedno već će se poučavanje svesti na teorijski dio. Također, prijedlog ukidanja nastavnog predmeta Informatika nije u skladu s navedenim dokumentima: prema Nacionalnom razvoju strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, prioriteti provedbe na području obrazovne politike su: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja”. prema Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za pete i šeste razrede osnovnih Škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od l . do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. Ono što želim napomenuti, učenici nastavu Informatike kao izborni predmet (osim u 5. i 6. razredu gdje je obvezni) polaze u velikom postotku i to svojevoljno 2 sata tjedno, tako da ne razumijem zašto im prijedlogom ovog eksperimentalnog programa UKINUTI odabrani nastavni predmet Informatika i nametnuti novi, srodni predmet u manjem obimu. Lijep pozdrav, Martina Boltižar, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 345 | Miljenko Ilić | Eksperimentalni program | Poštovani, smanjivanjem satnice informatike smatram da idemo korak unazad u razvoju logičkog razmišljanja kod djece i razvijanju interesa za STEM područja koja su danas budućnost. Zašto mijenjati naziv predmeta Informatike u Informacijsko digitalne kompetencije? Iz samog naziva većini nije jasan sadržaj, a kako će tek biti učenicima? Ostavite naziv kao što je bio da ne gubi na prepoznatljivosti i sadržaju. Gledajući dokumente koje se odnose na taj sadržaj ne mogu zaobići sljedeće: Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine Stalno težimo povećanju razine digitalne zrelosti škola, a ovakvim načinom dajete do znanja da vam to nije bitno. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: Prema ovome još više nastavnika STEM područja će otići iz naših škola, jer tko želi predavati Svijet i ja, za koji se nismo školovali, a samo zbog toga da dobijemo puno radno vrijeme. Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030) Posao IKT podrške, administratora e-upisa, satničara i dr. želite staviti pod ostale poslove. Znadete li koliko vremena zahtijeva održavanje informatičke opreme, razne administracije kojih je iz dana u dan sve više? Rade li to privatne tvrtke gratis kao što bi trebali mi i to još pored 20 razreda u nastavi tjedno? Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) Na koji način ćemo učenike pripremiti za digitalno doba? Svedeno na 45 minuta tjedno? Neke zemlje povećavaju broj nastavnih sati, a mi ih smanjujemo. Zašto moramo biti lošiji od drugih? Ili nama to ne treba? Treba nam i te kako, da bismo danas sutra bili konkurentni sa drugima, a ne zaostajali. U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Na koji način tvrdite kako je došlo do povećanja navedenog predmeta? Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Smatram da je potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima, izrada web stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi u informatičkim učionicama. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatian Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Drugi dio ovog komentara odnosi se na zaduženja nastavnika. Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Molim objašnjenje kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno, a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi: Poslovi satničara: U Školi koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satničarske poslove obavlja ravnatelj Škole u redovitom radnom vremenu. (2) Satničarskim poslovima može biti zadužen i učitelj predmetne nastave u Školi koja ima: ● od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave - 1 sat tjedno ● od 16 do 22 razrednih odjela predmetne nastave -2 sat tjedno ● od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave - 3 sata tjedno ● 30 i više razrednih odjela predmetne nastave - 4 sata tjedno (7) Poslovima administratora elektroničkih upisnika (e-Matica, e-Dnevnik i sl.) može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika - 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika - 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika - 3 sat tjedno ● 500 i više učenika - 4 sat tjedno (10) Poslovima podrške uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije može se zadužiti jedan ili više učitelja koji su prošli odgovarajuću edukaciju, zaduženjem u neposrednom odgojno obrazovnom radu i to u školi koja ima: ● do 149 učenika 1 sat tjedno ● od 150 do 299 učenika 2 sat tjedno ● od 300 do 499 učenika 3 sat tjedno ● 500 i više učenika 4 sat tjedno Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Ako ubrojimo samo ova dva navedena posla iz poslova ustroja rada škole često dolazimo do prebacivanja norme od dvadesetak sati tjedno. Ovo je do sada bilo mizerno honorirano s dva do četiri sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i trenutno je zamišljeno kao prebacivanje u ostale poslove. Takav prijedlog je opasan i neodrživ. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Satničarstvo spada u OSTALE POSLOVE. Koji je to gubitak tjedne norme? Prema ovome svaki tjedan ćemo izrađivati raspored za cijelu školu i velika većina bi ga trebala usklađivati s drugim školama jer velik broj učitelja radi na više škola, a sve to naravno bez ikakve naknade. Pitam vas tko će to raditi, ako ne bude adekvatno plaćen? Umjesto da povećate broj sati za taj posao, vi ste ga potpuno ukinuli. Molim Vas razmislite o ovim prijedlozima i nemojte dopustiti da buduće generacije budu zakinute za informatička znanja. Dijete nije informatički pismeno, ako zna upotrebljavati mobitel i tablet. Kao što i sami znadete provedba cjelodnevne nastave počiva na leđima učitelja koji će je realizirati. Stoga nas nemojte demotivirati sa oduzimanjem satnice kao što je predloženo. Smatram da se još puno toga može popraviti kako bi projekt uspio. Miljenko Ilić, učitelj informatike | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 346 | Marina Pranjić | Eksperimentalni program | Poštovani, Ne podržavam uvođenje CN u ovom obliku obzirom niste jasno i decidirano objasnili na kojim način će se neke stvari provoditi. 1. Optimalno vrijeme trajanja CN dnevno ne bi trebalo prelaziti 7 sati. 6 sunčanih sati nastave i 1 sat pauza. Od 8h do 15h. Što djeci ostavlja prostora za odmor, obiteljske aktivnosti, glazbene i umjetničke škole, te bavljenje određenim sportom. 2. Jeste li svjesni činjenice da će jako mali broj učenika ostati u školi poslije 15:30sati na neobaveznom dijelu, te će taj mali broj učenika rezultirati tim da učiteljima dodatno neće biti plaćeno ništa, rijetki ili nitko će dostići onaj famozni i fiktivni iznos povećanja od 25%. 3. Svi koji su ikad bili razrednici znaju da na razredništvo tjedno "potroše" minimalno 5 sati u rješavanju različitih problema, u komunikaciji s roditeljima, odgovaranju na mailove, dogovaranju izleta, sistematski pregledi, razgovori s učenicima o ponašanju, organizacija i provedba različitih priredbi i obilježavanja određenih dana u godini. Sve to debelo premašuje 2 sata tjedno. Vi nudite 2.5 % povećanje nakon što nam uzimate 10% od satnice. Razredništvo treba ostati u satnici. 4. Pauze i dežurstva trebaju ući u neposredan rad s učenicima. Pod pauzama mi direktno komuniciramo s učenicima, savjetujemo ih, pomažemo im i brinemo se za njihovu sigurnost. 5. Normirati ostale poslove i točno definirati što ulazi u njih, trenutna široka lepeza ostalih poslova koja se iz godine u godinu povećava dovodi do bournouta sindroma sve većeg broja učitelja. Mi mislimo na naše učenike! Mislite li Vi na nas? 6. Niste jasno i točno opisali kad i što ulazi u pripremu učitelja za nastavu. Svima je jasno da bi nastava bila čim kvalitetnija to iziskuje vremenski dužu pripremu, kad i gdje? U tih osam sati u školi u "rupama" u rasporedu uz brojna ometanja nažalost može rezultirati samo padom kvalitete u nastavi. 7. Razredi s više od 20 učenika gdje se u prosjeku pojavi od 1 do 3 učenika s poteškoćama, a nažalost negdje i veći broj, preveliko je opterećenje u radu. Treba dodatno platiti rad s individualiziranim učenicima, obzirom se njima ovisno o problemu izrađuju posebni zadaci, testovi, projekti. Učitelji u prosjeku tjedno potroše minimalno 1 sunčani sat za prilagodbu zadataka za IP učenike. 8. Svim učenicima s PP treba dati asistente, to su mahom učenici koji ne mogu ništa samostalno, i kojima treba posvetiti puno vremena i pažnje kako bi bio vidljiv napredak. Učiteljica koja ima razred od 20 i više učenika to ne stigne. 8. Bilo bi idealno kad bi djeca u školi usvojila sve ishode, naučila sve potrebno i poslije se posvetila obitelji ili treninzima. Jedino ostvarivo je napisati zadaću. Preveliki broj distraktora i umor u poslijepodnevnim satima ne mogu rezultirati u potpunosti usvojenim nastavnim sadržajem, za to ipak treba izdvojiti vremena kod kuće nakon škole. Srdačno, Marina Pranjić, profesorica biologije i kemije | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 347 | Klasična gimnazija u Zagrebu | Eksperimentalni program | Poštovani, iz sadržaja Programa eksperimenta „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“ vidljivo da će škole u eksperimentu u kojima se provode posebni programi učenja klasičnih jezika od 5.do 8. razreda ostvarivati ishode prema donesenim kurikulima. Premda posebni programi više neće postojati za pretpostaviti je da će se nastava klasičnih jezika odvijati u A1 obrazovnom programu. Budući da još nije poznato planira li se neka osnovna škola uključiti u eksperimentalni program želim istaknuti da u gradu Zagrebu postoji 11 osnovnih škola s programima grčkog i latinskog jezika a tradicija učenja duga je 60 godina. Posljednjih godina interes za učenje klasičnih jezika u osnovnoj školi pojavljuje se i u drugim županijama (npr. u gradovima Rijeka, Virovitica, Novska, Požega). Redom su to vrlo uspješni učenici koji 6 sati tjedno pohađaju nastavu grčkog i latinskog jezika, kontinuirano razvijaju kritičko mišljenje a ishode međupredmetnih tema i korelacija s drugim nastavnim predmetima (ne samo stranim jezicima) ostvaruju na svakom nastavnom satu. Dio učenika nastavlja učenje klasičnih jezika u klasičnim gimnazijama koje nude program nastavka učenja. Učenje klasičnih jezika u kontinuitetu od osam godina jedinstveno je u ovom dijelu Europe a postoji već više od 400 godina. U vjeri da će se učenje klasičnih jezika legitimno nastaviti i dalje u svim osnovnim školama koje nude ili će ponuditi takav program na dobrobit svojih učenika srdačno vas pozdravljam. Kornelija Pavlić, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 348 | ADRIANA Hrelja | Eksperimentalni program | Poštovani, Komentiran kao roditelj koji živi u manjen mjestu na moru sa područnom osnovnom školom. Reforma koja se predlaže je učinjena na način da je kopirani model neke protestantske zemlje bez da su se uzela u obzir lokalna mikro i makro specifičnosti područaja, u kojem se ističe stoljetna važnost zajednice a ne promicanje individualizma. Cijelodnevna škola ima smisla u velikim gradovima gdje roditelji rade u isto to radno vrijeme (ma da mnogo profesija nemaju radno vrije od 8-16 što dovodi do diskriminacije tih obitelji - Djeca roditelja koje rade u smjenama, koji rade isključivo popodne kada će vidjeti svoju djecu? ) i isključivo za manju djecu za što i već postoji cjelodnevni boravak. Jasan je manjak profesora, učitelja pa se pitam gdje će se naći dodani kadar i koliko će biti kvalificirani. U svakom slučaju to mora biti IZBOR a ne obaveza. Ja osobno ne želim da glavna karika u odgoju djeteta bude škola nego obitelj. Reforma je totalno besmislena za manje sredine, što predstavlja većinu područaja hrvatske. Djeca koja borave na otvorenom, psihofizički se zdravo razvijaju u među generacijskim zajednicama putem reforme primorat će se da borave u zatvorenom prostoru 8-10 sati dnevno (plus put do škole) isključivo sa djecom svoje dobi i nametnutim autoritetom(učitelj) u zastarjelim zgradama u kojima se desetlječima nije ulagalo. Oduzet će im se sloboda odlučivanja kad i što radit, mogućnost stjecanja vještina samonametnute odgovornosti u izvršavanju svojih radnih obaveza i planiranju željenih aktivnosti. U razvijenim zemljama trend je da se skraćuje radno vrijeme odraslih na 6 sati ili uvode 4 dnevni zbog radni tjedan zbog benefita koje proizlaze, dok ova reforma ide u suprotnom smjeru, na gore. Djeci je potreban odmor, boravak u prirodi, igra, obitelj, sport, susjedi, bake, i najvažnije njegovanje od malih nogu vrlinu SAMOSTALNOSTI. Koliko će biti sposobna i voljna naša djeca nakon cijelo dnevnog boravka u školi bavit se sportom, muzikom, plesom a gdje su i druge kučne obaveze koje prosječna obitelj dijeli. Grije je vrijeme provedeno sa braćom? Potrebno je promijeniti pristup, izbaciti standardizirane testove, educirati učitelje da procjenjuju dijete tijekom cijele školske godine, uvesti testovima koje kreiraju sami, svako izvješće prilagođeno djetetu. Potpuno individualizirano prema djetetovim sposobnostima, talentima i interesima. Škola treba postati kvalitetnija a ne kavantitetnija. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 349 | Petra Stančić | Eksperimentalni program | Radim kao učiteljica informatike u nižim razredima i u jednoj školi sam zaposlena na puno radno vrijeme. Čitajući ovaj dokument u CDŠ ćemo imati nastavu informatike 1 sat kao obvezni predmet. Ne razumijem na temelju kojeg istraživanja se odlučilo smanjiti nastavu informatike, bilo izbornu ili obaveznu? Trenutno u mojoj školi 99 % učenika pohađa izbornu nastavu informatike i nemaju ju namjeru napustiti. Također održavam izvannastavnu aktivnost Robotiku i smatram da sam kompetentna za cijelo informatičko područje, a ne za predmet "Svijet i ja" koje bi mi tek toliko moglo dopuniti satnicu. Da ne govorimo o važnosti informatičke pismenosti na današnje generacije. Ministarstvo bi trebalo poduzeti sve što je u moći da zadrži učitelja informatike. Postoji mnogo situacija u nastavi koje bi trebalo promijeniti, a do toga se dolazi temeljitim istraživanjem rada "na terenu". Rezultate takve analize bi trebalo javno objaviti kao podlogu za informiranu raspravu prije nego što se Eksperimentalni program da na usvajanje. Ovako će biti bude što bude, a one najvažnije aktere koji će raditi s djecom se to ne pita nego im se nameće. Apeliram, ostavite nastavu informatike na 2 sata tjedno, to će učenicima itekako pomoći, a mi učitelji informatike nećemo ostati bez posla! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 350 | Neven Kutnjak | Eksperimentalni program | “Od 7 nastavnih sati izravno usmjerenih na potporu, potpomognuto i obogaćeno učenje vezano uz ishode nacionalnoga kurikuluma, 5 je nastavnih sati na tjedan obavezno za sve učenike, a 2 su izborna. Dva izborna nastavna sata na tjedan osigurana su za škole kako bi zadovoljile interese i potrebe učenika i roditelja. Provode se na razini razreda, a ne razrednog odjela, na načelu dobrovoljnosti, pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.” ● Navesti u dokumentu što konkretno znače ova dva izborna nastavna sata. Hoće li se ovdje biti moguće održavati nastavu informatike u predmetnoj nastavi? Zašto se ta dva izborna sata provode na razini razreda, a ne razrednog odjela? Zašto mora najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskazati interes? Zbog navedenih činjenica učenici manjih seoskih škola nisu u ravnopravnom položaju jer ih se ne može okupiti dovoljno za održavanje aktivnosti. Obogaćivanje učenika nikad nije interesno masovno zastupljeno. Pojedine specifične teme, znanja i vještine zanimaju mali broj učenika. “Kada je riječ o 25 posto vremena Programa A2 koje se odnosi na sva odgojno-obrazovna područja, sudjeluju svi drugi učitelji predmetne nastave pojedinog razreda, pri čemu se polazi od načela odgojno-obrazovnih potreba i interesa učenika.” ● Definirati u dokumentu koje su to ostala odgojno-obrazovna područja. S obzirom na to da je od 2020. u nastavu informatike u nekim županijama uključeno više od 95% učenika evidentno je da postoji pojačan interes za navedeno područje. Osim izbornu nastavu informatike učenici dodatno pohađaju informatičke grupe, robotiku, multimediju i ostale aktivnosti vezane za navedeno odgojno-obrazovno područje. Kako je interes za informatiku i navedene aktivnosti neosporan i činjenicu da Eksperimentalni program predviđa za nastavne predmete ostalih odgojno-obrazovnih područja veću satnicu, predlaže se da se ovih 25% sata usmjeri na povećanje digitalne pismenosti te navedeni sat izvodi učitelj informatike. Budući da se sve aktivnosti u A2 smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom, potrebno je uskladiti utvrđivanje radne obveze i zaduženja s Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. “Sudjelovanje učitelja i drugih zaposlenika škole u programu izvannastavnih aktivnosti nije radna obaveza, izborno je, te za učitelje koji sudjeluju u Programu B1 predstavlja oblik radnih zaduženja koja se dodatno plaćaju, povrh osnovne plaće.” ● Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Neposrednim odgojno-obrazovnim radom smatraju se i ostale aktivnosti koje učitelji ostvaruju s učenicima, a određene su drugim propisima. Kako se aktivnosti u B1 programu smatraju izvannastavnim aktivnostima trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednoj školi (Članak 135, stavak 3). “Današnja osnova škola izražena kroz ukupno trajanje te posljedično ukupni broj sati neposredne nastave i učenja na začelju je liste sustava primarnog obrazovanja u Europskoj uniji. Trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti tijekom nastavnog dana, tjedna ili nastavne godine izraženo u satima, u kojima sudjeluju svi učenici, danas je najmanje među zemljama Europske unije.” ● Sukladno člancima 35 . i 36. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirano je da se rad učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima može priznati kao ispunjavanje školskih obveza. Budući da velik broj učenika u Republici Hrvatskoj svakodnevno prema svojim interesima pohađa razne sportske škole, sportske klubove, plesne škole, umjetničke škole, glazbene škole, škole stranih jezika, centre izvrsnosti, članstvo u raznim društava (dobrovoljna vatrogasna društva i slično) iste bi trebalo sukladno gore navedenim člancima priznati kao efektivno vrijeme provedeno u školi. Samim time učenici su već uključeni u cjelodnevnu školu i maksimalno opterećeni te nije prihvatljivo dodatno opterećenje. Za svakog se učenika u školskom sustavu vodi evidencija izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti te se može vrlo jednostavno dobiti točan broj opterećenja hrvatskih učenika. ● Grafikon koji se predstavlja ravnateljima po skupovima izvađen je iz konteksta i prikazuje samo obavezne predmete, no dobro je poznato da praktički nema učenika koji ne pohađa barem jedan izborni predmet (bio to Vjeronauk, Informatika, drugi strani jezik…) ili dolazi na DOP (nerijetko iz više predmeta) ili DOD (pripreme za natjecanja). Učenici nerijetko čekaju i pokoji sat za sat DOP-a ili DOD-a, a i svi odmori između satova, također su vrijeme koje učenik provede u školi. Dodamo li k tome izvannastavne aktivnosti, prikazani grafikon više nema težinu da bude podloga za takvu odluku.(molim vas da osobno procijenite koji je to postotak u vašoj školi i slobodno ubacite u vaš komentar) “Školski je dan obilježen krutim rasporedom. Dijelom i zbog rada brojnih škola u više smjena, zbog čega nije moguće na optimalan način organizirati odgojno-obrazovni rad i aktivnosti.” ● Jedno od načela odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi je jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima (Zakon o odgoju i obrazovanju, čl.4, točka 3.). Organizacijom cjelodnevne škole u velikim grupama u A2 programu učitelj posvećuje puno manje vremena za rad s pojedinim učenikom (učenici s teškoćama ili daroviti učenici). Kroz sadašnje oblike rada dodatne i dopunske nastave učitelj može više vremena posvetiti pojedinom učeniku jer se radi u manjim grupama. “Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.” ● Iz ove konstatacije samo Ministarstvo konstatira da je zadnjih 30 godina nije dovoljno ulagalo u infrastrukturu za provedbu obrazovnog procesa na svim razinama obrazovanja. Slobodno se možemo zapitati što su radili? “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” ● U dokumentu se ne navodi koji su to “referentni sustavi” koji trebaju biti putokaz u razvoju Hrvatskog školstva. “Ono je posljedično praćeno i pitanjem mogućnosti zamjene nastave i potpore u učenju, kao središnjih učiteljskih aktivnosti, nekim drugim učiteljskim aktivnostima koje obavljaju.” ● Učitelji se osim nastavnog procesa najviše bave administracijom. Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje obujma administracije, već naprotiv. “Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Škole jesu središnje mjesto kvalitetne javne službe u području odgoja i obrazovanja, ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu. Još jasnijim naglaskom na postojeću redovitu nastavu te učinkovitijim strukturiranjem odgojno-obrazovnih aktivnosti koje imaju zadaću stručne pomoći i potpore učenicima u učenju tijekom školskog dana i tjedna, cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima.“ ● Konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u obrazovnom sustavu je sramotna, a škole se upravo takvim odnosom pretvaraju u mjesta “čuvanja i skrbi” “neželjene” djece. ● Komentar: Prema zamišljenom modelu, roditelji će s djecom imati manje vremena nego što imaju sada, a i dalje će s njima kući učiti. Kako je zamišljeno vježbanje početnog čitanja i pisanja, računanja, izrada projekata ako se dodatno ne vježba kod kuće? Tijekom boravka u školskom prostoru, učitelj se ne može dovoljno posvetiti svakom učeniku ponaosob i s njim vježbati gradivo koje mu možda ne ide dovoljno dobro. ● Prema ovom modelu da će sva djeca sve naučiti u školi, zapravo roditelje oslobađamo svake odgovornosti za uspjeh njihove djece u školi i sva se odgovornost prebacuje na učitelje. To će dovesti do još više nerealnih petica jer će roditelji stvarati pritisak nad učiteljima. “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” ● U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatramo da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. “Cjelodnevna osnovna škola nužan je i neodgodiv korak koji predstavlja središnji reformski program, kojim je potrebno formirati novi obrazovni okvir u kojem će, uza sve uvedene promjene, i svi raniji reformski procesi koji su provedeni ili još traju poprimiti svoj puni smisao i biti djelotvorni.” ● Suštinski reformski korak možda je 9-godišnja osnovna škola što ima većina europskih zemalja kao i razvijene strukovne škole, a ne uređivanje vremena boravka učenika u školama. Cjelodnevni boravak djece u školi ne garantira kvalitetan obrazovni proces. “To je škola koja učenicima pruža istinsko okruženje za odrastanje unutar kojega ih se potiče, ohrabruje, prati, podržava i usmjerava. To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet.” ● Škola u kojoj se povećava opterećenje učenika, smanjuje izbornost te određuje učenicima u kojim će omjerima prisustvovati potpomognutoj i obogaćenoj nastavi ne potiče, ohrabruje učenike te ih također ne priprema za suvremeno tržište rada. Ovime također, škola preuzima odgojnu komponentu od obitelji i obitelj prestaje biti osnovna jezgra odgoja što će dovesti do urušavanja sustava Obiteljskih vrijednosti. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 351 | Dario Novosel | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem u ulozi roditelja djeteta u prvom razredu osnovne škole i djeteta koje će iduće godine krenuti u prvi razred osnovne škole. Činjenica da bi učenici razredne nastave trebali biti u školi do 15 sati mi je neprihvatljiva. Nekoliko je razloga za to. Prvi i osnovni je obitelj! Obitelj koja će puno manje biti zajedno. Mom je djetetu u školi prekrasno i školu jako voli, no ja Vas uvjeravam da je mojem djetetu ljepše i ugodnije kad je poslijepodne sa svojim roditeljima što bi, u cjelodnevnoj školi, bilo puno manje nego dosad. Nadalje, rješavanje domaće zadaće bi se trebalo obavljati doma, kod kuće. Zato se i zove domaća zadaća! Ja kao roditelj želim da moje dijete domaću zadaću rješava doma, samostalno i prema potrebi uz pomoć roditelja. Da smo željeli da domaću zadaću piše u školi, polazila bi produženi boravak. Opterećenost djece, pogotovo razredne nastave, prema tom modelu je prevelika u smislu duljine boravka u školi. Nastava iza 13 sati više nema smisla jer su učenici umorni i više se ne mogu koncentrirati. Postaju razdražljivi, a smisao nastave postaje upitan. Znam da postoje roditelji koji rade do kasnih popodnevnih sati i razumijem da nemaju kuda s djecom. Rješenje tog problema je produženi boravak koji na našoj školi uspješno funkcionira već više od deset godina. I to bez ikakve pomoći Ministarstva! Lijepo Vas molim da uzmete u obzir moj komentar jer djeci je mjesto u obitelji, a ne u sustavu! Srdačno, Dario Novosel | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 352 | Lena Ivanković | Eksperimentalni program | Poštovani, moji kolege, profesori likovne kulture, i ja smo vrlo neugodno iznenađeni prijedlogom Eksperimentalnog programa ( nastavnog plana i nacionalnog kurikuluma) za predmet likovna kultura u osnovnim školama. Naime, možemo zaključiti kako još uvijek u našim školama prevladava verbalni način mišljenja i predavanja (desna polovica mozga), a zanemaruje se vizualno mišljenje (desna polovica mozga), što znači da se prirodne sposobnosti djeteta smanjuju na polovicu. Vrijednost likovnog odgoja neusporedivo je veća za svakog pojedinca od vremena što mu se posvećuje u školi, pa svatko to mora sam nadoknaditi osobnim zalaganjem u izgradnji vlastite likovne kulture u školi i izvan nje. Likovni odgoj omogućuje učenicima ravnomjerno razvijanje svih sposobnosti, osim verbalnih, i onih jednako važnih vizualnih, što omogućava brže i učinkovitije primanje poruke, napredovanje u učenju i pamćenju. Osim spomenutog, općenito likovna umjetnost igra važnu društvenu ulogu jer služi razvoju ljudske prirodne kreativnosti. Od najmlađe dobi utječe na finu motoriku djeteta, omogućuje izražavanja psiholoških i emotivnih stanja (što je već sada vidljivo zapušteno i zakočeno kod djece). Isto tako, likovna umjetnost služi dizajniranju svih uporabnih predmeta koje koristimo te utječe i na razvoj ekonomije. Stoga apeliramo da se još jednom razmisli i da nastava likovne kulture ubuduće bude najmanje 2 sata tjedno i to obavezno u blok satu, jer je gotovo nemoguće(!) u jednom satu (45 min) učenicima prenijeti potrebne informacije, uputiti ih u rad i da učenici još stignu izraditi kvalitetan likovni rad. Također, vizualni identitet skole nikako ne bi trebao spadati u "ostale poslove". Srdačno, Lena Ivanković | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 353 | sanja tarandek | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica likovne kulture smatram da je ovo daljnje minimiziranje ionako premalene satnice. Nakon studija i desetogodišnje potrage jedva sam pronašla svoje radno mjesto u osnovnoj školi, i to na pola radnog vremena. Jedan sat tjedno održavanja likovne kulture u predmetnoj nastavi dovoljan je za uvodni sat, a nikako za ozbiljnije istraživanje i projektne aktivnosti koja su djeci mnogo zanimljivija i u kojima se pronalaze i učenici koji nisu ''talentirani'' za likovno izražavanje. Također, kao bivša razrednica potvrđujem i odgovorno tvrdim da je razredništvo izuzetno podcjenjeno, i uistinu izražavam brigu za psihološke posljedice svakog razrednika ako se ovako nastavi. Cjelodnevna nastava, ovako nabrzaka sastavljena, čini mi se nedovoljno pojašnjena, smatram da su sami učitelji, stručni suradnici, roditelji nedovoljno uključeni u njezino oblikovanje. Ne vidim kako se povezuje ponovno rascjepkana nastava na predmete prema kojima svaki učenik treba jednako moći i biti jednako talentiran za svaki predmet. Ne vidim ni pravo izbora i opredjeljenje prema pravim mogućnostima i talentima. Ne vidim napredak, ne vidim buđenje, ne vidim ništa doli djece - budućeg roblja za Zapad, učitelja - iscjeđenih naranči u poslijepodnevnim satima, roditelja koji ne viđaju svoju djecu. Lijepi pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 354 | Antonija Volf Kulić | Eksperimentalni program | “Unutar 6 obaveznih nastavnih tjednih sati Programa A2, 1 nastavni sat se odnosi na » sat razrednika«, odnosno na sve aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procese učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela. Po potrebi, taj je nastavni sat raspoloživ i za rad na pojedinim međupredmetnim temama i sadržajima koje je odgojno-obrazovno optimalno obuhvatiti satom razrednog odjela u sklopu Programa A2.” Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 355 | Ivana Volf | Eksperimentalni program | Poštovani, obraćam vam se kao djelatnica glazbene škole i majka dvoje školaraca te bih htjela iznijeti nekoliko prijedloga. 1. A2 program isključivo izbornost a ne obveza. Učenici glazbenih škola su darovita djeca, velikom većinom izvrsni u različitim područjima od STEM-a, sporta i umjetnosti. Smatram da njima nije potrebno potpomognuto učenje kakvo je predloženo ovom reformom. Ako bude A2 program obavezan i nakon toga dijete želi npr. robotiku gotovo je s nastavom oko 15.30 i kasnije. Pod uvjetom da odmah ide u glazbenu školu, nastava počinje prekasno i nemoguće ju je uskladiti. Program umjetničkih škola je vrlo opsežan. Osim redovne nastave (u višim razredima 6-8 sati) koja je i individualna i skupna tu su još korepeticije, dodatne probe pred javni nastup, produkcije, koncerti, gostovanja, natjecanja, izvanučionička nastava. Uz nastavu, specifičnost glazbenih škola je redovito višesatno samostalno vježbanje kod kuće. Bojim se da ako ovaj oblik cjelodnevne nastave zaživi polako gasimo jedno veliko nacionalno bogatstvo koje imamo. 2. Kao roditelj koji više od dvadeset godina radim u popodnevnoj smjeni, boravak svoje djece od 8.00 do 16.00 sati ne znači mi ništa, samo stres jer ih ne vidim do 20.00 sati, nekada i kasnije. Više mi odgovara kada po dijete dođem nakon nastave, vidim ga barem na pola sata i znam da je sigurno kod kuće u obiteljskom okruženju. Svakako podržavam oblik produženog boravka koji je do sada postojao. 3. Mislim da se količina novca koja se planira utrošiti na dogradnju postojećih škola treba smislenije utrošiti na gradnju potpuno novih škola, dislociranih od sadašnjih. Promijenila se dinamika gradova, stambena naselja su se proširila, stare škole su rupa bez dna od samog unutarnjeg prostora, bez odgovarajućeg vanjskog prostora, starih i dotrajalih električnih instalacija, itd. Zalažem se za nove arhitektonski pametno osmišljene škole budućnosti u kojoj bi djeca i voljela boraviti. Srdačan pozdrav Ivana Volf | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 356 | Mirjana Mikičić-Flego | Eksperimentalni program | Poštovani, teško je u par riječi sažeti što sve u ovom prijedlogu nije zdravorazumski i u skladu sa spoznajama s područja psihologije i pedagogije. Kao prosvjetni radnik u glazbenoj školi, istakla bih koliko je važno da djeca uče i nauče rasporediti svoje obveze, vrijeme učenja i slobodno vrijeme. Nikako ne može biti dobar jedan te isti obrazac (A2) za sve učenike. Opće je poznato da djeca koja idu u glazbenu školu imaju manje problema kod prijelaza s razredne na predmetnu nastavu te prijelaza iz osnovne u srednju školu. Naučili su rasporediti svoje obaveze, samostalniji su. Koliko dobroga može biti u tome da u istoj učionici istovremeno borave, uče, pišu zadaću... učenici koji uče na glas, učenici koji uče u tišini, učenici kojima treba kretanje da bi lakše zapamtili... Predlažem da A2 bude izborni tj. za onu djecu kojima je pomoć u učenju potrebna (a što su i dosad imali kroz dopunsku nastavu) te da A1 završi do 14 sati. Pohvaljujem mogućnost ručka u školi koji, također, može biti izboran. Ono što me najviše smeta je totalno ignoriranje glazbenih/umjetničkih škola u ovom dokumentu. Kao da nismo u sastavu istog Ministarstva i kao da je Zakon o umjetničkom obrazovanju (NN130/11) tamo neki papir. U tom Zakonu stoji: "Članak 4. (1) Ciljevi umjetničkog obrazovanja su: – učenicima s izraženim sklonostima i sposobnostima, talentiranima i darovitima omogućiti stjecanje znanja, razvoj vještina i sposobnosti u različitim umjetničkim područjima, omogućiti razvoj njihovog kreativnog potencijala, – osigurati sustavan način poučavanja učenika umjetničkim znanjima i vještinama, te razvoj njihovih sposobnosti i stavova prema razvojnim ciklusima učenika i odgojno-obrazovnim razinama, te zahtjevima i razinama složenosti kvalifikacije u umjetničkim područjima..." Kako osigurati mogućnost pohađanja i sustavan način poučavanja ako se predviđa B2 od 17 sati nadalje? Zar bi profesori u umjetničkim školama trebali imati nastavu od 17 do 22 sata? Hoće li onda učenici morati birati hoće li u glazbenu školu ili neki sport jer za oboje neće imati vremena, ni snage ni volje. Napominjem da 70% mojih učenika trenira neki sport, uz glazbenu školu. I kada bi ti učenici trebali vježbati svoj instrument? Za vrijeme A2 - jer vježbanje instrumenta je njihova zadaća u paralelnoj osnovnoj glazbenoj školi. Mogu li im škole to omogućiti? Nadalje, u RH osnovno glazbeno školovanje (koje je pod MZO, dakle ne govorim o privatnim školama) odvija se na dva načina: u glazbenim/umjetničkim školama koje su samostalne i u sklopu Glazbenih odjela koji su pri osnovnim školama. U dokumentu nema objašnjenja jesu li Glazbeni odjeli zamišljeni kao B1 (bi li onda roditelji i nadalje plaćali participaciju...) ili kao B2 (u dokumentu stoji da B2 ne obavljaju djelatnici škole, a učitelji Glazbenog odjela to jesu...). Puno je nedorađenosti, nedosljednosti i potencijalne štete. Pozivam mjerodavne, u najboljoj namjeri i vjeri, da promisle o šteti koju bi ovakvo eksperimentiranje moglo prouzročiti. Sada uvozimo konobare, kuhare, razne obrtnike ... što je posljedica loše obrazovne politike prema zanimanjima u proteklih desetak godina. Hoćemo li za narednih deset (i prije) uvoziti glazbenike s istoka i udaljenih destinacija? Tko će čuvati glazbeni identitet i umjetničke vrijednosti ove zemlje? Ili ćemo dopustiti da sve postane jedna velika cajka...? S poštovanjem, Mirjana Mikičić-Flego, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 357 | Maja Loncar | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem kao roditelj, profesor i građanin. Iskreno sam razočarana da u današanje vrijeme, vrijeme kada imamo toliko znanstvenih dokaza o ranom razvoju djece, kao i razvoju mozga, ljudskog potencijala toliko nestručno istupate i predlažete plan koji će mlade generacije još više dovesti do poremećaja u razvoju i sa psihološkim poteškoćama. Nije mi jasno, zašto vi kao glavno tijelo ne surađujete sa stručnjacima,psiholozima, znanstvenicima te tek nakon toga predlažete promjene u obrazovanju. Započeti ću od bazičnih gledišta. Prvo i osnovno da li ste vi omogućili svakoj školi i učeniku osnovne potrebe u školi? Na to mislim adekvatne prostore za izvođenje nastave. Da li ste svjesni da mnoga djeca u Hrvatskoj nemaju adekvatne higijenske zadovoljene potrebe u školama. Da li znate da mnoga djeca, izbjegavaju ići u školski wc jer jer instalacije,wc školjke i ostale su iz 50 godina prošlog stoljeća? Da li znate da postoji vršnjačko nasilje u školama, zahodima zbog koja djeca ne vole ići u školu a kamoli na wc. Da li znate da i kada ta prijavljena nasilja i dalje se provede jer eto djeca i neki ne reagiraju. Da li znate da mnoga djeca su odbačena od svojih vršnjaka jer nemaju robne marke, ili nisu istomišljenici kao ostala djeca u razredu? Da li znate da imate djecu s posebnim potrebama koja ne mogu ništa sama i brzo se umaraju? Da li znate da prehrana u školama je loša.? Kupuje se hrana jeftinije proizvodnje, loše se ispeče, ponekad sirova sa rok trajanjem koji je istekao? Da li znate da zbog toga mnoga djeca ne jedu u školi? Da li znate da imate zaposlenika koji imaju psihološke probleme i psihološki zlostavljaju djecu pod krinkom da ih uče? I da u takvim uvjetima djeca budu 8 sati dnevno? Recite mi kako jedan nastavnik može zadovoljiti potrebe 25 etero djece? Svako dijete traži svoje potrebe i način rada. Da nastavnici nemaju vremena da se bave sa djecom koje trebaju dodatna pojašnjenja nego idu dalje sa gradivom. Što će biti sa takvom djecom? No što bi bilo da su zadovoljna osnovne potrebe? Da li je zdravo za dijete da boravi 8 sati u jednom istom okruženju. Da li ste omogućili program rada koji je utemeljen na praćenju razvoja djeteta na svim područjima? Da li vi možete sjediti u istoj učionici 8 sat dnevno slušajući uputstva? Što je glazbenim, plesnim, umjetničkim školama? Što je sa djecom koja žele se ići u glazbene, plesne škole? Mislite da će nakon 8 sati bivanja u školi imati energije i volje da se bave umjetničkim razvojem? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 358 | Luana Bobanović | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica pripravnica sam koja je svoj rad započela u cjelodnevnoj nastavni po „riječkom modelu“. Ujedno sam i dijete koje je pohađalo cjelodnevnu nastavu i s oba stajališta mogu dati kratki osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Mišljenja sam kako je cjelodnevna nastava po „riječkom modelu“ ono najbolje što se može pružiti današnjem životnom stilu svakog pojedinca te ju u potpunosti podržavam, no ovakav vid nastave, kakva se trenutno zagovara sa sobom donosi mnogo propusta. Cjelodnevni oblik rada nikad nije i nikad neće odgovarati svim učenicima. Svaka se individua razlikuje po mnogočemu i nemoguće je svih ukalupiti u isti oblik odgojno-obrazovnog sustava. Danas postoje mnoge teškoće koje učeniku otežavaju proces odgoja i obrazovanja za koje nisam primijetila kako se predlažu asistenti, pomoć u učenju i slično, a istovremeno se od njih očekuje boravak u školskoj ustanovi cijeli dan. Smatram da je u 21. stoljeću suludo smanjivati satnicu nastave Informatike na jedan sat tjedno u kojem je gotovo pa nemoguće ostvariti sve ishode, no podržavam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta. Nadalje, uvođenje kineziologa u redovitu nastavu vidim skroz nepotrebnim, neprimjerenim i neadekvatnim. Učiteljice razredne nastave dovoljno su kvalificirane da itekako kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda osnovne škole, a da pritom brinu o dječjim potrebama. Kao i za svaki nastavni predmet, tako i za nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture učitelji su morali slušati metodike TZK-a i Kineziologije, a polagale su se i vježbe kako bi se stekla diploma stoga ne vidim razliku u kompetentnosti predavanja odgojnog predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture s obzirom na obrazovni predmet Matematike kada smo oba slušali i usvajali na gotovo jednake načine. Time se dovodi u pitanje i dira u stručnost doktora znanosti, predavača i profesora koji podučavaju učitelje na fakultetu kao i važnost Učiteljskog fakulteta za zajednicu. Problem pretilosti ne može riješiti samoinicijativno organiziranom nastavom učitelj kao ni kineziolog jer ona potječe iz kuće, kućnog odgoja te se njoj treba pristupiti interdisciplinarno jer to je uvelike složen problem koji ne nestaje preko noći, promjenom uvođenja kineziologa, koji usput rečeno nisu na svom fakultetu slušali metodiku za rad s djecom u razrednoj nastavi. Od veće bi važnosti bilo usredotočiti se na opremljenost škola, poput adekvatnih dvorana i školskih igrališta i sportskih rekvizita što za sad nije slušaj u gradskim sredinama. Nastavno za osposobljenost za rad predavanja TZK-a, za nove predmete nismo osposobljeni. Što dovodi u pitanje stručnost cijelog odgojno-obrazovnog sustava, a i postavlja pitanje mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te iste predmete u školi? Ako mogu to je onda enormno podcjenjivanje profesije učitelja. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja vrlo je složen i sveobuhvatan proces koji je gotovo pa nemoguće organizirati na način da odgovara svakom ponaosob učeniku. Potrebna je svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koje se ne ostavlja prostora u jednom radnom danu učitelja koji se mora pripremiti za sve nastavne predmete. Govoreći o tjednim zaduženjima jasno je kako nije predviđeno vrijeme za prihvat i odlazak učenika, rekreacijsku pauzu kao i odlazak na ručak koji se itekako ubrajaju u neposredan dan s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi jednom riječju odgaja ih se. Za sve navedeno prema vašoj je tablici utrošeno gotovo pa 2 sunčana sata koja mi provodimo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. Posljednje danas, ali ono najbitnije je to da jedna učiteljica u cjelodnevnom odgojno-obrazovnom radu s učenicima od 1. do 4. razreda nije u mogućnosti ostvariti sve ciljeve i očekivanja. To su djeca koja su u većoj mjeri nesamostalna, kojima je potrebna kontinuirana pomoć i podrška i koja zahtijevaju veliku pažnju i potporu svih 8 sati u danu. S jednom učiteljicom koja ostvaruje sve zadaće odgoja i obrazovanja naš sustav gubi na kvaliteti, a raste u kvantiteti što nikako ne pridonosi zajednici. Sve navedeno samo je mali dio moga promišljanja vezanog za uvođenje cjelodnevne nastave. Iskreno se nadam kako ćete pročitati, pokušati razumjeti i uvažiti primjedbe nas učitelja kako bi se tijekom eksperimentalnog programa došlo do cjelovitog, smislenog rješenja s ciljem unaprjeđenja odgojno-obrazovnog sustava. S poštovanjem, Luana Bobanović, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 359 | Katarina Muranić | Eksperimentalni program | Poštovani, Svjesna sam kako naše obrazovanje treba promjene te podržava ideju Cjelodnevne škole, no ne u ovakvom obliku. Trenutna zaduženja učitelja informatike za ostvarivanje punog radnog vremena u osnovnim školama najčešće u prosjeku uključuju: ● redovita i izborna nastava (8-10 razreda) - 16 - 20 sati nastave ● DOD, INA - 2 - 4 sata nastave ● Poslovi iz ustroja rada škole - Administriranje e-upisnika - 1-2 sata ● Poslovi iz ustroja rada škole - IKT podrška - 1-2 sata ● Razredništvo ● Ostali poslovi Učitelji u okviru gore navedenih poslova odrađuju redovitu nastavu, održavaju pripreme za natjecanja, održavaju izvannastavne aktivnosti, administriraju e-upisnike (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica), pružaju podršku školi i kolegama s održavanjem IKT opreme koje je svake godine sve više te se povrh svega toga pripremaju za nastavu, DOD-ove, INA-e i sl. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potrebno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina kako bi učenici postali odgovorni digitalni građani. Dodatno naravno trebamo pružiti učenicima mogućnost razvoja vještina koja će biti u njihovom interesu. Primjeri su robotika, programiranje, susretanje sa umjetnom inteligencijom ili multimedijski sadržaji. Nažalost, sve se ove teme u 1 satu Informacijskih i komunikacijskih kompetencija ne mogu obraditi. Učenici nisu digitalni građani zato što se služe mobitelima, a izravno zakidanje važnih znanja i mogućnost profesionalnog razvoja su poražavajuće. 2020./2021. uveo se izborni predmet Informatika u sve osnovne škole. Nisu prošle niti 3 kalendarske godine. Kakvi su rezultati učenika nakon samo 2 školske godine provođenja informatike 1.-4. razreda? Treća školska godina još uvijek traje. Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primjetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Iz svega navedenog, smatram kako je predložena satnica Informatike premala. Satnicu treba vratiti na 2 sata tjedno. Lijep pozdrav, Katarina Muranić, učiteljica mentorica | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 360 | SILVANA JUKIĆ | Eksperimentalni program | S konceptom cjelodnevne nastave složila bih se jedino ukoliko bi svi uvjeti za provedbu iste bili ispunjeni. Veliki broj učenika bavi se sportom i ostalim izvanškolskim aktivnostima - hoće li škole u okviru cjelodnevne nastave biti opremljene sadržajima i prostorom gdje bi se ovakve aktivnosti odvijale? Što nudimo djeci? Bojim se da im nudimo samo ono što su i do sada imali - tvrde, neudobne stolice, a tu bi oni sada provodili još par sati duže. Neprihvatljivo! Nadalje, potrebno je jasnije odrediti zaduženja nastavnika i primjerenu naknadu za rad. Ovo što trenutni prijedlog nudi nikako nije povoljno za djelatnike. Više rada za ionako nisku naknadu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 361 | Silvija Valand | Eksperimentalni program | Poštovani, Sama potreba za cjelodnevnom nastavom za određene skupine sigurno postoji. Postoje djeca prepuštena sama sebi većinu dana, koja ne znaju organizirati vrijeme i potrebna im je pomoć u učenju. ALI, sigurno postoji i ona druga strana. Puno je više djece (na sreću) koja su samostalnija, koja znaju učiti, koja imaju svoj ritam i način učenja, koju bi obaveza da nakon 6-7 sati nastave u istom prostoru, u buci i galami još moraju učiti vodila prema neuspjehu. Djeci treba slobodno vrijeme i slobodan izbor da sami pronađu način kako najbolje uče. Taj način nije isti niti za svaki predmet. Moje dijete jedan predmet uči hodajući, drugi pjevajući, treći mirno sjedi.... Da li bi to bilo moguće u učionici sa ostalih 20-30 učenika. Znate li koliko se djece osjeća loše i anksiozno unutar svojih razreda? Uskratit će im se sloboda da se podruže sa prijateljima po izboru, da odu na aktivnosti poput glazbenih i plesnih škola, ili sportskih klubova gdje imaju možda i puno bolje prijatelje, među kojima se osjećaju prihvaćeno i dobro. Prijedlog da jedan učitelj boravi do 15 sati sa istom djecom u učionici mogao je sročiti samo netko tko dana nije proveo u neposrednoj nastavi. Znate li koliko je vremena potrebno za uspješnu pripiremu svakodnevnog izlaganja od par sati koji je osnovni posao učitelja. O tome da učiteljsko vijeće ne odlučuje da li škola ide u cjelodnevnu nastavu suvišno je bilo što reći. Cjelodnevna nastava treba biti IZBOR i uključivati obavezno 2 učitelja po razredu. Djeci koja se bave glazbom, plesom i sportom u sklopu škola pod MZO i profesionalnih klubova treba uračunati to vrijeme u obrazovni sadržaj, jer su te satnice poprilično velike i ta djeca ispunjavaju "normu" koju želite postići cjelodnevnom nastavom. Razredništvo, satničarstvo ... to su zahtjevni poslovi koji moraju biti u normi kao i do sada. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 362 | Nikolina Jakić | Eksperimentalni program | Poštovani, Prvo vam se obraćam kao roditelj, a kao roditelj nemam namjeru dopustiti da moja djeca borave cijeli dan u zatvorenom prostoru, na stolicama koje su kupljene još kada sam ja bila te dobi, gdje bi trebali učiti, a ne samo obavljati domaću zadaću s ostalih dvadesetak učenika iz razreda. Je li itko od vas koji su "sastavljali" ovaj model razmišljao o individualnim potrebama svakog djeteta? Moje dijete uči tako da ponavlja naglas. Hoćete li osigurati posebnu prostoriju gdje moje dijete može učiti tako da ne smeta ostaloj djeci? I hoćete li to isto osigurati za svako iduće dijete koje ima iste potrebe? Pričate o nekakvom obiteljskom životu, a ovim pristupom svemu ste ga potpuno ubili. Napravili ste to da će djeca učiti tek kad stignu kući, iza 17:00. Sigurna sam da će tada biti svi orni i poletni da postignu što bolje rezultate, nakon cijelog dana provedenog u četiri zida, baš tada će biti puni želje za uspjehom. Tražite bolje rezultate djece na različitim testiranjima? Ovime ih dobiti nećete. Možda da konačno dozvolite učiteljima da nekako vrednuju svako to testiranje? Možda bi se tada učenici i potrudili pokazati stvarno znanje? Ili možda i da pogledate da se naši učenici nalaze na visokim mjestima kada se uzme u obzir postotak ulaganja u obrazovanje? No, kao i do sada, pokazalo se da naša ministarstva ne znaju napraviti ni jednostavne statističke modele, a kamo li nešto dublje. Moja djeca imaju i svoje privatne, slobodne aktivnosti, koje vole i kojima se raduju. Ako će morati školske obaveze odrađivati kada stignu navečer kući, kako će stići na njih? Sada bi ih se oni trebali odreći zbog vaše loše organizacije? Moje je mišljenje da ste napravili sustav u kojem želite, od malih nogu, odgajati jeftinu radnu snagu, uskraćenu za vlastito mišljenje i stav, jer ste je od malena odgojili kao osobu koja ne pita kako izgleda dan i sunce. I to sve u vrijeme kada se pokazuje da ozbiljni poslodavci skraćuju radni tjedan jer se pokazalo da su tako radnici produktivniji. Zbilja? A sada pišem sa stajališta da sam učitelj matematike i informatike. U današnje vrijeme digitalnih tehnologija, vi želite smanjiti satnicu informatike? Hoćemo li postaviti pitanje zašto? Kako bi dobili trgovce, radnike na zemlji? Sigurno ne kako biste dobili kvalitetne radnike u poslovima budućnosti, jer za njih će biti potrebna velika informatička pismenost. Buduće programere? U startu osuđujete djecu da rade nisko plaćene poslove, kako slučajno ne bi mogli razmišljati vlastitom glavom. Kako bi bili sretni što uopće rade? I kako uopće ne bi znali, ni mogli, popraviti svoje životne izglede? Također, kako učitelji nemaju nikakvo pravo glasa kada se uvodi ovako nešto? U kojim se to ozbiljnim sustavima informacije plasiraju preko medija? I u kojim je to ostalim profesijama moguće prisilno nametanje neplaćenog rada? Svatko od nas radi za plaću, pa tako i ja, a ne iz dobrote svoga srca. Očekujem da je moj rad i pošteno plaćen, jer ga ja i pošteno odradim. Ovime što vi želite uvesti, izrazito puno moga rada prelazi u neplaćeno, a za mene obavezno. E pa vidite, kad ja budem vidjela sve djelatnike ministarstva kako rade pro bono, tek tada, ću možda i ja! Osnove matematike nižih razreda pokazuju da ću raditi izrazito više, a biti plaćena za sat svoga rada puno manje! A sad malo razmislite i koliko će ljudi moje struke i ostati u njoj. Nema veze koliko ja volim svoj posao. Znam da ja neću. Niste ni naveli koliko će ljudi ovim "reformama" ostati bez posla. To se nigdje ne spominje. A ne spominju se nigdje ni imena ljudi koji su ovakvo što donijeli na stol, a ni njihovo iskustvo u radu u nastavi. Eto, naš narod je navikao progutati sve što mu vlast servira, pa što ne bi i ovo. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 363 | MAJA KLANAC | Eksperimentalni program | Poštovani, Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (nn.hr) “…obrazovanje je i najmoćnije sredstvo za ostvarenje društvenih i gospodarskih promjena, osobito kada uključuje sve svoje građane jer svijet sutrašnjice pretpostavlja složene i dinamične promjene s podijeljenom odgovornošću. Obrazovanje je stoga društvena i gospodarska investicija s najvećim i najtrajnijim povratom, kako društvu tako i gospodarstvu, i to na svim obrazovnim razinama i u svim vidovima obrazovanja, formalnom, neformalnom i informalnom.” S obzirom na gore navedenu činjenicu koja pozicionira obrazovanje kao temeljni stup nositelja razvoja i prosperiteta društva u svim njegovim aspektima, predlažem produljenje javnog savjetovanje na minimalno dodatnih 30 dana te snažnije, upornije i sveobuhvatnije informiranje svih sudionika koje dotiče proces odgoja i obrazovanja (svih prosvjetnih djelatnika, roditelja, samih učenika, cjelokupne uže i šire zajednice). U vrlo kratkom vremenu kojeg imamo na raspolaganju za proučavanje ovog iznimno važnog dokumente ne uvaža se nekoliko vrlo bitnih činjenica: Individualnost djece, specifičnosti svakog djeteta, životne navike i mogućnosti. Postavljanjem djece u zadane okvire u kojima se očekuje da svi u zadano vrijeme i zadanim uvjetima postignu zadane rezultate u najmanju ruku je potpuno neostvariv i nemoguć. Pozdravljam dodatni rad s djecom koja imaju poteškoća i prepreka u savladavanju ishoda te rad s djecom koja su dodatno motivirana za usvajanje novih sadržaja, no princip rada da svi moraju savladati sve na isti način u isto vrijeme nikako nije prihvatljiv i ne može polučiti tražene rezultate. Planiranje nastave, pripreme za rad u nastavi. Postoji izreka koja u jednoj rečenici opisuje poziciju u koji eksperimentalni program stavlja sve učitelje nastavnike i stručne suradnike, to je: Ako ne planiram, planiram neuspjeh! Moja svakodnevna priprema za nastavni sat uključuje čitanje literature (novih udžbenika, stručnih knjiga i časopisa), gledanje informativnih i odgojno-obrazovnih emisija te dokumentarnih i igranih filmova, praćenje domaćih i svjetskih rezultata iz područja znanosti, aktualizacija nastavnih sadržaja , traženje zanimljivih eksperimenata ili demonstracija vezanih uz tu temu, priprema pronađenih materijala za prikaz na projektoru ili na računalu, priprema radnih materijala s učenicima po individualiziranom pristupu te onima s prilagodbom sadržaja. Na to sve sastavljamo i vrednujemo pisane provjere, listiće za formativno vrednovanje te isto upisujemo u e dnevnik. Prema Eksperimentalnom programu vrijeme koji obrazovni djelatnici provode u školi i radu s učenicima nikako im ne dozvoljava kvalitetnu pripremu nastave kao gore navedeno. I ponovo se u isti kalup stavljaju svi djelatnici od kojih se traži da u pauzama između nastavnih sati, svi na istom mjestu u isto vrijeme s istom razinom motivacije i entuzijazma pripremimo istu kvalitetu nastave. A2- Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja trebalo bi biti stvar izbora o kojoj odlučuju djeca, roditelji i djelatnici. Kao argument dovoljno je sagledati paletu metoda, načina učenja, vremenski okvir potreban za savladavanje ishoda, idealno vrijeme i mjesto za svako dijete. Škola može i mora biti mjesto koje omogućuje podršku u procesu učenju no onim učenicima koji imaju korist od takvog oblika podrške. Učitelji i nastavnici koji provode programe potpore trebali bi se baviti sustavnim pripremama za takav oblik rada u svrhu što kvalitetnije provedbe i prilagodbe raznim učeničkim skupinama te svakako bi ih trebalo izuzeti iz rada u redovnoj nastavi, odnosno A1 programu. Jedan od ciljeva Programa je da "...društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje." Dosadašnja zaduženje razrednika iznosilo je 2 nastavna sata tjedno što čini 10% ukupne satnice. Preračunato u financijsku dobit zaduženje razrednika iznosi 10% plaće. Ukoliko program predviđa iznadprosječno materijalno nagrađivanje predlažem izmjenu po kojoj zaduženja razrednika iznose minimalno 15% dodatka na plaću, a ne predloženih 2,5%. Isto je i s ostalim poslovima i zaduženjima koji su po novom programu izbačeni iz satnice. Rekreativna pauza u trajanju od 40 minuta u našoj školi bi značila da istovremeno 400 učenika viših razreda koristi pauzu. Molim pojašnjenje kao bi izgledala rekreativna pauza, gdje bi se odvijala (u obzir je potrebno uzeti sve vremenske prilike) i tko bi bio na dežurstvu s tom djecom. Do provedbe programa podrazumijeva se blagovaona ili sala za obroke za minimalno 400 djece, tako da taj problem smatram nepostojećim. I na kraju, kao ništa manje bitno, osobno kao roditelju troje djece bitno mi je uvažavanje njihovih različitosti i podržavanje u aktivnosti prema njihovim interesima. Sportske, glazbene, umjetničke ili bilo koje druge aktivnosti smatram jednako važnim kao i savladavanje propisanih obrazovnih sadržaja. Prema programu B2 nerealno je i nemoguće da će svatko dijete pronaći upravo ono što mu je od najvećeg interesa u opsegu u kojem to želi. Može li B2 program iznjedriti vrhunske sportaše, glazbenike, glumce, baletane, umjetnike...? Možda i može, ali u bitno manjem postotku nego što to mogu vanškolske aktivnosti kojima je i mjesto van same Škole. Smatram da djeca starija od 10 godina bi morala sama voditi računa o svojim školskim obavezama i zadaćama. Djeca moraju imati i vanškolske obaveze te sudjelovati u obiteljskom obavezama. Šetnja psa, grijanje i pravljenje obroka, osnovni kućanski poslovi, i slične aktivnosti su sve ono što ih u budućnosti pretvara u odgovorne članove zajednice. Pravo na igru, druženje s njima bitnim i odabranim prijateljima, pravo na slobodno vrijeme je ono što čini mentalno, emocionalno i stabilno dijete, a danas sutra i odraslu osobu. U nadi će se uvažiti dobronamjerne kritike i prijedlozi pozdravljam izradu Eksperimentalnog programa koji će biti uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv za SVAKOG člana odgojno obrazovnog procesa, a samim time i razvoju društva Republike Hrvatske. Srdačan pozdrav, Maja Klanac | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 364 | Viktor Puhalo | Eksperimentalni program | Poštovani, Nikako se ne slazem sa navedenom temom jer smartam da će loše utjecat na cjelokupno zdravlje djeteta ponajviše na psihološko s kojim se već velik broj mladih teško nosi. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 365 | Jasenka Kuljak | Eksperimentalni program | Poštovani, već 20 godina radim kao učiteljica informatike u osnovnoj školi. Predajem učenicima od 1. – 8. razreda, zadovoljna sam i ponosna svojim dosadašnjim radom u školi. Smatram da smanjenjem Informatike na jedan sat tjedno učenici neće moći usvojiti potrebne digitalne kompetencije, vještine i stavove i biti odgovorni digitalni građani 21. stoljeća. “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020./2021. u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Nisu prošle ni tri godine od početka provedbe a satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovime se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. “S obzirom na potrebu sistematizacije nastavnog plana, veće integracije odgojno-obrazovnih aktivnosti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, rješavanja otvorenih pitanja izbornosti te unaprjeđenja ukupnoga kurikuluma osnovne škole, eksperimentalnom se provedbom u nastavni plan uvode novi nastavni predmeti (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije te Svijet i ja). Za nove nastavne predmete koristit će se eksperimentalni kurikulumi te pripadajući odgojno-obrazovni ishodi. Oni su izrađeni kao ishod sistematizacije postojećih kurikuluma, njihove suštinske nadopune, usklađivanja unutar i između odgojno-obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave kao i kroz cjelokupnu osnovnu školu te analize ostvarenja postavljenih ciljeva cjelodnevne škole.” Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: • Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata • Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati • Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati • E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Jasenka Kuljak, učiteljica Informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 366 | Marina Đapić | Eksperimentalni program | Poštovani, diplomirana sam učiteljica razredne nastave s iskustvom rada u redovnoj nastavi, produženom boravku i cjelodnevnom boravku koji je organiziran u jednom dijelu hrvatskih škola, a to je model rada u kojem nastavu izvode dvije učiteljice razredne nastave, svaka je zadužena za jedan dio predmeta, učenje, odnosno vježbanje i ponavljanje istih te slobodno i organizirano vrijeme. Kada se najavljivala cjelodnevna škola, očekivala sam da će program rada biti sličan cjelodnevnom boravku jer je to nešto što je isprobano i pokazalo se kvalitetnim. Prijedlog ovog Programa smatram neodrživim i neizvedivim iz više razloga. O uvjetima škola su već mnogi dovoljno rekli. Nameće se pitanje preopterećenosti učitelja, dok bi se učiteljima iz produženog boravka tako jednostavno podijelili otkazi umjesto da ih se ravnopravno uključi u nastavni proces unutar cjelodnevne škole. Fokus reforme ne smije biti na kvantiteti nastave, odnosno što duljem boravku učenika u školama, već na kvaliteti njihovog cjelokupnog boravka u školi. Kako bi se osigurala kvaliteta nastave, potrebna su dva učitelja. Jedan učitelj ne može izdržati psihofizički napor kojem bi bio izložen u radu s djecom toliko sati dnevno, a postavlja se pitanje kada bi se učitelj pripremao za nastavu. Od učitelja se također očekuje da se usavršavaju, pišu bilješke i zapisnike, provode projekte, održavaju roditeljske sastanke i pojedinačne razgovore s roditeljima i rade mnoge druge poslove. Nikako ne podržavam ideju da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture, umjesto učitelja razredne nastave, izvode kineziolozi. Učitelji razredne nastave su educirani za izvođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture i pitam se na temelju čega nam se odjednom želi reći da smo nekompetentni. Obrazovanje učitelja razredne nastave u skladu je s programom akreditiranim od strane tijela Republike Hrvatske i uključuje osposobljenost za izvođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Problem sve većeg broja pretile djece neće se riješiti na ovaj način. Svaka struka ima svojih posebnosti pa tako i učiteljska. Nikako se ne slažem s računanjem učiteljske norme u solarnim satima. Što je s dežurstvom učitelja za vrijeme odmora i ručka učenika na koje će se svakodnevno trošiti jako puno vremena? Nije li i to vrijeme provedeno s učenicima? Lako je izračunati koliko je to sati tjedno. Smatram da pitanje razredništva nije dobro riješeno jer ono podrazumijeva jako puno posla što svakako iziskuje više vremena nego li je to ovim dokumentom predviđeno. Što se tiče vremena predviđenog za program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja, ideja da za taj dio rada s učenicima učitelju nije potrebna priprema potpuno je neprihvatljiva. Ne mogu se očekivati rezultati bez kvalitetne pripreme učitelja. Također, pitam se hoće li vrijeme predviđeno za program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja biti dovoljno za ostvarivanje zadanih ishoda te se bojim da će učenici nakon cijelog dana provedenog u školi morati učiti kod kuće kako bi postigli željene rezultate. Predlažem smanjenje broja učenika u razrednom odjelu. U nekim je razredima do 28 učenika što znatno otežava ostvarivanje zadanih ishoda. Pri uvođenju cjelodnevne škole o tome bi se trebalo voditi računa. Žao mi je što se ovako velika i važna reforma provodi na brzinu i bez provedene analize potreba učenika i učitelja u sustavu te bez detaljnije analize o učinkovitosti rješenja koje predlaže ovaj dokument. Nadam se da će se uvažiti mišljenja i komentari koje se brojni učitelji i ostali stručnjaci iz područja obrazovanja napisali. Zbog svega navedenog smatram kako treba zaustaviti primjenu ovog rješenja, čak i eksperimentalno. Srdačan pozdrav, Marina Đapić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 367 | Ana Šterpin Zagoranski | Eksperimentalni program | Poštovani, želim iskazati svoje nezadovoljstvo i neslaganje s eksperimentalnim programom. Eksperiment se radi na onima koji pristaju na isti. Stoga o tome ne bi trebali odlučivati ravnatelji, ŠO i osnivač, a bez da imaju ikakvu mogućnost utjecaja na odluku, već oni koji bi trebali taj eksperiment provoditi tj. u prvom redu učitelji i roditelji djece. To će biti, ako se provede (iako se duboko nadam da neće) u pravom smislu eksperiment i to nad najosjetljivijom skupinom, nad djecom, nad njihovim životima.? Kao majka i kao učiteljica to nikako ne mogu i ne želim prihvatiti. Žele se provesti velike promjene u školstvu, a o svemu učitelji dobivaju informacije iz medija jer službenih dopisa škole nisu dobile, bar ne sve. Uvodite novi predmet, a nije poznat sadržaj, kurikulum te udžbenika, naravno, ni nema. Kad će učitelji dobiti informacije? Hoće li i materijale dobiti iz medija? U doba kada su digitalne kompetencije neophodne u bilo kojem području djelatnosti, vi smanjujete učenicima 5. – 8. r. za jedan sat tjedno nastavu informatike. Puno je toga u tom projektu nejasno i meni neobjašnjivo. Glazbene i plesne škole koje rade pod MZO niste čak ni spomenuli. Ovim se eksperimentalnim programom dijete otuđuje od obitelji. Slažem se da je cjelodnevna nastava za mlađu skupinu djece čiji roditelji rade dokasna i nema tko da se brine o djeci odlično rješenje. No ne trebaju sva djeca ostajati duže zbog toga. Želim da moja djeca odrastaju u krugu obitelji i da ih mi, kao roditelji, odgajamo, a ne da ih mi koji također radimo u smjenama viđamo preko vikenda. Program A2 TREBA BITI IZBOR A NE OBVEZA. Uostalom, neka djeca bolje uče u miru, ne uče jednako brzo sva djeca i ne treba ih stavljati u kalupe. Dozvolite svakom djetetu da se razvija najbolje u skladu sa svojim mogućnostima. Kome je potrebna pomoć, postoji dopunska nastava i produženi boravak. Ako želite produktivnost djece sa većim sposobnostima, koji bi trebali biti naša budućnost, pustite ih da se razvijaju i da se mogu baviti drugim aktivnostima za koje imaju dar i ambicije. Darovita djeca su u našom sustavu zaboravljeni slučaj. Gubimo ih u sustavu, a ovim ih programom još više guramo u prosjek i demotiviramo. Dajmo im bar vrijeme da nakon nastave razvijaju svoje afinitete i imaju svoje slobodno vrijeme. Ovakvim eksperimentalnim programom onemogućujete rad glazbenih i plesnih škola i mogućnost da ih učenici pohađaju. Kada da se provodi nastava u umjetničkim školama, 18 – 23 sata? Možda u Zagrebu i Splitu kao većem gradu gdje su svi sadržaju u istom gradu je to djelomično izvedivo teoretski ( jer djeca će biti izmorena ) ali u ostalim područjima RH gdje djecu vozimo na aktivnosti za koje djeca imaju afinitete, potrebno je vrijeme i putovanja koje nam oduzimate. Takav program će posljedično značiti zatvaranje srednjih glazbenih i plesnih škola, zatim i akademija, možda da odmah zatvorimo i kazališta? Znate li koju ulogu ima kultura u životu jednog društva? Znate li koje vrijednosti, kompetencije i sposobnosti djeca koja pohađaju glazbene škole razvijaju? Provjerite i iz prakse, uvjerit ćete se da djeca koja pohađaju glazbenu školu imaju kao posljedicu bolje rezultate u OŠ, razvijaju radne navike, koncentraciju, motoriku, senzibilnija su…. Ima izvrsnih učenika koji uz osnovnu školu, pohađaju glazbenu školu i aktivno se bave sportom. Izvrsna kombinacija za sveukupni razvoj djeteta. Produljenjem obavezne nastave to će im biti onemogućeno. Ako je učenik u školi do 15:30, živi u ruralnom području, nije ni fizički izvedivo da se dijete odveze u glazbenu ili na sport u veći grad. Da su nam promjene u školstvu neophodne? Jesu! Ali ne ovakve!!! Žalosna sam da, kad se rade ovakve promjene struku i ljude iz prakse, se gotovo ne pita, nego reforme provode oni koji nisu u praksi. Sve do jednog učitelja s kojim sam razgovarala su pokazali očito nezadovoljstvo i neslaganje s ovim eksperimentalnim programom. Svi do jednog ogorčeni. Kako planirate s takvim učiteljima provesti promjene? Jedina mala utjeha mi je što mi starije dijete završava OŠ i izbjeći će ovaj eksperiment te je imala mogućnost razvijati se uz glazbu i sport koji je izabrala i vrijeme za zdravo slobodno vrijeme. Za mlađe dijete ostaje mi nada da škola koju pohađa neće ući u eksperiment kako bi i ona imala iste mogućnosti. Ako uđe, znam što mi je činiti iako to nije sretno rješenje – premještaj. Ali gdje su svi naraštaji kojih OŠ tek čeka, sva ta djeca i obitelji kojima se oduzimaju djeca? Kao učiteljica (savjetnica već 9.godinu ), savjetujem da radite na edukaciji stručnog kadra. Niti jedna reforma ne može uspjeti ako nemate educiran, pripremljen za reformu i zadovoljan kadar. Neka uspješni učitelji (najbolji su pokazatelj zadovoljni i uspješni učenici) bivaju nagrađeni. Možda i stimulacija dobro dođe. A onda uz zadovoljnog i motiviranog učitelja, nastava će biti kvalitetnija i produktivnija. Za sve konzultirati se sa strukom, ljudima iz prakse, a ne iz kancelarije. I reforma će se DESITI. Kada se to desi onda možemo zajedno uz razgovore, prijedloge iz struke dalje na promišljene, i pripremljene promjene na dobrobit naše djece, obitelji, učitelja i društva! S poštovnjem, Ana Šterpin Zagoranski | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 368 | Vlatka Štor | Eksperimentalni program | Poštovana gospodo, profesor sam povijesti u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu. Ovaj posao radim 15 godina. 2011. sam prvi put bila tehnološki višak zbog pada satnice, sedam godina sam radila na nepuno radno vrijeme. Nakon pročitanog prijedloga „Osnovna škola kao cjelodnevna škola-uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ malo je reći da sam ostala razočarana, tužna i povrijeđena novim omalovažavanjem naše struke. Još jednom, kao i svaki puta do sada, su vam puna usta djece, razvoja, napredovanja i sl,, a zapravo na njih nitko ne misli. Nije mi jasno što točno želite postići, jer predstavljeno i cilj nisu povezani. Da ste doista mislili na djecu, popravljali biste postojeće nedostatke, kao što su aktualni kurikuli koji su odrađeni na brzinu za još jednu „uspješnu“ reformu „Škola za život“, uskladili biste ih s predškolskim odgojem, srednjoškolskim i visoko obrazovnim, poradili na pravednijim upisima u srednje škole (nacionalni ispiti za koje se saznaje nakon početka tekuće školske godine nisu rješenje-djecu se za iste treba pripremati od petog razreda), čime biste onemogućili pritiske roditelja na učitelje, ali i djecu u osnovnim školama (jer zbog pritisaka roditelja i imperativa ocjena djeca ne daju realne rezultate, „mrze“ školu, „pucaju po šavovima“), te najvažnije od svega, omogućili našoj djeci da se nakon završenog školovanja zaposle u našoj državi. Koje sve promjene u našoj državi trebaju kako bi se postigao „uravnotežen, pravedan i učinkovit sustav odgoja i obrazovanja“. Riba smrdi od glave. Kada povučete novac iz EU fondova to znači da se pod svaku cijenu treba provesti naprasno donesena odluka? Pogledajte „Školu za život“; dobivaju li djeca nove tablete nakon što su im sadašnji (koji se nasljeđuju) zastarjeli? Živimo u doba tehnološke revolucije a djeca se služe zastarjelim tabletima koji ne mogu podržati nove aplikacije i sustave. U školi nemamo niti internetsku vezu na koju se svi mogu istodobno spojiti. Svi smo mi individue, imamo svoje načine učenja, rada, igranja, odmaranja. Trebamo poticati individualnost, a ne uniformiranost. Ukoliko je djetetu lakše učiti doma u svojoj sobi, pod svojim uvjetima, zašto bi to moralo raditi u školi? Imaju li trenutno sva djeca u Republici Hrvatskoj jednake uvjete školovanja (jednako opremljene učionice, dvorane, knjižnice, stručne profesore/učitelje-deficit je prirodnjaka, obroke)? Imaju li sve škole Republike Hrvatske uniformirane obrasce rada? Započeli ste reformu „Škola za život“ kako biste dobili samostalnu i snalažljivu djecu koja razmišljaju, istražuju, propitkuju, a sada to isto gušite nametanjem navedenih programa i obvezom boravka u školi od-do. Ne, time neće izbjeći instrukcije, neće postati pametniji, niti motiviraniji za rad. Kod izrade domaćih zadaća bitno je da je rješavaju sami, ne uz pomoć učitelja, jer rješavajući domaće zadaće ponavljaju gradivo učeno u školi. Ako dijete pogriješi kod provjere zadaće se utvrdi pogreška i dijete iz pogreške nauči ili ne. To opet ovisi od djeteta do djeteta. Ako zadaću prepiše onda je to opet djetetov izbor i svjestan je posljedica svog izbora. Što se tiče nastave informatike; nije mi bio jasan niti dosadašnji model (5. i 6. razred obavezna, da bi 7. i 8. bila izborna, a bez znanja rada na računalu se više ne može aplicirati gotovo niti na jedno radno mjesto), a kamoli novo predloženi. Što će sad raditi ti kolege za kojim je do ove godine bila potražnja? Predavati „novi“ predmet. Predavat ćemo ga svi koji ostajemo bez satnice? Nas 10-20 će predavati „Svijet i ja“ u jednoj školi? Što je s kolegama učiteljima produženog boravka? Čija su oni „stvar“? Još jedna „statistika“ u nezaposlenima? Raditi 5 sati s djecom i raditi pet sati u uredu nije isto. Tko nije probao neka slobodno dođe na tjedan dana raditi naš posao. Da jedna učiteljica radi ono što trenutno rade dvije. Probajte! Umjesto da potičete zapošljavanja vi ovim prijedlogom radite na povećanju nezaposlenosti. Bi li itko od vas bio zadovoljan preraspodjelom na posao za koji se niste školovali? Možda niste svjesni, ali ima nas koji još uvijek volimo svoj posao i za koji smo se ciljano školovali. Moja trenutna satnica je 18 sati u nastavi, 2 sata razrednika, 2 sata povjerenika zaštite na radu, dopunska i dodatna. Prema novom prijedlogu stručnjaka koji su radili na eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola-uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ sat razrednika i povjerenik zaštite na radu će mi ići u „ostale poslove“. Otkako sam se zaposlila u obrazovanju obim „ostalih poslova“ samo raste. Biti razrednik 2009. i 2023. nije isto. Slobodno provjerite. Biti razrednik ne znači odraditi predviđena dva sata tjedno (jedan s učenicima, a jedan s roditeljima), nego znači rješavati situacije svaki dan (situacije se događaju i to najčešće na odmorima na kojima također profesori dežuraju, nisu na pauzi), ostajemo duže, posvećujemo se više, radimo s roditeljima i to ne samo jednom tjedno, nego svaki dan (komunikacija putem e-pošte, telefonski razgovori, izleti, terenske nastave, printaj ponude, skupljaj novac, suglasnosti, „iznenadni“ posjeti roditelja, posjeti izvan predviđenog termina, nepredvidive situacije), a informacije uključuju i rad s roditeljima sve djece kojima predajete. Mislite li da profesor ne odradi osmosatno radno vrijeme? Bolje bi bilo da sat razrednika ostavite ovako kako je, nego da radite ovo što ste namijenili. Jasno trebate definirati „ostale poslove“ učitelja-ne trpajući u njih naša trenutna zaduženja (sat razrednika, povjerenika zaštite na radu, administrator e-matice, e-dnevnika, satničar i sl.), Napisati pripremu za 22,5 minute, svaka čast onome tko uspije. Napišite mi odgovor u tom roku! Budući da sama izrađujem svoje materijale, pripremu za cijeli tjedan obavljam nedjeljom nakon ručka, obično uložim 5-6 sati, ovisno o postojećim materijalima, ali ih i prilagođavam sposobnostima i mogućnostima učenika. Uostalom, dobijem novu ideju, aktualiziram s trenutnim događajima isl. Ispite za svaku paralelku sastavljam 5-8 sati (četiri grupe-jer u razredima imamo djecu s individualizacijom pristupa, kao i prilagodbom programa). Ispravljam ih puno duže. Predajem otprilike 240 učenika, za jedan razred (20 učenika) mi treba minimalno sat i pol za ispravljanje ispita uz potpunu koncentraciju, a takvi su manjina. Na upisivanje ocjena utrošim pola sata, ali ako upisujem povratnu bilješku onda još barem dva sata po razredu. Nije mi jasno ako ću radit od 8:00 do 15:30 ili 17:00 u kojem terminu ću ispravljati/sastavljati ispite, pisati pripreme, odrađivati razredničke poslove? Znači li to da će sjednice Učiteljskog vijeća (koje najčešće traju 2 sunčana sata, a koji put i duže, ovisno o točkama dnevnog reda), Razrednih vijeća (u paralelki trenutno imamo 6 razrednih odijeljenja, a sjednice su najčešće zasebno za 5. i 7., 6. i 8., što je 12 razreda po smjeni- također traju između 2-3 sunčana sata) informacije za roditelje, koje inače u popodnevnoj smjeni ne smiju biti prije 16:30, ići u prekovremene sate? Kako će se to obračunavati? Naša škola broji preko 1000 učenika, kako će se uspjet skuhati toliko ručkova i zbrinuti djecu? Kolike kvadrature bi ta blagovaona trebala biti? Izgleda li vama vaš prijedlog kao nešto što je dobro i provedivo i da će biti prihvaćen od svih dionika na koje se odnosi? Jesmo li dobili rasterećenje djece? Učenici imaju poteškoća sa svladavanjem postojećih programa. Hoćemo li ovim modelom dobiti zadovoljne učenike, roditelje, profesore, poslodavce, ljude? Hoće li se ta ista djeca moć zaposliti u našoj državi? Može li ravnatelj koji uručuje otkaze učiteljima ili zaduženja sa smanjenom satnicom biti sretan i ispunjen? Molim stručni tim koji je radio na ovome da dobro prouči napisano i regulira. Ovakvim prijedlogom cjelodnevne nastave nećete dobiti kvalitetno obrazovane učenike. Tko želi učiti i smatra obrazovanje bitnim uči i sad, bez obzira na socioekonomski status, a tko ne želi neće ni tad. „Majmun radi što majmun vidi.„ Djeca vide da u našoj državi uspješni nisu nužno i obrazovani. Ministre, koliko ljudi kod vašeg poslodavca (u sadašnjoj Vladi) govori prvi strani jezik, a kamoli drugi ili koliko njih je informatički pismeno? Ako pitate djecu, većina njih, nažalost, svoju budućnost vidi van države. To je ono što nas sve zajedno treba brinuti i na čemu trebamo raditi. Srdačno, Vlatka Što | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 369 | Jelena Bistrović | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave i roditelj te s obiju strana gledajući ne podržavam prezentirani koncept cjelodnevne nastave! Osim što su brojne prezentirane novine nejasne, znanstveno neutemeljene i dvosmislene postavljam si (vam) sljedeća pitanja: 1. Nedavno smo u suradnji s Policijskom upravom imali prilike čuti strašne i zabrinjavajuće trendove i situacije u kojima se naši učenici nalaze zbog prekomjernog i neadekvatnog korištenja društvenih mreža i digitalnih uređaja. Zar zaista smatrate da je primjereno i sigurno reformirati Informatiku na predloženi način? 2. U izbornom B2 programu nalaze se izvanškolske aktivnosti. Obzirom da se radi o aktivnostima koje su izvanškolske aktivnosti, zašto su one smještene u školu? 3. Jesmo li svi zaboravili nešto što se zove STILOVI UČENJA? Svima je jasno da učenici, čak niti brojni odrasli, nisu svjesni koji stil učenja im najviše odgovara. Kako će učenici u cjelodnevnoj školi otkriti svoj stil učenja? Pogotovo učenici razredne nastave. 4. Što je s djecom koja imaju neke kronične bolesti? A nažalost takvih je sve više. Može li škola pružiti adekvatnu brigu, ali i odgovornost za takvu djecu? 5. Što je s obiteljima čiji roditelji rade u poslijepodnevnoj smjeni? Kada će oni i njihova djeca koristiti „blagodati“ cjelodnevne nastave? Gdje su u cijeloj ovoj priči bake i djedovi? Obiteljski život svodimo na vikend, ukoliko oni nisu rezervirani za natjecanja pravih izvan školskih aktivnosti poput sporta, glazbe, umjetnosti… 6. Jedna od zadaća Eksperimentalnog programa jest unapređenje profesionalnog, društvenog i materijalnog statusa učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola. Moram priznati da mi unapređenje profesionalnog i društvenog statusa nije jasno i bila bih zahvalna kad bih dobila adekvatno i smisleno objašnjenje. Kako će se moj profesionalni status unaprijediti ako ću svoje 8 satno radno vrijeme provoditi u školi? U koje vrijeme će se moj profesionalni status unaprjeđivati? Kako i u kojem smislu će cjelodnevna nastava poboljšati moj društveni status? 7. U koje vrijeme Eksperimentalni program predviđa pripremanje učitelja za nastavu, ispravljanje učeničkih radova i administraciju? Bismo li mi učitelji trebali „pronaći“ vremena unutar 8 satnog radnog vremena pa odraditi gore spomenuto u školi za vrijeme rada s učenicima? U našim učionicama? Ili u zbornici? Ili po dolasku kući? Planiranje i pripremanje za nastavni rad najvažniji je i najkompleksniji dio nastavnog procesa koji kao minimalne uvjete podrazumijeva adekvatan prostor i mir. Smatram da bi primarni cilj reforme trebao biti usmjeren na organiziranje jednosmjenske nastave u cijeloj državi, poboljšanje prostornih i materijalnih uvjeta rada u školama i omogućavanje besplatnog produženog boravka svim roditeljima koji za time imaju potrebu. S poštovanjem, Jelena Bistrović | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 370 | Lucija Vrbanić | Eksperimentalni program | Vrlo mi je nelagodno uopće čitati ovaj tekst. Nelagodno u smislu što suosjećam s djecom i učiteljima o koje bi se obilo sve napisano. Pišem iz perspektive majke i socijalne radnice zbog čega posebno gledam kako bi ovaj "eksperiment" utjecao na dobrobit već ionako preopterećene djece i obitelji. Kao što znamo, usluga boravka u školama već postoji, tako da ne vidim problem odnosno potrebu za CN u situacijama kada roditelji rade do 16/17h te tada i preuzimaju djecu u školama. Imala sam priliku kao stručna suradnica jedne udruge provoditi radionice u prvim razredima osnovne škole, za vrijeme boravka. Dakle, iz viđenog mogu reći sa sigurnošću da su djeca već u 13:30h vrlo umorna i bez koncentracije. Pogotovo tako mala djeca. Ne uzimajte djeci pravo na provođenje nestrukturiranog vremena, bez kontroliranja i nadziranja odraslih. Dopustiti im dosadu, njihov izbor kada će i kako nešto odraditi, potrebno je za njihov razvoj u samostalne, samosvjesne i odrasle ljude koji će znati sami raspolagati svojim vremenom, a ne čekati neki autoritet da mu navedeno osmisli. Ovako osmišljenim programom jedino se mogu "proizvesti" ličnosti koje će biti podložne samo i jedino autoritetu te strahu. Bez svjesnosti o sebi, svojoj savjesti, vremenu i životu koji je njihova odgovornost. Ne uči se odgovornosti i obavezama s 18 godina, nego od rane dobi. Nadalje, kao zaposlen roditelj djece vrtićke dobi, jedva čekam pokupiti djecu i provoditi naše slobodno vrijeme na način kako mi to želimo. Što znači da ne želim da jednog dana netko mojoj obitelji nameće raspored. Mi trebamo naše vrijeme! Svima je već poznato da velika većina problema kod djece (iz iskustva stručnjaka) proizlazi iz nedovoljno i nekvalitetno provedenog vremena roditelja s djecom. Pod ovime ne mislim da izradu domaće zadaće s roditeljima. Iako, i to može povremeno biti jedan način povezivanja roditelja s djecom, zašto ne. Dakle, tvrdnja ministra da će na ovaj način roditeljima biti osigurano više vremena za biti s djecom, a ne pisanje zadaće, ne stoji. Budući da znamo kako neki roditelji jedino i provode vrijeme s djecom za vrijeme pisanja zadaće i učenja. Iako i tu stojim da bi zadaće i ostali zadaci koje dobivaju za rad kod kuće trebao biti primjeren dobi i da isto djeca znaju i mogu sama riješiti, bez pomoći roditelja. Znam primjer djece koja dobivaju u prvom razredu lektire koje moraju čitati s roditeljima, pa ispunjavanje višestraničnih zadataka u vezi svake lektire. Očigledno to dijete u prvom razredu ne može samo. Također je nedavno istraživanje i pokazalo kako dz u ranim razredima osnovne škole ne doprinosi boljem razumijevanju gradiva niti povećanju intelektualnih sposobnosti djeteta. U nadi da ovo neće zaživjeti i proizvesti još više problema mentalnog zdravlja djece i obitelji, pozdrav! Lucija Vrbanić, mag. soc. rada | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 371 | Miodrag Maksimović | Eksperimentalni program | Iz prijedloga eksperimentalnog programa se ne vidi smanjivanje poslova vezanih uz administraciju. Poznato je da učitelji osim same nastave puno vremena utroše na administrativne poslove. Konstatacija da će se kvaliteta života roditelja poboljšati ukoliko se djecu duže zadrži u školi je upitna. Nije li roditelju vrijeme provedeno s djetetom nešto neprocjenjivo? U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta informatike učenici neće imati dovoljno razvijene digitalne kompetencije što će utjecati na njihov daljnji život i posredno na razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim na listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 372 | Samanta Velemirović | Eksperimentalni program | Poštovani, vjerujem da se većina učitelja slaže s činjenicom da su hrvatskom obrazovnom sustavu nužne korjenite promjene, no model cjelodnevne nastave kakav predlažete, ima puno nelogičnosti, manjkavosti, a u konačnici kosi se i sa onime što treba razvijati kod djece. Ovim putem osvrnut ću se na nekoliko stvari koje nikako ne idu u prilog onima koji trebaju „nositi“ ovaj koncept, a to su učenici i učitelji. 1. Nedopustivo je nametati svim učenicima A2 dio programa, taj dio treba biti izborni, jer ne funkcioniraju svi učenici na isti način niti imaju isti način učenja. Umjesto da ih potičemo na samostalnost, razvijamo kritičko mišljenje i uzmemo u obzir njihove različitosti, mi ćemo ih biti prisiljeni stavljati u isti kalup kao da radimo u tvornici dijelova, a ne u odgojno-obrazovnoj instituciji. 2. Mišljenja sam da je jedan od najvećih promašaja zaduženje razredništva u okviru 1 sata. Svatko tko je ikada bio razrednik zna koliko je to velika odgovornost, a da ne spominjem ogromno vrijeme koje se troši na odrađivanje hrpe razredničkih poslova. Biti razrednik daleko je više od održavanja Sata razrednika i informacija za roditelje. Predlažem da razrednici imaju (uz ovo što trenutno imamo) minimalno!! još jedan sat tjedno za administrativne poslove i da naravno sve ulazi u satnicu. Zaista ne znam tko će dobrovoljno biti razrednik u sklopu cjelodnevne nastave pa niti uz veći dodatak od trenutno navedenih 2,5%. 3. Ne slažem se s preračunavanjem nastavnih sati u solarne sate. Puno učitelja predmetne nastave gubit će dio satnice ili čak postati tehnološki višak. Navodno se satnica može popuniti predavanjem predmeta Svijet i ja. Pitam se što u školama, a takvih je puno, gdje većina učenika ide na vjeronauk? Kako će veći broj učitelja + stručni suradnici puniti satnicu? Što ako imamo 10 učenika od 5 do 8 razreda koji ne idu na vjeronauk? Ne možemo oformiti 4 odjela, a ne možemo ih staviti niti sve zajedno. Pišete o Svijetu i ja kao da je to predmet koji tjedno ima neograničen broj sati pa će si svi na taj način dopuniti satnicu. S druge strane, ukoliko izgubim dio sati i nadopunim si s tim predmetom, hoću li zadržati svoj ugovor na puno neodređeno radno vrijeme? Ako da, kako je moguće da sam odjednom stručna za održavanje nastave predmeta čiji kurikulum nikada nisam ni vidjela? Ispada da ćemo odjednom svi biti stručni za taj predmet! Također, dežurstva učitelja tijekom odmora, rekreacijska pauza, ručak – sve je to vrijeme kad učitelj mora biti s učenicima s toga ga tako i tretirajte, a ne kao volonterski rad. 4. Predstavljate koncept kao idealan, a na konkretna pitanja učitelja uglavnom nemate odgovor, jer „u hodu ćemo“, ne smatram odgovorom. Žalosno je da će se ovo provoditi bez uključivanja učitelja, pa i roditelja u odluku. Već sad mnoge škole imaju problem kod zapošljavanja pojedinih kadrova jer se nitko stručan ne javlja na natječaj, a ovim ćete konceptom otjerati i postojeće stručnjake. Iako nam je ministar veterinar, mi nismo ovce i ne možete naš šišati kako želite! Ako nas već šišate, dopustite da sami izaberemo frizuru! S poštovanjem, učiteljica Povijesti | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 373 | Ana Uzelac | Eksperimentalni program | I opet vi nepravedno zapostavljate predmet likovna kultura. Postoji stvarna potreba z povećanjem satnice za predmet, prvenstveno za učenike, ali na kraju krajeva i za nastavnike.U ovom trenutku jedva skupljam dovoljan broj sati na tri škole u Slavoniji, ne mogu ni zamisliti na koliko škola ću raditi kako bih nakupila za satnicu po vašem prijedlogu. I nije stvar samo u skupljanju sati, stvar je u potpunom nerazumijevanju ovog društva i dijela kolega, koja je uopće svrha ovakvih predmeta. Čini mi se da većina ne razumije da je osnovna svrha predmeta likovna kultura razvijanje logičkog i apstraktnog razmišljanja, fine motorike, divergentnog mišljenja i kreativnosti, a upravo ove sposobnosti su preduvjet boljeg razumijevanja predmeta iz znanstvenih područja. Svugdje izvan Hrvatske pričamo o STEAM-u, jer je svima jasna korelacija znanosti i umjetnosti, samo kod nas je A "tiho". Nastava likovne kulture ne bi trebala imati veze s talentom pojedinca, kao što ni matematika nema, svako dijete bi trebalo moći riješiti zadatke, jer bi po pravilima trebali biti sročeni kao logički zadatci, samo su varijable likovni elementi. Uvode se nekakvi novi predmeti, umjesto da se nama vrati barem onaj nepravedno i tiho uzeti drugi sat. Osim izvjesne nepune satnice koja me čeka, zaista je problematično i ostati na jednom satu likovnog (odnosno blok sat svaka dva tjedna), jer je gotovo nemoguće odraditi zadatke u tako malo vremena. Još jedna problematična činjenica je i sljedeća: znate li vi što znači predavati u 20 različitih razreda? Jeste li svjesni problema rada na više škola? Vraćanjem samo jednog sata nastavnicima likovne i tehničke i glazbene kulture, umjesto dodavanja novih predmeta, uvelike biste nam olakšali i rad i život. Dojma sam da nas se zaista želi istjerati iz škola, ali eto ostajemo jer treba netko šarati po zidovima i napraviti scenu za školsku priredbu. I jer djeci treba petica za prosjek, pa ne daj Bože da to ne dobiju iz likovnog. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 374 | Darko Višak | Eksperimentalni program | Prilažem komentar vezano za sadržaj programa: ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 375 | SANELA TOŠA-LJUBIČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s nekoliko stavki Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola i ovdje ću ih nabrojati i reći svoje argumente zašto nisu dobri. Zbog čega se stalno naglašavaju rezultati PISA testova, a ne uzimaju se u obzir drugi testovi kao TIMSS-a i PIRLS-a u kojima učenici postižu zadovoljavajuće rezultate? Finska je dugi niz godina bila prva na PISA testiranjima, a oni nemaju cjelodnevno nastavu. Kina sada po rezultatima PISA testovi imaju najbolje rezultate, a nastavnici i stručnjaci iz cijelog svijeta se slažu da kineski sustav učenike navikava na učenje napamet, što je odlično samo za rješavanje PISA testova, a s druge strane se žrtvuje kreativnost, drukčije mišljenje, originalnosti i individualizam što su upravo ključne vještine za učenike 21. stoljeća. Smatram da je izuzetno loše djeci od sedam, osam, devet godina nametnuti još novih nastavnih predmeta. Svi praktičari će reći da je manje-više! Pojačajte nastavu matematike, hrvatskog, prirodne i društva, na taj način će djeca steći bolje temelje za predmete koje ih očekuju u višim razredima i imat će više vremena za utvrđivanje i ponavljanje. Dodatni predmeti će im samo naškoditi i neće to znanje moći primijeniti. Po ovom prijedlogu svim učiteljima i svim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno to bi bilo u redu da se tih dvadeset sati odnosi samo na nastavu u programu A1. Nigdje nije navedeno zbog čega? Živimo u vremenu velikih promjena i učitelj ako želi biti u tijeku sa svim promjenama mora se dodati usavršavati i pripremati se za nastavu. Potpuno se zanemaruje upravljanje razredom. Nastavnici su kao menadžeri u svojim razredima i naš cilj je da dijete posao (zadatke ) napravi i da mu se kroz te zadatke unaprijede vještine. To je izuzetno teško i iscrpljujuće kao što će vam reći svaki menadžer. Zašto mislite da učiteljima nije teško? Predlažete da se vrijeme za pripremu smanji na polovinu školskog sata, odnosno 22,5 minute?!. Molim vas da probate vi napraviti predavanje s uvodom i motivacijom, glavnim dijelom, završnim dijelom, radne listiće i samovrednovanje u 22,5 minuta te da ispravite sve testove, sastave, eseje i afirmativno opišete ponašanje djeteta na satu u e dnevniku. Ako uspijete u tome onda molim javno predavanje za sve nas. Uza sve to, vrijeme za pripremu se priznaje samo za programe A1, odnosno redovnu nastavu. Za A2, to jest potpomognuto i obogaćeno učenje, ne priznaje se vrijeme za stručno-metodičku pripremu, iako se očekuje da se u sklopu A2 radi kombinirano na tri razine i primjenjuje različita poučavanja i vrednovanja. Jedan od najzahtjevnijih poslova u školi je razredništvo. Po ovom prijedlogu vi ga stavljate u program A2 koji se odrađuje dodatno, povrh redovne nastave, a plaća bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. U satima razredništva učitelj treba odraditi sve one silne radionice s međupredmetnim temama, kuhinju, terenske nastave, ekskurzije i slično. Što je s roditeljskim sastancima, informacijama, upisivanjem učenika u matične knjige, e matice, svjedožbe, pohvalnice, dogovori s ostalim nastavnicima? To se više ne radi ili? Tko će raditi izradu rasporeda i administriranja različitih baza podataka e-dnevnika, e-Matice i slično? To su sve zahtjevni poslovi, a učitelji po ovome ne dobivaju ni sat. Novo računanje radnog vremena pretvara nastavne sate u solarne sate pa tako dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena. Zbog čega? Hoćemo li i ostalim poslovima računati vrijeme kada su samo s pacijentima, klijentima, kupcima i sl. , a ostalo neka budu ostali poslovi. Odmori se povećavaju na 10 i 25 minuta, i uvodi pauza za ručak od sat vremena. Za vrijeme svih tih odmora se očekuje od učitelja da budu s učenicima, dežuraju i paze na njih, a to nam po prijedlogu ulazi u ostale poslove. Smatramo da se provedba ovako korjenite reforme trebala puno temeljitije pripremiti te da je potrebno uključiti učitelje i druge relevantne stručnjake. Omogućiti roditeljima da sami odluče hoće li dijete ostati u školi ili krenuti kući. Omogućiti dva učitelja po razredu koji će se izmjenjivati u svojim aktivnostima. U učiteljima imate najobrazovaniji kadar u zemlji koji posjeduju veliko znanje i iskustvo, trebate ih poslušati. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 376 | Martina Simonetti | Eksperimentalni program | Poštovani, radim kao učiteljica u razrednoj nastavi 18 godina, od čega 12 u cjelodnevnoj nastavi. Radila sam u klasičnim odjelima, kombiniranim odjelima, produženom boravku a u posljednje vrijeme u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu", kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako da mogu temeljem iskustva dati kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave jer vjerujem da je vrijeme napraviti temeljitu obrazovnu reformu koja bi odgovarala potrebama i današnjem stilu života no moram ukazati na neke propuste: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. - dijeljenje predmeta Priroda i društvo na predmete Prirodoslovlje i Društvo i zajednica je zbunjujuće za učenike 1. i 2. razreda OŠ jer oni svijet doživljavaju cjelovito te sadržaje treba što više povezivati, a ne razdvajati. Sigurno će te predmete pratiti i odgovarajući udžbenici i RB te tako doprinijeti ionako već preteškim torbama koje učenici 1. razreda jedva nose. - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo morale položiti kako bismo stekle našu diplomu. Kao što su profesori na našim fakultetima dobro rekli, problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama ne može riješiti. Jako puno bi nam pomoglo, u rješavanju ovog problema, kad bi svaka škola imala dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. Na kraju, uvođenje novih ljudi uvodi samo veću konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja jer je nemoguće dogovoriti sve detalje suradnje za svaki razredni odjel između kineziologa i učitelja. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. Naprosto nema dovoljno vremena. S obzirom da dobro poznajem prilike osnovnih škola u svom gradu ne vjerujem da će i one prostorno moći osigurati (bez velikih ulaganja) prostor za samostalno učenje učenika. - nastavni sat je ostao na razini 45 minuta što je premalo za današnje vrijeme i razredne odjele u kojima je više od 20 učenika. - tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauza kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednoj učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. - postavlja se i pitanje: Gdje je obitelj kao temeljna institucija jednog društva? Zar ćemo djecu micati iz obitelji, umjesto da radimo na poticanju zajedništva, vremenu provedenom u obiteljskim zajednicama. Svjedoci smo ekranizacije i otuđenosti učenika. Škole su pune učenika s poremećajima ponašanja. Nedostaje nam logopeda, terapeuta, psihologa, pedagoga i dr. Na kraju, molila bih specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Martina Simonetti, dipl. učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 377 | Mateja Peter | Eksperimentalni program | Poštovani, osvrnut ću se na nekoliko stvari: „Eksperimentalnim programom želi se i sagledati koliko cjelodnevna škola pridonosi povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (a u kojima danas ne sudjeluju zbog potrebe plaćanja tog sudjelovanja, nedostupnosti organiziranih aktivnosti, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka i slično). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.” ● Prema podacima MZO u Republici Hrvatskoj djeluje 927 matičnih osnovnih škola i 1100 područnih škola. Jedan od kriterija prilikom izrade Mreže školskih ustanova su geografske specifičnosti, teritorijalna povezanost te prometna povezanost. Zakon o odgoju i obrazovanju članak 69. regulira Prijevoz učenika za učenike razredne i predmetne nastave. S obzirom na geografske specifičnosti Republike Hrvatske i velik broj škola može se zaključiti da se za velik broj učenika organizira prijevoz. Ukoliko se program B2 izvodi u popodnevnim satima nakon A1 i A2, a nerijetko i nakon B1 na koji način će se regulirati prijevoz? Hoće li učenici nakon A2 čekati dva sata aktivnost B2? Budući da škola osigurava samo prostor za provedbu B2 aktivnosti kako će se financirati prijevoz za povratak kući? Upitna je financijska opravdanost troškova prijevoza učenika nakon svake od aktivnosti. Ukoliko će roditelji trebati dolaziti po učenike, nikako nisu otklonjene poteškoće oko dolaska i odlaska učenika koju autori Programa navode kao razlog manjeg broja uključenih učenika u izvanškolske aktivnosti. Također, navedeno je da je financiranje troškova za B2 aktivnosti u velikoj mjeri pokriveno, što znači da nije u potpunosti iz čega se može zaključiti da će troškovi koje će financirati roditelji i dalje postojati. 5. SADRŽAJ PROGRAMA „U okviru Eksperimentalnog programa povećana je satnica redovite nastave hrvatskog jezika te matematike za jedan nastavni sat kroz sve razrede osnovne škole. U novoj vremenskoj satnici tih predmeta ne uvode se novi odgojno-obrazovni ishodi polazeći od toga da su ranije reforme koje su išle u smjeru moderniziranja kurikuluma nastavnih predmeta na ispravan način postavile ukupne i pojedinačne odgojno-obrazovne ishode koje učenik treba dosegnuti do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.“ ● Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. „Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine – koji treba pomoći ostvarenju brojnih ciljeva. Na početku osnovne škole predmet sadrži aktivnosti primjerene dobi učenika kroz koje se potiče samostalni rad rukama i psihomotorički razvoj djece razredne dobi. Novi predmet sadržajno i kurikularno predstavlja školsko područje u kojem se razvijaju brojne vještine i kapaciteti učenika, primarno kroz radionice, praktični rad i vršnjačku suradnju unutar nastavnog predmeta, ali još više kroz integraciju s drugim nastavnim predmetima i područjima. Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ ● Konstruktivan prijedlog: Ukoliko se realizacijom ishoda ovog predmeta poboljšava kvalitetna i primjerena tranzicija za kasnije područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području, nelogično je da se smanjuje uloga nastavnog predmeta Informatike u toj tranziciji s obzirom na ulogu Informatike u STEM području „Jedan od ključnih ciljeva osnovne škole je osobni i cjelovit razvoj svakog učenika. Stoga su u nastavnom planu u okviru modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola tijekom Eksperimentalnog programa napravljene i promjene u stjecanju temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko- komunikacijske tehnologije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.” ● Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 378 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Eksperimentalni program | Dokument je u cijelosti potrebno uskladiti s aktualnom pedagogijskom i didaktičkom terminologijom. Iznenađuje da Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavljuje dokument koji nije u skladu s važećom zakonskom regulativom, kurikulumskim dokumentima te pedagogijskom i didaktičkom teorijom i praksom. U cijelom dokumentu vidljiv je izostanak razumijevanja koncepta razredne nastave i organizacije nastavnog procesa u razrednoj nastavi. Specifična obilježja razredne nastave jesu integracija i korelacija nastavnih sadržaja u svrhu ostvarivanja ishoda učenja, a najkvalitetnije ih može ostvariti upravo učitelj primarnog obrazovanja. Glavno obilježje holističkog pristupa u primarnom obrazovanju je primjena načela cjelovitosti kojim se ostvaruje fenomenološki orijentirana integracija usmjerena na razumijevanje pojava u njihovoj cjelovitosti. U razrednoj nastavi ostvaruje se personalna koncentracija u organizaciji nastavnog procesa. Uloga učitelja u razrednoj nastavi je višestruka i od ogromnog značaja za razvoj učeničkih potencijala i društva u cijelosti. Na toj obrazovnoj razini jedan učitelj ostvaruje osnovne obrazovne i odgojne ciljeve iz šest nastavnih predmeta za što mu nije dovoljno samo poznavanje sadržaja svakog predmeta, već cjelovito pedagoško-psihološko obrazovanje. Namjeru disolucije razredne nastave i uvođenje još jednog predmetnog nastavnika u nastavni proces, kao i niza novih predmeta smatramo u potpunosti neopravdanim i znanstveno neutemeljenim. Ne postoji niti jedan znanstveni dokaz ili pokazatelj koji bi upućivao na to da će visoka zastupljenost predmetne nastave u razrednoj nastavi pozitivno utjecati na dobrobit djeteta ili učinkovitost škole. Stoga zaključujemo kako je svrha provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole svedena na puko ostvarenje ciljnih vrijednosti pokazatelja uspješnosti Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, odnosno povećanja duljine vremena koje učenici provode u nastavnom procesu te povećanje udjela učenika koji pohađaju jednosmjenske osnovne škole. Upozoravamo da opetovano DEGRADIRANJE REGULIRANE PROFESIJE i omalovažavanje magistara primarnog obrazovanja, njihove kompetentnosti i kvalitete nastavnog procesa koji provode u razrednoj nastavi izazvano polovičnim reformskim rješenjima čini veliku štetu obrazovnom sustavu Republike Hrvatske bez argumentiranog mišljenja znanosti i struke, a nepoštivanjem javnih institucija i državnih tijela te valjane procedure, svaka reforma je, unaprijed, osuđena na neuspjeh. Svi učitelji od Bolonjskog procesa stječu petogodišnju sveučilišnu diplomsku razinu obrazovanja. Stoga, očekujemo da će i u okviru planiranog projekta cjelodnevne nastave učitelji primarnog obrazovanja i dalje obrazovati djecu u svih predmeta razredne nastave. Ovim prijedlogom dovodi se u pitanje integrirani sveučilišni učiteljski studiji tijekom kojeg učitelji razredne nastave stječu kompetencije za poučavanje svih predmeta razredne nastave i pretpostavlja se da će ih se za nove predmete osposobiti putem tečaja, neformalne edukacije ili tome slično. Napominjemo kako je odgojno-obrazovni proces u suvremenom društvu toliko kompleksan da zahtjeva kvalitetno inicijalno obrazovanje učitelja kako bi se mogli ostvariti ciljevi odgoja i obrazovanja. Predloženi model cjelodnevne nastave u razrednoj nastavi kruta je kopija dosadašnjeg sustava u kojem je za dio učenika nakon redovne nastave organiziran produženi boravak. Dok su u postojećem modelu taj posao obavljale dvije učiteljice/učitelj, predloženi eksperimentalni model predviđa da sve te obveze preuzme jedna razredna učiteljica/učitelj. Izostala je analiza potreba djeteta i analiza potreba škole i obrazovnog sustava kako bi model cjelodnevne škole bio ostvariv. Očekujemo konkretne odgovore i obrazloženja ponuđenog modela s obzirom na sljedeću problematiku: - Je li provedena analiza potreba učenika i učitelja u sustavu? - Jesu li se pri planiranju promjena u razrednoj nastavi uzeli u obzir rezultati učenika na međunarodnim istraživanjima TIMMS i PIRLS? - Na osnovu kojih znanstvenih činjenica ili rezultata istraživanja se odlučilo predmet prirode i društva podijeliti u dva nova predmeta? - U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Jesu li provedeni postupci vrednovanja ishoda kurikuluma nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi na osnovi čijih rezultata se odlučilo smanjiti satnicu nastavnog predmeta Informatike? - Zašto se dovode u pitanje kompetencije učitelja za poučavanje nastavnog predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture i što opravdava uvođenje nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture u razrednu nastavu? - Je li provedena analiza kompetencija učitelja i nastavnika u sustavu za poučavanje novih predmeta? - Kako je moguće da se pri osmišljavanju modela cjelodnevne škole nisu uzeli u obzir postojeći modeli cjelodnevne nastave u Republici Hrvatskoj? - Koji pokazatelji potvrđuju da će visoka zastupljenost predmetne nastave u razrednoj nastavi pozitivno utjecati na dobrobit djeteta ili učinkovitost škole? - Koje su to nove metode i oblici rada? - Koji su to novi odgojno – obrazovni programi, ako su i do sada postojali i A1 i A2 i B1 i B2? - Budući da se planira „dominantno izvođenje programa B1 i B2 u prostoru škole“, a program B2 obuhvaća izvanškolske aktivnosti, znači li to da će se izvanškolske aktivnosti dominantno realizirati u prostoru škole? - S obzirom na to da je riječ o EKSPERIMENTALNOM programu, predloženi dokument trebao bi zadovoljiti minimalne kriterije znanstvene eksperimentalne metode. Način provedbe nastavnog procesa koji se u ovome dokumentu predlaže ne omogućuje kvalitetnu usporedbu rezultata istraživanih varijabli eksperimentalne provedbe u odnosu na postojeći model odgoja i obrazovanja na razini osnovne škole. - Kako će se osigurati uvjeti za kvazi-eksperiment ? - Kako će se vrednovati učinkovitosti i djelotvornosti predloženog modela s obzirom na uvjete rada u školama? - Kojim pokazateljima uspješnosti ćete pratiti provedbu eksperimentalnog programa? Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu istinski podržava napore koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja ulaže u projekt organiziranja cjelodnevne škole. Ipak, prijedlog modela cjelodnevne škole nam je neprihvatljiv, a smatramo da je isti potpuno znanstveno neutemeljen i neprovediv u praksi. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 379 | Silvija Hasanec Matanović | Eksperimentalni program | Kao roditelj dvoje djece i zaposlena osoba na radno vrijeme od 8 sati dnevno pozdravljam program Cjelodnevne škole. Obzirom da zbog osmosatnog radnog vremena većina zaposlenih roditelja nije u mogućnosti provoditi svoje slobodno vrijeme sa djecom prije 17h, ovo što se nudi ovim programom je bolje opcija od trenutnog stanja gdje djeca nakon škole od 12h do 17h provedu sami zatvoreni u stanu ili kući. Vjerujem da se pojedincima koji imaju kraće radno vrijeme/baka servisa i ostalih povlastica ne odogovara ovakav program jedino i isključivo zbog njihovog vlastitog komfora. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 380 | DUNJA KASAČ | Eksperimentalni program | Poštovani, sva sreća što imam dijete koje završava osnovnu školu pa je možda neće zadesiti ovo nepromišljeno uvođenje cjelodnevne nastave. Prvo me zanima, zašto, ali zašto uvijek sve važne stvari prvo saznaju mediji, a onda mi učitelji koji te iste stvari moraju provoditi. U današnjem digitalnom svijetu kada je moguće sazvati online sastanak i reći kao čovjek bitne stvari svojim najvažniji radnicima - učiteljima, ministar bira (ili mu je naređeno) naslikavanje pred novinarima koji većinom nemaju pojma o čemu pišu (čast izuzetcima). Mene zanima zašto je cjelodnevna nastava obavezna, zašto se povećava norma? Tko je ovo sve napisao? Jesu li ti svi ljudi bili ikada u razredu sa učenicima? Što je sa učiteljicama iz produženog boravka? Toliko se tražio taj produženi da bi sada postajale višak. Molim vas, dajte nam konačno nabrojite tu "rupu bez dna" pod nazivom "ostali poslovi". Nije ni čudo da smo u javnosti predstavljeni kao neradnici kad nas vlastito Ministarstvo tako doživljava. Znate li koje su firme najbolje, one kod kojih su radnici zadovoljni, a velika većina nas u ovoj našoj "firmi" nije zadovoljno. Obožavam svoj posao učitelja, ali gubim motivaciju kad je konstantna borba sa vjetrenjačama. Pozdravljam uvođenje dodatnih sati matematike i hrvatskog jezika, ali ne i smanjivanje satnice informatike. Također pozdravljam i model jednosmjenske nastave, ali zašto sve radite u tako kratko roku? Mislite li da ljudi bolje funkcioniraju i misle pod pritiskom? Ista stvar je bila i sa uvođenjem "školskog obroka" pa pogledajte na što to liči. Izvannastavne aktivnost? Pa djeca vam ne žele ići na ništa jer ne žele biti u školi. Žele biti vani sa svojim prijateljima (i trebaju). Što je sa umjetničkim školama? Kako će mnogi učenici moći pohađati Glazbene škole? Pripremanje sata? Molim da stručno-metodičku pripremu nastavnog sata i dalje vrednujete 30 minuta umjesto predloženih 22,5 minute. Pa djeca vas pojedu za doručak ako vide da niste došli pripremljeni!!! Uvođenjem ovako nesmotrene nastave, činite loše najprije djeci, njihovim roditeljima, učiteljima i onda općenito društvu. Hvala na čitanju. Ako itko to i radi. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 381 | Zagrebačko psihološko društvo | Eksperimentalni program | Pozdravljamo namjeru da se programi osnovnih škola učine uravnoteženima, pravednijima i učinkovitijima, kao što daje naslutiti naslov Eksperimentalnog programa “Osnovna škola kao cjelodnevna škola”. Istovremeno, mišljenja smo da se to nikako ne može postići ovim prijedlogom eksperimentalnog programa koji ne uzima u obzir heterogenost djece osnovnoškolske dobi, njihove individualne potrebe, različite uvjete u kojima odrastaju, važnost neopterećenog slobodnog vremena i razvoja autonomije i odgovornosti u organiziranju vlastitog slobodnog vremena te važnost provođenja vremena s obitelji za cjelokupni razvoj. Ovisno o različitim čimbenicima, za pojedinu djecu ovakav program može biti koristan, za drugu štetan i izvor dodatnog preopterećenja i stresa. Odavno znamo da ravnopravnost, jednakost i pravednost ne znači omogućiti svima jednako, već omogućiti svima ono što im treba. Nejasni učinci cjelodnevne nastave na cjelokupnu dobrobit djece Dojma smo da je program donesen “na brzinu”, iznenada, bez uzimanja u obzir postojećih resursa, nedostatnog broja nastavnog kadra i stručnih suradnika_ca kao i loših materijalnih uvjeta, te postojećih problema s kojima se djeca suočavaju i bez konzultiranja stručnjaka i stručnjakinja u školama. Ne vidimo kako će predloženi program doprinijeti rješavanju suštinskih problema hrvatskog školstva poput pritiska oko učinka i ocjena, preopterećenosti obrazovnim sadržajima, vršnjačkog nasilja i činjenice da nekoj djeci škola nije sigurno mjesto te opterećenosti nastavnog kadra poslovima i ulogama za koje nisu obrazovani. Primjećujemo i da predloženi program uzima u obzir samo obrazovne ishode, a smatramo da je zadaća škole da, s obzirom na to da djeca ondje provode veliku količinu djetinjstva, zadovolji i druge razvojne potrebe djece. Voljeli bismo vidjeti stručnu argumentaciju koja počiva na relevantnim istraživanjima i pokazuje pozitivnu povezanost cjelodnevne nastave s cjelokupnom dobrobiti djece, ne samo obrazovnim ishodima. Osim toga, neka istraživanja pokazuju da cjelodnevni školski programi ne poboljšavaju obrazovne ishode, posebno ne kod djece iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa, između ostalog zbog različite opremljenosti škola ovisno o tome gdje se nalaze (Tran & Pasquier-Doumer, 2018). Druga pak pokazuju da upravo smanjivanje opterećenja i vremena provedenog u školi, poput uvođenja 4-dnevnog radnog tjedna, rezultira boljim obrazovnim ishodima (Anderson i Walker, 2015). U dijelu hrvatskih osnovnih škola već postoji mogućnost produženog boravka u nižim razredima koji roditelji plaćaju. Za početak se može omogućiti u svih školama opcija besplatnog produženog boravka u nižim razredima za obitelji kojima je potreban. Individualne potrebe djece Kao jedan od glavnih problema vidimo to što je A2 dio nastave obavezan (točnije, 6 sati tjedno je obavezno). Ovakav princip ne uzima u obzir individualne potrebe djece i njihove navike. Naime, ne odgovara svakom djetetu raditi obaveze odmah nakon škole i važno je razvijati autonomiju kod djece u procjeni kada će nešto raditi, posebno u višim razredima osnovne škole (Haglund i Anderson, 2009). Samo tako mogu odrasti u odgovorne osobe koje znaju procijeniti svoje potrebe i kapacitete te upravljati svojim vremenom. Dodatno, ne treba svoj djeci dodatnih 6 sati tjedno za savladavanje nastavnih sadržaja, a nekoj djeci ne odgovara da to vrijeme bude odmah nakon nastave te će u svakom slučaju trebati raditi kod kuće uz već provedenih 7 sati u školi. Nadalje, postojeći sustav već nedovoljno uzima u obzir potrebe darovite djece te se programi za njih provode tek u nekim školama. Darovita djeca su često u situaciji da im nastavni program nije dovoljno izazovan, da se trebaju baviti nastavnim sadržajima koji su davno savladali i da im je u školi dosadno. Nejasno je koju će korist ta djeca dobiti od još 6 sati obavezne nastave tjedno. Ako je nešto neučinkovito u A1 dijelu nastave, nije očekivano da više istoga donese pozitivnu promjenu. Prethodno opisani problemi nas posebno brinu kada uzmemo u obzir i činjenicu da programom nije predviđeno dovoljno ulaganje u nastavni kadar. Predloženi program ne uzima u obzir ni djecu koja na primjer intenzivnije treniraju neki sport ili pohađaju i glazbenu školu te će dodatni obavezni sati u školi rezultirati ili preopterećenjem ili odustajanjem od aktivnosti. Neka istraživanja već pokazuju da su na primjer djeca uključena u cjelodnevnu školu manje sklona uključivati se u sportske klubove (Spengler, Kuritz, Rabel i Mess, 2019). Dodatno, dio nastavnog kadra, ovisno o broju učenika u razredu i njihovim potrebama, teško može tijekom prvog dijela nastave zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta i njihovu razinu znanja te tome prilagoditi pristup (Saiti i Saitis, 2006). Ako će u drugom dijelu nastave morati opet raditi s istim brojem djece, ne razumijemo kako se očekuje da rezultati budu bolji? Logično bi bilo da u drugom dijelu rade s manje djece. Važnost nestrukturiranog vremena za dječji razvoj Za dječji razvoj važno je da uče kako raspolagati svojim vremenom te da imaju vremena i za dokolicu i dosadu te slobodnu igru, a ne da im je cijeli dan unaprijed isplaniran. Na taj način djeca uče vještine potrebne za kasniji život ali i dobivaju prostor za odmor i procesuiranje dnevnih događanja. Želimo istaknuti i da, iz perspektive razvojnih potreba djece, rješenje za neka njihova ponašanja zbog kojih ih odrasli učestalo kritiziraju, poput provođenja mnogo vremena uz ekrane, nije konstantan nadzor odraslih i uvođenje velikog broja strukturiranih aktivnosti kako djeca ne bi imala vremena za ekrane. To je zapravo samo pokušaj popravljanja propusta odraslih da postave jasne granice i okvire korištenja ekrana na vrijeme i kroz to poduče djecu zdravim navikama te svojim primjerom ukazuju na važnost drugih sadržaja, uz naravno razumijevanje da je očekivano da nove generacije djece funkcioniraju drugačije i da ih ne možemo izolirati od sadržaja koji su važni njihovoj generaciji. Koliko imamo prilike vidjeti u praksi, u velikom broju škola djeca nesmetano koriste mobitele, pa nema razloga očekivati da će to cjelodnevna nastava promijeniti. Nepovezanost programa s drugim sustavima Program ne uzima u obzir funkcioniranje drugih sustava, na primjer sustava socijalne skrbi ili zdravstva. U sustavu socijalne skrbi se već dugo nastoji uvoditi deinstitucionalizacija i slijedom toga je više ustanova socijalne skrbi za smještaj djece prenamijenjeno u centre za pružanje usluga u zajednici gdje se pružaju usluge djeci iz obitelji u riziku. Je li u sastavljanju programa uzeto u obzir preklapanje usluga tih ustanova sa cjelodnevnom nastavom? Također, u nekim osnovnim školama provodi se produženi stručni postupak u koji su uključena djeca koja pokazuju rizična ponašanja, a koje vode za to područje specijalizirani stručnjaci, konkretno socijalni pedagozi_inje. Što će biti s tim programima ako A2 program bude obavezan? Sustav zdravstva je već preopterećen, posebno kada govorimo o mentalnom zdravlju djece, te je teško u razumnom roku dobiti termin za pregled, procjenu ili tretman. Kako će tek biti ako sva djeca osnovnoškolske dobi do 15 sati svaki radni dan budu u školi? Sve više djece pokazuje potrebu za različitim oblicima podrške, nevezane za samo učenje (npr. logopedski/psihološki/psihijatrijski/psihoterapijski tretmani…). Prema ovom modelu bi svi ti tretmani trebali uvijek biti nakon 15 sati ili bi dijete trebalo izostajati s nastave. Zanemarivanje razlika među obiteljima i njihovim potrebama Želimo istaknuti i da je program prilagođen obiteljima u kojima roditelji stalno rade jutarnje smjene, dok postoji mnogo roditelja koji rade popodne ili u smjenskom radu. Zanemaruje se i činjenica da velik broj djece živi u obiteljima u kojima su roditelji razvedeni te je na različite načine organizirano vrijeme sa svakim od roditelja te će za njih ovakav model značiti još manje vremena s roditeljima. Predloženim programom zanemarena su i posvojena djeca te djeca smještena u udomiteljske obitelji za koju je prioritet razviti povezanost s posvojiteljima/udomiteljima i za što će u slučaju cjelodnevne nastave imati manje vremena. Posvojiteljima je zakonom omogućen i posvojiteljski dopust upravo s ciljem uspostavljanja kontakta djetetom i prilagodbe koji je nužan nakon, ponekad višegodišnjeg, boravka u instituciji te se cjelodnevnom nastavom vrijeme za povezivanje posvojitelja i djeteta značajno ograničava. U programu su nevidljiva i djeca koja zbog različitih teškoća i/ili jednostavno načina učenja teško zadržavaju pažnju u grupnom okruženju u kojem je teško minimizirati distrakcije. Ta djeca će tijekom A2 programa zapravo gubiti vrijeme i morati kasnije to vrijeme nadoknaditi kod kuće, što će za njih sveukupno značiti još značajno veće opterećenje. Za dio djece, za koju škola, roditelji i, ovisno o dobi, djeca sama, procijene da bi bilo korisno uključiti se u A2 program, svakako bi imalo više smisla da u taj dio nastave bude uključeno manje djece što dodatno ide u prilog prijedlogu da A2 program bude izborni dio nastave. Važnost osiguravanja dovoljno resursa za dodatne programe Pozdravljamo uvođenje B1 i B2 dijela nastave koji su predviđeni kao izborni jer je svakako poželjno obogatiti ponudu izvannastavnih aktivnosti koje se održavaju školi, no za to valja osigurati uvjete. Zemlje na koje se inicijatori promjena pozivaju kao uzor imaju kampuse oko škola, s travnatim površinama, igralištima za sportove, prostorima za dramske i kreativne programe, plesne dvorane i sl. Jasno je da je ovakva slika vrlo daleko od onoga što nam se pojavi pred očima kada zamislimo prosječnu hrvatsku osnovnu školu. Vjerujemo da dijelu obitelji iz organizacijskih i financijskih razloga odgovara više aktivnosti u školi, a kome ne odgovara i dalje će imati priliku ići na aktivnosti izvan škole ili ne ići na njih. Istovremeno, brine nas manjak resursa u školama da se organiziraju kvalitetne aktivnosti te nas brine da će ovi programi biti “samo slovo na papiru” ili će ponuda biti vrlo oskudna, što nije u skladu s idejom da se omoguće jednake šanse za razvijanje vlastitih interesa djeci iz obitelji različitog socioekonomskog statusa. Cilj bi trebao biti ponuditi raznovrsne i kvalitetno vođene programe te dovoljno (ljudskih) resursa i opreme za njihovu provedbu. Zaključni prijedlozi Temeljem svega opisanog predlažemo sljedeće: - da A2 dio programa bude izborni, a ne obavezan, - da se za djecu koja budu uključena u A2 program osiguraju resursi i nastavni kadar koji će moći zadovoljiti njihove individualne potrebe kako bi mogli uistinu profitirati od dodatnog vremena u školi, - da se osiguraju resursi za provođenje raznovrsnih i kvalitetnih aktivnosti u sklopu B1 i B2 programa, - da uvođenje promjena i reformi u školstvo podrazumijeva i bavljenje temom preokupiranosti djece i roditelja školskim uspjehom, - da prioritet bilo kojeg eksperimentalnog programa bude to kako su djeca (i ljudi koji s njima cijeli dan borave) i na koji način škole mogu postati sigurno i ugodno mjesto za sve njih, a ne samo koje rezultate postižu. Literatura: Haglund, B. i Anderson, S. (2009). Afterschool Programs and Leisure-Time Centres: Arenas for Learning and Leisure. World Leisure Journal, 51:2, 116-129. DOI: 10.1080/04419057.2009.9674594 Spengler, S., Kuritz, A., Rabel, M. i Mess, F. (2019). Are primary school children attending full-day school still engaged in sports clubs? PLOS ONE, 14,11. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0225220 Anderson, D. M. i Walker, M. B. (2015). Does Shortening the School Week Impact Student Performance? Evidence from the Four-day School Week. Association for Education Finance and Policy. DOI:10.1162/EDFP_a_00165 Tran, T. N. M. i Pasquier-Doumer, L. (2018). Full-day Schooling and Educational Inequality in Vietnam. The Journal of Development Studies. DOI: 10.1080/00220388.2018.1469744 Saiti, A. i Saitis, C. (2006). In‐service training for teachers who work in full‐day schools. Evidence from Greece. European Journal of Teacher Education, 29, 4, 455-470. DOI: 10.1080/02619760600944779 | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 382 | Marina Ljubenov | Eksperimentalni program | Poštovani djelatnici MZO-a, Nadam se da ćete uvažiti naše komentare na e-Savjetovanju. Mišljenja sam da će sve manje ljudi zbog ovoga biti zainteresirano za rad u školi. Raditi s djecom u neposrednom radu od 8 do 17 h je iznimno iscrpljujuće i teško. Podržavam povećanje satnice matematike, hrvatskoga jezika, likovne, glazbene i tehničke kulture. Drugi strani jezik neka ostane izborni, ali ako ga netko upiše u 5. razredu, trebao bi ga pohađati do kraja 8. razreda. Samo ćemo djecu još više opteretiti. Jedva izdrže 7.sat u školi. Podržavam rekreacijski odmor. Ne podržavam da kineziologe zadužujete za nastavu TZK u mlađim razredima kad su kolegice iz razredne pohađale metodiku tjelesnog i zdravstvenog odgoja/kulture na fakultetu i stjecanjem diplome su kompetentne za obavljanje i tog rada. Povećanje satnice TZK je dobro, s obzirom da imamo sve više pretile djece. Informatika nikako ne bi trebala biti 1 sat tjedno. Slažem se da bude obavezan predmet, jer se informatika kao međupredmetna tema pojavljuje u skoro svim ostalim nastavnim predmetima i potrebna je za poslove sadašnjosti i budućnosti. Da bi se ostvarili svi ishodi i da bi djeca bila uvježbana za neke digitalne alate ili za učenje programiranja robota i sl. 1 školski sat nikako nije dovoljan. Imam osjećaj da će nam i ovo malo djece koja idu na izvannastavne aktivnosti, prestati dolaziti, jer ste to stavili kao izborni dio nakon 15 h. Nitko neće htjeti tako dugo ostati u školi. Možda hoće oni koji doma nemaju što raditi ili im je obiteljska situacija loša. Da ih poučavamo i onda još s njima rješavamo zadaće… mislim da to nema smisla. Djeca sama trebaju uvježbavati zadatke, izvoditi jednostavnije pokuse kod kuće s materijalima koje imaju kod kuće, napraviti prezentaciju o lektiri koju su pročitali… Dakle, treba onda omogućiti i korištenje računala/laptopa u tom dijelu dana. Dopunski i dodatni rad raditi se ne može s cijelim razredom, jednostavno, ne uče svi na isti način. Nekome možda treba jedno dopuniti, a nekome nešto drugo. Dosad smo funkcionirali na način da bi djeca koja žele i trebaju, dolaze na dopunski rad. Neki u zaduženju ni nemaju dodatnu nastavu, a djecu pripremaju za natjecanja. Slažem se s uvođenjem ručka. Možda omogućiti svima jednosmjensku nastavu i onda eventualno, kao što je produženi boravak u razrednoj nastavi, uvesti produženi boravak i za starije učenike u predmetnoj nnastavi. Iskreno, ne vidim kad bismo se mi učitelji trebali pripremati za sve to. Imamo i mi privatan život. Djeci se nećemo moći posvetiti u potpunosti, ako smo rastrgani na sva ta zaduženja od 8 do 17 h. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 383 | DAVOR PLEŠE | Eksperimentalni program | Projekt cjelodnevne škole najavljen je i predstavljen na vrlo nekorektan način, direktno u javnosti bez prethodnog traženja savjeta i mišljenja učitelja, nastavnika i ravnatelja pa čak i bez upoznavanja djelatnika škola ranije nego što je sa svime upoznata javnost. Također, prilikom samih predstavljanja od strane ministra i drugih djelatnika ministarstva u nekoliko navrata su izrečene kontradiktorne informacije. Što se same cjelodnevne škole tiče, navest ću samo nekoliko njezinih nedostataka: 1. Smanjivanje udjela nastave informatike u osnovnom obrazovanju: Iako većina naših učenika redovito koristi informatičku tehnologiju, često to rade s nedovoljnim znanjem o načinu kako ju koristiti i koje su potencijalne opasnosti na koje svakako treba obratiti pažnju. Također, kroz nastavu drugih predmeta (kao i kroz svakodnevni život) od učenika se očekuje usvojenost različitih vještina potrebnih za savladavanje ili prezentiranje raznih znanja, primjerice kroz izradu prezentacija, kvizova, korištenje online alata i slično. Nastavnici drugih predmeta često nisu dovoljno stručni, a nemaju niti dovoljno vremena poučiti učenike ovim vještinama koje se neće moći steći kroz samo jedan sat informatike tjedno. 2. Smanjivanje udjela razredništva u obračunu radnog vremena nastavnika: Svi nastavnici koji su ikada bili razrednici svjesni su kako niti dosadašnji način obračunavanja rada (2+2 sata tjedno) nije bio dovoljan za obavljanje svih razredničkih poslova koji su svake godine sve opsežniji, od ispunjavanja različitih tablica, prikupljanja niza podataka o učenicima i roditeljima, izdavanja i prikupljanja suglasnosti, razgovora s učenicima i roditeljima, priprema za sat razrednika, organizacije terenskih nastava i maturalnih putovanja itd. 3. Općenito "prebacivanje" brojnih dužnosti u ostale poslove: Također se do sada u više navrata pokazalo kako se brojne obveze nastavnika upisuju u tzv. ostale poslove, najčešće u nedovoljnom broju sati u usporedbi s onim koliko vremena doista oduzimaju. Posao održavanja e-matice, e-dnevnika, informatičke opreme, satničarstvo i druge vrlo su često zahtjevne, u mnogim slučajevima zahtjevaju rad i izvan redovnog radnog vremena te ih treba bolje vrednovati nego što je to bilo do sada, a pogotovo bolje nego što je najavljeno kroz cjelodnevnu školu. 4. Neopremljenost škola: Većina škola u Hrvatskoj nedovoljno je opremljena u barem nekom od segmenata kao što su kuhinje, blagovaonice, nedovoljna količina prostora za održavanje nastave i/ili izvannastavnih aktivnosti, nedovoljan i loše opremljen prostor za igru i slobodno vrijeme učenika, nedovoljan broj kabineta i računala za samostalan rad nastavnika (priprema nastave, ispravljanje zadaća i ispita, izrada radnih listića, rad na dokumentaciji). Nakon dosadašnjih izrazito malih ulaganja u infrastrukturu škola, a i zbog zahtjevnosti eventualnih dograđivanja škola koje bi cjelodnevna škola zahtjevala, vrlo je teško očekivati da će se ovi problemi pa čak i minimalno riješiti do početka provedbe cjelodnevne škole. 5. Povećanje opterećenja učenika: U današnjem svijetu svakako treba pokušati učenicima omogućiti boravak u školama uz nadzor i prikladan način rada kao što je i do sada često bilo kroz produženi boravak. Ipak, iz osobnih iskustava znam da je učenicima i u 5. razredu osnovne škole teško pratiti nastavu kroz 6 nastavnih sati čak i jedan do dva dana tjedno, a kamoli svakodnevno provoditi toliku količinu vremena u nastavi. Stoga bi bilo kakav rad s učenicima trebao biti puno opušteniji, uz puno više vremena za igru i samostalan odabir određenih aktivnosti. Također, treba uvažiti različitosti učenika u njihovom karakteru i načinima učenja - treba misliti i na one kojima ne odgovara rad u (većim) skupinama, neizbježna buka, a tu su prisutne i različitosti u tempu rada. Osobito treba uzeti u obzir učenike s različitim oblicima teškoća kojima je i do sada praćenje nastave često bilo prezahtjevno. 6. Izvanškolske aktivnosti učenika: Nejasno je kako će se i gdje provoditi izvanškolske aktivnosti učenika i kako će to utjecati na rad glazbenih škola, sportskih klubova i cijelog niza drugih aktivnosti. 7. Najavljen "kvalitetniji obiteljski život": Nejasno je kako će obiteljski život i odnos roditelja s djecom biti bolji nakon uvođenja izrazito velike količine vremena koju će učenici provoditi u školama. 8. Planirano "ukidanje instrukcija": Kao jedan od ciljeva cjelodnevne škole predstavljeno je ukidanje potrebe učenika za instrukcijama. Smatram da se kroz trenutno planirane aktivnosti poput dopunske nastave ili pisanja domaćih zadaća u školama neće ostvariti nikakav značajan napredak jer se rad jednog nastavnika/stručnjaka s jednim učenikom ne može usporediti s radom jednog nastavnika s 5, 10 ili 20 učenika istovremeno. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 384 | DIJANA MARIĆ | Eksperimentalni program | U digitalnom svijetu i budućim digitalnim radnim mjestima koja će se pojaviti na tržištu rada zahtijevaju se razvijene digitalne kompetencije učenika. Smatram da smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Roditelji su prepoznali važnost izborne nastave Informatike u 7. i 8. razredu gdje su učenici u školama nastavu pohađali i u suprotnim smjenama. Prijedlog 1.: Od prvog do osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 2 nastavna sata na tjedan. Jedan sat tjedno od 1. do 8. razreda nije dovoljan za sigurnu upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Učenici tehnologiju primjenjuju svakodnevno, ne samo u školi već i u slobodno vrijeme. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. Svaki učenik ima drugačije interese i sposobnosti stoga svako dijete ima pravo na obrazovni sustav koji uzima u obzir veliku raznolikost karakteristika i potreba djece. Konvencija o pravima djeteta definira da obrazovanje treba biti u punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Ostali poslovi- od navedenih izdvojila bih: Satničar; IKT podrška, Administratori Učitelji informatike obično su opterećeni ostalim poslovima u školi. Najčešće su zaduženi za administriranje e-upisnika (eMatica, eDnevnik, NISpuSŠ, HUSO admin sustav, održavanje školskih web stranica) te IKT podrškom. U administriranju e-upisnika učitelji brinu o upisu i ispisu djelatnika i učenika iz sustava, podršku kolegama u administriranju (brisanje, mijenjanje njihovih grešaka), podršku učenicima i kolegama sa sustavom za upis u srednje škole i mnoge druge stvari. S obzirom na veliku količinu IKT opreme u školama, kao i njihovu starost, obveze učitelja su ogromne. U IKT podršci, učitelji brinu za redovita održavanja sustava, mreža, računala, tableta, servise, podršku kolegama, stručnoj službi itd. Često se tu ubrajaju i područne škole i održavanje tih sustava i računala. Navedeni poslovi su specifični poslovi koje gotovo isključivo rade nastavnici informatike i ne mogu ih raditi ostali učitelji zbog svoje nestručnosti. Također, u slučaju prebacivanja tih zaduženja u ostale poslove dolazi do problema normalnog funkcioniranja nastave zbog neodržavanja same opreme. Ako povučemo paralelu s privatnim sektorom, srednje tvrtke s 50-tak i više djelatnika i nekoliko stotina različitih elektroničkih uređaja obavezno imaju zaposlenog minimalno jednog sistem administratora/informatičara na održavanju sustava. Ovdje ministarstvo očekuje da se to obavlja besplatno. Poslovi Satničara su i do sad imali otpor kod učitelja, ovim načinom ravnatelji će teško pronaći osobu koja će to htjeti raditi. Prijedlog 2: Potrebno vratiti satnice informatike na dva sata tjedno, vratiti administriranja e-upisnika u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti aktivnosti satničarstva u neposredni odgojno-obrazovni rad, vratiti IKT podrške u neposredni odgojno-obrazovni rad, te uređivanje statusa A2 programa. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. Razradimo plan nove reforme, uvažimo mišljenja i iskustva ljudi iz prakse, nas učitelja, o kojima će na kraju krajeva ova reforma i ovisiti. Dijana Marić, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 385 | JASENKA LOVRENČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, samim time što ste cijeli program cjelodnevne nastave napravili bez konzultiranja struke, znači ravnatelja i učitelja, pokazuje da želite nametnuti svoju samovolju i ne zanima vas kako zaista funkcionira školski sustav, s kojim se problemima susreće, gdje što treba poboljšati itd. Ja kao roditelj, ali i kao učitelj sam apsolutno zgrožena vašim programom, smatram da je više na štetu i djece i učitelja i donijet će samo nove probleme. Što se tiče Informatike, uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 386 | VEDRANA KETELEŠ | Eksperimentalni program | Poštovani, bilo bi lijepo kada bi barem jednom informacija o promjenama u školstvu prvo došla do učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja. Samim tim rečenica iz dokumenta s javnog savjetovanja postaje samo fraza koja nema nikakvog smisla: „Društveni i profesionalni status učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja osnovnih škola strateški je prioritet koji je potrebno stalno i sustavno unaprjeđivati.“ Društveni status učitelja ne postoji, a floskule poput ovih neće pomoći da se on unaprijedi. Javno savjetovanje od dva tjedna za ovako opsežne promjene također nije jasan. Osvrnut ću se na prije svega na Informatiku jer ne mogu shvatiti da je netko odlučio žrtvovati baš taj predmet u vrijeme kada su informacijske znanosti podloga brzo rastućoj i sve prisutnoj IKT tehnologiji. Svi koji rade u školi a predaju Informatiku znaju da jedan sat tjedno nije dovoljan za osnovne stvari. I baš danas, dok detaljno čitam dokument o cjelodnevnoj nastavi na e-poštu mi stiže dokument: Etičke smjernice o upotrebi umjetne inteligencije i podataka u poučavanju i učenju. Mislim da ne moram ništa više napisati. Sve je jasno. Dok u svijetu tehnologija napreduje u svim mogućim smjerovima, naši učenici će slušati Informatiku sat manje, pri tome ne moram naglašavati da onaj tko je to smislio niti malo ne poznaje realan i stvaran život škole. Također, prilikom argumentiranja, možemo se osvrnuti na razne dokumente i strategije, pa ću dolje u tekstu navesti samo neke. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine https://narodne-novine.nn.hr/.../sluz.../2021_02_13_230.html Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: https://narodne-novine.nn.hr/.../sluzbeni/2023_01_2_17.html Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija. (...) Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za pete i šeste razrede osnovnih Škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od l . do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) https://education.ec.europa.eu/.../digital.../action-plan U kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”. Navedeni plan ukazuje na potrebu pružanja visokokvalitetne računalne/informacijske tehnologije obrazovanje za sve učenike u Europi: “Informatičko obrazovanje [poznato i kao informatika ili računalna znanost u mnogim zemljama] u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Upoznavanje učenika s računalstvom od najranije dobi, kroz inovativne i motivirajuće pristupe poučavanja, u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju rješavanja problema, kreativnost i vještine suradnje. […] Dijelovi strategija navedene su u dokumentu o cjelodnevnoj nastavi. Samo, u dokumentu su izdvojeni dijelovi koji pogoduju cjelodnevnoj nastavi a zanemarili su se strateški ciljevi usmjereni na digitalno obrazovanje. Ova reforma definitivno nije pravedna, cjelovita, uravnotežena i održiva. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 387 | Nada Višal | Eksperimentalni program | Što je s manjkom prostora? Nemamo sportsku dvoranu, blagovaonu...Kako kvalitetno raditi u skučenim prostorijama, učionicama koje su premalene, zbornicama u kojima bi trebali pripremati se za nastavu jer nemamo kabinete? Što postižemo sa tim ako nemamo uvjete, a ulazimo u eksperiment...zapravo ništa ne mijenjamo nego samo dodajemo nove nazive za stare stvari i produžujemo boravak u postojećim školskim prostorima? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 388 | Veronika Antal Horvat | Eksperimentalni program | Poštovni, učiteljica sam mat- i inf. u osnovnoj školi. Također sam majka dvoje osnovnoškolske djece. Prije svega želim pohvaliti pokušaj popravljanja našeg obrazovnog sustava. I zaista mi se sviđa što je povećana satnica matematike i hj. I tu otprilike staju sve moje pohvale. Ono štp treba mijenjati u našem obrazovnom sustavu je strukura razreda. Odlični učenici trebaju biti u razredu sa sodličniom učenicima, a učenici s poteškoćama trebaju dodatne sate i pomoć, ne treba njima nastava do 5. Kao majka djeteta koje ima određene poteškoće i potreban mu je sportski trenin, pitam vas za što će to djete biti nakon 17h, tj nakomn 8-9 sati što je proveo u školi. Možete li vi biti na jednom mjestu 9 sati (iako imate pauze)? Nadalje, također sam učiteljica informatike, ne mora ni naglastiti da se ovakvim modelom gubi moja stanica, polovina mojih trenutnih zaduženja prelazi u ostale poslove. Također, djeca u našoj školi velikim dijelom nemaju kod kuće računalo i škola je jedino jjesto gdje mogu biti na računalu, naučiti raditi s računalom, stoga je jedan sat informatike zaista premalo. I to bez da spominjem današnje vrijeme kada su vještine korištenja računala presudne za ikakvo zaposlenje. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 389 | Antonija Strika | Eksperimentalni program | Apsolutno sam protiv uvođenja CN. Neki od problema su sljedeći: -program je pisan pamfletski I taj ton upravo vrijeđa inteligenciju (pogotovo onih koji su doživjeli više reformi) -pojedine rečenice potrebno je I više puta iščitavati ne bi li se shvatilo što je autor htio reći; smatram se osobom prosječne inteligencije, ako moram tekst čitati 5 puta I opet nije jasan smisao, nešto nije u redu s tekstom -sveobuhvatna reforma u kojoj se ne pita za mišljenje one koji bi je trebali provesti -nitko nije pitao nas učitelje želimo li se mi baviti čuvanjem I dadiljanjem djece dok ručaju I slično, škola sve više postaje institucija za čuvanje djece, a ne za učenje; -vezano za A 2 - I dosad je ponuđena dopunska nastava, koju veliki broj djece ne iskorištava I ne dolazi; prilike za znanje uvijek ima, kao I načina za pronalaženje izlike za neučenje -vrlo podmuklo davanje podstreha roditelju da nema učenja kod kuće što je jasna zabluda -dopunska nije individualni rad, nego rad u skupini I to heterogenoj I nikad neće moći zamijeniti instrukcije jedan na jedan - cilj domaće zadaće je osamostaljivanje učenika I preuzimanja odgovornosti za vlastiti rad. Na ovaj način se ta odgovornost prebacuje na učitelja, a roditelju se podilazi čineći medvjeđu uslugu djeci -djeca titraju od nervoze I nedostatke pažnje već nakon 3./4. sata, a kamoli će učiti u 2 popodne; predlažem svakome tko sumnja da dođe malo raditi ovako pred praznike u učionicu pa da provede A2 program iza 13 h -prekrajanje norme učitelja, zamjena školskih sati sa solarnim, te natrpavanjem svega onoga što se svodi pod nejasan pojam “ostali poslovi” ide na štetu učitelja I zadire u njihova prava -što zapravo znači “brisanje granica prostora dnevnog boravka I školskog prostora”; koja je poruka učenicima? Valjda je dio odgojne uloge škole da se dijete uči pravilima ponašanja u instituciji te da se ne može ponašati baš kao u svome dnevnom boravku. Predlažem onima koji su ovako formulirali ovaj dio, da dođu dežurati I odgajati učenike dok se u prostoru škole ponašaju kao u svome dnevnome boravku pa da pokušaju uvesti red I “obogatiti” nastavni proces -ne vidim u cijelom programu da je itko predvidio vrijeme i prostor (da ne govorim ostale resurse potrebne) za pripremu učitelja za nastavu - priča se o izgradnji kuhinja I školskih marendarija kako bi se omogućio ručak za svu djecu škole. Ono što me iznimno smeta da nitko ne spominje učitelja i njegov ručak -možda se usput moglo povesti računa I o zdravstvenom stanju učitelja (70% ženske zbornice nam je na euthyroxu), a kakva nam je zdravstvena zaštita – svakih 5 godina dobijemo jedan besplatni pregled. Pitam se kako će se CN odraziti na zdravlje svih, a pogotovo učiteljica razredne nastave koje će biti pod najvećim opterećenjem budući da će raditi dupli posao koji su dosad radile 2 učiteljice u onim školama koje već provode CN | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 390 | Marijana Poljak | Eksperimentalni program | Poštovani, Učiteljica sam razredne nastave i majka djevojčice koja pohađa 1. razred. Radila sam najprije kao učiteljica predmetne nastave, zatim kao učiteljica razredne nastave u jednoj većoj gradskoj školi te u nekoliko manjih mjesta. Trenutno radim kao učiteljica razredne nastave u manjoj školi u manjem mjestu. Imam 19 godina radnog staža. Kao majka posve sam protiv obavezne cjelodnevne nastave za sve učenike, a opisane ovim dokumentom. Cjelodnevnu nastavu potrebno je organizirati samo za učenike koji to trebaju zbog poslovnih i ostalih situacija njihovih roditelja. No, čuda li, pa to već postoji! Zove se produženi boravak te u njemu rade stručni i kompetentni učitelji/ce zaduženi/ zadužene za taj posao. U mjestu u kojem živim, roditelji financiraju dio troška produženog boravka, a dio sufinancira lokalna uprava. I sve savršeno funkcionira. Kad bi nekim čudom država preuzela dio troškova produženog boravka na sebe te omogućila SVIM učiteljima/ učiteljicama koji rade u produženom boravku ugovore na neodređeno, sve bi u konačnici bilo definitivno manje skupo od troškova koji bi proistekli iz dokumenta kojeg komentiram. Sredstva koja su predviđena i moraju se utrošiti tijekom reforme mogla bi se raspodijeliti na sljedeće: - stipendiranje studenata za nastavničke smjerove na fakultetima iz STEM područja - hitno i neodgodivo zapošljavanje logopeda, defektologa, psihologa, socijalnih pedagoga na svim školama bez obzira na broj djece u školi ( znaju svi koji su proveli jedan jedini dan u neposrednom radu s djecom o čemu govorim) zbog povećanja broja djece s teškoćama u razvoju, učenju i vladanju -zapošljavanje medicinskih tehničara/tehničarki u školama jer učenici na svakodnevnoj bazi imaju cijeli niz zdravstvenih tegoba ( povraćanje, slabost, nesvjestica, povišena temperatura, iščašenja, lomovi, ispadanje mliječnih, ali i gubitak trajnih zubi, krvarenje iz nosa, kašalj, bolovi, porezotine, otežano disanje itd, itd, .). Nerijetko roditelji nisu u mogućnosti odmah doći po svoje dijete, a djecu treba zbrinuti na adekvatan način -u situaciji kad učitelj mora biti na satu, jedini stručni suradnik je na bolovanju, ravnatelj/ica je na sastanku, veoma je otežano zbrinuti dijete kojemu je loše - izgradnju sportskih dvorana za sve škole -to je predviđeno ovim dokumentom i eto, to podržavam - povećanjem iznosa kojim država trenutno financira prehranu kako bi se mogla osmisliti uravnotežena prehrana za učenike u OŠ, ali i u SŠ - uređenje i opremanje učionica za izvođenje više praktične nastave, itd. - priznavanje pune satnice i plaće i priznavanjem radnih prava pomoćnicima u nastavi -osmišljavanje i provođenje posebnih edukacija za učitelje i učiteljice kojima bi se oni mogli specijalizirati ili za rad s darovitim učenicima ili za rad s učenicima s teškoćama prema modelu iz Finske -povećanje plaće tehničkom osoblju u školama itd., itd. Kao majka također želim i voljna sam imati uvid u to kako moje dijete uči, čita, piše, računa, rješava razne zadatke i općenito funkcionira u radu, a to mogu samo ako će moje dijete donijeti knjige i bilježnice sa sobom iz škole, preda mnom pisati zadaću, čitati glasno priče i pjesmice itd. Ne znam zašto se ovako napisanim dokumentom ide na ruku i zašto se pogoduje onom dijelu roditelja koji to ne žele i zašto se pogoduje dijelu poslodavaca koji do krajnje mjere izrabljuju svoje radnike-roditelje ili čak i krše njihova radna prava. No, stvarnost je takva kakva je, a rješenje je već tu-produženi boravak! Kao građanka ove države sa svim obvezama i pravima koja iz toga proizlaze, smatram da su školstvo i reforme u školstvu ( usuđujem se tvrditi) od krucijalne važnosti za napredak društva i boljitak svih pojedinaca u njemu. Zato imam puno pravo znati tko je sastavljao ovaj dokument, koliko su ti ljudi bili plaćeni, koje su im reference i koliko staža imaju u neposrednom radu s djecom. Svi građani ove države imaju pravo znati ove podatke s obzirom na posljedice koje bi mogle proisteći iz ovog dokumenta. Tajenje tih podataka otvara mnoga pitanja i stvara veliku nelagodu jer su u fokusu djeca, a ja kao zabrinuta majka, potom građanka ove države i tek na kraju prosvjetna djelatnica, želim znati tko to planira kako će moje i sva ostala djeca provesti iduće godine svojeg djetinjstva i mladosti. Kao prosvjetni djelatnik, uviđam mnoge negativne posljedice ovako napisanog dokumenta. Ukoliko se ne prihvate sugestije koje su mnogi kolege prije mene već napisali na ovom e savjetovanju, posljedica će biti, to je sasvim sigurno, a neće biti ni pozitivne ni dobre. 1. Smanjenje satnice INF i nejasan status učitelja/ učiteljica iz produženog boravka Kao učiteljica koja je zbog smanjenja broja učenika u pojedinim školama ( radila sam na 5 različitih škola) doživjela ukidanje svojeg radnog mjesta te sam bila prisiljena mijenjati radna mjesta ( u nedostatku satnice u vrijeme rada u predmetnoj nastavi radila sam i kao voditeljica 2 župna zbora i kao voditeljica 2 kulturno umjetnička društva), mogu reći da takve nesigurne životne situacije, promjene ugovora i sl., ne želim nikome. Ukoliko oni koji su dokument sastavljali, ( a ne znamo tko je to pa ću se u nastavku obraćati Ministarstvu znanosti i obrazovanja) ne izmijene mnoge njegove sporne dijelove, mislim da će učitelji/ce koji u nedostatku satnice eventualno dobiju otkaz, tražiti pravo na otpremninu. Dosad su se, barem u mojoj županiji, takve situacije rješavale tako da su škole svoje potrebe ili višak djelatnika dostavljale Uredu državne uprave, službi za društvene djelatnosti te su oni u dogovoru s ravnateljima škola raspoređivali djelatnike koji su bili višak na svojoj ustanovi tamo gdje je iskazana potreba. No, takav sustav počiva na dobroj volji svih uključenih, a najviše ravnatelja koji nisu takvom praksom posve zadovoljni iz više razloga. No, mislim da je jedan od razloga takve prakse zbrinjavanja viškova baš izbjegavanje isplata otpremnine, ali nisam sigurna, naime, potpuno sam nestručna u polju radnoga prava, a ne samo za nastavu TZK, kao što iz ovog dokumenta proizlazi. ( Iako sam tijekom fakultetskog obrazovanja slušala i praktično kroz vježbu u sportskoj dvorani i na vanjskim terenima odradila TZK, na kraju polagala ispit TZK, zatim metodiku istog kao i dodatno na bazenima učila kako se provodi obuka za neplivače. ) Pitam se, hoće li onima koji budu proglašeni viškom, ( a iz ovog dokumenta lako je zaključiti da bi takvih moglo biti, primjerice učitelji/ce Informatike, učitelji/ce u produženom boravku -neke od njih su tek ove školske godine dobile ugovore na neodređeno), biti plaćene otpremnine na koje imaju pravo. Učitelji/ce Informatike, u svijetu i u vremenu u kojem živimo ( vrijeme umjetne inteligencije, napredne robotike, transhumanizma i sl.), od ključne su važnosti za svako društvo. Pogrešno je smatrati da današnja djeca, koja se služe mobitelima i ostalim digitalnim uređajima od najranije dobi, imaju potrebne računalne vještine za rad s IKT-om. Oni sve te uređaje gotovo 99% vremena koriste u svrhu zabave , dok u svrhu edukacije ili rada najčešće ne koriste. Učitelji/ce Informatike ovdje igraju veliku ulogu. Oni su također podnijeli ogroman teret nastave online ( ne ponovila se više nikad), održavaju neposrednu nastavu, održavaju svu računalnu opremu u školama, administratori su svega i svačega, rade Robotiku i bez njih bi rad na školi bio nezamisliv jer su potpora svima nama ostalima. Podržat ću ovaj dokument samo ako im u zaduženjima bude priznata satnica za sve gore navedeno te ne bude potrebe za propitivanje njihovih ugovora. 2. Utjecaj cjelodnevne nastave opisane ovim dokumentom na funkcioniranje djece Kao trenutna učiteljica razredne nastave i bivša učiteljica predmetne nastave, odgovorno tvrdim i govorim iz iskustva: ni jedno školsko dijete neće moći izdržati u fokusiranom radu i u uvjetima školskog okruženja A1 i A2 dio nastave čak i uz sve pobrojane odmore, a pogotovo je to naporno za djecu s teškoćama. O B1 dijelu nastave ne usudim se ni misliti. O B2 uopće ne mislim. To je nezamislivo. Što se tiče B1 dijela nastave, pitam se tko će ga provoditi u manjim sredinama. Nakon A1 i A 2 dijela nastave mislim da će mnogi učitelji odustati raditi još i B1 dio nastave jer imaju i svoje obitelji. U manjim mjestima su i manje škole u kojima mali dio djelatnika ima punu satnicu ( najčešće su to učitelji/ce RN, HJ, MAT, VJ, eventualno prvi strani jezik, i dosada INF,) , a ostali su zaposleni na dvije ili više škola. Teško je očekivati da će netko tko je zaposlen na dvije ili više škola biti voljan i imati vremena ponuditi neku od izvannastavnih aktivnosti. Recimo, zbor ili tamburaška grupa. Za to je potreban učitelj/ica GK. U malim školama oni nemaju ni pola satnice. Već im je sad strašno teško uskladiti obveze na više škola, hoće li odsad biti uopće moguće, ne znam. U manjim sredinama često ne postoje ni institucije, udruge ili pojedinci koji bi kao vanjski suradnici mogli ponuditi djeci neke od aktivnosti B2 programa. 3. Novi izračun satnice i radna zaduženja Zabezeknuta sam i zatečena preslagivanjem satnice za učitelje/učiteljice RN. Opasan je presedan uvođenje kineziologa u razrednu nastavu. Što slijedi nakon kineziologa? Hoće li netko ( opet nepoznat???) tko će pisati neke sljedeće dokumente, zaključiti da učiteljice RN nisu kompetentne za, recimo, nastavu LK? Možda su kompetentni samo akademski slikari? Jesmo li kompetentne za nastavu jezika? ( Zapravo, već se sad osjećam užasno nekompetentno za nastavu Hrvatskog jezika jer nam svakih par godina promijene recimo, pisana slova, pa više ne znam ni pisati kako treba. Sve u cilju "napretka". ) Također, iako ovaj dokument poručuje da učiteljice RN nisu kompetentne za nastavu TZK, one su kompetentne za osmišljavanje rekreacijske pauze od 25 min. Molim autore dokumenta da se odluče: jesmo li kompetentne za osmišljavanje tjelesnih aktivnosti učenika ili nismo? Ako nismo, tada neka i tu pauzu osmisle kineziolozi. Vidim da smo kompetentne za sve postojeće vrste teškoća u razvoju i učenju, kao i za darovite učenike. Dakle za A 2 dio nastave. Od darovitosti do lakših teškoća, od lakših teškoća do, primjerice, autizma, od manjih tjelesnih teškoća kao što su spuštena stopala ili slabovidnost do cerebralne paralize, od lakših intelektualnih teškoća do onih u kojima učenik bez pomoćnika uopće ne može proći kroz školski dan. Učitelji/ce diljem RH pa tako i ja, kao i i pomoćnici i pomoćnice, svaki dan daju sve od sebe da bi djeci s teškoćama pripremili sve što im treba: kurikulume, programe, listiće, posebne ispite, digitalne alate itd. Često to rade bez potpore potrebnih stručnih suradnika jer ih naprosto u nekim školama nema- stručni suradnici također nerijetko rade na dvije škole istovremeno. Pitam se hoće li biti vremena za sve to u slučaju uvođenja cjelodnevne nastave i tko će stručno pomagati djeci s teškoćama cijeli dan u školama u kojima nema stručnih suradnika. U mnogim manjim sredinama nema čak ni privatnog logopeda kojem bi roditelji vodili djecu s govornim teškoćama te teškoćama s čitanjem i pisanjem. Takvi roditelji prisiljeni su nakon nastave voziti svoju djecu u veća mjesta logopedu, a kad će to stići ako se uvede cjelodnevna nastava, ne znam. U nekim školskim sustavima drugih zemalja pojedini učitelji/ce su specijalizirali rad s pojedinim skupinama djece. Neki učitelji posebno rade s darovitima, a neki posebno s djecom s teškoćama. Zašto se dio novca predviđenih za reformske procese ne bi mogao potrošiti za takve specijalizacije? Kod nas jedna jedina učiteljica ili učitelj rade sve to zajedno. I prema ovom dokumentu i dalje će raditi sve to odjednom pa jedino shvaćam da je takav rad moguć samo u frontalnom radu s učenicima. Kako to može biti dobro za učenike? Stoga predlažem model iz Slovenije: jedna učiteljica je na početku nastave ( A1) dio, a druga učiteljica priključuje se na A2 dio ili ranije, u dogovoru s razrednom učiteljicom. Zajedno rade na A2 dijelu kako bi se moglo učenicima pristupiti individualno. Predlažem da uvedemo specijalizacije učitelja za darovite te za učenike s teškoćama, a u istom razredu morale bi biti osobe od kojih jedna ima specijalizaciju za djecu s teškoćama, a druga za darovite. Obje osobe bile bi zajedno tijekom A 2 dijela nastave. O ostalim preslagivanjima satnice ne želim komentirati jer nemam snage, kasno je, a sve je rečeno u stotinama komentara prije. Nakon računanja i računanja, mi svi vidimo da će zaduženja strahovito narasti, a porast plaće to neće pratiti . Vrijeđa nas sve prosvjetne djelatnike iznošenje netočnih činjenica u medijima o povećanju plaće pa se tako može čuti da imamo veće plaće nego liječnici. Posao razredništva odnosi 10 puta više vremena od ovdje opisanog, posao pripreme, ispravljanja testova itd. Pisanje ovdje oduzelo mi je 4 sata vremena . I na kraju, ne želim pristati na situaciju u kojoj je učitelj/ica razredne ili predmetne nastave jedina i sama ( kroz A1, A2 i B1 dio nastave), odgovorna za usvajanje osnovnih i temeljnih znanja svojih učenika jer se vrlo dobro zna da i učenik snosi odgovornost za svoj uspjeh, dio odgovornosti snose i roditelji, a u situaciji u kojoj nema stručnih suradnika ili niti pomoćnika u nastavi snositi takvu odgovornost je izuzetno teško. Ne podržavam ovaj dokument. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 391 | IVANA DEVERNAY CIMIĆ | Eksperimentalni program | OSVRT NA MODEL CJELODNEVNE ŠKOLE Neću okolišati i pisati „meki“ uvod u osvrt, već ću odmah prijeći na bit, odnosno kritiku programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”. Pišem iz perspektive učitelja likovne kulture kojima nerijetko osim redovne nastave, osnovicu čine i razredništvo, vođenje vizualnog identiteta škole ili učeničke zadruge. Dakle, dirate nam osnovicu koja nam „život“ znači. Kratko ću elaborirati. Sat razrednika je legitimno ravnopravan satu redovne nastave jer je zahtjevan, kako po pitanju praćenja odgojnih i obrazovnih postignuća svih svojih učenika, tako i po pitanju vremenski zahtjevnih administrativno-tehničkih poslova te iscrpne komunikacije s roditeljima. U sustavu cjelodnevne škole, sat razrednika bi prešao iz A1 u A2 program (dodatno), a plaćao bi se skromnim bonusom od 2,5% na osnovnu plaću. Dakle, onome tko nema punu satnicu jer nije nakupio 20 sati nastave tih 2,5% malo znači jer ide na nepunu osnovnu plaću. Drugo, vođenje učeničke zadruge podrazumijeva planiranu pripremu za posredan rad s učenicima koji su se priključili određenoj izvannastavnoj aktivnosti te koji vrlo ozbiljno, predano i vrijedno rade unutar svoje sekcije. Izbacivanjem vođenja učeničke zadruge iz osnovice dovodi se u pitanje organizacija, kvaliteta rada te opstojnost zadruge u školi kao članice Hrvatskog saveza učeničkih zadruga. Nadasve, kida se veza međupredmetne suradnje i multidisciplinarnih vještina koje je zadruga poticala i razvijala kod učenika, te se direktno zakida MPT Poduzetništvo. Zašto? Gotovo je nevjerojatno da će izvannastavne aktivnosti u okviru zadruge opstati. Teško je za povjerovati da će se učenici odazvati na neobavezne B1 programe koji se neposredno nastavljaju na A1 + A2 program prosječnog trajanja od 8 do 15.30 sati. Nadalje, škola se prepoznaje po svom vizualnom identitetu koji kulturno odgaja i preispituje njihove, tj. vlastite estetske vrijednosti i stavove. Uloga likovnjaka upravo je bitna za vođenje tog segmenta škole pa je nepravedno oduzimati mu taj legitimitet i stavljati ga u „koš“ za ostale poslove. Smatram da obavezan program A2 treba računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme. U cjelini, program je pun nedorečeni i nejasnih detalja po pitanju rasporeda školskih aktivnosti, preraspodjeli sati u normi učitelja i dodatnih poslova. Naime, svim učiteljima i svim nastavnim predmetima se diže norma na 20 do 22 sata nastave tjedno. Prema novom računanju radnog vremena, nastavni sati se pretvaraju u solana sate, što znači da dva školska sata znače 1,5 solarni sat radnog vremena, što opet dovodi do otežanog popunjavanja radnog vremena. U slučaju solarnih sati, kao neposredni rad, mišljenja sam da bi u normu trebali ulaziti i odmori i dežurstva s učenicima. Trunčica pozitive u programu je da se satnica u razrednoj nastavi Likovne kulture diže za 0.5 (čak!), ali mišljenja sam da su učenici zabrinjavajuće zakinuti za onaj jedan sat nastave koji im je nepravedno i (usuđujem se reći) nekulturno i neosnovano oduzet davne 1996. godine u predmetnoj nastavi. Učenici su nam sve više nesposobni za praktični rad, sve su manje maštoviti a sve više vizualno i likovno nepismeni. Umjesto da se u već postojeći predmet Likovne kulture uz povećanje satnice na blok sat svaki tjedan, implementiraju vještine za 21. stoljeće i sadržaji medijske kulture (koji su u velikom opsegu drsko prisvojeni Hrvatskom jeziku), reforma uvodi nove nastavne predmete i „izmišlja toplu vodu“. Osobno mislim da bi resorno ministarstvo najprije trebalo dugoročnije planirati jednosmjensku nastavu u svim školama, a zatim osigurati sve potrebne preduvjete za reformu koju žele prevesti. Kao majka, smatram da učenike viših razreda uopće nije potrebno servisirati u instituciji kroz cijeli dan, već ih pustiti da slobodnije odrastaju, uz obveze koje doma moraju ispunjavati kao članovi obitelji, kako bi postali samostalniji i odgovorniji ljudi. Nego, smiju li uopće ta djeca biti umorna? Imaju li pravo na dosadu? Sigurna sam da će se iz dosade izroditi kakva kreativna ideja ili čak rješenje nekog problema. Prestanimo ih konstanto servisirati aktivnostima i držati ih pod „staklenim zvonom“ institucije. Učenike treba rasteretiti nastavnog sadržaja, a ne ih opteretiti. Konačno, provedba ovako korjenite reforme zahtjeva temeljitu i jasniju pripremu, uz prethodno konzultaciju sa stručnim kadrom (učiteljima). Suprotno, ovaj model cjelodnevne škole nije održiv, human, pravedan niti ostvariv. Ivana Devernay Cimić, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 392 | KRISTINA RADANOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani! Moram izraziti svoje neslaganje sa ovako osmišljenim konceptom cjelodnevne nastave. Promjene su nužne u našem sustavu odgoja i obrazovanja, ali smatram da trenutni koncept „Cjelodnevne nastave“ nije primjeren za sudionike u odgojno-obrazovnom procesu. Reforma je potrebna i od toga nitko u odgojno – obrazovnom procesu ne bježi. ali u ovom Vašem predloženom dokumentu mnogo je nepoznanica, nedorečenosti, prijedloga koji se neće moći realizirati, nemogućih rješenja jer takva rješenja nije moguće sprovesti u današnjim školama. Mnogo je nezadovoljnih jer ih se nije pitalo niti ih se sluša, kao da zbornice ne postoje i kao da u odgojno – obrazovnom procesu rade slučajni prolaznici koji su se malo tu zatekli pa da odrade koji dan i odu dalje. Ravnatelji, učitelji, stručni suradnici i ostali dionici odgojno-obrazovnog sustava, kojih se sve ovo i tiče, saznaju o svemu iz medija. Mediji su cjelodnevnu nastavu predstavljali naslovima poput: Roditelji više neće morati učiti s djecom, Nema više zadaće kod kuće, Nema više učenja kod kuće… Kakvi bombastični naslovi! Sve je divno i krasno, svi su sretni i roditelji i djeca. Zar jesu? Hoće li biti? Zar su nam mediji relevantni izvor informacija? Smatram to krajnjim nepoštivanjem i degradacijom učiteljske struke koja se samo nastavila (tako su se odnosili svi prethodnih ministri prema nama). Da bi bilo kakva reforma zaživjela, a pogotovo ovako sveobuhvatna, potrebni su ljudi. Učitelji koji će ju htjeti provoditi. Zamislite, poslije ovakvog odnosa, ima li dovoljno tih učitelja i ostalih dionika u odgojno – obrazovnom procesu koji će htjeti provoditi reformu? Mislim kako će ih sve više i više tražiti neko drugo rješenje u nekom drugom radnom okruženju.Za provođenje ovakve reforme potreban je širok konsenzus svih koji su na bilo koji način uključeni u odgoj i obrazovanje mladih. Potrebna su naravno i financijska sredstva koja trenutno imate, a imate samo ta sredstva, ljudi baš i ne. One koji će cijelu stvar cjelodnevne nastave morati provesti nitko nije pitao, konzultirao. Kako radim u prosvjeti nešto više od 28 godina bilo je pokušaja mnogih reformi od HNOS-a, Škole za život i sl. koje su sve propale iz vrlo jednostavnog razloga - mi koji smo ih trebali provoditi znali smo od početka da nisu dobre i da neće zaživjeti. Smatram, ako se ne bude slušala „baza“ i ako se ne doradi ovakav koncept cjelodnevne nastave i ova će reforma slavno propasti kao i sve do sada. Ne može netko iz ureda, onaj koji u nastavi nije proveo ni dana i nema uvid u to kako funkcionira nastava ta osoba ne shvaća kako je ono što je zamislio teško ili nemoguće provedivo u stvarnosti. Mnogi će učitelji ostati bez satnice i postati tehnološki višak, naprotiv, nitko se nije zamislio i ponudio benificirani radni staž za prosvjetne djelatnike. Zapitajte se koliko je učitelja oboljelo od raznih bolesti, koliko ih je umrlo ne dočekavši mirovinu?! Naš posao je stresan, odgovorni smo za sve i svašta, a sada nam se nameće i povećanje satnice, spominju se sunčani sati. Dokument je rađen u potpunoj tajnosti uz nevjerojatno kratke rokove koje je ispunjavalo samo nekoliko ljudi. Zašto? Gospodo, treba težiti kvaliteti, a ne kvantitetu. OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja, unesu izmjene i da se upiše umjesto jednog učitelja izvršitelja nastave u A1 i A2 programu razredne nastave, dva učitelja. Cjelodnevni odgojno-obrazovni oblik rada podrazumijeva rad dva učitelja razredne nastave koji ravnopravno dijele nastavu i razredništvo. Time se dobiva kvaliteta rada. Radi održavanja standarda kvalitete nastavnog procesa razredne nastave u budućnosti, s učenicima razvojne dobi od 6 do10 godina, uključujući i učenike s teškoćama integrirane u redovnoj nastavi, treba težiti i što manjem broju učenika u razrednim odjelima. Cjelodnevni oblik nastave nekada se odvijao i po zagrebačkim školama, danas imamo riječki primjer. Predmeti i dežurstva su bili podijeljeni na dvije učiteljice koje su mijenjale turnuse. Svaka je predavala tri predmeta. Jedan dio predmeta po rasporedu je bio ujutro, jedan dio popodne. Jedna ih je učiteljica dočekala, druga ih je ispraćala kući. Učenici su pokraj učionice imali kabinet s tv, tepihom, trosjedom gdje su se igrali i odmarali u međusmjeni do ručka. Na ručak ih je vodila učiteljica, naravno, jedna od dvije koje su radile u tom odjeljenju. Te dvije učiteljice su i kontaktirale roditelje i davale informacije što imapuno veću težinu nego kada roditelju govori jedna učiteljica. Učenici su sudjelovali i u svim aktivnostima na nivou škole, zajedno s učenicima koji nisu tada pohađali cjelodnevnu nastavu. Znači, ovo nije ništa revolucionarno, novo, cjelodnevna nastava je postojala i prije ali s dvije učiteljice i tu je bit svega. Radim u jednoj školi do koje svakodnevno putujem u jednom smjeru više od jedan sat, u većini slučajeva tako putuje i većina mojih kolega. Nemamo organizirani prijevoz, ali kako putujemo mi, tako putuju i naši učenici. Što je s učenicima putnicima u onom bitnom dijelu "koncepta" koji glasi "ovisno o potrebama roditelja"? Na koji način organizirati takvu cjelodnevnu nastavu ako učenik do škole putuje više od 30 minuta u jednom smjeru? S obzirom na sve pročitano, opremljenost škola je u većini veliki problem za uvođenje bilo kojeg oblika cjelodnevnog odgojno-obrazovnog nastavnog procesa. Mjesto na kojem bi se učitelj trebao pripremati za nastavu u školi trebalo bi biti u skladu sa zahtjevima istoga (računalo, opremljenost kabineta i mir). Imamo li i za to financijska sredstva osigurana baš za sve škole u RH? Smeta me puno toga, navest ću nekoliko primjera: 1. Razredna nastava – jedna učiteljica?! 2. Učiteljica ne predaje tjelesnu i zdravstvenu kulturu – zašto? One nisu krive za pretilost učenika koji se stalno spominje, učenici imaju svoje roditelje. Polagale su metodiku iz tog predmeta i ne bi mogle diplomirati da nisu to položile. 3. Produženi boravak – učiteljice?! Zar ćemo se njima loptati, malo u vrtić, malo… 4. Što sa školama u kojima 80 posto učenika putuje u i iz škole? Primjer moje škole. 5. Rezanje satnice Informatike uz izgovor povećanja obvezne satnice. Mislim da smo u 21. stoljeću! 6. Povećanje ukupne norme svih nastavnika. 7. U PN 4,5 sati za nekakvu izbornost za učenike, odnosno dodatnu nastavu (rad s darovitima, pripreme za natjecanja i sl.) u kompletno svim predmetima, smiješno je malo za postizanje bilo kakvih rezultata. Možda u malim školama ponešto ali u velikima, odnosno u školama ako se "racionalizira" spajanjem u veće, ovo je glupost. 8. Što je s kvalitetom nastave u 8 Sunčevih sati temeljne nastave? Što znači još dva sata "potpomognute i obogaćene nastave"? Kvalitetna nastava je ovime dovedena u pitanje. Koje dijete može biti koncentrirano toliko u školi, ne znam zašto o ovom problemu ne pišu i psiholozi, pedagozi? Zamislite jednog učenika koji pohađa nastavu po primjerenom programu, može li to izdržati? Zašto o ovome šuti dječja pravobraniteljica? Ne mogu shvatiti da netko smatra da je u redu tražiti od djeteta od 7 godina da bude školi obavezno od 8h do 15.30h/17h (naravno, ako ne mora jer roditelji rade). 9. Što je sa izbornošću u temeljnoj nastavi? Nestala, ili? 10. Povećavate normu, a da uopće niste razmislili o drugim mogućnostima u odgojno – obrazovnom procesu (produljenje školske godine, produljenje obaveznog temeljnog obrazovanja – npr. devetogodišnje obrazovanje o kojem se „brujalo“ prije nekoliko godina, izborni programi za zainteresirane učenike koji neće biti u nekim poslijepodnevnim satima kada učenik više nije u stanju reći kako se zove, klizni broj i sati prema izboru učenika i mogućnost individualizacije programa OŠ prema potrebama i izboru učenika – testirati učenike i predložiti roditeljima kakav koncept obrazovanja je primjeren za njegovo dijete, imamo primjere po europskim zemljama, ali mi samo uzmemo sitnicu, djelić onoga što trenutno nekome odgovara)? 11. Zašto se stalno pozivamo na neke tuđe sustave odgoja i obrazovanja pa mi živimo u RH i sami znamo kakvi su naši uvjeti i što nam ogovara, nismo ni Finci, ni Nijemci ni….. Pitajte „bazu“ – ljude koji rade u sustavu bez tih ljudi bi sve već odavno propalo. Ljudi su ti koji ulaze u razrede i znaju koje su pozitivne i koje su negativne strane našeg sustava, a ne sjede u nekom uredu i teoritiziraju. 12. Ako je tako loš naš sustav, kako nam učenici na međunarodnim natjecanjima postižu odlične rezultate? I zapitajmo se, na kakvim natjecanjima i na kojim razinama? 13. Što uopće s kvalitetom rada u zgradama koje su koncipirane za razredno/odjelni predmetni sustav s fiksnim rasporedom? Nema naznaka da bi se takav sustav mijenjao? 14. Otvorena je javna rasprava o CDŠ, pa i o kurikulumima, a gdje su kurikulumi? Pojavljivat će se mic po mic? O čemu onda mi trebamo raspravljati? 15. Bez ljudi koji će reformu sprovesti - nema ni reforme! Kristina Radanović, diplomirana učiteljica RN s PP iz nastavnog predmeta geografija | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 393 | Adriana Telebar | Eksperimentalni program | Poštovani, kako su informacijske znanosti podloga brzo rastućoj i sve prisutnoj IKT tehnologiji, koja je ušla u sve pore ljudskog društva današnjice, mišljenja sam kako je apsurdno smanjivati satnicu Informatike već da bi je trebalo povećavati. Osim toga, nastavnici u ostalim predmetima traže od učenika korištenje određenih alata, poput uredskih alata Word, PowerPoint ili Excel te raznih multimedijskih i drugih alata temeljenih na mrežnim tehnologijama u sklopu svojim kurikuluma, a to nije moguće ukoliko ih ne uvježbaju na satovima Informatike. Najjednostavnije objašnjenje je da se takve teme iz informatike moraju pokazati, zatim ih učenici trebaju naučiti i potom uvježbati, a za to nije dovoljan samo jedan sat tjedno. Ukoliko Informatika bude jedan sat tjedno svest će se samo na teoriju i učenje činjenica bez prijeko potrebne vježbe, prisjetimo se što se dogodilo s predmetom Tehnička kultura kada mi je smanjena satnica na 1 sat tjedno. Razredništvo danas je sve izazovniji posao gdje se susrećemo s novim izazovima svakog dana, potpuno je nelogično smanjivanje norme, kada bih zapravo trebalo biti potpuno suprotno. Puno je primjera i modela koji danas dobro funkcioniraju, model cjelodnevne nastave djelomično postoji u razrednoj nastavi jer je prisutan produženi boravak. Kako se dodatnim opterećenjem učitelja namjerava dobiti bolji odgoj i obrazovanje? Kako da jedan učitelj/učiteljica preuzme i radi posao koji su do sada radila dva učitelja/učiteljice? Cjelodnevnim boravkom učenika u školi ne jamči se da će učenik sve nastavne sadržaje usvojiti, svaki učenik je individua i ima svoj tempo i način rada, odmora... Također, kada će učenici pohađati umjetničke i sportske škole? Kada će imati vrijeme za obitelj? Pozdravljam povećanje satnice Hrvatskog jezika, Matematike, Tehničke kulture te uvođenje obaveznog drugog stranog jezika. Ali u ovome programu postoje nedostaci, neki od njih navedeni su u tekstu iznad. S poštovanjem, Adriana Telebar | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 394 | Ivica Kovačić | Eksperimentalni program | Poštovani, moram izraziti svoje razočaranje ovim pristupom Ministarstva tako važnoj reformi i kao roditelj i kao učitelj. Koje je to veliko istraživanje među djecom, roditeljima, uspješnim i neuspješnim pojedincima, zdravim i manje zdravim društvima pokazalo da je bolje za razvoj djece da cijele dane provode pod umjetnim školskim svijetlima umjesto u toplini svoga doma i dvorišta? Cjelodnevna škola kao neko europsko civilizacijsko dostignuće pogodno je za prezaposlene roditelje kojima odgovara da im institucije odgajaju djecu i da, ...takvima država to treba omogućiti do kraja školovanja, dakle neka vrsta boravka koji se vjerojatno mogu poboljšati i proširiti sadržaje. Ali linearno to uvoditi u sve škole u RH, otoke, ruralna područja gdje su roditelji doma, bave se poljoprivredom (i često očekuju da će i djeca to nastaviti)?! Puno roditelja bira život u kući, u prirodi, kako bi djeca odrastala u uvjetima u kakvima su odrastale zdrave generacije koje su nam svojom genijalnošću i omogućili ova današnja dostignuća, ali kako stvari stoje mi smo to u stanju sve odbaciti i prigrliti EU novce pod svaku cijenu. Ministarstvo bi trebalo osmisliti kako da se vratimo tim zdravim vremenima kada su se glazbena i likovna kultura učila 2 sata tjedno, kada smo imali zborove, tamburaške orkestre, kada su djeca imala vremena za pohađanje Glazbene i plesne škole, sportske klubove itd. U svakom slučaju društvo je tada bilo usmjereno nekim puno zdravijim navikama i vrijednostima. Živjeli! Ivica Kovačić, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 395 | Lucija Sudić | Eksperimentalni program | Poštovani, ne podržavam uvođenje obavezne cjelodnevne nastave. Tvrdnja da će se ovim programom učenicima osloboditi više vremena za igru i druženje s vršnjacima nikako ne može biti istinita ako se uzme u obzir da se ukupna satnica povećava te da je obavezno vrijeme provedeno u školi od 8 do 15 sati za razrednu nastavu te od 8 do 15.30 sati za predmetnu nastavu. S obzirom na trenutnu količinu opterećenja koja se ne smanjuje izvjesno je da se svi zahtjevi škole i učenja neće moći odraditi u okviru programa A2 te će učenicima ostati obaveze i učenje i za nakon škole. Ako se računa da učenik sudjeluje i u programima B1 i B2 ili u nekim drugim izvanškolskim aktivnostima kao što je glazbena škola ili vrhunski natjecateljski sport, te se u obzir uzme broj sati sna potreban za zdrav razvoj djeteta, ne ostaje gotovo nimalo vremena za druženje s obitelji, s vršnjacima kao ni za slobodnu i nestrukturiranu igru koja je također potrebna za uravnotežen razvoj djeteta. Uvođenje obaveznog programa A2 smatram osobito spornim jer zanemaruje činjenicu da se u razredima ne može individualno pristupiti svakom učeniku te će se nužno morati prilagoditi prosjeku što znači da učenici s posebnim potrebama (u što uključujem i darovite učenike) neće kvalitetno iskoristiti to vrijeme te će opet nakon nastave morati odraditi dio obaveza, ili će, ako brže odrade sve što je zadano, uludo trošiti vrijeme. Obavezan A2 program zanemaruje da nije svim učenicima potrebno jednako vrijeme za svladavanje gradiva kao i rješavanje domaćih zadaća. Također, zanemaruje legitimne različitosti u načinima učenja: netko uči na glas, netko treba potpunu tišinu i mir, nekome je potrebno više kretanja. Na koji će način cjelodnevna škola njegovati individualne talente i potencijale svakog učenika (kao što je navedeno u dokumentu) ako znamo da u svakom trenutku učenika, tj. individua u razredu ima više nego profesora? Na koji način će se osigurati da učenici kvalitetno iskoriste vrijeme za vrijeme programa A2? Iskustvo rada u znanosti govori mi da je za razvoj kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema vrlo važan samostalan rad i samostalno rješavanje problema unutar vlastitog vremena i prostora bez nadgledanja i pomoći profesora. Premještanjem svih takvih aktivnosti u okvir škole i obaveznog A2 programa gubi se prilika za razvijanje sposobnosti samostalnog i kreativnog rješavanja problema. Što se tiče rada s darovitom djecom, nije uzeto u obzir da postoje različite vrste darovitosti djece te tako svaki program neće nužno odgovarati svakom darovitom djetetu. S obzirom na to da je u prijedlogu program A2 obavezan, država time oduzima roditeljima darovite djece pravo da za svoje dijete pronađu odgovarajuću aktivnost koja će pomoći da dijete ostvari svoj puni potencijal što bi u konačnici bilo i na dobrobit cijeloga društva. Prijedlog cjelodnevne nastave također otežava život učenicima koji se ozbiljnije bave sportom ili glazbenom školom. Neki od njih koji imaju želju i talent možda će morati odustati od te aktivnosti jer im nakon škole više neće preostati vremena i energije. Imajući na umu da bi možda neki od njih mogli postati vrhunski profesionalci u toj aktivnosti, takva situacija postaje gubitak za cijelo društvo. Da li bi braća Sinković, Gvardiol ili Modrić u predloženom sustavu trenirali dovoljno vremena za postizanje svojih rezultata? Da li ste razgovarali s profesionalnim glazbenicima s Muzičke akademije o tome koliko je vremena potrebno uložiti u vježbanje instrumenta i nastavu glazbene škole te da li je to moguće uz predloženi program cjelodnevne nastave? Obavezna cjelodnevna nastava oduzima mogućnost roditeljima i djeci da samostalno organiziraju dan prema potrebama i interesima svojih članova. Zanemaruje činjenicu da je individualni pristup djetetu najbolji, te da ako roditelji imaju mogućnosti i inicijativu samostalno organizirati djetetovo učenje, rješavanje domaće zadaće i ostale aktivnosti prema individualnim potrebama djeteta tada je takav pristup svakako bolji te će uroditi i boljim ishodima. S obzirom na sve gore navedeno smatram da cjelodnevna nastava ne bi smjela biti obavezna već bi roditelji trebali imati mogućnost izbora. S poštovanjem, dr.sc. Lucija Sudić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 396 | BOŽICA KOPJAR | Eksperimentalni program | Poštovani, kao roditelj budućeg školarca i kao nastavnica u glazbenoj školi izrazito se protivim modelu cjelodnevne nastave, prvenstveno zato jer ne želim da moje dijete veći dio dana provede u školi, a ne u obiteljskom okruženju, što smatram osnovnim faktorom u odgoju. Također, veoma sam zabrinuta glede budućnosti postojanja glazbenih škola, što zbog drastičnog smanjenja broja đaka pa samim time i zbog tehnološkog viška kadra. Smatram da ovaj eksperimentalni program nije u interesu niti učenika, niti učitelja, niti roditelja i da ne smije biti proveden! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 397 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Nastavno na vaš prijedlog računanja radnog vremena u vašim, tzv. "solarnim satima". Svim učiteljima i stručnim suradnicima u RH radno je vrijeme iskazano na tjednoj osnovi od 40 radnih sati. Bilo koja promjena tjednog radnog opterećenja predstavlja prekovremeni rad. Stoga je u Dokumentu EP potrebno uskladiti iskazivanje postojećih radnih sati učitelja i stručnih suradnika prema vremenskom trajanju nastavnog sata. USPOREDITI S POSTOJEĆIM OBAVEZAMA. Navedena je, u e-savjetovanju, problematika izračuna pauza, tzv. rekreacijskih stanki, vremena provedenog na obroku i ručku koje niste uvrstili u vaš "izračun solarnih sati" i na isto se očekuju komentari i argumentiranja obrazloženja. Također, proporcionalni izračun pripremanja za nastavu u vašem "solarnom sustavu" nije matematički točan u drugačijem mjerom sustavu. 0.5 sati pripreme za nastavu zamjene zahtijeva istu duljinu pripreme u postojećem školskom vremenskom sustavu i u vašem, "novom". 1.5 sat Vi SOLARNO predlažete 0.75 + 0.5 * 0.75? Razlika je što ga vi matematički i fizikalno ne znate ispravno preračunati. Dok ne riješite ovu VAŽNU problematiku predlažemo odgoditi izračune rada učitelja i stručnih suradnika u OŠ u tzv. "solarnim satima". Za novi prijedlog EP molimo Dokument oprimjeriti uspješnim praksama koje su školske sate počele izračunavati kao solarne. Naravno, znanstvenom i stručnom, relevantnom literaturom. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 398 | Sanja Vlačić | Eksperimentalni program | Poštovani, nikako se ne slažem da se oduzimaju sati pojedinih predmeta. Također, ponovo se želim referirati na predmete Glazbena kultura u osnovnim (4. do 8.razreda) i Glazbena umjetnost u srednjoj školi (Gimnazija), koji i dalje imaju 1 sat tjedno, a svi znamo koliko djeca obožavaju glazbu te konstantno traže i mole više, a jednostavno im se to toliko ne može omogućiti zbog minimalnog broja sati koji imaju, (referiram se na Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja). Smatram da se hitno trebaju vratiti ona 2 sata tjedno (kao i u ostalim srednjim školama- tehnički smjerovi, ekonomski i sl., koji su nekad imali 1 sat glazbenog u 1., ili 1. i 2. razredu ,skraćeni program ). Svi znamo koliko glazba i bavljenje glazbom pomaže u razvoju djeteta od najranije dobi, ali se kvalitetno ne može sa jednim satom tjedno. Program Cjelodnevne nastave me ne oduševljava te smatram da se donosi prebrzo i ponovo bez nas koji smo direktno u radu s djecom i mladima i najbolje znamo što im je potrebno. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 399 | ŽANA ŽALAC | Eksperimentalni program | Baš ste se sjetili sada cjelodnevne nastave! U novonormalnom! U vrijeme agresivne digitalizacije! U vrijeme propadanja i uništavanja gospodarstva! Da djeca od malih nogu vise po cijeli dan u školi, a po završetku školovanja neće se imati gdje zaposliti. Pa sjetite se samo kako ste i nas roditelje i djecu izmaltretirali kroz pandemiju veličajući on-line nastavu od doma. Zanima me od kuda sada preokret da se male i veće osnovnoškolce gura u cjelodnevnu nastavu u školi? Možete li mi objasniti zašto se u doba digitalizacije određeni predmeti ne bi mogli odraditi od doma da su djeca što manje u instituciji, a da imaju više vremena za obitelj, prijatelje i izvanškolske aktivnosti koje si sami izaberu? Priznajem da nisam pobornik on-line nastave, ali molim odgovor jer nismo ju mi roditelji nedavno nametali i još k tome govorili da je to budućnost. Sve u svemu, ne podržavam cjelodnevnu nastavu za osnovnu školu jer ovo služi samo da se nametne cjelodnevni boravak djece u instituciji, a veliki broj djece će i dalje dolaziti doma bez savladanog gradiva i donositi doma obveze koje po prirodi stvari nije moguće riješiti ili zapamtiti u čoporu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 400 | STANISLAV MUŠKINJA | Eksperimentalni program | Poštovani, nastavnik sam udaraljki već 13 godina. Također sam i aktivni izvođač. U našem društvu i Ministarstvu obrazovanja područje kulture je itekako zapostavljeno. Učenici ne dobiju nikakve dodatne bodove pri upisu u srednje škole ako su cijelo osnovnoškolsko obrazovanje proveli u dvije škole, redovnu i glazbenu, a ako treniraju neki skupni sport onda dobiju bodove samo da se pojave na nekom državnom natjecanju. Ovdje stvarno nije mjesto da uspoređujem razliku u trudu koje dijete treba uložiti da bi samostalno odsviralo klasično glazbeno djelo koje ima uporište u europskoj kulturi duže od 300 godina sa trudom djeteta koje se par puta pojavilo na treningu i već ima dodatne bodove, da ne govorim koju poruku to ostavlja toj djeci odnosno našim budućim odraslim generacijama. Već sada samo pomoću dobrote i razumijevanja roditelja i uz požrtvovnost kolega nastavnika u glazbenim školama koji rade puno više nego službene institucije uopće vide, a kamoli priznaju, glazbene škole diljem Hrvatske vise o tankoj niti i ne piše im se svjetla budućnost. Djeca već sad imaju pretrpane rasporede i previše aktivnosti koje ne stižu i koje im samo zamagljuju njihovu vlastitu osobnost koja bi trebala neometano nicati iz njih samih. Naravno da djetetu treba pružiti više mogućnosti, ali dijete treba i usmjeriti. Sama činjenica da će izvannastavne aktivnosti počinjati tek iza 17h je apsurd jer djeca ne uče samo u školi i od škole, djeca upijaju sve oko sebe, a najviše ono neverbalno. Izbit ćemo im priliku za stjecanje važni životnih iskustava koja će im u nepredviđenim životnim situacijama pomoći da uspješno improviziraju rješenja. Dijete nije tabula rasa na koju mi odrasli trebamo samo upisati program koji želimo i čekati da ti budući odrasli ljudi budu poput robota. Dijete ima svoje potrebe i želje i smatram da će uvođenje cjelodnevne nastave biti apsolutno kontraproduktivno jer djeci neće ostaviti ni vremena i prostora za njih same. Imat ćemo generaciju sastavljenu od dviju suprotnosti; osobe ispranih osobnosti koja slijepo slijede pravila i nesposobni su brinuti o sebi i društvu i osobe koje će se iskreno pogubiti u svemu tome i okrenuti se drogi i kriminalu. S namjerom sam otišao dalje od glazbe i umjetnosti same jer smatram, a i brojna istraživanja pokazuju, da u nadolazećoj budućnosti umjetnost će biti jedina koja će sačuvati našu čovječnost. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 401 | MARIJANA GUDIĆ | Eksperimentalni program | U svim ovim vijestima nekako mi se čini da se izgubila, točnije da nitko ne traži povratnu informaciju nakon provedbe novog kurikuluma. Na temelju čega će se izrađivati novi kurikulumi? Je li igdje provedena analiza ili evaluacija kurikuluma? Gdje možemo dati povratnu informaciju o dosadašnjoj provedbi te zadovoljstvu učenika i učitelja? Predajem prirodu, biologiju i kemiju. Nastava biologije i prirode je vrlo specifična. Zahtjeva dosta praktičnog rada i izvanučioničke nastave, a samim time priprema za nastavu je vrlo zahtjevna. Mislim da su priroda i biologija doživjele najveću promjenu od svih predmeta. Zajedno sa fizikom prvi smo ušli u reformu, a sad je već 4 godine prošlo od uvođenja. Primjerice, dobili smo učenike u 5. razredu koji nisu učili građu i ulogu biljke što se prema reformi uči u RN. Oni su radili prema "starom planu i programu" i taj dio se nije učio u RN. Ishodi u PN su napisani kao da učenici to već znaju i mogu primijeniti naučeno. Pošteno smo se namučili da bi učenici nadoknadili propušteno, a nitko nije "čuo" za probleme koje imamo zbog promjena. Imamo mnoštvo komentara, ali nas nitko ne pita što je lošije/bolje. Sad se uvodi novi predmet - Prirodoslovlje i pozdravljam povećanje satnice za 0,5 sati tjedno u 5.r jer oduvijek smatram da je neophodna veća satnica. Slijedi li opet potpuna promjena nastavnih predmeta? Zašto se nama koji predajemo predmete iz prirodoslovne skupine ne omogući da imamo u zaduženjima sat za pripremu praktičnog rada koji zahtjeva i pripremu (i čišćenje) pribora i materijala za rad? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 402 | Daniela Kuharic | Eksperimentalni program | Poštovani, u nastavku navodim nekoliko prijedloga poboljšanja postojećeg plana cjelodnevne nastave. U Dokumentu je navedeno: “Ciljevi: - dostići prosjek zemalja OECD-a na Programima međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA)”. Cilj obrazovanja ne bi trebao biti stvoriti prosječnog učenika koji postiže zadovoljavajuće rezultate na PISA ispitu. Obrazovanje treba biti usmjereno na učenika, vodimo se pedocentrizmom, učenik ima pravo na drugačije potrebe, drugačije vrijeme za usvajanje odgojno obrazovnih ishoda, drugačija područja zanimanja i na to da ne bude prosječan. Pristup naveden u Dokumentu može možda biti dobar za prosječnog učenika, no nigdje se ne spominju učenici s posebnim odgojno obrazovnim potrebama. Prijedlog: prilagoditi program individualnim razlikama svakog učenika, odnosno svakom učeniku. U istom Dokumentu se navodi i sljedeće: “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“ Nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. U Dokumentu se, govoreći o predmetu Praktične vještine, navodi sljedeće: „Na kraju, novi nastavni predmet predstavlja kurikularno područje u završnim razredima razredne nastave, kojim se poboljšava kvalitetna i primjerena tranziciju za kasnije školsko područje predmetne nastave, posebice kada je riječ o STEM i tehničkom području.“ Nije opisano kako praktične vještine pripadaju STEM području te smatram da nije dobro ukinuti sat Informatike u kojem se učenici pripremaju za STEM područje, dok je informatika navedena kao STEM zanimanje na stranici https://stem.mzo.hr/. Smatram da je nepotrebno uvoditi novi predmet kako bismo razvili i STEM područje, a smanjivati satnicu predmeta Informatike na kojem smo to već radili. U dokumentu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, navedeno je da će se poticati ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i napredne digitalne vještine. Također, navodi se: „Važan naglasak stavit će se na razvijanje analitičkog razmišljanja, racionalnog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja. Isto tako, radi stjecanja vještine razumijevanja i rješavanja složenih zadataka razvijat će se kompetencije apstrakcije, algoritamskog i konceptualnog razmišljanja. „ Smanjenjem satnice Informatike, umanjit će se mogućnost razvijanja analitičkog, algoritamskog i konceptualnog razmišljanja. U istom Dokumentu navedeno je: „Posebna pozornost posvetit će se privlačenju i zadržavanju kvalitetnih odgojno-obrazovnih radnika, s posebnim naglaskom na one za koje postoji manjak u odgojno-obrazovnom sustavu (npr. STEM, strukovno obrazovanje, obrazovanje odraslih te druge deficitarne nastavničke struke).“ Smanjivanjem satnice Informatike te stavljanjem u nepovoljni položaj učitelja Informatike nećemo uspjeti zadržati kvalitetan i stručan kadar u našem sustavu što će dovesti do pogoršanja uspjeha učenika, a i nedovoljno dobre provedbe programa. U Strategiji digitalne za razdoblje do 2032. godine navodi se: „Zbog promjena koje digitalne tehnologije donose u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, potrebno je osigurati da građani posjeduju odgovarajuće digitalne kompetencije. Razina digitalnih kompetencija hrvatskog stanovništva prema nekoliko je ključnih pokazatelja iznad prosjeka EU – 27. Međutim, bez obzira na dobre pokazatelje na razini EU-a, potrebno je i dalje kontinuirano raditi na razvoju digitalnih kompetencija svih građana za život u digitalno doba, s posebnim naglaskom na kompetencije za sigurno korištenje IKT-a u svakodnevnom životu.“ Smanjivanjem satnice Informatike nazadovat ćemo u stvaranju digitalnih kompetencija učenika i budućih građana. Nadalje, i u ovom dokumentu navodi se problem nedostatka STEM stručnjaka. Ovim pristupom i degradiranjem učitelja Informatike, postojeće stručnjake u sustavu odgoja i obrazovanja ćemo izgubiti. Pristupom u kojem se satnica Informatike smanjuje, učenici neće dobiti priliku dovoljno napredovati u tom području. U dokumentu Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030.) navodi se da učinkovito korištenje IKT-a u nastavnoj praksi uvelike ovisi o nastavnicima. Smanjivanjem satnice Informatike na jedan sat i pokušajem da se taj sat nadoknadi međupredmetnim temama neće dovesti do jednakog uspjeha kao do sada, ali ni do istog uspjeha svih učenika. Učiteljice kojima će biti nametnuta odgovornost provođenja međupredmetne teme, kao nadoknada oduzetog sata Informatike, nisu jednakih kompetencija u svim školama. Također, imaju manje kompetencije u tom području od učitelja Informatike kojima se, smanjenjem satnice Informatike, pravo na provođenje cjelovite i kvalitetne nastave oduzima. Prema Akcijskom planu za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.). računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”. Također, navedeno je i da Informatičko obrazovanje [poznato i kao informatika ili računalna znanost u mnogim zemljama] u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Smanjivanjem satnice Informatike odmičemo se od Akcijskog plana za digitalno obrazovanje EU. Prema dokumentu Reviewing Computational Thinking in Compulsory Education vidljivo je da niti jedna država ne teži smanjenu satnice Informatike već njenom povećanju. Kao opravdanje smanjenja satnice Informatike navodi se njeno obvezno uvođenje. Učenici osnovnih škola u velikoj mjeri pohađaju Informatiku bez obzira na njenu izbornost te se ovim smanjenjem satnice ona smanjuje svim učenicima osnovne škole. Nakon svega navedenog, vidljivo je da smanjenje satnice Informatike nije dobra odluka te predlažem zadržavanje dva sata tjedno za sve razrede u osnovnoj školi. Osim navedenog, smatram da su za kvalitetan rad u cjelodnevnoj školi potrebne dvije učiteljice za isti razredni odjel. U tekstu se navodi: “U Eksperimentalnom se programu nastavnim predmetima kojima se povećava tjedna nastavna satnica zadržavaju postojeći odgojno-obrazovni ishodi, koji se dosežu u novom raspoloživom vremenu. Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.” Učiteljima se mijenja način utvrđivanja radne obveze na način da se pojam neposredni odgojno - obrazovni rad različito tumači. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi članak 3. neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Potrebno je pojasniti kako se zaduženja u A2 i razredništvo u Cjelodnevnoj nastavi ne smatraju neposrednim odgojno-obrazovnim radom sukladno odredbama gore navedenog Pravilnika. Za pripremu A2 programa nije predviđeno pripremanje učitelja razredne nastave. Zamijenit ćemo učitelje produženog boravka koje svoje aktivnosti kvalitetno pripremaju učiteljem koji se za A2 dio nastave, ključnom za učenikovo napredovanje, nije trebao, a nije imao niti kada pripremiti. Da bi se kvalitetno odvio proces potrebna su dva učitelja razredne nastave. Isto tako, satnica učitelja računat će se po sunčanom satu što dovodi do prikrivenog povećanja radne obveze učitelja razredne i predmetne nastave. Svim izračunima, bez obzira na dodatke na osnovicu, sama satnica učitelja ostaje ista ili čak manja ako se ne ostvari puno povećanje osnovice. Za kvalitetno izvođenje nastavnog procesa predlažem da je jedino dobro rješenje da se zaposle dvije učiteljice razredne nastave i zadrži postojeće radne obveze učitelja u okviru Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, odnosno Zakona o odgoju i obrazovanju. Daniela Kuharić, mag. prim. educ. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 403 | DRAGICA LAĆA ŠULJAK | Eksperimentalni program | Poštovani, imam 28 g staža u predmetnoj nastavi i smatram da bi svaka škola trebala imati produženi boravak kao izbornu opciju, a ne kao obvezu. Protivim se predloženom prijedlog CN koju smatram nepotrebnom i lošom. Opravdavanje uvođenja ovakve nastave lošim rezultatima na PiSA testovima na kojima smo osrednji, a koliko se sjećam 1 mjesto ispod Švicarske koja ima neusporedivo bolje uvjete. Smatram da je donesena na brzinu, stavljena je pred nas kao gotov čin . Odluku za sudjelovanje u eksperimentu bi trebali donijeti nastavnici koji će iznijeti sav teret i roditelji čija su djeca „pokusni kunići“. Prijedlog smatram lošim za djecu koju se zatvara cijeli dan bez mogućnosti izbora kako provesti svoje slobodno vrijeme, a uz to ih se izdvaja iz obitelji. To će nesumnjivo ostaviti posljedice na njihovo fizičko i psihičko zdravlje. Učenici se već peti sat počinju vrpoljiti zbog gubitka koncentracije. Na koji način mislite da ćemo im zadržati pažnju do 15 ili čak 17 sati? Osobito me zanima kako će izdržati učenici s posebnim potrebama kojih u razredima ima sve više i s kojima se i sada nosimo uz iznimne napore. Učenici trebaju imati priliku razviti vlastite organizacijske sposobnosti pa tako i planirati vlastito samostalno učenje kod kuće. U tzv. programu A2 teret odgovornosti za učenje se prebacuje s učenika na nastavnika što bi moglo rezultirati još lošijim znanjem te nesamostalnošću djece. Osim toga, ne uče sva djeca na isti način, nemaju svi jednake sposobnosti niti uče jednako brzo. Nastavnike ovaj prijedlog dovodi u nepovoljniji položaj nego što su bili, s povećanjem zaduženja na 20-22, načinom izračuna sati pretvaranjem školskih sati u sunčane sate kao da za vrijeme odmora nemamo obvezu voditi računa o učenicima. Razredništvo je mukotrpan posao koji se svodi samo na sat razrednika uz mizernu naknadu od 2,5% i izbacuje iz redovne nastave A1. Ovo nepovoljnije vrednovanje rada u odnosu na postojeće rezultirati će velikim brojem tehnoloških viškova jer će biti teško nakupiti dovoljno sati za punu satnicu, a ako se ipak uspije skupiti moglo bi dovesti do zdravstvenih problema zbog prevelikog opterećenja. Vrednovanje stručno metodičke pripreme smanjuje se s 30 minuta na sramotnih 22.5 minute što nikako nije dovoljno za pripremu radnih materijala i osmišljavanje aktivnosti, pripremanje i ispravljanje provjera i sl. U ovom „uravnoteženom i održivom sustavu“ za A2 tj. dodatnu i dopunsku smatraju da nisu potrebne pripreme. Omalaovažavajući tako nastavni moglo bi u konačnici dovesti do odljeva kvalitetnog kadra u druga zanimanja ili zemlje. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 404 | Nada Milić | Eksperimentalni program | Koncept cjelodnevne nastave predstavljen na ovom e-savjetovanju ima popriličan broj mana. Činjenicu da su hrvatski učenici u znanju ispod prosjeka znanja učenika u Europskoj uniji pronalazim u konstantnoj degradaciji prosvjetne struke što u konačnici rezultira i sve manjim brojem mladih ljudi koji se odlučuju za rad u prosvjeti. Nastavnica sam matematika, i do sada kada sam bila na bolovanju ili plaćenom dopustu, nikada nisam imala stručnu zamjenu, kako ja tako i mnoge moje kolege. Sve više ljudi doslovno bježi iz prosvjete, a nakon ovog eksperimentalnog programa smatram da će još i više, čime će se povećati ponovo broj nestručnih zamjena. Tada vjerujem da ćemo biti još gore pozicionirani na listi u odnosu na učenike Europske unije. Zanima me je li itko iz radne skupine koji je radio na ovom dokumentu proveo jedan radni dan s učenicima nižih razreda razredne nastave. Učiteljice, pogotovo prvog razreda, poprilično energije ulažu u svoj rad i obavljanje redovite nastave. Opteretiti ih još i s nastavom A2 smatram nebuloznim. Mislim da je puno bolja opcija koju imaju danas kod djece u produženom boravku: jedna učiteljica u redovnoj nastavi, a druga učiteljica u dijelu nastave A2. Koncept nastave A2 u višim razredima jako dobro izgleda na papiru, ali u praksi je to nemoguće. Najviše će ispaštati djeca s poteškoćama i darovita djeca. Mislim da bi bilo puno korisnije ostaviti dopunsku i dodatnu nastavu i kao takve ih uklopiti u koncept nastave A2 jer u istoj prostoriji pomagati svoj djeci kod pisanja domaće zadaće konkretno iz matematike je jednostavno nemoguće jer taj dio podrške se neće moći kvalitetno odraditi. Pogotovo smatram ovu rečenicu izuzetno nemogućom za provedbu, pa se čak pitam jesu ljudi koji su pisali ovaj dokument ikad radili s djecom u našim školama: „…učinkovito korištenje prostora podrazumijeva da se učenicima koji preferiraju učenje u mirnom okruženju lišenom vanjskih zvukova i ometajućih podražaja mora ponuditi mogućnosti takvog učenja. Isto tako, učenicima koji, na primjer, odabiru kretanje tijekom učenja, potrebno je također dopustiti i ponuditi i takve mogućnosti učenja.“ Također računanje naše satnice u nastavnim satima i solarnim satima jednostavno nema smisla. Ako smo odradili jedannastavni sat i računati to kao 0.75 solarnog sata nije istina u praksi. Svi nastavnici su dužni i dežurati tijekom malog odmora, odgovarati na mnogobrojna učenička pitanja i u konačnici čuvati ih da budu pristojni i ponašaju se kako dolikuje školi. Tako da smo više od 0.75 solarnog sata zaduženi radom s djecom. Ako će mi se sve računati samo kroz nastavne sate, a ne i dežurstva onda će djeca na malim i velikom odmoru biti prepušteni sami sebi. Najvećom nebulozom ovog dokumenta smatram ukidanje nastavnog predmeta Informatika jer je IT sektor vodeći i jedan od najbitnijih sektora. Informatička pismenost je jako bitna u bilo kojem poslu, ali i svakodnevnom životu. Jedan sat tjedno je izuzetno malo za učenike osposobiti kako bi se usvojilo potrebno znanje koje je djeci danas potrebno. Na ovaj način ćete sve kvalitetne nastavnike informatike doslovno potjerati iz škole jer s istim vremenskim opterećenjem u bilo kojoj IT firmi ili banci informatičari (i matematičari) mogu imati barem dva puta veću plaću. Velikim propustom smatram i to što nisu definirani ostali poslovi. Ne definirate li to kao dio tjednog opterećenja (kao što je do sada) mislim da bi škole mogle ostati bez satničara, voditelja smjene, administratora e-dnevnika itd. Sumnjam da će itko od kolega to raditi na dobrovoljnoj razini ili za neko simbolično uvećanje plaće. Nadam se da će radna skupina ubuduće se više savjetovati s nastavnicima koji stvarno rade u školstvu nego napisati ovakav dokument. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 405 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Poštovani, temeljem koje uredbe i kojeg zakonskog akta planirate radno vrijeme učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi izračunavati u tzv. "solarnim satima"? Molimo Dokument EP dopuniti ovim neophodnim informacijama koje su ključne za razumijevanje istog. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 406 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | U Dokumentu EP solarne sate navodite 17 puta. Od toga 9 od 17 u kontekstu razredne nastave. 3 od 17 za predmetnu nastavu. I 5 od 17 puta za stručne suradnike. U Dokumentu molimo pojasniti i objašnjenjima dopuniti razloge 3 (tri) puta većeg broja navođenja pojma "solarnih sati" u razrednoj nastavi u odnosu na predmetnu nastavu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 407 | DUBRAVKA DRVENKAR | Eksperimentalni program | Poštovani, mišljenja sam da nam je potrebna reforma sustava ali nikako ne na ovakav način, ne preko noći i ne da reforma sama sebi bude svrha – jer drugu svrhu, u svemu ovome, ne vidim. Rado bi da su reformu radili ljudi koji su bar dio svog radnog vijeka proveli u školi, u razredu konkretno. Sve mi se čini da bi učitelji trebali postati mađioničari koji će više posla raditi jednako kvalitetno, ako ne i kvalitetnije. Privatni život nama očito nije potreban. Nitko se nije sjetio da bi dva učitelja kvalitetnije radila posao predloženog obujma. Dokument koji je postao top tema u školskim hodnicima, zbornicama, grupama dođe mi kao čitanje Antigone – taman kad pomislim da sam ulovila bit svega, eto neke rečenice koja nema smisla, koja ne drži vodu, o kojoj nitko nije baš promislio ali ju je napisao (čitaj: uljepšao stručnim, „pametnim“ izrazima i nepotrebnim epitetima) i koja je u suprotnosti od prethodne. Da ne govorim o nedorečenosti, o svim pitanjima koja mi prolaze kroz glavu kad pročitam određene dijelove dokumenta. Kao učitelj, za svoje učenike ne želim cjelodnevnu nastavu. Ne znam koliko kvalitetno možemo u razrednoj nastavi raditi nakon redovne nastave i s kakvim učinkom s obzirom da su primjerice prvašići već nakon trećeg sata umorni, nekoncentrirani i s pažnjom „na sve strane“. Kao roditelj, ne želim ovakvu reformu za svoje dijete. Ne želim da mi dijete bude u školi toliko dugo zbog ideja nekolicine koji pojma nemaju o praksi jer nikad dio te prakse nisu ni bili. Važnija mi je obitelj i zajedničko vrijeme. Od toga ćemo zasigurno imati više koristi nego od vaše reforme. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 408 | Silvija Micek | Eksperimentalni program | Poštovani, Učiteljica sam informatike 23 godine u osnovnoj školi. U školi u kojoj predajem informatiku uvijek je 100% učenika uključeno u izbornu nastavu informatike s godišnjim fondom od 70 sati, odnosno 2 sata tjedno. U novom konceptu cjelodnevne škole ukida se predmet informatika, a uvodi se novi predmet jedan sat tjedno. Smanjenje sati nastavnog predmeta Informatika kosi se sa svim strateškim dokumentima i planovima razvoja Republike Hrvatske i Europske unije ali još i više sa stavom, interesom i željama samih učenika i roditelja. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (https://narodne-novine.nn.hr/.../sluz.../2021_02_13_230.html) kao prioritete provedbe na području obrazovne politike spominje „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja”. Sa smanjenom satnicom te se smjernice nikako neće moći ostvariti. Eksperimentalni program naziva se uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Koliko je sustav pravedan prema učiteljima informatike i informatičarima? Smanjenjem satnice zakidaju se učenici, ali i učitelji. Informatičari su ti koji podučavaju mlade kako sigurno zakoračiti u digitalni svijet, kako biti odgovorni digitalni građanin. Informatičari su za vrijeme online nastave bili podrška kolegama, učenicima i roditeljima u svladavanju zadataka. Većina informatičara održava web stranice škole, administrira e-Dnevnik, e-maticu, održava opremu...sve to gotovo na svakodnevnoj bazi. Smatram da se postojeća satnica informatike od 2 sata tjedno treba zadržati i dalje. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 409 | Nives Korbar Hmelina | Eksperimentalni program | Hrvatski školski sustav vapi za reformom, ali ova koja se predlaže donijet će dugoročne negativne posljedice za sve uključene, a prvenstveno za učenike. Naši su učenici pretrpani obaveznim predmetime, sad im ih se nameće još veći broj. Povećava se broj predmeta, povećava se tjedna satnica i time se dodatno opterećuje učenike. Pozdravljam uvođenje novog predmeta Svijet i ja, ali se nikako ne slažem da njega predaju učitelji kojima nedostaje sati neposredne nastavu u njihovom predmetu, koji nisu stručni za taj predmet. Na lokalnim razinama tokom protekli dugi niz godina organizirani su različiti oblici stručnog usavršavanja za područje građanskog odgoja i mnogi su učitelji uložili puno vremena u edukaciju na tom području. No, taj će predmet predavati oni s manjkom sati, bez obzira na svoju stručnost. Time se srozava vrijednost struke i predmeta. Učenici će i dalje većinu vremena ( cijeli A1 i A2 program ) provoditi sjedeći, u školskim klupama, što će biti posebno teško najmlađima. Ideja “obogaćenog” učenja je posebno upitna. Ukida se DOP i DOD nastava na kojoj se učitelj zaista mogao posebno posvetiti onim učenicima koji su to trebali ili željeli. Kako će A2 program izgledati u praksi ne mogu ni zamisliti, a konkretnih uputa nema. Ideja da za taj dio rada s učenicima učitelju nije potrebna priprema potpuno je neprihvatljiv. Odgovornost za uspjeh učenika u svladavanju gradiva u potpunosti se prebacuje na učitelje. Učenje zahtjeva aktivno sudjelovanje učenika, a to je teško ako su učenici preopterećeni brojem sati i opsegom gradiva propisanim nastavnim planom. Zadaće je moguće napisati u školi, ali osigurati uvjete za učenje u školi je nemoguće. Svaki učenik uči na svoj način, u svoje vrijeme. Važno je naučiti učenike na samostalnost u učenju i preuzimanju odgovornosti za rezultate svojeg rada. Razredništvo, koje je dosad bilo valorizirano s dva sata redovne nastave tjedno, višestruko je omalovaženo novim prijedlogom. Svatko tko radi u školi zna koliko je obiman i zahtjevan posao razrednika. Predloženi dodatak od 2,5 % nije ni blizu dovoljan, niti pravedan jer na taj način su učitelji za isti posao vrlo različito plaćeni, ovisno o visini plaće. Satničarstvo je izrazito zahtjevan posao, a u uvjetima CŠ bit će još i zahtjevniji. Isto se odnosi i na posao IKT podrške i na administratore e-dnevnika. Nema opravdanja ukidati dosadašnju valorizaciju tih poslova. Razredništvo, kao i rad u B1 programu za učitelje u isto se vrijeme proglašava neobaveznim i obaveznim - kada škola/ravnatelj donese takvu odluku. ??? Popis obaveza koji se stavljaju pod “ostale poslove” je vrlo opširan i nedefiniran. Opravdana je bojazan učitelja da uz nova zaduženja neće imati dovoljno vremena za pripremu za nastavu, pripremu i ispravljanje ispita i ostalih učeničkih radova, obaveznu administraciju i evidenciju. Obećana povećanja plaće smatram nedostatnima za povećani obim posla. Ovo su samo neke od najvažnijih primjedbi koje sam smatrala potrebnim iznijeti. Žao mi je što se ovako velika i važna reforma radi na način na koji se radi, bez uvažavanja mišljenja svih koji su uključeni u proces, a pogotovo struke: učitelja, stručnih suradnika, psihologa. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 410 | Tatjana Perić | Eksperimentalni program | Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primijetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 411 | Draženka Kuzman | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam informatike dvadesetak godina. Predajem učenicima razredne i predmetne nastave. Prije tri godine bila sam sretna što se prepoznala važnost ovog predmeta i uvela se u razrednu nastavu kao izborni predmet. No, ni nepune tri godine od početka provedbe satnica predmeta Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. To nikako nije u skladu sa “...omogućava i pospješuje puna provedba i uspjeh svih ranije započetih reformskih procesa u novom okviru osnovne škole…“. Nadalje, ciljevi predmeta Informatika danas se realiziraju kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu je: Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati te E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog razmišljanja, uz ostale predmete STEM područja, upravo se provodi na nastavi Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Iz iskustva sigurno mogu tvrditi da za provođenje nastave informatike u razrednoj i predmetnoj nastavi jedan sat tjedno nije dovoljan te da nikako, u današnje vrijeme kada je informatička pismenost sastavni dio života i rada i neprestano se razvija, ne smijemo dozvoliti smanjenje satnice ovog nastavnog predmeta. Draženka Kuzman, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 412 | MAJA GRGIĆ ZETICA | Eksperimentalni program | Poštovani, već u samom početku dokumenta iznijeli ste niz tvrdnji kojima samo obezvređujete i dajete za pravo onima koji su bili protiv projekta Škole za život. O daljnjem tekstu ne treba, slijedom toga, niti raspravljati. Nema smisla raspravljati niti o izjavama vodećih o Programu kojega na silu želite implementirati. Ovim dokumentom, kao i izjavama, pokazujete da nimalo niste upućeni u srž onoga što vam treba biti primarni posao, a to je obrazovanje učenika. Ako se ovaj Program temelji na kurikulima bivše ministrice Divjak, oprostite se s minimalno zadovoljavajućim rezultatima na svim relevantnim testovima. Kurikuli su loši, kurikuli ne prate razvojnu dob, kurikuli, sve u svemu, nemaju smisla. Tu je bit problema, a ne u cjelodnevnom tlačenju djece. To nije shvatila Divjak, a ni vi niste na dobrom putu. Da su ti kurikuli dobri, potrebe za instrukcijama ne bi bilo. Ne bi ih bilo niti da na akademskim razinama pojačaju metodiku. Npr. osakaćena je dobra ideja već od samog početka školovanja, a to je učenje slova. No, to je druga tema. Na isti način osakaćujete i nastavni predmet Informatika. Financirate kojekakve edukacije za nastavnike i pokazujete što bi oni sve mogli implementirati u nastavu, a sveli ste ih na 45 minuta tjedno. Time pokazujete da niti minute niste proveli na nastavi. U tekstu se naglašava da škola nije čuvalište djece, a upravo takvu poruku šaljete. Kroz medije šaljete poruku o sredstvima koje će škole dobiti, a sramotno, djeca nemaju wc papir. Roditelji izlet na Plitvice plaćaju na rate. Onih par koji to mogu. Nije li to sramotno? Dobro, mora se priznati, osigurali ste vrijeme tijekom kojega će moći pregledavati fotografije tih istih Plitvica. Naglašavanje da će u školi postojati vrijeme za pisanje domaće zadaće samo pokazuje koliko nemate znanja o struci i banalizirate nešto što je itekako potrebno. Domaća zadaća nije kazna, ona nije dodatna tlaka. Ona ima svoju svrhu u obrazovanju, ako je želimo postaviti na pravo mjesto. Pisanje domaćih radova u školi stvara osjećaj oslonca na učitelja do te mjere da se može reći da se odradila. Je li to cilj? Nešto odraditi ili shvatiti? Na učenike s posebnim potrebama itekako ste zaboravili. Zamislite učenika s bilo kojom teškoćom da sjedi do 14:15 na nastavi? To je krajnje nehumano. Zaboravili ste na učenike putnike. Jeste li se pitali u kojem će oni trenutku biti s roditeljima kad vam je toliko stalo da budu s njima? Kada bi MZO bilo odlučno i uhvatilo se u koštac s nebuloznim kurikulima, kada bi MZO stao na stranu obrazovanja i pritisnuo pojedince da djecu šalju u škole i to novčanim kaznama, kada bi se čvrsto držali zakona i pravilnika koje sami pišete, kada biste učitelje doživljavali kao kolege i suradnike, kada biste zaista željeli povisiti kvalitetu sveukupnog školovanja onda ne bi krenuli od ovakvog dokumenta. Kuća se ne gradi od krova. Bebinim koracima došlo bi se do cjelodnevne škole, ali one kvalitetne i to vam nitko ne bi osporavao. U ovom slučaju, to se ne bude dogodilo. Bavite se djecom! Bavite se zanemarivanjem! Bavite se obrazovanjem! Bavite se sigurnošću učenika i zaposlenika u školama! Osigurajte minimum za dostojanstven boravak u školi. I na kraju, mene nitko ne štiti. Izjavama Ministra i njegove družine, čak i ovim Programom vrijeđate našu inteligenciju. Vrijeđate struku. Ovo je djelić onoga što želim napisati. Ovdje ću stati i zamoliti da se zaista upoznate s onim što bi vam trebala biti zadaća. I barem jednom, samo jednom, stvari nazovite pravim imenom i prestanite preko leđa učitelja razredne nastave provoditi svoje instant i nebulozne ideje. Poštovani Ministre, čisto informativno, moja poruka nije orkestrirana. Vjerovali ili ne, imam vlastite oči i glavu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 413 | Kristina Slunjski Živković | Eksperimentalni program | Poštovani! Moram izraziti svoje neslaganje sa ovako osmišljenim konceptom cjelodnevne nastave. Ravnatelji, učitelji i ostali dionici odgojno-obrazovnog sustava, kojih se sve ovo i tiče, saznaju o svemu iz medija, što smatram krajnjim nepoštivanjem i degradacijom učiteljske struke. One koji će cijelu stvar morati provesti i iznijeti na svojim leđima nitko nije konzultirao. Ovo mi se čini kao teoretiziranje iz ureda onih koji u nastavi nisu proveli ni dana pa nemaju uvid u to kako funkcionira nastava i ne shvaćaju kako je ono što su zamislili teško ili nemoguće provedivo. Mnogi će učitelji ostati bez satnice i postati tehnološki višak. Vi kažete, učiteljima kojima fali sati dodijeliti će se novi predmet "Svijet i ja" koji će predavati učenicima koji ne pohađaju nastavu vjeronauka. Pitam ja vas kome će ti učitelji predavati novi predmet ako svi učenici škole pohađaju nastavu vjeronauka? Razredništvo, dodatna i dopunska nastava moraju ostati u redovnoj normi učitelja, nikako ih prebacivati u A2 program i izuzimati iz satnice. Čak štoviše za razredništvo bi trebalo povećati sate, o čemu se već dugo i govori, jer obveze razrednika iziskuju puno više vremena i angažmana od trenutno predviđene satnice. Isto tako u normu kao neposredni rad treba računati i odmore i dežurstva s učenicima. Svaka struka ima svoje posebnosti pa tako i učiteljska. Van svake pameti je računati učiteljsku normu u solarnim satima. Aktivan rad sa djecom 45 minuta nikako nije isto što i rad u uredu 1 solarni sat. Opet sam na tragu prije navedenoga da iza reforme stoje ljudi bez iskustva u nastavi. Uporno se naglašava poboljšanje kvalitete obiteljskog života, dobrobit za učenike i roditelje. O kakvoj se dobrobiti radi i obiteljskom životu ako se djeca i roditelji ne vide po cijeli dan. Ovakvom nastavom obveznom za sve učenike postići će se samo kontraefekt. Školu će doživljavati kao zatvor. Cjelodnevna nastava treba biti isključivo izbor učenika i roditelja, jer nije svima potrebno da budu 8 i više sati u ustanovi. Prvo bi trebalo svim školama osigurati uvjete, infrastrukturne, materijalne, tehničke i kadrovske, a tek onda krenuti u provedbu reforme koja je itekako potrebna. Tu reformu je itekako potrebno bolje pripremiti i razraditi, naravno konzultirati i struku sa iskustvom rada u razredu, kako bi bila uravnotežena, učinkovita i održiva. Nipošto srljati u sve to i oštetiti generacije učenika, jer već su načete prošlom reformom i pandemijom. I još nešto za kraj, stvarno je neshvatljivo da se u 21. stoljeću smanjuje satnica informatike. Lijepi pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 414 | Deborah Špehar | Eksperimentalni program | Poštovani, Načelno podržavam ideju cjelodnevne nastave, ali ne na način na koji ste to predstavili. Nažalost, preveliki su propusti i zakidanje učenika, učitelja, ali i roditelja. Dio roditeljske uključenosti u obrazovanje djeteta čini uključenost kod kuće. Prepoznat je širok spektar aktivnosti učenja koje roditelji provode s djecom (najčešće, ali ne isključivo, kod kuće), od kojih su najučestalije: nadgledanje i pomoć u izvršavanju zadaća; pomoć u učenju, planiranju učenja te organizaciji vremena; stvaranje kognitivno stimulirajućega obiteljskoga okruženja; aktivnosti razvijanja jezičnih vještina; diskusije i komunikacija roditelja i djece; aktivnosti učenja izvan obiteljskoga doma; roditeljska očekivanja i aspiracije za djecu te unapređivanja znanja roditelja po pitanju razvoja djeteta, odgoja, učenja i slično.. Sve to oduzimate i roditeljima i djeci. Iz Zakona o odgoju i obrazovanju, Članak 135., stavak 3. Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom objavljenim na mrežnim stranicama škole: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim, eksperimentalnim i posebnim programima te dati suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u nastavnim predmetima koji su dio odgojno-obrazovnog standarda. Mogu li roditelji birati, odnosno izjasniti se hoće li njihovo dijete sudjelovati u eksperimentalnom programu? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 415 | Emica Pišonić | Eksperimentalni program | Poštovani, javljam se kao učiteljica razredne nastave, s 20 godina radnog iskustva, ali i kao roditelj. Reforma školskog sustava u RH je nužna, ali bi se trebali uvažiti prijedlozi onih koji tu reformu provode, a to su učitelji i nastavnici. Brojni komentari na ovom savjetovanju govore tome u prilog, ali i da se ovaj prijedlog treba mijenjati. Moji prijedlozi su: 1. U jednom razredu potrebna su 2 učitelja RN (to može biti i neka vrsta asistenta kao u finskom sustavu). Ukoliko jedan učitelj radi od 8 do 15h, bez obzira na slobodan sat kada je npr.Strani jezik ili Vjeronauk, ne može se u tom vremenu kvalitetno pripremiti za nastavni proces. 2. Uvesti nulti razred – pohađanje predškole je zanemareno, a stručnjaci znaju koliko je to važno razdoblje za usvajanje socijalnih vještina, glasovne analize i sinteze, razvijanje prečitalačkih vještina , itd. 3. Roditeljima omogućiti izbor za pohađanje A2 programa. Nadam se da će se uvažiti mišljenja i prijedlozi navedeni u ovom savjetovanju. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 416 | Davor Šokec | Eksperimentalni program | Poštovani, prije svega, promjene su nužne u sustavu odgoja i obrazovanja, ali smatram da trenutni koncept „Cjelodnevne nastave“ nije primjeren za sudionike odgojno-obrazovnog procesa. Kao prvo i najvažnije, smatram da će djeci biti jako naporno u školi do cca 15:00 i da bi roditelji trebali moći birati hoće li im djeca pohađati nastavu poslijepodne ili ne. Mnoga djeca imaju poteškoća sa pažnjom, socijalizacijom ili ponašanjem i za njih nije primjereno da budu u školi dulje nego što su trenutno. Djeca će jako malo vremena provoditi s roditeljima, a pogotovo ako će ići na izvanškolske aktivnosti u sportske klubove, plesne klubove,… Kao učitelj razredne nastave moram primijetiti da se očito naš trenutni doprinos ne cijeni dovoljno, jer da se cijeni, norma nam se ne bi toliko povećala. Odgovorno tvrdim da je naš posao i u trenutnom obliku težak i zahtjevan, a u cjelodnevnoj nastavi bi bio gotovo pa neizdrživ. Nastavu je potrebno kvalitetno pripremiti, a za to je potrebno vrijeme za pripremu. Učitelji razredne nastave se trebaju tjedno pripremiti za 20-ak nastavnih sati, a naredne školske godine ne mogu ponovno upotrijebiti pripreme jer ne predaju više nastavno gradivo istog razreda. Nemoguće je nastavu održati kvalitetno bez temeljite pripreme! Prema predloženom konceptu naš posao bi se svodio na čuvanje djece od 12 do cca 15 sati, a nakon toga bismo trebali pripremiti kvalitetne i metodički oblikovane materijale jer se od učitelja očekuje da djeci kvalitetno prenesu znanje koje će im trebati za cijeli život. Ne vjerujem da ćemo unutar „novog radnog vremena“ pronaći vrijeme za pripremu za sljedeći dan. Ako ćemo biti „zatvoreni“ u školi do 15 sati, nećemo imati vremena (a ni volje) kvalitetno pripremati nastavu nakon 15 sati. Također, od nas se očekuje da se usavršavamo, organiziramo roditeljske sastanke, budemo u komisijama za testiranja, pišemo bilješke i zapisnike, sastavljamo i ispravljamo ispite, pišemo planove i listiće za učenike s prilagođenim programima, pripremamo djecu za nastupe, uređujemo panoe,… Očito će se od nas očekivati da stalno radimo prekovremeno i obavljamo posao koji su do sada obavljala dva učitelja. Nažalost, na taj način nastava će izgubiti na kvaliteti, a jedino dobiti na upitnoj kvantiteti. Želio bih naglasiti da je učiteljski posao psihički jako naporan i pitanje je koliko će učitelja moći izdržati takav tempo. Tko nije probao, ne zna o čemu govorim, a dojma sam da ljudi koji su pisali program nisu proveli mnogo vremena u razredu. Moj prijedlog je da u jednom razredu rade 2 učitelja ili da se naprave korekcije programa koje neće djecu i učitelje cijeli dan „držati“ u školi i još od učitelja nakon posla očekivati pripremu za nastavu. Kvalitetna priprema za nastavu se radi kod kuće u vremenu kada to učitelju odgovara. Od učitelja se očekuje da budu kreativni, a kreativnost je teško postići u školi unutar malo slobodnog vremena kojeg ćemo imati. Kreativnost ne dolazi sama od sebe, za nju treba biti odmoran i lišen pritiska radnog vremena. Konceptom „Cjelodnevne nastave“ biste jako smanjili interes mladih ljudi za učiteljskim pozivom jer obujam dodatnih poslova ne prati adekvatna plaća, a pozitivna strana učiteljskog posla je bila autonomija, a posebno fleksibilnost učiteljskog radnog vremena koje se, barem zasada, može prilagoditi. Ne bih se iznenadio kada bi se za 5 godina učitelji tražili „svijećom“ i kada bi učiteljska struka postala deficitarna. Obitelji učitelja najbolje znaju da učiteljski posao traje cijeli dan, ne od 8 do 13 sati. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 417 | DARKO RAKIĆ | Eksperimentalni program | Hrvatski sabor na sjednici 5. veljače 2021. donio je Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine. U ovom dokumentu je navedeno: Manje investicije i slabije usvajanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija jedan su od razloga nižeg rasta produktivnosti u Europi u odnosu na SAD. Iz tog razloga, Europska komisija je kao dio Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. predložila program Digitalna Europa, radi izgradnje strateških digitalnih kapaciteta i omogućavanja širenja primjene digitalnih tehnologija u EU. Poticat će se ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i napredne digitalne vještine. Upravo bi posljedični rast produktivnosti kroz inovacije i nove tehnologije trebao biti jedan od glavnih pokretača rasta u zemljama EU. Međutim, trenutne politike usmjerene na podizanje kvalitete ljudskog kapitala i snažnijeg ulaganja u istraživanje i razvoj neće biti dovoljne već će ih morati pratiti reforme za povećanje digitalne konkurentnosti i bolje funkcioniranje tržišta rada kao i uklanjanje ulaznih barijera za inovativne sektore. (Nacionalna razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine., Hrvatski Sabor, 2021.) Spomenute reforme za povećanje digitalne konkurentnosti i poticanje ulaganja u kibernetičku sigurnost i napredne digitalne vještine u suprotnosti su s prijedlogom novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata tjedno. Također su spomenute reforme navedene u dokumentu Nacionalna razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine., Hrvatski Sabor, 2021. u suprotnosti s prijedlogom poslova: Satničar; IKT podrška; Administrator eupisnika u dokumentu Eksperimentalni program OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2023. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 418 | Martin Gelić | Eksperimentalni program | Poštovani, Želim prokomentirati prijedlog cjelodnevne škole s četiri aspekta, odnosno četiri perspektive: - kao učitelj i ljudsko biće općenito, - kao učitelj glazbene kulture, - kao razrednik - kao roditelj. Kao učitelj i ljudsko biće općenito: Naime, kompletan prijedlog cjelodnevne nastave u ovom obliku je neodrživ i besmislen. Kada govorimo o cjelodnevnoj nastavi, odnosno o ovom prijedlogu, aludira se na to da učitelji zapravo ne rade cijeli dan, što je velik promašaj i kriva pretpostavka. Od priprema, prezentacija, apsurdne i nepotrebne administracije, do pregledavanja zadaća, ispravljanja provjere znanja i mnogobrojnih poslova u opisu učitelja. To je i više nego cjelodnevna škola. Dalje, rad s djecom je mukotrpan i iscrpan rad za odrasle ljude, a kako je tek učenicima čija je "radna memorija" izrazito slaba te čija koncentracija opada nakon prvih nekoliko sati (opće poznata činjenica je da se odgojni predmeti održavaju nakon 4. sata kada koncentracija učenika nije toliko dobra). Zašto bi netko pomislio da su djeca do 14 godina starosti u stanju AKTIVNO provesti cijeli dan u školi? Nadam se da ne uspoređujete našu djecu s djecom drugih zemalja zapadne Europe, ili još gore Kine, Japana ili ostalih zemalja gdje je stopa suicida kod djece jako visoka i povezana sa školskim sustavom. Mentalitet i disciplina našeg naroda se ne može uspoređivati s drugim državama. Strah me pomisliti o potencijalnim incidentima koji bi se mogli pojaviti dodatnim pritiskom na problematične učenike, koje naravno ne možemo sankcionirati zbog zastarjelih i nedorečenih pravilnika, ili učenika koji su zlostavljani i koji jedva čekaju da se maknu iz škole. Zašto drugi dio nastave (A2) nije opcionalan? Zašto siliti učenike koji nemaju poteškoća s usvajanjem gradiva da ostaju u školi? Što nedostaje dopunskoj nastavi koja je upravo namijenjena učenicima koji teže usvajaju gradivo (osim toga da nije obavezna)? Što je s glazbenim školama, s drugim aktivnostima koje učenici rado pohađaju? Želite li da naši učenici ovise samo o učiteljima, a ne da samostalno rješavaju zadaće i na taj način razvijaju svijest, kriticizam i samostalnost? Koja je svrha novih nedorečenih predmeta koji neodoljivo podsjećaju na građanski odgoj, odnosno propali projekt? Posao koji ste nedavno šakom i bradom nudili informatičarima ćete sada oduzeti dok se sav svijet sve više oslanja na tehnologiju. Da se razumijemo, ima dobrih ideja, ali ovaj prijedlog je jedan korak naprijed, a previše njih nazad. Kao učitelj glazbene kulture: Oduzeti učiteljima glazbene kulture izvannastavne aktivnosti je ravno otkazu. Kako može 25% nastave u A2 dijelu biti dovoljno za toliko „sporednih“ i očito nebitnih predmeta? Sreće imaju samo učitelji glazbene kulture koji rade u velikim školama, ili gdje eventualno mogu predavati 4. razredima, ali to nije rješenje. Misliti da će obrazovani ljudi raditi na pola radnog vremena ili jedva popunjavati satnicu u više škola je apsurd. Zašto je glazbena kultura uvijek zadnja rupa na sviralu? Kako će se glazba u državi popraviti kad nam i „mrvice“ od satnice oduzimate. Dalje, učitelji glazbene kulture predaju gotovo svim razredima u školi. Mislite li da je jednostavnije raditi s 8 razreda ili s 20? Učitelji glazbene kulture troše najviše energije, jer frontalni oblik nastave ne prolazi u nastavi glazbe. Sviramo s učenicima, pjevamo s njima, plešemo s njima itd. jer mi ne možemo samo zapovjediti i gledati sa strane. U 45 minuta pokušavamo pokriti toliko glazbenih aktivnosti propisanih kurikulumom da nam treba dodatna satnica. Vratite učiteljima glazbene kulture 2 sata ili ne izbacujte izvannastavne aktivnosti iz redovne satnice. Dalje, apsurdno je vjerovati da će učenici nakon cijelog dana imati energije ili volje za izvannastavne aktivnosti poput zbora ili orkestra. Zar školske priredbe nisu bitne? Zar promicanje lokalne kulture nije bitno? Zadovoljavanje dječjih potreba za kreativnim izražavanjem stavljamo po strani i pravimo robote od njih? Je li itko od vas razgovarao ili se konzultirao izravno s djecom? Tko o njima razmišlja? Pravobraniteljica možda? S učenicima dodatno radimo, van satnice jer su to amateri koji će možda jednoga dana postati ozbiljni glazbenici, i navikli smo na to, ali ne možemo dopustiti da nas dovedete na rub egzistencije. Kao razrednik: Oduzeti satnicu razredniku je između ostaloga vrijeđanje zdravog razuma. Prije svega, pomisliti da je jedan sat tjedno dovoljan za rješavanje razrednih problema je smiješno, a kamoli taj zadatak gurnuti u ostale poslove. Mislim da će razumna i intelektualna osoba shvatiti apsurd ovog poteza pa nemam više potrebu komentirati. Kao roditelj: Uskoro i svoje dijete šaljem u školu. Zašto mislite da ja želim da mi dijete provodi cijeli dan u školi? Što mislite, kome radite tu uslugu glorificiranog „dadiljanja“ u obliku škole? Roditeljima sigurno ne. Svaki roditelj kojem je stalo do svog djeteta želi provesti kvalitetno vrijeme sa svojom djecom. Koja je više svrha roditeljstva? Roditi dijete i „riješiti“ ga se čim prohoda? Vrtić, pa cjelodnevna nastava, pa srednja škola, fakultet i gotov proizvod? Ja svoje dijete želim odgajati, također želim pokazati neke stvari, odnosno naučiti ga nekim stvarima. Kako će dijete koje je cijeli dan u školi kvalitetno provoditi vrijeme sa svojom obitelji kad je iscrpljeno? Isto tako, želim da moje dijete pohađa glazbenu školu i jedan sport, kao što sam i ja pohađao. Bojim se da ćete samo stvoriti kontraefekt, a to je da će mnogi roditelji rado koristiti opciju opravdavanja izostanaka do 3 dana. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 419 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | S obzirom da u Nacionalnoj razvojnoj strategiji "Obrazovani i zaposleni ljudi" navodite kao ciljeve: - dostići prosjek zemalja OECD-a na Programima međunarodne procjene znanja i vještina učenika (PISA) - dostići prosjek zemalja EU u duljini vremena kojeg učenici provode u nastavnom procesu potrebno je dopuniti Dokument CŠ znanstvenom i stručnom literaturom i istraživanjima o navedenoj temi i tematici temeljem koje ste osmisliti tvrdnje što cjelodnevna škola postiže. Ponajprije molimo Dokument dopuniti pojašnjenjem zašto, npr. "Cjelodnevna škola: povećava školska postignuća svih učenika i smanjuje razlike u školskim postignućima učenika", ili zašto bi "Cjelodnevna škola: povećavala društvenu relevantnost znanja i vještina koje učenici usvajaju tijekom osnovne škole", odnosno na koji bi način "Cjelodnevna škola: omogućila puno ostvarenje svih ranije započetih obrazovnih reformi". Itd. Jesu li to zadaće, vaše želje ili projektni ciljevi? Što god vi mislili da jesu, molimo navedite ISTRAŽIVANJA provedena u Hrvatskoj i relevantnu LITERATURU temeljem kojih ste Dokument EP osmislili te način komunikacije i suradnje s provoditeljima cjelodnevne škole u osmišljavanju istih. Ostvarivanje navedenih ciljeva i zadaća zahtijeva prethodnu komunikaciju, suradnju, raspravu, međusobno uvažavanje s odgojno-obrazovnim radnicima osnovnih škola. Molimo navesti dokaze o provedbi navedenoga. Ukoliko je ova profesionalna komunikacija, tijekom planiranja ovog Eksperimentalnog programa izostala, a JEST te ukoliko u Dokumentu EP nisu navedena relevantna istraživanja provedena u Hrvatskoj na ovu tematiku, kao i znanstvena i stručna literatura temeljem koje je ovaj dokument osmišljen, a NISU, molimo Dokument dopuniti traženim, a raspravu ponoviti kada Dokument EP bude cjelovit u ovom dijelu, s OVIM IZNIMNO VAŽNIM sadržajima i podatcima. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 420 | MATIJA BUNTAK | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem ovaj komentar s nadom da će biti barem pročitan iako ću vjerojatno dobiti samo uobičajeni odgovor „Primljeno na znanje“. Smatram da ovakav prijedlog cjelodnevne škole u praksi može dovesti samo do nezadovoljstva svih uključenih u nastavni proces i da ga je potrebno mijenjati u dogovoru s ljudima koji aktivno rade u školama. PITANJA I PRIJEDLOZI: >>> Zašto sve učenike (i one koji su sposobni samostalno kod kuće odraditi svoje obveze) prisiljavamo na A2 dio nastave i duži boravak u školi? Ne znam koliko je to pametno budući da veći dio učenika nakon napornog dana (A1 dio) više uglavnom nije zainteresiran za bilo kakav oblik rada. Kako predajem izborni predmet koji se uglavnom izvodi u kasnijim satima (npr. 5 ili 6 sat) vidim da učenici nakon 3-4 sata u školi teško zadržavaju pažnju (koncentracija im traje tek nekoliko minuta) pa je nerealno očekivati da će nakon toga biti spremni i još za A2 dio nastave (potpora, potpomognuto i obogaćeno učenje) te B1/B2 dio. Ako će ovaj prijedlog biti usvojen stvoriti ćemo učenike koji će biti u potpunosti nesamostalni i nepripremljeni za život. Hoće li cijeli život imati nekoga tko će im pomagati u obavljanju njihovih obveza ili posao odrađivati umjesto njih? Smatram da bi sve osim A1 programa trebalo biti opcionalno kao i u većini drugih zemalja. >>> Zašto se poslom (A1, A2...) kojeg u većini zemalja obavljaju 2 osobe ovim prijedlogom pokušava zadužiti jedna osoba (učiteljica/učitelj nižih razreda)? Jedna osoba neće imati vremena ni energije posvetiti se svakom učeniku za vrijeme A2, B1 i B2 programa koji se izvode nakon A1 programa (obvezna i izborna nastava) budući da on učenike i učitelje već dovoljno iscrpi. >>> Smatram da se razredništvo i dio „ostalih poslova“ koje ste naveli trebaju tretirati kao i neposredni odgojno-obrazovni rad i služiti za „punjenje“ satnice kao i do sada. Potrebno je napraviti temeljitu analizu tzv. ostalih poslova. Nije isto učitelja zadužiti dežuranjem na hodniku i npr. poslovima satničara. Neki od tih poslova (npr. satničar ili IKT podrška) čak ni prema trenutnom pravilniku o zaduženjima nisu vrednovani prikladnim tjednim brojem sati. Primjerice, kao učitelj informatike često imam osjećaj da odrađujem posao za 2 radna mjesta (učitelj informatike i informatičar-osoba za održavanje IKT opreme u školi). Na samo održavanje opreme ponekad potrošim više vremena nego na pripremu i održavanje nastave. Zašto primjerice kao u srednjim školama učiteljima u satnicu ne ulazi održavanje informatičkih učionica? Tko će vam te poslove obavljati ako ostanete bez učitelja informatike koji su se većinom do sada time bavili? Vanjske tvrtke taj će posao puno skuplje naplatiti, a i neće biti u mogućnosti moguće probleme rješavati tako brzo. Npr. u praksi se događa da škole koje za održavanje IKT opreme koriste vanjske tvrtke na rješavanje problema čekaju po nekoliko dana što će u situacijama kada trebate hitno riješiti neki problem (npr. projektor/računalo ne radi 5 minuta prije važnog sastanka) dovoditi do kaosa. >>> I na kraju, zašto se pod krinkom povećanja obveznih sati informatike zapravo smanjuje njezina satnica? Npr. iako je u većini razreda izborni predmet (od 1. do 4. razreda te u 7. i 8. razredu) u mojoj školi (zapravo u svim školama u županiji) više od 90 % učenika pohađa nastavu informatike. Trenutno je to od 1. do 8. razreda 16 sati nastave. Prema vašem prijedlogu to bi sada bilo 8 sati. Nije li to onda smanjenje i neće li zbog toga učitelji informatike postati tehnološki višak? Satnica će nam se „puniti“ s predmetom „Svijet i ja“ koji je alternativa vjeronauku i kojega skoro nitko neće upisati jer svi već idu na vjeronauk? Što se tiče učenika koji nisu išli na informatiku u nižim razredima, nije istina da su se u 5. razredu ponovno iz početka obrađivali isti sadržaji. To je vidljivo i iz kurikuluma predmeta koji su javno dostupni. Iz prakse vidim da je s većinom takvih učenika trebalo dodatno raditi kako bi se barem približili razini znanja onih koji su u nižim razredima imali informatiku. Mišljenja sam da je 1 sat tjedno premalo da se obrade svi sadržaji planirani kurikulumom i da je satnicu (ne nužno informatike, nego općenito IKT-a) u pojedinim razredima potrebno čak i pojačati (i na više od 2 sata tjedno). Smanjenje satnice je nepromišljeno u vremenima kada većina zemalja zbog naglog tehnološkog razvoja pojačava satnicu IKT-a u školama ili razmatra uvođenje novih predmeta. Tu se ne radi samo o informatici. Svi pričaju o tome da nemaju sve države informatiku u školama, ali rijetki pričaju o tome da imaju ili uvode srodne predmete iz IKT područja. Zašto npr. kao zaseban predmet (ili kao izvannastavnu aktivnost) ne uvesti robotiku, programiranje, multimediju? Velik dio učenika pohađa slične tečajeve u sklopu raznih udruga ili klubova. Zašto to ne uvesti u škole ako kvalificiran kadar već imamo (učitelji iz STEM područja)? Ako sam dobro razumio dokument planira se da u B1 dijelu učitelj može imati maksimalno 2 sata tjedno. To je premalo ako se s učenicima u sklopu neke izvannastavne aktivnosti misle raditi neki zahtjevniji sadržaji (npr. robotika ili programiranje). Npr. zamislite da želite s učenicima nešto lemiti. Dobar dio jednog sata ćete izgubiti na pripremu i pospremanje materijala potrebnog za rad. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 421 | NENSI LUČIĆ KINKELA | Eksperimentalni program | Poštovani! Ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne škole u ovakvom obliku. Prije donošenja eksperimentalnog programa trebalo je kontaktirati i uključiti učitelje u izradu istog jer su u konačnici oni ti koji će taj program provoditi. Ovime se samo dobiva puno veće opterećenje djece i učitelja. Vrlo je nejasno na koji način će se provoditi A2 program te hoće li on uključivati homogene ili heterogene skupine učenika. Prema izjavi ministra i njegovih pomoćnika, djeca koja ne savladaju gradivo u školi, morati će ipak kod kuće odraditi dio posla kao i čitanje lektire. Nije li se ovim programom trebalo osloboditi djecu od rada kod kuće? Učiteljima/učiteljicama razredne i predmetne nastave povećava se norma, a to povećanje nije proporcionalno s povećanjem plaće. Kao profesorici matematike i informatike, drago mi je da se povećava satnica matematike za 1 sat, ali mi nije drago da se smanjuje satnica informatike za 1 sat. Živimo u 21. stoljeću, tehnološkom dobu. Informatika je budućnost i ne možemo bez informatičke pismenosti. Voljela bih da netko iz Ministarstva znanosti i obrazovanja dođe odraditi kvalitetnu nastavu Informatike u jednom satu. Umjesto da djecu podržimo u njihovim interesima da prate budućnost i tehnologije, da im osiguramo resurse za programiranje i robotiku, mi smanjujemo satnicu informatike na 1 sat koji zaista nije dovoljan da osigura kvalitetnu naobrazbu. Da ne govorim i o ostalim zaduženjima školskih informatičara kao što su e-dnevnik, e-matica, administratori resursa, administratori imenika, Carnet Huso, uređivanje web-stranice škole, servisiranje računala i sl. Koliko će učiteljica produženog boravka ostati bez posla, a koliko će školskih informatičara, učiteljica/ica glazbene kulture i likovne kulture ostati bez pune norme? Zbog čega se nije išlo i na smanjenje ishoda u nastavi? I što je s djecom s posebnim potrebama? Jesu li ta djeca u stanju biti u školi od 8:00 do 15:30? Iskreno se nadam da ovakav oblik cjelodnevne nastave neće zaživjeti! Nensi Lučić Kinkela, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 422 | Morena Poljančić | Eksperimentalni program | Poštovani, nakon završenog magisterija sa zvanjem učiteljice razredne nastave imam iskustva rada u klasičnoj razrednoj nastavi, kombiniranom razrednom odjeljenju, produženom boravku i protekle dvije godine u cjelodnevnoj nastavi po „riječkom modelu“. S navedenim radnim iskustvom mogu dati osvrt na uvođenje eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave. Apsolutno sam za uvođenje cjelodnevnog odgojno-obrazovnog oblika rada, no s izmjenama koje navodim u nastavku, a koje s obzirom na moje iskustvo imaju utemeljenje. Školski raspored cjelodnevnog odgojnog obrazovnog rada treba biti strukturiran tako da u potpunosti odgovara potrebama učenika školske dobi. Vjerujem da su primjeri dobre prakse najbolji pokazatelji je li nešto dobro ili ne pa time ističem zadovoljstvo strukture dnevnog reda škole cjelodnevne nastave po „riječkom modelu“. Program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja je na predloženi način teško za organizirati, a da je u pozitivnom aspektu za učenike. Učitelji svakodnevno prate svakog učenika u razredu te mu ovisno o tome ima li individualizaciju ili prilagodbu sadržaja pripremaju zadatke koji su mu potrebni za usavršavanje znanja i vještina. Predloženim eksperimentalnim programom vremena za bilo koju vrstu pripreme za ovakav način rada nema dovoljno. Vjerujem da nije cilj učitelja improvizacija sadržaja jer se tada dobiva kvantiteta, a ne i kvaliteta rada koja bi trebala biti u središtu. Nadalje, razdvajanje nastavnog predmeta Priroda i društvo na dva predmeta - Prirodoslovlje i Društvo i zajednica osobno mi nema osnove. Navedeni nastavni predmet sam je po sebi kompleksan jer objedinjuje nekoliko područja, a koja su okosnica za izradu Godišnjeg izvedbenog kurikuluma učitelja iz svih predmeta pa i nastave izvan učionice. Osim toga, važno je promisliti koliko udžbenika, radnog materijala i bilježnica učenici već nose u školu. Ovime bi se još više negativno odrazilo na njihov fizički razvoj nošenjem preteških torbi, a i sami znamo koliko je fizički razvoj u toj dobi od iznimne važnosti. Prilikom upisa na Učiteljski fakultet bilo je potrebno osim glazbene i likovne provjere proći i kineziološku spremnost. Studirajući svaki je učitelj prošao kroz mnogo predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture, ali i metodike istoga. Osim toga, brojni učitelji diplomirali su u sklopu navedenog predmeta što mu kao predmetu daje na dodatnoj važnosti. Samim time, uvođenje kineziologa u razrednu nastavu je u potpunosti nepotrebno, ponižavajuće i diskriminirajuće za nas učitelje. Pretilost učenika, koja se toliko ističe ne proizlazi iz načina rada učitelja, već marendi/doručka koje su u većini nezdrave (npr. pita od bureka, krafna, kroasan, čokoladne pahuljice, …), ali i ne zaboravimo način života na koji učitelji nemaju utjecaj. U potpunosti podržavam uvođenje nastave Informatike kao redovitog nastavnog predmeta od 1. razreda osnovne škole, no smanjivanje satnice s dva na jedan sat nije obećavajuće. Razlog tome jest što je učenicima razredne nastave potrebno dodatno vrijeme za pripremu nastave, osobito informatičke opreme čime navedeni ishodi ne bi bili u potpunosti realizirani. Uvidom u predložene nastavne predmete poput Prirodoslovlja, Društva i zajednice te Praktičnih vještina postavlja se pitanje hoće li se učitelje osposobiti za isto s obzirom da Učiteljski fakulteti nemaju metodike navedenih predmeta? Dolazi do nesrazmjera između Tjelesne i zdravstvene kulture za koju je svaki učitelj u potpunosti osposobljen i kompetentan, a koja mu se želi ukinuti te nova tri predmeta za koje nije, a žele se uvesti. S obzirom na sve pročitano, opremljenost škola je u većini veliki problem za uvođenje bilo kojeg oblika cjelodnevnog odgojno-obrazovnog nastavnog procesa. Mjesto na kojem bi se učitelj trebao pripremati za nastavu u školi trebalo bi biti u skladu sa zahtjevima istoga (računalo, opremljenost kabineta i mir). Cjelodnevni odgojno-obrazovni oblik rada podrazumijeva rad dva učitelja razredne nastave koji ravnopravno dijele nastavu i razredništvo. Time se dobiva kvaliteta rada, učenik je sa svim svojim psihološkim, socijalnim i fizičkim sposobnostima u središtu zbivanja, a roditelj aktivno uključen. Svatko tko je radio u razrednoj nastavi svjestan jest kako je jednoj učiteljici iznimno zahtjevno održati nastavu od 8 do 15.30 sati jer osim nastave, učiteljica pomno prati svakog učenika na svakom odmoru, objedu, tijekom igre, prilikom pripreme za odlazak kući i ostalih situacija. Razvojna psihologija djeteta ističe kako je nižoj dobi učenika potreban veća posvećenost, a što se ista povećava angažman učitelja je malo manji. Razumljivo jest kako uvođenjem dva učitelja u ovakvom obliku nastave utječe na povećana financijska izdavanja, no budućnost učenika i kvalitete njihova odgoja i obrazovanja bi ipak trebala biti na prvome mjestu. Učitelji produženog boravka konceptom gube svoja radna mjesta, čime im je predloženo da rade u predškolskoj odgojno-obrazovnoj ustanovi. Iznimno sam ponosna što sam imala prilike raditi u takvoj ustanovi s djecom različite dobi i dobila iz prve ruke uvid koliko se posao odgojitelja i učitelja razredne nastave razlikuje. U prilog govori i činjenica kako su to potpuno dva razdvojena smjera na istom fakultetu te da magistar primarnog obrazovanja ne može dobiti ugovor na neodređeno radno vrijeme u predškolskoj ustanovi jer nema odgovarajuću završenu stručnu spremu. Cijenim odgojiteljice, njihovo zvanje i radna mjesta. Prema predloženom rasporedu sati vidljivo je kako je 10 minuta stavljeno za doručak i mali odmor. Učenicima razredne nastave 10 minuta za objed nije dovoljno. Ono uključuje higijenu ruku, odlazak do blagovaonice, dijeljenje doručka i povratak do učionice. S 20 ili više učenika u razredu potrebno je u svakom slučaju više od 10 minuta vremena. Konačno, prema navedenom u eksperimentalnom programu u okviru 40-satnog radnog tjedna nema prostora za dodatno stručno usavršavanje, kvalitetnu suradnju i komunikaciju s roditeljima koja se ističe kao izuzetno bitno, vrijeme za pripremu i rad za natjecanja, natječaje, smotre, projekte na razini škole, grada, županije, ali i za brojne druge oblike nastave koji su od važnosti za razvoj sposobnosti i vještina učenika. Zahvaljujem se na razmatranju navedenog kratkog osvrta. Vjerujem u naše školstvo te kako će uvažiti mišljenja učitelja stručnjaka svog područja koji žive svoj poziv. S poštovanjem, Morena Poljančić, mag. prim. educ. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Model rada osnovnih škola kao cjelodnevnih kao jedan od ciljeva ima osigurati jednake mogućnosti svim učenicima u Republici Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, tako i u pogledu dostupnosti kvalitete prehrane i dostupnosti prijevoza i drugih elemenata koji utječu na školovanje učenika. Tekstom Eksperimentalnog programa i svim pripadajućim provedbenim smjernicama osiguralo se da sve škole mogu podjednako kvalitetno ih organizirati. Dodatno je naglašena sloboda i fleksibilnost sve škole da samostalno upravljaju nizom aktivnosti (uključujući raspored, organizaciju školskog dana, prehrane, prijevoza učenika i slično) kako bi mogli što bolje organizirati vlastiti rad, obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti. Nositelj Eksperimentalnog programa je osigurao dovoljna financijska sredstava i njihovu raspodjelu školama za njegovu učinkovitu i kvalitetnu provedbu. |
| 423 | Nikolina Bešenić | Eksperimentalni program | Ne podrzavam uvodenje programa cjelodnevne nastave iz vise razloga, ali ovog trena zelim teziste staviti na sve vece udaljavanje unutar clanova obitelji koje se i ovako dogada zbog prezaposlenih roditelja i djece koja su ionako vecinu dana u skoli. Skola ne moze zamijeniti roditelje ni obitelj,a isto tako je utopisticki vjerovati da ce ucenici sve sto je potrebno uvodenjem ovakvog programa obaviti u skoli i kod kuce samo uzivati sa svojim obiteljima. Podržavam uvođenje drugog stranog jezika kao obveznog, te predlažem da MZO sastavi dokument u kojem se predlaže da se od 1. razreda počne s učenjem bilo kojeg stranog jezika osim engleskog, a da učenici s Engleskim jezikom kreću od 4. razreda. Razlozi za ovi leže u sveobuhvatnoj izloženosti djece engleskom jeziku putem medija, zbog kojeg ga usvajaju lakše i brže u odnosu na bilo koji drugi strani jezik. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 424 | Sanela Bodiš | Eksperimentalni program | Poštovani, napisati ću mišljenje većine svojih učenika s kojima sam razgovarala o prijedlogu promjene satnice predmeta informatike. Učenicima, kao i meni, je nepojmljivo smanjenje tjedne norme predmeta kojeg smatraju suvremenim i potrebnim za pripremu i obavljanje gotovo svih zanimanja u današnje vrijeme. Ono što je također njima neracionalno je da više neće po svom odabiru i želji moći imati dva sata tjedno informatiku, već im je ta mogućnost prijedlogom CN oduzeta bez ikakvog savjetovanja s njima, ali i nama učiteljima. Je li moguće da politička promišljanja utječu na ovakve prijedloge reforme obrazovanja? Od dana kada sam i ja bila učenica slušamo o promjenama u obrazovanju, ali i o političkim utjecajima na ishode učenja. Smatram da je krajnje vrijeme da poslušate struku kao što su kolege naveli u većini komentara. Učenici i učitelji žele promjene, ali ne one koji će ići na štetu svih sudionika. Uvjete za cjelodnevnu nastavu kakva je osmišljena prema eksperimentalnom programu nema većina škola. Svaka škola prvenstveno treba imati uvjete za kvalitetan rad. Škole nemaju opremljene praktikume, dvorane, a ako ćemo biti precizniji, niti papira za ispis nastavnih listića, sapuna... Počnimo od osnove. Osnivači neće preuzeti troškove koje je MZO predvidio. Neminovno će se smanjiti kvaliteta rada. Nadalje, je li Ministarstvo svjesno da učitelji informatike i u sadašnjim uvjetima izvode čuda u uvjetima u kojima rade? Osobno to radim samo iz jednog razloga, a to je ljubav prema poučavanju. Ukoliko se zaista ostvari najava ukidanja dijela satnice informatike, ne planiram predavati nove predmete za koje nisam stručna, već ću posao potražiti u jednoj od mnogobrojnih IT tvrtki. Vjerujem da će se na taj korak odlučiti i veći broj drugih učitelja zbog loših radnih uvjeta. Dogoditi će se jednaka situacija kao s matematikom i fizikom. U školama će ostati oni kojima je svejedno što rade i jesu li ili nisu stručni. Zaista se nadam da se CN neće odvijati na predviđeni način i da ćete uzeti u obzir prijedloge kolega koji su svojim imenom i prezimenom stali iza svojih komentara, a ne se skrivali pod krinkom anonimnosti. Srdačan pozdrav. Sanela Bodiš | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 425 | Patricia Zadravec | Eksperimentalni program | Poštovani, Prema dokumentu Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (nn.hr) , članak 5.2. STRATEŠKI CILJ 2. »OBRAZOVANI I ZAPOSLENI LJUDI« jasno je istaknuto da je potrebna digitalna transformacija i informatizacija odgojno – obrazovnog sustava, kao i jačanje svijesti u pogledu sigurnog i odgovornog pristupa internetu i elektroničkoj komunikaciji. Također, iz dokumenta je vidljivo da će se posebna pozornost posvetiti privlačenju i ZADRŽAVANJU kvalitetnih odgojno – obrazovnih radnika. Vi upravo ovim eksperimentom nažalost radite suprotno. Umjesto privlačenja i zadržavanja postojećih radnika, radite mnoštvo tehnoloških viškova koji si posao u struci više neće pronaći jer će učitelju informatike u osnovnoj školi biti potrebne minimalno 3 škole kako bi napunio satnicu. Informacijska tehnologija zauzima prostor u svakodnevnom životu, te se radna mjesta neprestano razvijaju i napreduju. Sve više se također razvijaju digitalna radna mjesta, te se očekuje kako će potražnja za digitaliziranim tradicionalnim i kreativnim zanimanjima rasti. Upravo za razvoj ali i samo jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat Informatike tjedno u praksi nije dovoljan. Ukoliko je zaista cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih 5 područja, koje se lako da iščitati iz sljedećeg dokumenta: Digital Education Action Plan (2021-2027) | European Education Area (europa.eu), a za razvoj 1 sat tjedno nije dovoljan. Nadalje, Europska komisija je donijela Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024., pri čemu jedno područje strategije čini Digitalno i informacijsko društvo EU. U Strategiji, EU komisija poziva da se učenicima omogući jednak pristup internetu i digitalnim obrazovnim alatima i materijalima što se trenutno ostvaruje kroz nastavni predmet Informatika kroz 560 sati nastave. Smanjenjem broja sati, učenicima će ostati samo 280 sati, odnosno duplo manje. Također, nepotrebno je mijenjanje imena predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Niti jedan predmet u svom nazivu nema istaknute kompetencije koje se tim predmetom razvijaju, pa je i samim time u Informatici to nepotrebno. Uostalom, što učenik 1. razreda zna o riječi kompetencija? Zahvaljujući pandemiji COVID 19, pokazalo se koliko je bitno da naši sustavi obrazovanju budu okrenuti prema digitalnom dobu. Pandemija je pokazala koliko su bitne digitalne kompetencije učenika, ali i samih učitelja… Prema Akcijskom planu https://education.ec.europa.eu/hr/focus-topics/digital-education/action-plan/action-9 cilj je da 70% osoba do 2025. godine ima osnovne digitalne vještine te je prema tome našem školstvu potrebna reforma koja će učenicima osigurati cjelovit i sustavan razvoj digitalnih vještina te je stoga u eksperimentalnom programu potrebno osigurati minimalno 2 sata Informatike tjedno, te dodatno pružiti učenicima podršku u obliku izvannastavnih aktivnosti kako bi učenici razvili vještine u područjima njihovog interesa kao što su primjerice robotika, programiranje te multimedija. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 426 | Marinko Šimunek | Eksperimentalni program | Molim MZO da objasni teze da nije došlo do smanjenja satnice učitelja informatike, a projekcije u školama govore o većem broju učitelja koji će postati tehnološki višak. Molim MZO da objasni načine zbrinjavanja tehnološkog viška u školama. Primjer iz prakse: Danas radim u školi koja ima pet područnih škola od čega dvije osmogodišnje, a tri s kombiniranim razrednim odjelima. Izborna nastava informatike izvodi se poslije redovne nastave, sedmi i osmi sat. Naši učenici putuju i 15 km, nemaju školu u krugu 500 m kao vršnjaci u velikim gradskim sredinama. Hoće li MZO plaćati prijevoz učenika nakon B1 i B2 održanih satova na kojima, sigurno, neće ostati svi učenici i slobodan izbor B1 i B2 programa? Voditelji područnih škola ulažu mnogo napora za funkcioniranje škole, a u prijedlogu su sasvim izostavljeni. Velik dio poslova u školi koje su obavljali učitelji informatike predloženi su za ostale poslove. Kako će ravnatelji osigurati izvođenje nastavnog procesa? Prostorni uvjeti i danas u mnogim školama ne zadovoljavaju pedagoški standard, nedostatak kabineta, sportskih dvorana, veličina blagovaonica i kuhinja, a samim tim zahtijeva se mnogo ulaganja za škole. Ne podržavam ovakav pristup potrebnim promjenama bez dogovora sa zainteresiranim stranama, učiteljima u prvom redu, a onda i roditeljima. Pristup s unaprijed odbačenim komentarima na eSavjetovanju također nije dobar i u duhu demokratske prakse. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Model rada osnovnih škola kao cjelodnevnih kao jedan od ciljeva ima osigurati jednake mogućnosti svim učenicima u Republici Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, tako i u pogledu dostupnosti kvalitete prehrane i dostupnosti prijevoza i drugih elemenata koji utječu na školovanje učenika. Tekstom Eksperimentalnog programa i svim pripadajućim provedbenim smjernicama osiguralo se da sve škole mogu podjednako kvalitetno ih organizirati. Dodatno je naglašena sloboda i fleksibilnost sve škole da samostalno upravljaju nizom aktivnosti (uključujući raspored, organizaciju školskog dana, prehrane, prijevoza učenika i slično) kako bi mogli što bolje organizirati vlastiti rad, obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti. Nositelj Eksperimentalnog programa je osigurao dovoljna financijska sredstava i njihovu raspodjelu školama za njegovu učinkovitu i kvalitetnu provedbu. |
| 427 | Ines Kaleb | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave i ne slažem se sa prijedlogom cjelodnevne nastave. Slažem se sa komentarima mojih kolegica i kolega u kojima su navedeni mnogobrojni nedostaci ovog nedovoljno promišljenog eksperimenta. Kako ne bih ponavljala baš sve sporne dijelove osvrnut ću se na neke u razrednoj nastavi. Neprihvatljivo je da od 1. do 4. razreda nastavu izvodi samo jedna učiteljica/učitelj. Učitelji RN su stručno osposobljeni za izvođenje Tjelesne i zdravstvene kulture s učenicima mlađe razvojne dobi, ne vidim razuman razlog zbog kojeg bi nam taj predmet oduzeo. Istovremeno nam se nameće novi predmet Svijet i ja za koji nemamo potrebne kvalifikacije. Što će biti s učiteljicama/učiteljima iz produženog boravka? Nadam da će autori još jednom promisliti o uvođenju predloženog oblika cjelodnevne nastave te, ubuduće, uvažiti stručna mišljenja odgojno-obrazovnih djelatnika iz osnovnih škola. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 428 | Nada Jagić | Eksperimentalni program | Poštovani, Smatram da je predloženi program cjelodnevne nastave potpuni promašaj što bi se negativno odrazilo na djecu, roditelje i učitelje. U prvom redu, kao majka, ne želim da moje dijete bude zatvoreno u instituciju cijeli dan. Za pravilan i zdrav razvoj djece potrebno im je slobodno vrijeme, promjena okruženja te vlastiti izbor prijatelja i slobodnih aktivnosti (sport, ples, glazbena škola i dr.). Zatvaranjem u instituciju djeca bi bila osuđena prisilno boraviti u okruženju nametnutih im kolega. Također sam uvjerena da velika većina roditelja nije stvorila djecu da bi ih u potpunosti prepustila sustavu na skrb i brigu već žele što je moguće više provesti kvalitetno vrijeme sa svojom djecom. Osim toga učitelji, nastavnici, profesori su isto samo ljudi, nemojmo ih tretirati kao robove. Oni bi također trebali imati slobodno vrijeme kao i zaposlenici u svim drugim zanimanjima. Dakle, tim našim prosvjetnim djelatnicima uopće se ne ostavlja mogućnost za privatan i obiteljski život – i još k tome kao visokoobrazovni kadar primaju sramotno niske plaće. I završno – Informatika. Već sada, u današnje vrijeme gotovo je nemoguće obavljati bilo kakav posao bez informatičke pismenosti, kako li će tek biti kad sadašnji učenici odrastu i dođu na tržište rada!? Sigurno ih na razgovoru za posao ili testiranju neće provjeravati znaju li isplesti čarape…. Dakle, Informatika MORA ostati barem na sadašnjoj satnici (2 sata tjedno), a možda i više. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 429 | TANJA OREŠKI | Eksperimentalni program | Citiram iz Dokumenta: “Današnja osnovna škola ima jasan izazov usklađivanja s referentnim europskim obrazovnim sustavima u vrsti, područjima i broju sati nastave i učenja za sve učenike.” Molim da se u Dokumentu specificira na koje se referentne europske obrazovne sustave misli. (Austrijski? Slovenski? Finski? Danski? Francuski?) | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 430 | TATJANA ŠAFARIĆ | Eksperimentalni program | Ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne škole u ovakvom nedorečenom obliku. Trebalo je s planiranjem krenuti od samih učitelja koji će istu provoditi. Ovime se samo dobiva puno veće opterećenje djece i učitelja. Ono što su do sada radili učitelji u razrednoj nastavi i produženom boravku sve trpate učiteljima razredne nastave. Obim posla se povećava nesrazmjerno s povećanjem plaće. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 431 | Andrea Granjaš | Eksperimentalni program | Poštovani, slažem se s brojnim kolegama da je reforma obrazovnog sustava itekako potrebna, no ne možemo se ne osvrnuti na to koliko će program cjelodnevne nastave štete donijeti. Isto tako, slažem se i da MORAMO biti svjesni da živimo u tehnološkom dobu, da je informatika budućnost i da ne možemo bez informatičke i medijske pismenosti. Umjesto da cjeloživotnim učenjem i implementacijom novih tehnologija stvaramo generacije koji će svojim inovativnim znanjima i vještinama stvarati neke nove svjetove, da pratimo dječje interese i želje, mi ćemo „srezati“ sve ono što je kvalitetno i poželjno. Voljela bih da netko iz Ministarstva znanosti i obrazovanja dođe odraditi kvalitetnu nastavu Informatike u jednom satu, da ne govorim u područnim školama s trorazrednim ili četverorazrednim kombiniranim odjelima. Odlazimo milijun koraka unazad, sramotno. Lp! Andrea Granjaš, diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 432 | Marina Gernhardt | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je reforma obrazovnog sustava svakako nužna, no ista se mora provesti cjelovito i temeljiti na kvalitetnoj analizi dobrih i loših strana trenutnog sustava odgoja i obrazovanja te potreba samih učenika. Nažalost, predloženi model cjelodnevne škole napravljen je stihijski i, umjesto rješenja postojećih problema, generira nove i smanjuje buduću kvalitetu obrazovanja. Pogrešno je usvojiti model u kojem je cjelodnevna nastava obavezna za sve učenike - nije svim učenicima potrebna jednaka pomoć u učenju, ne uče svi učenici na isti način te ne žele svi roditelji da su njihova djeca cijeli dan u školi. Djeca imaju pravo na slobodnu igru, organizaciju vlastitog vremena te slobodne aktivnosti izvan škole za koje im - u ovako osmišljenom modelu cjelodnevne nastave -neće ostati vremena. Ovako predstavljen model cjelodnevne nastave potpuno ignorira učenike s teškoćama koji i u sadašnjem sustavu često teško izdrže nastavu u posljednjim satovima te vrlo rijetko odabiru pohađanje izbornih predmeta. Takvim učenicima je nerijetko potreban drugačiji pristup učenju što je nemoguće ostvariti u sklopu A2 programa. Broj zaposlenih u stručnim službama nije dostatan za cjelodnevnu nastavu. Sve veći broj djece s poteškoćama u učenju zahtijeva i veći broj stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi. Navedeno razdoblje od 4 godine nedovoljno je za izgradnju/dogradnju i opremanje škola tako da one zaista budu prikladne za održavanje programa koje se očekuju u cjelodnevnoj nastavi. Mi još uvijek imamo škola koje rade u dvije ili čak tri smjene, neke nemaju dvorane ni kuhinje, nisu obnovljene nakon potresa i sl. Za potrebe cjelodnevne nastave bi se u školama trebali nalaziti i nalaziti prostori koji se razlikuju od standardnih učionica, a to su prostori za odmor te igru i učenje. Umjesto da povećavamo broj učitelja u razredima razredne nastave, ova reforma postojećem jednom učitelju povećava normu. Jedna osoba ne može kvalitetno boraviti s učenicima u neposrednom radu od 8 (odnosno 7 ili pola 8 kada je dežurstvo) do 15 ili 17 sati. Uz toliko opterećenje neposrednim radom, ne ostaje vremena za obavljanje ostalih poslova poput priprema za nastavu, ispravljanje, pisanje dokumentacije, formativno vrednovanje, dežurstva, informacije za roditelje, roditeljske sastanke, rad sa stručnim suradnicima, razredna i učiteljska vijeća, stručna usavršavanja i niz drugih poslova koje se obavlja van neposrednog rada s učenicima. Dolazi do povećanja norme svih učitelja koje neravnomjerno prati podizanje materijalnih prava. U prijedlogu povećanja norme ne uzima se u obzir da učitelji u EU i drugim zapadnoeuropskim državama imaju asistente u nastavi (ne asistente učenicima s poteškoćama) koji su zaposleni u punom radnom vremenu. U postojećem modelu cjelodnevne nastave većina učitelja STEM predmeta (kemija, biologija, fizika, tehnička kultura, informatika) te glazbene i likovne kulture neće moći ostvariti punu normu u jednoj školi, što će dovesti do dodatnog osipanja kvalitetnog kadra iz OŠ i povećanog broja tehnoloških viškova. Poslove poput razredništva, satničara, IKT podrške, rada na projektima, sindikalnog povjerenika i povjerenika zaštite na radu, administratora e-dnevnika potrebno je ponovno vratiti u računanje norme za punu satnicu. Svaki od tih poslova iziskuje dodatno vrijeme koje prelazi satnicu predviđenu ostalim poslovima. Sat razrednika je neposredan rad s učenicima i kao takav ne može nikako biti van norme. Satnicu Sata razrednika neupitno je potrebno povećati. 1 sat tjedno nije ni približno dovoljno za nebrojene poslove koje razredništvo obuhvaća. Kvalitetna nastava iziskuje vrijeme za pripremu. Sadašnjim prijedlogom to vrijeme se umjesto dosadašnjih pola sata skraćuje na 22.5 min (pola školskog sata), dok se ne predviđa vrijeme za pripremu aktivnosti u A2 i B1 programima. Povećanje norme i nedovoljan broj sati za pripremu dovest će do pada kvalitete nastave, dodatne demotivacije učitelja i odlaska kvalitetnog kadra. Zbog smanjenja satnice Informatike uskoro ćemo doći u situaciju kada neće biti moguće pronaći stručni kadar za rad u školi. Reforma bi bila povećati izbornost predmeta i diferencirati dio sati prema učeničkim postignućima i mogućnostima, produljiti osnovno obrazovanje na 9 godina, dogovoriti osnovnu razinu znanja za svaki nastavni predmet koju svi učenici trebaju usvojiti uz prethodno rasterećenje postojećih predmeta od svih suvišnih i preteških sadržaja, a zatim ponuditi u poslijepodnevnim satima pomoć u učenju kome treba (dopunska nastava), ponuditi naprednu razinu učenja (dodatna nastava) iz svih predmeta te izvannastavne aktivnosti prema interesima učenika. Nevjerojatno mi je da se u vrijeme kada dolazi do naglog razvoja umjetne inteligencije, a IKT nas okružuje u skoro svim sferama života, satnica Informatike smanjuje. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata Informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primijetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata - od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike.Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje svih tih natjecanja smanjenjem satnice Informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice Informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 433 | Iva Hrženjak | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem kao učiteljica informatike. Smatram da su promjene nužne u školstvu, ali ne na ovaj način. Je li netko pitao roditelje slažu li se oni time? Je li netko pitao učitelje slažu li se? Imam osjećaj da ravnatelj bira sam što želi i da se ne sluša ničiji glas. U digitalnom dobu mi idemo na smanjenje satnice informatike? Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. “Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole čini (uz redovitu nastavu koja suštinski predstavlja A1-program nacionalnoga kurikuluma) obavezni dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada škole.” Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Sat razrednika ulazi u A2. – smanjuje se dosadašnjih 2+2 i sada je sat razrednika 1+1. S time da i taj 1 sat ne ulazi u normu. U Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi - Članak 4. definira koliki je opseg poslova razrednika. Razrednik nikako ne može sav taj posao obaviti u 2 sata. Kako bi razrednik bio cijenjen, ali i adekvatno plaćen („Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – Eksperimentalni program), a ne plaćen samo dodatkom od 2,5 % predlažem vraćanje na sadašnje zaduženje razrednika, a to je 2 sata u neposrednom - odgojno obrazovnom radu s učenicima (po ovom dokumentu A1, nikako A2!) i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Predloženi model u dokumentu koji predviđa uvećanje osnovne plaće nije u skladu s zakonskom regulativom. Ono što mene zanima, jesu li osobe koje su sastavljale novi plan školstva, ikad bili razrednici? Smatraju li da je ovo dovoljan broj sati za razredništvo? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 434 | JASMINKA PODLEJAN | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam RN u zvanju savjetnice. Radim 30 godina i razočarana sam čitajući dokument o cjelodnevnoj školi. Pročitala sam dio komentara u kojima se navodi problematika ovog eksperimentalnog programa. Ako učitelj treba biti u školi do 15 sati (15,30) kada će se pripremiti za nastavu? Udaljenost do moga radnog mjesta i natrag iznosi 96 km. Zanima me kada ću imati vremena za svoj privatni život? Kada ćemo se educirati za novo nastale predmete? Preko ljeta? Prije donošenja Vaše konačne odluke, pročitajte pažljivo komentare kolega koji rade s djecom. Srdačan pozdrav, Jasminka Podlejan | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 435 | Petra Šelebaj | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je reforma obrazovnog sustava svakako nužna, no ista se mora provesti cjelovito i temeljiti na kvalitetnoj analizi dobrih i loših strana trenutnog sustava odgoja i obrazovanja i potreba samih učenika. Nažalost, predloženi model cjelodnevne škole umjesto rješenja postojećih problema generira nove i smanjuje buduću kvalitetu obrazovanja. 1)Prostorni uvjeti- navedeno razdoblje od 4 godine nedovoljno je za izgradnju/dogradnju i opremanje škola tako da one zaista budu prikladne za održavanje programa koje se očekuju u cjelodnevnoj nastavi. U školama se mora nalaziti prostor za odmor, igru i učenje, a koji se razlikuju od standardne učionice. Uzeći u obzir da Vlada RH nije uspjela obnoviti niti jednu kuću stradalu u potresu prije 3 godine, nerealno i iluzorno je očekivati izgradnju potrebne infrastrukture. Također postojeće škole koje je potrebno dograditi ili opremiti projektirane su prije više desetaka godina kada je nastava bila isključivo učionička i nemoguće ih je u punom smislu prilagoditi suvremenim zahtjevima cjelodnevne škole kako je ona u ovom dokumentu zamišljena. 2) Pogrešno je usvojiti model u kojem je cjelodnevna škola obavezna za sve učenike. Naime, nije svim učenicima potrebna jednaka pomoć u učenju, ne uče svi na isti način niti količinski jednako te je svakom učeniku potrebno omogućiti da uči na način koji je njemu optimalan. Potpomognuto učenje ne smije biti obavezno za učenike jer se time ne poštuje osnovno načelo psihologije učenja o individualnim stilovima koji se ne može ostvariti čak ni u malim skupinama,a programom A2 potpomognuto učenje predviđeno je u skupinama i preko 20 učenika. Također djeca imaju pravo na slobodnu igru, organizaciju vlastitog vremena, slobodne aktivnosti van škole za koje im u ovako osmišljenom modelu cjelodnevne nastave neće ostati vremena. Predlažem da se usvoji model obavezne nastave za učenike do maksimalno 14 ili 15h (ovisno o dobi), Aa2, B1 I B2 ostaviti kao izborne. 3) Povećano opterećenje učenika dodatnim školskim satima neće dovesti do poboljšanja njihovih rezultata. U postojećem modelu cjelodnevne nastave nije se vodilo računa o različitim mogućnostima, interesima i motivaciji učenika. Prisilno ostajanje učenika u programima A2 u mješovitim razredima u kojima se s dio učenika radi potpomognuta, a s dio obogaćena nastava će u praksi dovesti do ogromnog pada kvalitete poučavanja, kao i razine učeničkih postignuća. Reforma bi bila povećati izbornost predmeta i diferencirati dio sati prema učeničkim postignućima odnosno mogućnostima,npr. dodatni sat hrvatskog jezika ili matematike tjedno razdvojiti na rad s potencijalno darovitim učenicima u jednoj skupini i učenicima s poteškoćama u drugoj skupini. Time bi se omogućio napredak svim učenicima i olakšao rad učiteljima koji bi mogli kvalitetnije pripremiti nastavne sadržaje i posvetiti učenicima više vremena. Također reforma bi bila dogovoriti osnovnu razinu znanja za svaki nastavni predmet koju svi učenici trebaju usvojiti uz prethodno rasterećenje postojećih predmeta od svih suvišnih i preteških sadržaja, smanjiti obujam činjenica , a zatim ponuditi u poslijepodnevnim satima pomoć u učenju kome treba (dopunska nastava) i ponuditi naprednu razinu učenja( dodatna nastava) iz svih predmeta te izvannastavne aktivnosti prema interesima učenika. 4) Model cjelodnevne nastave potpuno ignorira učenike s teškoćama koji i u sadašnjem sustavu često teško izdrže nastavu u posljednjim satovima te vrlo rijetko odabiru pohađanje izbornih predmeta je im to još dodatno produljuje ostanak u školi. Takvim učenicima je nerijetko potreban drugačiji pristup učenju, mir i tišina te micanje ometajućih faktora što je nemoguće ostvariti u sklopu A2 programa. Također broj zaposlenih u stručnim službama nije dostatan za cjelodnevnu nastavu. Potrebno je zaposliti još stručnjaka, osobito psihologa zbog većeg obima posla. Sve veći broj djece s poteškoćama u učenju zahtijeva i veći broj stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi. 5) Nužno je da u razrednoj nastavi ostaju dva učitelja/ice po razrednom odjelu, tako da se ili preuzme model koji se već uspješno provodi u dijelu hrvatskih škola gdje 2 učitelja podijele predmete ili na način kako je do sada funkcionirao produženi boravak. Jedna osoba ne može kvalitetno boraviti s učenicima u neposrednom radu od 8 (odnosno 7 ili pola 8 kada je dežurstvo) do 15/17 sati. Uz toliko opterećenje neposrednim radom, u koji također ulaze i odmori učenika (preko 100 minuta), a gdje je također potreban stalan nadzor učitelja, ne ostaje vremena za obavljanje ostalih poslova poput priprema za nastavu, ispravljanja učeničkih radova i testova, pisanje dokumentacije, formativno vrednovanje, dežurstva, informacije za roditelje, roditeljski sastanci, rad sa stručnim suradnicima, razredna i učiteljska vijeća, stručna usavršavanja i niz drugih poslova koje se obavlja van neposrednog rada s učenicima. 6) Povećanje norme svih učitelja koje neravnomjerno prati podizanje materijalnih prava. U postojećem modelu većina učitelja STEM predmeta (kemija, biologija, fizika, tehnička kultura) te glazbene i likovne kulture neće moći ostvariti punu normu u jednoj školi, što će dovesti do dodatnog osipanja kvalitetnog kadra iz OŠ i povećanog broja tehnoloških viškova. Također poslovi poput razredništva, satničara, IKT podrške, rada na projektima, sindikalnog povjerenika i povjerenika zaštite na radu, administratora e-dnevnika potrebno je ponovno vratiti u računanje norme za punu satnicu. Svaki od tih poslova iziskuje dodatno vrijeme koje prelazi satnicu predviđenu ostalim poslovima. Sat razrednika je neposredan rad s učenicima i kao takav ne može nikako biti van norme. Satnicu Sata razrednika neupitno je potrebno povećati. 1 sat tjedno nije ni približno dovoljno za nebrojene poslove koje razredništvo obuhvaća, predviđeno povećanje plaće od 2,5% , zapravo je smanjenje jer razredništvo sada čini oko 10% norme. Također kvalitetna nastava iziskuje vrijeme za pripremu. Sadašnjim prijedlogom to vrijeme se umjesto dosadašnjih pola sata, skraćuje na 22,5 min (pola školskog sata), dok se ne predviđa vrijeme za pripremu aktivnosti u A2 i B1 programima. Povećanje norme , nedovoljan broj sati za pripremu dovest će do pada kvalitete nastave, dodatne demotivacije učitelja i odlaska kvalitetnog kadra. U prijedlogu povećanja norme ne uzima se u obzir da učitelji u EU i drugim zapadnoeuropskim državama imaju asistente u nastavi (ne asistente učenicima s poteškoćama) koji su zaposleni u punom radnom vremenu. Predlažem da se tjedna radna obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, za puno radno vrijeme obračunava kao i do sada prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. 7) Povećanje opsega posla administrativno-tehničko osoblju koje je nedovoljno valorizirano materijalnim primanjima kako u sadašnjem sustavu tako i u predviđenom novom modelu. Potreban je veći broj administrativno-tehničkog osoblja u školama, a zahtjevi za njihovim zapošljavanjem se konstantno odbijaju zbog zabrane zapošljavanja dok se u drugim javnim službama i agencijama zapošljava kadar. Objavljen dokument potrebno je doraditi i poslušati prijedloge struke od koje se i očekuje provođenje svega u praksi. Srdačan pozdrav Petra Šelebaj diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik, učitelj mentor | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 436 | Martina Babić | Eksperimentalni program | Poštovani, ja se moram osvrnuti na Informatiku i smanjivanje satnice, danas kad smo svi svjesni da je to budućnost i da ne možemo bez informatičke pismenosti opstati. Umjesto da djecu podržimo u njihovim interesima da prate budućnost i tehnologije, da im osiguramo resurse za programiranje/robotiku, mi im ukidamo i svodimo na minimum minimuma koji zaista nije dovoljan da osigura kvalitetnu naobrazbu. Sramota! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 437 | Unione Italiana | Eksperimentalni program | Talijanska Unija – Unione Italiana, kao krovna organizacija Talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj koja skrbi o razvoju iste u svim područjima društva, kao izraz izvršenja ustavnog prava svakog građana Republika Hrvatske koji temeljem odredbi članka 15. Ustava, jamči ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. [NN 113/00., čl. 7., 9. 11. 2000.] Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. [NN 113/00., čl. 7., 9. 11. 2000.] Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. Polazeći od odredbi Ustavnog zakona, Vlada Republike Hrvatske posvećuje posebnu pozornost poštivanju prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina i time je ustrojen sustav odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina koji jamči pripadnicima svih službeno registriranih nacionalnih manjina (ukupno 22) obrazovanje na svom materinskom jeziku prema modelu A, B, C. Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa, u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Eksperimentalna provedba određenog programa koji bi trebao biti nova paradigma obrazovanja, mora se provoditi na odabranim sastavnica svih čimbenika predmetnog sustava. Eksperimentalna provedba navedenog programa koji ne uključuje obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Unione Italiana – Talijanska unija smatra manjkavom te smatra da predlagatelj mora izraditi dopunu istog postojećeg Eksperimentalnog programa ili potpuno novi prijedlog Eksperimentalnog programa koji se odnosi na obrazovni sustav na jeziku i pismu nacionalnih manjina. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 438 | Ana Ćaleta | Eksperimentalni program | Poštovani, Učiteljica sam s dugogodišnjim iskustvom u razrednoj nastavi. Pročitala sam brojne komentare kolegica i kolega u e -savjetovanju, razmijenila mišljenja u zbornici, s učenicima i roditeljima učenika i nisam naišla na odobravanje uvođenju cjelodnevne nastave s kojom se i sama ne slažem. U prvom redu zbog učenika jer smatram kako za njihov cjeloviti emocionalni, intelektualni, duhovni i socijalni razvoj boravak u instituciji, koliko god ona raznolikosti nudila, nije poželjan. Djeci treba slobodnog prostora i osobnih odabira kako provesti vrijeme, kada odmarati, kada imati hobije, treba širine njihovim zanimanjima, a cjelodnevnom nastavom stavljaju se u kalup bez spontanosti i raznolikosti koju mogu ostvariti izvan boravka u školi. Dalje gledam iz pozicije roditelja koji mogu i žele više vremena provesti sa svojim djetetom jer djetinjstvo brzo prođe i neponovljivo je, žele i hoće biti aktivniji sudionici u odgoju i obrazovanju. Svakako se slažem s provjerenim modelom produženog boravka za učenike roditelja koji se ne mogu drugačiji organizirati. Promatram iz pozicije nas učitelja. I sada radimo visoko iznad satnice za koju nismo dostatno plaćeni zbog opisa posla i zaduženja koja su u stalnom porastu. Pitam se, ako bih radila u cjelodnevnom boravku, kada bih riješila sve ove administrativne poslove koje radim nakon nastave, naravno satima. Pitam se kako i kada bih se kvalitetno pripremila za nastavu. Pitam se i što će biti s učiteljima kojima se ''uzima'' satnica. Premalo je pozitivnih, a previše negativnih elemenata da bih podržala cjelodnevnu nastavu. Srdačan pozdrav, Ana Ćaleta | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 439 | MARLENA GALOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica razredne nastave ne slažem se s navedenim prijedlogom Cjelodnevne nastave. Kao majka djeteta koje bi trebalo pohađati ovakvu nastavu pogotovo se ne slažem. Rasterećenje koje nam je obećavano ovim prijedlogom nećemo dobiti,nego upravo suprotno,dobivamo dodatno opterećivanje i učenika i učitelja. Roditelji i učenici su već izrazili nezadovoljstvo ovakvom praksom. U cjelodnevnoj nastavi koju vi predlažete učitelji razredne nastave opterećuju se dodatnim zaduženjima u redovnoj nastavi, dodaju im se predmeti za koje nisu školovani i kvalificirani, a oduzimaju im se oni za koje jesu. Kao i mnoga druga pitanja,nema riječi o načinu čuvanja djece za vrijeme odmora, ručka i rekreativnih stanki. Hoće li učitelji i za stanke biti zaduženi? I to u okviru ostalih poslova. Kada će jasno i precizno biti definirano što sve spada u ostale poslove? A što je s vremenom za pripremu za nastavu, vrednovanje ispita, upisivanje svega što se od nas traži u e-dnevnik, držanje roditeljskih sastanaka, informacije za roditelje, razredne priredbe, školske priredbe, osmišljavanje i realizaciju projekata i sl. Ne slažem se ni s prijedlogom vezano za predmet Informatike. Ne slažem se ni s uvođenjem novih predmeta, niti pretvaranjem izbornih predmeta u obavezne. Iako smatram da je vrlo važno da djeca uče više stranih jezika, nisam ni za to da se drugi strani jezik uvodi kao obavezan. Nemaju svi učenici jednake sposobnosti ni afinitete. Reforma školstva bi trebala ići upravo u tom smjeru da učenici uz osnovne predmete mogu birati izborne predmete u skladu sa svojim mogućnostima i željama. Na taj način bi dobili zadovoljniju djecu koja uče ono što vole i ono u čemu su dobra. Cjelodnevna nastava kakvu ste zamislili možda će riješiti „problem“ pisanja domaćih zadaća kod kuće, ali potpuno je nerealno očekivati da neće biti potrebe za učenjem kod kuće.Djeca su već non stop u zatvorenim prostorima,odviknuta od boravka vani,a vi bi ih dodatno zatvarali. Svaki normalan i savjestan roditelj želi provoditi vrijeme sa svojom djecom na način na koji oni to žele.Podržavam dodatne sate TZK-a i to u izvannastavnim aktivnostima. Cjelodnevnu nastavu može se pružiti kao izbornu opciju,nikako obaveznu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 440 | željka serdarušić čurčić | Eksperimentalni program | Svakako sam za kvalitetne promjene u obrazovanju. Ali s nekim planom i konkretnim istraživanjem za cijeli sustav odgoja i obrazovanja. A taj sustav čine i GLAZBENE ŠKOLE o kojima nema niti jednog slova. Nas jednostavno nema, ne postojimo. BAŠ TUŽNO Izgleda da ćemo ključ u vrata pa na cestu. Oni koji imaju novaca platiti će privatne satove. Ostali .........ništa....... | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 441 | damir ostreš | Eksperimentalni program | U vrijeme kad je sve manje ljudi koji žele uopće raditi u obrazovnom sustavu, nametanje ovakvog modela je blago rečeno katastrofa i za sadašnje zaposlenike, ali i za učenike i njihove roditelje. Razredništvo više neće biti između ostalog i pomoć da se stigne do pune norme i plaćat će se basnoslovnim iznosima- tko će uopće htjeti biti razrednik? Omalovažavanje rada satničara,administratora,sindikalnog povjerenika,guranjem svega toga u Ostale poslove je samo još jedna potvrda koliko je ovo dokument koji ne vidi učitelje kao presudni faktor bez kojeg ovo i slične stvari ne mogu uspjeti. Nebriga za sve one koji rade u razrednoj nastavi je vidljiva iz gotovo svega što se predviđa u tom dijelu obrazovanja."Jo-jo" pristup informatici koja je prvo "najvažniji predmet" u božanstvenom i jedino bitnom STEM području,ali ne toliko važan da bi bila obvezna u sedmom i osmom razredu osnovne škole, ali je obvezna za klince u prvom razredu od kojih dio ne zna niti zavezati cipele ili samostalno otići na WC, pa do cirkusa koji se predviđa ovim dokumentom,treba li to komentirati? U koliko malih škola će trebati raditi učitelji glazbene i likovne kulture kako bi dostigli puno radno vrijeme? Sreća da se u ovom trenutku u Kini izrađuju novi učitelji TZK koji će popraviti fizičko stanje nacije u nižim razredima. Katastrofalan i štetan dokument koji ne smije proći u ovom obliku. Bitno je da sad znamo da je osnovno obrazovanje najveći problem u ovom društvu i treba ga svako malo reformirati kako bi Lijepa naša napokon bila Raj na Zemlji. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 442 | VIDA BREZAK | Eksperimentalni program | Poštovani, ne podržavam uvođenje cjelodnevne nastave ovako kako je ovdje zamišljena. Dobro je da su predviđeni dulji odmori za učenike tijekom dana, no smatram da je to i dalje premalo slobodnog vremena provedenog u igri i previše novog opterećenja za učenike, posebno vremena provedenog na različitim organiziranim i obveznim aktivnostima. Puno istraživanja pokazuje da je vrijeme provedeno u slobodnoj igri vrlo važno za njihovo zdravlje i sreću i puno je dobrobiti koje djeca stječu kroz slobodnu igru - od razvoja motoričkih vještina, koordinacije, spretnosti, ravnoteže i snage, do razvoja kreativnosti i mašte, zdravog razvoja mozga; slobodna igra pomaže u razvoju kompetencija koje vode povećanom samopouzdanju i otpornosti koja će im biti potrebna za suočavanje s budućim izazovima; omogućuje djeci da nauče kako raditi u grupama, dijeliti, pregovarati, rješavati sukobe i naučiti vještine samozastupanja; važna je za zdravlje djeteta; kroz slobodnu igru djeca razvijaju vještine koje će im biti potrebne na budućim radnim mjestima. Umjesto da produžujemo obvezni nastavni program do 15 ili 15:30 sati, trebamo razmotriti mogućnosti da djeca ostanu u školi duže ako im je to potrebno zbog roditeljskih obveza. Osim toga, trebamo uzeti u obzir individualne potrebe učenika, kao što su oni koji preferiraju samostalno učenje, trpe vršnjačko nasilje, introvertni su, daroviti ili žele drugačije aktivnosti od onih koje se nude u školi, a bojim se da bi im se to ovim programom uskratilo. Djeca ujedno zaslužuju vrijeme kod kuće sa svojim obiteljima i potrebno im je vrijeme za odmor od vršnjaka. Uostalom, što će biti s učiteljima koji trenutno rade u produženom boravku? Kako će se njih zbrinuti? S obzirom na redovni cjelodnevni nastavni program, postavlja se pitanje kada će učenici stići pohađati glazbenu školu i izvanškolske aktivnosti? Nekima su te aktivnosti ionako prekasno u danu, što dovodi do toga da učenici kasno odlaze spavati. Postoji strah da bi se dodatnim opterećenjem učenika, takve aktivnosti mogle pomaknuti još kasnije u danu i negativno utjecati na njihovo zdravlje i uspjeh u školi. S obzirom na perspektivu učitelja, ovakav pristup definitivno ne doprinosi kvalitetnom izvršavanju posla i ovoliko posla za jednog učitelja je zaista previše. Učitelji su ionako često pod velikim opterećenjem u svom radu. Oni su odgovorni ne samo za podučavanje svojih učenika, već i za izradu i provedbu nastavnih planova, ocjenjivanje i vrednovanje, pripremu i organizaciju nastavnog materijala, te upravljanje ponašanjem i emocionalnim potrebama svojih učenika. Osim toga, učitelji se suočavaju s brojnim vanjskim pritiscima, kao što su zahtjevi roditelja, administrativni zadaci i ograničena financijska sredstva. Sve to može dovesti do stresa i iscrpljenosti, što može utjecati na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, kao i na kvalitetu nastave koju pružaju. Ujedno im se ovime smanjuje vrijeme za navedene odgovornosti i produljuje im se boravak u školi, da ne spominjem da većina škola nema infrastrukturu da omogući rad i planiranje učitelja u školi jer nema adekvatnog prostora za to. Ovakav pristup nije dobro osmišljen i ako se provodi na taj način, ishod neće biti zadovoljavajući. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 443 | Sandra Božić | Eksperimentalni program | Poštovani, dosadašnja satnica redovite nastave za učitelje matematike i hrvatskog jezika bila je 18 sati redovite nastave s tim da je jedan ili jedini učitelj ostvarivao pravo na punu normu s 16 sati redovite nastave. Tu se poštovala specifičnost tih predmeta te su navedeni učitelji imali manju normu od ostalih uvažavajući vrijeme koje utroše , ne samo na pripreme, nego i na količinu pisanih zadaća koje moraju sastaviti i ispravljati. Po ovom eksperimentalnom prijedlogu svi učitelji predmetne nastave imali bi jednaku satnicu 20- 22 sata. Smatram izuzetno nepravednim da je netko od onih 200 anonimnih tvoraca eksperimentalnog programa zanemario sve gore navedeno što se do sad uvažavalo računajući normu redovite nastave. Jer kako može biti jednako tretirano vrijeme potrebno za pripreme i i spravljanje jednog učitelja matematike ili hrvatskog jezika kao npr. učitelja TZK? Predlažem da se ponovo uvaže i uzmu u obzir dosadašnji načini vrednovanja pripreme svakog pojedinog predmeta ili, ako ne može biti manja norma tjednog zaduženja, da navedenim predmetima barem priznate veći dio sati za pripreme. Skroz pogrešnim smatram da se rad u A2 ne tretira kao neposredni odgojno obrazovni rad. Treba priznati i pripreme za te sate. Kako mislite da se može odrađivati te sate bez priprema? Razredništvo nosi krcato obveza , kolege su navele više puta, pogrešno je i krivo vrednovano samo jednim satom u tjednom zaduženju. Nadalje, djeca peti i šesti školski sat već imaju vrlo slabu koncentraciju, kako vi mislite da će sjedit u razredu do 15 ili 15. 30 i svi učiti i rješavati npr. matematičke zadatke? To može pasti na pamet samo nekome tko jedan dan u razredu proveo nije. Predlažem da nastavu u A2, a i kao roditelj to smatram ispravnim, polaze samo učenici kojima treba i koji imaju potrebu kao i da te sate odrađuju učitelji koji žele, konačno i sami predlažete da se dodatno plaćaju ti sati. Pogrešno smatram nametanje obaveznog boravka i učenja u školi cijelog razreda. Ugušit ćete svaku individualnost. Težimo li da svi budu prosječni? Zar zaista mislite ovaj eksperimentalni program uvoditi unatoč ovoliko negativnih komentara onih na kojih se odnosi, roditelja djece i učitelja? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 444 | ZRINKA IVANKOVIĆ MLADENOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, iz perspektive roditelja i mag. psihologije, prijedlog ovog Programa smatram neodrživim i neizvedivim iz više aspekata koje je po načelu prioriteta teško rasporediti. Za početak, Program nije usklađen s okolnostima društva u koje se pokušava implementirati pri čemu prije svega mislim na vrlo diferencirane obiteljske situacije u kontekstu radnog vremena roditelja. Također, nameće se pitanje (pre)opterećenosti jedne skupine djelatnika i izvjesne pozicije tehnološkog viška drugih (npr. učiteljice u produženom boravku). Isto tako, škole su u različitoj mjeri infrastrukturno opremljene pa se i neujednačenost u tom smislu nameće kao problem. Ono najvažnije, djeci se uzima vrijeme prijeko potrebno za različite aktivnosti od presudne važnosti za pravilan socio-emocionalni razvoj - igru, druženje s obitelji i prijateljima, različite izvanškolske aktivnosti koje s razlogom nose taj naziv i u značajnom broju nisu provedive u zgradama škole. Niz je drugih razloga vrlo jasno obrazloženo u gotovo 1500 komentara na ovaj Prijedlog a sam broj komentara jasna je poruka o stavu javnosti i svojevrstan argument protiv pokušaja uvođenja ovakvih neopravdanih promjena u naš školski sustav. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 445 | TADIJA KATINIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, kao roditelj smatram da nije u redu da se ovim prijedlogom praktički preporučuje smanjenje opsega informatičke pismenosti. Predmet informatika koji je imalo satnicu od dva sata tjedno, se mijenja sa budućim predmetom sa satnicom od samo jednog sata tjedno. Predloženi predmet "Informacijske i komunikacijske tehnologije" pokriva samo dio znanja koji su bili uključeni u predmet "Informatika". Obrazloženje: Umjesto da se poveća satnica i da veći fokus na isto, mi to smanjujemo. Potpuno zanemarujemo realnost trenutka u kome živimo. Ja ne znam što je uzrok takvoj odluci , jer to nije obrazloženo. Čini mi se da se satnice prilagođavaju raspoloživim nastavnim resursima, ljudskim resursima, umjesto da se radi obratno. Bespredmetna su povećanja satnica na faktografskim predmetima, kada su nam danas dostupne tehnologije koje bi mogle puno kvalitetnije nadomjestiti takva znanja čak i provesti analize. Kažem "mogle bi" jer izgleda da nitko ne planira učiti našu djecu upotrebi i razvoju naprednih informatičkih tehnologija, nego ih obučiti kao konzumente i pružatelje usluga niske razine složenosti. Analogija je slijedeća, dobro je da sva djeca vježbaju različite sportove u školi, iako znamo da neće svi postati vrhunski sportaši. Isto vrijedi i za programiranje. Čak je i kritičnije. Arthur C. Clarke je rekao: "Svaka dovoljno napredna tehnologija ne razlikuje se od magije." Zar stvarno želimo da nam djeca u budućnosti misle da su pametni telefoni nekakva magija? Lijep pozdrav svima. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 446 | IVA MARAS | Eksperimentalni program | Poštovani, radim kao učiteljica razredne nastave oko 20 godina. Smatram da itko tko je proveo jedan nastavni dan s uzrastom od 1. do 4. razreda može shvatiti da jedan nastavnik nikako nije u stanju psihički izdržati ovakav oblik nastave do 15 i 30 pa čak i do 17 h. Podržavam da djeca ovog uzrasta mogu biti u produženom boravku kao i do sada ali isključivo uz još jednog nastavnika. ne podržavam cijepanje predmeta priroda i društo na dva predmeta. To je potpuno nepotrebno. Želite da učimo djecu od jeseni nove predmete za koje nismo educirani a TZK za koji jesmo nam želite maknuti iz zaduženja. To stvarno nema smisla. Pretpostavljam da imate predviđene edukacije za nastavnike odabranih škola. Kad? Za vrijeme ljeta? Bila sam u osnovnoj školi u Danskoj i Finskoj. U Danskoj djeca jesu u školi do 15 h ali nastavnik ima pomoćnike u nastavi i nije jedan nastavnik s djecom cijeli dan. Svi nešto žele kopirati finski model. E pa tamo su djeca od 1. do 4. razreda u školi do 12 i 30, 13h. Samo tko želi ostaje u produženom boravku. Za prvi i drugi razred produženi boravak je obvezan dok djeca ne steknu samostalnost tj. nauče kako ići kući. Finska je sigurna zemlja, bome i mi se hvalimo našom sigurnošću. Pitam se zašto se ne uvede 9 godina osnovna škola, zašto se ne rasterete udžbenici nepotrebnih sadržaja. Znate li da u finskoj djeca iz kemije i fizike imaju jednu radnu bilježnicu dvije školske godine? Naravno da imaju tada vremena za istraživanje. To je samo jedan primjer. Znate li da u finskoj su redovna škola i specijalna škola u jednoj zgradi i na taj način se potiče integracija, druženje djece, empatija, potom su djeca na nastavi svatko u svojoj školi po sposobnostima tj. teškoćama. Nameće nam se inkluzija pošto poto, sve više je djece s teškoćama, ne može se posvetiti prosječnoj djeci a o darovotima da ni ne govorim. Neki dan sam čula pročelnika za školstvo jedne županije kako mi nastavnici ne radimo ništa, svega 20 % radi pa eto kad budemo u školi 8 sati ćemo vratiti ugled jer svi će vidjeti i misliti da radimo. Ponavljam nije isto raditi 8 sati u uredu ili s djecom. Vrijeđa me kad nas stavljate u isti koš nas koji se stalno educiramo i radimo ko crvi i one koji rade da odrade. Lijep pozdrav Iva Maras | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 447 | Anita Žugaj | Eksperimentalni program | Poštovani! Mišljenja sam da ne treba srljati u reforme koje nisu dobro razrađene i pripremljene, a ova to svakako nije. Ovaj dokument je vrlo općenit s jako malo konkretnih smjernica. Posebno upada u uči da se djeca s teškoćama u razvoju vrlo malo spominju. Znamo da je većini njih teško izdržati i šest/sedam sati u školi, a kamoli cijeli dan. I sad jedva osiguravamo sredstva za PUN i nema ih dovoljan broj (u mojoj županiji čak nema ni edukacija za PUN), a tko će ih platiti za još više sati? Osim toga, ne mogu sva djeca učiti u jednakim uvjetima. Nekima je potreban mir i tišina, neki uče naglas, neki uče isključivo uz individualnu poduku… Kako će takvi učenici učiti u okruženju zajedničkog boravka? Cjelodnevni boravak u školi, bez mogućnosti izbora, izravan je atak na temeljnu jedinicu društva, na obitelj. Ostavite djeci djetinjstvo, dovoljno će biti ukalupljeni u radno vrijeme kada uđu u svijet rada! Pri sastavljanju ovog programa nisu uzete u obzir zakonitosti psihofizičkog razvoja djece i njihova potreba za kretanjem, boravkom na svježem zraku i obiteljskim druženjem. Je li netko od onih koji rade na ovom programu upoznat sa situacijom u vezi mentalnog zdravlja osnovnoškolaca posljednjih godina? Izgleda da nije nitko. Ili vas ne zabrinjava porast broja osnovnoškolaca koji trebaju stručnu psihološku ili psihijatrijsku pomoć, a sve manji broj stručnjaka koji tu pomoć pružaju? Molim vas, nemojte mi odgovoriti da planirate povećati broj psihologa u školama jer, ako se to dogodi, to će biti samo u većim gradovima. Činjenica je da sve manje ljudi želi raditi u školi. Ako želimo promjene koje će donijeti dobre rezultate, trebamo puno više planiranja i dogovaranja s onima koji rade u školama diljem Lijepe naše, trebamo više uvida u hrvatsku realnost (a ne da promjene smišljaju oni koji u razredu izvan Zagreba nisu proveli ni minute) i trebamo s promjenama krenuti od predškolskog odgoja. Srdačan pozdrav, u nadi da ćete uvažiti veći broj pristiglih komentara! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 448 | Marijana Hraski | Eksperimentalni program | Poštovani, kao zaposlenica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu u svojstvu nastavnika na Katedri za kineziološku edukaciju podržavam izdvojeno mišljenje učiteljskih fakulteta o nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi objavljeno na mrežnim stranicama: https://www.ufzg.unizg.hr/2023/02/nastava-tjelesne-i-zdravstvene-kulture-u-razrednoj-nastavi-misljenje-uciteljskih-fakulteta-republike-hrvatske-na-tekstove-objavljene-u-dnevnom-tisku/ Smatram da učiteljice/i moraju zadržati dignitet i raditi posao za koji su se obrazovali i kao takvi su najveći i vrhunski eksperti u svom području rada i djelovanja, a profesori kineziologije svakako mogu doprinjeti kako bi se promijenio sveprisutan sedentarni način života i umanjio negativan trend prekomjerno teške i pretile djece u Hrvatskoj na način da se uvedu svakodnevne izvannastavne sportske aktivnosti koje bi provodili. Smatram da je reforma obrazovanja nužna i hitna, ali o svemu treba još dobro i detaljno promisliti jer smo na žalost daleko od skandinavskih zamalja po svemu... S poštovanjem, Marijana Hraski | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 449 | Milica Mrcela | Eksperimentalni program | Lijepo vas sve pozdravljam. Podržavam reforme školstva, ali samo one koje su u direktnom kontaktu s učiteljima koji bi ju i trebali provoditi. U školi prvenstveno treba napraviti malo reda prije nego se krene s ovakvim promjenama. Vjerujem da se barem dio može “izbrusiti” prije kraja eksperimentalnog dijela cjelodnevne nastave. 1. Toliko komentara i molbi (već godinama) stoji neriješeno vezano za razredništvo, da bi ova velika reforma najodgovorniji posao osnovnoškolskog učitelja svela na 1 sat tjedno! Pod ostale poslove? Jesmo li malo pogubili nit? Da bismo uopće mogli razgovarati o reformi potrebno je upravo OVDJE započeti, od razredništva. Tjedna zaduženja razrednika trebaju biti minimalno DVA SATA REDOVNE NASTAVE s učenicima i barem JEDAN (ako ne i 2) sat za roditelje. Komunikacija razrednika s učenicima je svakodnevna. Kvalitetan sat razrednika zahtijeva dosta pripreme. Potrebna je često podrška pedagoga i PSIHOLOGA kojeg nemaju sve škole (zašto?). Potrebna nam je i podrška socijalnih pedagoga (za rad s roditeljima). 45 minuta razgovora s učenicima je jednostavno premalo. Nevjerojatno mi je da toliko pričamo o željama da popravimo ovo društvo da bi nam se djeca prilagodila brzim promjenama kojima su izložena, a plan je da ih zatrpa obavezama i da ne mogu disati? 2. Ako već uzimamo „najbolje od stranih obrazovnih sustava“ možemo li onda preuzeti i sljedeće: učitelji u Finskoj nekoliko godina pred starosnu mirovinu borave u školi kao „pomoćnici“. Ljudi s iskustvom, umorni, ali željni da pomognu na neki drugi način. Tako se riješava npr. problem zamjena, pomoćnika, problema u razredu, individualne pomoći onima s teškoćama... Kada se sjetim koliko se vrhunskih profesora naše škole istrošilo do samoga kraja radnog vijeka, a na ovaj način su mogli pružiti još toliko toga. Jednostavno zar ne!? 3. A2 DIO TREBA ORGANIZIRATI U MALIM SKUPINAMA DA SE UČITELJ MOŽE POSVETITI UČENIKU! Sve ostalo je gubitak vremena i novca i stvorit će samo otpor te ubrzo izazvati frustracije (i učenika i roditelja i nastavnika). 4. Nemojte stvarati lažnu sliku da će učenik sve školske obveze obaviti u školi. Pa nećemo valjda i tu odgovornost prebaciti na učitelje! A što kada dijete iz takvog sustava ode u srednju školu? Sa skoro 15 godina? Tada će krenuti stvarati osobne radne navike? 3 godine prije punoljetnosti? 5. Potrebno nam je konačno ili zaposliti školskog administratora ili administraciju podijeliti na nekoliko učitelja u REDOVNOJ SATNICI. 6. Pozdravljam obavezno uvođenje 2. obveznog stranog jezika. Napokon. 7. Zbrajanje i oduzimanje minuta u solarnim/sunčanim satima? Onda predlažem da se isto napravi i s dežurstvima (i odmorima?!) u kojima svi učitelji bez iznimke sudjeluju na dnevnoj bazi. Razrednici i učitelji nijedan odmor ne provedu bez odgovaranja na brojna učenička pitanja, bez rješavanja međusobnih razmirica ili održavanja discipline na hodnicima/blagovaonici/dvirištu itd. Predlažem, dakle, konkretno zbrajanje vremena provedenog u dežurstvu jer se radi o vrlo konkretnom, određenom poslu koji ni po čemu ne spada u ostale poslove već u neposredan odgojno-obrazovni rad, interakciju učitelja i učenika. Npr. 5 + 10 + 20 + 5 +5 + 40 + 5 = 90 minuta dnevno provedenih u dežurstvu = 7.5 sunčanih sati tjedno. Ako se ne uzme u obzir navedeno, najljubaznije molim odgovor zašto dežurstva ne ulaze u zaduženja na takav konkretan opisani način. (preuzimam komentar od kolegice jer je savršeno napisan) 8. Molim da se konačno svi sati provedeni na terenskim nastavama (noćenja i prekovremeni sati) kao takvi i plate. Također, terenska nastava u Vukovaru koja je OBAVEZNA i često se odrađuje i u subotu, da se kao rad subotom i PLATI bez dodatnog razgovora i moljenja od strane učitelja. 9. Molim da se sav posao na platformi Upisi.hr, kao dodatan rad za razrednike osmih razreda, također dodatno i plati. 10. Sve vezano za učiteljice u boravku, manje sati informatike, manjak prostora, opreme (nastavi niz) podijeljeno je sa raznim argumentima u više od 1000 komentara. Bravo za kolege! Lijepi pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 450 | NIKOLINA HRŠAK | Eksperimentalni program | Poštovani, Učiteljica sam informatike i predajem učenicima razredne nastave. Smatram da je neprihvatljivo da se satnica informatike smanji na 1 sat tjedno i to iz više razloga. Prvašići uče digitalne uređaje, dijelove stolnog računala, pravilno uključiti i isključiti računalo, tipke na tipkovnici i crtanje u programu Bojanje. Zapravo, ništa strašno ni naporno, ali treba vremena da se nastavni sadržaji usvoje. U školi u kojoj ja radim, prvi razred broji 20 učenika. Pokušajte si zamisliti koliko vremena mi je zapravo potrebno da bi djeci sve potrebno objasnila, ponekad mi i dva školska sata za to nisu dovoljna. Ne želim si uopće zamisliti situaciju da bi sve to trebala s njima odraditi u jednom školskom satu. U drugom razredu kurikulum se proširuje. Tijekom početka mog rada, učenici u drugom razredu su tek počeli s učenjem informatike. Prema nastavnom planu i programu trebala sam najprije odraditi gradivo prvog razreda da bi učenicima mogla objasniti osnovna znanja o programima, internetu i pretraživanju interneta te o temama iz domene Računalno razmišljanje i programiranje. Zapravo, kurikulum informatike u razrednoj nastavi svake godine proširuje znanja. I opet, sadržaji nisu previše zahtjevni, ali u toj situaciji je ključno VRIJEME koje je potrebno da bi se svi ishodi ostvarili. Zanima me da li se tko sjetio na učenike s teškoćama? Mislite li da je moguće sve ishode realizirati u jednom školskom satu? Svaki razred je priča za sebe, svaki razred je drugačiji. Nastavni plan i program se realizira, ali u svakom razredu je drugačije. I opet dođem do istog zaključka da je pitanje samo VREMENA realizacije. Ali ne vremena u kojem bi nam se ta mogućnost smanjila. U vrijeme u kojem je digitalna i informatička pismenost sastavni dio života i rada, a razvoj digitalnih tehnologija konstantan, smanjenje satnice informatike je apsurd. Nikolina Hršak | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 451 | Nataša Grubišić | Eksperimentalni program | Pozdrav, kao roditelj djeteta koje pohađa osnovnu školu protivim se prijedlogu provedbe cjelodnevne nastave u predloženom obliku. Pozdravljam ideju jednosmjenske nastave na nacionalnoj razini i izgradnju/nadogradnju i opremanje svih škola koje za to još nemaju sveuvjete. Međutim, sadržaj i način provedbe ne podržavam i smatram da bi samo A1 modul/program trebao biti obavezan za sve učenike, dok A2 bi trebao biti opcionalan. Mišljenja sam da svako dijete ima pravo učiti na način koji mu odgovara i da se taj proces ne mora odvijati u školi. Izvanškolske aktivnosti koje moje dijete pohađa također se ne mogu odvijati u školi. Prisilan boravak djece od 8 do 15.30 ne smatram dobrom reformom koja će rezultirati boljim rezultatima učenja i boljim školskim uspjehom. Naprotiv. Ukoliko se škola koju moje dijete pohađa uključi u ovaj eksperimentalan program, svakako ću dijete ispisati i upisati u susjednu školu koja neće biti dio ovog eksperimenta! Srdačan pozdrav, | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 452 | Iva Naranđa | Eksperimentalni program | Poštovani, sadašnji nazivi nastavnih predmeta (iz STEM područja) temelje se na znanostima. Predmeti se zovu Matematika, Informatika, Fizika... U novom popisu predmeta iskače naziv Informacijske i digitalne kompetencije, kao jedini predmet koji bi svoj naziv temeljio na kompetencijama, a ne znanosti. Zbog usklađivanja naziva svih predmeta, Informacijske i digitalne kompetencije treba ostaviti pod sadašnjim nazivom Informatika. Svi postojeći nazivi nastavnih predmeta su ukorijenjeni u naš sustav, odgovarajuće kratki, opće prihvaćeni, temeljeni na znanostima, a ne kompetencijama. Ukoliko uvodite novi naziv Informacijske i digitalne kompetencije, trebalo bi i druge nastavne predmete preimenovati, npr. predmet Matematika u Matematičke kompetencije. I tako i za ostale nazive predmeta. Zar niti jedan drugi nastavni predmet ne razvija kompetencije? Osim toga, učenicima, naročito najmlađima, predloženi naziv predmeta Informacijske i digitalne kompetencije neće biti jasan, pitam se hoće li ga uopće upamtiti i znati izgovoriti. S poštovanjem, Iva Naranđa, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 453 | Karla Piršić | Eksperimentalni program | Poštovani, ovim putem se izjašnjavam kako se ne slažem s prijedlogom da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi vode kineziolozi. Smatram da iako imaju i više nego dovoljno znanja i kompetencija za pravilno demonstriranje vježbi, sportova, itd. nemaju dovoljnu pedagošku i metodičku podlogu koja je izuzetno bitan dio nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi. Također smatram da se ovaj prijedlog ne zasniva na nikakvim znanstvenim podatcima. Učitelji razredne nastave posjeduju kompetencije i znanja koja su potrebna za kvalitetno izvođenje nastavnog procesa te su upoznati sa svim temama kojima se učenici bave u ostalim predmetima koje isto trebaju povezati s Tjelesnom i zdravstvenom kulturom. Kineziolozi to nemaju. Problem pretilosti kod djece se ne rješava mijenjanjem učitelja, već povećanjem broja sati Tjelesne i zdravstvene kulture i nuđenjem raznih sportskih aktivnosti kojima se učenici mogu baviti van škole. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Kroz model cjelodnevne škole pitanje fizičke, tjelesne i zdravstvene dobrobiti učenika naglašeno je kroz više uvedenih promjena. Povećana je obavezna satnica nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika u osnovnoj školi. Unutar Eksperimentalnog programa testirat će se organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem je nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu predmetni učitelj, a ne učitelj razredne nastave. Pri tome se eksperimentalni program ni na koji način ne bavi ocjenom njihovih stečenih kvalifikacija, polazeći od jasnih normativnih odredbi o ispunjavanju uvjeta za rad u osnovnoj školi. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi ishoda i stupanj dosezanja očekivanja te će se temeljem podataka donijeti odluka o mogućoj implementaciji te odluke i takvog načina izvođenja ovog nastavnog predmeta u sustav obaveznog odgoja i obrazovanja. Uvedene su i promjene u pogledu rasporeda sati i odmora koje trebaju voditi poboljšanju zdravstvene i tjelesne dobrobiti učenika. Pored toga, u školski dan je uvedena obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave. Važni su zahtjevi i očekivanja postavljeni u sklopu Programa A2 potpore potpomognutog i obogaćenog učenja jer se učiteljima postavljaju zahtjevi metodičkog izvođenja svih oblika podučavanja učenika kroz koje je moguće uključiti tjelesnu aktivnosti, kretanje i pokret, odnosno svih onih metodičkih oblika aktivnosti koje pridonose tjelesnom zdravlju i općoj dobrobiti učenika. Kako bi se još jasnije i snažnije naglasila usmjerenost na tjelesnu i fizičku dobrobit učenika u okviru cjelodnevne škole, postavljena su jasna očekivanja i kada je riječ o organizaciji Programa B1 izvannastavnih aktivnosti. U sklopu B1 Programa svaka škola unutar eksperimentalne provedbe mora u razrednoj nastavi najmanje 20 posto aktivnosti provesti u tjelesnom, zdravstvenom i sportskom području. U predmetnoj nastavi taj zahtjev iznosi 30 posto aktivnosti kada je riječ o aktivnostima Programa B1. Svim promjenama je osigurano svakom učeniku unutar cjelodnevne škole najmanje jedan školski sat tjelesnih aktivnosti na dan u sklopu škole. |
| 454 | NIKOLA REPAJIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani! Protiv prijedloga sam da informatika bude 1 sat tjedno. Smatram da je to premalo vremena za savladati i uvježbavati nova gradiva te usvajati potrebne vještine IKT- a. Današnja sva zanimanja nezamisliva su bez upotrebe i informatičkih znanja a mi ovim prijedlogom ne unapređujemo nego nazadujemo u učenju. Moj prijedlog je da informatika kao predmet i do sada bude 2 sata izborne nastave u razrednoj nastavi i 2 sata obvezne nastave u predmetnoj nastavi. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 455 | Nevenka Šestak | Eksperimentalni program | Poštovani! Protiv prijedloga sam da informatika bude 1 sat tjedno. Smatram da je to premalo vremena za savladati i uvježbavati nova gradiva te usvajati potrebne vještine IKT- a. Današnja sva zanimanja nezamisliva su bez upotrebe i informatičkih znanja a mi ovim prijedlogom ne unapređujemo nego nazadujemo u učenju. Moj prijedlog je da informatika kao predmet i do sada bude 2 sata izborne nastave u razrednoj nastavi i 2 sata obvezne nastave u predmetnoj nastavi. Učenici jako vole rad na računalu….te bi se kršila prava djece ako im se oduzmu satovi informatike. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima i trebale bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja. Tijekom svih ovih godina upravo su učitelji informatike bili ti koji su sve nosili na svojim leđima, rješavali probleme svih drugih učitelja, održavali edukacije o novim digitalnim alatima, da ne spominjem online nastavu....i sramotno je da na kraju mi ispadnemo bez satnice. Svjesna sam potrebe uvođenja cjelodnevne škole u naš obrazovni sustav ali smatram da je potrebno na bolji način osmisliti provođenje ovog programa. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 456 | Marina Zelić | Eksperimentalni program | Poštovani Smatram da je u najmanju ruku sramotno smanjenje satnice informatike na 1 sat tjedno u 21. stoljeću kada su digitalne kompetencije osnova gotovo svakog zanimanja. Dodatno iako naravno ne mogu svi biti programeri osnovu programiranja, način i logiku koja stoji iza navedenog bi trebali svi znati. Istovremeno satnica vjeronauka kojem uopće nije mjesto u školama ostaje nepromijenjena te se još uvodi neki besmisleni predmet Svijet i ja. I to je škola za život u 21. stoljeću. Sramota nad sramotama | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 457 | Dajana Mitić | Eksperimentalni program | Poštovani, na ovu ću se temu osvrnuti iz tri perspektive: kao roditelj prvašića i budućeg predškolca, kao učitelj i kao stručni suradnik. 1. Nemam ništa protiv cjelodnevne nastave ako je dobro osmišljena i za one učenike i roditelje kojima je to potrebno i žele to. Prvenstveno mislim na razrednu nastavu. Kroz razgovor s učenicima predmetne nastave o ideji cjelodnevne škole, dobila sam odgovore: "ne pada mi napamet biti cijeli dan u školi" kao i "Što ću ja raditi 40 min pauze ako ne mogu izvan škole?" Učenici predmetne nastave imaju više potrebe za učenjem, izradu referata, prezentacija, projekata i sl. Oni to u cjelodnevnoj nastavi neće moći izvesti sve u školi, stoga će opet nositi zadaće kući. Posljedično, dolazit će do velikog broja izostanaka, koji ionako rastu iz godine u godinu. Tko će i kada nadoknaditi s tim učenicima gradivo koje su propustili izostankom ako neće nositi kući knjige? Onaj jedan učitelj koji mora onda paralelno raditi s učenicima koji su bili na nastavi i onda se vraćati njemu? Kako će to izgledati u razredima s 25 učenika? 2. Smatram da je 40 minuta pauze previše da djeca slobodno lutaju. Prvenstveno jer nema prostora da cca 600 učenika luta po školi besciljno, trči, skače, vrišti... Zamislite da trebate raditi u tom okruženju. Tko će pohvatati te učenike? U školsku knjižnicu stane njih 15-ak, u dvoranu 100-tinjak, a što s ostalima? Opet u učionice? Neki bi učenici možda to vrijeme iskoristili za učenje ili pisanje nekog rada, a u ovakvim uvjetima to je nemoguće. Probajte ponavljati za ispit kad oko vas trče, vrište i naguravaju se. Sad ćete pomisliti: pa učitelji će držati red među njima. I to će biti dovoljan dokaz da niste dana proveli u nastavi niti na holu neke škole pod odmorom. Ne može 80 učitelja držati red među 600 učenika. Smatram da bi se taj odmor trebao bolje razraditi, u smislu gdje će koja skupina učenika provoditi vrijeme i na koji način. Usto, gdje će se hraniti tih 600 učenika odjednom? 3. Što se tiče toga da se domaće zadaće neće pisati kući, mene kao roditelja zanima kad će se pisati? Hoće učiteljice smjeti imati izvannastavnu aktivnost pod nazivom "Domaća zadaća"? Pa će taj sati pisati sve zadaće od tog dana, i Hrvatski jezik i Matematiku, Prirodu, Engleski/Njemački jezik, Informatiku, Vjeronauk i učiti pjesmicu iz Glazbene kulture i ponavljati za ispit sutradan. Što se tiče Glazbene kulture, naravno da će dijete učiti pjesmicu kod kuće s roditeljima, neće ju sigurno naučiti u jednom satu Glazbene kulture. Ne uče sva djeca jednakom brzinom i intenzitetom. Isto vrijedi za učenike predmetne nastave koji moraju naučiti nekoliko lekcija iz udžbenika za ispit. Nosit će taj posao kući. 4. Isto tako, zašto je dopunska i dodatna obavezna za sve? Zašto bi netko tjerao nekoga da ide na dodatnu nastavu ako ne želi, kao i na izvannastavnu aktivnost? To će samo u djetetu stvoriti revolt prema određenom predmetu ili aktivnosti. I ako svi moraju biti na dodatnoj iz matematike, znači li to da će kolega imati 60 učenika na dodatnoj taj dan? Što je s djecom koja nisu ni za dopunsku nastavu, ali nisu ni za dodatnu? 5. Već sam spomenula učenje u masi. Većini djece treba mir za rad, kao i većini odraslih osoba. Pogotovo ako se radi o nekom zahtjevnom zadatku koji traži puno koncentracije. Učiti u razredu zajedno sa svima nemoguća je misija. Djeca koja samostalno rade nisu rijetkost, neće se morati priviknuti, samo ćete im nametnuti dodatni stres i rezultati će biti lošiji, što u školi, što emocionalno kod tog djeteta. Kao roditelj visoko osjetljivog djeteta ne želim da mi dijete još više izgubi samopouzdanje zbog nametnutih režima od strane nekoga tko nije dana proveo u školstvu. Smatram da biste se trebali prisjetiti Konvencije o pravima djeteta, konkretno čl. 3 u prvom dijelu u kojem se govori da sve javne uprave, ustanove i zakonodavna tijela moraju voditi računa o interesima djeteta. Vođenje računa o interesima djeteta nije razmišljanje: "takvi su u manjini i priviknut će se." Neće se priviknuti nikad. Tvrdim kao visoko osjetljiva osoba. 6. Je li netko pomislio na učenike s teškoćama u razvoju? Nekoj se djeci ne preporuča duži boravak u školi zbog zdravstvenog stanja, bilo psihičkog ili fizičkog. 7. Nigdje se u dokumentu ne spominju kombinirani odjeli. Trebalo bi poraditi na tome da se oni održe, da se ne zatvore područne škole jer nije primjereno da se učenici 1. razreda, pa ni onih 4. razreda samostalno voze u matičnu školu autobusom 40-ak kilometara dalje. Ne mogu roditelji s njima jer su roditelji zaposleni. 8. Suludo je smanjivati satnicu Informatike u 21. stoljeću kad živimo u digitalnom dobu i ovisimo o digitalnim uređajima. Učenike u 1 satu tjedno ne možete naučiti apsolutno ništa osim upaliti računalo i eventualno nekakvu aplikaciju, a rad na aplikaciji možete zaboraviti jer dok ju svi otvore, sat je završio. 9. Ako ćemo se ugledavati na europske škole koje provode cjelodnevnu nastavu, potrebne su nam 2 učiteljice na 1 razred. Smanjenjem satnice određenih predmeta, kako je predloženo u ovom dokumentu, dovest će do tehnoloških viškova, sviđalo se to vama ili ne, a zaposlit se neće sve učiteljice razredne nastave u vrtićima jer nema toliko vrtića. A u slučaju da ima, hoćete li donijeti neku Odluku kojom će vrtići morati zaposliti tehnološke viškove ili će to samo biti usmena preporuka? Igrate se s ljudima i njihovim egzistencijalnim pitanjima. Svijet i ja neće pomoći apsolutno nikome za satnicu jer nema toliko djece koja ne idu na Vjeronauk. Što se tiče satnice za učitelje, kad mislite da će se pripremati za nastavu? Dok pod odmorima love 600 učenika po školi ili dok pomažu djeci sa zadaćama? Kad ispravljaju ispite, zadaćnice? Sve je to posao koji se nosi kući i nemoguće ga je raditi u školi. 9. Vidim da je za stručnu službu razrađena satnica, osim za knjižničare. Smatram da biste trebali proučiti Standard za školske knjižnice i opseg posla knjižničara pa ćete vidjeti da je knjižničar tu kako bi dao informaciju svima, učenicima i učiteljima, stručnim suradnicima, odnosno organizira i skuplja informacije kako bi mogao učeniku na zahtjev dati tu informaciju/knjigu, isto kao i učitelju. A to se događa svaki odmor. Knjižničar surađuje s učiteljima, stručnom službom, kulturnim i javnim ustanovama u okolini, vrši stručno-knjižnične poslove. Isto tako knjižničari provode radionice i sate lektire, što znači da bi radili ujutro od 8h kako bi bili dostupni svima za bilo kakvu informaciju, knjigu, časopis, digitalnu informaciju i održali nekakav sat/radionicu, ali bi isto tako morali ostati do 17h jer tek iza 15:30 mogu imati izvannastavnu aktivnost. Barem se nadam, nisam našla direktnu rečenicu da smiju. Uglavnom, hoće li im biti plaćen prekovremeni rad ili će se to ipak nekako drukčije definirati? Jer od ljubavi prema školi se ne živi i ne prehranjuje obitelj. Isto vrijedi i za informatičare, satničare, sindikalne povjerenike i sve ostale kojima biste oduzeli od satnice. Cjelodnevna nastava nije loša zamisao i da bi se mogla provoditi kao u npr. SAD-u potrebni su prostorni preduvjeti koje naše škole nemaju. U drugim zemljama imaju knjižnice u kojima mogu učiti, i to velik broj djece odjednom, koje su opremljene računalima za potrebe učenika, kantine, ogromna školska dvorišta gdje učenici mogu provoditi vrijeme, velike hodnike i dvorane, a rijetke su škole u Hrvatskoj koje to imaju. Pri ovakvom planiranju velikih promjena potrebno je uvijek uključiti ljude iz struke koji znaju kako je na terenu. Ovakve velike stvari kao što su promjene u školstvu koje utječu na djecu u njihovom osjetljivom razdoblju treba dobro razraditi i konkretizirati jer se takve stvari ne mogu mijenjati i razrađivati u hodu. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 458 | LIDIJA MATOŠA | Eksperimentalni program | Poštovani! Predajem informatiku u osnovnoj školi već 20 godina. Protiv prijedloga sam da informatika bude 1 sat tjedno i preimenovanja nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Smatram da je to premalo vremena savladati i uvježbavati nova gradiva te usvajati potrebne vještine IKT- a te da za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. Današnja sva zanimanja nezamisliva su bez upotrebe i informatičkih znanja a mi ovim prijedlogom ne unapređujemo nego nazadujemo u učenju. Moj prijedlog je da informatika kao predmet i do sada bude 2 sata izborne nastave u razrednoj nastavi i 2 sata obvezne nastave u predmetnoj nastavi. Od prvog dana uvođenja informatike u mojoj školi svi učenici su uvijek pohađali nastavu iako je bila izborna i nije bilo ispisivanja. Informatika je bila u redovnom rasporedu i nikad se nitko nije žalio. Učenici jako vole praktičan rad na računalu i tu bi bilo dobro više izrada igara, multimedijskih sadržaja, projekata….te bi se kršila prava djece ako im se oduzmu satovi informatike. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima i trebale bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja. Tijekom svih ovih godina upravo su učitelji informatike bili ti koji su sve nosili na svojim leđima, rješavali probleme svih drugih učitelja, održavali edukacije o novim digitalnim alatima, da ne spominjem online nastavu....i sramotno je da na kraju mi ispadnemo bez satnice. Svjesna sam potrebe uvođenja cjelodnevne škole u naš obrazovni sustav ali smatram da je potrebno na bolji način osmisliti provođenje ovog programa. S poštovanjem, Lidija Matoša, učitelj mentor | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 459 | Ivana Pavelić | Eksperimentalni program | Poštovani, s obzirom da sam isto pitanje postavila na predstavljanju ovog programa, smatram potrebnim osvrnuti se na problematiku i ovdje. Naime, Odluka Vlade o financiranju obroka za svako dijete je pohvalna i korisna. Roditeljima je veliko rasterećenje, a školama mogućnost za pripremu kvalitetnijih obroka. Cjelodnevnom školom dolazimo i do potrebe većeg broja obroka za učenike. To svakako uključuje doručak, ručak, a usudim se reći i užinu za one koji će ostajati na B1 programu. Smatram da bi bilo ispravno kada bi obroci bili i dalje financirani na taj način. Ne znam u kojem se smjeru razmišljalo jer se u dokumentu to nigdje ne navodi niti ističe. Participacija roditelja u tim troškovima nikako ne smije doći u obzir jer bismo se tada znatno udaljili od pružanja jednakih mogućnosti svima. Razmišljajući u tom smjeru, pomišljam i na učitelje i ostalo osoblje koje radi u školi. Smatram da bi se i njima trebao omogućiti topli obrok. Ako nikako, onda uz pristojnu cijenu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Model rada osnovnih škola kao cjelodnevnih kao jedan od ciljeva ima osigurati jednake mogućnosti svim učenicima u Republici Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, tako i u pogledu dostupnosti kvalitete prehrane i dostupnosti prijevoza i drugih elemenata koji utječu na školovanje učenika. Tekstom Eksperimentalnog programa i svim pripadajućim provedbenim smjernicama osiguralo se da sve škole mogu podjednako kvalitetno ih organizirati. Dodatno je naglašena sloboda i fleksibilnost sve škole da samostalno upravljaju nizom aktivnosti (uključujući raspored, organizaciju školskog dana, prehrane, prijevoza učenika i slično) kako bi mogli što bolje organizirati vlastiti rad, obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti. Nositelj Eksperimentalnog programa je osigurao dovoljna financijska sredstava i njihovu raspodjelu školama za njegovu učinkovitu i kvalitetnu provedbu. |
| 460 | Nina Posarić | Eksperimentalni program | Poštovani! Učiteljica sam informatike posljednjih 30 godina. S obzirom na dosadašnje iskustvo u radu s velikim brojem generacija učenika, tvrdim da najavljena satnica informatike neće omogućiti učenicima dostatno razvijanje digitalnih kompetencija potrebnih za nastavak školovanja. S obzirom na dob učenika, potrebno je postupno uvođenje, razvijanje, a izuzetno je važno i vremenski zahtjevno, uvježbavanje u cilju postizanja zadanih ishoda. Načelo postupnosti je pri tom jako važno, da bismo do 8. razreda postigli zadane ishode na zadovoljavajućoj razini. S najavljenim jednim satom tjedno, to će biti gotovo nemoguće. Nina Posarić, učiteljica savjetnica | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 461 | Sunčana Bašić | Eksperimentalni program | Poštovani, u cjelodnevnu bi nastavu trebalo uvrstiti glazbeno i plesno obrazovanje na zakonski uređen način. Glazbene i plesne škole koje rade samostalno, izvan prostora osnovnih općeobrazovnih škola, trebaju biti uključene na način da se djeci omogući kvalitetna umjetnička nastava, usvajanje vještina sviranja, plesanja i pjevanja na stručan način koji vodi ka profesionalnom bavljenju umjetnošću, ali i uključuje one učenike koji će ugraditi iskustvo umjetnosti u svoja buduća zanimanja izvan glazbe i plesa. Radi se o tome da se planira dolazak djece u škole koje su opremljene i imaju ljudske resurse za izvođenje kvalitetne nastave. Ako se taj dio ne uredi zakonski, prostor bavljenja umjetnošću kod djece osnovnoškolskog uzrasta, bit će izložen u većoj mjeri raznim tečajevima plesa i glazbe koji nikako ne mogu zamijeniti glazbene i plesene škole sa svojim programima i kurikulima. Djeca ne mogu dolaziti u glazbene i plesne škole samo poslije cjelodnevne nastave, umorna i prezasićena prethodnim obrazovnim sadržajima u općeobrazovnim školama, nego im se mora omogućiti ranije uključivanje tijekom dana u nastavu glazbenih i plesnih škola organiziranim i plaćenim prijevozom kako roditelji ne bi imali dodatan teret vožnje djece u umjetničke škole. S poštovanjem, Sunčana Bašić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 462 | MAJA MARTINOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je besmisleno povećavati satnicu HJ i MAT, a bez povećanja opsega gradiva, a onda još i u A2 dijelu inzistirati na potpori. Smatram kako su te dvije stvari međusobno isključive, jer će se u povećanju satnice sadržaji dodatno uvježbavati. Nadalje, što s djecom kojoj A2 dio uopće nije potreban? Zašto bi oni sjedili u školi ako im njihove sposobnosti dozvoljavaju da budu ranije gotovi... Treće, ali ne i najmanje važno, tiče se predmeta Likovna kultura. Prije petnaestak godina, predmetu je potpuno nepravedno smanjena ionako mala satnica od 2 sata tjedno, na zaista mizernih 1 sat tjedno. Zato sada imate problem sa djecom koja uopće nemaju razvijenu finu motoriku. Čemu dodatan predmet Praktične vještine, kada se većina stvari može uvježbavati tijekom Likovne i Tehničke kulture. Potpuno nepotrebno se ide u dubioze, a problem je stvoren kada se smanjila satnica LK. Uz to, ponovno skidate onima koji ionako imaju najmanje! Prije su učitelji LK imali po 4 sata estetskog uređenja u satnici, koji je, usput budi rečeno, pravi fizički posao koji zahtijeva puno vremena, mašte i energije! Pali smo na 2 sata, a sada biste i to micali? Ionako je stravično teško jednom učitelju LK koji postoji na školi napuniti satnicu, upravo zbog najmanje satnice koja postoji. Čak i Vjeronauk ima veću satnicu, a budimo realni, on nema što raditi u školi. Baš sramotno i tužno. srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 463 | BRIGITTA JANEŠ REŠ | Eksperimentalni program | Poštovani, svjesna sam potrebe uvođenja cjelodnevne škole u naš obrazovni sustav i nisam protiv nje, ali brine me brzina i način na koji se to želi provesti. Ponajprije bi trebalo osigurati prostorne uvjete, dogradnju, tj. proširivanje starih te izgradnju novih škole. Veliki broj nas još uvijek radi u dvije ili više smjena, nedostaje nam prostora, uređenih učionica, dobro opremljenih kuhinja i blagovaonica, tehničkog osoblja. Većina naših škole nisu za takav veliki iskorak još spremne ni materijalno, ni kadrovski. Nacrt koji je predložen, trebalo je prije izlaska u javnost staviti pred radno tijelo učitelja iz prakse koji bi ga doradili i kao takvog onda eksperimentalno implementirali u odabrane škole, i to krenuvši najprije od prvog razreda, a ne odmah obuhvaćajući sav osnovnoškolski uzrast. Kurikulumi novih nastavnih predmeta još nisu ni napisani, a očekuje se da bi se već trebali uvesti na jesen. Žurba i ishitrenost nikad nisu donijeli ništa dobra pa se bojim da će to biti i ovdje slučaj. Učiteljica sam razredne nastave i ponajprije ću se referirati na uzrast svojih učenika. Pohvaljujem odluku povećanja satnice u nastavnim predmetima Hrvatskog jezika, Matematike, Likovne i Glazbene kulture. To je ono na što smo mi učiteljice godinama upozoravale i drago mi je da se naš glas napokon čuo i uvažio. Sporno mi je da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture izvode kineziolozi jer smatram da učiteljice jako dobro poznaju psihologiju razvoja i tjelesnog rasta djece mlađe školske dobi. Sve smo odslušale i položile Metodiku nastave tjelesne kulture i znamo svoj posao. Jednako tako može se kroz neko vrijeme dovesti u pitanje i naša kompetentnost u nastavi Likovne te Glazbene kulture, kao i svih ostalih predmeta, što je opasno i nedopustivo. Problem djece koja nisu pohađala Vjeronauk i koja su nam ostavljana na čuvanje, riješit će se uvođenjem novog predmeta Svijet i ja, što podržavam. No, kurikulum predmeta treba dobro razraditi kako bismo spremno i sigurno krenuli u njegovu provedbu, a on još nije ni u fazi nastanka. Brine me što će biti s učiteljicama produženog boravka ako sav posao redovne nastave i potpore, tj. A1 i A2 modela, odrađuje samo jedna učiteljica. One su i tako uvijek bile u nepovoljnijem položaju u odnosu na učiteljice u redovnoj nastavi, a sada im se u pitanje dovodi i egzistencija. Je l se razmišljalo o odmoru učitelja? Onaj tko radi s djecom jako dobro zna da četiri sata u komadu djeluju jako iscrpljujuće u svakoj dobnoj skupini, a o prvašićima da i ne govorim. Podrazumijeva se da svo vrijeme bude prisutan samo jedan učitelj, pa i u vrijeme ručka. To nije dobro riješeno. Što je s našim pravom na odmor i ručak? S dužnim poštovanjem, dok ne zbrinem svu djecu, ne mislim ni na ručak, ni na jelo. U zaključku, moje je mišljenje: cjelodnevna škola da, ali najprije stvorimo kvalitetne preduvjete svima. Dobro razradimo plan nove reforme, konzultirajući i uvažavajući mišljenja i iskustva ljudi iz prakse, nas učitelja i učiteljica, o kojima će na kraju krajeva ova reforme i ovisiti jer mi smo ti koji će je na svojim leđima nositi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 464 | Nataša Miškov | Eksperimentalni program | Poštovani, Vjerovali ili ne , ja sam sudionica sličnog programa kakvog vi zagovarate. Naime u eksperimentalnom programu produženog boravka provođenom u tadašnjoj osnovnoj školi Nikola Demonja, danas Davorin Trstenjak mi smo išli (oni čiji su roditelji željeli ) u produženi boravak do 7. razreda . Nakon toga ukinuo se program. O nekom velikom učenju na tom boravku se nije moglo govoriti. Nas koji smo ostajali popodne uglavnom su nastavnice i nastavnici s teškoćama kontrolirali. Kao lijepe dane pamtim kada sam za vrijeme slobodnog vremena s prijateljicama šetala po školskom vrtu i penjala se na neko drvo s kojeg su nas užasnute nastavnice redovito spuštale. -Zanimljiva je ideja cjelodnevne škole, ali doista otvara velike izazove i voljela bih da se rizici unaprijed smanje. Inače će se dogoditi da će djeca dolaziti kući nakon 17 h i morati učiti za sutrašnji dan. Kvaliteta učenja u školi mora biti osigurana na više načina , i prostorom za rad i dobro izbalansiranim rasporedom i načinom grupiranja učenika, a u prvom redu kvalitetnim i visoko educiranim učiteljima-icama. Nešto sam čitala o finskom obrazovnom sustavu. Koliko sam shvatila nismo mi toliko lošiji. Najbitnija razlika je u tome da su tamo učitelji-ce vrhunski obrazovane osobe koje su završile prestižne fakultete za učitelje-ice. I status im je u rangu sa liječnicima tj liječnicama i sl. Prema tome moj savjet vam je da uložite u učiteljske fakultete i učiteljski standard . Neka to budu elitni fakultet koji će proizvoditi elitne kadrove sposobne provesti reforme i koje će upisivati samo najbolji. - Dotaknula bih se ocjenjivanja u školi. Mi se držimo raspona od 1 do 5 iako se suptilne razlike ne mogu pokriti tim rasponom. Danas imamo dobro izrađene ishode učenja. Moj je prijedlog da se ishodi i još kvalitetnije razrade i da se ocjenjuje postignutost pojedinog ishoda kroz godinu. Znači ishod je postignut ili ne. Sadržaji bi se razlomili u manje dijelove i svaki učenik-ca bi ih trebao napraviti da bi dobio konačnu ocjenu. Ona bi bila izvedena kao postotak savladanosti ishoda. Djeca bi dobro prihvatila taj način ocjenjivanja, naviknuti su na 'levele' kroz digitalne igre. I roditeljima bi bilo lakše shvatiti što su točno učenici naučili , a što još nisu ili možda neće .Zašto se ne bi uvele A,B,C grupe prema nivou usvojenosti znanja? Zašto netko ne bi matematiku za koju nema volje i smisla dobro naučio na C nivou i bio zadovoljan-a svojim postignućem kao i talentirani matematičar-ka na svom nivou. Ne želimo valjda iz škole puštati djecu uvjerenu da su osrednji i nikakvi? Zar nije bolja slika da su u matematici na C nivou, a u nečem drugom na A nivou? Male sitnice su važne da se učenici bolje osjećaju. Također tijekom cjeloživotnih programa učenja moguće je u budućnosti učenicima , sada odraslima, ponuditi da to promijene. Pisano ocjenjivanje bi trebalo što češće provoditi na način da računala ocjenjuju, a visokoobrazovani nastavnik-ca priprema kvalitetne provjere znanja. Finci kažu da što manje ocjenjuju usmeno zbog moguće neobjektivnosti nastavnika-ca, mi smo došli dotle da ponekad moramo usmenim provjeravanjem utvrditi da li su neki učenici prepisivali na pismenom. Prepisivanje( u stvari je to krađa, iako učenici na vjeronauku uče osam godina o dobru i zlu, to još ne shvaćaju ) je dobrom dijelu učenika-ca prihvatljivo. To smo direktno mi krivi. Treba jako postrožiti neke ključne stvari , a ovo nije jedina. -Zadnjih petnaestak godina predajem informatiku. Inače , u osnovnoj školi radim trideset i osmu godinu, u šezdeset prvoj godini sam života. Teret digitalizacije škola nastavnice i nastavnici informatike su podnijeli na svojim leđima. Pomaganje svima u školi u bilo koje vrijeme , održavanje sitnih i krupnih popravaka, instalacije, web stranice, tableti, uvođenje robotike, učenja novih programskih jezika, micro:bitova, dodatno obrazovanje i u vlastitom aranžmanu, plus i po 24 sata nastave , uglavnom su veći dio odradili nastavnice i nastavnici informatike, nedovoljno vrednovani za to sve. Bilo je naporno, ali i poticajno. Napor se povećao kada ste izbornu nastavu proveli i u niže razrede pa smo postali nastavnice i nastavnici učenika od 1. do 8. razreda što je, kao što znate ,vrlo naporno zbog prilagođavanja različitim uzrastima i velikoj količini djece s kojima radimo . Što smo dobili u konačnici u ovom novom prijedlogu ? Dva sata informatike od prvog do četvrtog su na ovaj način izvedena previše i dobro je da će postati jedan, ali obavezni sat. Sadržaji informatike u osmom razredu takvi su da bi bilo bolje imati samo jedan sat nego biti izložen nervozi osmaša koji su odradili konkretan dio gradiva već u trećem mjesecu , a sada umorni 7. i 8.sat sjede u školi i ponavljaju, pišu neke već viđene projekte , a nisu više intelektualno i emocionalno angažirani . Naprotiv, 5.6. i sedmi razredi imaju gomile sadržaja koje trebaju savladati i doista ne znam kako ćemo to sve u jedan sat. Ali ,temeljem satnice od dva sata informatike od 1. do 8. ,ljudi su dobili radna mjesta i počeli napokon planirati svoje živote. Smatram neodgovornim da ste ljude temeljem reforme zaposlili i sada su oni temeljem reforme u strahu za svoju budućnost. U zemlji u kojoj su ljudi počeli živjeti od sezonskih poslova svako radno mjesto koje osigurava stabilnost je važno. Malo razmislite o tome kako da nastavnicima koje ste zaposlili osigurate duševni mir da neće ostati bez posla sada kada su ga napokon dobili i uložili napore da savladaju izazove posla. Robotika i programiranje kao izborna nastava su sigurno zanimljiviji za ponuditi od predavanja predmeta za koje se ljudi nisu školovali. Malo sam predugo pisala no nakon toliko godina života i staža želim izraziti bar dio ovoga što me muči. Prošla sam silne reforme i kao učenica i kao nastavnica, voljela bih da napokon jedna donese plodove s kojima će svi biti zadovoljni. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 465 | Julija crnogaća | Eksperimentalni program | Poštovani, uz već navedene komentare i iznesena, argumentirana nezadovoljstva s kojima apsulutno dijelim mišljenje, svoj komentar bih dala na rad učitelja razredne nastave te na učiteljice u produženom boravku. Strašno je uopće pomisliti da bi reformom koja bi morala donijeti svestrano dobro mnogi broj učitelja ostaje bez posla! Je li moguće i dopustivo tako nešto? Kad kažete da će se o njima pobrinuti osnivač, a pri tome se misli pod moguće zapošljavanje u drugim ustanovama, a da to nije škola za koju smo završili svoj fakultet...nevjerojatno za pročitati, kamoli zamisliti takav scenarij. Nitko od učitelja razredne nastave ne smije ostati bez posla - u razredu! Reforme bi trebale iznjedriti dobrobit za sve dionike, ali ovom idejom serviranom učiteljima razredne nastave izražavam veliko nezadovoljstvo uz nadu da će, ako reforma zaživi, u razrednoj nastavi raditi dva učitelja. S poštovanjem, Julija Crnogaća | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 466 | IVANA MANOJLOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Ovdje sam u svojstvu roditelja, nastavnika, razrednik, nastavnika informatike i informatičara (sve su ovo moje svakodnevne uloge). Izuzetno mi je važna digitalna pismenost ako ne i digitalna znanja i vještine građana RH. Jedan od ciljeva Nacionalne razvojne strategije RH do 2030 godine je zelena i digitalna tranzicija. Preko 95% učenika bira informatiku kao izborni predmet. Udio IT industrije u ukupnom izvozu usluga iz zemlje te je godine iznosio 4,3%. U posljednjih pet godina izvoz raste po stopi od 18,6%. Prva dva ciklusa Međunarodne studije računalne i informacijske pismenosti (ICILS) iz 2018. pokazuju da današnja mladež nije generacija digitalnih urođenika. Apeliram na vas da razmotrite odluku da smanjite satnicu Informatike na 1 sat. Smatram da taj fond sati nije dovoljan kako bi se postigla digitalna pismenost učenika OŠ. Apeliram na vas da ostavite kako je, 2 sati tjedno (izborno ili obvezno). Poslovi održavanja IKT-a u školama definirani su u Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Potrebno je ustrojiti radno mjesto za poslove održavanja IKT i u osnovnim školama. Broj računala raste i količina uloženog vremene u održavanje istih isto raste. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 467 | IVAN MUŽANIĆ | Eksperimentalni program | Ja ovdje neću pisati o svim tehničkim, organizacijskim, prostornim i drugim uvjetima na koje se ovaj eksperimentalni program cjelodnevne nastave oglušuje kada je riječ o radu glazbenih i plesnih škola. Mnogi su već spomenuli nedostatak prostora, vremena, instrumenata, organizacije vremena za vježbanje instrumenata i općenito očekivan pad interesa za pohađanjem umjetničkih škola nakon cijelog dana provedenog u školi. Ja ću ovdje napisati nekoliko misli ljudi koji su pametniji od mene i od radne skupine MZO-a koja je izradila ovaj eksperimentalni program cjelodnevne nastave. Glazba je moćniji instrument od bilo kojeg drugog za obrazovanje jer ritam i harmonija nalaze svoj put do unutrašnjosti duše. Platon Glazba ima moć proizvesti određeni učinak na moralni karakter duše, a ako ima moć za to, jasno je da se mladi moraju usmjeravati na glazbu i moraju se u njoj odgajati. Aristotel Da nisam fizičar, vjerojatno bih bio glazbenik. Često razmišljam u glazbi. Živim svoje snove u glazbi. Svoj život vidim u smislu glazbe. Albert Einstein Tko god je vješt u glazbi, dobre je ćudi i sposoban za sve. Moramo učiti glazbu u školama. Martin Luther Život umjetnosti, daleko je od toga da bude smetnja u životu nacije, a blizu je središta svrhe nacije - i test je kvalitete civilizacije nacije. John F. Kennedy A kako razmišljaju Britanci u svojem nacionalnom planu za glazbeno obrazovanje (NPME) iz 2022. godine The power of music to change lives: a national plan for music education (NPME) Moć glazbe da mijenja živote: nacionalni plan za glazbeno obrazovanje (NPME) Vizija NPME: Omogućiti svoj djeci i mladima da zajedno uče pjevati, svirati neki instrument i stvarati glazbu te imati priliku napredovati u svojim glazbenim interesima, pa tako i profesionalno. Ciljevi NPME: 1. Sva djeca i mladi dobivaju visokokvalitetno glazbeno obrazovanje u ranim godinama i u školama 2. Svi glazbeni pedagozi rade u partnerstvu, s potrebama i interesima djece i mladih u srcu 3. Sva djeca i mladi s glazbenim interesima i talentima imaju priliku napredovati, uključujući i profesionalno Brojne su studije pokazale da učenje sviranja instrumenta pozitivno utječe na motorički, kognitivni, emotivni i društveni razvoj djece. Upravo je sviranje instrumenta jedina aktivnost koja razvija dječji mozak na toliko polja istovremeno. Naše Ministarstvo se nažalost na tu činjenicu oglušuje. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH: Glazbena škola - što je to? Što će djeci sviranje instrumenata? Što će nam uopće umjetničke škole? To je toliko nebitno da ih nećemo niti spominjati u našoj uravnoteženoj i pravednoj reformi. Bolje je da djeca sjede u školi cijeli dan nego da idu po nekakvim glazbenim školama ili sportovima ili drugim glupostima. Ako im manje toga omogućimo, lakše ćemo njima upravljati u budućnosti. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 468 | BLAŽENKA BARJEKTAREVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, predlažem da program A 2 ne bude obvezan za sve učenike nego da je obvezan za učenike koji nisu usvojili ishode učenja i učenicima čiji roditelji žele da im djeca u školi pohađaju program potpore potpomognutog i obogaćenog učenja. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 469 | Katarina Kenda | Eksperimentalni program | Poštovani, imam dijete u drugom razredu osnovne škole. Ide u smjensku nastavu (ujutro/popodne). Nakon škole u jutro, lijepo dođe kući, ruča i napiše zadaću (sam ili uz malu pomoć bake). Nakon toga, cijelo je popodne slobodan za bit vani, ići popodne na karate ili što drugo već izabere. Kad je smjena popodne, ujutro se naspava k'o čovjek, poigra i ode u školu. Zadaću u pravilu piše nakon dolaska popodne iz škole. I sad bi vi htjeli to moje dijete zaključat u školu od 8 do 17h!!?? Ne dolazi u obzir! Ako želite eksperimentirati, radite to tako da nije obavezno. Tko hoće neka bude u školi do 17h, tko neće ne mora. Roditelj je taj koji će odlučiti gdje će mu biti dijete, ne vi. Dalje od moje djece! Katarina Kenda | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 470 | Petar Eldan | Eksperimentalni program | Poštovani, Redosljed provođenja reforme trebao je biti: 1. Stručno i na temelju znanstvenih činjenica sastavljen prijedlog reforme od strane ekspertnog tima (s imenima i prezimenima članova ekspertne skupine) 2. Savjetovanje i javna rasprava koja bi uključivala struku (prvenstveno učitelje) i zainteresiranu javnost (roditelje) 3. Korekcija prijedloga reforme na temelju provedenog savjetovanja i javne rasprave 4. Raspisivanje natječaja za provođenje Eksperimentalnog programa 5. Stručna i znanstvena analiza rezultata Eksperimentalnog programa 6. Savjetovanje i javna rasprava na temelju rezultata dobivenih analizom rezultata Eksperimentalnog programa 7. Izrada konačnog programa za provođenje reforme 8. Stvaranje uvjeta za mogućnost provođenja novog programa u svim školama Ovu "reformu" stoga smatram neozbiljnom te sam mišljenja da ju treba odmah zaustaviti! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 471 | MARIJANA BENIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, svaka reforma iznjedri na kraju nešto dobro i nešto loše. Bojim se da će u ovoj reformi biti više ovoga drugoga jer jedno je sve napisano i zamišljeno „zapakirati“ u lijepe motivacijske riječi i govore, obećanja, a drugo je stvarni rad učitelja i stvarno opterećenje djece. Kao učiteljica tvrdim da su učenici umorni već početkom 7. sata (oko 13:30), a kamoli da još ostaju do 15:30/16:00 uz intenzivno učenje, ponavljanje, uvježbavanje… To su djeca! S obzirom da radim na seoskoj školi, zanima me koji bi učenik ostao na B1 programu nakon 15:30/16:00 posebno ako ima izvanškolske aktivnosti koje počinju kasnije, npr. od 18:00 (a takvih učenika ima). Mnogi roditelji imaju OPG-ove na kojima im pomažu i djeca, posebno učenici 7. i 8. razreda. Ja sam i majka djeteta koje pohađa trenutno 5. razred. Njemu je potreban odmor nakon škole kako bi uopće mogao kvalitetno odraditi pisanu zadaću, a za ostale oblike učenja nastavnih predmeta potreban mu je mir i osobni kutak (soba). Imam troje djece i svako je moje dijete učilo na svoj jedinstveni način i mislim da se nikako neće postići zamišljeni cilj A2 programom. Djeca moraju naučiti samostalno učiti, zbog budućega školovanja i zbog sebe. Dakle, mislim da je obavezni boravak djece u školi predug. Nije mi jasna rekreacijska pauza od 20 min. koja ulazi u ostale poslove. Koji će učitelji biti zaduženi za svakodnevno dežuranje i što ona obuhvaća, koje aktivnosti? Zatim ručak u trajanju 40 min. Dežurna sam u kuhinji ponedjeljkom i vidim da je učenicima sasvim dovoljno 10 min. za objed (tri odmora za redom) koji podrazumijeva topli obrok (prilog, meso) + jogurt ili puding, voće. Idealno bi bilo 15 min. Nije li se taj ručak mogao drugačije organizirati (ostaviti školi mogućnost da sama organizira na najbolji način)? Što će raditi oni učenici koji završe s objedom za petnaestak minuta? Hoće li sjediti u prostoriji ili otići u neku drugu prostoriju? U kojoj će prostoriji ručati približno 300 učenika, a da ne spominjem veće škole? U kakvim će se kotlovima kuhati kako bi objed bio topao i svjež? Ono što mi se ne sviđa jest i što će mnoge kolegice i kolege ostati bez satnice i još gore, bez posla, posebno informatičari! Zatim, jedna učiteljica u prvome razredu do 15:00 sati? Imam priliku vidjeti ponašanje prvašića i ne sviđa mi se ono što vidim (nedostatak roditeljskog odgoja), a ovakvim načinom bit će ga još manje. Je li itko uzeo u obzir rad do 65. god. predloženim tempom? Još nešto, mi učitelji se ne možemo kvalitetno pripremati za rad u školi jer je i nama potreban odmor i mir nakon nastave (za pripreme, razna sastavljanja provjera, ispravljanje istih…) pa me zanima koliko bi moje radno vrijeme doista bilo ako bih željela zaraditi maksimalnu plaću? Inače, trenutno imam 27 godina staža i predajem hrvatski jezik. Neke kolegice rade na dvije škole i putuju i po sat vremena - kada bi one došle kući? Znam da ne bih trebala vjerojatno biti u školi svaki dan do 15:30/16:00 odnosno 17:00, ali dva-tri dana vjerojatno bih + rad kod kuće za kvalitetne pripreme i ostalo. I ne, mi učitelji se ne bojimo posla, i odradimo šuteći, nažalost, puno toga, ali ovo je, mislim, previše. Mi nismo roboti, a nisu ni djeca! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 472 | Marija Jagić | Eksperimentalni program | Poštovani, iz dokumenta je vidljivo da se cjelodnevna nastava odnosi na svu djecu u osnovnoškolskom obrazovanju. Ne samo učenike od 1.-4. razreda. Loše je to što u ovome će sva djeca unutar jedne škole morati sudjelovati, nema tu izbora. Djecu koja će biti "zatočena" u školskom okruženju. Djecu koja će navodno u vrlo kratkom vremenskom roku sve stići napraviti za nastavu (zadaće, učiti itd.) Zajedno. Nema veze što nekome treba tišina, što neki uče na glas, što je netko brži, a netko sporiji. A projekti? Zaboravite, jer eto reče ministar, sve će se stići. Kažu, imat će više vremena za obitelj. A upravo suprotno. Imat će puno, puno manje vremena. Za obitelj, za druženje, u višim razredima izlaske. Za sve. Vjerojatno će i pasti broj djece u plesnim i glazbenim školama, na treninzima za razne sportove (da i nogomet). Jer kada? A i sada ono najbitnije pitanje. Svi ste vi bili djeca. Kako bi se osjećali u primjerice 7. razredu, prisiljeni i "zatočeni" u školi cijeli dan? Sve dok mi nemamo uvjete, a nemamo ni nećemo prema ovom planu, organizirati nešto kvalitetno, gdje će učenici moći u školi stvarno kvalitetno vrijeme provesti u radu, ali i zabavnim poticajnim aktivnostima u takvo što se ne smije ulaziti. Očekivati da jedna učiteljica u razrednoj nastavi bude s djecom cijeli dan, graniči sa zdravim razumom i to jednostavno nije izvedivo. Idemo na promjene oko novih predmeta. Uvode se praktične vještine (domaćinstvo), a Informatika se kao predmet gasi i daje joj se novo ime gdje se duplo smanjuje satnica. Većinski je do sada bila izborna nastava, s užasno nezahvalnim vremenom održavanja. I unatoč tome preko 90% učenika ju je pohađalo. 21. stoljeće, svi teže digitalnom opismenjavanju, osim Hrvatske koja se očito vraća u prošlost. IT je područje koje se mijenja svakodnevno, u korak s vremenom je iznimno teško ići, Informatika je jedini predmet gdje se to koliko toliko prati, uči djecu cyber sigurnosti, obučava ih radu na RAČUNALU. Da računalu, ne mobitelu gdje svi "rasturaju" pri otvaranju Tik Toka, Snapchat-a i ostalih aplikacija. I jedino to. Europska komisija sama ističe digitalne i tehnološke kompetencije kao jedne od ključnih u 21. stoljeću u cjeloživotnom učenju: https://education.ec.europa.eu/focus-topics/improving-quality/key-competences Zašto je u RH to drugačije? Imala sam priliku raditi u jednoj privatnoj školi gdje je bila organizirana cjelodnevna nastava, na sličan način organizirana kao što je ovdje navedeno. Učenici su i dalje morali ići na instrukcije, učitelji su bili pregoreni zbog količine posla koju su morali obavljati doma, van radnog vremena, neplaćeno. Obiteljskog života nije bilo. Ni zaposlenicima, ni učenicima. Marija Jagić, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 473 | Sanja Kečkiš | Eksperimentalni program | Poštovani, koliko god razmišljala što je pozitivno od ovog prijedloga reforme, jedino mi pada na pamet kuhani obrok (ako uopće bude kuhani ručak, obzirom da i sada nakon uvođenja "besplatnog kuhanog obroka" takav većinom ne postoji). I evo pozdravljam vraćanje satnice geografije i prirode na 2 sata. Apsolutno mi je neshvatljivo toliko novih predmeta i mijenjanja imena predmetima - čemu toliki novi kurikulumi? Zatim izbacivanje iz redovne satnice - SR, raznih školskih udruga, satničara, povjerenika i ostaloga - stalno govorite da neće biti gubitka satnice a svi znamo da hoće - pa znamo računati. To mizerno povećanja od 2.5 posto za sat razrednika je sramotno - i još ga računate kao samo 1 sat. Vidi se da nikada niste bili razrednik! Ova reforma predviđa redovnu nastavu do 15 sat, pa nastavak po izboru B1 ili B2. Baš me zanima jeste li vi sposobni iza 15 sati bilo što raditi, a očekujete da mala djeca od 7 godina pa nadalje mogu sve to vrijeme provoditi u školi. I kao roditelj ne želim da moje dijete svaki dan bude u školi do minimalno 15 sati! Najbolje da nam uzmete djecu pa da kući idu samo vikendom! Sramotno! I još me zanima tko je pisao sve ove silne promjene, čije su to ideje? Po ovome što sam pročitala mogu samo zaključiti da ti ljudi nemaju dana radnog staža u učionici! Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 474 | NIKOLINA KATULIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam latinskog i grčkog u osnovnoj školi te voditeljica debatnog kluba. Redovito sudjelujem na raznim razinama natjecanja, seminarima i stručnim skupovima. Zanima me gdje su klasični jezici u sklopu cjelodnevne nastave? Što će biti s nama učiteljima? Naš sustav je oduvijek temeljen na klasičnim jezicima i njegovanju istih s obzirom na bogatu antičku kulturnu baštinu i kao takvi smo prepoznati u svijetu. Nezamisliv mi je obrazovni sustav koji klasične jezike ne doživljava kao važne i neophodne za razvoj različitih vještina kod učenika s posebnim naglaskom na kritičko promišljanje. A što sa sjednicama, stručnim usavršavanjima? Kad će za njih biti vremena? Roditeljski sastanci? A što se tiče razredne nastave, jedan učitelj ne može toliko vremena provesti s učenicama i odraditi kvalitetno nastavu. Mislim da se treba podijeliti kao i do sada na barem 2 učitelja, ( jedan je bio u boravku do sada) Cjelodnevna nastava u ovakvoj organizaciji ne čini dobro ni djeci ni učiteljima i trebala bi se kvalitetnije i više obzira prema svima organizirati, Naglasak je na tome da učenici nauče potrebno, a to im mogu omogućiti samo zadovoljni učitelji koji znaju svoje obveze i u koju kategoriju pripadaju, a ne da se zbog ovakvog sistema, koji je nedorađen, gube radna mjesta. Smatram kako bi svakako trebalo poslušati struku. i ljude koji rade s djecom u razredima. Srdačan pozdrav, Nikolina Katulić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 475 | DORA VDOVIĆ | Eksperimentalni program | Ja sam studentica 5. godine Učiteljskog fakulteta i iako nemam radnog iskustva od samih sati provedenih u školama u glavnom gradu RH jasno mi je kao dan da je ovakva reforma neizvedivo s trenutnim uvjetima u školama. U Gradu Zagrebu nemaju uvjete za održavanje cjelodnevne nastave, a kamoli manje područne škole u ostatku države. Nadalje, smanjivanje satnice informatike je apsurdno, u informatičko doba, kako si opravdavati da se upola smanjuje vrijeme posvećeno informatičkoj pismenosti. Ne želim duljiti, ali ću reći još jednu stvar za kraj. Učitelji možda nisu toliko stručni kao kineziolozi u fizičkom razvoju djeteta, ali apsolutno smo puno stručniji u području mentalnog razvoja. Učenicima od 7 ili 8 godina, ne treba netko da njihove rezultate uspoređuje s prosjekom države ili ocjenjuje koliko im treba da pretrče neku dionicu, treba im učitelj koji zna svakog od njih pojedinačno, koliko mogu, na čemu trebaju raditi više ili manje, zašto nemaju čistu opremu i kako im treba tjelesni da se opuste da bi u dugim satima sjedenja u učionici mogli biti mirni. Ne umanjujte vrijednost učitelja i ne umanjujte značaj odgoja, jer škola je odgojno-obrazovna ustanova. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 476 | Simona Mesić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram kako je nužno reformirati postojeći obrazovni sustav i u tom kontekstu podržavam svaki pokušaj promjene. Međutim, također smatram kako je koncept cjelodnevne škole neprovediv u obliku u kojem je predstavljen i stavljen na javno savjetovanje. Na početku, osvrnula bih se na smanjenje satnice Informatike. Danas, kad je moderna tehnologija otišla toliko daleko da postoji i umjetna inteligencija, kad su djeca okružena digitalnim sadržajima od rođenja, kad većina djece posjeduje pametne telefone, tablete, laptope i pristup Internetu, smatram kako je satnicu Informatike potrebno i povećati, a nikako ne smanjiti. Naime, mi, nastavnici ostalih predmeta, s ciljem razvoja digitalnih kompetencija učenika, očekujemo da određene projektne zadatke oni naprave u različitim programima (Word, PowerPoint, različiti programi za izradu filmova, plakata, prezentacija, kvizova). Da bi učenici to mogli ispuniti, moraju se upoznati sa svime time na satovima Informatike. Nadalje, u vrijeme kad je rad od kuće (na daljinu, online) postao prihvaćen, čak i poželjan od strane nekih poslodavaca, apsolutno je nužno da djeca svoje digitalne kompetencije i informatička znanja razvijaju u što većoj mjeri. Na kraju, u današnje vrijeme, kad djeca provode i više od nekoliko sati dnevno na internetu, kad su im dostupni svi sadržaji na internetu, kad su djeca, nažalost, izložena i osobama loših namjera, apsolutno je nužno poučiti ih sigurnom ponašanju na internetu, (kako zaštititi sebe i svoje osobne podatke, kako prepoznati osobu loših namjera, kako pametno i kritički filtrirati sadržaje). Smatram kako sve gore navedeno nikako ne može stati u jedan sat Informatike tjedno. Na kraju, željela bih se još samo osvrnuti na ideju koja se jako promovira po medijima, a to je da učenici neće više ništa morati raditi kod kuće jer će sve napraviti i naučiti u školi. To nije realno iz više razloga: prvo, djeca će morati i dalje čitati lektiru, napraviti projektne zadatke, učiti za test i sl. Smatram kako je fizički nemoguće da to sve stignu u školi, uz redovito učenje predmeta koje su tog dana imali i pisanje zadaće. Bojim se da će to rezultirati gnjevom roditelja usmjerenim na učitelje jer im je obećano da djeca neće morati ništa raditi kod kuće, već će imati kvalitetno obiteljsko vrijeme. Čak i da zaista ne moraju ništa više dodatno raditi, kad će imati to vrijeme ako su uključeni u sve (od A1 do B2)? Neke vrijednosti djeca mogu i moraju naučiti isključivo u obitelji, a u ovom konceptu ja ne vidim vrijeme za obitelj. Također, svi znamo da postoje različiti stilovi učenja, pa će tako zasigurno biti djece koja neće moći učiti u kolektivu. Smatram kako su oni u tom smislu zakinuti. Isto se odnosi na djecu s teškoćama i na djecu koja se u svom razrednom okruženju ne osjećaju dobro iz više razloga, a koja će biti prisiljena provoditi još više vremena u, za njih, negativnom ozračju. Zbog svega navedenog smatram kako je svaka reforma dobrodošla, no, zaista mislim da je potrebno dobro promisliti o projektu cjelodnevne škole na način na koji je on zamišljen i predstavljen. S poštovanjem, Simona Mesić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 477 | Fakultet organizacije i informatike | Eksperimentalni program | Poštovani, U vrijeme rapidnog razvoja informacijske tehnologije, umjetne inteligencije, pametnih industrija te ogromne potražnje za informatičkim znanjima i vještinama, mišljenja smo da bi se satnica informatike u školama trebala povećavati, a ne smanjivati kako je najavljeno. Strateški dokumenti Europske komisije jasno ističu digitalne i tehnološke kompetencije kao jedne od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje u 21. stoljeću https://education.ec.europa.eu/focus-topics/improving-quality/key-competences. Uloga škole je da učenike pripremi za život, a u skladu sa sveprisutnom informacijsko-komunikacijskom tehnologijom u životu ključno je da djeca u školskoj dobi nauče pametno, sigurno i odgovorno koristiti informacijsku tehnologiju. Isto tako, važno je raditi na podizanju njihovih digitalnih kompetencija te ih učiti kako algoritamski razmišljati i rješavati probleme. Znanja i vještine koje djeca stječu kroz svoje formalno obrazovanje, danas se u velikoj mjeri oslanjaju na pametnu tehnologiju. Znanost i obrazovanje moraju pratiti razvoj tehnologije, a učenicima treba pružiti čim veće mogućnosti da s njom rade u okviru različitih predmeta i da je kasnije i sami razvijaju. Korištenje IT tehnologije i primjena u različitim domenama predstavlja danas novi obliku pismenosti za koju bi osnovna škola trebala osposobiti učenike u okviru informatike ali i ostalih predmeta predviđenih kurikulumom. Iz perspektive visokoobrazovnih institucija, smatramo da će navedeni predloženi pristup rezultirati problemima koji će se sagledavati u nižoj razini razvijenih digitalnih kompetencija budućih studenata što bi se moglo negativno odraziti na razvoj budućih stručnjaka iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti te drugih srodnih područja. Kvalitetno obrazovanje je baza na kojoj se gradi kreativnost i inovativnost, a samim time i razvoj društva. Informacijsko-komunikacijske tehnologije zahtijevaju rješavanje problema koje se temelji na razvoju algoritamskog razmišljanja, a informatika kao predmet tu ima veliku ulogu. Također, brine nas kako ćemo navedenim prijedlogom programa Cjelodnevne škole poticati interes kod mladih za nastavak obrazovanja u STEM područjima koja nastojimo stimulirati na svim instancama već niz godina. Mišljenja smo da smanjenje satnice informatike tome nikako ne ide u prilog, a interes mladih je ključan za stvaranje novih generacija profesora i nastavnika informatike kojih sve više nedostaje. Slijedom svega navedenog, molimo Vas da još jednom razmotrite opciju smanjenja satnice informatike u osnovnim školama te revidirate eksperimentalni program Cjelodnevne škole. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 478 | Ivana Ružić | Eksperimentalni program | Nastavni predmet Informatika s fondom od 70 sati godišnje izvodio se u školama Republike Hrvatske gotovo 20 godina kao izborni predmet i to izborni predmet kojeg su roditelji i učenici sami birali gotovo uvijek s više od 90% učenika po razrednom odjeljenju, a vrlo često i 100%. Nažalost ne raspolažem točnim podacima ali vrlo lako se može provjeriti u evidencijama MZO. Smanjenje sati nastavnog predmeta Informatika kosi se sa svim strateškim dokumentima i planovima razvoja Republike Hrvatske i Europske unije ali još i više sa stavom, interesom i željama samih učenika i roditelja. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 479 | Ivana Ružić | Eksperimentalni program | Poštovani, citiram: “Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.” Nova znanja i vještine nužne za sadašnje i buduće obrazovanje naših učenika, nužne za njihove buduće poslove (koji će se tek razviti), nužne za njihovo cjeloživotno obrazovanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti, zahtijevaju dobro razvijene digitalne kompetencije. Za razvoj digitalnih, jezičnih ili bilo kojih drugih kompetencija nužno je osigurati adekvatan broj nastavnih sati, barem 70 sati godišnje. Smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatika budući sudionici na tržištu rada neće imati dovoljne digitalne kompetencije za inovacije i razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 480 | Tina Abramac | Eksperimentalni program | Podržavam obavezno uvođenje 2. stranog jezika. Naime, jedna od temeljnih preporuka Europske komisije za obvezno obrazovanje su jezične kompetencije, a da bi se primjenjivale i razvijale kod učenika, potrebno je uvesti učenje drugog stranog jezika kao obaveznog obzirom da broj učenika koji ga sad uči nije zadovoljavajući. Štoviše, postoje područne škole u kojima se uopće ne nudi učenje 2 strana jezika što je diskriminirajuće i protuustavno jer sva djeca trebaju imati ponuđene iste uvjete školovanja. Ovako će svi imati tu mogućnost što je pohvalno i što nastavnici jezika čekaju više od 10 godina. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 481 | Tereza Rukober | Eksperimentalni program | Poštovani! Predajem matematiku i informatiku, pa ću komentirati promjene koje se tu očekuju. Sviđa mi se što će se tjedna satnica matematike povećati na 5 sati. To bi dalo prostora za dodatnu vježbu, problemske zadatke, projekte i slično, sve ono što se sada ne stiže. Sviđa mi se program potpore, vidim ga kao neko zajedničko pisanje zadaća s učiteljem koji je prisutan da pomogne. To bi bilo jako korisno za djecu kojoj treba pomoć i za djecu koja vrlo malo rade kod kuće, imaju naviku prepisivati zadaće i slično. Međutim, ima djece koja bolje rade kada su sama, u tišini kod kuće, uz podršku roditelja jedan na jedan. Za takve učenike cjelodnevna škola bila bi dodatno opterećenje. Bine me kako će se s cjelodnevnom školom nositi djeca koja se brzo umore i teško prate nastavu nakon petog sata. Oni koji imaju potrebu odmoriti se od kolektiva i provesti malo vremena u tišini prije nego nastave učiti. Što se tiče informatike, sviđa mi se što postaje obavezna jer će se u nastavu uključiti djeca koja nisu do sada uopće učila informatiku. Međutim, gledano iz perspektive škole u kojoj trenutno skoro svi učenici pohađaju ona 2 sata izborne informatike, to je korak unazad. Mislim da bi bilo u redu ako bi informatika ostala i kao izborni predmet. Tako da bi se na obaveznom satu učile osnove a na izbornom zahtjevniji sadržaji. I to tako da izborni predmet bude za većinu učenika, a ne samo dvoje-troje po razredu. Također, ne čini mi se dobrom idejom da drugi strani jezik bude obavezan za sve učenike, jer ima djece koja teško savladavaju i jedan strani jezik. Tereza Rukober, učiteljica matematike i informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 482 | MARIO MATANIĆ | Eksperimentalni program | Poštovanje, molim vas prestanite konstantno proguravati nove obrazovne programe nakon svake promjene vlasti. Preprozirno je. Nije problem u obrazovnom sustavu, niti će ikada biti. Nije problem ni u djeci, ni u učiteljima, problem je u nedostatku temeljnih ljudskih vrijednosti, što se najbolje očituje u načinu kako državna vlast funkcionira: tako što se poznanstvo vrednuje više nego znanje i sposobnost. Dakle prestanite od djece raditi idiote, već ih je dovoljno proizvedeno - što se može jasno vidjeti ako jednostavno prebacite program na sjednicu Sabora. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 483 | Lidija Balog Petrović | Eksperimentalni program | Poštovani, Pozdravljam inicijativu MZO da se poboljšaju i ujednače obrazovni standardi na nivou države, oblikovane u najnovijem programu Cjelodnevne nastave koja će se eksperimentalno provesti od sljedeće školske godine u odabranim školama. Dobru namjeru mogu prepoznati u tome da će učenici moći biti u školi do 17.00 sati a da se to ne plaća dodatno (kao produženi boravak). Moranje je, međutim stvorilo neugodu kod roditelja, a za učitelje je ona službena dužnost. Iščitavanje programa otvara brojna neodgovorena pitanja, koja su dovela do mahom negativnih reakcija, ali ja ću nastojati u svojem osvrtu zadržati pozitivan smjer komunikacije. Priznajem na početku da predajem Glazbenu kulturu, ali Vas molim da ipak pročitate komentar do kraja. Tijekom bogatog radnog iskustva koje bih rado ilustrirala slikom i zvukom kada bi bilo moguće, nastojala sam se nositi sa školskim rasporedima, satnicama, vremenicima, projektima na najbolji mogući način kako bih omogućila učenicima da se u školi ostvare kroz ono za što su jesu talentirani, ali i da kroz projekte razvijaju one sposobnosti koje su im potrebne u životu da bi uspjeli u kojemgod pravcu krenuli, odnosno u svakoj profesiji za koju se budu morali odlučiti. Javni nastup u osnovnoškolskoj dobi je ono iskustvo koje je u tom smislu najpoželjnije. Interes učenika za glazbene izvannastavne aktivnosti u našoj školi uvijek je bio velik. Radila sam, kao i puno mojih kolega, bezbroj prekovremenih sati (odobrenih je samo 2 tjedno) jer je zbog različitog rasporeda nemoguće okupiti učenike iz 15 razrednih odjeljenja. Nerijetko su ti učenici, uz suglasnost roditelja, subotama uvježbavali programe za naše priredbe. U predmetnoj nastavi, govorim za školu koja je i sada u jednoj smjeni, raspored sati je rastegnut do najmanje 14.30, a u 7. i 8. razredu izborni predmeti su do 16.00. Učenici su premoreni jer u istom danu prolaze previše različitih sadržaja kao i velikom satnicom. Ideja Cjelodnevne nastave meni se puno puta javljala kao moguće dobro rješenje za usklađivanje potreba i interesa svakog učenika ponaosob. Kao u tzv. Riječkom modelu, gdje je redovna nastava podijeljena u dva bloka. Još bi bilo bolje da prirodni predmeti u jednom bloku i nakon toga po izboru dodatna nastava a u drugom bloku društvena grupa predmeta. To bi omogućilo i lakše dogovaranje izvanškolskih posjeta (kazališta, muzeji) a da se ne narušava satnica npr. Matematike. Kada bi redovna nastava (A1) bila raspoređena u dva bloka (kao u Riječkom modelu) bilo bi moguće između dva bloka, kada učenici nisu premoreni, omogućiti kvalitetniju realizaciju dodatne nastave i aktivnosti onih područjima interesa koje sami biraju – jednako robotikom ili sviranjem. Međutim, ovaj prijedlog Cjelodnevne nastave kolikogod se kreatori pozivali na fluidnost ne rješava niti jedan problem. Dodatne aktivnosti STEM područja nalaze se u A2 programu ali ako učenici žele pripremati dramsku/plesnu/glazbenu/ predstavu, za 500 roditelja, i dalje moraju biti entuzijasti posebne izdržljivosti. Izvannastavne aktivnosti SVIH PODRUČJA INTERESA, pa tako i umjetničkog moraju biti ravnopravne svim ostalim područjima. A to znači da moraju biti omogućene u isto vrijeme kada i dodatna nastava. Ako se u Cjelodnevnu nastavu uvodi novo 'moranje' (A2) onda bi raspored takve nastave trebao donijeti poboljšanje svim učenicima. Ovo što se predlaže, za predmetnu nastavu ne rješava dosadašnje probleme nego pogoršava situaciju. Žao mi je što moram konstatirati da ono što učenike najviše veseli, neće više biti moguće realizirati. Glazbena nastava i aktivnosti u ovakvom prijedlogu postaju nevidljive. Ističem još jedan jako važan aspekt nastave Glazbene kulture. Možda će zanimati barem one koji nisu u školstvu. Glazbena kultura je u predmetnoj nastavi jedan sat tjedno. Nastavu održavam u 17 razreda, a npr., učitelji Hrvatskog jezika u 3 - 4 razreda. Razrede čine učenici, djeca koje pamtim svakoga ne samo imenom nego osobinama, jer oni to od mene očekuju i žele. Uvrijede se ako im ne zapamtim ime. S druge strane, da bi radila posao koji se od mene očekuje, moram znati te osobine i specifičnosti jer su važni i u obrazovanju i odgoju i vrednovanju. Sada bi prema planu CN trebala imati barem 21 razred da zadržim isti status (A1 satnica). U jednom tjednu proći 21 razred meni više izgleda kao da držim tečaj a ne nastavu. Nisu mi jasna ova očekivanja ali bi mi pomoglo kada bih znala postoji li igdje u svijetu ovakav model kao uspješan oblik opće glazbene naobrazbe ili nam više nije potrebna?! Lidija Balog Petrović, uč.savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 484 | PATRIZIA PITACCO | Eksperimentalni program | Talijanska Unija – Unione Italiana, kao krovna organizacija Talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj koja skrbi o razvoju iste u svim područjima društva, kao izraz izvršenja ustavnog prava svakog građana Republika Hrvatske koji temeljem odredbi članka 15. Ustava, jamči ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. [NN 113/00., čl. 7., 9. 11. 2000.] Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. [NN 113/00., čl. 7., 9. 11. 2000.] Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. Polazeći od odredbi Ustavnog zakona, Vlada Republike Hrvatske posvećuje posebnu pozornost poštivanju prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina i time je ustrojen sustav odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina koji jamči pripadnicima svih službeno registriranih nacionalnih manjina (ukupno 22) obrazovanje na svom materinskom jeziku prema modelu A, B, C. Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” kroz 9 poglavlja prikaza i razrade prijedloga programa, u niti jednoj točci ne razmatra mogućnost eksperimentalne provedbe istog za obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Eksperimentalna provedba određenog programa koji bi trebao biti nova paradigma obrazovanja, mora se provoditi na odabranim sastavnica svih čimbenika predmetnog sustava. Eksperimentalna provedba navedenog programa koji ne uključuje obrazovne ustanove na jeziku i pismu nacionalnih manjina, Unione Italiana – Talijanska unija smatra manjkavom te smatra da predlagatelj mora izraditi dopunu istog postojećeg Eksperimentalnog programa ili potpuno novi prijedlog Eksperimentalnog programa koji se odnosi na obrazovni sustav na jeziku i pismu nacionalnih manjina. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 485 | VANDA PAVLOVIĆ | Eksperimentalni program | "Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja." Kako točno uravnotežen? Tako što će djeca većinu dana provoditi u školi i neće imati svoje slobodno vrijeme? Vrijeme za razne aktivnosti nametnuto ovim modelom nastave svakako nije slobodno vrijeme. Po čemu je ovaj sustav odgoja i obrazovanja pravedan za učitelje u produženom boravku? Tako što će postati višak? Također vrijedi i za učitelje razredne nastave, kako je pravedno da jedna osoba odjednom radi posao koji su do sada obavljale dvije osobe? I gdje su tu učinkovitost i održivost? Učenici u nižim razredima ionako postaju umorni već nakon četiri školska sata, neki i prije. Iscrpljeni učenici, iscrpljeni učitelji - to je ono što ćemo dobiti ovakvim modelom cjelodnevne nastave. „Cjelodnevna osnovna škola treba jasno i vidljivo voditi i brojnim drugim željenim posljedicama. Među njima su očekivane brojne poželjne indirektne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života. Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima.“ Kao roditelj ne vidim kako bi mi cjelodnevna nastava poboljšala kvalitetu života, kao što ne vidim niti kako bi to moglo biti dobro za moje dijete. Želim provoditi kvalitetno vrijeme sa svojim djetetom, a to nikako ne može biti eventualno jedan sat u danu koji će nam preostati nakon što odradi cjelodnevnu nastavu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 486 | MIROSLAV HANIŽAR | Eksperimentalni program | Cjelodnevna škola, možda da ali ne na ovakav način. Treba puno više pripreme i dogovora. Mislim na dogovor s učiteljicama/učiteljima koji su svaki dan u tome. Po ovome kao da ste opalili šamar većini kolega u školi, pa tako i meni. Danas puno radno vrijeme, a sutra koliko imaš. Već ima nekoliko škola u RH koje imaju cjelodnevni boravak, zašto ne predložiti neki njihov model? Smatram da je za učenike previše imati nastavu od 8.00h do 15.00h ili PN 15.30h (samo obvezna nastava) i to svaki dan. Plus još ako imaju neku izvannastavnu, izvanškolsku aktivnost ili nešto drugo. Predajem informatiku u osnovnoj školi i viši razredi imaju do 15.00h informatiku. Oni kada poslije 6.sata dođu na informatiku (vjerujem i bilo koji drugi predmet) teško se mogu koncentrirati na rad. Jednostavno budu umorni, a što će tek biti kada krenu svaki dan do 15.30h. Nekada je bio koncept rada 8 – 8 – 8 , s ovim mislim da se to izgubilo. Vjerujem da većina nas želi imati i slobodnog vremena za druženje s svojom obitelji, sa svojim aktivnostima poslije posla. Neki od nas imaju i izvan škole neke druge obaveze ili hobije. Podržavam povećanje sati gdje učenici svojim rukama uče raditi, nešto stvaraju. Ostala raspodjela sati je mogla biti i drugačija. Oduzeti učiteljima poslove koje su ubrajali u satnicu i ne objasniti što će biti dalje je krajnje neodgovorno i znak nepoštivanja naše struke i nas samih. Pogotovo jer smo mi ti koji svaku promjenu i reformu nosimo na leđima. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 487 | Martina Budimir | Eksperimentalni program | Umjesto da se radi na tome da se djeca u vremenu u kojem su u školi, rasterećenjem i modernizacijom nastavnoga gradiva, osjećaju sretnije i da ne mrze ići u školu, natjerat ćete ih da gotovo cijeli dan sjede u školi. Pri uvođenju reformi trebalo bi voditi računa o tradiciji i mentalitetu nekog naroda. U Hrvatskoj djeca još uvijek vole provoditi vrijeme kod kuće sa svojim najbližima, a roditeljima nije teret biti sa svojom djecom. Zatvoriti djecu gotovo na cijeli dan u škole, čija infrastruktura uopće ne odgovara zamišljenom, nema smisla pa čak ni kao opcionalna nastava. Hoćete li svakom djetetu osigurati ergonomske stolce ili će i dalje sjediti na onom drvenom zlu? Što je nedostajalo produženom boravku? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 488 | Martina Budimir | Eksperimentalni program | Povećanjem norme neposrednog odgojno-obrazovnog rada neće nitko dobiti, može se samo izgubiti na kvaliteti. Mislite li doista da ćete umanjenjem vremena predviđenog za pripremu postići napredniju i uspješniju školu? Posao koji predviđate u cjelodnevnoj nastavi, posao je za najmanje dvije učiteljice / dva učitelja. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 489 | Martina Budimir | Eksperimentalni program | Srozavanjem standarda prosvjetnih djelatnica/ka općenito i apsolutnim neulaganjem u zaštitu statusa osoba koje, osim roditelja, najviše utječu na odgoj djece i mladih, već ste dovoljno učinili, osobito u umanjenju važnosti i uloge učiteljica/učitelja razredne nastave. Oduzevši im i nastavu TZK-a samo dodatno ukazujete na to da ih smatrate nekompetentnima i nevažnima. Vratite dostojanstvo učiteljicama i učiteljima razredne nastave! Prvi je korak da uvažite i njih i njihovo obrazovanje te da im prestanete neprestano ukazivati na to da vam, koliko se god trudile/i, nisu dovoljno dobre/i. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Kroz model cjelodnevne škole pitanje fizičke, tjelesne i zdravstvene dobrobiti učenika naglašeno je kroz više uvedenih promjena. Povećana je obavezna satnica nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika u osnovnoj školi. Unutar Eksperimentalnog programa testirat će se organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem je nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu predmetni učitelj, a ne učitelj razredne nastave. Pri tome se eksperimentalni program ni na koji način ne bavi ocjenom njihovih stečenih kvalifikacija, polazeći od jasnih normativnih odredbi o ispunjavanju uvjeta za rad u osnovnoj školi. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi ishoda i stupanj dosezanja očekivanja te će se temeljem podataka donijeti odluka o mogućoj implementaciji te odluke i takvog načina izvođenja ovog nastavnog predmeta u sustav obaveznog odgoja i obrazovanja. Uvedene su i promjene u pogledu rasporeda sati i odmora koje trebaju voditi poboljšanju zdravstvene i tjelesne dobrobiti učenika. Pored toga, u školski dan je uvedena obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave. Važni su zahtjevi i očekivanja postavljeni u sklopu Programa A2 potpore potpomognutog i obogaćenog učenja jer se učiteljima postavljaju zahtjevi metodičkog izvođenja svih oblika podučavanja učenika kroz koje je moguće uključiti tjelesnu aktivnosti, kretanje i pokret, odnosno svih onih metodičkih oblika aktivnosti koje pridonose tjelesnom zdravlju i općoj dobrobiti učenika. Kako bi se još jasnije i snažnije naglasila usmjerenost na tjelesnu i fizičku dobrobit učenika u okviru cjelodnevne škole, postavljena su jasna očekivanja i kada je riječ o organizaciji Programa B1 izvannastavnih aktivnosti. U sklopu B1 Programa svaka škola unutar eksperimentalne provedbe mora u razrednoj nastavi najmanje 20 posto aktivnosti provesti u tjelesnom, zdravstvenom i sportskom području. U predmetnoj nastavi taj zahtjev iznosi 30 posto aktivnosti kada je riječ o aktivnostima Programa B1. Svim promjenama je osigurano svakom učeniku unutar cjelodnevne škole najmanje jedan školski sat tjelesnih aktivnosti na dan u sklopu škole. |
| 490 | ANA JURČEVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, studentica sam 3. godine Učiteljskog fakulteta te smatram da su studenti ovog fakulteta, kao budući učitelji, kompetentni te imaju potrebne vještine i znanja kako bi vodili sat tjelesne i zdravstvene kulture. Studenti Učiteljskog fakulteta kroz 5 godina školovanja prate i polažu kolegije koji ih pripremaju za kvalitetan i zanimljiv rad s djecom. Također smatram da bi učitelj razredne nastave trebao držati sate tjelesne i zdravstvene kulture jer oni s tim razredom provode svih 5 radnih dana tjedno te najbolje razumiju potrebe i mogućnosti učenika. S poštovanjem, Ana Jurčević | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Kroz model cjelodnevne škole pitanje fizičke, tjelesne i zdravstvene dobrobiti učenika naglašeno je kroz više uvedenih promjena. Povećana je obavezna satnica nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika u osnovnoj školi. Unutar Eksperimentalnog programa testirat će se organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem je nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu predmetni učitelj, a ne učitelj razredne nastave. Pri tome se eksperimentalni program ni na koji način ne bavi ocjenom njihovih stečenih kvalifikacija, polazeći od jasnih normativnih odredbi o ispunjavanju uvjeta za rad u osnovnoj školi. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi ishoda i stupanj dosezanja očekivanja te će se temeljem podataka donijeti odluka o mogućoj implementaciji te odluke i takvog načina izvođenja ovog nastavnog predmeta u sustav obaveznog odgoja i obrazovanja. Uvedene su i promjene u pogledu rasporeda sati i odmora koje trebaju voditi poboljšanju zdravstvene i tjelesne dobrobiti učenika. Pored toga, u školski dan je uvedena obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave. Važni su zahtjevi i očekivanja postavljeni u sklopu Programa A2 potpore potpomognutog i obogaćenog učenja jer se učiteljima postavljaju zahtjevi metodičkog izvođenja svih oblika podučavanja učenika kroz koje je moguće uključiti tjelesnu aktivnosti, kretanje i pokret, odnosno svih onih metodičkih oblika aktivnosti koje pridonose tjelesnom zdravlju i općoj dobrobiti učenika. Kako bi se još jasnije i snažnije naglasila usmjerenost na tjelesnu i fizičku dobrobit učenika u okviru cjelodnevne škole, postavljena su jasna očekivanja i kada je riječ o organizaciji Programa B1 izvannastavnih aktivnosti. U sklopu B1 Programa svaka škola unutar eksperimentalne provedbe mora u razrednoj nastavi najmanje 20 posto aktivnosti provesti u tjelesnom, zdravstvenom i sportskom području. U predmetnoj nastavi taj zahtjev iznosi 30 posto aktivnosti kada je riječ o aktivnostima Programa B1. Svim promjenama je osigurano svakom učeniku unutar cjelodnevne škole najmanje jedan školski sat tjelesnih aktivnosti na dan u sklopu škole. |
| 491 | Martina Budimir | Eksperimentalni program | Pohvaljujem uvođenje obveznog drugog stranog jezika u osnovne škole, no što je s drugim, trećim i inim stranim jezicima u srednjim strukovnim školama i u prirodoslovno matematičkim gimnazijama? Hoće li se osigurati kontinuitet učenja bar drugog stranog jezika horizontalno i u sekundarnom obrazovanju? Hoće li se konačno poslušati preporuke Vijeća Europe i znanstvena istraživanja koja ukazuju na potrebu učenja bar dva strana jezika? Što će se dogoditi s drugim i/ili trećim stranim jezikom u sklopu modularne nastave u strukovnom obrazovanju? Zašto se o tome šuti? Molim konkretan odgovor! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 492 | Valentina Šušnjarac | Eksperimentalni program | Poštovani, studentica sam 3. godine Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, razredna nastava, modul odgojne znanosti. Kao studentica modula odgojne znanosti svakodnevno slušam kolegije koji ističu važnost odgoja u svakom nastavnom predmetu. Naime, Tjelesna i zdravstvena kultura je najprije odgojni predmet te smatram da bi stručni kadrovi koji predaju Tjelesnu i zdravstvenu kulturu u razrednoj nastavi trebali biti učitelji razredne nastave. Između ostalog, tijekom cijelog studija se obrazujemo kako bi mogli održati kvalitetan i djeci zaniljiv sat Tjelesne i zdravstvene kulture pa i ostalih predmeta. Ne smatram da kineziolog nije dovoljno kompetentan za ovaj posao, ali svakako smatram da učitelji razredne nastave imaju puno veću prednost u radu s djecom razredne nastave jer tijekom svog studija slušamo razne pedagoške kolegije, metodike te razvojnu psihologiju koja nam omogućuje praćenje znanja i vještina djeteta u odnosu na dob. Također nam je mnogo lakše prilagoditi nastavu svakom djetetu prema njegovim mogućnostima i omogućiti mu da dosegne svoj pun potencijal. S poštovanjem, Valentina Šušnjarac. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Kroz model cjelodnevne škole pitanje fizičke, tjelesne i zdravstvene dobrobiti učenika naglašeno je kroz više uvedenih promjena. Povećana je obavezna satnica nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika u osnovnoj školi. Unutar Eksperimentalnog programa testirat će se organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem je nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu predmetni učitelj, a ne učitelj razredne nastave. Pri tome se eksperimentalni program ni na koji način ne bavi ocjenom njihovih stečenih kvalifikacija, polazeći od jasnih normativnih odredbi o ispunjavanju uvjeta za rad u osnovnoj školi. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi ishoda i stupanj dosezanja očekivanja te će se temeljem podataka donijeti odluka o mogućoj implementaciji te odluke i takvog načina izvođenja ovog nastavnog predmeta u sustav obaveznog odgoja i obrazovanja. Uvedene su i promjene u pogledu rasporeda sati i odmora koje trebaju voditi poboljšanju zdravstvene i tjelesne dobrobiti učenika. Pored toga, u školski dan je uvedena obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave. Važni su zahtjevi i očekivanja postavljeni u sklopu Programa A2 potpore potpomognutog i obogaćenog učenja jer se učiteljima postavljaju zahtjevi metodičkog izvođenja svih oblika podučavanja učenika kroz koje je moguće uključiti tjelesnu aktivnosti, kretanje i pokret, odnosno svih onih metodičkih oblika aktivnosti koje pridonose tjelesnom zdravlju i općoj dobrobiti učenika. Kako bi se još jasnije i snažnije naglasila usmjerenost na tjelesnu i fizičku dobrobit učenika u okviru cjelodnevne škole, postavljena su jasna očekivanja i kada je riječ o organizaciji Programa B1 izvannastavnih aktivnosti. U sklopu B1 Programa svaka škola unutar eksperimentalne provedbe mora u razrednoj nastavi najmanje 20 posto aktivnosti provesti u tjelesnom, zdravstvenom i sportskom području. U predmetnoj nastavi taj zahtjev iznosi 30 posto aktivnosti kada je riječ o aktivnostima Programa B1. Svim promjenama je osigurano svakom učeniku unutar cjelodnevne škole najmanje jedan školski sat tjelesnih aktivnosti na dan u sklopu škole. |
| 493 | DALIBOR PINČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da prijedlog eksperimentalnog programa (A2 dio) o obvezi nastave do 15.30 sati nije dobar. Trebalo bi dati roditeljima mogućnost izbora da njihovo dijete pohađa program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja. Oni učenici koji u prvom A1 dijelu redovne nastave pokazuju smanjenu razinu motivacije usvajanja nastavnih sadržaja teško da će u A2 dijelu povećati razinu motivacije. Isto tako nije dobro najavljeno smanjenje satnice predmeta Informatike jer su informacijske znanosti temelj razvoja digitalnih tehnologija koje prožimaju suvremeno društvo. Zato je važno učiti djecu programiranju, poticati razvoj logičkih sposobnosti, rješavanje problemskih zadataka koji će koristiti u svakodnevnom i profesionalnom životu. Uz to je važno razvijati etično i odgovorno korištenje računalnih tehnologija posebno u kontekstu digitalne mrežne komunikacije. Postoje nacionalni dokumenti koji naglašavaju važnost informatičkog obrazovanja i razvoja digitalnih kompetencija: 1. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine https://narodne-novine.nn.hr/.../sluz.../2021_02_13_230.html Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” 2. Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: https://narodne-novine.nn.hr/.../sluzbeni/2023_01_2_17.html 3. Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030) shorturl.at/npIT6 4. Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) https://education.ec.europa.eu/.../digital.../action-plan Imamo i europske dokumente: 5. EU okvir za razvoj digitalnih kompetencija 6. Pregled područja računalnog razmišljanja u EU obrazovanju https://publications.jrc.ec.europa.eu/.../handle/JRC128347 7. Mjere EU-a za odgovor na na nisku razinu digitalnih vještina https://www.eca.europa.eu/.../rw_digital_skills_hr.pdf Dalibor Pinčić, učitelj informatike, filozofije, logike i povjesničar umjetnosti | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 494 | Kristina Oreč | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave zaposlena u produženom boravku. Slažem se da je sustavu obrazovanja potrebna cjelovita reforma . Takva reforma iziskuje temeljitu dugotrajniju pripremu koja uključuje sve čimbenike obrazovnog procesa. Očigledno je da pri stvaranju i plasiranju eksperimentalnog programa cjelodnevne škole navedeni uvjeti nisu poštovani. Prvenstveno, problem vidim u dodatnom opterećenju učenika, ne samo kroz nemogućnost izbora o provođenju duljeg vremena u školi, već kroz povećanje satnice u A1 dijelu nastave uz isti sustav vrednovanja te isti sustav pedagoških mjera. Nadalje, dodatno opterećenje učitelja bez pravovremenog, sustavnog uvođenja u planirane promjene vodi ka frustraciji, nepovjerenju i demotivaciji glavnih provoditelja reforme. Cjelodnevna/produžena nastava model je koji se već godinama uspješno odrađuje s 2 učitelja (očito s razlogom). Prebacivanje cijele nastave na jednog učitelja razredne nastave nerealno je i neizvedivo. Također, oduzimanje TZK razrednoj nastavi kršenje je prava koja je svaki učitelj razredne nastave stekao u trenutku kada je diplomirao. U vrijeme u kojem je digitalna i informatička pismenost sastavni dio života i rada, a razvoj digitalnih tehnologija konstantan, smanjenje satnice informatike je neutemeljeno, posebice nakon ogromnog ulaganja u informatičku opremu u obrazovanju 2020.godine. Pozivam vas da uvažite ovdje iznesene konstruktivne komentare i kritike brojnih kolega, stručnjaka i roditelja s ciljem stvaranja učinkovitog i održivog sustava obrazovanja. Kristina Oreč, učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 495 | Darija Kivač | Eksperimentalni program | Poštovani Želim citirati Konvenciju o pravima djeteta: Članak 29 „Obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema... a) punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti...“ Članak 31 Države stranke priznaju djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima.“ Program koji ste objavili ne može zadovoljiti potrebe sve djece i djeca nemaju mogućnost razvijati svoje interese i sposobnosti. Nadarenost u umjetnosti se ne može razvijati, jer nakon cjelodnevne nastave kada su učenici već iscrpljeni od tolikog sjedenja, analiziranja, učenja i ostalog djeca više nemaju snage niti mogućnosti ići u glazbene i plesne škole. Učenici ne mogu sudjelovati u kulturnom životu i umjetnostima ako nema odgovarajući pristup umjetnostima u školi. Jedan sat tjedno likovne i glazbene kulture je premalo da bi učenici doživjeli glazbu, a gdje je tu sudjelovanje, kritičko vrednovanje ili stvaranje. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 496 | Silvija Švelinger | Eksperimentalni program | Poštovani, proučavajući ideju i koncept cjelodnevne nastave, lako je za uočiti kako ima puno stvari koje nikako ne idu u prilog onima koji će u tome sudjelovati i provoditi isto, prije svega mislim na učenike i učitelje. Ne slažem se s principom solarnih sati - duže ćemo ostajati na radnom mjestu, a tzv. manjak trebali bismo nadoknaditi u okviru ostalih poslova. Također, logike nema da se poslovi poput satničarstva ili sindikalnog povjernika svrstavaju u opće poslove. Treba li uopće i spominjati zaduženje razredništva u okviru 1 sata? Svatko tko je ikada bio razrednik, zna što taj dio posla nosi sa sobom - pametnom dosta! S obzirom na vrijeme koje će učitelji svakodnevno provoditi na radnom mjestu smatram da neće imati vremena za kvalitetnu pripremu za novi nastavni dan (sjetimo se da je rečeno da je jedan od ciljeva ovog projekta i poboljšanje kvalitete obiteljskog života - zanima me kako ću to postići nakon cjelodnevne nastave i pripreme za novi radni dan - imat ću priliku vidjeti vlastito dijete za vrijeme večere te će dobiti poljubac za laku noć :(. Naravno, smatram da se za novi nastavni dan nećemo imati kada pripremiti za vrijeme cjelodnevne nastave - eventualno pod dežurstvom ili rekreacijskom pauzom - što nikako ne bi bilo u redu od obrazovnih djelatnika. Dežurstva treba računati kao neposredni rad. Zbog dugotrajnog boravka u školi djeca će razviti otpor prema školi jer su željni svojih prijatelja van škole, svog treninga i svog slobodnog vremena. Ukidanjem Informatike s 2 sata tjedno, smatram da su učitelji zakinuti, kao i učiteljice razredne nastave, kao i osobe koje rade u produženom boravku - što će biti s njihovim radnim mjestima? Što je s umjetničkim školama? Što je s tehničkim osobljem? Smatram da su promjene u našem obrazovanju nužne, ali uvijek se svaki pokušaj promjene svede na isto - najmanje se pita one koji te promjene trebaju provoditi, odluke uglavnom donose oni koji nisu godinama kročili u učionicu. Sve nam se servira pod krinkom za boljitak naših učenika, ali tko je zadnji put odlučio nešto promijeniti zaista i isključivo radi dobrobiti učenika?! Učiteljskom pozivu treba vratiti dostojanstvo i autoritet, poštovanje, prije svega, a s obzirom koliko nas se pita i uključuje tamo gdje je potrebno - bit će to vrlo teško. Papir trpi sve, no cilj bi trebalo realizirati na zadovoljstvo onih zbog kojih smo ovdje - učenika staviti na prvo mjesto, a sudeći po raznim nelogičnostima učenik definitivno nije na prvom mjestu ovog programa, a učitelj - da ne spominjem. Nažalost! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 497 | DAMJAN ZAGOREC | Eksperimentalni program | Poštovani, profesor savjetnik sam s 15 godina radnog staža u školi. Protivim se ovakvom prijedlogu eksperimentalnog programa. Jedna od najvećih nelogičnosti je Informatika koja se smanjuje sa sadašnja dva školska sata tjedno na jedan sat. Navest ću konkretan primjer s današnjeg blok sata informatike u 1. razredu. Učenici su vježbali prijavu u sustav eDnevnik. Znate li koliko je učenicima vremena bilo potrebno da se prijave? 30% učenika je uspjelo tek nakon sat i pol pokušavanja s time da smo prije toga proveli 6 sati vježbajući pisanje velikih i malih slova u Word-u. Pitam se je li osoba kojoj je palo na pamet da smanji satnicu Informatike na 1 sat tjedno ikada provela i minutu u razredu kao učitelj? Najvažnije da djeca u najranijoj dobi kroz igru i usmjerenost savladavaju vještine i kompetencije koje će im kasnije u višim razredima i u životu trebati. Između ostalog, kao roditelj ne želim da mi dijete provodi vrijeme u školi do 15:00 sati, a kamo li do 17:00. Djeca će iz škole dolaziti kućama premorena bez volje za druženje s roditeljima. A što je s izvanškolskim aktivnostima kojima se djeca vesele? Ponestat će im volje za takvim aktivnostima nakon devet sati provedenih u školi. Srdačan pozdrav! Damjan Zagorec | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 498 | ZVJEZDANA KURTALJ | Eksperimentalni program | Poštovani, Cijenim vaše napore u poboljšanja našeg školstva pa u smjeru istih predlažem izmjene/dopune postojećih navoda. Ø 1. PRIJEDLOG je da se riječ ,,JEDAN'' zamijeni riječju ,,DVA'' u dijelu teksta, citiram: ,, Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom.'' Ø 2. PRIJEDLOG je da se dopuni nastavnim predmetom TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA'' dio teksta, citiram: ,,Učitelji RN, kada je riječ o programu A1 redovite nastave obavezno organiziraju i izvode nastavu za sve učenike iz nastavnih predmeta: (i) Hrvatski jezik, (ii) Matematika, (iii) Prirodoslovlje, (v) Društvo i zajednica, (vi) Likovna kultura, (vii) Glazbena kultura i (viii) Praktične vještine.’’ Objašnjenje za 1. prijedlog: predložene izmjene u broju i satnici organizacije te izvođenju svih nastavnih predmeta i programa A1, A2, B1 te poslova iskazanih kroz opis ostalih poslova premašuju fizički solarni boravak učitelja razredne nastave koji je u školi zadužen za prihvat svojih učenika (od 7 i 30 ili 7 i 45 do 15 ili 15 i 30 sati) dovoljan je za kvalitetnu provedbu za DVA učitelja, jer to JEDAN učitelj nije u mogućnosti. Objašnjenje za 2. prijedlog: u dobroj vjeri da učitelje razredne nastave želite rasteretiti jer ste i sami svjesno enormnog rasta u njihovim zaduženjima. Zhavljujem za vašu brigu, no ne vidim nijedan dobar razlog da se to napravi imajući prvenstveno u vidu dobrobit naših najmlađih učenika. Naime, učitelji razredne nastave su stručnjaci koji su posebno i izričito osposobljeni za izvođenje Tjelesne i zdravstvene kulture s učenicima mlađe razvojne dobi (dob učenika u razrednoj nastavi). Smatram lošim rješenjem da jednog sručnjaka zamjenjujete drugim, čije područje nije uska i specijalna osposobljenost za najmlađe učenike već su općenito osposobljeni za izvođenje kinezioloških aktivnosti svih dobnih skupina, od dječjeg vrtića do starosti (vjerujem da jesu). S poštovanjem, Zvjezdana Kurtalj | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 499 | Florijan Lazički | Eksperimentalni program | Poštovani, student sam 4. godine Učiteljskog studija u Zagrebu, RN, modul informatika. Naime, upoznat sam s idejom cjelodnevne nastave te se ne slažem s ovakvom reformom obrazovnog sustava kakvog predlažete. Da, trebalo bi poduzeti nešto u vezi školskog sustava, ali ne na ovakav način. Naime, živimo u 21. stoljeću gdje se sve vrti oko informatike, a smanjenjem satnice informatike se smanjuju i učeničke kompetencije u budućnosti, a samim time i nama, koji se školujemo kako bi postali, između ostaloga, učitelji informatike, smanjujete satnicu koja bi trebala biti posvećena poučavanju djece informatičkoj pismenosti. Hoće li to djeca naučiti sama? Možda. Ali tko to garantira? Nitko. U ta dva sata se da nešto napraviti s učenicima, ali jedan sat tjedno je, kako smatram, premalo. Cjelodnevna nastava iznosi ideju da bi učenici A2 programa bili u školama do 15:30 sati. Djeca nemaju obaveze poslije škole? Nemaju aktivnosti? Svakako imaju. Iz svojeg osobnog gledišta (završio sam i osnovnu i srednju glazbenu školu paralelno s osnovnom školom i gimnazijom) smatram da će tu nastati problem. Škole će se nadograđivati i svi će biti u toj "jednoj" smjeni, ali kako će se organizirati nastava u glazbenim školama? Hoće li se i one nadograđivati kako bi sva djeca, a koja su bila raspoređena u dvije smjene, stala u predavaonice. Kako će pojedini profesori instrumenta (u igri su individualni sati) formirati svoj raspored kako bi svi učenici mogli jednako kvalitetno učiti svirati instrument? U Zagrebu NE POSTOJI glazbena škola s takvim kapacitetima. Satovi tjelesne i zdravstvene kulture. Po meni najzanimljivija tema. Uvođenje kineziologa u razrednu nastavu ne vidim kao najbolju opciju. Mi učitelji se školujemo kako bi održali sve sate RN, a tako i tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Smatram da su svi budući učitelji kompetentni u tom području te da svi imamo znanja, vještine i mogućnosti za održavanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Ne poznajem studenta koji je prošao vježbe kolegija Kineziološke metodike, a da nije odradio javne i individualne sate na stručan način. Također smatram da je učitelju RN jednostavnije baratati razredom u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture jer poznaje svakog učenika, zna kakve su mu mogućnosti, kako raditi s pojedinim učenicima te kako im prilagoditi nastavni sadržaj. Kineziolog bi u tom pogledu trebao znati za svaki razred (od prvog do četvrtog) sve o svakome djetetu te prilagođavati nastavu. Ne smatram da kineziolog nije kompetentan u ovom području, ali zašto mi, studenti Učiteljskog fakulteta, pet godina slušamo predmete vezane uz našu struku te imamo mnogo metodičkih vježbi i priprema ako jednog dana nećemo izvoditi nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u RN? Borim se za svoju budućnost, ali i za budućnost svojih kolega. Florijan Lazički. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 500 | Marijana Janeš | Eksperimentalni program | Poštovani, već dugi niz godina radim kao učiteljica u razrednoj nastavi. Radila sam u klasičnim odjelima, kombiniranim odjelima, produženom boravku a u posljednje vrijeme u cjelodnevnoj nastavi po "riječkom modelu", kojeg smatram izuzetno uspješnim i primjenjivim, tako da mogu temeljem iskustva dati kratak osvrt na uvođenje cjelodnevne nastave. Pozdravljam uvođenje cjelodnevne nastave jer vjerujem da je vrijeme napraviti temeljitu obrazovnu reformu koja bi odgovarala potrebama i današnjem stilu života no moram ukazati na neke propuste: - cjelodnevni oblik rada ne odgovara svim učenicima npr. učenicima koji imaju određene teškoće (ADHD, autizam, utjecajnije poremećaje pažnje i koncentracije i sl.) jer takvi učenici teško "izdrže" i redovitu klasičnu nastavu, osim toga dio tih učenika odlazi kod logopeda, socijalnog pedagoga ili rehabilitatora koji nije smješten u matičnoj školi u ranim poslijepodnevnim satima pa time izostaje s dijela nastave. Nisam primijetila da je za takve učenike predviđena podrška u vidu asistenta ili nečeg sličnog. - dijeljenje predmeta Priroda i društvo na predmete Prirodoslovlje i Društvo i zajednica je zbunjujuće za učenike 1. i 2. razreda OŠ jer oni svijet doživljavaju cjelovito te sadržaje treba što više povezivati, a ne razdvajati. Sigurno će te predmete pratiti i odgovarajući udžbenici i RB te tako doprinijeti ionako već preteškim torbama koje učenici 1. razreda jedva nose. - pozdravljam uvođenje nastave Informatike kao redovitog predmeta, no smanjivanje satnice na jedan sat tjedno je premalo jer je mlađim učenicima potrebno više vremena da se pripreme za rad na računalu pa se bojim da u tako kratkom vremenu ne mogu ostvariti sve ishode. - smatram dobrim i potrebnim povećanjem satnice HJ, Matematike, LK i GK (pa makar i pola sata tjedno) - uvođenje kineziologa u redovitu razrednu nastavu je nepotrebno. Učiteljice su dovoljno kvalificirane da kvalitetno održe nastavu od 1. do 4. razreda OŠ. To nam potvrđuju brojne metodike TZK-a i kineziologije te vježbe koje smo morale položiti kako bismo stekle našu diplomu. Kao što su profesori na našim fakultetima dobro rekli, problemu pretilosti u djece treba pristupiti interdisciplinarno jer je to složen problem koji škola sama ne može riješiti. Jako puno bi nam pomoglo, u rješavanju ovog problema, kad bi svaka škola imala dobro opremljenu dvoranu što za sada nije slučaj ni u gradskim sredinama. Na kraju, uvođenje novih ljudi uvodi samo veću konfuziju u sam proces odgoja i obrazovanja jer je nemoguće dogovoriti sve detalje suradnje za svaki razredni odjel između kineziologa i učitelja. - program potpore, potpomognuta i obogaćenog učenja vrlo će teško biti organizirati tako da odgovara svakom učeniku. Tu je potrebna svakodnevna studiozna priprema različitih zadataka za različite razine znanja i individualizacija za koju ne vidim prostora u radnom danu jednog učitelja koji se mora pripremati za sve nastavne predmete. Naprosto nema dovoljno vremena. S obzirom da dobro poznajem prilike osnovnih škola u svom gradu ne vjerujem da će i one prostorno moći osigurati (bez velikih ulaganja) prostor za samostalno učenje učenika. - nastavni sat je ostao na razini 45 minuta što je premalo za današnje vrijeme i razredne odjele u kojima je više od 20 učenika. - tjedna zaduženja učitelja: mislim da nije predviđeno vrijeme za prihvat učenika te njihov odlazak, rekreacijsku pauza kao i odlazak na ručak treba uračunati u neposredan rad s učenicima jer se i tada ostvaruje neposredni kontakt s njima, upućuje ih se, savjetuje, rješavaju se problemi – odgaja ih se. Za to je, prema vašoj tablici utrošeno oko 2 sunčana sata koja mi provedemo s učenicima, a nigdje nisu zabilježena. - za Metodike novih nastavnih predmeta nismo osposobljeni. Mogu li osobe koje nemaju položene metodike određenih predmeta predavati te predmete u školi? Ako mogu, je li to obezvređivanje profesije učitelja (jer onda učitelj može biti svatko) što je u suprotnosti s davanjem digniteta i ugleda u društvu profesiji učitelja koji se nalazi u početku ovog dokumenta? - jednoj učiteljici RN je izuzetno zahtjevno održavati nastavu od 8 do 16 sati jer su to mala djeca, nesamostalna, kojima je potrebna pomoć i podrška kroz skoro cijelo radno vrijeme u vidu uputa, ispravljanja uradaka itd. stoga su za rad s tako malim učenicima potrebne dvije učiteljice. Morate imati na umu da čim je kronološka dob učenika niža, angažman učitelja je veći pa se dogodi da tijekom cijelog nastavnog dana učiteljica RN ne „zatvara usta“ bilo da daje upute, razgovara s učenikom, pjeva, čita priče i sl. što je vrlo iscrpljujuće i pogubno za glasnice. Na kraju, molila bih specifikaciju ostalih poslova učitelja jer prema ovoj računici u okviru 40 satnog radnog tjedna doista ne ostaje prostora za stručno usavršavanje, komunikaciju s roditeljima koja je u zadnje vrijeme sve zahtjevnija, projekte na razini razreda, škole, županije, uređivanje učionice, razne natječaje na koje se javljamo prilikom izvođenja organiziranog slobodnog vremena u cjelodnevnom odgojno obrazovnom radu. Ovo je samo mali dio mojega promišljanja vezano uz uvođenje cjelodnevne nastave za kojeg smatram da ga dijeli većina kolega. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe nas učitelja te tijekom provedbe eksperimentalnog programa korigirati gore navedeno. S poštovanjem, Marijana Janeš, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 501 | Ivana Konsuo Batarilo | Eksperimentalni program | Pohvaljujem uvođenje drugog stranog jezika kao obveznog te predlažem da se s njegovim uvođenjem krene (umjesto kako je sada predviđeno u 4. razredu) već u 3. razredu kako bi znanja i vještine učenika po završetku osnovne škole bili što kvalitetniji. Danas znanje jednog stranog jezika prilikom izlaska na tržište rada NIJE dovoljno. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 502 | Tina Pajdaš | Eksperimentalni program | Poštovani, prvo citiram Konvenciju o pravima djeteta Članak 29 „Obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema... a) punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti...“ Članak 31 Države stranke priznaju djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima.“ Program koji ste objavili ne može zadovoljiti kriterije ova dva navedena članka. Poštovanje djetetove osobnosti je ujedno poštivanje njegovog osobnog načina učenja kojeg nije moguće ostvariti programom potpore kojeg navodite. Programom potpore stavljamo opet sve učenike u isti koš pod izgovorom diferencijacije koja se bolje mogla organizirati dodatnom i dopunskom nastavom. Nadarenost se također ne može razvijati jer su svi zanimljivi programi premješteni nakon 15/16 sati kada su učenici već iscrpljeni od tolikog sjedenja, analiziranja, učenja i ostalog. Plesne i glazbene škole također nije moguće pohađati. Učenik ne može sudjelovati u kulturnom životu i umjetnostima ako nema odgovarajući pristup umjetnostima u školi. Jedan sat tjedno likovne i glazbene kulture je premalo da bi učenici doživjeli glazbu, a gdje je tu sudjelovanje, kritičko vrednovanje ili stvaranje. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 503 | Pamela Mihaljević | Eksperimentalni program | Poštovani, nao nastavnica glazbene kulture moram Vas pitati zašto se naše područje rada uporno ignorira? S jednim satom u nastavi ne možemo biti jednaki u punoj satnici (20-22) s kolegama koji imaju dva ili više sati. Prisiljeni smo automatski raditi na više škola, a to znači paralelno organizirati priredbe s glazbenim točkama na 2-3 mjesta rada, odrađivati više sjednica i dežurstava za istu plaću kao kolege koje rade na jednoj školi. Nadalje, odgojni aspekt obrazovanja djece je uvelike zanemaren, sa samo jednim satom glazbene kulture (kao i likovne) jedva se može obraditi gradivo, dječja kreativnost ne dolazi do izražaja jer vremena za proširenje gradiva nema. Izvannastavne aktivnosti ne olakšavaju situaciju jer su djeca ionako preopterećena nastavnim gradivom te se na njih ne uključuju u onoj mjeri u kojoj bi to bilo zadovoljavajuće. Molim Vas da još jednom razmotrite satnicu glazbene kulture i vratite nam 2 sata tjedno kao što smo i prije imali. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 504 | Vesna Trope | Eksperimentalni program | Učiteljica sam RN s dugogodišnjim radnim iskustvom i zatečena sam ovakvim rijedlogom, jer već po ne znam koji put, pokušava se uvesti nešto novo, a da se pri tom nije pretjerano razmišljalo o krajnjem cilju. Nisam protiv uvođenja promjena, ali ne na ovakav način. Mislim da ima previše nepoznanice koje se stavljaju pred sve obrazovne radnike. Mislim da nije dobro što se smanjuje satnice informatike, danas u 21. stoljeću, kada nam se život i rad vrti oko informatičke pismenosti. Argument da će dio biti implemementiran kroz sve ostale predmete, ne drži vodu. Profesor informatike je jedina kompetentna osoba koja na stručan način treba educirati učenike. Uvođenje kineziologa u RN nije najbolje rješenje. Mislim da bi bilo bolje ponuditi učiteljima RN da sami odluče o tome, tj. da im se da izbor žele li satove TZK zadržati ili ne. S povećanjem satnice se svakako slažem. Slažem se i s povećanjem satnice hrvtskog jezika i matematike jer mislim da bi se poboljšale vještine u tom području. Slažem se i s povećanjem satnice likovne kulture. Protiv toga sam da se sat razrednika ne ubraja u zaduženje učitelja, već ulazi u A2 program, jer je on svakako potreban. On ima svoju važnost i težinu i svaki učitelj, koji ga provodi kako treba, mora se dobro pripremiti kako bi sudjelovao u životu učenika. Prijedlog A2 programa je nejasan. Kako će se kvalitetno provoditi ako za to nije predviđena stručno-metodička priprema? Tko će i kako organizirati B1 program također nije jasno. Što je s npr. glazbenom školom koja ima svoj termin i ne može se ukolopiti u to vrijeme kada su jedino učenici slobodni? Mogu li učenici nakon A1 i A2 programa, koji će završiti oko 15:00 sati, nastaviti dalje s aktivnostima? Na koji način je moguće organizirati potpomognutu i obogaćenu nastavu tijekom radnog dana? Hoće li to biti na nivou razrednog odjela ili na nivou škole? Nadalje, kako će se regulirati dežurstva, pauze i odmori? Lista nejsnoća može biti i dulja, ali mislim da se većina djelatnika već o tome i jasno očitovala. Zaključno želim reći da se ovako velika reforma mora pripremati temeljitije što znači da je potrebno uključiti praktičare, roditelje i stručnjake koji imaju što reći. Važno je i pravovremeno započeti s edukacijama. Nadalje je važno i pravovremeno osigurati potrebnu infrastrukturu. Tek nakon toga je moguće uvesti eksperimentalni program u škole. Nakon toga je potrebno provesti kvalitetnu analizu učinka istog, a tek zatim uvesti u škole. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 505 | SONJA ĐURKIN | Eksperimentalni program | Poštovani, opisujete ovaj program kao uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Kao roditelj, ali i kao učitelj smatram da ovaj program to nije. Kao roditelj ali i učitelj, iz vlastitog iskustva, znam da današnja djeca nisu u stanju 7-8 sati aktivno učiti i usvajati nastavno gradivo. Svako dijete ima svoj ritam, način učenja i mogućnosti. Kako se učitelj može posvetiti svim učenicima podjednako i pomoći u učenju u domaćoj zadaći, i to iz nekoliko predmeta, ako ih je u razredu 15 ili 20? Nikako. Hoće li svako dijete dobiti pomoć kakvu treba i zaslužuje? Neće. Kad djeca i dođu kući, umorna i preopterećena nakon 15h ili 17h koliko će imati volje i snage za obiteljske aktivnosti? Nimalo. Gdje je tu onda učinkovitije učenje i poboljšanje obiteljskog života? Smatram da će s ovim programom doći do još izraženijih poteškoća u učenju, problema u ponašanju, psihičkih problema djece, a također i pada kvalitete obiteljskog života. Kao učitelj znam da se svaki od nas priprema i radi puno više od onoga za što je plaćen. Ovim programom dodatno se smanjuje ono za što smo plaćeni, a nameću se nove obaveze. Nećemo imati veće plaće nego ćemo za manje plaće raditi puno više. Toliko o tome koliko se naš rad cijeni. Oduzima se svim učiteljima, pogotovo učiteljima razredne nastave, učiteljima informatike ali i učiteljima likovne kulture. Kako mislite riješiti manjak redovnih sati kod svakog učitelja likovne kulture koji oduzimanjem Vizualnog identiteta i INE gubi 3 sata, ili oni koji rade na dvije škole 6 sati? Na koliko škola ćemo morati raditi da ispunimo satnicu? I gdje da te škole nađemo? Ti isti učitelji su zbog 1 sata Likovne kulture tjedno često zaduženi i s drugim aktivnostima koje u ovom programu također ne spadaju u redovnu nastavu pa dodatno gube satove. Nismo li dovoljno zakinuti tim 1 satom tjedno i radom na nekoliko škola, duplim dežurstvima i drugim duplim obavezama pa nam se treba još nešto uzeti. Za sve se to treba pripremiti, sve to odraditi, doći u sve te škole, za sve to imati vremena. Koliko ćemo imati vremena za svoju djecu i obitelj? Kako uz sve ovo ostati zdrav, zadovoljan i motivirani učitelj? Nikako. Smatram da će ovaj program donijeti samo preopterećene učenike i preopterećene učitelje, ali i nezadovoljne roditelje i ostale sudionike rada u školi. S poštovanjem, Sonja Đurkin,dipl.uč. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 506 | Marijana Škvorc | Eksperimentalni program | Poštovani! Ne podržavam prijedlog ovakvog eksperimentalnog programa iz više razloga. Obrazložit ću neke od njih. Pod točkom 3. ZADAĆE PROGRAMA piše: Zadaće su Eksperimentalnog programa pružiti na činjenicama utemeljene informacije o tome u kojoj se mjeri novim okvirom i modelom rada, novim programskim sadržajima, novom organizacijom rada te provedbom novih oblika i metoda rada u novim uvjetima rada osnovne škole: • prevladavaju postojeća ograničenja koja proizlaze iz višesmjenskog rada i uklanjanju nedostaci i poteškoće te negativne posljedice koje proizlaze iz smjenskog rada škola Mene zanima kako ćete prevladati ova ograničenja, nedostatke, poteškoće i negativne posljedice smjenskog rada škola novom organizacijom rada, s obzirom da će učenici prema predloženom modelu rada provoditi u školi više vremena nego u postojećem sustavu smjenskog rada koji je do sada odlično funkcionirao. Ovakvim modelom rada kakav je predložen tek ćete napraviti ograničenja, poteškoće i negativne posljedice svim sudionicima u odgojno-obrazovnom procesu kao i onima koji su indirektno ili direktno povezani sa istim. Je li se prilikom planiranja razmišljalo o tome kako i koliko će cjelodnevni boravak djece u školi utjecati na rast i razvoj obitelji? Je li se razmišljalo o tome da je za fizički i psihički razvoj djece ove dobi neophodni odmor i boravak u udobnom okruženju koje škola nikako ne može pružiti? Je li se razmišljalo o tome da djeca imaju i različite interese od ovih koje im se mogu pružiti u školi? Kada i kako će se ta djeca razvijati i usmjeriti u svojim interesnim područjima? Podsjetnik… Na temelju članka 11. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 123/17.) Hrvatski sabor na sjednici 5. veljače 2021. donio je NACIONALNU RAZVOJNU STRATEGIJU REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. GODINE Ponajveći izazov za ostvarenje potencijala i razvoja digitalne transformacije leži u činjenici da nedovoljan broj digitalnih stručnjaka godišnje pristiže na tržište rada… Informacijska tehnologija zauzima prostor u svakodnevnom životu, radna mjesta neprestano se razvijaju i napreduju, pri čemu se uz IKT stručnjake sve više razvijaju i digitalna radna mjesta koja nastaju iz tradicionalnijih neinformatičkih zanimanja. Iako i nadalje postoji najveća potražnja za softverskim inženjerima, programerima i stručnjacima za infrastrukturu, očekuje se da će potražnja za digitaliziranim tradicionalnim i kreativnim zanimanjima rasti. Prema prijedlogu ovog eksperimenta: Prema OVOM prijedlogu eksperimentalnog programa: predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružiti nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole. Dodatno, taj će predmet pridonijeti razvoju ključnih područja pismenosti učenika, osobito povezanih sa STEM-područjem. Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području. Do sada se informatika izvodila kao izborni predmet 2 sata tjedno od 1.-8.razreda, (osim 5. i 6. razreda koji je obvezan predmet od šk.god. 2018./2019.), koji je više od 90% djece odabiralo i uspješno ga pohađalo. Predmet su prepoznali kao važan učenici, roditelji, nastavnici i ravnatelji. Ne vidim smisla niti potrebe za smanjenjem satnice predmeta, ma kakav mu naziv bio, koji je neophodan da bi djecu pripremilo za život i konkurentnost na tržištu rada. Ovakvim smanjenjem satnice informatike (ili prema novom nazivu Informacijske i digitalne kompetencije) ne može se očekivati ostvarenje svih obrazovnih ishoda propisanih prema važećem kurikulumu donesenom 2018.godine jer je nemoguće očekivati da se ishodi koji su se ostvarivali kroz 70 sati godišnje u svim razredima, sada izvode kroz 35 sati kroz 4 domene. Primjena računala u svim područjima današnjega života mijenja i način shvaćanja svijeta u kojemu živimo. Digitalna pismenost danas je neophodna svakomu pojedincu kako bi mogao upotrebljavati računala i različite računalne sustave pri obavljanju svakodnevnih obveza. U današnje vrijeme kada je većina poslova u 21.stoljeću zahtjeva primjenu računalne znanosti smanjivati satnicu predmeta Informatika (ili kao novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije) najveću štetu nanosite djeci koju treba pripremiti za život i rad u društvu koje se razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja. Osim toga opremljene su računalne učionice i za takvo opremanje škola uloženo je 36 milijuna kuna, (dodatno opremanje 1.137 područnih škola u iznosu od 15.334.000 kuna bilo je za šk.god. 2020/2021.kada je uvedena informatika za sve učenike razredne nastave 70 sati godišnje), osim toga dodatno su zaposleni ljudi koji vrlo kvalitetno i požrtvovno prenose djeci znanja i vještine koje će im omogućiti stjecanje vještina za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije kako u osobnom tako i u poslovnom razvoju. Zašto kočiti razvoj digitalnih kompetencija kod učenika? U ovom prijedlogu ekperimentalnog programa jedino podržavam prijedlog za povećanje obavezne satnice tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika. S poštovanjem, Marijana Škvorc, učitelj savjetnik informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 507 | Barbara Petričević | Eksperimentalni program | Poštovani, analizirajući ovaj nacrt Eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave, dobila sam dojam da se njime pošto-poto nastoje uravnotežiti samo brojke tabličnih prikaza prema onima iz ostalih europskih zemalja koje sigurno svoj obrazovni sustav nisu razvijale na ovakav način. O konceptu cjelodnevne nastave, a tek organizaciji mogli bismo konstruktivno raspravljati za što bismo trebali i imati priliku, poglavito mi koji tu nastavu i izvodimo, a ne isključivo stručnjaci koji cijeli radni dan provedu u uredima iznalazeći spoznaje da je za razvoj djeteta najbolja opcija provesti 8-10 sati programiran u školskom prostoru-radnom prostoru. Sve to kako bi postigli primarni cilj ovog nacrta, a to je urediti obrazovni sustav tako da i naši učenici bez obzira na kvalitetu dosegnu zadovoljavajući broj sati proveden u školskom prostoru?! U nizu neutemeljenih i suhoparnih razloga naveden je i taj da svi učenici imaju jednake šanse za uspjeh, jer uspjeh ovisi i o financijskom statusu učenika. Osobno, ne bih se složila s ovom tvrdnjom, primijetila sam da uspjeh učenika, odnosno djeteta na svim razvojnim razinama počiva isključivo na zdravom psiho-emocionalnom okruženju, a ne financijskom. (I sada Mi taj dio potpore odrađujemo kroz dopunsku nastavu koju oni kojima je potrebna u većini slučajeva ne žele pohađati. ) Ovdje bih se također osvrnula i na pomalo licemjerne izjave o kvaliteti obiteljskog života koje stalno provlače u svojim izjavama kako ministar tako i ostali glasnogovornici. Držim da bi pri tom trebali imati na umu životne vrijednosti, prioritete i opredjeljenja svakog pojedinca, jer moj obiteljski život nije stvoren u svrhu boljeg stvaranja hrvatskog prosjeka u odnosu na ostale države. Moje dijete je trenutno uključeno u sva četiri programa, i to uz idealno predložen raspored, što je neizvedivo, vidjela bih ga u 18 sati, nakon odlaska od 8 sati, to bi trebalo doprinijeti kvaliteti mog obiteljskog života?! Po ovom pitanju za mene je ova rasprava bespredmetna. Onima kojima je potrebno trajanje nastave u ovakvom vremenskom periodu neka ju ministarstvo omogući, dapače, ali obvezno i za svu djecu, neprihvatljivo. Primarnu i najvažniju ulogu u urednom psihosocijalnom razvoju djeteta imaju roditelji, odnosno obitelj. Držim da je obitelj najsnažniji čimbenik u razvoju djetetove osobnosti i da se dijete najbolje razvija kroz obiteljsku dinamiku međusobnih odnosa ostvarujući tako najveći utjecaj na njegov psiho-emotivni, socijalni, moralni, fizički i intelektualni razvoj. Prema tome, nije upitno da institucije, odnosno škola preuzme primarnu socijalizacijsku i odgojnu ulogu u životu djeteta. Stoga, držim da se to u ovakvom vremenskom trajanju cjelodnevne nastave, narušava. Ne podržavam ovakav organizacijski plan trajanja cjelodnevne nastave. Nadam se da će ove moje kompetencije kritičkog mišljenja kao i ostalih građana (koje prije nekih dvadeset godina navodno ili ovako ciljano nisu bile uvrštene u nastavni predmet, pa smo ih mi ipak razvili) biti razmotrene. S poštovanjem! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 508 | KRISTINA STRINAVIĆ | Eksperimentalni program | 1) Trebali bi se ostvariti osnovni uvjeti, a onda sve ostalo. Što se jezika tiče, broj učenika u razredu ne bi smio biti veći od 15, a to nigdje nemamo, radimo u razredima s 20-28 učenika; tek kada bi tako bilo mogli bismo dalje nadograđivati promjene. 2) Imamo li uvjete da se nastava TZK održava za sve učenike svih razreda u školskoj dvorani? Da je dvorana slobodna znam da bi već i sada učitelji RN održavali TZK u dvorani. 3) Predviđen je 1 sat SRO; ja ni ovako s jednim satom ne stignem odraditi sve razredničke poslove koje želim. 4) Htjela bih da ta cjelodnevna nastava bude na izbor i nakon 4 godine. Ne mislim da će se time omogućiti isti uvjeti svima u državi; u B2 dijelu nastave neće sve škole imati priliku pružiti učenicima vanjske suradnike koje žele slušati. 5) Nemamo svi u školi kabinete gdje bismo mogli raditi i pripremati se niti je ovakva situacija: „Školsko okruženje treba brisati stroge granice između prostora njihova kućnog dnevnog boravka, radne sobe i škole. Mora im pružiti i prostorne mogućnosti odmora, igre i učenja u prostornom okruženju koje ne uključuje tipičnu školsku učionicu.“ Nemamo takav prostor niti u jednoj učionici što zbog broja učenika, što zbog namještaja koji je star. 6) Program A2 (DOP, DOD) bio bi obavezan, a sada je to na dobroj volji roditelja i učenika pa ih na to ne možemo natjerati i ne možemo ni izostanke upisivati. 7) Što je s djecom koja uče i pišu zadaću naglas ili uz glazbu, kako će se njima omogućiti da rade kako žele? Nije mi ovo dovoljno dobro osmišljeno i puno je otvorenih pitanja. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 509 | DANIJEL STANIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, kako bi cjelodnevna škola uspješno zaživjela, potrebno je uzeti u obzir prvenstveno potrebe učenika, a potom se savjetovati s roditeljima i učiteljima. Čitajući dokument sam dobio dojam da ste propustili napraviti išta od navedenog i da je jedini cilj ovakve cjelodnevne škole prikupiti novac od Europske unije. Stoga predlažem sljedeće: - da roditelji mogu birati hoće li njihovo dijete sudjelovati u ovome. Mnogi ne žele da njihova djeca budu u školi cijeli dan. Nemoguće je da će se u A2 dijelu moći kvalitetno odraditi zadaće i učenje jer je većini učenika za učenje potreban miran kutak. Dakle, opet će biti potreban dodatan rad kod kuće za učenike koji će htjeti postići određeni uspjeh. - ukoliko će cjelodnevna škola biti obavezna za sve učenike, potrebno je smanjiti maksimalan broj učenika po odjeljenju na 14 kako bi se učitelji mogli u dovoljnoj mjeri posvetiti svakom učeniku i kako bi takva nastava imala mogućnost kvalitetne provedbe. - da informatika bude minimalno dva sata tjedno. Nevjerojatno je da se u 21. stoljeću satnica informatike smanji na samo jedan sat tjedno. U svijetu tehnologije u kojem će sve više zanimanja trebati informatička znanja te u kojem digitalizaciju ne možemo izbjeći vi smanjujete satnicu informatike te tvrdite da će učenici naučiti jednako kao do sada? Kvalitetno izvođenje nastave informatike nije moguće odraditi u 1 školski sat, a u 35 h godišnje nije moguće postići ishode iz trenutno važećeg kurikuluma. - da se učiteljima dostatno vrednuje njihov rad. Primjerice, satničarstvo i IKT podrška ne mogu biti "ostali poslovi". U razrednoj nastavi su potrebna dva učitelja (kao i do sada za učenike koji imaju produženi boravak). Dodatna i dopunska nastava i izvannastavne aktivnosti se trebaju računati kao neposredan rad s učenicima, što i jesu. Također, dodatna i dopunska nastava i izvannastavne aktivnosti su visokostručni poslovi za koje je potrebna priprema koju je potrebno i adekvatno platiti učiteljima. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 510 | Dragan Lukić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao profesor mentor sa 20 godina radnog staža protivim se ovakvom prijedlogu eksperimentalnog programa. U novom konceptu cjelodnevne škole, puno je nelogičnosti. Jedna od najvećih je Informatika koja se smanjuje sa sadašnja dva školska sata tjedno na jedan sat. Ovo nije povećanje satnice, kao što tvrdite, jer se uvodi kao obavezni predmet, već je smanjenje za 50%. Naime, učenici Informatiku u osnovnim školama odabiru svojevoljno i bez ikakve prisile te 95% učenika pohađa tu nastavu, zašto im sada nametati da Informatiku imaju samo jedan sat tjedno. Ovo se protivi i dokumentu "Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine" ( NN 2/2023) gdje se Hrvatska hvali da je uvela Informatiku od prvog razreda osnovne škole, a istovremeno je želi srezati za 50% samo dva mjeseca nakon objave Strategije. Još besramnije je da se u toj domaćoj strategiji vežemo uz "digitalne ambicije Europske unije za 2030., a to su: (1) Digitalizacija javnih usluga, (2) Digitalna transformacija poduzeća, (3) Sigurna, učinkovita i održiva digitalna infrastruktura te (4) Digitalno kvalificirani građani i visokokvalificirani stručnjaci.". Jedan o četiri razvojna cilja Strategije digitalne Hrvatske je Razvoj digitalnih kompetencija za život i rad u digitalnom dobu, za čiju je provedbu, između ostalih, zaduženo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U Strategiji se hvalimo i obećajmo sljedeće: "U Hrvatskoj je tijekom 2019. organizirano osposobljavanje učitelja i nastavnika na razini cijelog sustava (više od 40.000 učitelja i nastavnika i ravnatelja) u okviru kurikularne reforme i projekta e-Škole. Novi model stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika donesen je 2019., a njime se nagrađuju uspjeh u nastavi, inovativnost i razvoj otvorenog digitalnog obrazovanja. U sklopu predmetne intervencije poticat će se daljnji razvoj digitalnih kompetencija učitelja i nastavnika u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju." Itd. Na kraju dokumenata Strategije se nalazi dugački popis fondova i programa EU-a za financiranje "digitalne Hrvatske", i nigdje ne piše da će se financirati izbacivanje Informatike iz škola. Tko će platiti cijenu ponovnog zaostajanja Hrvatske? Pročitajte sami ovaj zanimljiv dokument Strategije digitalne Hrvatske, pa procijenite ima li taj papir veze s onim što se stvarno radi. Ili možda mislite da ljudi ništa ne čitaju, ne razumiju, ne istražuju i ne pitaju. I još žele da tako ostane. Dok mi prepolovljujemo satnicu informatike, najrazvijenije zemlje EU-a ju uvode u obrazovanje i povećavaju satnicu. Smanjenjem satnice smanjit ćemo i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada. Ne treba zaboraviti i na COVID krizu tijekom koje je nastava odrađena online, i za koju se smatra da je u Hrvatskoj bila među najbolje organiziranima u visokorazvijenim zemljama. Zar smatrate da bi to bilo moguće da je Informatika bila samo teorijski i informativni predmet u školi. Zar zaista smatrate da uspjesi i 1. mjesta naših učenika na međunarodnim informatičkim natjecanjima i olimpijadama zaista nemaju veze s poučavanjem informatike u osnovnim školama? Za razvoj informatičke pismenosti i digitalnih vještina treba vrijeme i ponavljanje, a za to nije dovoljno jedan sat tjedno. Nastava informatike je vrlo specifičan predmet na kojoj se ne mogu usvajati samo teorijska znanja, već učenici moraju usvojiti i vještine za koje treba vremena. Nastavnici Informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao tj. razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, e-Matice, školskih mrežnih stranica, administracija i održavanje učeničkih tableta i drugih službenih platformi što im je do sada većinom (ne sve) ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od 1 do 3, koliko im je bilo do sada priznato, a po novome bi to zaduženje čak išlo u ostale poslove. Škole su uglavnom opremljene i još se opremaju modernom IKT opremom. Zadnji je primjer CARNet-ov projekt e-Škole, u kojem su škole opremljene visokokvalitetnom IKT opremom. Pitanje je tko će i kada raditi s tom opremom ako se informatike svede na 1 sat tjedno. Tehnologija se mijenja i napreduje neslućenom brzinom, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Na temelju svih ovih činjenica smatram da postojeću satnicu informatike treba zadržati, imati obveznu informatiku barem od 2. do 8. razreda OŠ (u 1. razredu OŠ bi još mogao proći 2 sati tjedno izborne Informatike). Apeliram na zdravi razum onih koji donose ovakve odluke te da se posavjetuju sa strukom kako ne bi dovodili u pitanje budućnost naše djece. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 511 | Tara Dražić | Eksperimentalni program | Kao studentica Učiteljskog fakulteta, odnosno buduća učiteljica smatram da uvođenje cjelodnevne škole nije dobro rješenje. Djeci je toj fazi razvoja potreban predah i druženje s obitelji, a ne ostajanje u školi do 17h. Što je s učenicima koji imaju izvannastavne aktivnosti poslije škole (npr. treninge)?! Zar bi oni kao roboti trebali biti u školi do 17h i onda u 18h na treningu? Djeci u ovoj razvojnoj fazi biste ukinuli najljepše trenutke djetinjstva. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 512 | Mislava Jonjić | Eksperimentalni program | Postavljeni dokument opisuje novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije kao predmet za stjecanje praktičnih znanja i vještina korištenja različitih programa. Odlično zamišljeno i definitivno potrebno za život u digitalnom društvu. Međutim, kontradikcija proizlazi iz postavljenog broja nastavnih sati na 35 sati godišnje (1 sat tjedno). Škole diljem države imaju različite uvjete za rad, a to se posebice odnosi na informatičku opremljenost te pristup i brzinu internetske veze. Tko održava nastavu informatike svjestan je nemogućnosti izvedbe kvalitetne praktične nastave na računalu kroz 35 sati godišnje. Vodeći se MPT Učiti kako učiti kao i suvremenom metodom poticanja učenika na aktivno učenje, učenicima je potrebno omogućiti barem dva sata tjedno kontinuirane nastave (što znači 70 sati godišnje) pri kojoj samostalno otkrivaju i uče o zadanim digitalnim alatima. Pri tome, uloga učitelja biva pokazati osnove rada, nadgledati rad učenika, prema potrebi motivirati i voditi kroz zadatak te na kraju dati kvalitetnu povratnu informaciju. Unatoč tome što se današnje osnovnoškolce naziva digitalnim urođenicima, oni svakim danom pokazuju nedostatak kritičnog odnosa prema informacijama na internetu. Dugotrajno korištenje društvenih mreža ne pridonosi razvoju informacijske i digitalne pismenost pojedinca! Isto tako, vidljivo je njihovo nesnalaženje pri radu u novim digitalnim alatima i programima koji su temelj rada za većinu suvremenih poslova. Osnovna škola treba svakome pružiti priliku da stekne različite osnovne vještine za osobni i profesionalni razvoj, bez obzira na njihovo daljnje obrazovanje. Tržište rada je promjenjivo i danas pripremamo učenike za zanimanja koja još uvijek ne postoje! Stoga je važno definirati koje vještine svaki pojedinac treba savladati. Primjerice, programi za obradu teksta, proračunske tablice i baze podataka sastavni su dio svakog administrativnog zanimanja. Dok je znanje programskog razmišljanja nezaobilazno za zanimanja iz STEM područja. Valja istaknuti da poticanje na računalno razmišljanje i logičko zaključivanje zahtjeva više od 20 nastavnih sati godišnje (kroz trenutnu nastavu informatike). Iz navedenog možemo zaključiti da je nemoguće povesti kvalitetnu nastavu predmeta Informacijske i digitalne kompetencije unutar 35 sati nastave godišnje, već je nužno 70 sati, odnosno dva sata tjedno. Pri konstruiranju kurikuluma potrebno je uzeti u obzir da sadržaj, odnosno ishodi budu koncipirani u koncentrično-uzlaznom rasporedu kao što je primjer kod drugih predmeta. Prema tome, učenici od prvog do četvrtog razreda postepeno mogu savladavati osnove rada na različitim digitalnim alatima tako da od petog do osmog razreda mogu raditi na zahtjevnijim projektnim zadacima kojima bi stjecali napredne digitalne vještine. Već je spomenuto da današnji osnovnoškolci pokazuju nedostatak kritičkog odnosa prema informacijama. Nepobitna je činjenica da gotovo sve informacije dolaze preko digitalnih medija. Stoga je potrebno da informacijsku i medijsku pismenost provode učitelji informatike kroz aktivnosti uz pomoć digitalne tehnologije. Iz priloženog dokumenta može se iščitati da se kritički odnos prema informacijama obrađuje kroz predmet Svijet i ja. Međutim, iz toga je vidljivo da učenici koji polaze nastavu Vjeronauka nemaju priliku za stjecanjem informacijske pismenosti. Također, unatoč njihovoj važnoj ulozi u suvremenom svijetu, poticanje na informacijsku i medijsku pismenost nije spomenuto među točkama zadaća programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola (!) Ministarstvo kulture i medija o medijskoj pismenosti piše sljedeće: „Budući da smo svakodnevno izloženi velikoj količini informacija, upravo nam medijska pismenost omogućava bolje snalaženje i prepoznavanje lažnih vijesti, manipulacija i govora mržnje te odabir kvalitetnog sadržaja i relevantnih, istinitih i provjerenih informacija. Posebno je važna za djecu koja sve ranije počinju koristiti različite medije. Cilj medijske pismenosti je potaknuti razgovore o medijima te sigurnom korištenju tehnologija bez kojih ne možemo napredovati u 21. stoljeću.“ Iz citiranog, potrebno je uočiti koliko se ističe važnost medijske pismenosti i sigurnosti na internetu. Razvoj digitalne tehnologije otvara potrebu za osvještavanjem društva o kibernetičkim napadima, odnosno sigurnosti na internetu. Kibernetički napadi postaju sve sofisticiraniji te smo svjedoci svakodnevnog internetskog kriminala. Stoga je potrebno osposobiti svakog pojedinca da može procijeniti potencijalne opasnosti na internetu kako bi zaštitio sebe i druge. Svi navedeni argumenti upućuju na prijeku potrebu za kvalitetnim obrazovanjem učenika u području digitalnih tehnologija. Za stvaranje poticajne okoline za učenje, nužno je da predmet Informacijske i digitalne kompetencije bude zastupljen od prvog do osmog razreda po 70 nastavnih sati godišnje. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 513 | Kristina Meštrić | Eksperimentalni program | Poštovani, slažem se da je potrebna reforma našeg cjelokupnog obrazovanja tj. cijele vertikale, ali nikako na ovakav način, brzo i organizacijski nejasno u bezbroj segmenata. Radim kao predmetna učiteljica na jednoj područnoj školi i mogu reći da su uvjeti sve samo ne prihvatljivi za uvođenje ovakve reforme i ne vjerujem da će se kroz 4 godine poboljšati. No, bezobzira i na uvjete rada smatram da je za djecu, pogotovo nižeg uzrasta, taj boravak u školi predug i nikako ne bi trebao biti obavezan. Naime i Njemačka, Austrija i Švicarska također imaju sličan model nastave, ALI se roditeljima daje na izbor hoće li djecu upisati na cjelodnevni model nastave ili ne. Smatram da za učenike nikako nije dobro da moraju obavezno provesti 7-8 solarnih sati u školi. Bezobzira na dugu pauzu, ona nije odgovarajući oblik odmora prije učenja. Učenicima je potrebno slobodno, nestrukturirano vrijeme tijekom dana. Smatram da će boravak djece cijeli dan u školi negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje, jer je djeci potrebna obitelj, slobodna i po njihovoj želji igra, slobodno vrijeme, a ne cjelodnevni boravak u školi. Također kao majka nisam suglasna da se mojem djetetu nameće cjelodnevna nastava. Umjesto da se poštuju i njeguju individualnosti naših učenika, ova reforma teži prosječnosti, uklopljenosti u sustav pod svaku cijenu. U A2 programu opet se radi u istoj skupini kao i u redovnoj nastavi. I najvećim entuzijastima će biti ogroman izazov uspjeti zadovoljiti sve potrebe učenika kako naprednih tako i onih kojima je potrebna dodatna pomoć, a da ne govorim o učenicima s poteškoćama. I naravno nemojmo zaboraviti da bi to sve moglo biti u postojećim kombiniranim odjeljenjima, koja sama po sebi imaju svoju dodatnu problematiku. Nadalje imam bezbroj pitanja i nedoumica, uostalom kao i svi ostali kako vidim po komentarima. Sve nas koji nismo bili pitani ni prisutni u kreiranju ove reforme isto muči pa bih molila da svakako uzmete u obzir naša mišljenja. Samo neka od pitanja su: 1. Koja je svrha uvođenja novih predmeta u RN umjesto da se teži rasterećenju učenika? 2. Pitanje norme učitelja i zašto se dežurstvo pod odmorom, rekreacijskom pauzom i pauzom za ručak ne računaju kao neposredan rad? 3. Ukidanje satnice informatike???Opravdan razlog, zašto?? 4. Što je s učenicima sa poteškoćama i njihovim potrebama, je li moguće u svemu tome im se uopće na odgovarajući način posvetiti? 5. Što je sa učiteljima kojima će se smanjiti satnica? Plaće???Uopće zaduženja ??? 6. Što je sa učiteljima u produženom boravku koji se boje za svoja radna mjesta? 7. Gdje je samostalnost i odgovornost učenika viših razreda za svoj rad, ako će sva odgovornost za njihove uspjehe i znanje biti prebačena na školu i učitelje? 8. Opremljenost škola?? 9. ..itd……itd..itd…. Zaista se nadam da ćete uvažiti naše komentare! Srdačan pozdrav, Kristina Meštrić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 514 | Iva Naranđa | Eksperimentalni program | Poštovani, reforma obrazovanja je potrebna, no reforma treba unaprijediti već postojeće, a ne unazaditi. Smanjenje satnice Informatike nikako ne pridonosi poboljšanju našeg obrazovnog sustava. Okvir za razvoj digitalnih kompetencija (DigComp Framework) ističe pet područja digitalnih kompetencija koje je potrebno razvijati: https://joint-research-centre.ec.europa.eu/digcomp/digcomp-framework_en Sa najavljenim novim predmetom Informacijske i digitalne kompetencije koji bi se izvodio jedan sat tjedno, pa makar to bilo od 1. do 8. razreda, naši učenici neće imati priliku razviti digitalne kompetencije. Ovako mala satnica bila bi u suprotnosti s ostvarivanjem strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, ali i Akcijskog plana za digitalno obrazovanje EU (2021. - 2027.): https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_13_230.html https://education.ec.europa.eu/focus-topics/digital-education/action-plan Predlažem: 1) Naziv predmeta ostaje Informatika u svim razredima, umjesto predloženog novog naziva Informacijske i digitalne kompetencije. 2) Nastava Informatike izvodi se sa satnicom od dva sata tjedno, obavezno u blok satu (70 sati godišnje). 3) Obavezna nastava Informatike sa dva sata tjedno barem od trećeg razreda osnovne škole. U 1. i 2. razredu izborna nastava Informatike, također dva sata tjedno. 4) Od 5. do 8. razreda ponuditi i izborni predmet (područje: programiranje i robotika), dva sata tjedno. 5) Sva dodatna zaduženja kojima se opterećuju učitelji informatike obavezno priznati u normu, barem ovako kako je sada. Ne mogu učitelji informatike sve raditi pod ostale poslove, dok istovremeno učitelji ostalih predmeta nemaju tolika posebna dodatna zaduženja. 6) U većim školama zaposliti školskog informatičara koji bi radio sve ostale poslove, tako da se učitelj informatike može u potpunosti posvetiti radu s učenicima. 7) Ukoliko pojedina škola to može organizirati, dopustiti da najveći broj učenika za nastavu informatike bude 14, a veće razrede podijeliti u dvije grupe. Još nije kasno za korekciju prijedloga Eksperimentalnog programa, na dobrobit svih učenika, učitelja, ali i društva u cjelini. Iva Naranđa, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 515 | Petra Martinković | Eksperimentalni program | Poštovani, Promjene u obrazovnom sustavu nužne su i opravdane jedino kada su u korak s vremenom, kada prate potrebe djece te provođenje istih doprinosi razvoju učeničkih kompetencija neophodnih za budućnost. Za informacijsko i računalno opismenjavanje budućih naraštaja potrebna je nastava informatike već od prvog razreda osnovne škole, no nikako smanjenjem dosadašnje satnice, već povećanjem iste. Zašto NE informatici? Kakvu poruku šaljemo društvu? U vremenu kada su trenutne informacije kojima raspolažemo već danas zastarjele, mi govorimo djeci kako informatika nije potrebna. Okrenimo se budućnosti, ne vraćajmo obrazovanje u neka prošla vremena. S poštovanjem, Petra Martinković | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 516 | Ivana Živaljić | Eksperimentalni program | Poštovani, Prva zamjeraka: još uvijek se pitam je li ovaj prijedlog s ciljem početka provedbe od jeseni u pojedinim školama, a za 4 godine u svim, realnost ili neka dobra šala. Cjelodnevna nastava je nešto tako veliko, nešto što zahtjeva enormnu i učinkovitu komunikaciju svih aktera u ovoj maloj državi, ovo nije neka usputna Škola za život, ni neka usputna e-škola, ovo mijenja način života mnogih obitelji, naročito djece i bez ikakvih suvislih društvenih rasprava, uvažavanja stručnjaka koji se bave psihofizičkim razvojem djece, vi donosite odluke preko noći. E savjetovanje koje to nije a istodobno i prijava zainteresiranih škola, je li ovo šala?!Kamo vam se žuri?! Druga zamjerka: Imate ispred sebe jednu iznimno malu državu sa sve manje stanovnika, većinom na zahvalu loših i nepravednih odluka ( da ne kažem razlog) i vi umjesto da razmotrite što je dobro u ovoj našoj sredini poigravate se s djecom. Cjelodnevna nastava ne smije i ne može biti obvezna. U našoj državi gdje djeca još uvijek mogu imati slobodno igru, šetati, družiti se, ono se treba njegovati biti ponosan na to, održavati, a ne uništavati. U državi u kojoj pojedinac treba biti pravedno tretiran, vi djecu trpate u jedan te isti koš i samo ih vremenski držite duže zajedno umjesto da vidite načine kako iz svakoga od njih izvući ono najbolje( to se ne radi samim dužim boravkom u školi). Nijedno dijete neće u školi naučiti sve na način da neće morati kući učiti, prvo prekinite s tom laži prema roditeljima, ukoliko poznajete specifičnosti usvajanja znanja. Treća: Svako dijete i svaka obitelj ima pravo izbora aktivnosti izvanškolskog vremena. Dijete od 8 godina ima pravo, ukoliko se u obitelji to može, biti kući nakon jutarnje škole, ukoliko ne može, postoji kvalitetan produženi boravak (na ovome ste trebali sve graditi). Postoji jako mnogo mjesta u Hrvatskoj gdje su djeca zbrinuta i dok su roditelji na poslu (u nekim slučajevima i kvalitetnije u izgradnji funkcionalnog građanina nego da „stoje“ u školi). Postoje djeca koja zbog svojih poteškoća ne bi trebala toliko dugo ostajati već bi im država koja je pravedna trebala osigurati terapije (koliko samo roditelja trči od privatnika do privatnika). Postoje djeca koja trpe mobbing u školi (što po pitanju toga radite) produžujete još vrijeme istoga. Postoje, konačno djeca koja nisu toliko društvena i ne trebaju biti u svojoj individualnosti, koja vole svoje „vlastito“ vrijeme stvaranja i obrazovanja- dopustite im. Kao učiteljicu me ne zanimaju trenutno ni satnice, ni predmeti ni koliko će koji odrasli raditi. Zanimaju me isključivo i jedino djeca i prije nego donesete odluku o obvezi istoga- razmotrite koliko toga dijete van institucije može dobiti i u svemu tome rasti. Kao Ministarstvo obrazovanja dužni ste promatrati specifičnosti svoje države, ponuditi kvalitetne programe, raditi na razinama znanja svakog djeteta, omogućiti što više produženih boravaka- samo odustanite od OBVEZE da svako dijete od 7- 14 godina svaki dan mora do minimalno 15:00/ 15:30 biti u školi. Ništa na kvaliteti znanja nećete dobiti, doduše nisam sigurna je li to uopće trebao biti jedan od ciljeva. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 517 | Željka Babic | Eksperimentalni program | Poštovani, kada je krenula priča o cjelodnevnoj nastavi imala sam pozitivan stav prema toj ideji misleći da ćemo uz drugačiju organizaciju odgojno-obrazovnog rada s učenicima i potrebno vrijeme za određene sadržaje i mi učitelji nakon toga stići završiti svoje administrativne obaveze te isto tako doći kući i biti posvećeni svojim obiteljima. No,međutim s ovakvom idejom CN nisam zadovoljna jer ne nudi kvalitetnu i životnu organizaciju boravka u školi nego „rastezanje“ vremena uz dodatak i preinake predmeta. Pozdravljam uvođenje još jednog sata HJ i MAT jer je do sada ostavljen sadržaj,a smanjena satnica. Isto tako podržavam izbornost predmeta Vjeronauk ili Svijet i ja,a praktične vještine smo mi učitelji već odavno uveli u svakodnevne koralacije na različite načine ovisno o predmetu. Sjetimo se samo „Škole za život“. Nameće mi se pitanje kako su sad odjednom učitelji nekompetentni za održavanje nastave TZK,a tolike godine smo se usavršavali iz tog predmeta koja je svojom terminologijom nastavnih jedinica dovedena na razinu „doktorata“, a da ne spominjemo bivše profesore na Učiteljskim fakultetima,istinske metodičare koji su od nas zahtijevali visoki stupanj znanja kako bi mogli položiti ispit,o radnom iskustvu neću niti govoriti .I što sad...više nismo upotrebljivi?? Podržavam povećanje satnice za LK i GK. Nadalje postavlja se pitanje je li humano učenike toliko držati u jednoj instituciji pa makar to bila i škola te mogu li i žele li ta djeca toliko vremena provoditi u školi ili radije učiti u svojoj sobi,za svojim radnim stolom..;druženju s bakama,djedama i neobaveznom druženju s vršnjacima. Izradom svih domaćih zadaća u školi oslobađamo ih svakog osjećaja odgovornosti i vlastitog kreiranja vremena koji uključuje i izvršavanje dnevnih obaveza. Pomoći i pojasniti djetetu podržavam te svakako pružiti dodatnu pomoć učenicima pri učenju,ali prebacivati svu odgovornost na učitelje za ono što i koliko će neki učenik usvojiti u određenim (čitaj:istim učioničkim okolnostima) je suludo jer je svako dijete individua za sebe. I kada izađu iz takvog sustava ostat će pogubljeni mladi ljudi koji ne znaju upravljati sami sobom ...Ovakvim podilaženjem roditeljima činite dugoročnu štetu učenicima.. Osim toga u razrednoj nastavi niti jedan učitelj ne može takav raspored pokriti i odraditi sam/a jer ih se dovodi u situaciju prevelikog broja sati neposrednog rada s učenicima. Što se tiče učeničkih odmora,učitelj razredne nastave sve te odmora mora provoditi sa učenicima jer su to učenici specifične dobi koja zahtijeva nazočnost odraslih pri igrolikim aktivnostima. Za to vrijeme učitelj ne može raditi niti jedan dio svojih zaduženja kao npr. pripremanje nastave,ispravak ispita znanja,planiranja itd... Iz profesionalnog iskustva postavljam pitanje kako mislite organizirati vrijeme i raspored za učenike s poteškoćama jer neki od njih teško podnose i postojeću satnicu.. Uz toliko opterećenje smatram da će učitelji daleko više biti izloženi sindromu izgaranja i ugrožavanju psihofizičkog zdravlja,a sa upitnim benefitima za učenike. Projekt se uvodi prebrzo nakon „Škole za život“ i nova izmjena Kurikuluma koja je neminovna, nije po meni potez koji vodi kvalitetnom rješenju pedagoških problema. Ovo su samo neke od nelogičnosti koje sam nabrojala... Kao dugogodišnja učiteljica RN smatram da ovaj projekt ima puno nedorečenosti koje još itekako treba promisliti i doraditi. S poštovanjem, Željka Babić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 518 | Divna Šušić | Eksperimentalni program | Uključujem se u javnu raspravu o eksperimentalnom programu "Osnovna škola kao cjelodnevna škola..." s tridesetpetogodišnjim iskustvom rada u nastavi te kao izvrstan savjetnik za hrvatski jezik. Na početku ću pokušati dokazati tezu da niti jedna obrazovna reforma do sada nije najavljena uz ovoliko nepoznanica. U obrazloženju teze zadržat ću se samo na dvije sastavnice provedbe: ciljevi cjelodnevne nastave te mogućnosti njezine provedbe. 1. CILJEVI CJELODNEVNE NASTAVE MZO navodi sljedeće ciljeve odgojno-obrazovne reforme: a) Dostići prosjek zemalja OECD-a čiji su rezultati, prema nekim istraživanjima, neznatno iznad rezultata naših učenika. Ta činjenica ne znači da je naš odgojno-obrazovni sustav lošiji od drugih, nego su sadržaji i metode na kojima se temelji provjera (na europskoj razini) primjereniji životnim navikama i mentalitetu tih zemalja. Uostalom, zar je napredak težiti prosječnosti?! b) Reformom se želi postići bolja socijalizacija učenika. Uspješna socijalizacija postiže se upravo obrnutim pristupom: dinamičnom izmjenom okruženja u kojemu se učenik kreće te susretima s različitim dobnim skupinama i osobnostima. U dječjoj je prirodi pokret, promjena, a ne dug boravak u istom (zatvorenom) prostoru i s istim osobama. A gdje je tu nužno potreban kontakt učenika s prirodom i čistim zrakom koji im roditelji mogu omogućiti?! Škola, u najvećem broju slučajeva, ne može. c) Najavljene promjene trebale bi obogatiti obiteljski život. Duljim boravkom u prostorima škole obiteljski se život, naprotiv, osiromašuje. Problem današnjih obitelji upravo je nedostatak zajednički provedenog vremena s članovima obitelji. Zar je vrijeme koje roditelji provode sa svojom djecom pomažući im u rješavanju domaćih zadaća - nekvalitetno provedeno vrijeme? Dapače, to vrijeme povezuje i zbližava članove obitelji jer roditelji osjećaju zadovoljstvo što mogu pratiti razvoj svoga djeteta, a djeca osjećaju podršku te shvaćaju koliko su rezultati njihova rada izvor radosti i za njih, i za njihove roditelje. d) Tvrdnja da će se cjelodnevnim boravkom u školi postići jednaki uvjeti za sve učenike potpuna je utopija. Niti će materijalni uvjeti rada biti isti (s obzirom na neujednačenu razvijenost općina/županija koje o školi skrbe), niti će učenici moći dobiti jednako kvalitetnu podršku učitelja (s obzirom na različitu razinu motiviranosti i stručnosti). Ukoliko boravak u školi ne bude izbor učitelja, nego bude nametnut - pozitivni rezultati će izostati. 2. MOGUĆNOSTI REALIZACIJE najavljenih oblika cjelodnevne nastave nisu realne. Potpuna primjena ovolikog broja reformskih promjena dugotrajan je proces; zahtijeva vrijeme, ali i uključenost šire javnosti (učitelja, roditelja, sindikata...). Čudno je da je već oblikovan prijedlog došao u medije prije nego li u zbornice. A učitelji su nositelji i provoditelji navedenih promjena! Ministarstvo je trebalo ići prema školama, s učiteljima raspraviti mogućnost realizacije zamišljenog, poslušati sugestije i usuglasiti stavove pa tek onda ići u javnost s dogovorenim promjenama. Predstoji nam izbor škola koje će ići u eksperimentalnu provedbu. Najavljeno je kako će kriterij izbora biti zastupljenost i gradskih i ruralnih sredina, onih škola s velikim, ali i malim brojem učenika, regionalna raznolikost... S obzirom da će mali broj škola moći udovoljiti svim zahtjevima "nove" škole, ovi će kriteriji biti teško provedivi. Sigurna sam da će osnovni kriterij izbora škola ipak biti samo jedan - mogućnost provedbe zamišljenog. Gore navedena raznolikost opet će izostati. Provedbu bi mogla usporiti i činjenica da još uvijek ne postoje kurikuli za čitav niz redovitih i izbornih predmeta (Prirodoslovlje, Praktične vještine, Društvo i zajednica, Svijet i ja...), niti konkretne informacije kako će se realizirati nastava, primjerice Hrvatskoga jezika i Matematike, čija se satnica povećava ili Informatike, čija se satnica smanjuje. Sve je to nemoguće napraviti do skorih godišnjih odmora. A na jesen bi trebala krenuti eksperimentalna provedba!!! Otvara se i pitanje kompetencija učitelja za pojedine nove programe. Tko će ih predavati te kada će se učitelji osposobiti za njihovu kvalitetnu provedbu. PRIJEDLOG Završno ću dati prijedlog koji će, uvjerena sam, unaprijediti odgojno-obrazovni rad u školi. Mnoge promjene koje predlaže Ministarstvo znanosti i obrazovanja mogle bi unaprijediti odgojno-obrazovni rad, ali samo u jednom slučaju - kada bi se poštovalo načelo dragovoljnosti. Ono što krasi svakoga dobrog učitelja je zanos s kojim obavlja svoj posao. Ako toga zanosa nema, rezultati redovito izostaju. Zato bi trebalo ponuditi mogućnost izbora učiteljima: žele li dodatno raditi s učenicima, žele li im ponuditi svoju kreativnost, a sebi ostvariti zasluženu materijalnu dobit. Još je važnija mogućnost izbora za učenike. Svakako je dobro da kvalitetno provode vrijeme u školi i poslije redovite nastave ako tada nemaju prigodu boraviti s članovima svoje obitelji. Nikako im se boravak u školi ne bi trebao nametnuti. Ja to doživljavam kao ograničavanje učeničkih sloboda što nikome, naravno, nije cilj. A ono što je nametnuto, ne daje rezultate! Srdačno, Divna Šušić, izvrsna savjetnica | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 519 | MARKO FEJEŠ | Eksperimentalni program | Iskreno, još možete uvesti predmet Općenarodna obrana i društvena samozaštita i eto nas nazad u bivšoj državi. Ovaj cjelokupni eksperimentalni program me jako asocira na agoge iz drevne Sparte. Možemo slobodno reći kako je to bio jedan od najranijih modela cjelodnevne škole. Pojedinačne stavke ovog eksperimentalnog programa ne smatram potrebnim komentirati jer su mnoge sastavnice već komentirali moje kolegice i kolege. Ono na što ja želim ukazati je PONOVNO stihijsko uvođenje reforme u kojoj se ne zna "tko pije, a tko plaća". Prvo, sve ključne informacije o ovom programu odgojno-obrazovni djelatnici saznaju jedino iz medija. Službene informacije nam dolaze na kapaljku. Drugo, kako planirate provesti ovako sveobuhvatan program bez ikakve edukacije nastavnog osoblja? Iz ovakvog pristupa se da zaključiti kako je stav MZO-a da učitelji u školi samo čuvaju djecu. Reformske postupke ovog opsega se ne provodi na ovaj način. Nakon ovakvog savjetovanja bi trebalo provesti ekstenzivnu (PLAĆENU)) edukaciju svih sudionika u ovom programu. Tek nakon toga bi se moglo razmišljati o implementaciji u škole. Osim stihijskog uvođenja ove reforme i nastavno na argumente iz prethodnog odlomka, ponovno gradite kuću od krova. Lijepo ste vi napisali ovaj cjelokupan dokument ali ste zaboravili na jedan ključan faktor; osobe koje će ova program provoditi. Dopustit ćete mi jednu slavnu parafrazu H. Von Moltkea: "niti jedan plan ne preživi kontakt s neprijateljem". Unatoč svom planiranju kojeg ste lijepo i detaljno razložili u ovom dokumentu, ne uvažavate činjenicu kako je nastavnicima dosta reformi obrazovanja kad god se izmjeni garnitura na Markovom trgu. Niti SZŽ nije provedena do kraja (nekako se zaboravilo na trogodišnje strukovne škole), a već se kreće s novim reformama. Djelatnici u obrazovanju se osjećaju omalovažavano, nezaštićeno, nemotivirano i mnogo što još. Uz najbolje planiranje, predviđam kako će se A2, B1 i B2 programi u mnogim školama provoditi samo na papiru i kad im netko dođe u nadzor. Ja sam nešto manje od 5 godina u sustavu obrazovanja i doživjeti ću drugu veću reformu obrazovanja, a ni prethodna nije pošteno provedena. Dok su se cijene udvostručile, inflacija je dvoznamenkasta, kreditne stope lete u nebo, nas tjerate da se borimo za 2%+1%+1% povišice kao da nas plaćate u zlatu. U međuvremenu svakih par godina se netko sjeti da bi mogao malo reformirati školstvo. Prije nego potrošite nebrojene milijune eura na ovo i otjerate ono malo entuzijastičnih ljudi što je ostalo u struci, poduzmite korake da riješite probleme na koje struka ukazuje već desetljećima. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 520 | Matea Matanči | Eksperimentalni program | Poštovani, podržavam svijest o potrebi reforme školstva, no nažalost, navedeno je upitno i u teoriji. - slobodno vrijeme, glazbene/plesne škole, kvaliteta obiteljskog života, smanjenje satnice informatike u današnje vrijeme, kvaliteta poučavanja povećanjem opsega posla, upitna dobrobit učenika, a na posljetku i upitnost opstanka brojnih radnih mjesta. Smatram da je informacijsko-komunikacijska tehnologija temelj današnjeg društva te se ne slažem sa smanjenjem satnice i zakidanjem znanja učenika iz tog područja. Kao učiteljica informatike u razrednoj nastavi, svjesna sam nemogućnosti provedbe kvalitetne nastave za digitalnim uređajima u samo jednom nastavnom satu. Ne podržavam uklanjanje iz norme satnice neposrednog rada mnogih zahtjevnijih i zahtjevnih poslova kao što su poslovi administratora e-Dnevnika, satničara... | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 521 | Marija Šimara | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da cjelodnevna škola u obliku koji je predstavljen nije održiva ni kvalitetno provediva. Često se spominje kako će učenici sve napraviti u školi, doma neće nitko ništa morati raditi, i svi će biti zadovoljni te s obiteljima provoditi kvalitetno i sretno vrijeme. Da, kad učenici ne bi bili preumorni nakon tolikog broja sati provedenih u školi. Osobito ako govorimo o razrednoj nastavi. Željela bih vjerovati da ste upoznati s psihofizičkim razvojem djece te dobi i da znate što je njima neophodno za zdrav rast i razvoj, a to nije svakodnevni boravak u školi do minimalno 15:00 h. Djeci treba slobodna igra, slobodno vrijeme, vrijeme koje će provesti negdje drugdje, a da nije u školi. Često slušamo tezu kako većina roditelja radi do 16 ili 17 h pa da će ovaj oblik nastave biti i njima na korist. Da, možda u Zagrebu, ali postoje škole i izvan Zagreba i to po cijeloj Hrvatskoj gdje djeca imaju s kime boraviti kod kuće i provoditi vrijeme u slobodnoj igri, maštanju, šetnji i sl.. Nije svima problem napisati zadaću. Smatram da bi i dalje trebalo postojati nešto poput sadašnjeg produženog boravka, za koji bi roditelji odlučili trebaju li i žele da im dijete bude u školi nakon jutarnjeg obaveznog dijela. Smatram da povećanje broja sati provedenih u školi neće ostvariti bolje rezultate ne testovima znanja koji su se spominjali u medijima. Također, nemaju sva djeca jednake potrebe, pa tako u svakoj školi ima i djece koja su alergičari, njih nekoliko koji ne smiju konzumirati neke namirnice. Iz iskustva govorim da dijete koje je alergično na desetak namirnica koje se svakodnevno nalaze na meniju školskih obroka, NE MOŽE dobiti kvalitetnu i raznoliku prehranu osiguranu od strane škole. Kako ste mislili riješiti taj problem, i uz "osnovni" meni, svakodnevno raditi još nekoliko njih od koji je svaki različit i prilagođen individualno svakom učeniku alergičaru i to za svih 4-5 obroka? Trenutno je to nemoguće uz broj kuhara i uvijete koje škole imaju, te tako roditelji sami šalju po taj jedan obrok djetetu u školu, što u cjelodnevnoj školi neće biti moguće. Nije realno očekivati da roditelji večer prije pripreme 4 - 5 obroka koje bi dijete konzumiralo sljedeći dan u školi. Kao roditelj, ne želim da moje dijete svakodnevno u školi provodi toliki broj sati. Također, ukoliko smatrate da je jedna učiteljica u razrednoj nastavi dovoljna da bude s učenicima i prije i poslijepodne, kako ste mislili riješiti problem bolovanja? Npr, kad se učiteljica razboli, a hoće, tko će ju mijenjati? Ovo je vrlo važno znati zbog organizacije nastave. Nadam se da ćete za mišljenja pitati one koji bi ovo sve trebali provoditi - učitelje i stručne ljude koji su svakodnevno u školi i najbolje poznaju sustav i sve njegove prednosti i manjkavosti. S poštovanjem, Marija Šimara | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Model rada osnovnih škola kao cjelodnevnih kao jedan od ciljeva ima osigurati jednake mogućnosti svim učenicima u Republici Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, tako i u pogledu dostupnosti kvalitete prehrane i dostupnosti prijevoza i drugih elemenata koji utječu na školovanje učenika. Tekstom Eksperimentalnog programa i svim pripadajućim provedbenim smjernicama osiguralo se da sve škole mogu podjednako kvalitetno ih organizirati. Dodatno je naglašena sloboda i fleksibilnost sve škole da samostalno upravljaju nizom aktivnosti (uključujući raspored, organizaciju školskog dana, prehrane, prijevoza učenika i slično) kako bi mogli što bolje organizirati vlastiti rad, obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti. Nositelj Eksperimentalnog programa je osigurao dovoljna financijska sredstava i njihovu raspodjelu školama za njegovu učinkovitu i kvalitetnu provedbu. |
| 522 | Melita Lasek Satterwhite | Eksperimentalni program | Poštovani, kao ravnateljica umjetničke škole željela bih istaknuti važnost glazbenog i plesnog obrazovanja učenika, a koje se ovim prijedlogom uopće ne spominje. Naime, razumijevanje glazbene i plesne umjetnosti potiče se u umjetničkim školama. Prema Zakonu o umjetničkom obrazovanju (NN 130/2011., čl. 3), umjetničko obrazovanje treba biti dostupno svakomu pod jednakim uvjetima bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob, a prema sposobnostima djece. Teži se poticanju i unaprjeđivanju njihova intelektualnoga, emocionalnoga, socijalnoga te stvaralačkoga i estetskog razvoja. Ciljevi umjetničkoga obrazovanja (Nacionalni kurikulum za umjetničko obrazovanje, 2017.) usmjereni su prema doživljaju, stjecanju znanja, razvoju vještina i razumijevanju različitih aspekata umjetnosti i umjetničkoga djela, s krajnjim ciljem njihova kompetentnog vrjednovanja. Koncentracija je na stjecanju znanja i razvoju umjetničkih vještina učenika, razumijevanju jezika umjetnosti, ali i kreativnome izražavanju te poticanju njihova socijalnoga i emocionalnog razvoja. S time u vezi razvidna je dobrobit koja proizlazi iz umjetničkoga obrazovanja. Ona se ogleda u samoostvarenju učenika putem umjetničkoga izražavanja, razvijanja umjetničkih znanja i vještina, ali i u prenošenju nacionalnih i internacionalnih kulturnih vrijednosti. Osim toga, dobrobit umjetničkoga obrazovanja vidljiva je u razvoju učenika ne samo kao muzičara ili plesača, već i kao humanoga člana društvene zajednice. Uz pozitivan utjecaj na razvoj pojedinca, jedna od mnogobrojnih dobrobiti poticanja djece i mladih na učenje i izvođenje glazbe i plesa ogleda se u razvoju karakternih i drugih osobina nužnih za uspjeh na bilo kojem polju. Jedna smo od rijetkih država u Europi koja je do sada posvećivala iznimnu pažnju umjetničkom obrazovanju i kao takva predstavljala svjetli primjer drugim zemljama po uspješnosti i rezultatima na natjecanjima, kao i dobrobiti navedenih aktivnosti i znanja u razvoju i odrastanju djece i mladih. Šteta bi bilo ovaj lijepi primjer hrvatske dosadašnje prakse, koji izvrsno funkcionira u našoj državi, okrnjiti ili ukinuti, gledajući na neke druge zemlje. Glazbeno i plesno obrazovanje, sa svojim nastavnim planovima, ciljevima i ishodima, nije moguće organizirati ukoliko dijete cijeli dan boravi u redovnoj školi. Iz svega navedenog, smatram da je potrebno duže promišljanje vezano uz uvođenje promjena u školstvu s ciljem poboljšanja postojećeg obrazovanja, a bez ukidanja dosadašnjih dobrih praksi, osobito vezano uz glazbeno i plesno obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Otvorena sam za dijalog, prijedloge, pitanja i rasprave, a na dobrobit učenika, roditelja te svih djelatnika u umjetničkim školama. S poštovanjem, dr. art. Melita Lasek Satterwhite | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 523 | Tatjana Perić | Eksperimentalni program | Prema kojim kriterijima se odredilo da je novom nastavnom predmetu Svijet i ja potrebno 2 sata tjedno, a za informatiku 1 sat tjedno? Zašto se onda novi predmet ne uči 1 sat tjedno dok se ne vidi kako će uopće funkcionirati rad, hoće li se kvalitetno provoditi nastava tog predmeta i kakve će učenici imati koristi i kakve će nakon toga kompetencije i znanja steći? Ne možete očekivati da će učitelji informatike koji su stručni u svojem području raditi i predavati predmet Svijet i ja samo kako bi popunili satnicu. Prema napisanome u ovom dokumentu, kurikulum informatike će se nadopuniti i kroz međupredmetne teme, npr. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Navedeni način rada se i do sad provodio, ali na satovima informatike. To je vremenski vrlo zahtjevno za planiranje, potrebna je velika suradnja s kolegama ostalih nastavnih predmeta. Takvi projektni zadatci trebali bi biti pomno osmišljeni, usklađeni i realizirani na satovima Informatike, što će biti nemoguće odraditi u sklopu redovne nastave informatike tijekom 1 sata tjedno. U programu A2 nema uključenog informatičkog područja ni u razrednoj ni u predmetnoj nastavi. Stoga, pripadamo ostalom odgojno-obrazovnom području (25%) što znači da se moramo podijeliti s kolegama i dogovoriti o podjeli satnice, odnosno ostaje nam svima samo 1, 25 sati tjedno u predmetnoj nastavi i 1,5 sat tjedno u razrednoj nastavi. Time ste ponovno zakinuli informatičko područje! Predlažem da dodatno uvedete zasebno informatičko područje u A2 dio za razrednu i/ili predmetnu nastavu. Mogućnost 2 sata izbornog dijela A2 podržavam, ali zakinute su manje škole koje neće moći organizirati izborni sat predmeta ako ima npr. 5 zainteresiranih učenika. Smatram da za manje seoske škole i gradske škole ne može biti ista obavezna kvota upisa u izborni predmet 8 učenika ili predlažem da se ukine obvezan minimalan broj učenika, što bi i imalo smisla jer je to izborni sat nekog predmeta. Tu su i područne škole koje imaju kombinirano razredno odjeljenje koje nekad čini i 8 učenika 1. – 4. razreda, gdje onda uopće ne postoji ni mogućnost pohađanja izbornog dijela A2, što je diskriminirajuće. Tvrdite da se satnice učiteljima informatike neće mijenjati i da se neće mijenjati kurikulum informatike. Znači, od nas se očekuje da u jednom satu tjedno odradimo sve ovo što smo do sad svih ovih godina radili najčešće tijekom blok sata ili 2 puta tjedno. Čak i da to uspijemo, zanima me kako će se to voditi u našim zaduženjima na papiru? Npr. zaposlena sam na puno radno vrijeme na neodređeno. Predajem učenicima od 1.-8. razreda 2 sata tjedno što znači trenutno 16 sati tjedno ukupno. Novim predmetom Informacijske i digitalne kompetencije imat ću ukupno 8 sati tjedno. Kako ćete opravdati to smanjenje? Broj učenika i razrednih odjela mi je i dalje isti, opseg posla mi se nije smanjio, odnosno ostao je isti jer i dalje moram odraditi sve što je predviđeno u kurikulumu. A u tjednom zaduženju će mi nedostajati pola satnice neposrednog odgojno – obrazovnog rada? Za to nema utemeljenja u zakonu tako da ne želim prihvatiti i potpisati takvu promjenu u zaduženju. Na ovaj način nećete nadopuniti satnicu učiteljima informatike nego ćete ih prisiliti na odlazak iz školstva, što nikako nije u skladu sa Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032., gdje je navedena ključna slabost Hrvatske, a to je nedostatak nastavnika iz STEM područja koji zbog niskih plaća odlaze iz obrazovnog sektora. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 524 | Tatjana Perić | Eksperimentalni program | „Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.“- Da, ovo je istina i to se CN-om neće promijeniti. Tko će, npr. u školi u kojoj ja radim, a ima točno 8 prostorija u kojima se nalaze učenici od 1. do 8. razreda i 1 kabinet koji dijele učiteljica prirode, biologije, kemije, fizike i geografije izgraditi još hrpu kabineta ili nekih mjesta za kvalitetan rad učitelja na svojim pripremama ako uzmemo u obzir da učenici nemaju svakodnevno sapuna za oprat ruke, a o papirnatim ručnicima da i ne pišem? Također, ni nastavno osoblje nema istih resursa. „Program nacionalnog kurikuluma A1 sveobuhvatan je i uravnotežen odgojno-obrazovni pristup koji pretpostavlja suštinsko povezivanje odgojno-obrazovnih područja, predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema u jedinstvenu, skladnu i koherentnu cjelinu.“ Kažete da informatika postaje međupredmetna tema? Što to točno znači? Ako čitamo i pokušamo razumjeti Vašu rečenicu, laički to bi značilo da učiteljica hrvatskog jezika održava normalan sat hrvatskog jezika, a kad odluči da želi napraviti, npr. prezentaciju o nastavnom sadržaju s učenicima, onda pozove učitelja informatike i on nastavlja odrađivati njen sat? „Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma.“-Jeste li Vi u zadnjih 5 godina ušli u koji razred u razrednoj nastavi i tamo proveli 45 minuta? Što mislite da će se u 45 minuta uspjeti naučiti učenika 1. razreda i onda to ponoviti tek za tjedan dana ponovo?! Znate li da učenik u 1. razredu može odraditi kvalitetno 15 minuta? Znate li da u 45 minuta barem 3 puta traži da ide u toalet ili popiti vodu/sok? Znate li da neka djeca nikad nisu držala miša u rukama sve dok nisu krenuli u školu? Znate li da im koordinacija šake funkcionira u predjelu palca jer se od prvih nekoliko godina života koriste pametnim telefonima ili tabletima i da je potrebno kod nekih mjeseci da bi iskoordinirali pokrete miša? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 525 | Tatjana Perić | Eksperimentalni program | Potrebno je jasno definirati sljedeće: "Za izvođenje nastavnog predmeta Svijet i ja (Program A1) škola može u Eksperimentnom programu zadužiti sve učitelje predmetne nastave, do ispunjenja pune norme i pune plaće. Učitelji nastavni predmet mogu izvoditi i u ciklusu razredne i u ciklusu predmetne nastave." Koje su kompetencije potrebne? Koji ishodi će biti obuhvaćeni i slično. Potrebno je povećati satnicu na razredništvo, na barem 2 sata, ako ne i više! Također, potrebno je povećati satnicu IKT administratorima, kao i administratorima eDnevnika, eMatice i administratorima resursa, a ne staviti sve pod "Ostale poslove" jer jako dobro se zna da su učitelji informatike "Katica za sve" i da nerijetko ostaju nakon radnog vremena kako bi posložili digitalne uređaje, bavili se održavanjem istih. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 526 | Tatjana Perić | Eksperimentalni program | Potrebno je izbaciti dio rečenice "pri čemu se izborni sati Programa A2 organiziraju ako najmanje 8 učenika pojedinog razreda iskaže interes za sudjelovanje.". Naime u pojedinim školama nema dovoljno učenika da se stvori grupa od minimalno njih 8, a ujedno učenici ne mogu biti na više različitih sata koji će se, vjerujem, vremenski preklapati. Ne treba zanemariti činjenicu da je naglasak na raznolikosti "potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja" te bi bilo nepravedno prema učenicima, koji imaju želju pohađati neki od predmeta, da im se isto ne omogući samo zato jer ih se na taj predmet prijavilo 7 ili manje. Potrebno je učiteljima koji su razrednici povećati satnicu na razredništvo. 1 sat tjedno je nerealna satnicu ako želimo obuhvatiti " aktivnosti koje se tiču rada razrednog odjela, dinamike i procese učeničkog, razrednog i školskog života unutar razrednog odjela". | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 527 | SNEŽANA NEDELKOVSKA | Eksperimentalni program | Generalno se ne slažem s uvođenjem eksperimentalnog programa, jer se pod tim imenom krije smanjenje satnice pojedinih nastavnika (i predmetne i razredne nastave), dovođenje do tehnoloških višaka kadra kojemu je bila plasirana druga verzija - Europa promovira digitalna znanja (ne zaboravimo da se posebno stipendiraju nastavni programi informatike). Pohvaljujem uvođenje obaveznog drugog stranog jezika, te predlažem da se njegova zastupljenost na tjednoj bazi u predmetnoj nastavi poveća na 3 sata tjedno, kako bi se izjednačio sa satnicom prvog stranog jezika. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 528 | ELIZABETA ČIČAK | Eksperimentalni program | Poštovani, prvenstveno bih prokomentirala novosti glede tjelesne i zdravstvene kulture. Ako se osvrnemo na činjenicu da su učitelji razredne nastave za ovu informaciju saznali preko medija, može se jasno zaključiti da oni uopće nisu sudjelovali u izgradnji ove ideje. Napose je čudno da osoba koja je neposredno vezana uz ovu promjenu je zadnja informirana i još k tome putem medija. Istina je da živimo u demokratskom društvu, međutim, ovo je samo dokaz da je to rečenica samo na papiru. Najžalosnije je što bilo kakvi pokušaji promjena koji izgledaju za boljitak društva, ide preko leđa građana, a u ovom slučaju djeteta. Izgleda da su djeca ovdje, kolokvijalno rečeno "pokusni kunići". Kakve će to posljedice imati, je li za to itko mari? Naravno, ideja izgleda vrlo dobro, kao što sve ideje moraju izgledati. Takozvana "veća aktivnost učenika". Ako se već uvodi cjelodnevna nastava, zašto se jednostavno ne poveća broj sati nastavnog predmeta? Ionako svi predmeti razredne nastave žude za povećanjem satnice, počevši od likovne kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, pa se do glazbene kulture, hrvatskog jezika i prirode i društva. Rješenje je vrlo logično. Međutim, u ovoj priči bi prednost imali kineziolozi da se njima otvore nova radna mjesta. Ako se tako krene, učiteljima će oduzimati predmet po predmet. A učitelj, kompetentna, metodički obogaćena osoba će ostati bez radnog mjesta. Gdje su li godine studija na Učiteljskom fakultetu, usavršavanja, sudjelovanje na metodičkim vježbama koje podupire znanje vrhunskih stručnjaka u Republici Hrvatskoj koji obrazuju studente? Lik učitelja nestaje. Poziv, a ne zanimanje blijedi u šarenilu novosti. Učitelj je osoba koja radi korelaciju među predmetima, on provodi najveći dio dana s učenicima i kao takav najbolje poznaje učenika, a shodno tome ga može voditi i na satu tjelesne i zdravstvene kulture. Predmetni profesor je tu da samo nauči nova motorička znanja, usavrši ih i to isto ponovi sa sljedećim razredom. Vrlo je poznata i činjenica da tjelesna i zdravstvena kultura zahtjeva veliki broj obrazovnih komponenti koje su učitelji stekli tijekom svog obrazovanja. Oni su profesionalci u tom području i zaista nema utemeljenja da se od stručnjaka oduzima posao i daje nekome drugom čije obrazovanje nije utemeljeno metodici, već na tehnici izvođenja vježbe. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 529 | Barbara Kalčič Grabrovac | Eksperimentalni program | Poštovani, i kao nastavnica i jednako srčano kao roditelj, kažem veliko NE cjelodnevnoj školi. Djeca prije svega trebaju što više vremena provoditi u obitelji, a ne u školi. Za čuvanje djece roditeljima koji rade duže, već vrlo dobro funkcioniraju produženi boravci. Učenici iza 13 sati nisu sposobni za boravak niti funkcioniranje u učionici niti su spremni učiti, vježbati i slično. Ovih dana čujem neosnovane argumente tipa, dio smo EU, to smo izabrali, trebamo prihvatiti europske obrazovne standarde. Nije istina! Iz prve ruke imam informaciju iz Slovenije koja u osnovnoj školi ima organiziran produženi boravak (zadužene učiteljice produženog boravka) poput našeg sistema, a s primanjima nastavnika ne možemo se niti uspoređivati. U Sloveniji se govori o povećanju početne plaće u OŠ s 1000 na 1200€. Norma nastavnika 24 sata, razredništvo ulazi u normu. Druga provjerena informacija od kolegice koja radi u talijanskoj državnoj školi, kaže da su škole mogle birati hoće li izvoditi klasičnu ili cjelodnevnu nastavu. Osnovna ideja cjelodnevne nastave je napisati zadaće, učiti, ostaviti radne materijale u školi, NO najčešće se djecu vodi u park i zadaće ostaju za kući. Aktivnosti koje se nude od 16-18h provode vanjski suradnici i one su uz nadoplatu. Norma 22 sata. Primanja oko 1500€. Tko nije bio razrednik niti se je potrudio saznati koji je obim tog posla, nije kompetentan tvrditi da je u zaduženju dostatan 1 sat za isti posao. Ne znam tko bi se pri zdravoj pameti za minimalno uvećanje plaće opredijelio za takvo nešto. Ta obaveza i neprekinuti kontakt s učenicima i roditeljima, neprestana suradnja sa stručnim suradnicima, prepiske, razgovori i redovne te vanredne informacije/sastanci s roditeljima, administracija, sjednice, zapisnici, bilješke, suradnja s vanjskim institucijama, upisi novih učenika, kraj školske godine s velikim brojem administrativnih obveza itd. itd., ne mogu se usporediti s ničim i samo netko vrlo neupućen u stanje na terenu može predlagati 1 sat u zaduženju. Istina je da su i sadašnja 2 sata apsolutno podcijenjena, nedovoljna i neobjektivna. Nadam se da nećete donositi ishitrene odluke te da ćete poslušati riječ i mišljenja nastavnika u donošenju bilo kakvih promjena. Srdačno, Barbara Kalčič Grabrovac | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 530 | Blazenka Rakijas | Eksperimentalni program | Poštovani, kao prof. klavira u GŠ Pavla Markovca, sa 34 god. radnog staža i 58 godina života, mogu izraziti duboku zabrinutost za budućnost našeg društva, jer ovaj novosmišljeni program cjelodnevne osnovne škole nije utemeljen na zdravoj i dobrohotnoj pameti. On pretvara škole u zatvore, u kojima će djeca morati provoditi previše sati,zajedno sa učiteljima i nastavnicima..Na taj način se djeci uskraćuje i mogućnost predaha u svom domu, nakon škole, a prije odlaska na sportske, muzičke aktivnosti, odlazak u školu stranih jezika,učenje i vježbanje instrumenta u miru svog doma.. ovim eksperimentom se potiru umjetnička zvanja u društvu, dakle, potire se kultura društva, a na taj način i nacija... Zaboravljate da će na taj način patiti i obiteljski život ljudi, jer ćete uskratiti djeci i njihovim roditeljima, koji možda ne rade do 17, a i bakama i djedovima, da sjednu zajedno za stol i ručaju... Ovo su najprostiji, ljudski razlozi zbog kojih se ne slažem sa vašim eksperimentom, a u stručne neću niti ulaziti. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 531 | Stjepan Lešić, učitelj mentor | Eksperimentalni program | Kao nastavnik informatike smatram da su danas informacijske znanosti temelj u brzorastućoj računalnoj industriji te je nedopustivo i apsurdno smanjivati satnicu informatike. Danas kada sve države koje posjeduju značajno razvijeniju računalnu industriju muku muče sa pronalaženjem stručnog kadra te se s istim problemom suočava i naša računalna industrija koja je u zamahu, mi ćemo ovim smanjivanjem satnice ograničiti buduće naraštaje da steknu konkretna temeljna znanja iz informacijsko komunikacijskih područja. U jednom školskom satu jednostavno nije moguće odraditi i usvojiti sva obrazovna postignuća te će se takva nastava svesti samo na puku teoriju i učenje činjenica bez onog najvažnijeg dijela, a to su vježbe. Isto se dogodilo i sa nastavom tehničke kulture gdje im je smanjena satnica na samo jedan sat. Kad se samo sjetim kakvu smo imali nastavu tehničke kulture te koliko smo praktičnih znanja usvojili te sa nestrpljenjem iščekivali sljedeće sate… bilo bi žalosno da se isto dogodi i sa informatikom! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 532 | Krešimir Tuk | Eksperimentalni program | Poštovani, Dva vezana prijedloga za predmet Informatika: 1. Da se u predloženom programu A1 umjesto predloženog predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" uvede obavezni predmet "PROGRAMIRANJE" budući da je u trenutnom predmetu Informatika domena "Računalno razmišljanje i programiranje" najzastupljenija, a možemo reći i po svim navedenim europskim strategijama obrazovanja i najvažnija domena (dakle samo se radi programiranje, ništa drugo). Neka i bude 1 sat tjedno, ali sa obaveznim izvođenjem 2 sata u bloku svaka 2 tjedna (slično izvedbi nastave likovne i tehničke kulture). 2. Da se u programu A2 uvede OBAVEZNI 1 sat tjedno potpore i pomoći učenicima kroz tzv. RAČUNALNU/DIGITALNU PISMENOST koja bi obuhvaćala preostale domene iz trenutnog predmeta Informatika (Informacije i digitalna tehnologija, Digitalna pismenost i komunikacija i e-Društvo), a ujedno bi služila za ostvarenje međupredmetne teme "Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije". Da pojednostavim, na tim satima potpore učenici bi npr. vježbali rad u nekom od Office alata, npr. Word, PowerPoint itd., te bi mogli izrađivati potrebnu prezentaciju za neki drugi nastavni predmet. Ono također bitno, je da se ne bi ocjenjivali niti "bubali" nešto napamet (budući da je to sat potpore učenicima), već bi konkretno radili u nekom od potrebnih programa. Da istaknem, kroz ova dva prijedloga nastavnici informatike ne bi izgubili ona 2 sata tjedno. Razmislite! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 533 | Julia Glotova | Eksperimentalni program | Poštovani, Živim u Trogiru i imam troje djece, dvoje pohađaju glazbenu školu, treći se bavi rukometom. Mogu Vam reći da Trogir nažalost nema kapaciteta da primi svu djecu, koja se trenutno bavi glazbom ili sportom (rukomet, košarka, ritmička gimnastika, odbojka) u kasno popodnevnim satima. Sigurna sam, da večina gradova u Hrvatskoj nema takvih kapaciteta. Sustav cjelodnevne škole će prisiliti većinu djece da se ispiše iz sporta i glazbene škole. Što se tiće glazbene škole, nije to neka nebitna izvanškolska aktivnost, nego je ozbilno glazbeno obrazovanje, koje osim nastave instrumenta uključuje solfeggio, teoriju glazbe, orkestar i zbor. Vjerujem da će odluka o cjelodnevnoj školi imati veliki negativni utjecaj na kulturu i sport u državi. Ako se danas smanji broj djece, koja se bavi glazbom i sportom, za 20 godina nećemo imati ni sportskih pobjeda, niti svjetski poznatih glazbenika. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 534 | ŽELJANA VOLAREVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani! Proučila sam dokument Eksperimentalni program OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. U osnovi smatram ideju jako dobrom. Vodilo se računa o satnici, o rasporedu, o učenicima, o odmorima, o prehrani, o plaćanju, izvorima financiranja i sl. Sviđa mi se što su obuhvaćene raznovrsne aktivnosti i što će učenici imati opsežniju podršku u školi. No, imam nekoliko primjedbi: - broj učitelja u provedbi A1 i A2 te potencijalno B1 – Zar samo jedan učitelj? - timski rad učitelja – Pretpostavljam kroz sjednice UV!!! - izvor plaćanja dodatnih zaduženja učiteljima - trajanje odmora u višim razredima (upola kraći nego kod mlađih učenika) – prekratak taj dnevni odmor; - Kako zamišljate potaknuti učenike koji već treniraju u klubovima da dođu trenirati u školu (oksimoron - izvanškolske aktivnosti u školi)? - Nisam primijetila da se spominju djeca s teškoćama?! - Što će biti s umjetničkim školama i klubovima u kojima su djeca dosad trenirala? - A što sa školama koje nemaju stručne suradnike ili ih imaju na pola radnog vremena?! - Drugi strani jezik kao izborni obvezni predmet? Još jedan predmet?!? U četvrtom razredu? Možda je dobra ideja zbog onih koji idu u razne škole stranih jezika ili na plaćene instrukcije! Ako budu htjeli zamijeniti osobni pristup koji imaju za onaj školski, grupni. "Prirodoslovlje i Društvo i zajednica, kojim se zamjenjuje predmet Priroda i društvo." - Hoće li to biti dva sata ili će se postojeća satnica PiD razdijeliti na dva dijela? -Pedeset (50) škola koje se sad prijave i upadnu Eksperimentalni program riješit će prostorna i infrastrukturna pitanja, a što s ostalima, kad bude obavezna provedba 2027./2028.?! - Mislim da je zaduženje od jednoga sata za razredništvo premalo! - Ako sam dobro izračunala, u školi smo do 15.30/16.30 h, a zatim se pripremamo za drugi dan. Kad ćemo imati svoj dnevni odmor??? - Hoće li se financiranje i opremanje škola nastaviti i nakon eksperimentalne faze, za sve osnovne škole u Republici Hrvatskoj? Zaključujem - reforme su potrebne. Ali, prije svakoga ozbiljnog posla valjda se napravi analiza postojećeg stanja. Tko može nešto, tko već nešto provodi, tko neće, tko ne može, a želio bi, kakvo je materijalno stanje i opremljenost, iskustva ljudi "na terenu"?! Kako će boravak djeteta u školi 8-15.30/16.30 poboljšati kvalitetu obiteljskog života?! Pretpostavljam da je zadaća ove javne rasprave pridonijeti poboljšanju nečega. Nadam se da će sve ovo tome i poslužiti. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 535 | Ana Klarić | Eksperimentalni program | Poštovani, potrebno je krenuti od najboljeg interesa djece. Je li u najboljem interesu djece da budu u školi trećinu dana? To je nužno zlo za predškolsku dob, ali za osnovnoškolsku dob nije. Učenici trebaju razvijati samostalnost i odgovornost te naučiti planirati svoje vrijeme. Osim toga, u cjelodnevnoj nastavi su ograničeni aktivnostima koje im škola nudi. Učenici i sada jako malo vremena kvalitetnog provode sa svojim roditeljima, a produženim boravkom u školi će se to vrijeme još više smanjiti. Smanjit će se i vrijeme koje učenici provode u neformalnom druženju s vršnjacima. Sve navedeno nije u interesu učenika te smatram da Eksperimentalni program "Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja" ne treba provoditi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 536 | Osnovna škola Katarine Zrinski, Krnjak | Eksperimentalni program | Željka Stojković; univ.spec.pol.; Ravnateljica osnovne škole; 3. travnja 2023. Provedba Cjelodnevne nastave kako je ovdje zamišljena nije ono što sam kao djelatnik sa više od 20 godina rada u sustavu očekivala. Naime, mišljenja sam da su prije implementacije novog oblika nastave u sustav odgoja i obrazovanja trebale biti odrađene dugo očekivane promjene vezane uz smanjenje obrazovnih sadržaja i predmeta koji su obvezni. Upitni su prostorni, tehnički i materijalni uvjeti u školama. Vrijeme koje se provodi u školi zahtjeva uređenje KVALITETNIH prostora za učenike. To su mala djeca koja ne mogu provoditi vrijeme u učionama ili dvoranama. Nužni su prostori dnevnih boravaka sa udobnim garniturama za odmor...društveni život...a mi imamo samo klupe i stolice.. Ljudski resursi su važno pitanje jer škole koje se nalaze na ruralnim područjima zbog nepovoljnih putnih troškova gube kadar, ljudi ne žele sa svojim automobilima putovati na posao ,a javni prijevoz nije adekvatno organiziran. Najvažnije što treba osvijestiti jest da naš učenici trebaju krenuti od kuće u 8.00 sati da bi do 9.00 bili u školi a isto tako i dolazak kući jest sat vremena kasnije tj. u 18.00 sati. Razlog tome jest što su 95% naših učenika učenici putnici koji putuju jednimm autobusom. Kada će biti sa svojim roditeljima????? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Model rada osnovnih škola kao cjelodnevnih kao jedan od ciljeva ima osigurati jednake mogućnosti svim učenicima u Republici Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, tako i u pogledu dostupnosti kvalitete prehrane i dostupnosti prijevoza i drugih elemenata koji utječu na školovanje učenika. Tekstom Eksperimentalnog programa i svim pripadajućim provedbenim smjernicama osiguralo se da sve škole mogu podjednako kvalitetno ih organizirati. Dodatno je naglašena sloboda i fleksibilnost sve škole da samostalno upravljaju nizom aktivnosti (uključujući raspored, organizaciju školskog dana, prehrane, prijevoza učenika i slično) kako bi mogli što bolje organizirati vlastiti rad, obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti. Nositelj Eksperimentalnog programa je osigurao dovoljna financijska sredstava i njihovu raspodjelu školama za njegovu učinkovitu i kvalitetnu provedbu. |
| 537 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | Eksperimentalni program | Ne ulazeći u meritorni sadržaj obrazloženja i postavljenih ciljeva uvođenja cjelodnevne škole kao Eksperimentalnog programa iz izloženog prijedloga nije razvidno kako je ovaj program zamišljen za učenike s teškoćama u razvoju koji se školuju u posebnim razrednim odjelima (u školama koje će se javiti kao eksperimentalne škole, a kasnije ukoliko se program uvede u sve škole onda i u svim školama i ustanovama s posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja). Naime aktivnosti Programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) uglavnom su dio produženog stručnog postupka (PSP) koji se organizira za učenike koji se školuju u posebnim razrednim odjelima, međutim nemaju sve škole organiziran i odobren odjel/odjele produženog stručnog postupka (PSP) te zaposlene stručnjake edukacijsko rehabilitacijskog profila koji vodi odjel PSP-a. Stoga predlažemo da se vodi računa o potrebi odobravanja novih odjela i novih zaposlenika. Nadalje, smatramo, s obzirom na veliku ulogu stručnih suradnika u ovom Eksperimentalnom programu, posebno u Programu potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), da će nužno biti potrebno zapošljavanje novih stručnih suradnika. Naime, kako već duže ukazujemo postoje još uvijek škole koje imaju zaposlenog samo pedagoga i knjižničara, pri čemu ponekad samo pedagoga na pola radnog vremena te više godina ukazujemo na potrebu dodatnih zapošljavanja stručnih suradnika. Uvede li se program cjelodnevne nastave u sve škole potrebno je voditi računa i o zapošljavanju dovoljnog broja stručnih suradnika. Isto tako predlažemo da pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici budu uključeni tijekom cijelog boravka učenika koji trebaju njihovu potporu za funkcioniranje u školskim prostorima. Kako bi se to ostvarilo, u odnosu na pritužbe koje zaprimamo, predlažemo da se navedeno ne prepušta odlukama osnivača i njihovim mogućnostima financiranja. I u ovom trenutku iako prema svim postojećim propisima pomoćnici u nastavi mogu biti prisutni u svim školskim aktivnostima zaprimamo pritužbe i upite u odnosu na izvanučioničku nastavu, a ponekad pomoćnici u nastavi nisu odobreni za produženi boravak uz obrazloženje da ustvari za učenika zbog njegovih teškoća u razvoju nije primjeren tako dugi boravak u školi. U odnosu na takva dosadašnja mišljenja i stajališta škola koja imaju stručna povjerenstva zamolili bismo vas za konkretan odgovor na koji će način biti predviđen boravak učenika s teškoćama u razvoju u cjelodnevnoj nastavi do 15 sati. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 538 | Katarina Širola | Eksperimentalni program | Već duži niz godina radim u cjelodnevnoj nastavi u osnovnoj školi Kozala, u Rijeci. Ono što iz iskustva mogu reći jest da je to izvrstan oblik rada, kako za učenike i učitelje tako i za roditelje. No to je riječki model koji funkcionira već više od 30 godina, ali ni i dan danas nije priznat od Ministarstva. Konkretno to znači da smo mi učiteljice plaćene od Grada Rijeke. Dozvolite mi da vam opišem kako cjelodnevna nastava funkcionira kod nas: dvije učiteljice vode jedan razred i predmeti su podijeljeni među njima. Ja npr. imam prirodu i društvo, matematiku i likovnu kulturu. Učiteljice su ravnopravne i svaka podučava i uvježbava svoje predmete. Učiteljice se izmjenjuju po danima (ako sam danas ujutro, sutra sam popodne) čime se izbjegava da se jedan predmet radi samo popodne taj tjedan. Smjena učiteljica je u 12 sati i pola sata su zajedno kako bi si prenijele bitne dnevne informacije. Djeca u školu dolaze u 7.30 i odlaze u 16 odnosno 16.30 h. Imaju tri obroka (doručak, ručak i užina). Ono što je najvažnije je da učenici nemaju domaće zadaće i da ne nose torbe već im sve stvari ostaju u školi. „ Školski je dan obilježen krutim rasporedom“ u našem modelu je ova tvrdnja nepoznanica. Niti imamo kruti raspored što se tiče dnevnog rasporeda sati, niti što se tiče trajanja samog sata. Bavimo se određenim ishodom, odnosno aktivnostima, onoliko koliko traje interes učenika; sat nam ne traje 45 minuta, a izlascima na naše terase i igrališta radimo česte mini pauze stoga naši učenici nemaju opterećenje cjelodnevnog rada, učenja i samog boravka u školi. Mišljenja sam da višim razredima cjelodnevna nastava nije potrebna iz više razloga: 1. za to bi trebalo opremiti škole u smislu uređenja dnevnih boravak, kantina, knjižnica i drugih prostora gdje bi mogli boraviti, 2. njima je već i s ovom satnicom previše ovoliko biti u školi, 3. organiziranjem njihovog vremena stvarat ćemo ljude koji neće moći sami planirati i organizirati svoje vrijeme, jednom riječju stvarat ćemo nesamostalne ljude koji neće znati živjeti bez da im netko drugi uređuje i planira život. No možda je to i cilj. Pitam se kako smo to svi mi uspješno odrasli, razvili socijalne vještine i postali normalni ljudi? Mlade ljude treba pustiti da se u svoje slobodno vrijeme druže po svojoj volji, a ne da mi time upravljamo. Riječki model cjelodnevne razredne nastave pruža učiteljicama slobodu planiranja, organiziranja i provođenja nastave, autonomiju i kreativnost. Zašto se ne prepiše tako dobar model, model s kojim su svi zadovoljni, na cijelu Republiku? Zašto eksperimentirati s nečim za što se u startu vide manjkavosti pa će se u hodu vršiti korekcije? Ima li u radnoj skupini, koja je radila prijedlog eksperimentalne cjelodnevne nastave, nekoga iz Primorsko – goranske županije, nekoga tko bi možda prenio kako se u Rijeci uspješno radi? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 539 | Mira Matijašević | Eksperimentalni program | Poštovani, obzirom da predajem Informatiku u komentaru ću se osvrnuti na smanjenje satnice iste jer sam toliko u čudu da o drugim stvarima koje donosi CN i ne razmišljam. Smatram kako je u 21. stoljeću, u vremenu kada je informacijska i komunikacijska tehnologija sveprisutna u našim životima, smanjenje Informatike na jedan sat tjedno sramotno. Nekada su i dva sata malo za obraditi određene stvari i ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda. Ne slažem se ni s promjenom Informatike u Informacijske i digitalne kompetencije. Provođenjem raznih projekata (Dabar – međunarodno natjecanje iz informatike i logičkog razmišljanja, Europski tjedan programiranja) i programirajući učenici razvijaju logičko razmišljanje koje je itekako potrebno. Današnja zanimanja i poslovi traže napredno poznavanje digitalnih tehnologija, a smanjenjem satnice naši učenici neće usvojiti sva potrebna znanja i biti spremni na sve izazove koji ih čekaju. Srdačan pozdrav, Mira Matijašević, mag.edu.inf. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 540 | BLAŽENKA RIHTER | Eksperimentalni program | Svoje mišljenje iznosim kao učiteljica Informatike i kao majka budućih školaraca. Nastavu Informatike nemoguće je izvesti na način koji je zamišljen i predstavljen ovim Programom. Za bilo koga tko je radio u školi s učenicima razredne nastave, predmetne nastave, učenicima s poteškoćama koji su također uključeni u nastavu Informatike znao/znala bi kako je ovaj model nastave s jednim satom tjedno neizvediv. Učenici prvog i drugog razreda razredne nastave nisu u potpunosti savladala pisanje niti čitanje, znači njima je sve potrebne programe i aplikacije potrebno otvoriti i pomoći otvoriti. Koliko vremena prođe ukoliko ih je samo 10 u razredu? Nadalje, u malim sredinama nemaju svi učenici kod kuće svu raspoloživu digitalnu tehnologiju te se njima treba puno više posvetiti u radu. Postoje učenici s teškoćama u razvoju kojima je također potrebno puno više vremena za rad. Što ako tehnika taj dan "zakaže" ili se računala ažuriraju ili bilo što slično, koliko će proći nakon što nastavni sat započne? Niti 90 minuta nastavnog sata Informatike nije dovoljno da se ostvare neki ciljevi i zadaće, a o 45 minuta ne treba ni razmišljati. Što je s područnim školama? Nisu opremljene stolnim računalima koje su spojene na mrežu. Svakodnevno se tabletima spajamo, Internet nas nekad u satu zna prekinuti u radu po nekoliko puta. Tablet se zna pokretati po 10-15 minuta, kako da se u ostatku vremena provede sve zamišljeno za taj sat? Kao majka budućih školaraca smatram da svakom roditelju treba dati mogućnost odabira: želi li ili ne želi da njegovo dijete pohađa Cjelodnevnu nastavu. Nisu sva djeca jednaka, netko voli učiti u miru svoje sobe, netko treba mamu i tatu da pomogne..opet postavljam pitanje gdje se razmišljalo o učenicima s posebnim potrebama?? Učenik s dijagnosticiranim adhd-om ne može izdržati dva školska sata kontinuiranog praćenja nastavnog procesa. Nisam za ovakav program Cjelodnevne nastave niti kao učiteljica niti kao majka budućih školaraca. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 541 | Marina Korunek | Eksperimentalni program | Poštovani, iznosim svoje mišljenje kao voditeljica ŽSV-a Glazbene kulture i kao učiteljica Glazbene kulture u osnovnoj školi s 33 godine staža. Ako zaživi ovaj prijedlog učitelji Glazbene kulture bit će tehnološki višak i većina nas će morati nadopunjavati redovnu satnicu u nekoj drugoj školi, samo ne znam u kojoj. Dostići 20-22 sata redovne nastave za većinu nas je nemoguća misija. Povećanje satnice Glazbene kulture predviđeno je samo u razrednoj nastavi, a nama po novom programu neće biti dozvoljeno da radimo niti u 4. razredu. Sat razrednika i izvannastavne aktivnosti ne bi se više ubrajale u redovni neposredni rad. Ovo je put koji vodi uništavanju predmeta Glazbena kultura u osnovnoj školi i podcjenjivanja nas učitelja Glazbene kulture. S novim programom ja ću učenicima moći ponuditi jako malo izbora za dodatno bavljenje glazbom, a sada to mogu i do 6 sati tjedno. Da ne govorim o tome da će pasti i kvaliteta zborskog pjevanja, sviranja u tamburaškim orkestrima i slično jer tjedno je planirano samo dva sata izvannastavne aktivnosti. Puna su vam usta povezivanja sadržaja, međupredmetnih tema i široke lepeze izbora izvannastavnih aktivnosti. Mi to već sada radimo. Imamo na školi velike mogućnosti ponuditi našim učenicima različite sadržaje, radimo redovnu nastavu s povezivanjem i korelacijom. Za učitelja koji želi i ima ideja ne treba nam takav program, a oni koji ne žele unositi svježinu u svoj rad neće pomoći ni vaš program. S obzirom na veliki broj pauza pretvorit ćemo se u čuvare djece na hodnicima. Umjesto da smanjite boravak djeci u školi i da više vremena provode s roditeljima, ovim programom ih samo maksimalno zadržavate. Gdje je naš privatni život, često smo i mi zbog raznih obaveza po cijele dane u školi, a sad bi trebali ostajati u duže za možda 5% dodatka ako radimo izvannastavnu aktivnost. Moje svjetlo u ovom tunelu je što, ako budem živa i zdrava, odlazim za sedam godina u mirovinu. Ostaju mlađi kolege i kolegice koje će raditi u takvim uvjetima, a možda neki nađu i drugo rješenje i promjene svoj posao. Dignitet i poštovanje učitelja ne postiže se ovakvim programom. Ovo je sve ishitreno, priprema je prekratka. Zanima me tko je sudjelovao u ovom planiranju od strane učitelja Glazbene kulture? U programu stavljate naglasak na pokret i vježbanje, mi u našem kurikulumu imamo puno mogućnosti za pokret uz glazbu i vjerujte da ga i realiziramo. Ako se već povećava satnica u Glazbenoj kulturi onda bi to trebalo napraviti od 4.-6. razreda. Učenici od 1.-3. imaju jako puno obaveza. U 4. razredu su već zreliji i tada je vrijeme za dva sata tjedno Glazbene kulture. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 542 | Josipa Vukelić | Eksperimentalni program | Mene zanima je li onaj tko je ovo pisao razmišljao o posljedicama na djecu, na trajne posljedice psihološkog sustava? Je li razmišljao o tome da djeca oduvijek, a i dan danas jedva čekaju da nastava u školi završi kako bi došli kući, družili se s obitelji, prijateljima, odlazili na sportske aktivnosti, u glazbene ili plesne škole ili jednostavno kako bi došli u svoj dom i provodili svoje slobodno vrijeme na način koji oni žele. Što je s onom djecom koja proživljavaju vršnjačko zlostavljanje, koja pate od anksioznosti, poremećaja koncentracije, imaju posebne potrebe...? Kako planirate da oni pohađaju ovakav oblik nastave, a da to ne utječe negativno na njihov mladi um i sustav? Kao zaposlenici MZO-a, sigurno ste upoznati s pravima djece. Život u obitelji i očuvanje obiteljskih veza. Na koji način će se to dječje pravo ispuniti, ako su djeca u školi do 17/18 sati pet dana u tjednu? Razumijete li da djeca provedu 10 sati u školi, a tek 4 do 5 sati s obitelji nakon cjelodnevne nastave? Kakva je to obiteljska zajednica, kako će se dijete razvijati na takav način? Djeca se na taj način dresiraju da budu poslušni i bespogovorno izvršavaju zadatke koji im se nameču. To je naravno pogodno za poslodavce - istrenirani ljudi/roboti koji rade sve što im se kaže, da zadovolje svoj autoritet. Kako ste zamislili da rade glazbene i plesne škole? Ja sam nastavnica u glazbenoj školi i baš me zanima kako ćemo moji kolege i ja raditi ako uvedete CN? Od 18-00? Otkud djeci snage, energije, mašte, znatiželje, koncentracije u to doba dana? Pa naravno da nitko neće htjeti ići niti u glazbene/plesne škole, na nikakav sport i rekreaciju jer će biti iscrpljeni i nezainteresirani za sve, osim za odmor i druženje s obitelji. Znate li koliko osoba tada ostaje bez posla? Znate li koliko učitelja, trenera, mentora također ima djecu koja bi bila u tom vašem sistemu CN? Kako će oni prehraniti svoju djecu ako ostanu bez posla? Ako budu i radili, kada će oni provoditi vrijeme sa svojom djecom? Za vikend? Kakav je to život? Ionako je djeci već dovoljno teško u školi i u ostvarivanju kontakta s roditeljima. Djeca mi se kao nastavnici redovno žale kako im je na nastavi naporno, kako stalno pišu testove ili imaju usmena ispitivanja. Kakvo gradivo obrađuju današnja djeca u osnovnim školama? Djeca u osnovnim školama obrađuju lekcije koje su u planu i programu srednjih škola. Dajte rasteretite tu djecu ili ostavite kako i je. Cjelodnevna nastava nema smisla ni za koga, osim onoga koji jedva čeka navedenu isplatu od 300 000 eura ili onih roditelja koji trljaju rukama jer će na ovaj način moći raditi 10-12 sati na dan znajući da njihovu djecu netko besplatno čuva u školi. Bolje te novce kojima planirate potplatiti uništavanje djece i obitelji usmjerite u renovaciju i modernizaciju svih škola u državi, povećanje plaća učitelja i pomoćnika u nastavi, besplatnu i zdravu prehranu u svim hrvatskim školama... Ima puno toga u što bi se moglo uložiti i što bi bilo bolje od ovoga što predlažete. Razmislite malo bolje... Ovo vam sigurno neće proći jer nitko razuman ovo neće prihvatiti. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 543 | IVANA FRKA | Eksperimentalni program | Zaduženja učitelja razredne nastave su znatno veća, tj. po obimu su za to potrebna dva učitelja RN. Nedovoljno vremena je za pripremu učitelja za nastavu, treba platiti svakodnevna dežurstva između satova, za vrijeme obroka i sl. Kao učitelj i kao roditelj samtram da ovaj model nije dobro promišljen za djecu,npr. nepotrebno rastezanje rasporeda sa većim pauzama. I smatram da su učiteljiu potpunosti kompetentni za izvedbu TZK i da im se ne smije ukidati u zaduženjima. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 544 | Olga Horvat | Eksperimentalni program | Poštovani, Protivim se ishitrenom uvođenju cjelodnevne nastave u škole u RH, premda, kao i većina kolega nisam protiv takvog oblika organiziranja nastave koji je već dugo uobičajen u mnogim europskim zemljama. No, u ovom predloženom modelu ima toliko nedorečenih i, sa stanovišta onih koji bi nastavu trebali izvoditi, loših rješenja da mislim da bi cijeli dokument trebalo temeljito preraditi uz sudjelovanje kompetentnih ljudi iz školske prakse i onda pustiti u neki oblik rasprave u struci pa tek zatim u e-savjetovanje. Slijedi nekoliko mojih primjedbi nastalih dok sam čitala dokument. - Boravak učenika u školi dulji od neophodnog za izvođenje nastave koji nije opcionalan, nego obavezan, smatram neprihvatljivim i kao roditelj i kao učitelj. Učenici bi trebali imati slobodno vrijeme nakon škole za druženje s prijateljima i obitelji što bi prema predloženom planu CN bilo gotovo nemoguće (druženje tek u večernjim satima?). Također, kvaliteta poučavanja i svladavanja nastavnih sadržaja s obzirom na vrijeme koje bi učenici i učitelji svakodnevno provodili u školi (umor, zasićenost, izgorijevanje…) je više nego upitna. Rješenje: za učenike čiji roditelji rade uvijek se, budući da sredstava, čini se, ima, može uz minimalne troškove organizirati boravak s prikladnim sadržajima i potporom tipa A2. - Zbog velikih razlika u stilovima učenja i drugim osobinama djece pisanje domaćih zadaća u školi neće biti tako uspješno kao što se očekuje. Mnoga djeca trebaju mir i sigurnost koje im pruža domaće okruženje kako bi neometano i uspješno najprije učila (to je jako teško uspješno provesti u skupini, makar i maloj) i zatim pisala domaće zadaće. Također, škole zasad većinom nemaju prostorne mogućnost razdvojiti djecu na dovoljno manjih grupa kako bi se s učiteljima kvalitetno provodili A2 programi. - Učitelji uglavnom nemaju kabinete, nemaju mogućnost izdvojiti se i naći vremena za pripreme i ostale aktivnosti tijekom nastave. Zbornica i eventualni kabineti za više od pet osoba nisu prikladna mjesta za to, a nove prostorije je gotovo nemoguće dodavati u starijim školskim zgradama. Kao što učenici neće moći sve svoje obaveze dovršiti u školi, tako će i učitelji, unatoč velikom povećanju opterećenja, i dalje veći dio poslova koji nisu vezani uz neposredno izvođenje nastave, obavljati izvan škole, većinom kod kuće i u neprikladno vrijeme. - Ne slažem se ni s micanjem iz norme satnice neposrednog rada mnogih zahtjevnijih i zahtjevnih poslova kao što su estetsko uređenje škole, poslovi satničara, veći dio razredničkih poslova i drugo. - U trenutku savjetovanja s javnošću, dakle sada, trebali bi već biti dostupni kurikulumi svih novih te formalno ili sadržajno promijenjenih predmeta, a nisu što je velik nedostatak. - Nikako se ne slažem sa sljedećim: ukinuti su (nisu predviđeni) posebni programi u OŠ (moj primjer je klasični program – učenje latinskog i grčkog jezika od petog do osmog razreda OŠ). Ako su se učenici dosad upisivali u taj program, očito interes postoji pa ne vidim zašto ih ukidati nakon više od pedeset godina postojanja. - Smanjenje satnice informatike svakako je vrlo nepopularan i, vjerujem, dugoročno štetan potez, a zaduženje jedne učiteljice na poslovima u razrednoj nastavi koje su dosad zajedno obavljale dvije čini mi se nezamislivo, bez obzira na ponuđena objašnjenja. - Sva rezanja i povećanja satnice učitelja treba izvoditi vrlo oprezno, postupno, uz savjetovanje sa sudionicima i zainteresiranima jer se ti problemi mogu najlakše i najbezbolnije riješiti kroz dulji vremenski period. Eksperimentalne škole bit će prisiljene odmah povlačiti drastične poteze na tom području. - Glazbene škole, škole stranih jezika, sportovi i ostale aktivnosti koje su slobodan izbor učenika (ako ih ne žele ili ne mogu izvoditi u školi) trpjet će neopravdano – u koje vrijeme će ih učenici moći slobodno pohađati? - O odluci hoće li neka škola ući u eksperiment CN ili ne, trebali bi (su)odlučivati učitelji, a ne odlučivati školski odbori kao što je predviđeno. Zapravo je apsurdno i protiv svih didaktičkih i logičnih pravila krenuti obrnutim putem u ovako osjetljiv pothvat s mogućim dalekosežnim posljedicama – u potpunosti je izostalo bilo kakvo prethodno savjetovanje s bazom, „izvođačima“ koji bi trebali na svojim leđima iznijeti reformu. Informacije o CN su do učitelja dolazile ponajviše putem javnih medija, vrlo šture i često djelomično ili potpuno netočne što je izazvalo velike pogreške u shvaćanju „gradiva“ od strane većine neupućenih u ovu tematiku pa mnogi roditelji i dalje vjeruju da je cjelodnevna nastava neobavezna, nešto poput boravka u nižim razredima OŠ što nikako nije slučaj. Olga Horvat, učitelj savjetnik (latinski i francuski jezik, 34 godine staža u nastavi) | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 545 | Jelena Kolega | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem kao roditelj djeteta u 2.r.OŠ, te budućeg prvašića. Pozdravljam svijest o potrebi reforme školstva, no nažalost sve navedeno u dokumentu je jedna velika teorija; daleko od stvarnog života, a kamoli moguće prakse u školama kakve imamo u Hrvatskoj. Prije nego se osiguraju prostorni i kadrovski uvjeti za ovakve teorije/planove, mislim da bi bilo krajnje neozbiljno uvoditi bilo kakve promjene. Niže ću navesti neka od mojih zapažanja: Prostorni uvjeti - ni ovi sada nisu dovoljni za boravak npr. 20ak učenika 2.razred OŠ od 8-13h u učionici za razrednu nastavu, a mogu misliti kako je to kod osmaša. Za cjelodnevni boravak svih 8 razreda,OŠ, škole bi morale imati i više od jedne školske dvorane, a kako bi svi razredi imali svaki dan mogućnost odlaska iz učionice. Zanima me kako je zamišljeno tih 40min kad cijela škola ima pauzu za ručak (kad sva ta ogladnjela i živahna djeca dođu u blagavaonu i stanu u red)? Moj generalni komentar je da u tekstu nedostaje konkretnih informacija kako se to misli infrastrukturalno podržati; samo je navedeno da škola mora osigurati što je svima jasno, ali kako, kada i koliko m2 za koji prostor - osiguravanje prostornih uvjeta je preduvjet bilo kakvih daljnjih aktivnosti. Stručni suradnici - hoće li se u sve škole zaposliti po minimalno jedan pedagog, minimalno jedan psiholog i minimalno jedan logoped? Djeca koja trebaju pomoć psihologa/logopeda/pedagoga najčešće trebaju individualizirani pristup. Ta ista djeca će morati svaki dan biti od 8 - 15:30 u školi - hoće li (ako se zaposle) to troje stručnih suradnika imati dovoljno vremena posvetiti se svakome od njih individualno svaki dan? Ako ne, što je onim danima kad ta djeca nemaju rad sa stručnim suradnikom - u razredu su s ostalom djecom i ne mogu pratiti/ometaju nastavu drugoj djeci - molim vas kako ste točno zamislili rad stručnih djelatnika, kojih sad po školama uopće nema zaposlenih (a kamoli dovoljno zaposlenih). Zamolila bih vas primjer jednog školskog tjedna (rasporeda sati) za jedno hiperaktivno, darovito dijete u 3.r.OŠ - kad i koliko je zamišljeno da provodi vrijeme sa stručnim suradnicima te primjer rasporeda sati za jedno dijete u 2.r.OŠ koje treba logopeda za pomoć kod izgovora i čitanja? Učitelji - svatko tko ima ili radi s djecom zna da je to odgovoran, ali i zahtjevan/zamoran posao. Ne mogu zamisliti učiteljicu u razrednoj nastavi koja je s njih 20ak po 8h dnevno. To sigurno ne može biti kvalitetan rad, pogotovo ovaj u A2 programu, kad im mora dodatno pojasniti gradivo i vježbati s njima. Misli li se ovim eksperimentom na dobrobit učitelja, njihovo zdravlje i privatan život (s koliko preostale energije će oni doći svojoj djeci nakon 8h provedenih u razredu)? Novac koji se spominje da će dobiti neće nadomjestiti izgubljeno zdravlje i vrijeme s njihovim obiteljima. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 546 | Marijana Zelenika Šimić | Eksperimentalni program | Poštovani, u ideji provedbe Cjelodnevne nastave problem se javlja u smanjenju satnice Informatike. Postavlja se pitanje daljnjeg rada učitelja Produženog boravka i njihovog mjesta u Cjelodnevnoj nastavi. Nejasno je daljnje povećanje satnice i zaduženja učitelja, dok ostaju sva dosadašnja opterećenja (neposredni nastavni rad, ostali poslovi, razredništvo...). Čini se da se netko dosjetio provesti reformu 2 u 1, tj. kako postići da jedna osoba radi za dvije, uz minimalno povećanje plaće. Ako je to ideja na kojoj će se temeljiti Cjelodnevna nastava, u kojoj će učitelji biti u neposrednom radu s učenicima do 15-17 sati, a potom posao razrednika, vođenje dokumentacije e-dnevnika, planiranje daljnje nastave, ispravljanje ispita i sl. nositi kući i tamo svakodnevno raditi još nekoliko sati, na zamišljeno ne pristajemo. Tako opterećen i iskorišten učitelj nije u mogućnosti pružiti najbolje od sebe ni djeci u nastavi, a ni svojoj obitelji. S poštovanjem, Marijana Zelenika Šimić, učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 547 | Julian Hiti | Eksperimentalni program | omogućiti infrastrukturne, materijalne, tehničke, zdravstvene i kadrovske preduvjete za provedbu programa cjelodnevne škole u svim školama omogućiti jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj omogućiti dvije učiteljice u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio nastave dokinuti računanje učiteljske norme u solarnim satima ILI u tom slučaju u normu kao neposredni rad računati i odmore i dežurstva s učenicima. stručno-metodičku pripremu nastavnog sata i dalje vrednovati 30 minuta umjesto predloženih 22,5 minute priznati stručno-metodičke pripremu za programe A2 (potpomognuto i obogaćeno učenje i razredništvo) obavezan program A2 računati jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme, odnosno da A2 ulazi u 20 sati nastave potrebnih za puno radno vrijeme navesti vrste ostalih poslova i njihov pojedinačni vremenski udio u 40-satnom radnom vremenu učenicima odnosno njihovim roditeljima dopustiti izborno pohađanje programa A2 omogućiti veću izbornost predmeta čime bi se održala raznovrsnost sadržaja, a opet smanjio obvezni broj sati provedenih u školi na tjednoj bazi i NIPOŠTO frontalno uvoditi program cjelodnevne škole bez neovisne analize učinaka eksperimentalnog programa na postignuća, zdravstveni, socijalni i psihološki razvoj učenika. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 548 | IVANA FUIS | Eksperimentalni program | Protiv sam cjelodnevne nastave, to je doslovno maltretiranje i učenika i učitelja. Floskule o većoj kvaliteti vremena provedenog u obitelji su neprihvatljive. Djeca su već preopterećena gradivom, nemaju koncetracije za učenje nakon 5 sati nastave, a kako će imati tek nakon povećane satnice. Očekuje se od djece da nakon nastave i dalje ostaju u školi i pišu svu zadaću u razredu sa njih 20, 25, kakva je to koncetracija i koji je onda smisao domaće zadaće ? Mnogi pišu zadaću kod kuće u miru i uz roditelja Sa nekom djecom treba više raditi, sa nekima manje, od djece se očekuje da budu roboti i svi jednako funkcionalni, i da rade na prekidač valjda. U zimskim mjesecima u školu bi odlazili po mraku i vraćali se po mraku. Većina djece ide na izvanškolske aktivnosti,..znači npr. u glazbenu školu ne bi više stizali, a umorni i iscrpljeni umjesto odmora s roditeljima u svom domu direkt bi trčali na nogomet..ako stignu uopće. Osim što bi se povećala satnica izmišljaju se novi predmeti kao izborni, alternativa vjeronauku, a i jedan i drugi su višak.... dok se sati informatike smanjuju! Umjesto da djeca budu ta koja će programirati robote i sl. od djece se rade roboti. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 549 | Terezija Režić | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem i kao učitelj i kao roditelj. Uistinu nismo sretni načinom na koji bi se cjelodnevna nastava odvijala, jer odgajati svoju djecu i pomagati im kad im je pomoć potrebna pri pisanju domaće zadaće i učenju želimo MI roditelji, a ne sustav u kojem bi boravili do 17 ili 20 sati budući da bi morali pohađati i B2 dio. Predlažem sljedeće izmjene: *A2 kao IZBOR !! Svako dijete treba/ima svoj prostor i svoje uvjete za učenje. Učenje u učionici i pisanje domaćih radova uz ostale učenike je mnogima jako jako teško, a posebice djeci sa poremećajem pažnje kojih je danas sve više i više!!!! Nadalje, djeca će biti uskraćena za mnoge druge aktivnosti koje su imala u popodnevnim terminima poput treninga tipa plivanje, vaterpolo, veslanje, glazbenih i plesnih ŠKOLA! *A1 nastavu bi trebala izvoditi jedna smjena učitelja a A2 druga! Koncentracija, snaga i volja htjeli ili ne opadaju, nastaje umor! Tko želi da sa djecom rade umorni učitelji, ako znamo da je posao učitelja psihički posao? Ako znamo da nam se svakih 45 minuta mijenja novih 25 učenika pa tako 6 sati.. Potreba za dodatnim lekcijama će nestati? upravo suprotno... *INA, SRO - to je neposredni rad s djecom!! Kako može biti drugačije?!? To mora ulaziti u satnicu! A SRO ubuduće 1 sat?? Potrošimo ih barem 4 tjedno ako želimo uredan razred! JEDAN???? *Povećanje satnice likovnog i glazbenog za 0,5 i to samo u razrednoj nastavi? A predmetna? Umjetnost i glazba su tako nebitni u razvoju svakog čovjeka, njegove psihe, mašte, međuljudskih odnosa? Izbacite ih skroz, što će nam... 2 sata tjedno bi bila malo!! Medicina priznaje muzikoterapiju kao terapiju liječenja bolesnika.. Kad će naše ministarstvo shvatiti da je pogriješilo spuštanjem na 1 sat tjedno??? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 550 | Marijana Polić Kuko | Eksperimentalni program | Informatika je integralni dio obrazovnog sustava. Predmet Informatika po kojem se sada radi u školi ima četiri domene: Informacije i digitalna tehnologija; Računalno razmišljanje i programiranje; Digitalna pismenost i komunikacija i E-društvo. Poznavanje temeljnih informatičkih koncepata kao što su programiranje, algoritmi ili strukture podataka neophodno je kako za korisnike tako i za stvaratelje tehnologije. Učenjem informatike djeca logički povezuju i analiziraju podatke, automatiziraju rješenja uporabom algoritama, primjenjuju rješenja. Predmet Informatika razvija i potiče kreativnost i inovativnost, kritičko mišljenje i vrednovanje tehnologije i izvora znanja, rješavanje problema i donošenje odluka s pomoću IKT-a. Predmet Informatiku je NUŽNO učiti. Sve domene do sad su se obrađivale u svakom razredu prema spiralnom kurikulumu. U dokumentu ostavljenom na eSavjetovanju niti jednom nisu spomenuti pojmovi računalno razmišljanje i vještina programiranja. Osim njih, trebali su biti uključeni i pojmovi poput AI, napredna robotika, IoT jer su oni nositelji Industrije 4.0 koja se upravo odvija. Ignoriranjem poznavanja informatičkih vještina dugoročno se čini velika šteta djeci. Umjesto praćenja aktualnih zbivanja i prilagođavanja nastavnog plana, ovaj prijedlog izbacuje i zanemaruje izuzetno važno područje računalnog razmišljanja i programiranja, što će neminovno dovesti do stagniranja a potom i zaostajanja. Smanjenje obveznih sati Informatike neće dati dovoljno vremena za usvajanje vrlo važnih ishoda. Također, prijedlog o smanjenju broja sati informatike nije obrazložen niti znanstveno niti stručno. Ova odluka nije niti potpisana. Ova odluka je u potpunoj suprotnosti sa Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. Prijedlog 1: Predmet Informacijske i digitalne kompetencije preimenovati u Informatika a satnicu povećati na 2 obavezna školska sata. Ažurirati nastavne ishode novim pojmovima. U tekstu dokumenta implicira se kako će roditelji/skrbnici imati veću kvalitetu života ako djeca dugo borave u školi. Smatram da nije uvijek tako. Zajedničko učenje može znatno doprinijeti kvaliteti obiteljskih odnosa. Cjelodnevna škola ne može biti ekvivalent za cjelodnevnu nastavu. Što je sa djecom sa teškoćama kojima je prenaporno biti toliki broj sati u školi? Imamo li pravo na njegovatelja – tko će djeci davati injekcije, lijekove i brinuti se za njihovo zdravstveno stanje? Što je s pomoćnicima u nastavi? Prijedlog 2: A2 nije obavezan za sve učenike nego se prepušta odluci roditelja. Zašto su za svu djecu obavezni svi satovi u punom opsegu? Izbornost im se nudi samo u predmetu Vjeronauk/Svijet i ja. Zašto im nije zadan ograničen fond obaveznih sati temeljnih predmeta te dopuna ukupnog tjednog broja sati izborom sadržaja prema vlastitim sklonostima i sposobnostima? Prijedlog 3: Izbornost. Zadan ograničen fond obaveznih sati temeljnih predmeta te dopuna ukupnog tjednog broja sati izborom sadržaja prema vlastitim sklonostima i sposobnostima. Dokument objavljen na e-savjetovanju zoran je primjer koliko je digitalna pismenost važna. Tijekom izrade ovog dokumenta Word se koristio kao pisaća mašina a ne kao uređivač teksta, npr: nisu korišteni prijelomi stranica; poveznice sadržaja ne vode na poglavlje dokumenta nego na početak; nedostaju brojevi stranica, ne koriste se stilovi pisanja; fusnote se ubacuju pomoću eksponenta; ne koriste se alati za označavanje i pobrojavanje; ne koriste se alati za numeriranje tablica. Neke rečenice u ovom tekstu uvreda su hrvatskom književnom jeziku. Primjer: “Pritom se modelom rada škola kao cjelodnevnih odgovornost upravo roditelja/skrbnika za odgoj i obrazovanje vlastite djece u svim segmentima naglašava.“ Rečenice prevedene pomoću Google prevoditelja trebale bi se barem jednom pročitati te lektorirati. Izračun raspodjele radnih sati nije kvalitetan, npr: nedovoljno vrijeme za pripremu nastave; samo jedan školski sat tjedno za administrativne poslove; u ostale poslove su uvršteni IKT podrška i Administrator e-upisnika, vrlo važni poslovi škole koji zahtijevaju puno vremena i ne mogu biti u ostalim poslovima. Nastavnici sa ovakvim prijedlogom zaduženja neće imati dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu i rad sa djecom. Prijedlog 4: napraviti novu strukturu zaduženja koja će nastavnicima pružiti dovoljno vremena za kvalitetan rad. Marijana Polić Kuko, profesor mentor, matematika i informatike (24 godine radnog staža) | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 551 | Sandra Validžić | Eksperimentalni program | Poštovani, Ja osobno nemam problem sa povećanim brojem sati provedenih u školi ukoliko plaća dosegne plaće visoko obrazovanih u tvrtkama pa po tome treba minimalno biti 12 000kn. Također treba omogućiti korištenje godišnjih odmora u vrijeme koje mi želimo, barem 5 dana u godini. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 552 | PREDRAG MATKO | Eksperimentalni program | Poštovani pišem iz perspektive roditelja učenika putnika koji na nastavu u osnovnu školu dolazi organiziranim prijevozom. Trenutno na samo putovanje i na čekanje prijevoza učenici troše oko 2 sata dnevno. Ako se ovaj eksperiment stvarno i provede u svim školama, zanima me u kojem će se terminu organizirati prijevoz učenika kućama, nakon redovnog dijela nastave u 14:30, u 17 sati ili možda nakon slobodnih aktivnosti u 18,19 ili 20 sati ? Možete li mi napisati po kojem je to istraživanju ili studiji korisno za djecu. Predrag Matko | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Model rada osnovnih škola kao cjelodnevnih kao jedan od ciljeva ima osigurati jednake mogućnosti svim učenicima u Republici Hrvatskoj, kako u pogledu kvalitete nastavnih, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, tako i u pogledu dostupnosti kvalitete prehrane i dostupnosti prijevoza i drugih elemenata koji utječu na školovanje učenika. Tekstom Eksperimentalnog programa i svim pripadajućim provedbenim smjernicama osiguralo se da sve škole mogu podjednako kvalitetno ih organizirati. Dodatno je naglašena sloboda i fleksibilnost sve škole da samostalno upravljaju nizom aktivnosti (uključujući raspored, organizaciju školskog dana, prehrane, prijevoza učenika i slično) kako bi mogli što bolje organizirati vlastiti rad, obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti. Nositelj Eksperimentalnog programa je osigurao dovoljna financijska sredstava i njihovu raspodjelu školama za njegovu učinkovitu i kvalitetnu provedbu. |
| 553 | MARIJA DOMITROVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram kako Ministarstvo nije pravovremeno niti dovoljno kvalitetno informiralo učitelje o programu cjelodnevne škole. Štoviše, ono što smatram podcjenjujućim je i činjenica da smo prve informacije dobili od medija. Nije jasno ni transparentno tko su bili stručnjaci koji su konkretno radili na program te je li i koliko je bila Agencija za odgoj i obrazovanje uključena u rad. Za uvođenje cjelodnevne škole je potrebno ostvariti materijalne uvjete da djeca imaju gdje provoditi odmore, kuhinje i blagovaonice moraju biti dovoljno velike te broj nenastavnog osoblja mora biti u skladu s navedenim zahtjevima. Smatram da nastavu tjelesne i zdravstvene kulture trebaju i dalje raditi učitelji razredne nastave, za koju su i educirani. U razrednoj nastavi je izuzetno bitan holistički pristup djetetu, a tjelesna i zdravstvena kultura je prisutna u radu i u drugim nastavnim predmetima. Uvođenjem rada kineziologa u redovnu nastavu razredne nastave zadire se u cjeloviti odnos i pristup prema svakom djetetu. Kako bi se kvalitetno sav taj program mogao izvoditi, mislim da je potrebno za jedan razredni odjel zaposliti po dva učitelja. Prilikom predstavljanja ovog programa nije jasno što se događa s učiteljima u produženom boravku. Posebice jer su njihova primanja financirana iz lokalnih uprava. Upoznata sam dobro s riječkim modelom cjelodnevne nastave za koju smatram da je izuzetno kvalitetna i neusporediva s Vašim modelom. Kvalitetna je za učenike, roditelje i učiteljice te je model provjeren i postoji već dugi niz godina. Rečenica "učitelji u produženom boravku su na teret osnivača, gradova i općina te sam siguran da će oni pronaći mjesto za njih u nekim od svojih odgojno-obrazovnih ustanova" je u najmanju ruku smiješna. Ovakvim programom u kojemu bi jedan učitelj trebao izvoditi sve aktivnosti podcjenjuje se sav dodatni posao koji učitelji u sadašnjem školskom sustavu rade (od priprema za nastavu, komunikaciju s roditeljima, vođenje e – dnevnika, priprema izvannastavnih aktivnosti, stručna usavršavanja,…). Nametanje cjelodnevne nastave, bez mogućnosti izbora za svaku obitelj kao što je omogućeno produženim boravkom trenutno, ne smatram pozitivnim iskorakom. S poštovanjem, Marija Domitrović, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 554 | PREDRAG MATKO | Eksperimentalni program | Poštovani Ovim obraćanjem želim vam ukazati na to da je netom predstavljen projekt cjelodnevne škole u direktnoj suprotnosti s više dokumenata i strategija koje je u zadnjih nekoliko godina donio Hrvatski sabor, akcijskim planom Europske unije za digitalno obrazovanje te Okvirom za razvoj digitalnih kompetencija Europske komisije. Prema strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine donesene u Hrvatskom saboru objavljeno u NN 2/2023 naglašava se potreba pojačanog ulaganja u tehnološke i kadrovske resurse u svrhu ciljane transformacije naše države prema zelenom i digitalnom načinu života kao preduvjetima za budući održivi gospodarski rast i društveni razvoj. U skladu s navedenom strategijom osnovne škole su učenicima omogućile pohađanje izborne nastave informatike te je u tu svrhu u školama zaposlen veliki broj kvalificiranih stručnjaka informatičara. Velika većina učenika i njihovih roditelja prepoznala je vrijednost informatike za budućnost te su učenici od 1. do 8. razreda upisani na informatiku u visokim postotcima. Predstavljeni projekt iako ministar govori o povećanju satnice de facto donosi smanjenje satnice informatike. Da budem jasan, trenutno je situacija takva da učenici od 1. do 8. razreda imaju po dva sata tjedno informatike na kojima usvajaju dobar dio znanja i vještina koje su navedene u Strategiji digitalne Hrvatske što daje ukupno 16 sati a dio znanja i vještina usvaja se preko različitih međupredmetnih tema. Prema predstavljenom projektu satnica će u većini razreda biti smanjena sa dva na samo jedan sat što neće biti dovoljno da se učenicima prenesu sva znanja i vještine koja će im biti potrebna u budućnosti. Iako još nije predstavljen novi kurikulum informatike iz ponuđene satnice razvidno je da će učenici biti prikraćeni za cijeli niz tema i područja koja su trenutno aktualna i koja će se javiti u budućnosti. Posljedično veliki broj informatičara postati će tehnološki višak. Smatram da je predloženi eksperiment i projekt cjelodnevne škole štetan za učenike iz razloga što je prvenstveno usmjeren u kvantitetu sati koje učenici provode u školi a ne na kvalitetu i sadržaje koje će u to uloženo vrijeme usvojiti. Veliki korak unatrag smatram da je omogućavanje učenicima pohađanje samo jednog sata informatike koja predstavlja jedan od najvažnijih predmetnih područja današnjice što je u direktnoj suprotnosti s navedenim strategijama i akcijski planovima EU. Kako bi naše učenike pripremili za budućnost, kako bi ih pripremili da postanu digitalni građani, kako bi sami postali kreatori različitih tehnoloških rješenja i pokretači ovog društva, smatram da je u navedenoj satnici potrebno povećati broj sati informatike na tri sata u svakom razredu. Predrag Matko, učitelj savjetnik informatike | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 555 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Poštovani, molimo tjedno-satno opterećenje za učenike ostaviti na trenutnom stanju ili ga dodatno smanjiti. NIKAKO POVEĆATI. Rezultati znanstvenih istraživanja navode kako dug boravak u školi može imati brojne negativne posljedice za učenike. Istraživanja iz HR: - Čudna-Obradović (2016), Zaključak: Rezultati istraživanja pokazuju da su učenici petih i sedmih razreda, koji su duže boravili u školi, doživljavali višu razinu stresa. - Burić (2019), Zaključak: Učenici koji provode više vremena u školi, imaju veću razinu stresa i lošiju kvalitetu života. - Ivanović i Šimić (2018), Zaključak: Duljina nastave je statistički povezana s utjecajem na kvalitetu života učenika, pri čemu dulje vrijeme provedeno u školi dovodi do veće razine stresa i niže kvalitete života. Međunarodna istraživanja: - Magnusson Hanson i ostali (2016), Zaključak: "Učenici s više od 45 sati nastave tjedno imaju veću vjerojatnost da će se žaliti na zdravstvene probleme, kao što su povišeni krvni tlak, glavobolje, umor i loša koncentracija." - Marjoribanks i ostali (2016), Zaključak: "Učenici koji u školi borave više od 6 sati dnevno imaju veću vjerojatnost da će doživjeti stres i anksioznost te imaju veću vjerojatnost imati lošije ocjene." - Gröpel i ostali (2006), Zaključak: "Učenici koji su boravili u školi duže od 7 sati dnevno imali su višu razinu stresa, što je dovelo do smanjenja kvalitete života, posebno u kategoriji emocionalnog blagostanja." Molimo učenike dodatno ne opterećivati. Molimo učenicima ostaviti dovoljno slobodnog vremena. (Scenarij: kasna jesen / zima - učenik se želi igrati vani, a u kasni mrak je kući došao iz škole. I, možda, još ima neku izvanškolsku aktivnosti od 19:30 do 21:00). I sutra treba biti motiviran i odgovoran i sposoban za usvajanje novih sadržaja u novo preopterećenom nastavnom rasporedu. Za novu nastavu u školi do 15:30 (razredna). Vezano uz stres i anksioznost, previše sati provedenih u školi može dovesti do osjećaja pritiska u postignućima dobrih, uspješnih, ocjena. Pri tome, učenici mogu imati osjećaj kako imaju manje vremena za opuštanje i odmor. Motivacija. Dugotrajan boravak u školi može voditi niskoj motivaciji učenika. Ako učenici osjećaju da su previše sati prisiljeni sjediti u učionici navedeno može voditi do manjka interesa za učenje i izostanka motivacije za napredovanjem u školi. Negativan utjecaj na zdravlje: Previše vremena provedenog u školi može dovesti do negativnog utjecaja na zdravlje učenika. Predugo sjedenje u školskim klupama vodi ka do povećanom riziku debljanja, problema s držanjem tijela i drugih zdravstvenih problema povezanih s nedostatkom tjelesne aktivnosti. Dovoljno argumenata da su ovaj prijedlog EP, s produljenim vremenom koje učenici borave u školi, NE PRIHVATI! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 556 | Matija Krapac | Eksperimentalni program | Kao da je samoprozvani šaman iz Saborskog ponovo pokrenuo proizvodnju kompota od bunike... Okanite se ćorava posla izmišljanja tople vode i prepišite programe od najboljih (priča se da neka od nordijskih zemalja ima najbolji obrazovni program i vidi vraga, nije cjelodnevni), e ali tu dolazimo do problema - nitko od veleumova koji bi program trebali stvoriti (čitaj prepisati) ne pozna dovoljno strane jezike da bi bio u stanju neki strani program prevesti pa mora izmišljati kojekakve budalaštine. Predlažem stoga, da svaki eksperimentalni program, prije korištenja u praksi kroz jednu školsku godinu prvo pohađaju sami autori programa, možda shvate koliko su u zabludi. Povijesno gledano, od Mažuranića na ovamo niti jedan pokušaj reforme školstva nije donio promjene na bolje već samo na gore. Što se satnice tiče, ovo je sekularna država, pa tako satovima vjeronauka nije mjesto unutar satnice a informatike van satnice. Također crkva je vjerska ustanova a škola obrazovna i kako su školama osnivači jedinice lokalne samouprave (dakle čitaj država) po načelu sekularnosti vjeronauku nije mjesto u školi. Pokažite da imate "cojones" i prerežite više to podilaženje crkvi. Također se pobrinite da ako je u školi istaknut simbol jedne vjerske zajednice, da po načelu ravnopravnosti budu istaknuti simboli i ostalih vjerskih zajednica registriranih u Republici Hrvatskoj, kao i natpis "BOGA NEMA" kako bi i ateisti/agnostici bili u ravnopravnom položaju sa vjerskim zajednicama. Nadalje, osim škole djeca imaju i nekih vanškolskih obaveza, pohađaju strane jezike, bave se sportom ili pak pohađaju rehabilitacijske vježbe u specijaliziranim ustanovama kao što je Suvag koji - vidi vraga, ne radi nešto bitno dulje od 16 sati, što se kosi sa obveznim školskim vremenom u cjelodnevnoj školi (do 14.15/ 15.00 sati u razrednoj nastavi, odnosno od 8.00 do 15.30/ 16.00 sati u predmetnoj nastavi). Pored navedenog, probajte svoje dijete nagovoriti na bilo kakvu aktivnost nakon što je provelo 7,8 ili 9 sati u školi. Radno vrijeme za odrasle je 8 sati dnevno, pa ne očekujte da će djeca biti voljna više od 4 sata provesti u školi. Ma zapravo, krenite od sebe - većina vas nije u stanju ni 8 sati prosjediti na radnom mjestu, pa ne očekujte od djece školskog uzrasta ono što ni vi niste u stanju. Što se kadrovskih i prostornih uvjeta tiče, ni unatoč drastičnom padu broja novorođene djece (zamislite se malo zašto je tome tako, ima i vaše krivnje u tome) ni za 30 godina neće biti moguće osigurati pohađanje škole u jednoj smjeni, o nedostatku nastavnog kadra ne treba ni pisati jer je to činjenica poznata posljednjih 50-ak godina. A tek kada stignemo do udžbenika.... da li se u povijesti, zamljopisu, matematici i drugim predmetima nešto mijenja svake dvije-tri godine, pa da su potrebni novi (ispravni) udžbenici? Ovaj cirkus sa štampanjem novih udžbenika svakih nekoliko godina teško se može opravdati ikakvim racionalnim objašnjenjem osim potrebe nakladnika da podebljaju svoje novčanike. Ako vam sve navedeno nije dovoljno da krenete u pravom smjeru, pogledajte srednješkolce nakon mature, usporedite ih sa maturntima od prije 30,40,50 godina i doći ćete do zaključka da većina današnjih maturanata nije sposobna privređivati za život. Zašto je tome tako? Zato što svatko misli da je u stanju popraviti nastavni program. Stoga, možda bi najpametnije bilo da od ovog programa odustanete dok još niste veću štetu napravili, pokrijete se ušima i mirno u svojim foteljama pričekate mirovinu. Što bi narod rekao "Ne talasaj!". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 557 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Molimo brisati sve dijelove koji se odnose na kurikulume novih nastavnih predmeta koji u trenutku savjetovanja nisu dostupni javnosti. Na koji način odlučivati o uvođenju novih nastavnih predmeta, njihovoj svrsi, učincima i doprinosima u realizaciji ciljeva vašeg EP kad nisu dostupni javnosti? Potrebno je brisati i sve sadržaje koji se odnose na nove nastavne predmete i njihove kurikulume koji se navode u EP, a koji nisu javno objavljeni. Opaska: Savjetovanje s javnošću o nacrtu eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Svijet i ja za osnovne škole je, u sustavu e-savjetovanja, objavljeno 27. 3. 2023., PET dana nakon objave Savjetovanje s javnošću o eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“, a koje je objavljeno 22. 3. 2023. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 558 | VALENTINA PREDREVAC | Eksperimentalni program | Poštovani, prvenstveno se treba postaviti pitanje i zapitati se kakva bi bila kvaliteta poučavanja i svladavanja nastavnih sadržaja s obzirom na vrijeme koje bi učenici, ali i učitelji proveli u školi svaki dan (kognitivne, psihomotoričke i afektivne mogućnosti). Učenici bi trebali imati slobodno vrijeme nakon škole za druženje s prijateljima i obitelji što bi prema planu CN bilo gotovo nemoguće (druženje u večernjim satima). Roditelji koji rade druge (popodnevne) smjene gotovo niti neće vidjeti svoju djecu te će ista biti "prepuštena sama sebi". U današnje vrijeme razvoja tehnologije, umjetne inteligencije i digitalizacije, smanjenje satnice Informatike za 50% nema smisla. Digitalne kompetencije danas su neophodne svakomu pojedincu kako bi mogao upotrebljavati računala pri obavljanju svakodnevnih obveza i sudjelovati u e-društvu. Informatika u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) navodi sljedeće: "Upoznavanje učenika s računalstvom od najranije dobi, kroz inovativne i motivirajuće pristupe poučavanja, u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju rješavanja problema, kreativnosti i vještine suradnje." Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine iznosi kako su slabosti RH u području digitalnih kompetencija i radnih mjesta nedostatak OŠ i SŠ nastavnika iz STEM područja koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Kada su se zaposlili ispred navedeni nastavnici, sada bi se moglo reći da su "višak" u obrazovnom sustavu. Isto tako u pregledu područja računalnog razmišljanja u EU državama vidljivo je da niti jedna država ne smanjuje satnicu Informatike. Države koje nema navedeni predmet pripremaju se za njegovo uspostavljanje s naglaskom na računalno razmišljanje i programiranje. Države koje već imaju predmet podižu njegovu satnicu sa 1 sata tjedno na 2 sata tjedno i to kao obavezan predmet za sve učenike. Za kraj uz sve gore navedeno smatram kako bi se prije donošenja Odluke o eksperimentalnom programu "Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja" trebalo postaviti pitanje i saznati mišljenja ravnatelja, učitelja i roditelja o istom. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 559 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Zbog čega nije javnosti dostupan kurikulum novog nastavnog predmeta kojeg predlažete, a nazvali ste ga "Informacijske i digitalne kompetencije"? Na koji način odlučivati o vašem prijedlogu kad navedeni kurikulum nije dostupan javnosti? Molimo brisati prijedlog uvođenja novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije i povezane izmjene jer nisu osmišljene i pripremljene sukladno zakonskim zahtjevima. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 560 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Poštovani, navodite na str. 17 Dokumenta o EP sljedeće: "Nastavni predmeti koji se izvode kroz povećanu tjednu satnicu izvode se prema kurikulumima objavljenima u Narodnim novinama tako što se postojeći odgojno-obrazovni ishodi vezani uz osnovnu školu dosežu u novom raspoloživom vremenu." Nastavno, navodite u točki 27. kurikulum nastavnog predmeta Informatika koji se u nastavi izvodi 2 sata tjedno. Na koji se način taj predmet izvodi u povećanoj tjednoj satnici kad "on" u vašim projekcijama VIŠE NE POSTOJI? Jer ga zamjenjuje novi nastavni predmet "Informacijske i digitalne kompetencije". Kurikulum nastavnog predmet Informatika je napisan za satnicu nastavnog predmeta Informatika 2 sata tjedno. Molimo u Dokumentu pojasniti svrhu navođenja kurikuluma nastavnog predmeta Informatika kad ste planirali da se taj predmet više ne izvodi u školi. Nadalje, NEMA PRISTUPA kurikulumu novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Kako odlučivati kad kurikulum nije dostupan? Molimo brisati sve prijedloge vezane uz navođenje novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije jer njegov kurikulum ne postoji, ili ako postoji nije dostupan javnosti te jer nema metodičkog priručnika temeljem kojeg bi bio / jest napisan. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 561 | Sara Matić | Eksperimentalni program | Jednostavnim rječnikom rečeno, ideja vodilja ove reforme je da djeca obavezno budu u školi što je duže moguće. Žao mi je što djeca neće provoditi više vremena sa svojom obitelji jer to je i problem današnjeg društva jer se roditelji sve manje bave svojom djecom. Djeca što više u školi, nakon toga na različite aktivnosti, a s roditeljima će se viđati vikendom. S obzirom na satnicu (7-8 sunčanih sati!) suludo je očekivati da će djeca biti sposobna za dodatne aktivnosti. Odmori koji su razvučeni ne mogu biti odmori i za učitelje jer djecu se ne može ostaviti same da rade što im je volja. Naveden je rekreativni odmor, što znači da to netko treba odraditi s njima. Neke satnice su ostavljene jednake, ali se očekuje da djeca u istom vremenu kao i do sada napišu i domaće zadaće iz tog predmeta u školi. Razmišlja li netko o sve većem broju djece s teškoćama koja rade po individualiziranom ili prilagođenom pristupu. I od kuda pomisao da bi sva djeca trebala imati isti uspjeh u učenju. To nikada nije bilo, niti može biti. Različitih su kognitivnih sposobnosti, vještina i mogućnosti i naprosto je to nemoguće….i tako bi se moglo nabrojati još puno nelogičnosti. Očito u ovome nisu sudjelovali oni koji su za to najkompetentniji, a to su učitelji. Ovaj dokument ne treba popravljati, niti dorađivati jer je zaslužio, školskim rječnikom rečeno, čistu jedinicu! Pisati ispravak, potpuno novi dokument. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 562 | Renata Papec | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica iz informatike s 20 godine radnog staža, smatram neprimjerenim da se satnica informatike sreže za 50% u vrijeme eksplozije umjetne inteligencije te obzirom na veliki interes učenika i činjenicu da živimo u „digitalnom dobu“. Svođenje informatike na 1 sat tjedno u vrijeme kada mlađe generacije vide optimističnu budućnost u IT zanimanjima, ne samo da im oduzimate mogućnost da što više razvijaju svoje digitalne kompetencije te da ih usmjeravamo prema zanimanjima budućnosti već i pokazujete da očito nema potrebe da svi učenici postani informatički pismeni i digitalno kompetentni građani. O samom predmetu i njegovim specifičnostima te zašto je 1 sat izvođenja nastave tjedno problem, već je prethodno rečeno. Najave kako mogu učenici po želji izabrati informatiku kao izvannastavnu aktivnost, su možda dobro zamišljene, ali ako sagledamo to u činjenici da bi to bilo poslije 15 sati nakon cjelodnevne nastave, je gotovo pa nemoguće. Naime, učenici nakon napornog dana zasigurno nemaju želje u popodnevnim satima slušati informatiku kad im je koncentracija jednaka nuli. U tom kontekstu je informatika kao izvannastavna aktivnost samo mrtvo slovo na papiru, i odlična prezentacija da se prikaže kako novi kurikulum ima ustvari više informatike ?! Uz to, neophodno se osvrnuti i na ostale poslove koji više ne ulaze u satnicu. U tu kategoriju stavljena su i poistovjećena satničarstva, razna administriranja te dežurstvo za vrijeme odmora... Ne razumijem kako je moguće to poistovjetiti. Kao višestruki administrator (e dnevnika, resursa, imenika) škole od skoro 800 učenika, ne mogu ove prilično zahtjeve poslove poistovjetiti s poslom koji obavljam kao dežurni učitelj. Renata Papec, učiteljica savjetnica | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 563 | IVANA ŠOŠA TOŠIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, tko će nam ponuditi evaluacijsko izvješće o uspješnosti Eksperimentalnog programa? Tko će sudjelovati u anketi? Uz učitelje i ravnatelje hoće li u anketama sudjelovati učenici, roditelji i školski psiholozi? Ako se dokaže da Eksperimentalni program ipak nije ispunio zadaće, hoćete li odustati od implementacije ovakvog modela rada u sve osnovne škole u Hrvatskoj? Ili ste o tome već unaprijed odlučili, a ankete će biti samo ispunjavanje forme? Kao majka troje školaraca u potpunosti sam protiv cjelodnevne nastave. Žao mi je roditelja koji su Vašom krivnjom neupućeni i misle da je ovaj model rada sličan produženom boravku. Ovo je sličnije nekakvom okrutnom internatu. Proučavajući 4 programa i okvirni školski raspored jasno je da se u praksi A1 i A2 program neće ni po čemu razlikovati. Sve zvuči divno i krasno….Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja, unaprjeđenje vještina i tehnika učenja, usvajanje učinkovitih pristupa i stilova rada…da ne nabrajam dalje, a zapravo se radi o gomilanju predmeta od 8 ujutro do 15:30 popodne. U dokumentu stoji: „Gdje god je to moguće, unutar cjelodnevne škole naglasak se mora staviti na učenje kojim se integrira fizička aktivnost i pokret.“ Pojasnite nam, molim Vas, gdje i kad je to moguće? Možda mislite na Rekreacijsku pauzu od 25 min. Zašto vrijeđate naš zdrav razum?! Autor ovog teksta brižno navodi kako cjelodnevna škola treba voditi većem dostupnom vremenu za obitelj. Znate li možda da mnogo ljudi radi u smjenama i da ovakvim modelom nastave neće biti u prilici viđati svoju djecu? Ja sam učiteljica u glazbenoj školi. Molim Vas za pojašnjenje gdje ste smjestili glazbene škole u ovoj reformi. Za vrijeme korone glazbene škole ste marginalizirali, a ovog puta ste nas u potpunosti izostavili. Nadam se da odgovor na ovo pitanje nije da smo mi u B2 programu. Ako znate kako glazbene škole funkcioniraju, onda također znate da tu nije naše mjesto. Zar je to uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja? Moj odgovor je…..NE!! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 564 | Ivana Kalajžić Jurica | Eksperimentalni program | Poštovani, diplomirana sam učiteljica razredne nastave. Radila sam u redovnoj nastavi, produženom boravku i cjelodnevnom boravku (model u kojem rade dvije učiteljice, svaka je zadužena za svoje predmete, učenje istih te slobodno vrijeme). Smatram da roditelji trebaju imati pravo izbora žele li da njihova djeca ostaju u školi do 15/15:30, odnosno do 17/17:30. Oni roditelji koji to žele više neće morati plaćati produženi boravak, država može osigurati da bude besplatan za sve učenike. Izvrsna ideja! Ali važno je pravo izbora! Ja ne želim da moje dijete bude u školi nakon redovne nastave. Nadalje, zašto ukidati produženi boravak odnosno cjelodnevnu nastavu (koja u Hrvatskoj postoji još od 70-ih) na čije je otvaranje bivša ministrica Blaženka Divjak prije par godina toliko poticala? Dozvolila je da svaka škola koja ima potrebu za produženim boravkom to i realizira. Zaposleno je puno učitelja u produženi boravak, a sada (ili za 4 godine) će svi ti učitelji biti raspoređeni na neke druge poslove (kao odgajatelji, pomoćnici u nastavi i slične nebuloze koje smo čuli na seminarima). Ideja o tome da jedna učiteljica obavlja poslove A1 i A2 je posebno bajkovita. Sada u razredu s produženim boravkom jedna učiteljica odrađuje redovnu nastavu (A1), a druga učiteljica u produženom boravku uči s učenicima, ponavlja, osmišljava slobodno i organizirano vrijeme (A2-potpora u učenju, potpomognuto i obogaćeno učenje). Kako mislite da to sve radi jedna učiteljica? Rad s djecom tog osjetljivog uzrasta je izrazito odgovoran i zahtjevan. Kada bi se ta učiteljica imala vremena pripremati za sljedeći radni dan, ispravljati ispite, radove, održavati individualne razgovore s roditeljima, roditeljske sastanke...? Idealan bi bio model koji već postoji u nekim gradovima, a kojeg sam spomenula na početku, cjelodnevni boravak (nastava) kod kojeg su dvije učiteljice zadužene za svoje predmete, učenje istih te za slobodno vrijeme. Na taj način svaka učiteljica ima dovoljno vremena i prostora za ostvarivanje ishoda svog predmeta kroz obradu, učenje, ponavljanje te različite projekte i istraživanja. Želite uvesti nove predmete, razdvojiti Prirodu i društvo, dati našu satnicu nastave Tjelesne i zdravstvene kulture kineziolozima. Čemu to? Nisu djeci potrebni novi predmeti, potrebno je povećati broj sati Glazbene i Likovne kulture ne za 0.5, nego za 1 sat. Priroda i društvo je sama po sebi dovoljna i primjerena djeci tog uzrasta, sadrži sve što Prirodoslovlje i Društvo i zajednica nude. Kao što su učitelji razredne nastave kompetentni držati nastavu iz Hrvatskog jezika, Matematike, Prirode i društva, Likovne i Glazbene kulture tako su kompetentni držati nastavu i iz Tjelesne i zdravstvene kulture. Pozdravljam sat više nastave TZK ali ne da se oduzme učiteljima razredne nastave. To je apsurdno. Trebalo bi se dotaknuti i državnog pedagoškog standarda najvišeg broja učenika u razrednom odjelu. 28 učenika u jednom razrednom odjelu od 8-17h?! To je zločin prema učenicima i učiteljima. Svake godine odobravate sve manje razrednih odjela (iako je najmanji broj djece po državnom pedagoškom standardu 14 učenika u razrednom odjelu to uglavnom ne odobravate) te proglašavate sve više tehnoloških viškova, a planirate "Osnovnu školu kao cjelodnevnu školu-uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja." Jako moćno zvuči taj naziv ali je miljama daleko od naše hrvatske stvarnosti. Smatram da su promjene nužne, ali ne na ovakav način. Učitelji su stup društva, a rade se promjene koje itekako utječu na njih dok ti isti učitelji nemaju pravo glasa. Srdačan pozdrav! Ivana Kalajžić Jurica | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 565 | Tatjana Maršić | Eksperimentalni program | Poštovani, Učiteljica sam(mentor)RN u seoskoj sredini.Imam 31 godinu staža u prosvjeti. Dijete sam Šuvarove reforme.Od tada do danas prošla sam još tri reforme,sve do Škole za život.Sada je na redu Cjelodnevna škola.Nisam protiv reforme.Mislim da je našem školstvu potrebna reforma, kako u osnovnim školama, tako i u srednjim. Podržavam i sve što znači bolje uvjete učenja i boravka naše djece u školama. Želim da sva djeca imaju iste uvjete školovanja i u gradovima i u malim seoskim školama. Želim im dobro opremljene učionice i dječja igrališta, nove sportske dvorane, knjižnice i igraonice u sklopu škole. Želim im stručne, zadovoljne i kreativne učitelje. Nadam se da će neka reforma u bližoj budućnosti to i omogućiti jer ova neće. Podržavam prelazak svih škola u jednu smjenu, ali NE PODRŽAVAM ovakav oblik cjelodnevne škole . Moji sinovi su već odrasli.Završili su fakultete.Rade.U ime njihove buduće djece,u ime učenika kojima sam bila,jesam ili ću biti još učiteljica,nisam suglasna da djeca po cijeli dan budu školi,da im mi određujemo kada,kako i u koje vrijeme će učiti.Trebamo razvijati samostalnost,radne navike,organiziranje vremena,prihvaćanje i izvršavanje obaveza i dužnosti kako bi odrastali u zrele,samostalne ljude.Samostalnost garantira uspjeh i uspjeh u daljnjem školovanju.Obitelj je temelj iz kojeg se razvija svako mlado biće.Zašto niste pitali roditelje žele li to?Što s učenicima integriranim u redovnu nastavu? Napisat će zadaće u školi pa su kod kuće mirni!Svodi li se učenje samo na pisanje zadaća?!Mogu li svi istovremeno „učiti“ za sumativno vrednovanje ishoda kad znamo da postaje različiti načini i metode učenja. Kad će se ta djeca odmoriti?Slušati glazbu,poigrati se ili izaći s prijateljima?To je oduzimanje slobode generacijama djece.Praktične vještine(domaćinstvo) biste uveli u školu!?One već postoje skoro u svakoj školi kroz izvannastavne aktivnosti a oduzet ćete im pravo da ih samostalno izabere u obitelji. TZK više nećemo predavati jer su djeca pretila.OK!Neka ga predaju učitelji TZK!Nema veze što smo svi polagali metodiku TZK.I učitelji RN u svom su fakultetskom obrazovanju polagali iste predmete koji su potrebni za izvođenje TZK-a kao i profesori tjelesne i zdravstvene kulture. Čak i kod istih profesora.Profesore TZK nikad nisam vidjela na praksi u OŠ,pogotovo ne u RN.Baš me zanima što će predmetni učitelj kada se prvašić za vrijeme TZK upiški? Ili povrati po dvorani? Mi ćemo čuvati djecu u rekreativnim pauzama,predavat ćemo Praktične vještine(za koje NISMO educirani) i tko zna što još… Satnica za učenike-imam 2.razred.Dva dana u tjednu imaju 6 sati(do 13,15h),2 dana po 5 sati(ovisno idu li na dodatnu ili dopunsku) i jedan dan 4 sata.Nakon 3….žele sata već su umorni,nezainteresirani,žele kući. Neprihvatljivo je i da kolegice iz PB dobiju otkaz ili postanu višak!On i postoji u onim sredinama gdje je potreban i koji je pružao potporu učenju,omogućavao pisanje zadača,igru,socijalizaciju…i to su radile dvije učiteljice.Sada ta dva posla hoćete nametnuti jednoj učiteljici!? U našoj sredini anketom među roditeljima PB nije zaživio.Svaka obitelj ima baka ili neki drugi „servis“ ili je jedan od roditelja kod kuće.Čemu u takvim sredinama CŠ?Moja škola ima jednosmjenski rad(zar već godinama ne spominjete kako je to idealno!?) a sad bi ga opet pretvorili u dvosmjenski!?Ali s jednom učiteljicom! Poslom za dvije osobe planira se opteretiti jedna osoba (uopće nije bitno povećanje plaće). Učiteljima RN nabrojani su nastavni sati u zaduženju bez dežurstava za vrijeme odmora i obroka kao da to radi netko drugi. K aada učitelj RN dođe u školu u 1.razred , on je s njima do odlaska djece kući. Bez svog odmora i pauze!Svi odmori, pauze, obroci su direktan odgojni rad s djecom i odrađuje ih učitelj RN, nitko drugi! U 1. i 2. razredu,učitelj je potpuno iscrpljen jer rad u učionici nije rad u uredu. Zahtjeva pažnju i koncentraciju.Nije to ured,pa da ugasite ili restartirate računalo.Ne možete djecu ugasiti kad vam je dosta. Djeca nisu računala koja pogasite kada vam je dosta.Za vrijeme odmora ,moramo biti pažljivi jer se najčešće vršnjačke svađe, sukobi ili nezgode tada događaju. Uvijek se tada učitelj poziva na odgovornost.Nismo ni mi strojevi !Kada ću se pripremiti za nastavu? Kad ću pregledavati učeničke radove (ispite znanja, lektire, sastavke...)? Kad ću imati informacije? Kad ću voditi pedagošku dokumentaciju? Kada ćemo imati razredna ili učiteljska vijeća? Kada ćemo se stručno usavršavati? Za vrijeme informatike i engleskog? Kada i gdje ćemo to raditi?Hoće li učionice u školama biti klimatizirane učionice?A stolice,hoće li i dalje biti drvene i neudobne!? Hoće li sve učionice imati pametne ploče?U kojim učionicama i tko će predavati Praktične vještine i “Svijet i ja”?Piše da će učenici koji ne pohađaju vjeronauk pohađati predmet Svijet i ja.Znači li to da će oba predmeta postati obavezni? Gdje su prostori za odmor? Informatika, trebala bi se uvesti kao redovni predmet od 3.-6. razreda osnovne škole 2 sata tjedno! U ostalim razredima ostavila bih je kao izborni predmet. A stručni suradnici? Ima li u CN mjesta za potrebne terapeute, logopede, pedagoge i psihologe? Kako će učenici s teškoćama izdržati cijeli dan bez stručne pomoći?Hoće li svaka škola imati svoj tim?Što s učenicima koji imaju emocionalne,fizičke ili teškoće u učenju i ponašanju? Imam još 100 pitanja na koja u vašem programu ne nalazim odgovora.Napisan je nerazumljivo, površno,nehumano i s potpunim nerazumijevanjem učiteljskog posla.Pozivam one koji su napisali Program CŠ u moj razred.Ima ih 21 i samo ću to napisati.Neka „odrade“ 6 sati u mom razredu!Ja ću im napisati i pripreme i pripremiti materijale.Možda će biti pažljiviji ako im netko nepoznat uđe u razred! Dobro razmislite prije nego nas sve zatvorite u internat!Razmislite i o budućim mladim učiteljima.Uz ovo radno vrijeme kad će stići imati svoju obitelj?Nemojmo se vratiti u vrijeme kad se učitelji nisu smjeli udavati i ženiti!Ovaj narod to neće preživjeti! Pamet u glavu(onako kako su vas učili vaši učitelji!)!To se tiče i vaše djece! Tatjana Maršić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 566 | VALENTINA ĐUREC | Eksperimentalni program | Glavni nedostatak Cjelodnevne škole je degradiranje učitelja i struke koja se ni u kom trenu nije pitala za mišljenje, niti je mogla utjecati na sadržaj predstavljenog programa. Učiteljima produženog boravka nakon dugogodišnjeg rada prijete otkazi te ih se prezentira kao 'čuvalice' čiju će dosadašnju praksu zamijeniti jasni i konkretni ciljevi i zadaće. Učiteljice Produženog boravka već su radile s jasnim i konkretiziranim ciljevima i zadaćama, no sada odjednom nisu potrebne za isti posao koji su obavljale, a obavljao bi se i u sklopu Cjelodnevne škole. Njihov i svoj posao trebala bi zamijeniti jedna učiteljica koja je dosad radila jutarnji dio nastave dok je vježbanje, ponavljanje, pisanje zadaća i provođenje organiziranog slobodnog vremena bio posao učiteljica Produženog boravka. Jedna učiteljica za kompletan odgojno-obrazovni proces nije dovoljna kako bi se sam proces kvalitetno pripremio i proveo, a učiteljice Produženog boravka nisu studirale Učiteljski fakultet kako bi u konačnici završile na radnim mjestima u vrtićima jer država nije osmislila drugačije rješenje. Nastavnici Informatike također su u nezavidnom položaju jer su unazad par godina bili itekako potrebni te su zasluženo došli do svojih pozicija, no sada se satnica Informatike smanjuje, a nekolicina nastavnika postala bi tehnološki višak. Satnicu Informatike potrebno je povećati, a ne smanjiti u dobu u kojem je razvoj digitalnih kompetencija neminovan za djecu već od mlađe dobi. Ovakav i bilo koji drugi program trebao bi biti prezentiran uz mogućnost pristanka i zaposlenika (koji bi u konačnici i provodili nastavu) i roditeljima učenika. Nije u redu dovoditi nikoga pred gotov čin, a definitivno ne roditelje čija djeca imaju mogućnost ranijeg odlaska doma i mogu provoditi slobodno vrijeme uz svoje najbliže. Veliki se naglasak stavlja na obavljanje školskih obaveza unutar škole, a domaća zadaća postaje prošlost. Svaki je učenik individualan i uči na sebi svojstven način. Zašto bi sustav ukalupljivao djecu te im servirao oblik nastave unutar kojeg oni ne mogu npr. učiti naglas, ponoviti nešto nebrojeno mnogo puta ako je to potrebno, ponoviti sadržaj kod kuće ili napraviti dodatne zadatke kako bi se sadržaj u potpunosti ustvrdio. Ovakvim modelom nastave slabo će se razviti odgovornost, samostalnost i kreativnost jer se djeca više neće morati prisjetiti svojih obaveza nakon nastave i podsjetiti se što su i kako taj dan učili. Svakom je učeniku za njegovo pounutrenje potreban njemu svojstven oblik učenja koji će u ovom slučaju zamijeniti učitelji koji će biti odgovorni za proces učenja i uspjeh svakog djeteta. Učenike je i u već postojećem modelu nastave potrebno motivirati i podsjećati na njihove obaveze, a Cjelodnevna škola mogla bi u potpunosti ugasiti njihovu samoinicijativnost i prebaciti odgovornost na druge osobe, a ne učenika samog. Učiteljice su također individualna bića te je i njima potrebna priprema na njima svojstven način. Ne može svaka osoba pripremati nastavu unutar škole, niti joj to u potpunosti može biti omogućeno, a onda zadiremo i u satnicu predviđenu za pripremanje nastavnika za rad koja će itekako premašiti navedene sate. Javnosti se prezentiraju ideje poput besplatnih izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti što je nemoguće. Niti će sve potrebe djece u ovakvom obliku nastave biti jednako zastupljene, niti će sve aktivnosti koje djeca trenutno imaju biti omogućene u školi. Većina izvanškolskih aktivnosti (glazbene i jezične škole, tenis, rukomet, plivanje, konjički sport, plesne skupine) nisu izvedive u svakoj ustanovi čak i nakon obećanih obnova pa nema smisla prezentirati roditeljima sve te mogućnosti i povlastice jer će se dobar dio takvih aktivnosti morati izvoditi izvan škole, a djeca će dolaziti kući u kasnim satima. Za kraj, plaće učitelja neće se povećati. Povećat će se opseg njihova rada pa se ekvivalentno tome povećava i satnica odnosno plaća nastavnika, ali je u ovom slučaju primamljivije prezentirana. Veći opseg rada i zaduženja vodi većoj plaći pa je uvećanje logično, a ne privilegirano. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 567 | Martina Belković | Eksperimentalni program | Poštovani, promjene u sustavu bi trebale biti usmjerene na poboljšanje uvjeta rada i boravka u školama (od sanitarnih čvorova dalje), poboljšanje edukacije nastavnika, povećanje plaća nastavnicima (kako bi najkvalitetniji stručnjaci radili u školama), zapošljavanje stručnih suradnika psihologa, pedagoga i sl. koji bi sustavno radili s djecom. S predloženim promjenama se ne slažem jer su i organizacijski teško izvedive i sadržajno loše. Što se tiče organizacijskog dijela - zanima me kako i gdje će svi učenici razredne nastave (dakle polovica učenika neke škole u dobi od 7-10 godina) uspjeti otići na doručak i pojesti u 10 minuta? Kako će se složiti raspored za predmetnu nastavu za A2 dio koji bi trebao biti puno individualiziraniji od A1, dakle - svaki bi razred trebao imati više mogućnosti, koliko dodatnog prostora treba svakoj školi? Dulji boravak u školi znači i veći umor kod djece, a ne veću usvojenost znanja. Zanima me i kako ste zanislili da se djeca bave sportom - sportski klubovi ionako muku muče s nedostatkom prostora (bazena, klizališta i ostalih terena), a kako će tek sad funkcionirati kad djeca mogu početi s treninzima tek nakon 17 sati? Isto pitanje imam i uz djelovanje umjetničkih (glazbenih i plesnih) škola, kada će one počinjati s nastavom, od 17 sati i raditi s premorenom djecom koja su došla direktno iz općeobrazovne škole i jela zadnji put u 13 (i vidim da u rasporedu za učenike nije predviđeno da ništa jedu nakon tog ručka, iako su još satima u školi ako se odluče za B1 i B2 programe)? Ima li MZO u planu financirati dodatne prostore za umjetničke škole, ako nema - to znači da će se manje učenika moći baviti glazbom, a nastavnici gl. škola koji također imaju svoje obitelji, neće vidjeti svoju djecu po cijeli dan (djeca su do 17 u školi, a nastavnici koji rade u GŠ tada počinju raditi)? A o odluci hoće li neka škola ući u taj eksperiment ili ne bi trebali odlučivati nastavnici, a ne školski odbori. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 568 | Renata Bratanović Palaić | Eksperimentalni program | Radim u nastavi 24 godine i prošla sam kao i svi ostali učitelji brojne reforme koje su imale za cilj poboljšanje našeg obrazovnog sustava. U njemu se stalno traži nešto loše, nastoji ga se promijeniti na bolje, ali događa se upravo suprotno. U silnoj želji Ministarstva i njihovih odabranih stručnjaka događa se da u težnji da dostignemo neke druge obrazovne sustave,gubimo svoj identitet i prepoznatljivost. Što je loše u tome da učenik ima široko opće znanje?! Na kraju, niti su nam učenici širokog općeg znanja jer ne treba učiti činjenice, niti usko profilirani stručnjaci. Loše stojimo na PISA testiranjima, loše na maturama, sada uvodimo vrednovanje radi kojeg se učenici ne trebaju opterećivati. Uglavnom, ni misije ni vizije u ovom ministarstvu nikakve, a kamo li neke dugoročne strategije koja je u zadnjih 30 godina već trebala iznjedriti promjene na bolje. Težimo 'zapadu', skandinavskim kurikulumima, njihovoj razini na testiranjima, a nemamo osnove za te ciljeve. Najprije, nemamo uvjete za provedbu ovog projekta CN. Radim u osmorazrednoj područnoj školi koja radi u dvije smjene, te dodatnu, dopunsku i INA održavamo po blagovaonici, spremištu i pomoćnim prostorijama, a o dvorani da i ne govorim. Dojma smo da je ovaj projekt veoma ishitren samo radi povlačenja novaca da bi se prividno stvorili materijalni uvjeti, a sama kvaliteta nastave i krajnje vještine i znanja učenika opet su u drugom planu kao i u prethodnim reformama. Nadalje, 200 stručnjka je radilo na ovom projektu. Nitko ne zna ime niti jednog od njih, prvi su mediji došli do saznanja o ovom projektu. Sve to opet pokazuje koliko su sami, obični učitelji marginalizirani i nebitni u provedbi bilo kakvih promjena. Djelatnici ministarstva reći će da su ovakvi komentari nekonstruktivni i slično, no jednostavno moramo izraziti svoje nezadovoljstvo jer radimo izuzetno važan posao, a on se kao profesija godinama omalovažava baš u novonastaloj demokraciji i stavljanju materijalnih vrijednosti ispred morala i obaveze prema najmlađima na kojima svijet ostaje, a mi bismo ih trebali obrazovati i odgojiti u ovim izazovnim vremenima. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 569 | Saša Peček | Eksperimentalni program | Kako su informacijske znanosti podloga brzo rastućoj i sve prisutnoj IKT tehnologiji, koja je ušla u sve pore ljudskog društva današnjice, apsurdno je smanjivati satnicu Informatike nego bi je u pojedinim višim razredima trebalo i povećavati. Bez dva sata Informatike u osnovnim školama neće biti potrebne podloge za nastavak školovanja u srednjim školama i fakultetima. Nakon školovanja skoro svi poslovi današnjice, a da ne govorimo o poslovima sutrašnjice, zahtijevaju IKT znanja. Smanjenjem satnice smanjit ćemo i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada. Nastavnici u ostalim predmetima traže od učenika korištenje određenih alata, od uredskih alata, raznih multimedijskih i drugih alata temeljenih na mrežnim tehnologijama u sklopu svojim kurikuluma, a to nije moguće ukoliko ih ne uvježbaju na satu Informatike. Najjednostavnije objašnjenje je da se takve teme iz informatike moraju pokazati, zatim ih učenici trebaju naučiti i potom uvježbati, a za to nije dovoljan samo jedan sat tjedno. Ukoliko Informatika bude jedan sat tjedno, svest će se samo na teoriju i učenje činjenica bez prijeko potrebne vježbe. Škole se opremaju modernom opremom. Zadnji je primjer Carnet-ov katalog u kojem su škole, u sklopu projekta e-Škole, mogle odabrati opremu u određenoj vrijednosti. Pitanje je tko će i kada raditi s tom opremom ako se informatika svede na 1 sat tjedno. Osim toga, teme vezane uz sigurnost na internetu nužne su u današnje vrijeme sveopćeg online tj. mrežnog djelovanja u kojem se mladi vrlo brzu mogu izgubiti i postati žrtve raznih prevaranata i predatora. Ukidanjem jednog sata Informatike i te teme se neće moći obratiti u potrebnom opsegu. Kako učenici IKT tehnologiju koriste svakodnevno mora ih se za to pripremiti da je koriste na siguran i kritički način od najnižih uzrasta, a to ne može niti jedan drugi predmet i niti jedna druga struka osim nastavnika Informatike. Inače ulazimo u sivo područje nestručne nastave, u koje nadam se nećemo ući. Neodgovorni potezi smanjivanja satnice Informatike, koja je samo prije nekoliko godina uvedena po dva sata u sve razrede, dovodi u pitanje ukupni kontinuitet hrvatskog školstva, a dodajući tome da je pri tome zaposleno dosta novih nastavnika informatike, te da završetak studija čekaju nove generacije nastavnika Informatike. Zbog smanjenja satnice Informatike dosta nastavnika Informatike čekaju otkazi čega rezultat može biti novo iseljavanje stručnog kadra iz Hrvatske. Nastavnici Informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao tj. razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od 1 do 3, a koliko im je bilo priznato. Drugim predmetima se povećava satnica i uvode novi predmeti upitne kvalitete, a Informatici, jedinom predmetu uz koji je vezano najviše zanimanja i poslova, smanjuje satnica te i to što je nitko nije zastupao u skupini koja je izradila ovaj plan cjelodnevne nastave. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 570 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Nastavno na prethodni komentar o učiteljima razredne nastave koji su JEDINI stručni i kompetentni realizirati nastavu TZK od 1. do 4. razreda, za provođenje nastave novih nastavnih predmeta koje predlažete, Društvo i zajendica i Praktične vještine, za koje nitko od nas učitelja razredne nastave nije stručan ni kompetentan jer nema metodika navedenih predmeta koje se uče i polažu na učiteljskim fakultetima ODGODITI UVOĐENJE dok učiteljski fakulteti ne pripreme i uvedu silabuse navedenih novih predmeta te nove nastavne kolegije. Uvredljivo je za učitelje i njihove učenike misliti kako se metodika određenog nastavnog predmeta, novog koji do sada nije postojao u hrvatskom obrazovnom sustavu, može usvojiti na "kvalitetnim i kontinuiranim stručnim usavršavanjima odgojno-obrazovnih djelatnika – za koje planirana sredstva iznose 44 milijuna eura". Prijedlog je nove nastavne predmete ne uvoditi dok se, za njihovo izvođenje, ne osigura podrška učiteljskih fakulteta. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 571 | Marijana Curić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da umjesto jednog učitelja izvršitelja u A1 i A2 programu razredne nastave trebaju biti dva, radi kvalitete nastavnog procesa jer je opseg poslova opširan te da je jedan sat predviđen za razredništvo malo. Predloženim programom Osnovna škola kao cjelodnevna škola mnogim će učenicima biti otežano pohađanje izvanškolskih aktivnosti kao što su Glazbene i Plesne škole i sl. Također mislim da je predviđeno vrijeme boravka učenika u školi predugo, da njima treba omogućiti više vremena u obiteljskoj zajednici. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 572 | Marina Mavrek | Eksperimentalni program | Reforma u našem školstvu je nužna, ali ne na ovako ishitren način. Neke dijelove dokumenta podržavam, a s nekima se ne slažem i smatram da ih treba prilagoditi stvarnom stanju naših škola. Podržavam sve što znači bolje uvjete učenja i boravka naše djece u školama: da sva djeca imaju iste uvjete školovanja i u gradovima i u malim seoskim školama, da imamo dobro opremljene učionice i dječja igrališta, nove sportske dvorane, knjižnice i igraonice u sklopu škole. Predlagatelj najprije mora osigurati sve prostorne, materijalne i kadrovske resurse u svim osnovnim školama RH, pa tek onda osmišljavati kako te resurse najbolje organizirati u svrhu kvalitetnijeg obrazovanja. Eksperimentalni program je napisan neučinkovito i neodrživo, pokazuje osnovno nepoznavanje funkcioniranja osnovne škole, potreba, interesa i sposobnosti učenika te poslova koje obavljaju učitelji. Podržavam vraćanje jednog sata Hrvatskog jezika i jednog sata Matematike tjedno bez dodavanja novih ishoda jer će učenicima i učiteljima omogućiti više sati uvježbavanja nastavnih sadržaja. Isto tako, podržavam povećanje satnice Likovne i Glazbene kulture jer će učenicima omogućiti više vremena za kreativno izražavanje kao i sat Praktičnih vještina tjedno jer će potaknuti razvoj grube i fine motorike kod učenika. Nikako se ne slažem s odlukom da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture preuzmu kineziolozi jer su učitelji razredne nastave kompetentni za održavanje iste. Prema kojoj procijeni, nekoj stručnoj analizi, istraživanju?Zanimljivo je da MZO smatra da učitelji RN nisu kompetentni za nastavu TZK, ali za održavanje rekreativne pauze jesu. Podržavam prelazak svih škola u jednu smjenu, ali ne podržavam ovakav oblik cjelodnevne škole koji se predlaže, jer se nameće svima. Umjesto da se program produženog boravka omogući svim učenicima u RN i ponudi onima koji to žele u predmetnoj nastavi uz poboljšanje kvalitete u smislu bolje opremljenih prostora i rada u skupinama do maksimalno 15 učenika, poboljšanja kvalitete prehrane učenika, obogaćivanja sadržaja za slobodno vrijeme učenika, predlagatelj ukida radno mjesto učitelja u produženom boravku i njegovim zaduženjima opterećuje jednog učitelja koji ima puno radno vrijeme. Produženi boravak postoji godinama i pruža djeci potporu u učenju, omogućuje igru (koja je u nižim razredima osnovne škole izuzetno važna za normalan psihofizički razvoj djeteta), druženje, socijalizaciju, kreativan rad i sadrži u prvom redu odgojni aspekt u kojem se djecu uči osnovnim radnim i higijenskim navikama, suradnji, međusobnom poštivanju i prihvaćanju, kulturi ponašanja, usvajanju zdravih životnih navika. Umjesto toga poslom za dvije osobe planira se opteretiti jedna osoba. Učiteljice u PB jednako su kvalitetne kao i učiteljice u nastavi te svojim radom nadopunjuju nastavu pružajući učenicima pomoć, podršku i obogaćivanje. Ovim dokumentom njihova se stručnost omalovažava i podcjenjuje. Na kraju, zar nemamo prilično učinkoviti model cjelodnevne škole u Rijeci koji je primjereniji situaciji u hrvatskim školama nego ovaj što predlažete? Okrenimo se sebi, a ne nekim stranim nepristupačnim šablonama, radi naših učenika, učitelja i naših obitelji. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 573 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Potrebno je uvažiti mišljenje 8 (OSAM) učiteljskih fakulteta u RH i održavanje nastave TZK ostaviti učiteljima razredne nastave koji su, JEDINI, školovani za njezinu izvedbu od 1. do 4. razreda. Mišljenje učiteljskih fakulteta: https://www.ufzg.unizg.hr/2023/02/nastava-tjelesne-i-zdravstvene-kulture-u-razrednoj-nastavi-misljenje-uciteljskih-fakulteta-republike-hrvatske-na-tekstove-objavljene-u-dnevnom-tisku/ | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 574 | Viktorija Balog Mikac | Eksperimentalni program | Pišem ovaj komentar, reakciju na odluku gdje poslove poput iznannastavnih aktivnosti, estetkog uređenja škole mičete iz norme satnice neposrednog rada. Kako neki predmeti, odnosno puna satnica ovisi i o tom poslovima, puno onih koji imaju samo jedan sat tjedno u neposrednoj nastavi, ostati će i bez pune norme, ali i nekih prava. Primjerice, pravo na korištenje ili produžene njege ili skraćenog radnog vremena zbog djeteta s teškoćama u razvoju. Konkretno, imam takvo dijete. Zbog toga što predajem Likovnu kulturu na dvije škole s neposrednim radom od 16 sati i s INA-om i estetskim uređenjem, moja norma je došla do 20 sati plus ostali poslovi s kojima sam imala pravo na punu normu i samim time tražiti pravo na produženu njegu do 8.godine djetetova života, odnosno rad na pola radnog vremena.Samim ovime ću ostati bez potrebne norme, a tako i prava na ono što sam do sada imala. Povećanjem satnice Likovne kulture, kako ste učinili u nižim razredima, povećala bi se satnica i samim time i sigurnost i onih koji su u istoj situaciji kao i ja. Možda su ovo sebični razlozi, ali ja moram dijete voditi svaki dan i na nekoliko terapija koje će mi i s ovakvom raspodjelom i na B1 poslove to biti onemogćeno jer neću stići na te terapije i samim time što ću izgubiti pravo na skraćeno radno vrijeme, jer ste vi odlučili maknuti izvannastavne i estetsko iz satnice nastave. Ja vas molim da ne mičete te sate iz satnice nastave, odnosno da povećate za 0,5 sati satnicu Likovne kulture. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 575 | MARINA KRUŠLIN AJMAN | Eksperimentalni program | Poštovani, ovaj program smatram lošom reformom. Slažem se da je nužno potrebna reforma, ali zasigurno ne ovakva. Odaje dojam nedorečenosti, a kad pratim pitanja i Vaše odgovore na skupovima primjećujem da odgovora na mnogo toga nemate. Ako je reforma potrebna treba je dobro promisliti, a ne ovako ''navrat na nos'' ući u neke škole kako bi učitelji i učenici bili (kao i do sada u reformama) pokusni kunići. Ne želim komentirati sve u detalje jer toliko toga ima za komentirati. Stavit ću naglasak samo na nekoliko stvari. Prvo kažete da nema govora u otkazima učiteljicama PB. Grad ih treba rasporediti. Ne znate reći kamo jer ni Grad ne zna. Učiteljice se nisu školovale da bi sad radile kao tete u vrtićima ili pak administrativno osoblje. Uostalom mjesta na takvim radnim mjestima također nema. Stoga da neće ostati bez posla naprosto nije istina. Drugo obećali ste novac školama koje u eksperiment uđu. Tu samo vidim lakomost nekih revnatelja/ica za novcem kojeg će se trebati pravdati, a da pritom ne razmišljaju kako nema ni prostornih ni mnogih drugih uvjeta u školama koje bi trebalo poboljšati. Taj novac nije i neće biti namijenjen za to. Treće: o kakvoj obiteljskoj kvaliteti je tu riječ kad roditelji svoju djecu neće vidjeti po cijele dane? Neki to ni sad nemaju prilike od svim mogućih i nemogućih izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti djece. Ovo odgovara samo onim roditeljima koji ionako za djecu ne mare, a svjesni smo da takvih ima. Ovo nije kvaliteta obitelji već zadnji čavao udaren u obitelj i njeno rastakanje. Osim što sam učiteljica koja i sad gotovo po cijele dane provodi na poslu, a nosim ga i doma, ja sam i majka i ne pada mi napamet ne provoditi vrijeme sa svojom obitelji. I sad mi dijete zna reći: ''Ti nikad nemaš dovoljno vremena za mene. Stalno ta škola, pa škola.'' Moja majka mi je rekla da mi nikad ne bi dopustila ići u prosvjetu da je znala koliko ću raditi i kako me po cijele dane neće biti. A počela sam prije 30 godina. Dakle, u ovih 30 godina radnog staža preživjela sam mnoge reforme, ali ovo što se sad sprema je totalni potop obrazovanja tj. školstva. Za kraj: stalno nam govore da se trebamo ugledati na EU i ine druge. Pitam: Zašto? Što je dobra djeci, učiteljima (osim eventualno financija), roditeljima, kvaliteti obitelji donio sličan način u EU? Ima različitih primjera. Uzmite, ako već morate uzimati izvana programe, one koji idu k prosperitetu i školstva, i života obitelji, i kvalitetama i životnim vrijednostima, a ne ovome programu u kojem ćemo doista biti pokusni kunići. Hoće li propasti za koju godinu kao i sve drugo ili je bolje uopće u ovako nešto nepromišljeno ni ulaziti? Je li to samo zbog novaca i izborne godine? Ako je, sramota je. Još samo o novcima. Jedan od argumenata je: novac smo dobili, treba ga potrošiti. Da je pravde novac bismo (onaj koji je ostao vratili), a potrošeni opravdali, ako imate čime opravdati. Jako sam razočarana, jer sam očekivala konačno neku dobru, promišljenu, vrijednu reformu. Svaka nova me samo još više rastuži jer ne idemo naprijed već nazad. Hoću li dočekati mirovinu u prosvjeti ne znam, ali na dobro smo putu gubiti vrijedan, svom pozivu posvećen kadar. Osobito tu mislim na matematičare, fizičare, informatičare kojih ni sad nema u školstvu. A tko će raditi umjesto njih i kakva će to biti kvaliteta bojim se i pomisliti. S nadom da ćete uvažiti komentare, negodovanja, promišljanja i prijedloge onih koji su na prvoj liniji odgoja i obrazovanja lijepo vas pozdravljam. Marina Krušlin Ajman, prof | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 576 | KSENIJA ĆOSIĆ | Eksperimentalni program | Reforma u našem školstvu je nužna, ali ne na ovakav način. Neke dijelove dokumenta podržavam, a s nekima se ne slažem i smatram da ih treba mijenjati. Nadam se da će MZO uvažiti sve konstruktivne i argumentirane prijedloge obrazovnih djelatnika jer samo oni mogu iznijeti reformu. Bez zadovoljnog i uvažavanog učitelja nema promjena. - Podržavam sve što znači bolje uvjete učenja i boravka naše djece u školama. Želim da sva djeca imaju iste uvjete školovanja i u gradovima i u malim seoskim školama. Želim da imamo dobro opremljene učionice i dječja igrališta, nove sportske dvorane, knjižnice i igraonice u sklopu škole. Želim učenicima stručne, zadovoljne i kreativne učitelje. Predlagatelj najprije mora osigurati sve prostorne, materijalne i kadrovske resurse u svim osnovnim školama RH, pa tek onda osmišljavati kako te resurse najbolje organizirati u svrhu kvalitetnijeg obrazovanja. - Eksperimentalni program je napisan neučinkovito i neodrživo, pokazuje osnovno nepoznavanje funkcioniranja osnovne škole, potreba, interesa i sposobnosti učenika te poslova koje obavljaju učitelji. - Podržavam vraćanje jednog sata Hrvatskog jezika i jednog sata Matematike tjedno bez dodavanja novih ishoda jer će učenicima i učiteljima omogućiti više sati uvježbavanja nastavnih sadržaja. - Podržavam povećanje satnice Likovne i Glazbene kulture jer će učenicima omogućiti više vremena za kreativno izražavanje kao i sat Praktičnih vještina tjedno jer će potaknuti razvoj grube i fine motorike kod učenika. - Ali, nikako se ne slažem s razdvajanjem nastave Prirode i društva na Prirodoslovlje te Društvo i zajednicu jer se satnica nepotrebno povećava za jedan sat tjedno učenicima 1. i 2. razreda. Svoje učenike učim da su nastavni predmeti i nastavni sadržaji povezani jer samo takvi čine svakodnevni život te povezujem nastavne sadržaje kroz cjelokupnu nastavu kad god mi je je moguće. - Nikako se ne slažem s odlukom da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture preuzmu kineziolozi jer smo mi učitelji razredne nastave kompetentni za održavanje iste. Zanimljivo je da MZO smatra da nismo kompetentni za nastavu TZK, ali za održavanje rekreativne pauze jesmo. - Tko će predavati predmet Svijet i ja? Nisam školovana za taj predmet. Nameće nam se nešto za što ćemo se educirati na brzinu, sa nekoliko sati, a oduzima pravo na nastavu TZK za koju smo školovani. - Podržavam prelazak svih škola u jednu smjenu, ali ne podržavam ovakav oblik cjelodnevne škole koji se predlaže, jer se nameće svima. - Za dijete koje nema teškoće u učenju, sve sadržaje usvaja bez problema (bez instrukcija, uz minimalnu roditeljsku pomoć) nije prihvatljivo da prisilno sjedi u školi jer je savršeno sposobno sve odraditi samostalno kod kuće, u vrijeme koje samo odabere, u prostoru koji odabere, na način koji odabere. Takvo dijete ima vremena da se iza nastave odmori, prošeta, poigra, odspava...što god ima potrebu i da samostalno odabere želi li učiti za stolom, na kauču, krećući se po stanu ili uz glazbu. Predloženi model u kojem do srednje škole ne dozvoljavamo djeci da samostalno uče, da sami pronađu stil učenja koji im najviše odgovara, da organiziraju svoje vrijeme i preuzmu odgovornost za vlastiti rad i uspjeh u školi nije korak naprijed, nego veliki korak unatrag i poslat ćemo generacije djece u srednje škole potpuno nespremne za ono što ih tamo čeka. - Umjesto da se program produženog boravka omogući svim učenicima u RN i ponudi onima koji to žele u predmetnoj nastavi uz poboljšanje kvalitete u smislu bolje opremljenih prostora i rada u skupinama do maksimalno 15 učenika, poboljšanja kvalitete prehrane učenika, obogaćivanja sadržaja za slobodno vrijeme učenika, predlagatelj ukida radno mjesto učitelja u produženom boravku i njegovim zaduženjima opterećuje jednog učitelja koji ima puno radno vrijeme. Produženi boravak postoji godinama i pruža djeci potporu u učenju, omogućuje igru (koja je u nižim razredima osnovne škole izuzetno važna za normalan psihofizički razvoj djeteta), druženje, socijalizaciju, kreativan rad i sadrži u prvom redu odgojni aspekt u kojem se djecu uči osnovnim radnim i higijenskim navikama, suradnji, međusobnom poštivanju i prihvaćanju, kulturi ponašanja, usvajanju zdravih životnih navika (tjelovježba, kretanje, zdrava prehrana…). Umjesto toga poslom za dvije osobe planira se opteretiti jedna osoba. Učiteljice u PB jednako su kvalitetne kao i učiteljice u nastavi te svojim radom nadopunjuju nastavu pružajući učenicima pomoć, podršku i obogaćivanje. Ovim dokumentom njihova se stručnost omalovažava i podcjenjuje. - U javnosti je česta percepcija da učitelji odrade svoju nastavu i nakon toga odlaze kući. Učitelji nakon nastave odlaze kući jer u školi nemaju osnovne prostorne i materijalne uvjete rada za pripremanje nastave i ispunjavanje administrativnih poslova. Dio svojih poslova učitelj obavlja od kuće (pripremanje za nastavu, izrada radnih materijala, sastavljanje i ispravljanje ispita znanja, priprema prezentacija i projekata za učenike, osmišljavanje i izrada raznovrsnih didaktičkih igara, vođenje pedagoške dokumentacije). Zbornice su prostori koji su premali i neadekvatni jer je u njima par računala i jedan printer (ako imaju sreće da sve radi), a učitelju za sve navedene poslove treba miran uredski prostor s radnim stolom, dobrim internetom, računalom i printerom, radnim materijalom koji koriste učenici, stručnom literaturom, dodatnim priborom za izradu didaktičkog materijala koje osmišljava za rad u razredu. Naše školstvo stalno se oslanja na to da učitelji budu inovativni i kreativni o svom trošku. Učitelji bi vrlo rado došli u školu i svojih 8 sati odradili na svom radnom mjestu i potom otišli kući na odmor te bavljenje isključivo sobom - Učitelj RN dolazi u školu u 7.00 (jer roditelji imaju potrebu za jutarnjim dežurstvom) i primi djecu u školu. On je s njima do odlaska djece kući bez svog odmora i pauze. Svi odmori, pauze, obroci (doručak i ručak) su direktan odgojni rad s djecom i odrađuje ih učitelj RN, nitko drugi. Sada se očekuje da učitelj uz redovnu nastavu, odradi sve pauze, rekreativnu stanku i stanku za ručak, bez da mu to ulazi u neposredan rad s učenicima. Učenici razredne nastave ne mogu biti sami u vrijeme odmora, rekreativne stanke pa niti ručka. Rad s djecom traži punu pažnju i koncentraciju bilo da je riječ o nastavi, bilo da je riječ o odmoru. I upravo su odmori vrijeme kada učitelj treba biti posebno pažljiv i uključen jer se najčešće vršnjačke svađe, sukobi ili nezgode tada događaju. U tim se situacijama vrlo olako poziva učitelja na odgovornost, a sada je plan da je jedan učitelj sa svojim razredom od 8 do 15.00 minimalno, a ako preuzme i neku izvannastavnu aktivnost u B1 dijelu i do 17 sati. - Pitanja na koja nitko nije odgovorio je mnogo: 1. Kada će se učitelj pripremati za nastavu (A1)? Predlagatelj promjena pripremu za izradu materijala za A2 niti ne predviđa. 2. Kada će učitelj pregledavati učeničke radove, kada odraditi suradnju s roditeljima, kada voditi pedagošku dokumentaciju, kada imati razredna ili učiteljska vijeća, kada se stručno usavršavati? Predlagatelj vjerojatno predviđa da će učitelj te poslove odrađivati u vrijeme informatike, tjelesnog i engleskog, ali se pitam u kojem prostoru, na hodniku ili gdje? 3. Hoće li učionice u školama i dalje imati drvene, neudobne stolce na kojima učenici trebaju sjediti po cijele dane? 4. Hoće li sve učionice biti klimatizirane i kvalitetno grijane, uređene po mjeri djeteta, poput dječje sobe ili dnevnog boravka? 5. Gdje će se održavati nastava vjeronauka ako je sada u učionici učitelj koji istovremeno ima nastavu “Svijet i ja” s ostatkom razreda? Gradimo li dodatne učionice za vjeronauk? 6. Kako će se u četiri godine sve škole dograditi i pripremiti za CŠ kad mnoge još nisu obnovljene od potresa? 7. Hoće li biti uređen dovoljan broj specijaliziranih učionica za modernije i kvalitetnije poučavanje ili će kao i do sada to ovisiti o entuzijazmu i kreativnosti učitelja? 8. Tko će mijenjati bolesnu učiteljicu kada ujutro nazove školu da ima temperaturu ili bolesno dijete? Tko će preuzeti taj razred na cijeli dan od 8.00 do 15.00 (ili do17h) ako smo svi u istoj smjeni bez učitelja u boravku? 9. Tko će biti pratnja razredniku na terenskim nastavama, u školi u prirodi i sl. ako nema učitelja produženog boravka? 10. Puno je pitanja i oko novog predmeta Svijet i ja. Tko je, kada i na kojim edukacijama osposobio učitelje za taj predmet? U isto vrijeme oduzima nam se TZK za koji smo školovani, odrađujemo ga profesionalno i dio je naše struke. - Produženi boravak u našim školama nudi svim roditeljima mogućnost zbrinjavanja djeteta do 17.00. Sada toga više neće biti jer A1+A2 dio završavaju u 15.00. Iza toga su izvannastavne aktivnosti na koje neka djeca možda ne žele ići ili im je jednostavno previše i trebaju im odmor i igra. Ni učitelji nisu obvezni održavati B1. Ako želimo, bit će nam dodatno plaćeno. Želim, ali hoću li to moći kvalitetno iza 15.00 sati? Hoće li moji učenici imati snage za to? - Nitko ne razmišlja o djeci s teškoćama. Kako im omogućiti individualizirani rad koji im treba? U kojem dijelu dana? Mogu li oni izdržati obveznu nastavu (A1 + A2)? U nadi da će netko poslušati mišljenje struke i usporiti proces promjena u školstvu na način da se najprije kvalitetno pripreme svi uvjeti prije uvođenja CŠ u praksu. Ksenija Ćosić, mag.prim.educ., izvrsna savjetnica | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 577 | Alison Mavrić | Eksperimentalni program | Poštovani, prvo o novcima - 300 000 eura nije dovoljno: Svaki učitelj treba imati svoj kabinet i učionicu dobro opremljenu i prilagođenu njegovom predmetu (niže u tekstu navodim razloge iz pozicije učitelja likovne kulture, a svaki učitelj detaljno i konkretno može iskazati potrebe za svoj predmet jer je to zadovoljavanje potreba učenika, a ne učitelja). Svaka škola pored pedagoga, obavezno treba imati defektologa i psihologa i svaki od njih treba imati svoj ured. Svaka škola treba osim kuhinje imati i blagovaonicu gdje će učenici svoje obroke pojesti za stolom kako i priliči, a ne vući marendu u učionice gdje se na klupama nalazi pribor za predmet koji u tom trenutku imaju. Kako izjednačiti uvjete u svim školama RH? Učenici od 5. do 8. razreda, pored svih rekreacijskih pauza, nisu u stanju provesti 9 sati u školi na tvrdim, drvenim stolicama. Koncentracija pada već nakon 5. sata, a gdje će ona biti do 17h pogotovo kod sedmaša i osmaša kada je pubertet u punom zamahu? Što je s učenicima koji se školuju po prilagođenom programu? Što je s učenicima putnicima? Što je s nadarenim učenicima? Što je s područnim školama i odjelima? Što je s PB? Što je s učenicima koji idu u glazbenu školu i, da bi izvrsno savladali svoj instrument, potrebno im je dnevno najmanje 4 – 5 sati vježbanja. Zamislite dijete koje uči violinu i mora u večernjim satima vježbati jer nema kada ranije kroz dan? Gdje će vježbati? U muzičkoj školi do kasnih večernjih sati? Također što je s učenicima koji se bave izvanškolskim aktivnostima koje iziskuju druge prostore, na drugim mjestima i višesatne treninge i vježbe kod kuće? Što je s učiteljima roditeljima (pogotovo kad su oba roditelja učitelji) i s njihovom djecom? Učitelj roditelj će ostajati do 17h sati i raditi s tuđom djecom, dok će s njegovom djecom do 17h raditi drugi učitelji. Vraćam se na prvu rečenicu ovog teksta: svaki učitelj treba imati svoj kabinet (dobro osvijetljen, prozračan) kako bi se kvalitetno pripremio za nastavu, a ako je još i razrednik tada se dodatno priprema za roditeljske sastanke, razgovore s roditeljima na informativnim satima, kako bi na miru sastavljao zapisnike sa sjednica razrednih vijeća, mailove upućene roditeljima, odgovarao na mailove roditelja, vodio pedagošku dokumentaciju...Zbornica nije mjesto za to, zbornica je mjesto za „zbor“ učitelja, međusobnu komunikaciju, savjetovanje, pomoć, podršku, informiranje, odmor i druženje učitelja. Nadalje, uz kabinet svaki učitelj treba imati učionicu posebno opremljenu samo za njegov predmet (sada govorim s aspekta likovne kulture, a svatko neka navede potrebe za svoj predmet). Predmet likovne kulture je kompleksan i zahtjevan. Nastava likovne kulture bitna je za perceptivni, kognitivni, taktilni, vizualni i kreativni razvoj i stoga npr. učionica likovne kulture treba biti opremljena svim potrebnim likovnim materijalima i priborom tako da roditelji više ne moraju kupovati ni olovku, ni kist, ni temperu..., trebaju nam ormari, police, klupe jednosjedi s otvorima za čašice s vodom (takvi stolovi se lako premještaju i začas se može stvoriti više prostora i prohodnosti ovisi o potrebama), stolice, panoi, dupli sudoper, odvod, prozračnost (puno prirodnog svjetla) stalci za slikanje, poseban kabinet s ventilacijom za grafiku i grafičku prešu, poseban kabinet za kiparske tehnike, učionica treba biti opremljena moćnim kompjuterima za rad u programima za dizajn...(profesori likovne kulture nastavite niz). Zašto se odgojnim predmetima ne vrati satnica kakva je nekad bila umjesto da se uvode novi predmeti? Zašto se estetsko uređenje škole pomiče u ostale poslove, je li ovo dobro shvaćeno? Likovni nije bitan? „...likovni nije bitan...da vidimo: bez likovnog ne bi bilo kuće, zgrade, crkve, dvorane, stadiona, vlaka, auta, aviona, motora, bicikla, skatea, rola, filma, serije, crtanih filmova, stripova, video igara, usisavača, tenisica, stola, stolice, olovke, gumice, mobitela, fotoaparata, vilice, gaća, fena, pegle, ormara, upaljača, wc školjke, naočala, slušalica, šalice, čaša, televizije, kompjutera, posude za mačku, glazbenih instrumenata, mostova, cesta, gradova, Mona Lise, Eiffelovog tornja, odjeće, tanjura, šestara, ravnala, škara, bušilice, čekića, sjekire, noža, maski, slikovnica, novina, igračaka, društvenih igara, ovog ukrasa za bor, boca, logotipova, specijalnih efekata, Kralja lavova, Pokemona, Spidermena, Batmana, Supermena, čarapa...Ratova zvijezda, Gospodara prstenova, Harry Pottera, Zvjezdanih staza, Marvela...glazbenih spotovoa, Photoshopa, selfia, Facebooka, Instagrama,...da...likovni nije bitan...Likovna umjetnost igra važnu društvenu ulogu jer služi razvoju ljudske kreativnosti, od najmlađe dobi utječe na finu motoriku djeteta, omogućuje izražavanje psiholoških, emotivnih stanja, inspiracija je i kritika društva, služi dizajniranju uporabnih predmeta te utječe na razvoj ekonomije!“ – izvor: https://www.youtube.com/watch?v=GAUFOiL3Cb8 Škola treba imati svoju pozornicu za scenske nastupe gdje će učenici plesati, pjevati, svirati, recitirati, kreirati scenografiju. Estetskom uređenju treba, u najmanju ruku, vratiti nekadašnjih 4 sata i više. Estetsko uređenje je na usluzi i dobrobit učenika, školskog kolektiva, roditeljima, općenito lokalnoj zajednici i svim vanjskim posjetiteljima i sudionicima nekih događaja kao npr. razna natjecanja iz različitih predmeta, nastupa itd. Jako je važno kakav vizualni dojam ostavlja ambijent škole pri prvom ulazu (aula, hodnici, panoi...). Nije dovoljno na panoe „samo“ postaviti učeničke radove. Potreban je izgled prostora koji s okolinom raznoliko i dinamično vizualno komunicira svojom maštovitošću i kreativnošću, a to je intenzivan rad koji osim rada likovne skupine iziskuje suradnju i s ostalim kolegama, kućnim majstorom, tetama spremačicama...Svima nam je bitno da se gosti kad nam dođu u posjet osjećaju ugodno, zar ne? A za ostvarenje istog potrebna je konkretna satnica. Ili ćemo sve prepustiti umjetnoj inteligenciji? Što je s učiteljima putnicima koji rade na više škola i njihovom satnicom? I njihovim obiteljima? Svaki učitelj treba imati oslobođeno vrijeme i mogućnost plaćenog i kvalitetnog stručnog usavršavanja (a ne da učitelj to mora činiti o svom trošku jer se o istom boji pitati svoje nadređene budući nikad nema novaca – nije slučaj kod mene osobno, ali takvih je primjera po školama nevjerojatno puno). Učitelji trebaju, osim dodatne materijalne/financijske potpore, konkretniju pravnu zaštitu te dodatnu zdravstvenu i psihološku pomoć zbog ogromne količine stresa koji ovaj posao nosi sa sobom. Učitelji trebaju imati beneficirani radni staž. Učitelji nisu instrumenti, roboti. 300 000 eura, prema tome, nije dovoljno za sve potrebne materijalne uvjete i psihofizički, holistički razvoj djeteta, a vrijeme za obitelj na okupu – NEMA CIJENU! Alison Mavrić Tea Paškov Vukojević Jasna Malner Silvana Konjevoda Suzana Kljuš | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 578 | Tatijana Lenart | Eksperimentalni program | B2 model od 17:00 sati. Umjetničke škole (glazbene i plesne) su škole pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja, podliježu propisanim zakonima i pravilnicima općeobrazovnih škola ali i zakonima kao što je Zakon o Umjetničkom obrazovanju, 2011. godine, pravilnicima kao što su Pravilnik o tjednim obvezama odgojno - obrazovnog rada u umjetničkim školama, 2014. godine. Na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja navedeno je preko 100 umjetničkih škola diljem Hrvatske. Koliko je zaposlenih učitelja i koliko je polaznika učenika u tim umjetničkim školama? Čitajući dokument EKSPERIMENTALNI PROGRAM „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA - URAVNOTEŽEN, PRAVEDAN, UČINKOVIT I ODRŽIV SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA“ postavlja se pitanje, zna li Ministarstvo ili bilo koja radna skupina da pod svojom ingerencijom ima umjetničke škole? Upravo te škole koje podliježu svim zakonima, pravilnicima propisanim od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje imaju svoju strukturu, kurikulume, nastavni plan i program, učitelje, nastavnike, profesore koji su visokoobrazovana populacija na umjetničkim/glazbenim akademijama, zaposlene ljude na administrativnim i tehničkim poslovima, ravnatelje i školske odbore, statute, godišnje planove i programe, ispisivanje svjedodžba i opći uspjeh, da ne nabrajam dalje. Umjetničke škole su dio Ministarstva znanosti i obrazovanja, zaposlenicima istih ustanova isplaćuju se plaće, napreduju u struci, izvršavaju sve što im je propisano od nadležne institucije. Kako je moguće napisati ovakav tekst bez da se informiralo dotične škole o ovakvoj reformi? Kako je moguće da niti jedan dokument nije upućen na učiteljska/nastavnička vijeća u kojem se prezentira budućnost umjetničkih škola? Tjedne obveze odgojno - obrazovnih djelatnika u neposredno odgojno obrazovnom radu je 22 sata. Nastava bi se trebala odvijati od 17:00 sati- evidentno do 22:00 sata, svaki dan. Ovakvim prijedlogom učenici, koji žele pohađati umjetničke škole, provodile bi od 8:00 -22:00 sati u odgojno - obrazovnim institucijama. Postavlja se pitanje: u koje vrijeme dana bi učenici vježbali instrument koji pohađaju u npr. glazbenoj školi? Kao što možemo zaključiti, sviranje instrumenta je vještina te iz tog razloga podrazumijeva vježbu. Zaključak, učenik neće imati vremena za pohađanje nastave u umjetničkim školama jer koji roditelj bi volio da mu dijete provodi toliko vremena u institucijama, neovisno o tome kakve one uistinu jesu. Postoji li nacrt novog kurikuluma za umjetničke škole? Postoje li uopće umjetničke škole u nacrtima cjelodnevne nastave? Iz ovog teksta, evidentno je da ne postoje. Prebacivanje odgovornosti na Osnivače umjetničkih škola za suradnjom? Kakva je to vrsta suradnje koja bi trebala učenike usmjeriti u pohađanje umjetničkih škola nakon 17:00 sati? Koji su to mehanizmi kojima će Osnivač pripomoći u motiviranju učenika za upis u umjetničke programe? Imaju li dotične škole prostorne uvjete za održavanje nastave u popodnevnoj smjeni ili će svi učitelji glazbenih i plesnih škola dolaziti u općeobrazovne osnovne škole nakon 17:00 sati i držati grupnu nastavu? Što je s normom tj. tjednom obvezom učitelja u neposredno odgojno obrazovnom radu? Planira se u nove izmjene Zakona o umjetničkom obrazovanju? Ovim Nacrtom, zatvaraju se vrata umjetnosti, umjetničkih škola, a time posljedično učitelji, nastavnici, ravnatelji, administrativno osoblje, tehničko osoblje zaposleni u umjetničkim školama, polako, ali sigurno postaju novi kadar na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Što će nam umjetnički fakulteti, npr. Muzičke i Umjetničke akademije kada kroz koju godinu neće biti zainteresiranih za upis u iste? Što će nam profesionalni orkestri koji neće moći zaposliti stručne osobe kao profesionalne glazbenike? Što će nam Hrvatska narodna kazališta? Za ne povjerovati je kako nitko nije gledao širu sliku u ovoj reformi, pa tako i u samom nacrtu. „Provedba Programa B2 u kontekstu i kao dijela školskoga kurikuluma moguća je nakon stručne prosudbe i dopusnice pojedinačnim izvanškolskim programima u pogledu kvalitete, općih odgojno-obrazovnih ciljeva i načina provedbe.“ Koja je točna institucija koja će prosuđivati i davati dopusnice za izvanškolski program u pogledu kvalitete? Ministarstvo će dati dopusnicu umjetničkim školama za rad u prostorijama osnovnih škola iako su pripadaju pod gore navedenom institucijom? Mnogo je ovdje nedorečenih stvari. Reforma koja niti u jednom trenutku nije pitala glavne aktere reforme, a to su ljudi koji bi tu reformu trebali sprovoditi i iznjedriti na svojim leđima, oni koji ujedno provode odgojno - obrazovni rad, iz dana u dan, iz godine u godinu, što zaista misle o njoj. Reforma i onaj tko ju provodi, nije u stanju obavijestiti umjetničke škole, koje se nalaze pod okriljem Ministarstva, kakva im se budućnost postepeno, ali sigurno sprema. Zanima me samo, kada će se otvarati novo izgrađene škole, simpoziji, proslave raznoraznih dana gradova i općina, otvorenja izložbi, kulturnih manifestacija, koji točno učenici, umjetnici, orkestri, komorni sastavi, pjevači, zborovi, plesači će otvarati i sudjelovati u programu otvorenja svih događaja? Sva sreća youtube-u i novoj umjetnoj inteligenciji, poslužit će, za koju godinu, u svim gore navedenim manifestacijama. Tatijana Lenart, prof. mentor | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 579 | ŽELJKA KOVAČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, predajem informatiku u osnovnoj školi i mislim da bi vas trebalo zanimati mišljenje svih sudionika obrazovnog sustava prije pokušaja provedbe ovako velikog projekta. Slažem se da naš obrazovni sustav treba mijenjati, ali mislim da ovo nije način koji će nas dovesti tamo gdje želimo. U ovom komentaru ću da ne duljim spomenuti neke od stvari koje definitivno NE PODRŽAVAM vezano za Eksperimentalni program: - uvođenje novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije od 1. – 8. razreda po 1 školski sat odnosno 35 sati (znate li koliko učenicima treba vremena da se pripreme za rad na računalu, dok im se nešto pojasni pa zatim i osobno pokaže na računalu ako je potrebno, ovisno o razredu, a tek ako dođe do nekakvog problema sa opremom, pa ljudi moji u 45 minuta se taman prijave na računala i eventualno krećemo s radom kad ono gotov sat). Prijedlog: ostati na dva sata Informatike obavezno, ipak je ovo digitalno doba, IT sektor je jedan od najbrže rastućih. - računanje u sunčanim satima kao da na odmorima nismo s tim istim učenicima - posao satničara, voditelja smjene, IKT… ubrajate u ostale poslove, a tu se nalaze poslovi koji oduzimaju jako puno vremena - razredništvo se plaća dodatnih 2,5 % (svatko tko je bio razrednik zna koliko je to u današnje vrijeme stresan posao i ne znam tko će ga raditi za cc 30 € veću plaću) -vidjela sam da su već objavljene poveznice na Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske, Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021. – 2027.), EU okvir za razvoj digitalnih kompetencija i slično tako da neću ponavljati iste, ali bilo bi ih šteta ne pročitati. Za kraj mogu samo reći da bi bila sretna kada bi ovo mogao biti posao na koji ću doći u 8 sati i završiti u 16 sati, da nemam nikakve pozive vezane za posao i slično, međutim, svi znamo kakva je priroda ovog posla i koliko vremena van nastave trošimo na svakojake stvari vezano za školu da ovo sve skupa jednostavno nema smisla. Željka Kovačić, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 580 | Ivan Prskalo | Eksperimentalni program | Za ovaj problem se prije svega saznalo iz medija. Javna je rasprava otvorena nakon prvih nejasnih informacija, a niti u njoj, niti prethodno, javnost nije uspjela saznati imena kreatora prijedloga. Na taj je način na udaru ministar znanosti i obrazovanja za kojeg držim da je jedan od najkvalitetnijih resornih ministara od nastanka samostalne Hrvatske. Osobno svjedočim njegovu značajnu ulogu u vraćanju „iz ponora“ prvobitne kurikularne reforme. Naime, uvijek postoji problem kod anonimnih predlagatelja koji se iz nekog razloga ne izlaze “na čistinu“, pred javnost, za razliku od nas običnih smrtnika koji moramo javno reći što mislimo i po svaku cijenu. Kako je ovaj prilog usmjeren na generalni koncept cjelovitog dokumenta i same ideje cjelodnevne škole, na žalost, mora biti površan u općem dijelu, ali za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura je detaljniji jer se tim područjem bavim dugi niz godina. U svakom slučaju ovoj analizi treba pristupiti sa stajališta učenika – djeteta, zanemarujući, financijske, ekonomske, političke, kadrovske ili lobističke razloge. Pri tome treba uzeti u obzir tradiciju Hrvatske i Europe kojoj smo sad i politički, a do sad povijesno tradicijski, bili i ostali integralni dio. Nažalost, prva je informacija u žarištu imala zapošljavanje velikog broja kineziologa kojima i sam pripadam. Iskreno, ne bih mogao mirno spavati kad bi moja sreća ili sreća mojih sustručnjaka bila protivna dobrobiti djece, učenika, mladeži. U ovom uvodnom dijelu ne mogu ne istaknuti kako ne razumijem dobrobit boravka učenika u školi do predvečer (kako god to bilo). Ako se uzme u obzir da mladeži te dobi treba optimalna količina sna, onda njihova aktivna uloga u obitelji traje još par sati (ako i toliko). Argument je koliko sam shvatio: „tako je u Europi“. Tako je u Europi gdje učitelj primarne edukacije radi s učenicima više predmeta cijelu osnovnu školu, a vrlo često nije na tolikoj obrazovnoj razini kao u našoj Hrvatskoj, tamo su izvanškolske aktivnosti uključene u cjelodnevnu školu, gdje je njihov izbor, a i standard toliki da nitko ne pita koliko nešto košta itd. Detaljne informacije o tome nemamo u ovoj raspravi kako bi hrvatski građanin mogao informirano sudjelovati. Neke informacije govore kako u primarnoj edukaciji ne zaostajemo za Europom, ali u predmetnoj nastavi zaostajemo, ali ćemo najradikalnije mijenjati primarnu edukaciju jer u ovom drugom dijelu su vjerojatno „prejaki“ pa ih je bolje ne dirati. No često sam zamjerao inicijalnoj kurikularnoj reformi nedostatak objektivne analize stanja. Ovdje je ona izostala osim kvantitativnih pokazatelja boravka učenika u školi i paušalne analize. Također, politička tijela pa makar i EU nisu relevantan sugovornik o temi vrsnoće odgoja i obrazovanja. Za to je jedino relevantan stav znanosti i struke. A znanost i struka su davno pisali jer govori se zaboravljaju pa se spominjalo kako je nerazmjer između biotičkih i tzv. civilizacijskih potreba na štetu ovih prvih, a ostvarenje potreba za mišićnom aktivnošću je toliko ugroženo pa postaje generatorom ozbiljne ugroze čovječanstva (Findak i Prskalo, 2003) – dakle 20 godina prije. Ako se pogledaju statistički podaci Republike Hrvatske u 2021. godini najčešći s 36,97 posto uzročnik smrti su bolesti cirkulacijskog sustava, a kako je to godina u kojoj posljedice pandemije COVID-a 19 nisu zaustavljene uz ovu zarazu je umrlo 13,64 % preminulog stanovništva (Erceg i Knežević Miler, 2022). „Tjelesna aktivnost u širem smislu i kineziološka aktivnost u užem ubrajaju se u najvažnije zdravstvene odrednice povezane s načinom života“ (Heimer i Sporiš, 2016; str. 171). Malo kojom aktivnošću se „može utjecati na tako veliki broj obilježja, osobina i sposobnosti kao što je to moguće stručno vođenom nastavom tjelesne i zdravstvene kulture, treningom ili sportsko-rekreacijskim vježbanjem“, (Findak, Metikoš, Mraković, 1995; Findak, 2016; str. 19). Svakako da se i tjelesna i kineziološka aktivnost mogu provoditi kroz različita primijenjena područja kao što su sport, rekreacija, kineziterapija, ali ovdje će se posebno sagledati ova problematika kroz edukaciju kako je spomenuto, upravo, zbog njene sveobuhvatnosti tj. jer je pratilja čovjeka od predškolske do visokoškolske dobi (Prskalo i Babin, 2006), a kroz osnovnoškolski odgoj i obrazovanje je obvezna u svakom civiliziranom društvu. Nastava je ujedno najplaniraniji i najsvrsishodniji dio odgojno-obrazovnog procesa (Findak, 1999) što sat tjelesne i zdravstvene kulture čini jedinstvenim i nezamjenjivim (Findak, Prskalo i Babin, 2011). Ovdje treba istači stav Hrvatske udruge kinezioloških metodičara o potrebi svakodnevnog sata Tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji, a tri sata tjedno u predmetnoj i sveučilišnoj nastavi do kraja studija (Prskalo i Babin, 2008). Uključenost u izvanškolske aktivnosti u mnogo većem postotku nego u izvannastavne govori o nespremnosti škole za prihvaćanje svoje uloge i zadovoljavanje interesa učenika (Prskalo, 2007) – postavlja se pitanje je li se danas osim dobre volje išta promijenilo. Naime, ako bilo koji čimbenici uspješnog prelaska na cjelodnevnu nastavu nisu zadovoljeni bolje je ne raditi polovičnu reformu. A ako i jesu, ostanak u školi od jutra do mraka bi trebao biti na volju roditelja odnosno u ovisnosti o njihovoj procjeni vlastitih životnih uvjeta. Osvrćući se na detalje prijedloga, a budući da je očigledno, Tjelesna i zdravstvena kultura bolna točka sustava zbog njenog proklamiranog značaja i nedovoljne satnice, jasno je da ovakvo rješenje ima za cilj njeno povećanje za samo jedan sat u četvrtom razredu. Ako se uzme u obzir da je efektivno vrijeme vježbanja na satu s tom populacijom 15ak minuta od 45 koliko traje školski sat onda je jasno da je to pomak bez ikakvog značenja i ne treba trošiti sredstva na eksperiment u kojem je prediktor 15 minuta efektivnog vježbanja više. Kako je eksperiment predvidio i zamjenu učitelja kineziologom onda se ovdje govori o najmanje dvije prediktorske varijable i nema tog metodologa koji bi to mogao izmjeriti i dokazati osim opisno, a to može i sada bez eksperimenta (naravno ne zna se što je kriterijska varijabla). Također, neće nikad biti jasno je li prevladao faktor kineziolog ili broj sati, ako se na tako maloj promjeni u satnici uopće može očekivati diskriminativnost. Jedini kvantitativni pokazatelj je čini se iz medija 1500 nezadovoljnih kineziologa koji će raditi posao za koji su u jednom dijelu prekvalificirani, a s ovom populacijom svoje kompetencije neće moći realizirati, a s druge strane su inferiorni jer jedino su učitelji osposobljeni integrirati odgojno-obrazovna područja u primarnom obrazovanju. Međutim, ovakva vrsta eksperimenta se ne bi niti smjela dogoditi jer ugrožava djecu i nema tog cilja koji to može opravdati te pokazuje temeljno neznanje anonimnog predlagatelja. Čak i da nije tako, realan bi eksperiment ponudio drugu skupinu koja bi radila s učiteljem pod istim uvjetima, na isti način stimulirana većom plaćom te uz svijest da je dio eksperimentalnog postupka. Bilo bi pošteno, na isti način staviti pod lupu sve predmete, a nije sigurno ako ovaj eksperiment prođe bezbolno, što iskreno vjerujem da neće, da se neće pojaviti još jedan broj institucija koji će željeti „ubaciti“ svoje nezaposlene kadrove u primarnu edukaciju. Međutim, da se slušala riječ struke potreba zapošljavanja se ne bi trebala niti spominjati jer kako je ranije navedeno: stav Hrvatske udruge kinezioloških metodičara o potrebi svakodnevnog sata Tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji, a tri sata tjedno u predmetnoj i sveučilišnoj nastavi do kraja studija (Prskalo i Babin, 2008) bi angažirao sve dostupne kadrove, što naravno nije niti smije biti sam sebi cilj. Takav bi izbor sigurno dao bolje rezultate. Nejasno je zašto se samo ovaj predmet i kompetencije učitelja tj. koji je to znanstveni tim analizirao situaciju, a nije u nju uključen nitko s Katedre za kineziološku edukaciju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kojoj sam godinama na čelu i gdje radi 10 profesora u znanstveno nastavnom zvanju i jedan u nastavnom zvanju što je, vjerujem, više nego na svim katedrama kineziološke edukacije kinezioloških fakulteta u RH. Isti problem više razine specijalizacije u odnosu na učitelje bi se mogao postaviti na svakom predmetu u razrednoj nastavi i kad bi se tako površno gledalo, tko je veći specijalist, onda bi se poziv učitelja ukinuo. Ne mogu vjerovati da bi bilo tko povezan s ovim Ministarstvom to i pomislio ili želio. Također, obrazovanje učitelja u skladu je s akreditiranim programom od strane tijela Republike Hrvatske (Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje Republike Hrvatske, a ne neke druge zemlje) i uključuje osposobljenost za rad u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području. Ovakvim prijedlozima predlagatelj (tko god da je) narušava ugled najvišeg državnog stručnog tijela a samim tim i Republike Hrvatske te stvara nesigurnost kod njenih građana kojima se diploma očito može osporiti od strane nekog anonimnog tijela, a onda je valjda bezvrijedna (koja je slijedeća?). Bez argumentiranog mišljenja znanosti i struke, a nepoštivanjem javnih institucija i državnih tijela te valjane procedure, svaka reforma je, unaprijed, osuđena na neuspjeh. Svi učitelji od Bolonjskog procesa imaju petogodišnju sveučilišnu diplomsku razinu obrazovanja, za razliku od nekih bogatijih zemalja EU gdje je učiteljski studij, još uvijek, stručni. Naravno, s ovim argumentima ne prestaju težnje i potreba za još kvalitetnijom inicijalnom edukacijom u ovom području, što je kontinuirana težnja svih kadrovskih učilišta pa i kinezioloških. Iskreno vjerujem kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja, izuzetno dobro vođeno od strane resornog ministra prof. dr. sc. Radovana Fuchsa ima snage oduprijeti se ovakvim idejama, od koga god došle, a što se do sad i pokazalo u kurikularnoj reformi. Također sam siguran kako će ovo Ministarstvo prihvatiti ozbiljne argumente učitelja, temelja obveznog odgojno obrazovnog sustava i izbjeći ishitrene odluke koje vrlo često vode u stranputicu. Ovaj komentar je samo mali doprinos uočavanju navedenih činjenica. Svakako treba spomenuti i smanjivanje satnice informatike, razdvajanje prirode i društva u primarnoj edukaciji posebice zbog činjenice kako su i ovdje izbjegnuti znanstvenici kako se pokazalo barem u medijima. Zbog samo ovih razloga potrebno je zaustaviti ovaj proces u potpunosti i dovesti ga u realne okvire bez avanturizma i površnosti, a oni koji časno štite dignitet naše domovine mogu to učiniti javno i izložiti se sudu javnosti te pokazati spremnost ulaganja svog kredibiliteta u svoje prijedloge. Na temelju svega navedenog sugeriraju se jedini mogući zaključci: 1. Zaustaviti primjenu ovog rješenja čak i eksperimentalno jer je postavljeno na krivim pretpostavkama. 2. Uključiti znanstvenike sa svih nastavničkih i učiteljskih učilišta, pa čak i određen broj njih iz ostalih dijelova EU kako bi se prijedlog argumentirano razradio. 3. Ukoliko su materijalna sredstva problem, a što je vrlo moguće, nakon svih problema koje je ovaj narod imao, nesanirane posljedice agresije, potresi, COVID…, treba sačekati „bolja vremena“ te ujedno sa širim ne anonimnim raspravama o ovom pitanju donijeti argumentirane prijedloge. 4. Proces ne bi trebalo niti započinjati ako sve škole i svi učenici u RH neće imati iste uvjete. 5. Istodobno raditi na poboljšanju nastavničkih i učiteljskih studija te cjeloživotnom podizanju razine vrsnoće učitelja i nastavnika. Prof. dr. sc. Ivan Prskalo Predstojnik Katedre za kineziološku edukaciju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Predsjednik Hrvatske udruge kinezioloških metodičara | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 581 | ZRINKA ŠKARICA | Eksperimentalni program | Smatram da je ovaj program sastavljen po principu "uzmi od svakog po malo pa složi nešto", odnosno da je u potpunosti nedorečen i neprimjeren situaciji u hrvatskom školstvu. Nemoguće je u ovako kratkom vremenu osigurati pojedinim školama uvjete za održavanje cjelodnevne nastave. Sao jedan primjer, kako će svi čitelji istovremeno držati dodatne satove ukoliko nema dovoljno prostora u školi, gdje bi se održavala rekreativna stanka, kako mislite da se kvalitetno vodi razredništvo koje ne bi ulazilo u zaduženja te bilo na principu "tko hoće". nema tu tko hoće, ukoliko nema učitelja onda se mora uzeti razredništvo. Kažete neće biti odpuštanja učiteljica u boravku - vi to ljepše nazivate preraspodjela. A gdje? To je kao i kad ste tehnološki višak pa je dužnost osnivača da vam osigura radno mjesto. Ali ako tog mjesta nema, onda NEMA. Kažete da je misija učenicima pružiti različita iskustva kroz brojne oblike odgojno-obrazovnog rada. Pa to radimo i sada. Svi školski dani su dinamični. Vi kao da nikada niste bili u školi. Uglavnom, da ne nabrajam dalje. Sama činjenica da niste izradili kurikulume nego ih sad na brzinu u roku dva tjedna izrađujete govori dovoljno koliko vam je stalo do kvalitete. Tu se radi o činjenici da je došao novac kojeg treba u nešto ulupati. Završavam s rečenicom "kuća se gradi od temelja, a ne od krova i fasade." | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 582 | Dijana Karačić | Eksperimentalni program | Poštovani, Radim kao učiteljica dvopredmetne nastave s preko 30 godina staža i mogu slobodno reći da sam sretna što ću prije otići u mirovinu nego će ovako koncipiran eksperimentalni program CN zaživjeti u svim osnovnim školama. Iskustveno mogu slobodno reći kao majka 3 odrasle djece i kao baka 2 unučadi da ništa ne može zamijeniti najvažnije i najzdravije obiteljsko ozračje za izgradnju i integraciju djece u mlade i zadovoljne ljude. Ovim prijedlogom bismo lišili djecu osobnog izbora i raspodjele njihovog slobodnog vremena, gdje se oni itekako osjećaju važni, pa i kada i pogriješe sami će odlučiti što misle da je krivo i nastojati ispraviti to. Svi oni a i mi, njihovi učitelji, želimo da im u školi bude ugodno, da „prodišu“ svoje školovanje u sretnom djetinjstvu, da im to bude lijepa uspomena koju će prepričavati svojoj djeci i unucima. Ima li što ljepše od toga? Ne želim da djeca budu zakinuta za izvanškolske aktivnosti, da roditelje vide jedino u prolazu ili samo osjete njihov poljubac pred spavanje. Što bi u CN bilo sa jelovnicima u školskoj kuhinji za djecu s raznim alergijama, bolestima probavnog ili respiratornog trakta, srčanim i dr. bolestima, lijekovima koje djeca trebaju eventualno piti kao svoju terapiju, higijenskim potrebama…. Djeca bi se trebala adekvatno odmoriti u vodoravnom položaju svog doma a ne da do 17h sjede na školskim stolicama koje nisu prilagođene za sve učenike niti po visini niti su udobne za CN. Sve to povlači i problematiku radnih mjesta unutar i izvan škole… Smatram da bi najbezbolnije bilo anketirati i konzultirati struku jer mi smo tu zbog naše djece i uzdanica. Zato se radujem svakoj šetnji po sunčanom, kišnom, zimskom danu, svakom izrazu veselja naše djece, svemu što zovemo život! Srdačan pozdrav, Dijana Karačić, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 583 | Josipa Baljkas Klisović | Eksperimentalni program | Poštovani, pozdravljam ideju uvođenja CŠ koja je obuhvaćena već 2021. u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, ali smatram da je potrebno dulje vrijeme za sveobuhvatnu i obveznu doradu Programa. Također, pozdravljam ideju uvođenja Informatike (čitaj: IDK) kao obveznog predmeta u osnovne škole. Međutim, smanjivanje satnice Informatike pod krinkom povećanja, ali kao obveznog predmeta i pod drugim imenom je meni, ali i većini ljudi (učenika, roditelja, učitelja) u najmanju ruku neutemeljen i nerazborit potez s kojim se nikako ne slažem. Svoje mišljenje formirala sam prvenstveno neposrednim radom u nastavi, ali i slijedom svima dostupnih informacija. Na temelju članka 11. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 123/17.) Hrvatski sabor na sjednici 5. veljače 2021. donio je NACIONALNU RAZVOJNU STRATEGIJU REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. GODINE (dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_13_230.html?fbclid=IwAR1wlj_-Xicu2gFaPlpcca23rgnvc6DCHWXI7kmzcQi7JH7x6aN7i5FXazI) u kojoj jasno piše sljedeće: • „… slabije usvajanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija jedan su od razloga nižeg rasta produktivnosti u Europi u odnosu na SAD. Iz tog razloga, Europska komisija je kao dio Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027. predložila program Digitalna Europa, radi izgradnje strateških digitalnih kapaciteta i omogućavanja širenja primjene digitalnih tehnologija u EU. Poticat će se ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i napredne digitalne vještine.“ • „Znanstvenici su najveća snaga znanstveno-istraživačkog sektora i najznačajnija sastavnica ljudskog kapitala koji je preduvjet za veću inovativnost poslovnog sektora. Stoga će se kod mladih ljudi nastaviti s promicanjem studija znanosti i tehnologije, uključujući informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, biotehnologiju, agronomiju, znanost o okolišu, robotiku, nanotehnologije i napredne materijale te tehničke znanosti.“ • Pored prenošenja znanja i vještina, obrazovanje ima ključnu ulogu i u pripremi budućih odraslih osoba na život u zajednici, primarno kroz usađivanje zajedničkih vrijednosti i prihvaćene norme ponašanja. Isto tako, obrazovanje pridonosi razvoju osobnosti i potencijalu djece i učenika, potičući ih na kreativnost, kritičko razmišljanje, izražavanje s pouzdanjem i cjeloživotno učenje. Time obrazovanje pridonosi sveukupnoj društvenoj koheziji i izgrađivanju budućih samosvjesnih i društveno odgovornih građana. • Važan naglasak stavit će se na razvijanje analitičkog razmišljanja, racionalnog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja. Isto tako, radi stjecanja vještine razumijevanja i rješavanja složenih zadataka razvijat će se kompetencije apstrakcije, algoritamskog i konceptualnog razmišljanja. • Razvijat će se cjelovita potpora djeci i učenicima u učenju, osobito djeci i učenicima s teškoćama i darovitima, djeci i učenicima pripadnicima nacionalnih manjina te djeci i učenicima koji pripadaju rizičnim skupinama. To također uključuje ujednačavanje uvjeta školskog i nastavnog rada, digitalnu transformaciju i informatizaciju odgojno-obrazovnog sustava, kao i jačanje svijesti u pogledu sigurnog i odgovornog pristupa internetu i elektroničkoj komunikaciji. • U skladu s politikom razvoja ljudskih potencijala proširivat će se mogućnosti za usavršavanje nastavnog osoblja u svrhu jačanja relevantnosti procesa poučavanja i olakšavanja prilagodbe nastavnog osoblja visokim zahtjevima koje pred njih postavlja reforma sustava obrazovanja. Posebna pozornost posvetit će se privlačenju i zadržavanju kvalitetnih odgojno-obrazovnih radnika, s posebnim naglaskom na one za koje postoji manjak u odgojno-obrazovnom sustavu (npr. STEM, strukovno obrazovanje, obrazovanje odraslih te druge deficitarne nastavničke struke). Dvije su svrhe Nacionalne razvojne strategije. Prvo, njome se određuju dugoročni razvojni smjerovi i strateški ciljevi države za sljedećih 10 godina i drugo, u njoj se daju smjernice i utvrđuju prioriteti u pregovorima s Europskom komisijom o korištenju sredstava Europske unije u novoj financijskoj perspektivi kako bi raspoloživa sredstva doista bila usmjerena na stvarne razvojne potrebe. U navedenom dokumentu vidljiva je potreba za jačanjem vještina i kompetencija učenika i djelatnika te za razvojem analitičkog rasuđivanja, kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja. Smanjivanje satnice Informatike neće doprinijeti tomu. Smatram da je potrebno promijeniti kurikulum Informatike (ishode), ali i uvesti (ostaviti) 2 sata tjedno Informatike (izborne od 1.-4. razreda, a obvezne od 5.-8. razreda ili obvezne od 1.-8. razreda). Digitalne alate poput Word-a, PowerPoint-a i ostalih za izradu digitalnih materijala, učenici mogu svladati i kroz druge aktivnosti, ali algoritamsko i konceptualno razmišljanje mogu kvalitetno učiti samo kroz nastavu Informatike. Moramo znati da razvoj logičkog razmišljanja u djece nije urođeni dar. Sposobnost razmišljanja logično se postiže uz pomoć posebnih alata, tehnika, igara i redovitih vježbi. Stoga moramo pokušati razviti logičko razmišljanje i konstantno ga trenirati. Sudjelovanje u razvoju logike trebalo bi početi gotovo od kolijevke i zato je potrebno shvatiti da svaki dobni period odgovara određenoj vrsti mentalne aktivnosti. Programiranje je samo po sebi apstraktno i samim time teško za razumijevanje, ali je u isto vrijeme dobar alat za vježbu i razvoj apstraktnog razmišljanja. Kako djeca na početku osnovne škole, barem većina, nemaju mogućnost apstraktnog mišljenja, učenje programiranja čini im se teškim. Ako govorimo o djeci u prvom razredu osnovne škole, problem je još veći jer djeca u prvom razredu još ne znaju čitati ni pisati. Kako ćemo ih onda učiti programirati? Kao odgovor na ovaj problem javljaju se vizualni programski jezici. Oni, osim uklanjanja problema sintakse, omogućuju učenje programiranja u konkretnom okruženju, gdje apstraktni pojmovi poput varijabli, petlji i sl. u vizualnom okruženju pružaju konkretno iskustvo. Dakle, kroz igru, i učenici već prvih razreda mogu uspješno vježbati i razvijati apstraktno i konceptualno razmišljanje. Shodno napisanom komentaru na dokument NRS-e smatram da je nastavni sat nemoguće kvalitetno odraditi u 45 minuta sa otprilike 20 učenika po razredu, osobito ako ne želimo biti u statistici gore navedenog „nižeg rasta produktivnosti u Europi“. I ne manje bitno, da bi mladi ljudi bili zainteresirani za studije tehnologije potrebno je da prethodno (od najranije dobi) usvoje neka znanja i da osjete interes za upis na iste. Nadalje, Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 123/17.) Hrvatski sabor na sjednici 16. prosinca donio je STRATEGIJU DIGITALNE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2032. GODINE (dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_01_2_17.html?fbclid=IwAR2RZS1kUR_NXSeJPC7x1Th9Vput1y6L-rsjDzj9OwMP1R2Tw_75bLq_M2g) u kojoj se jasno navodi: • Stvaranjem regulatornog, investicijskog i poreznog okruženja koje djeluje poticajno na tehnološki razvoj i inovacije, ulaganjem u digitalne kompetencije građana i povećanjem broja stručnjaka u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, kako u privatnom tako i javnom sektoru, te primjenom naprednih tehnologija u javnim i tržišnim djelatnostima, Hrvatska 2032. godine želi biti zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave s personaliziranim javnim uslugama. • Kako bismo se u nadolazećim godinama uspješno nosili s navedenim izazovima, Hrvatska treba iskoristiti snagu digitalnih tehnologija koje, ako se njima pravilno upravlja, omogućuju stvaranje klimatski neutralnog, resursno učinkovitog te otpornog gospodarstva i društva. Nedavna iskustva tijekom pandemije su ukazala da su države s većom razinom digitalizacije bilježile u prosjeku niže stope gospodarskog pada od onih s nižom digitalnom zrelošću, tako da digitalizacija ne samo da osnažuje gospodarstvo, već pruža državama i veću otpornost u kriznim vremenima. • Prilikom primjene novih tehnologija, od posebne će važnosti biti ostvarenje suradnje akademske zajednice, privatnog i javnog sektora kako bi se ostvarila sinergija znanja, ljudskog kapitala, regulatornog okvira i izvora financiranja. Posebna pažnja posvetit će se pohrani i zaštiti osobnih podataka naših građana u sigurnim podatkovnim centrima sukladno važećim propisima. Strategija, također, podrazumijeva integraciju kibernetičke sigurnosti kao osnove za pouzdanost i suverenost nacionalne infrastrukture i s njome povezanih sustava i podataka. Naime, kibernetički napadi smatraju se jednim od najvećih rizika na globalnoj razini u narednom desetogodišnjem razdoblju, stoga se i ovom Strategijom anticipira jačanje postojeće obrane od distribuiranih napada, kao i drugih mogućih ugroza u snažno povezanom informacijskom svijetu. • Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta -> Povećanje broja IKT stručnjaka na tržištu rada -> Jedan od ključnih izazova u digitalizaciji hrvatskog društva i gospodarstva leži u činjenici da nedovoljan broj IKT stručnjaka izlazi na tržište rada iz visokoškolskih i srednjoškolskih institucija, ustanova za obrazovanje odraslih i useljavanjem IKT stručnjaka i studenata iz inozemstva. Veliki izazov predstavlja i iseljavanje stručnjaka u druge zemlje EU-a, stoga je potrebno povećati broj IKT stručnjaka koji dolaze na tržište rada iz obrazovnih institucija i inozemstva. • Podizanje razine digitalnih kompetencija i prekvalifikacija radne snage iz neinformatičkih zanimanja sukladno potrebama tržišta rada -> Digitalizacija mijenja dosadašnji način obavljanja tradicionalnih, odnosno neinformatičkih zanimanja. Kako bi se ostvarile sve pogodnosti digitalne transformacije i povećala konkurentnost te vrijednost rada, potrebno je unaprijediti kompetencije radne snage za primjenu digitalnih tehnologija u obavljanju neinformatičkih poslova. Istovremeno, neophodno je dodatno potaknuti prekvalifikacije i osposobljavanje već zaposlenih ljudi iz manje atraktivnih zanimanja u IKT zanimanja tražena na tržištu rada. • Kako bi se budući naraštaji pripremili za život i rad uz digitalne tehnologije i podigla kvaliteta obrazovanja, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje treba neprestano prilagođavati digitalnim tehnologijama i potrebnim digitalnim kompetencijama. Predstojeća digitalizacija obrazovanja sastoji se od četiri ključna područja: digitalno zrele okoline, digitalno zrelih i samopouzdanih nastavnika, IKT kao podrške u učenju i poučavanju te digitalnog vodstva. • Prioritetno područje provedbe javnih politika 4.1: Povećanje broja IKT stručnjaka na tržištu rada -> Značajan problem za ostvarenje potencijala digitalne transformacije leži u činjenici da nedovoljan broj IKT stručnjaka izlazi na tržište rada iz obrazovnih institucija ili dolazi iz inozemstva, a izazov je i iseljavanje stručnjaka u druge zemlje EU-a. Kako bi se zadovoljile potrebe hrvatskog gospodarstva, potrebno je povećati broj dostupnih IKT stručnjaka na tržištu rada, kao i broj osoba s diplomom u području IKT-a. • Potrebno je povećati broj IKT stručnjaka koji izlaze na tržište rada iz obrazovnih institucija. Budući da digitalna preobrazba hrvatskog društva i cjelokupnog gospodarstva otvara prostor za intenzivnije ulaganje u jačanje kapaciteta hrvatskih visokih učilišta, poticat će se pokretanje novih studijskih programa i povećanje kvota na postojećim studijskim programima u području tehničkih znanosti polju računarstvo i području društvenih znanosti polju informacijske i komunikacijske znanosti, uz osiguravanje preduvjeta za njihovo izvođenje - poticanje zapošljavanja i zadržavanja nastavničkog informatičkog kadra te jačanje infrastrukture visokog obrazovanja. Referirajući se na gore navedeno ne mogu ne primijetiti važnost digitalizacije, podizanje razine digitalnih kompetencija, ali i važnost prekvalifikacije radne snage iz neinformatičkih zanimanja, odnosno povećanje IKT stručnjaka kao i broja osoba s diplomom u području IKT-a. Ono najvažnije u svemu jest zadnja navedena točka Strategije koja govori o povećanju broja IKT stručnjaka, jačanje kapaciteta i upisnih kvota na fakultetima uz osiguravanje zadržavanja (između ostalog) nastavničkog informatičkog kadra. Pročitala sam dokument Eksperimentalnog programa OŠ kao CŠ… i secirala sve dijelove koji su prikazani, s naglaskom na Informatiku (čitaj: IDK). Iako posljednjih dana kroz medije od ministra Fuchsa možemo čuti da se sati Informatike ne smanjuju (jer ista postaje obvezna) moram naglasiti kako se s tom tvrdnjom nikako ne slažem. Škola koja ima 16 razrednih odjeljenja i u kojoj je 95% učenika upisano na Informatiku (32 sata tjedno) uz ostala zaduženja (IKT podršku, satničarstvo, razredništvo, administrator e-upisnika i ostalo) trenutno ima potrebu za dva učitelja tog nastavnog predmeta. Smanjenjem satnice Informatike na 1 sat tjedno ta ista škola sa 16 razrednih odjeljenja (16 sati tjedno) i uz prebacivanje većine gore navedenih zaduženja u ostale poslove kako je predviđeno predstavljenim Programom imati će potrebu za jedva jednog učitelja nastavnog predmeta Informatike. Stoga predloženo u Programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ nije u skladu s već objavljenom Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine u čijem potpisu (Nadležno tijelo za provedbu) piše i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Također, navedeno znači da će jedan od zaposlenih učitelja u školi (primjeru) uvođenjem cjelodnevne nastave dobiti otkaz. Informacija da se Informatika smanjuje zbog uvođenja novih predmeta i povećanja satnice nekim drugim predmetima već je postala javna tajna koja je, naravno, neslužbeno došla iz najviših krugova sustava. „Informatičari će se lako snaći/naći drugi posao, njihova je struka tražena“. To je odgovor na buduće otkaze učiteljima? Molim nadležne da još jednom preispitaju sve relevantne činjenice i istraživanja kako bi potkrijepili smanjenje satnice nastavnom predmetu Informatika (čitaj: IDK) i buduće otkaze učiteljima Informatike. Prema AKCIJSKOM PLANU ZA DIGITALNO OBRAZOVANJE 2021.-2027. (dostupno na: https://education.ec.europa.eu/focus-topics/digital-education/action-plan?fbclid=IwAR2kxBPWc1hThq8igQDzro03cBlmPf4BkyAfkd4ao69W9JSAsTpOay2oPhU) vidljivo je sljedeće: • Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021.-2027.) obnovljena je inicijativa politike Europske unije (EU) koja postavlja zajedničku viziju visokokvalitetnog, uključivog i pristupačnog digitalnog obrazovanja u Europi, a ima za cilj podržati prilagodbu obrazovanja i osposobljavanja sustava država članica digitalnom dobu. • Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2018. pokazalo je da više od jedne trećine 13-14-godišnjaka koji su sudjelovali u Međunarodnoj studiji računalne i informacijske pismenosti (ICILS) 2018. nije posjedovalo najosnovniju razinu znanja u digitalnim vještinama. • Nastava informatike u školama omogućuje mladima da se dovoljno upoznaju s digitalnim svijetom. Uvođenje učenika u računalstvo od rane dobi u kombinaciji s inovativnim i motivirajućim pristupima poučavanju, i u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju vještina rješavanja problema, kreativnosti i suradnje. Može i potaknuti zanimanje za studije i zapošljavanje u STEM područjima, a ujedno smanjiti prisutnost rodnih stereotipa. Mjere za promicanje visokokvalitetnog i uključivog obrazovanja u području informatike mogu pridonijeti i tome da se više djevojaka odluči na studij u području IT-a i potom zaposli u digitalnom sektoru ili u drugim gospodarskim sektorima u kojima se traže digitalne vještine. Solidno i znanstveno razumijevanje digitalnog svijeta može se temeljiti na širem razvoju digitalnih vještina te mu ujedno doprinijeti. Također može pomoći mladima da vide potencijal i ograničenja računalstva u rješavanju društvenih problema. Nažalost, mnogi mladi u Europi i dalje završavaju školovanje bez ikakvog informatičkog obrazovanja. Za poboljšanje nastave informatike u školama potreban je partnerski pristup koji obuhvaća visoko obrazovanje, neformalno obrazovanje, uključujući knjižnice, centre za stvaranje (makerspaces) i laboratorije digitalne fabrikacije (fablabs), ali i poslovni sektor i istraživanja u području obrazovanja. Europski tjedan programiranja, koji svake godine dobiva na važnosti, izvrsna je inicijativa za upoznavanje široke i raznolike publike s kodiranjem, programiranjem i digitalnom kreativnošću. Razine digitalnih vještina u EU-u i dalje su niske, iako se postupno poboljšavaju, dok se digitalna transformacija ubrzava. Ubuduće će za 90 % radnih mjesta u svim sektorima biti potreban neki oblik digitalnih vještina, ali 35 % europskih radnika nema te vještine. Potražnja za digitalnim vještinama, od osnovnih do naprednih, uključujući umjetnu inteligenciju, podatkovnu pismenost, superračunalstvo i kibersigurnost, sve će više rasti. Svatko bi trebao razumjeti barem osnove novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju. To bi nam pomoglo da, kad se susretnemo s takvom tehnologijom, nastupimo pozitivno, kritički i sigurno, svjesni mogućih etičkih pitanja, pitanja ekološke održivosti, zaštite podataka i privatnosti, prava djece, diskriminacije i predrasuda, uključujući rodnu pristranost i invaliditet te etničku i rasnu diskriminaciju. Kako bi poboljšala razvoj digitalnih kompetencija, Europska komisija poduzet će sljedeće mjere (između ostalih): o 11. Poboljšati praćenje i podupirati transnacionalno prikupljanje podataka o digitalnim vještinama učenika u okviru Međunarodnog istraživanja računalne i informacijske pismenosti (ICILS) radi boljeg uvida u nedostatke i povećanja baze dokaza na temelju kojih će se poduzimati mjere za uklanjanje tih nedostataka. To će uključivati uvođenje cilja EU-a za digitalne kompetencije učenika kako bi se do 2030. udio učenika u dobi od 13 i 14 godina koji postižu slabije rezultate u području računalne i informacijske pismenosti sveo na manje od 15 %. Iz Zaključka: Države članice trebale bi iskoristiti zamah iz proteklih mjeseci za razvoj kvalitetnijeg, pristupačnijeg i uključivijeg digitalnog poučavanja, učenja i vrednovanja. Svakako bi trebale u potpunosti iskoristiti Mehanizam Europske unije za oporavak i otpornost kako bi prilagodile svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Time će se osigurati da svi Europljani, bez obzira na to žive li u urbanim ili ruralnim područjima, na periferiji ili u metropolama, i bez obzira na dob imaju digitalne vještine koje su im potrebne za život, rad, učenje i napredak u 21. stoljeću. Preobrazba sustava obrazovanja i osposobljavanja ključan je dio vizije Europe spremne za digitalno doba. Međutim, takva se promjena neće dogoditi preko noći. Za to je potrebno strateško i usklađeno djelovanje, kao i udruživanje resursa, ulaganja i političke volje da se ostvari napredak na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Taj skok u digitalno obrazovanje i osposobljavanje bit će nužan da bi svatko ostvario svoj potencijal i da nitko ne bude zapostavljen. Bit će ključan i za dokazivanje učinkovitosti, relevantnosti i legitimnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja u pripremanju za budućnost, ali i oblikovanju budućnosti. (sve dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020DC0624&from=EN) Navedeni dokument je jedan od najbolje opisanih po pitanju kvalitetnog digitalnog poučavanja, učenja i vrednovanja kao i potrebi za stjecanjem digitalnih vještina, pa osim svega napisanog nemam što dodati osim da smanjenje Informatike na 1 sat tjedno neće pridonijeti ovom Akcijskom planu. I na kraju, prema dostupnoj Studiji „Reviewing Computational Thinking in Compulsory Education“ iz 2022. godine (dostupno na: https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128347?fbclid=IwAR2W0w5iMttaGeqQOoOVDr1Hb587M9_IzvrF2vHKC8ZeZQqqcO0pTU6VqLQ) vidljivo je kako su mnoge europske zemlje posljednjih godina revidirale svoje zakonom propisane nastavne planove i programe obveznog obrazovanja, uvodeći osnovne koncepte Informatike. „Ovo je otvorilo put za razvoj vještina računalnog razmišljanja (CT) učenika. Daljnji poticaj u ovom smjeru dolazi iz Akcijskog plana Europske komisije za digitalno obrazovanje 2021.-2027., gdje je kvalitetno informatičko obrazovanje ključni element u okviru prioriteta „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju“. Unatoč sve većem prihvaćanju, pojavljuje se niz pitanja i izazova za učinkovitu integraciju CT vještina u obvezno obrazovanje. Ovo izvješće ažurira i proširuje nalaze studije CompuThink iz 2016., pružajući ažurirani pregled u 22 države članice EU-a i osam zemalja koje nisu članice EU-a. Studija je prikupila širok raspon dokaza iz sustavnog pregleda literature, ankete s predstavnicima ministarstava obrazovanja, dvaju internetskih konzultacija te kroz dubinske studije slučaja u devet europskih zemalja koje uključuju polustrukturirane intervjue (sa stručnjacima, politikom kreatori, voditelji škola, učitelji) i fokus grupe (s učenicima).“ U studiji je vidljivo stanje i po državama, ali i činjenica da nijedna država nije smanjila informatiku, već one koje je još nemaju većinom se pripremaju za njegovo uspostavljanje (s naglaskom na računalno razmišljanje i programiranje kao najvažniji dio) - primjerice Luksemburg, dok države koje već imaju predmet podižu njegovu satnicu (primjer Grčka s 1 na 2 sata tjedno kao obavezan predmet). Još jednom, vraćajući se na početak mog komentara, ističem: pozdravljam ideju uvođenja CŠ koja je obuhvaćena već 2021. u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH d 2030. godine, ali smatram da je potrebno dulje vrijeme za sveobuhvatnu i obveznu doradu Programa. Također, pozdravljam ideju uvođenja Informatike (čitaj: IDK) kao obveznog predmeta u osnovne škole. Međutim, smanjivanje satnice Informatike pod krinkom povećanja, ali kao obveznog predmeta i pod drugim imenom je neutemeljen i nerazborit potez s kojim se nikako ne slažem. Predlažem da nastavni predmet Informatika ostane pod istim imenom (umjesto predloženog IDK-a) te da nastava Informatike ostane u trajanju od 2 sata tjedno za sve učenike OŠ. Od 1.-4. razreda izborna i od 5.-8. razreda obvezna ili obvezna za sve učenike 1.-8. razreda. Postojeći kurikulum Informatike (ishode) je svakako potrebno revidirati u tu svrhu. Na kraju, predlažem da se zahtjevne poslove poput IKT podrška, satničar, administrator e-upisnika, međunarodni projekt, ŽSV, član stručnog povjerenstva, sindikalni povjerenik i vizualni identitet škole ne izjednačava s dežurstvom za vrijeme prehrane učenika, odnosno stavlja pod Ostale poslove, već da se obračunava kao i do sada prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN 34/2014, NN 102/2019) i Granskom kolektivnom ugovoru za osnovne škole NN 51/2018). Hvala, što ste me ovim javnim savjetovanjem natjerali da se pozabavim ali i obogatim svoje znanje svim navedenim, pročitanim i iščitanim dokumentima. Zaista se smatram još kompetentnijom za govoriti o važnosti nastavnog predmeta Informatike u OŠ. S dužnim poštovanjem, srdačan pozdrav svima. Josipa Baljkas Klisović, učiteljica Informatike bit.ly/komentarCS | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 584 | Gordana Vuglec | Eksperimentalni program | Poštovani, u tekstu jasno navodite kao temeljni problem u hrvatskim školama slabija postignuća učenika. Kao učitelj s dugogodišnjim radnim iskustvom moram Vas demantirati u izjavi da slabija postignuća učenika nisu rezultat nedostatnog boravka učenika u školi i nekvalitetnog rada učitelja, nego ukupne društvene klime koja razvija sustave pritiska roditelja na učitelje zbog ocjena i uživanja bez napora i rada. Učenici općenito, ali ima izuzetaka, nisu dovoljno angažirani niti mentalno niti voljno niti na bilo koji drugi način za kvalitetno učenje jer je to napor ili su zahtjevi koje prednjih stavljamo prejednostavni i premalo izazovni. Drugi razlog tome je dostupnost informacija na brz i jednostavan način putem interneta i opća informiranost djece o različitim temama na razini prepoznavanja i prisjećanja te učenici imaju osjećaj znanja i razumijevanja teme i malo napora ulažu za utvrđivanje gradiva i stvarno učenje. Treći razlog tome su stalne promjene koje propisuju što učitelji smiju ili ne smiju, pri čemu se ne poštuju u svim odrednicama temelji metodike nego se mijenja forma, pa se ograničava ili ukazuje na potrebu izostavljanja određenih oblika rada koje su u prošlosti bile temelj stjecanju trajnog znanja i njihovog vrednovanja. Osobno sam mišljenja da bi kontekst promjena trebalo usmjeriti na učenje učenja i odgovornosti koje učenici imaju za svoje učenje uz potporu učitelja i roditelja i biti utemeljena na najnovijim znanstvenim i iskustveno potvrđenim metodičkim, pedagoškim i psihološkim načelima. Sadašnji vremenici pisanih provjera potiču kampanjsko učenje, jer roditelji sami svjedoče da djeca uče par dana prije ispita. Ukoliko je problem vrijeme provedeno u školi tada treba promisliti o promjeni kalendara rada u cijeloj obrazovnoj vertikali i utvrditi optimalan broj nastavnih radnih dana i dinamiku praznika/odmora učenika i učitelja kako bi se kvalitetnije ostvarili ciljevi odgoja i obrazovanja u sustavu. Kruti raspored, koji navodite kao dio problema, postat će još krući dok se primjenjuje predmetno-satni sustav i predloženi raspored aktivnosti. Naime, predmetno-satni sustav u razrednoj nastavi i nije tako krut jer učitelji dugi niz godina integriraju nastavne sadržaje iz različitih predmeta u tematske cjeline i razbijaju granice među predmetima. Krutost rasporeda je u predmetnoj nastavi gdje je raspored sati neprobojan i nemoguće je biti fleksibilan bez stalnih promjena rasporeda. U tom slučaju škole bi trebale imati dodatno zaposlenog jednog satničara koji bi se tjedno igrao s rasporedima i njihovim preslagivanjem jer je to sada dio norme jednog učitelja, najčešće matematike. Pitanje je kako bi učenici i učitelji pratili stalno mijenjanje rasporeda i koja bi zbrka pritom nastala. Krutost je utvrđena i nedostatkom prostora i anticipacije budućnosti u projektiranju novih škola koje nakon nekoliko godina rada imaju iste probleme kao i škole starijeg datuma izgradnje. U školama kronično nedostaje prostora i nisu niti planirane: garderobe za osoblje škole, kabineti/uredi za sve učitelje ili barem na razini stručnih aktiva, dovoljno prostrane i opremljene školske dvorane, adekvatni uredi za sve članove stručnog tima škole, kuhinje, blagovaonice, učionice za kabinetsku nastavu, dodatne učionice za produženi boravak učenika, knjižnice su premalene za ulogu koju bi trebale imati u školi. Podržavam rad škola u jednoj smjeni, o tome se govori već godinama i bilo bi dobro da se iskaže konkretno koliko je škola zbog nadogradnje i osuvremenjivanja prešlo na nastavu u jednoj smjeni, a koliko zbog smanjenja broja učenika. Također bi bilo dobro da nastava u školama za starije učenike (od 7. razreda nadalje) počinje kasnije sukladno najnovijim spoznajama o funkcioniranju učenika u tim godinama. Nadalje, kurikularna reforma je predviđala devetogodišnje obrazovanje od šeste godine pa bi bilo dobro čuti zašto se nije uvela, iako je kurikul prvog i drugog razreda razrađen upravo za tu dob. Model A1 obuhvaća obveznu nastavu te se ukupan broj sati tjedno penje na 26 sati obvezne nastave tjedno što iznosi 5,2 sata dnevno, a prema sadašnjem ZOOOSŠ učenik u razrednoj nastavi smije imati najviše 4 sata redovne nastave dnevno. Ono što pozdravljam je povećanje satnice Hrvatskog jezika, Matematike i Likovne i Glazbene kulture, ali se nije mijenjala satnica TZK kako je bilo najavljivano. Pozdravljam i razdvajanje premeta Priroda i društvo na Prirodoslovlje i Društvo i zajednica. Osobno bih ukinula Sat razrednika u razrednoj nastavi jer se ishodi predmeta realiziraju putem MPT i u predmetima Društvo i zajednica. Možda bi bilo dobro da se predmetu Društvo i zajednica dodijeli taj jedan sat ili se poveća Likovni i glazbeni na 2 sata tjedno ili se taj sat dodijeli redovnoj nastavi TZK. Postavlja se pitanje tko će i kako održavati nastavu Praktičnih vještina, kako će se opremiti kabineti za izvođenje pojedinačnih praktičnih vještina, te tko će poučiti predavače tog predmeta potrebnim znanjima i vještinama. Model A2 obuhvaća potporu i potpomognuto učenje, ili jednostavnije učenje, dodatnu i dopunsku nastavu, u trajanju od 2 sata dnevno. Tko će brinuti o učenicima koji nisu uključeni u dopunsku nastavu ili dodatnu nastavu? Kako će ona biti organizirana? Hoće li se s učenicima raditi prema njihovim potrebama, individualno ili skupno, pa svima jednako? Nameće se i pitanje što je s učenicima koji zbog različitih vrsta poteškoća u učenju nisu u stanju funkcionirati u većim skupinama nego im je potreban dulji odmor nakon nastave i individualan rad. Također je pitanje kako će učenicima s logopedskom ili psihološkom potporom izvan škole biti omogućena redovita terapija dinamikom 2 sata tjedno. Hoće li škole zaposliti dovoljan broj logopeda, psihologa i socijalnih psihologa u školama koji će individualno raditi s tim učenicima u A2 modelu? Norma učitelja razredne nastave povećava se na 24,5 nastavna sata tjedno, što je 5 sati dnevno nastave pa uz jutarnja dežurstva, odmore i dežurstva za ručak prelazi 6 sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada dnevno. Hoće li se provesti studija utjecaja na zdravlje učitelja s utvrđivanjem stanja zdravlja na početku eksperimenta, nakon 6 mjeseci i nakon godine dana? Mogu li učitelji izdržati kontinuirano 6 i više sati neposrednog rada s učenicima? Što će biti s potrebom za stručnim zamjenama tijekom izostanka učitelja? Gdje je vrijeme za stručna usavršavanja i kvalitetnu pripremu nastave? U pauzi od 45 minuta, tijekom sata kojega ne održavamo nastavu, u uvjetima koje imamo u školama nije moguće ostvariti sve potrebne ostale poslove. Poglavito zato što je rad u nastavi i kreativan pa učitelj treba i vrijeme za promišljanje o načinima, metodama i postupcima ostvarivanja predviđenih ishoda i njihovog vrednovanja. U ovom modelu je primijenjeno načelo jedan razred-jedan učitelj koji je cijeli dan s učenicima. Svjedočila sam slučaju kad je moja susjeda upisala dijete u Montessori vrtić i rekla da je ondje super, skupina od 20 polaznika i 4 odgajateljice istovremeno u jednoj skupini… Što će biti s dosadašnjim modelom produženog boravka koje organizira lokalna uprava? Kako će roditelji koji rade do 17.00 sati zbrinuti djecu od 15.30 do 17.00 sati ako ih nisu u mogućnosti uključiti ili ih ne žele uključiti u ponuđeni B1 i B2 program? Kako ćemo organizirati posjete i druge oblike izvanučionične nastave ako na 15 učenika ide 1 pratnja pa za jedan razredni odjel treba još jedan učitelj u pratnji? Gdje ćemo pronaći potrebnu pratnju? Što je s glazbenim, baletnim i drugim školama koje djeca pohađaju? Što je sa čitanjem lektire? Što je s odgojnom ulogom roditelja kao dionika u procesu odgoja i obrazovanja u smislu prve i temeljne odrednice tog procesa? Načelno mi se sviđa model cjelodnevne nastave kakvu smo imali prije 30-tak godina više nego produženi boravak jer je svaki učitelj razredne nastave predavao po tri predmeta, imali smo oko 10 sati nastave tjedno (HJ+LK+GK; M+PID+TZK), jedna je učiteljica imala prijepodne nastavu, nakon toga 2 sata učenje i jedan slobodno vrijeme, a druga je poslije podne imala ručak, slobodo vrijeme, nastavu i učenje što je bilo 5 sati neposrednog rada s učenicima pri čemu se učenje diferenciralo u skladu s potrebama učenika. Mislim da ovakav model jedan razred – jedan učitelj nije dugoročno održiv jer će doći do sagorijevanja na poslu uslijed kontinuiranog stresa i prevelikog opterećenja jer učenici danas imaju drugačije zahtjeve nego prije pet, deset ili više godina. Gordana Vuglec, uč. savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 585 | SNJEŽANA MARTINEZ | Eksperimentalni program | Poštovani! Iznimno sam protiv uvođenja cjelodnevne nastave u ovakvom obliku kakvog ste nam predstavili. Škola ne može i ne smije zamijeniti obitelj i roditeljsku ulogu u odgoju djeteta. Obitelj je temeljna jedinica društva i kao takvu ne bi je smjeli zanemariti. Djeci treba nestrukturirano vrijeme kod kuće, a ne da veći dio dana proborave u školi gdje će im biti nametnuto što će raditi po strogom rasporedu. Kako će se djeca s posebnim potrebama, prilagođenim programima i s individualiziranom pristupom prilagoditi takvom modelu nastave? Kako će se učitelji moći prilagoditi njima i njihovim potrebama, ako u modelu A2 učitelj ima u učionici sve učenike, njih i po 20-tak i više? Sada s takvim učenicima radimo individualno, ostavljamo smo si na DoP-u samo one kojima je to potrebno i s njima radimo. Djeca s posebnim potrebama itekako trebaju stručnu pomoć, stoga bi bilo bolje da ste ovim modelom nastave predvidjeli zapošljavanje logopeda, defektologa, pedagoga i psihologa koji su nam itekako potrebni u radu s djecom. Postavljam pitanje i prostornih uvjeta (za djecu i za učitelje). Mnoge škole, iako u jednoj smjeni nemaju dovoljan broj učionica za takvu nastavu, nemaju blagovaonice, sportske dvorane. Dakle, djeca bi uglavnom bila „osuđena“ da proborave u jednoj učionici od 8 do 15 h na tvrdim drvenim stolicama. Hoće li to donijeti kakvu psihološku dobrobit našoj djeci? Gdje će se učitelji pripremati za nastavu, što je itekako potrebno za kvalitetan rad s učenicima, zbog nedostataka kabineta? Ovim modelom cjelodnevne nastave onemogućujete djeci ostvarenje osnovnih ljudskih prava – pravo na obiteljsko okruženje, druženje s obitelji, pravo na igru, na samostalno kreiranje rasporeda učenja i odmora, na osamostaljivanje… Zanima me u koje vrijeme bi se učitelj trebao baviti administrativnim poslovima koji su svakim danom sve opsežniji i opširniji? Za kada ste predvidjeli pisanje bilježaka i formativnog vrednovanja učenika radi praćenja njihova napretka? Smanjenje satnice informatike na 1 sat u 21. stoljeću ne podržavam. Imam troje odrasle djece koja su pohađala informatiku u predmetnoj nastavi po 2 sata te su itekako dobro informatički bila osposobljena za nastavak obrazovanja u srednjoj školi i dalje. Zar ćemo to pravo da se učenici kvalitetno informatički obrazuju, ukinuti sadašnjim generacijama? Smatram kako ste učitelje iz produženog boravka trebali uključiti u cjelodnevnu nastavu, a ne da im se podijele otkazi. Oni odgovorno obavljaju svoj posao i produžena su ruka nama učiteljima. Isto tako smatram kako cjelodnevna nastava ne bi trebala biti za sve obavezna, već bi roditelj trebao imati mogućnost odabira kao što to ima sada za produženi boravak. Učiteljica razredne nastave Snježana Martinez | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 586 | Ivana Ružić | Eksperimentalni program | Poštovani, pozivam se na Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine, dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/.../sluz.../2021_02_13_230.html i izdvajam: Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja”. Posebno želim istaknuti važnost vještina algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, važnost vještina programiranja. U temeljnim dokumentima EU programiranje i poznavanje programskih jezika uspoređuje se s poznavanjem stranih jezika. Programski su jezici baš poput drugih/stranih jezika. No u ovom slučaju ne poučavamo djecu izražavanju i komunikaciji s drugim ljudima. Umjesto toga ona uče kako komunicirati s pomoću tehnologije. A tehnologija je svuda oko nas – u našim pametnim telefonima, vozilima, posvuda! No, razumijevanje računala i komuniciranje s njima samo je dio toga. Programiranje pomaže i u razvoju multidisciplinarnih kompetencija kao što su računalno razmišljanje, rješavanje problema, kreativnost i timski rad, a sve su to odlične vještine za bilo koje zanimanje. Sposobnost da rješavamo probleme, suočimo se s neuspjehom i pokušamo ponovno te surađujemo s drugima tražene su odlike u mnogim područjima. Više dostupno na: https://codeweek.eu/ S obzirom na važnost dobro razvijenih vještina programiranja i općeniti digitalnih vještina, smatram i predlažem da satnica predmeta informatika bude barem onoliko nastavnih sati koliko je predviđeno i za strane jezike. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 587 | Andrea Dimač | Eksperimentalni program | Poštovani, u nastavku slijedi nekoliko komentara i prijedloga. 1. Uvođenje informatike kao obaveznog predmeta podržavam u potpunosti, ali ne u obimu od jednog sata tjedno. Zašto se nije najprije provelo istraživanje kakvi su rezultati provođenja informatike u razrednoj nastavi, a nakon toga promjena satnice? Ne postoji opravdan i realan razlog za smanjenje. Oni koji nisu pratili učenike nižih razreda od prve godine učenja informatike (2020./2021.) do sad, ne mogu komentirati napredak, a još manje potrebu za smanjenjem satnice. U mojoj školi svi učenici pohađaju izbornu nastavu informatike. Vidljiv je velik pomak u usporedbi s učenicima koji su krenuli s učenjem informatike od 5. razreda, gdje je bilo potrebno sadržaje nadopunjavati jer nisu imali osnovna predznanja te je to bilo potrebno uklopiti uz nastavne sadržaje tijekom 2 sata tjedno. Zašto nečemu što je dobro, gdje učenici postižu znanja, uspjehe na natjecanjima, stvaraju vlastite programe, digitalne radove, itd. umanjiti satnicu?! Na taj se način i učenike demotivira jer će se radom informatike 1 sat tjedno prisiljavati da izvrše potrebne zadatke za ostvarenje ishoda kurikuluma, a neće imati vremena za samostalne i zanimljive projektne zadatke. Sada, kada su konačno učenici u nižim razredima stekli osnovnu informatičku pismenost, može se lakše i na većoj razini usvojenosti znanja raditi s učenicima viših razreda. Ali ukida im se 1 sat tjedno sat informatike. To je premalo sati godišnje da bi učenici postali samostalniji u radu. U višim razredima se to od njih očekuje, kao i rješavanje složenijih zadataka. Takvi zadatci se ne mogu odraditi u jednom školskom satu tjedno. Ako se to može napraviti, želim da mi se za svaku cjelinu novog predmeta održe ogledni satovi Vašeg stručnjaka koji smatra da se to može. Podržavam promjene, ali ne nauštrb digitalnih znanja i vještina te računalnog razmišljanja i programiranja. A vi ste samim nazivom predmeta (Informacijske i digitalne kompetencije) stavili naglasak na pronalazak i vrednovanje informacija i stvaranje digitalnih radova. A računalno razmišljanje i programiranje? U eksperimentalnom programu kao jedan od ciljeva navodite razvoj STEM vještina, sukladno tome povećali ste satnicu većini predmeta iz tog područja, osim u informatičkom području. Programiranje se ne može raditi u B1 dijelu programa, nakon 16:00 sati kad učenici više nemaju koncentracije ni volje za zahtjevnije zadatke. Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, prioriteti provedbe na području obrazovne politike su: "jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika", "razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja". Gdje će se to razvijati ako u OŠ smanjujete satnicu informatike? Također, prema Akcijskom planu za digitalnog obrazovanje EU (2021. - 2027.) računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet "Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju". A smanjenje satnice informatike unazadit će napredak učenika osnovnih škola u informatičkom smislu. Smatram da su ovo opravdani razlozi za uvođenje obvezne Informatike od 2 sata tjednu u osnovne škole. 2. Nadopuna satnice učiteljima informatike. Prema kojim kriterijima se odredilo da je novom nastavnom predmetu Svijet i ja potrebno 2 sata tjedno, a za informatiku 1 sat tjedno? Može se zaključiti kako je predmet uveden samo da se zbrinu učenici koji ne pohađaju Vjeronauk. Nevjerojatno je da novi predmet kojeg može svaki učitelj predavati, bez obzira na stručnost, ima satnicu od 2 sata tjedno. Zašto se onda novi predmet ne uči 1 sat tjedno dok se ne vidi kako će uopće funkcionirati rad, hoće li se kvalitetno provoditi nastava tog predmeta i kakve će učenici imati koristi i kakve će nakon toga kompetencije i znanja steći? A ako se pokaže dobrim onda se može dalje korigirati satnica. Također, ne možete očekivati da će učitelji informatike koji su stručni u svojem području raditi i predavati predmet Svijet i ja samo kako bi popunili satnicu. Prema Vašim riječima, kurikulum informatike će se nadopuniti i kroz međupredmetne teme, npr. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Navedeni način rada se i do sad provodio, ali na satovima informatike. To je vremenski vrlo zahtjevno za planiranje, potrebna je velika suradnja s kolegama ostalih nastavnih predmeta. Takvi projektni zadatci trebali bi biti pomno osmišljeni, usklađeni i realizirani na satovima Informatike, što će biti nemoguće odraditi u sklopu redovne nastave informatike tijekom 1 sata tjedno. Osim ako se ne uvede dodatan sat bar u višim razredima. U programu A2 nema uključenog informatičkog područja ni u razrednoj ni u predmetnoj nastavi. Stoga, pripadamo ostalom odgojno-obrazovnom području (25%) što znači da se moramo podijeliti s kolegama i dogovoriti o podjeli satnice, odnosno ostaje nam svima samo 1, 25 sati tjedno u predmetnoj nastavi i 1,5 sat tjedno u razrednoj nastavi. Time ste ponovno zakinuli informatičko područje! Predlažem da uvedete dodatno informatičko područje u A2 dio za razrednu i predmetnu nastavu. Mogućnost 2 sata izbornog dijela A2 podržavam, ali zakinute su manje škole koje neće moći organizirati izborni sat predmeta ako ima npr. 5 zainteresiranih učenika. Smatram da za manje seoske škole i gradske škole ne može biti ista obavezna kvota upisa u izborni predmet 8 učenika ili predlažem da se ukine obvezan minimalan broj učenika, što bi i imalo smisla jer je to izborni sat nekog predmeta. Tu su i područne škole koje imaju kombinirano razredno odjeljenje koje nekad čini i 8 učenika 1. – 4. razreda, gdje onda uopće ne postoji ni mogućnost pohađanja izbornog dijela A2, što je diskriminirajuće. Također, tvrdite da se satnice učiteljima informatike neće mijenjati i da se neće mijenjati kurikulum informatike. Znači, od nas se očekuje da u jednom satu tjedno odradimo sve ovo što smo do sad svih ovih godina radili najčešće tijekom blok sata ili 2 puta tjedno. Čak i da to uspijemo, zanima me kako će se to voditi u našim tjednim i godišnjim zaduženjima? Npr. zaposlena sam na puno radno vrijeme na neodređeno. Predajem učenicima od 1.-8. razreda 2 sata tjedno što znači trenutno 16 sati tjedno ukupno. Novim predmetom Informacijske i digitalne kompetencije imat ću ukupno 8 sati tjedno. Kako ćete opravdati to smanjenje? Broj učenika i razrednih odjela mi je i dalje isti, opseg posla mi se nije smanjio, odnosno ostao je isti jer i dalje moram odraditi sve što je predviđeno u kurikulumu. A u tjednom zaduženju će mi nedostajati pola satnice neposrednog odgojno – obrazovnog rada? Za to nema utemeljenja u zakonu tako da ne želim prihvatiti i potpisati takvu promjenu u zaduženju. Na ovaj način nećete nadopuniti satnicu učiteljima informatike nego ćete ih prisiliti na odlazak iz školstva, što nikako nije u skladu sa Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032., gdje je navedena ključna slabost Hrvatske, a to je nedostatak nastavnika iz STEM područja koji zbog niskih plaća odlaze iz obrazovnog sektora. 3. Tjedna zaduženja učitelja Trebali bi priznati poslove koje svakodnevno rade učitelji informatike i svrstati ih u neposredan odgojno-obrazovni rad, a ne u ostale poslove. Npr. vođenje mrežne stranice škole nije nigdje u zaduženjima navedeno, a svakodnevno se objavljuju novosti, vijesti, dokumenti i uređuju podatci i dizajn. Administrator resursa mora postojati u svakoj školi, ali se u zaduženju ne vodi niti pod ostale poslove. Vodili smo cijelu platformu svoje škole tijekom pandemijskih školskih godina, a nitko nas nije pitao koliko smo slobodnog vremena utrošili za to. Poslovi održavanja informatičke učionice obavljaju se na dnevnoj bazi izvan satnice informatike, što se također ne vodi u zaduženju učitelja informatike. Ako to obavlja stručno tehnička podrška onda bi za to trebali osigurati više osoba, a ne jedan tehničar za cijelu županiju, što znači da je teško dostupna pravovremena pomoć u školi. Zbog toga je najlakše pozvati učitelja informatike da volontira i obavlja tuđe poslove. Administratori e-dnevnika imaju obvezu svakodnevne korekcije, unos grupnih zamjena i ostalih administrativnih poslova, stoga takvo zaduženje ne može nikako biti svrstano u ostale poslove. Vrijeme je da nam priznate zaslužene sate. Ili platite svaki prekovremeni sat. Smatram da se obavezno moraju uvesti metodičke pripreme od barem 20 min po satu za A2 dio. Ne postoje dodatni metodički sadržaji za dodatnu, dopunsku nastavu ili izborni dio predmetnog područja. Učitelj ih mora sam osmisliti, prilagoditi svakom učeniku. Učenicima u sklopu programa potpore i potpomognutom učenja potrebno je prilagoditi sadržaje ovisno o njihovim teškoćama, dok tijekom obogaćenog dijela svakog učenika je potrebno pravilno i individualno poticati kako bi se unaprijedilo njegovo znanje i napredovalo u predmetnom području. Također, potrebno je vratiti metodičke pripreme 30 minuta za redovnu nastavu (A1) jer ne postoji opravdan razlog za smanjenje redovite pripreme. U ovoj cjelodnevnoj školi nećemo se manje pripremati, već suprotno. Rad razrednika s učenicima vratite u neposredan o-o rad. Ili se možda na satu razrednika neće raditi s učenicima? Dežurstva pod odmorima također pripadaju u neposredni-odgojno obrazovni rad jer smo s učenicima u školi tijekom svog radnog vremena, između svojih nastavnih sati. A u eksperimentalnom programu uvodi se još više odmora i rekreativnih pauzi gdje učenici ne mogu biti bez nadzora, a dežurstvo učiteljima postaje još veća svakodnevna odgovornost. Ukidate poslove iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada samo kako bi 1 učitelj odradio sve planirane aktivnosti svog predmeta za punu satnicu (A1, A2, B1, B2), što je nevjerojatno. Ni postotak povećanja plaće ne prati taj povećani opseg posla. 4. Granica razredne kvote učenika jednog razrednog odjeljenja (maksimalno 12 učenika). Današnji rad s učenicima zahtijeva veću pažnju i vremensku posvećenost svakom učeniku. Teško je usmjeravati učenike tijekom rada na računalu, provjeravati radove, posvetiti se učenicima s individualnim postupcima i učenicima s potrebnom prilagodbom sadržaja i individualnim postupcima te darovite učenike poticati za veći napredak sve tijekom 45 minuta u jednom razrednom odjelu i dijeliti im pravovremene povratne informacije. Nakon uvodne motivacije i demonstracije slijedio bi praktičan rad učenika. Učenici bi se stigli prijaviti i započeti rad kojeg bi nastavili idući tjedan na sljedećem satu informatike. Pitanje je kakve će se tu vještine steći ako nema kontinuiteta, a kamoli vremena za ponavljanje i vježbanje što je metodički ispravno i poželjno. Idealno bi bilo da se može raditi odvojeno s naprednijim učenicima, odnosno s učenicima većih sposobnosti i s učenicima s teškoćama. Na taj bi se način oformilo više manjih razrednih odjeljenja koji postizali maksimalne rezultate prema njima primjerenim programima. 5. Preduvjeti cjelodnevne škole Škole, osobito područne škole, imaju potrebu cjelovite renovacije, dogradnje ili izgradnje za potrebe održavanja redovite nastave. Nedostaju sportske dvorane za nastavu TZK. Postoje učionice u kojima se održava informatika, a dio su učionice razredne nastave ili dio knjižnice u kojima nema niti uvjeta punjenja svih računala i uređaja. Potrebne su novoopremljene informatičke učionice koje potiču inovativan rad i suradnju te sigurno okružje. Nema uvjeta ni za izvannastavne aktivnosti i ono najvažnije nedostaju primjerene kuhinje i blagovaonice. Stoga, preporučam da najprije provedete istraživanje na terenu te nakon toga napravite popis svih škola i za svaku školu potrebnu renovaciju, izgradnju i opremanje prostorija. Ako smatrate da to možete, zašto ne krenete odmah u obnovu, zašto odmah ne osigurate potrebne uvjete, a tek onda ne pokrenete eksperimentalni program. Jer ovi uvjeti su nužni i sada, bez ovog projekta. Vi očekujete da se krene u eksperiment pa da se ravnatelji, učitelji, stručni suradnici, ali i učenici i roditelji zajedno s nama u tome svemu snalaze samostalno i da se ostvari nemoguće. Ako i prođe, neka ostane samo kao eksperiment, više od toga se na ovaj način i ne može postići. Sama ideja cjelodnevne škole nije loša, ali nikako ne s ovima planovima, da se postojećim učiteljima „uguraju“ u satnicu svi postojeći i dodatni poslovi te da radimo iscrpljeni i bez motivacije do popodnevnih sati s učenicima koji trenutno jedva funkcioniraju do 13:00. Također se postavlja pitanje mogu li se ikakve izvanškolske aktivnosti održati prema vašim planovima ili se to pita organizatore izvanškolskih aktivnosti, glazbenih i umjetničkih škola, sportskih i kulturnih udruga, itd. Smatram da ovakav program nije poticajan odgojno-obrazovni sustav za razvoj učenika te da bi trebali uvažiti mišljenja učitelja i roditelja. Lijep pozdrav, Andrea Dimač, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 588 | Sanda Kaniža | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave koja nagodinu prima prvi razred. Otpočetka sam zagovaratelj cjelodnevne škole, međutim u nešto drukčijem obliku nego što nam je program predstavljen. Prvo bih željela izraziti ljutnju i žaljenje što je program predstavljen prvo medijima, a tek onda stavljen na pregled učiteljima koji program trebaju provoditi. Iskreno se nadam da je ovaj dokument podložan izmjenama i da ćete uzeti u obzir struku i ljude koji će raditi po tom programu. Nakon iščitavanja programa CDŠ imam dosta nedoumica, a napisat ću najvažnije: - prema programu, učenički odmori su i odmori za učitelje (ako ne i vrijeme za pripremanje nastave). Očito su program pisali stručnjaci koji nisu dana proveli u prvom razredu osnovne škole. Učenički odmori su vrijeme kada se najviše provodi odgojni dio odgojno - obrazovne ustanove. Učitelji pod odmorima doživljavaju najstresnije situacije pazeći da se u vrevi netko ne ozlijedi, rješavajući razne sukobe, razgovarajući s učenicima o raznim problemima koji nisu vezani uz nastavu (u opsegu od: "Učiteljice, dobio sam novu igricu!" do "Učiteljice mama i tata se rastaju!"). Pokušajte zamisliti ručak sa 25 prvašića od kojih pola ne zna narezati meso, jedni ne vole grašak, jedni moraju na toalet, razlili su vodu, plaču jer im se grašak pomiješao s rižom, plaču jer im nedostaje mama... Naravno da karikiram, ali ovo je svakodnevica u nižim razredima. Nakon četiri solarna sata s prvim razredom, učitelj je psihički i fizički premoren i nesposoban za kvalitetno provođenje aktivnosti u A2 dijelu te za pripremu nastave u, pretpostavljam, nekom vremenu između aktivnosti. Mislim da je to neizvedivo. Učitelji takav tempo rada neće moći dugo držati. - 9 nastavnih sati koje se provode u A2 dijelu također zahtijevaju pedagoško metodičku pripremu tako da "U 6 obaveznih sati Programa A2 75 posto aktivnosti (4,5 nastavnih sati tjedno) organizira i izvodi učitelj razredne nastave razrednog odjela" svakako nije samo 4,5 nastavnih sati tjedno. - u programu se ne spominju učenici s poteškoćama kojih u školama ima sve više. Hoće li oni moći ranije napuštati školu s obzirom na poteškoće? - koliko god ja pozdravljala uvođenje predmeta Praktičan rad u razrednu nastavu, ne shvaćam stav Ministarstva da su svi učitelji stručni taj predmet predavati. Uzimanjem predmeta za koji smo se školovali (Tjelesna i zdravstvena kultura) pljunuli ste na Učiteljske fakultete koji su nas za to osposobili, a davanjem predmeta za koji se nismo školovali (Praktičan rad), uzimate učitelje zdravo za gotovo. Prilično patronizirajuće od strane Ministarstva. - rezanje satnice informatike na jedan sat tjedno dovest će vas do hrpe informatičara tehnoloških višaka za četiri godine. Toliko o jačanju STEM područja. - veliki problem su učitelji iz produženih boravaka. Ne znam koliki je to broj učitelja razredne nastave, ali zasigurno znam da će dvije moje kolegice dobiti otkaz. Ministarstvo bi se trebalo ozbiljno pozabaviti ovim problemom. - odnosi li se povećanje plaća samo na škole u eksperimentu ili će svi učitelji biti uključeni nakon četiri godine? Ako se odnosi samo na eksperimentalne škole, nije u redu da se predstavlja da će dobiti sve škole koje budu u CDŠ. Ako se odnosi na sve škole, od rujna ili za četiri godine, zašto eksperimentalne ne dobiju još neki dodatak budući da će provoditi eksperiment? Nadam se da sam bila jasna. Pohvaljujem uvođenje obaveznog drugog stranog jezika. Ideja da djeca do 15,00 sati budu nahranjena, napisane zadaće i bez školskih obaveza je jako dobra, ali ne u ovakvom obliku. moji prijedlozi za izmjene programa su: - izbornost CDŠ. Roditelji koji rade poslijepodnevne smjene, viđat će djecu samo vikendima. Pojedini učenici predmetne nastave trebaju vrijeme u tišini kako bi mogli učiti što je neizvedivo ako su u školi. - dva učitelja razredne nastave. Prva smjena od 8,00 do 15,00 (7 sunčanih sati plus 1 sunčani sat za eventualno pripremanje od kuće), druga smjena od 11,00 do 17,00. Razumijem da je ovo nategnuto iz financijskih razloga, ali bi riješilo većinu problema. Također bi riješilo i problem nezbrinutih učitelja iz produženih boravaka. Nadam se da će Ministarstvo pokazati razumijevanje za probleme struke jer uvođenje CDŠ je potrebno, ali ne na ovakav način. Lijep pozdrav, Sanda Kaniža, učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 589 | Anita Markovina | Eksperimentalni program | Učiteljica sam engleskog i njemačkog jezika i protiv sam uvođenja eksperimentalnog programa. Satnicu sam napunila nakon 10god.rada kao zamjena. Tokom tih godina su mi se događale čudne kombinacije u zaduženjima zbog različite interpretacije Pravilnika i članaka vezanih za izbornu nastavu stranog jezika. U online-nastavi sam imala 9 različitih programa (4 eng.i 5 njem.) - pišem zbog vremena priprema koje sam ulagala u tom razdoblju gdje smo bili bačeni u vatru. Pripreme provodim i danas, jer je temelj kvalitetne nastave dobra priprema. Predajem predmet koji je multidisciplinaran, savršeno je funkcionirao prije reforme, ali novine su uvedene. I to smo usvojili, vrednujemo nove elemente, gramatiku jedva spominjemo, ne bunimo se, iako svi dobro znamo da je jezično posredovanje srž znanja jezika. Zašto u hrvatskom jeziku nije izbačen element vrednovanja gramatike, a u engleskom i drugim stranim jezicima je? Kako izgraditi znanje njemačkog jeuika bez da se sumativno vrednuje gramatika? Možda tako da se status drugog stranog jezika konačno promijeni - izjednači sa standardima Europe. Još davne 2007.je Vijeće objavilo dokument kojim se promovira višejezičnost kao ključna kompetencija cjeloživotnog obrazovanja. U našim školama je od tada status još i gori - pogledajmo raspored izbornog jezika unutar rasporeda svih predmeta na tjednoj razini. Samo iz toga se može naslutiti niži status. Za korektno usvajanje stranih jezika, nužno je da dijete započne u istoj dobi učenje svih stranih jezika. Ako u 1.raz.OŠ počinje učiti eng.jez. tada je nužno uvesti još 1 strani jezik tada, jer je usvajanje uspješnije kad se zajedno uče oba strana jezika. Tim više što je engleski postao lingua franca. S toliko programa, 2 predmeta koja predajem, umjesto rasterećenja od sata ili dva, jer sam kompetentna u 2 predmeta, pohađam dodatne seminare i vijeća za oba predmeta, radim sa djecom od 7 do 14 godina, ne samo ja već i kolege koji predaju 2 i više predmeta, za nagradu dobivamo rasporede koji su jedva izvedivi za realizaciju privatnog života. Također problem vidim u preraspodjeli učiteljica razredne nastave, gdje je apsurdno da posao kojeg obavljaju 2 osobe bude spojen i zapakiran da to isto odrađuje ubuduće jedna osoba. Tu se nadovezujem na pitanje razredništva - smijurija u kojoj se dobivaju čak 2 sata. Poštovani, znate li koliko vremena uloži jedan razrednik na dnevnoj/tjednoj bazi? Koliko prekovremenih? U nekim državama razrednik je osoba koja uopće ne predaje u razredu, a ima puno radno vrijeme - toliko se ozbiljno gleda na to. I cijeni. Također apeliram da se uz višejezičnost promoviraju informatičke vještine kroz predmet Informatika. Digitalne kompetencije se svakako prožimaju kroz cijeli kurikulum , nepotrebno je donositi odluke u kojima će 50% kolega koji imaju posao ostati bez satnice. I za kraj, kao majka djeteta s Posebnim potrebama u prehrani apeliram na izbor roditelja kako će kreirati dan svom djetetu, a ne cjelodnevno vojničko usustavljanje bez mogućnosti izbora. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 590 | Mihael Györek | Eksperimentalni program | Poštovani, Izjašnjavam se isključivo kao roditelj djeteta u 2. razredu osnovne škole. Smatram da ovaj dokument nije nastao iz struke, već je produkt birokrata koji svoj posao obavljaju iz ureda bez kontakta sa realnim uvjetima naših obrazovnih institucija ali i psihologijom djece. Naglašavate da vam je kvaltetno provedeno obiteljsko vrijeme jedan od velikih kriterija za uvođenje cjelodnevne škole. Nije mi jasno, kako i tko može voditi računa o mom provedenom vremenu s djetetom. Djetetu je osim provednog vremena u školi, itekako potrebno njegovo osobno vrijeme, vrijeme za aktivnosti koje nisu dostupne (a zašto bi i bile) u okvirima redovne nastave. Uz to, nema tog djeteta koje bi toliko voljelo školu da u istoj želi provesti velik dio svog dana. Kao roditelj ne da ne vidim kvalitetu iz ovog nacrta, već sam duboko zabrinut radi ovakve vizije obrazovnog sustava, koja je nestručna te mi ne ulijeva povjerenje. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 591 | TOMISLAV MAGDIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, učitelj sam razredne nastave pa ću se osvrnuti na to područje. Počnimo s pozitivnim. Pozitivnim mi se čini povećanje satnice likovnog i glazbenog te fleksibilnost u njihovom izvođenju jer je djeci za umjetničko izražavanje i analizu nerijetko potrebno više vremena. Pozitivnim mi se čini produljenje odmora na 10 minuta kao i rekreacijska stanka od 25 min. Pozitivnim mi se čini više sati dopunske (u ovom dokumentu nazvane "potpomognuto učenje") te mogućnost da učitelj češće radi s učenikom jedan na jedan ili u manjim skupinama i da mu to bude dodatno plaćeno. Smatram da bi to trebalo uvesti i ako ova reforma ne zaživi. Smatram da "potpomognuto i obogaćeno učenje" ne bi trebalo biti obavezno za sve učenike, nego bi se trebalo dati slobodu učitelju da procijeni koji učenici će sudjelovati u programu A2 te ih učitelj može uključivati i isključivati po potrebi. Tomu u prilog ide i činjenica da neki roditelji žele samostalno učiti sa svojom djecom kod kuće što može imati dobrobiti i za djecu jer vide da je roditelju stalo do škole, a i dijete dobije individualnu pažnju roditelja. Svakako je dobro ako roditelj ima želju i sposobnosti pomagati djetetu u učenju to mu i omogućiti. Treba roditelju dati pravo da umjesto obaveznog sudjelovanja učenika u programu A2 odluči da će sam s učenikom odraditi taj dio (npr. u školi imamo blizance talentirane za matematiku čija mama je profesorica matematike u drugoj školi i voli s njima dodatno učiti kod kuće). Smatram kako bi novom reformom trebali biti zahvaćeni i učitelji u produženom boravku u smislu da im se ne podijele otkazi nego ih se uključi u provedbu programa, u proračunu projekta "Cjelodnevne škole" bi za to trebalo predvidjeti sredstva. Predlažem da učitelje produženog boravka koje je dosad zapošljavala i financirala lokalna samouprava sada zaposli MZO na neodređeno i isplanira njihov doprinos "Cjelodnevnoj školi" u punoj satnici i punom obimu rada na dobrobit učenika. Smatram da nema potrebe da nastavu tjelesnog u nižim razredima drže kineziolozi jer učitelji razredne nastave imaju dovoljno fakultetski usvojenog znanja te praktičnog iskustva za držanje tjelesnog te čine to kvalitetno. Učenici uglavnom smatraju školu svojim poslom i obavezom koliko god nastava bila zanimljiva i koliko god im bilo lijepo s prijateljima i učiteljima. Smatram da povećanje svakodnevne obavezne satnice učenicima (A1) neće dovesti do boljih rezultata jer su učenici duljim ostajanjem u školi manje motivirani i umorniji. Ipak, prepuštam taj zaključak rezultatima vrednovanja ovog eksperimentalnog programa koje će pokazati jesam li u pravu. Ovaj program je eksperiment, sam naziv to govori pa mi smeta što se u dokumentu unaprijed govori da će taj eksperiment uspjeti i da će se program cjelodnevne nastave za četiri godine uvesti u sve škole. Kako to možemo unaprijed znati? Logičnije bi mi bilo provesti četverogodišnji eksperiment pa nakon sagledavanja rezultata odlučiti hoće li se on uvoditi. - Evo dijela gdje se to navodi: "Odgovaranjem na iskazane zadaće, Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja«, proveden u ograničenom broju škola i u trajanju od četiri školske godine, pružit će na činjenicama temeljenu osnovu i argumente o opravdanosti i mogućnosti implementacije predviđenog okvira i modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola u sve osnovne škole u Hrvatskoj." U dokumentu se navodi da će cjelodnevni boravak u školi pomoći učenicima koji žive u otežanim uvjetima (npr. disfunkcionalnim obiteljima). Učenicima koji žive u otežavajućim uvjetima odrastanja neće pomoći dulji boravak u školi, nego stručna podrška van škole (omogućavanje besplatnih i dostupnih psihologa, psihijatara i drugih stručnjaka koji će raditi s tom djecom i obiteljima). U dokumentu se navodi "Danas su u osnovnim školama prisutne sistematične razlike između pojedinih skupina učenika, koje prate njihove sličnosti i razlike u trajnim, obiteljskim i društvenim obilježjima, te je novim programskim okvirom potrebno učinkovito odgovoriti s ciljem trajnog otklanjanja tih razlika. " Smatram da škola ne može ukloniti obiteljske razlike, ne može mijenjati obiteljsko okružje iz kojeg učenik potječe. Može se samo truditi integrirati djecu koja dolaze iz drugačijih obiteljskih okružja, omogućiti im socijalizaciju i učenje. Unificiranje nije rješenje, treba uvažavati različitost i naučiti živjeti s njom. Što se tiče prostornih uvjeta komentirao bih ovaj citat: "Školsko okruženje treba brisati stroge granice između prostora njihova kućnog dnevnog boravka, radne sobe i škole. Mora im pružiti i prostorne mogućnosti odmora, igre i učenja u prostornom okruženju koje ne uključuje tipičnu školsku učionicu." - Da bi se učenicima omogućilo da u školi borave u prostorima van tipične školske učionice, potrebno je postojeće izvanučioničke prostore škole preurediti te ih dograditi i izgraditi. Za to su školi potrebna sredstva, arhitekti, građevinari, natječaji. To treba provesti kreativno i funkcionalno (svakako uključiti arhitekte putem natječaja). Prostori su ti koji nerijetko potiču čovjeka na određeno ponašanje. Malo grubo rečeno, izazovno će biti suvremena očekivanja "cjelodnevne škole" provesti u školskim zgradama projektiranim prije više od 60 godina kada je nastava bila isključivo učionička. Vrednovanje Eksperimentalnog programa ne bi trebao provoditi NCVVO jer je njegov osnivač Vlada, a njime u ime države upravlja MZO. To je zapravo samovrednovanje. Vrednovanje bi trebala provoditi neovisna institucija ili više njih, možda čak i inozemna. Srdačan pozdrav! Tomislav Magdić, mag. prim. educ. učitelj mentor | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 592 | Nikola Vučemilović | Eksperimentalni program | Poštovani, komentirati sastavnice ovog programa, bez sagledavanja šire slike, odnosno otimanja još jednog dijela dječje slobode i utjecaja na zdravlje, jednostavno nema smisla. Stoga ću se zadržati samo na ovoj tezi, bez daljnjeg ulaska u problematiku uvjeta rada, izrabljivanja učitelja i mogućih nepoželjnih ishoda za budućnost zdravog i slobodnog društva (osim ako takvo društvo ne odgovara promicateljima ovog programa). Škola nije i nikad ne smije biti jedini izvor informacija i jedini kriterij mladim umovima. Dječje samostalno istraživanje, interakcija i socijalizacija bez nadzora, pobjede i porazi, traženje rješenja problema kroz razne aktivnosti u slobodno vrijeme, samo su neke od značajki koje svako dijete razvija i prema njima formira svoje zdravo i kritičko razmišljanje. Veliku većinu predviđenog vremena za navedeno, djeci bi se oduzelo ovakvim sustavom "zatočeništva". Samim tim, riječ "URAVNOTEŽEN" je primjerena opisu kao što je u ravnoteži vaga koja na jednoj strani ima uteg od 80 kg, a na drugoj uteg od 20 kg. Koliko je to "PRAVEDAN" sustav za zdrav razvoj djeteta, neka svatko procijeni za sebe. Nadalje, od ponekog djeteta s kroničnim bolestima ili problemima u rastu i razvoju u odjeljenju došli smo do ponekog zdravog djeteta u odjeljenju, u razdoblju od samo 30-ak godina. Naravno da su propusti u tom procesu učinjeni od svih čimbenika društva u kojem živimo, ali uvođenjem ovog programa sigurno se neće postići "UČINKOVITOST" po tom pitanju, osim ako netko smatra učinkovitošću bolesnu naciju. Po pitanju održivosti, nisam siguran na što se točno odnosi riječ "ODRŽIV", jer o očuvanju zdravlja, psihofizičkog razvoja i kritičkog promišljanja, kao i o slobodnom razvoju kreativnosti, teško da možemo govoriti kada pričamo o jednom "neispisanom listu papira" koji provodi veliku većinu vremena unutar četiri zida pod paskom osoba koje ničim ne mogu nadomjestiti ono oduzeto. S druge strane, slažem se da postoje društva i korporacije kojima nezdrava, indoktrinirana populacija bez slobodnog kritičkog razmišljanja jamči održivost. Slijedom navedenog, smatram da trenutnom sustavu treba promjena u satnicama i sadržajima, u određenoj mjeri i mogućnost izbora za roditelje, ali nikako jedan ovakav program za sve. S poštovanjem, Nikola Vučemilović, prof. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 593 | Dorotea Gunčić | Eksperimentalni program | Poštovani, za razliku od mnogih učitelja ovdje koji imaju i po nekoliko desetaka godina iskustva u učiteljskom poslu, moja je malenkost tek nedavno položila stručni ispit. Nakon 5 godina studiranja i pripravničke godine, napokon sam s olakšanjem kročila u svoje zvanje (jer sad imam papir da sam "prava učiteljica"). Najavljena reforma zatekla me nespremnu i ubrzo raspršila moj kratkovječni mjehurić radosti i oduševljenja. Teško mi je zamisliti što je tek na pameti bilo kolegama s dugogodišnjim iskustvom rada. Čitajući program ubrzo sam shvatila nekoliko stvari. Prva od njih jest da je ovaj „uravnoteženi, pravedni, učinkoviti i održivi“ program rađen na principu Top Shop reklame. Prvih 30tak sekundi sve djeluje idealno i već ti se formira smiješak u kutu usana, a ruka polako poseže za telefonom - jer to je nešto što MORAŠ imati u svom životu...a zatim čuješ glas voditelja koji kaže neku smiješnu cijenu, a zatim ubrzanim glasom i sve ostale preduvjete i „sitnice“ koje moraš zadovoljiti da bi mogao nabaviti proizvod po smiješnoj cijeni. Nekolicina će možda i nasjesti, ali ima i onih koji će ponovno preslušati reklamu i svaki sljedeći put obratiti pažnju na detalje. Što sam više čitala program, to mi je sve više djelovao kao studentski eseji i zadaće koje moraš predati do 00:00, a ti si krenuo u 23:48. Reklo bi se „zbrda zdola“. Program otvara mnoga pitanja na koja apsolutno nitko od nadležnih nema jasne i konkretne odgovore. Kao i mnogo drugih zakona, ovaj program ima puno nejasnih i sivih zona koja svatko može protumačiti na svoj način. Nadležni navode da je cilj CŠ omogućiti učenicima da napreduju i uspješno ostvaruju propisane ishode...Time samo potvrđuju da nitko od njih nije nikada nogom kročio u učiteljsku struku. Takve osobe ne mogu razumjeti zašto je ovakva reforma neprihvatljiva i apsurdna. Kada bi barem bili svjesni barem nekih problema današnjih učenika kao i činjenice da velika većina učenika jedva prati i odrađuje redovni program, a kamoli nešto više od toga. Provedbom ovakvog programa nećemo stvoriti samostalne, mlade intelektualce željne znanja nego odrasle ljude podložne manipulaciji, mlade koji neće znati sami razmišljati, a kamoli se odvažiti i učiniti nešto za svoju dobrobit. Možda je to i cilj...Smatram da je i sam koncept ukidanja domaćih zadaća i rješavanje istih u školi potpuni promašaj. S razlogom postoji domaća zadaća koja se odrađuje u udobnosti vlastitoga doma. Domaća zadaća je aktivnost koja omogućuje roditeljima učenika da budu aktivni sudionici u procesu učenja i poučavanja vlastitoga djeteta. Dapače, potiče učenika da se nakon dana provedenog u školi sjeti da ima i tu obavezu (koja je relativno mala, ali je obaveza) koju mora riješiti. Na taj način učenik već postaje samostalan. Program koji opisuje CŠ ostavlja dojam da se školom pokušava zamijeniti obiteljski dom, a prosvjetnim djelatnicima članovi obitelji. Na samom kraju, voljela bih da razmislite o sljedećem. Obitelj bi trebala biti temelj društva. U škole nam dolaze djeca iz različitih obitelji. Bez djece ne bi bilo potrebe za odgojiteljima ni učiteljima, ne bi bilo potrebe ni za savjetnicima, ali ni vama gospodo koja predlažete ovakve inovacije. Mislim da bi reforme uistinu mogle zaživjeti kada biste uzeli vremena i prošetali hrvatskim školama, proučili što rade učitelji, a možda se i sami okušali u tom poslu...Možda biste onda shvatili barem malo uspjeli shvatiti problematiku svog predloženog programa. S poštovanjem, Dorotea Gunčić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 594 | Nada Andonović | Eksperimentalni program | Poštovani, čitajući o projektu cjelodnevne nastave nisu se uzela u obzir iskustva dosadašnje prakse cjelodnevne nastave u RN. Svugdje (i u drugim zemljama, a ne samo u našoj) su PO RAZREDNOM ODJELU 2 UČITELJA/ICE, a u ovom prijedlogu je predviđen 1 učitelj/ica po razrednom odjelu što je apsolutno pogrešno i za 1 učitelja/icu preveliko opterećenje. Nigdje u prijedlogu nisu uračunati sati koji su potrebni za pripreme, ispravljanje, pisanje dokumentacije, dežurstva, informacije za roditelje, roditeljski sastanci, rad sa stručnim suradnicima, razredna i učiteljska vijeća, stručna usavršavanja i niz drugih poslova koje obavljamo izvan rada u razredu. Nužno je o tome razmisliti i to ISPRAVITI. U organizacijskom smislu dobro je ponuditi cjelodnevnu nastavu u školi, ali i dati pravo izbora - žele li svi roditelji da su im djeca cijeli dan u školi. To znači A1 program obvezan za sve, a A2 program po izboru roditelja kao i B1 i B2 program. Gdje je tu vrijeme za druženje s prijateljima iz susjedstva, sportskih klubova i sl.? Nadalje, ne trebaju svi jednaku potporu u učenju. Kad s dijelom učenika radite dopunsku nastavu gdje će biti ostali učenici tog razrednog odjela i obrnuto. Sve su to neriješena pitanja koja se ne mogu rješavati "u hodu". Uvođenje novih predmeta znači dodatno opterećenje učenika što je nepotrebno, a te predmete trebali bi predavati učitelji koji za te predmete nisu obrazovani. Nadam se da ćete poslušati glas struke! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 595 | MARTINA BOŠNJAK | Eksperimentalni program | Poštovani, bit ću kratka i jasna. Ne podržavam ovu "reformu" jer ona to nije. Ljuta sam i razočarana jer se pod "reformom" prezentira nešto što je sklepano (da, dobro sam napisala) u nekoliko dana ili mjeseci (nebitno). Ako se nešto ovako veliko uvodi u obrazovanje onda se na tome MORA raditi i nekoliko godina ako je potrebno te uključiti stručnjake iz svih mogućih područja, a ponajviše ljude koji RADE U ŠKOLI, podučavaju tu djecu i s njima provode veliku većinu vremena. Većina je u komentarima rekla ono to što i ja mislim pa se neću ponavljati. Razočarana sam i ljuta jer nas kao stručnjake u radu s djecom NITKO NE SLUŠA I NITKO NAS NIŠTA NE PITA! Nastavite li ovako za nekoliko godina nitko neće htjeti raditi u školi pa se onda pitam tko će onda provoditi vaše sulude "reforme". Toplo se nadam se da ovaj vaš prijedlog neće zaživjeti u obliku u kojem je vi prezentirate i da ćete saslušati glas stručnjaka i razmisliti o svemu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 596 | IVAN TOŠIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Ne slažem se sa programom cjelodnevne škole. Kao i u većini dosadašnjih komentara, ja također smatram da je i psihički i fizički nezdravo za djecu da ovoliko vremena provode u školi. U komentarima je navedeno puno argumenata, evo i ja dodajem svoje: - Sjedenje od 08:00 – 15:30, a možda i do 17:00 (B2 počinje nakon 17:00). Kako to utječe na mišićno-koštani sustav djece? - Koliko smisla ima ovakva nastava ako djeca gube koncetraciju nakon 1, 2 ili 3 sata (ovisno o dobi) - Kad će djeca učiti? Smisao škole je da se učenike upozna s gradivom, riješi nekoliko tipova zadataka, napravi pokus. Ostatak djeca moraju napraviti sama u svom domu (naučiti/ponoviti gradivo, vježbati rješavanje zadataka…) - Što je sa djecom koja se bave sportom, glazbom? To bi se sve trebalo odvijati u prostoru škole nakon 17:00 ?! Ma dajte molim vas… - U školama je nažalost prisutno svakodnevno vršnjačko nasilje (najčešće psihičko). Produljenjem nastave to nasilje se produljuje na cijeli dan. - Netko je napisao odličan komentar da ima puno djece s mentalnom blokadom odlaska na toalet u školi. Sigurno će im jako pomoći cjelodnevna nastava… - A gdje je slobodno vrijeme djece? U samom uvodu eksperimentalog programa nalazi se sljedeća rečenica: ''Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima.'' U prijevodu roditelji će se na ovaj način riješiti djece, najbolje da djeca i spavaju u školi. U biti najbolje da djecu na početku 1. razreda predamo školi i preuzmemo je nazad po završetku 8. razreda. Program je prepun ispraznih fraza poput: ''kvalitetniji obiteljski život'', ''harmonizacija sustava'', ''poboljšanje psihomotoričkog razvoja''. U zadnjem pokušaju reforme školstva glavna fraza je bila ''lakše torbe''. Gospodo iz ministarstva, udio negativnih komentara na ovom e-savjetovanju je 100%. Ravnateljima koji misle svoje škole prijaviti na sudjelovanje u eksperimentalnom programu predlažem da prvo provedu referendum među svojim zaposlenicima. Ministru će naravno odgovor za sve probleme biti da će osigurati novce, pa je tako i bačen mamac od 300.000 eura i stimulacije kojima će ravnatelji raspolagati. Žalosno… Nisam zaposlen u prosvjeti, ovo iznosim kao roditelj. S poštovanjem, Ivan Tošić | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 597 | Nikolina Golub | Eksperimentalni program | Poštovani, pomno sam proučila dokumente priložene ovom javnom savjetovanju, prvenstveno iz razloga što radim u novoj, relativno dobro opremljenoj škola u kojoj je nastava organizirana u jednoj smjeni. Učiteljsko vijeće se jednoglasno izjasnilo da se ne slaže s prijavom škole za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, međutim posljednjih dana sve više prevladava dojam kako se vrše određeni pritisci da se škola unatoč očitom protivljenju kadra ipak prijavi. Smatram da je reforma obrazovanja u Hrvatskoj svakako potrebna, međutim prijedlog Osnovne škole kao cjelodnevne škole nikako neće pridonijeti rješavanju postojećih problema, nego će ih samo produbiti i umnožiti. Prvi, najveći i nepremostivi problem je očiti izostanak entuzijazma kod ljudi koji bi reformu morali provesti, a to su učitelji i ostali zaposlenici škole. Iz prijedloga je vidljivo da je isti sastavljan od strane osoba koje ne razumiju dinamiku škole. U izradu ovakvih prijedloga nužno je uključiti ljude iz prakse. Primjerice, odmor za učenike je najizazovniji dio rada u školi, gdje se očekuje dežuranje učitelja koji je odgovoran za sve što se događa, a nije u mogućnosti strukturirati aktivnosti, a koji je u ovom prijedlogu omalovažen i sveden pod 'ostale poslove'. Velika mana prijedloga je i opetovan pokušaj predstavljanja dužeg boravka u školi za učitelje, umjesto dosadašnjeg rada kod kuće, kao prednosti. Općeniti trend u suvremenom svijetu je da je klizno radno vrijeme i mogućnost slobodnog određivanja radnih obaveza benefit koji pridonosi učinkovitosti zaposlenika, a ne teret. To je osobito važno za osobe od koji se očekuje kreativnost u radu, a to je neizostavno odlika dobrog učitelja. Zatvaranje učitelja u instituciju na 8 spojenih sati dnevno neće pridonijeti boljoj nastavi, nego će je nužno uniformirati i svesti u okvire koji ne omogućuju najbolji razvoj za učenike. Reformi treba prići na način da se prihvate različite mogućnosti, sposobnosti, motivacija i interesi kod učenika, a ne da se, kao u dosadašnjim reformama, očekuju ista postignuća od svih. To je demotivirajuće i za učenike kojima je postojeći program preizazovan, kao i za one kojima je nedovoljno izazovan. Prisilno držanje učenika u mješovitim razredima koji su glavni izvor dosadašnjih problema, samo sada još duže i s ogorčenim i demotiviranim učiteljima prisiljenim na cjelodnevnu školu, nikako ne mogu polučiti pozitivne rezultate. Osobno sam spremna na izazove, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju. Volim raditi u školi te se bavim mnogim aktivnostima s učenicima izvan redovne nastave. Ponudite kvalitetnu i ostvarivu reformu i prva ću 'zasukati rukave'. Ovo, na žalost, nije to. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 598 | Nikolina Jakobeno | Eksperimentalni program | Poštovani, nisam planirala pisati ali moram se uključiti jer se nadam da ćete dobro razmisliti o promjeni ako vidite da većina učitelja razmišlja isto. Odmah potpisujem ostanak u školi 8 sati svaki dan i nakon 16 sati ne postojim za nikoga i za ništa. Koliko stignem napraviti u tih 8 sati, stignem. Doma ne nosim ništa. No, zna se što obuhvaća naš rad, koliko rada je potrebno izvan nastave i škole te koji su uvjeti potrebni. To nije 6 sati s djecom na nastavi, 1 sat čuvanja i 1 sat za pripremu, papirologiju i sve ostalo u skučenoj zbornici, bez svog stola itd. Ne morate mi objašnjavati kako će se izgraditi škole, kako nije takva satnica nego povećanje od samo jednog sata i slično. Pročitala sam dokument i razumjela sve stavke. Za sve što planirate su potrebna DVA učitelja, nikako jedan. Sve što planirate ne može odraditi jedan učitelj u razrednoj nastavi. Ne radi se samo o nastavi nego o svemu ostalom izvan nastave (e-Dnevnik, ispiti, pripremanje za nastavu, individualni razgovori, roditeljski sastanci, sjednice, razna izvješća...). DA za reformu, DA za promjenu, DA za dva učitelja u razrednoj nastavi, ali NE za ovakav način rada jer je to nemoguće. Srdačan pozdrav Nikolina Jakobenov | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 599 | Gloria Tijan | Eksperimentalni program | Govoreći o projektu CŠ na državnoj razini, smatram da bi se trebalo uzeti u obzir sve „vrste“ škola: male škole, otočke, goranske, gradske škole i škole za manjine, a posebno one koje rade po A modelu, a takve se skole uvijek izostavljaju. Neprihvatljiv je odgovor „Rješavat će se u hodu“. Teško da će se u hodu riješiti povećanje satnice materinjeg jezika od 1. do 8. razreda, a zadovoljiti postavljene kriterije i trajanje boravka učenika u školi kad učenici manjinskih škola u startu imaju više sati nastave od ostatka učenika. COOR U Rijeci COOR djeluje već više od 40 godina u nižim razrednim odjeljenjima s dvije razredne učiteljice po odjeljenju i do sada se pokazalo kao vrlo uspješno na zadovoljstvo roditelja, učenika i učitelja. Razvidno je da će sada po odjeljenju (RN) biti samo jedan učitelj. Jesu li osobe koje su radile na razradi ovog projekta svjesne da će (kako će) jedna osoba raditi/biti s učenicima od 7,30 do 15,00 sati? Nije da učitelji ne žele osmosatno radno vrijeme ili da ih je strah toga, no razmislite o zdravstvenom stanju ljudi koji rade s tako malom djecom 7, 8 sunčanih sati i to u A1, a gdje su sve ostale obaveze? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 600 | Ita Filipeti | Eksperimentalni program | Poštovani, pohvaljujem uvođenje drugog stranog jezika kao obveznog te predlažem da se s njegovim uvođenjem krene već u 3. razredu (umjesto u 4.razredu kako je sada predviđeno) kako bi znanja i vještine učenika po završetku osnovne škole bili što kvalitetniji. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 601 | Ivana Pongrac | Eksperimentalni program | "Dodajem pitanja: 1. Zašto se pod krinkom "preračunavanja nastavnih u solarne sate" provodi smanjenje stručnog kadra/učitelja u OŠ? 2. Zašto se učiteljima nameću "gotove pripreme izdavača" kad nastavnici više nisu obavezni pisati pripreme i nakon što je već četiri godine za učitelje obavezno jedino priprema materijala za učenike, izrada digitalnih materijala za učenike (u čemu mogu sudjelovati i učenici) a preporučuje se sustav problemske nastave, djelomično mentoriranje, sustav "obrnute učionice" i sav prebogati metodički repertoar, usvojen i uvježban u posljednje 4 godine? 3. Znamo za katastrofalne psihičke posljedice zatvaranja, izoliranja i prisile da svi učenici rade/uče na isti način što je odlikovalo online nastavu za vrijeme pandemije. Zašto uvodimo upravo te oblike rada "na mala vrata" nakon što smo godinama išli u suprotnom smjeru? 4. Iako znamo da djeca najmanje nauče iz vođene frontalne nastave, zašto forsiramo upravo te oblike? Sigurno da se neće moći rabiti druge oblike uz velike kolektive i veliko radno opterećenje i učenika i učitelja (više od 6 "solarnih" sati dnevno). Zašto onda CDŠ inzistira upravo na organizaciji nastave koja povlači za sobom upravo ove oblike rada? 5. Hrvatska ima dugu tradiciju efikasnih i suvremenih metodičkih oblika rada, od Freinetove preko Radne škole i Projektnih metoda, Šumske škole (sve starije od 70 godina) pa do suvremenih oblika nastave, Head Start i Step by Step sustava, RWCT metoda, obrnute učionice i Claas Managing. Zašto su onda izabrani veliki kolektivi, dugotrajni boravak na nastavi, kolektivno učenje pri čemu je nemoguće provoditi suvremene oblike nastave? 6. Zašto se nije išlo na veću izbornost predmeta, tj. na veći broj i bogatiju ponudu izbornih programa (u programu iz 1999. bilo je oko 50 izbornih programa)? Zašto se nije išlo na veću izbornost redovnih predmeta - poznat je hrvatski model s 3 sata obavezne temeljne nastave + 2 sata izbornih sadržaja u istom predmetu? Zašto se nije išlo na izbor predmeta i stvaranje osobnih obrazovnih programa putem izbora seta predmeta?"m.g. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 602 | Martina Kušar Matković | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s postavkama ekperimentalnog programa cjelodnevne škole. Što se tiče razredne nastave, ako želimo da je kvalitetna i poluči rezultate, onda su neophodna dva učitelja razredne nastave. I to na način kako već godinama funkcionira u školama u kojima se provodi cjelodnevna nastava. Trebaju se pratiti učenici, njihov tempo rada, a ne fiksan raspored i sve natrpano do određenog vremena. Učitelji razredne nastave i dalje trebaju predavati Tjelesnu i zdravstvenu kulturu za što su metodički osposobljeni. Fleksibilnost rasporeda treba im omogućiti da sami procjene kada u danu treba imati taj sat, a ne da dolazi kineziolog u točno određeno vrijeme i time remeti nastavni proces. Vjeronauk, strani jezik i Informatika itekako utječu na to da se ne može ostvariti integracija i korelacija tijekom nastavnog dana, a uvođenjem kineziologa u razrednu nastavu, još će se više rascjepkati nastavni dan. Što se tiče predmetne nastave, tu uopće nisam za cjelodnevnu školu. To je period kada se više uči te treba poštovati različite stilove učenja. Netko voli učiti na glas, nekome treba mir i tišina te će cjelodnevnom školom ti učenici biti itekako zakinuti. Također, to je razdoblje kada su učenici dovoljno samostalni da budu sami kod kuće, tako da nema potrebe držati ih u školi puno radno vrijeme. Ako se mora uvesti cjelodnevna škola, neka bude na izbor roditeljima kako bismo sačuvali obitelj kao osnovnu ljudsku zajednicu. Ima obitelji u kojima roditelji rade u smjenama i ne odgovara im da je dijete u školi kad su oni kod kuće te ih u danu neće ni vidjeti. Ima djece s teškoćama kojima je teško biti u školi toliko puno vremena koliko ste predvidjeli. Ima darovite djece koja će mora čekati 15 -16 sati da bi razvijali svoje talente. Pitanje je hoće li imati više snage da ostanu na tim izvannastavnim aktivnostima, a još više na izvanškolskim aktivnostima. U posebno nepovoljnom položaju su glazbene škole jer nema ni toliko ljudi ni toliko instrumenata da će uspjeti pokriti sve škole u previđenom vremenu za izvanškolske aktivnosti. Postavlja se i pitanje tko će dežurati više od dva sata dnevno, voditi potpomognuto učenje, izvannastavne aktivnosti, razredništvo, ako je to ostavljeno na izbor. Učenike se ne može ostaviti same za vrijeme pauza i odmora, a Vi planirate plaćati samo održanu nastavu. Premalo vremena predvidjeli ste i za pripreme učitelja. Ako je plan da učitelji dobiju gotovu pripremu, onda nema više autonomije i praćenja napretka učenika odnosno razrednog odjela. Nedopustivo je da ste razredništvo sveli na jedan sat. Za to treba barem 6 sati, koliko vremena iziskuje. Ako želite promjenu, onda poslušajte učitelje, surađujte s njima, poštujte ih i pošteno platite. Ovo naizgled povećanje plaća jest zapravo umanjenje jer ste puno stavki izbacili. Posebno kod učitelja razredne nastave koji će "izgorjeti" bez obzira na plaću. Moj prijedlog je i da se uvede 0. razred kroz obveznu predškolu te da se u predmetnoj nastavi predvide dva diferencirana programa s mogućnošću prelaska iz jednog u drugi ako se vidi napredak ili nazadovanje. To govorim iz vlastitog iskustva kroz školovanje te iskustva kao učitelj. U nadi da ćete poslušati glas učitelja prije uvođenja predloženog eksperimentalnog programa, lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 603 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Nastavno na moje pitanje postavljeno i prijedlog od 30 3. 2023. molimo izmjenu vremenskog rasporeda EP u smislu vremena koje učitelj RN boravi u školi, na način da se u vrijeme koje učitelj RN boravi u školi, od 7:30 do 15:30 dopuni vremenom koje učitelj RN provodi na sjednicama UV, na sjednicama RV (unaprijed planiranim i onima koje se, sukladno potrebama realiziraju), individualnim sastancima s roditeljima, roditeljskim sastancima, roditeljskim sastancima za 1. razred koji se odvijaju u prethodnoj školskoj godini, razgovorima sa stručnim službom, koji uključuju i učenike i roditelje... Prema vašem vremenskom prijedlogu učitelj RN bi svoje radno vrijeme provodio samo s učenicima, u neposrednom nastavnom radu, predmeta koje ste vi odredili i koje ste vi, nove uveli. (Temeljem nepostojećih istraživanja o potrebi istih). Umjesto ovakvog nestrukturiranog radnog vremena učitelja RN i prijedloga u kojemu se očituje i vidi da predlagatelj, VI, MZO, uopće ne poznajete obim poslova učitelja RN, obaveze koje proizlaze iz ostalih poslova (dočekati učenike 15 minuta ranije, otpratiti učenike iz škole i biti siguran da su ih roditelji sigurno "preuzeli", realizirati individualne informacije i sve već navedeno, ne zadužujte učitelje RN novim obavezama. Podsjetnik na objavu: PITANJE i PRIJEDOG od 30. 3. 2023. U tablici 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa navodite radne obaveze i poslove učitelja razredne nastave i u solarnim satima (8. dio). Smjerno ponavljam komentar u dio cjelovitog Dokumenta. U solarnim satima ne navodite vrijeme koje učitelj razredne nastave boravi U ŠKOLI, s učenicima za vrijeme odmora i rekreacijske stanke, kojih je, prema vašem prijedlogu, čak 5 (6), u trajanju 10 min + 10 min + 25 min + 10 min + 40 min + 10 min = 105 minuta, odnosno 1 solarni sat i 45 minuta. Zbog izračuna tjednog radnog opterećenja u solarnim satima NUŽNO je i POTREBNO vaše izračune tjednog radnog vremena PROMIJENITI i u njih unijeti 5 * po 1 solarni sat i 45 min, ukupno 525 minuta, odnosno 8.75 solarnih sati u tjedno radno opterećenje učitelja. Promijeniti na način da školski sat ostane nastavni sat jer učiteljice i učitelji RN svoje učenike dočekuju najmanje 15 minuta ranije od početka nastave te ispraćaju iz škole u istom vremenu, kao i da za vrijeme svih odmora učiteljice/učitelji razredne nastave borave sa svojim učenicima, bivaju u školi, na svojem radnom mjestu. BEZ POLUSATNE PAUZE koju propisuje Zakon o radu. NEDOPUSTIVO je omalovažavati vrijedno i učinkovito radno vrijeme učitelja RN, koje, samo ono nastavno, pretvarate u tzv. solarno u kojemu, po vama, naš rad tijekom nenastavnog rada ništa ne vrijedi. #sramotno Prema vašem planu, više od jednog radnog dana u tjednu, učitelj RN će provesti na odmorima i tzv. rekreacijskim pauzama učenika. #učinkovitost To vrijeme učitelji, konkretno RN, provode u školi, sa svojim učenicima, na svojem radnom mjestu i zato ga je POTREBNO URAČUNATI u TJEDNO RADNO OPTEREĆENJE. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 604 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program | Poštovani, zašto se nešto što nije reforma uporno tako u javnosti naziva? Povećanje ili smanjenje satnice određenim predmetima, dijeljenje jednog predmeta na dva, izmišljanje novih predmeta nije rasterećenje nego opterećenje učenika. To nije reforma. Produljenje odmora nije reforma, nego kozmetička promjena postojeće organizacije. Povećanje norme učitelja nije reforma nego javno priznanje da o tom poslu ne znate dovoljno. Reforma bi bila da u RAZREDNOJ NASTAVI sve škole PONUDE ( A RODITELJI BIRAJU) mogućnost PRODUŽENOG BORAVKA ili CJELODNEVNE NASTAVE koji postoje i funkcioniraju godinama u mnogim školama u RH. I naravno s DVIJE UČITELJICE! U PREDMETNOJ NASTAVI reforma bi bila dogovoriti osnovnu razinu znanja za svaki nastavni predmet koju svi učenici trebaju usvojiti uz prethodno rasterećenje postojećih predmeta od svih suvišnih i preteških sadržaja, a onda PONUDITI u poslijepodnevnim satima pomoć u učenju kome treba i ponuditi naprednu razinu učenja iz SVIH predmeta, ne samo matematiku, kemiju, fiziku i sl. predmete. Tko ne treba pomoć u učenju i nije zainteresiran za naprednu razinu ide kući, uči sam i gotovo. Vjerujte mi ima djece koja su sposobna učiti samostalno! Zašto moje dijete koje je likovno nadareno ne bi u školi svaki tjedan imalo osim jednog sata likovne kulture kojeg ima cijeli razred ujutro na redovnoj nastavi (A1) i još jedan blok sat naprednog oblika tog predmeta (A2)? Mislim da u svakom razredu imamo po 3-4 djece koji su likovno talentirani i bili bi zainteresirani. Zašto ne bi dijete biralo napredni engleski jezik umjesto obaveznog drugog stranog jezika? Zašto ne bi dijete koje puno čita i prekrasno piše imalo napredni hrvatski jezik? Navedeno ponuditi za sve nastavne predmete. I pomoć u učenju (dopunski rad) i višu razinu znanja (dodatni rad) koji se u prijedlogu ovog programa gube u prosječnosti obaveznog sudjelovanja sve djece u A2 (a nisu svima potrebni), umjesto da se ponudi izbornost prema sposobnostima. Odrediti maksimalan broj naprednih predmeta koje dijete može izabrati da djecu zaštitimo od prevelikog opterećenja i ponekad nerealnih želja roditelja. Provesti testiranje je li dijete za naprednu razinu ili nije, pa da zaista naprednu matematiku uči dijete koje to može, a ne čija mama to želi (ne mislim pri tome ništa loše, samo roditelji su subjektivni po prirodi svoje uloge). To bi bila reforma kojoj bi se ja kao roditelj i kao učiteljica radovala! Rasteretiti sve učenike, pomoći u učenju onim učenicima kojima pomoć treba i dati mogućnost darovitoj djeci da razvijaju svoje talente! U malim grupama, po slobodnom odabiru i prema svojim mogućnostima! Ali postoji problem! Za to treba još učitelja i još primjereno opremljenog prostora! Sve treba detaljno razraditi! Treba napisati nove kurikulume i za osnovnu i za naprednu razinu! Treba promijeniti način ocjenjivanja! Treba promijeniti sistem upisa u srednju školu! Treba prilagoditi kurikulume u srednjoj školi, što znači provesti istovremenu reformu i u srednjoškolskom obrazovanju! Za to treba vremena i rada! Ali izgleda da je lakše ovako, 5 do 12 izbaciti dokument sklepan u tjedan dana. Izjava o 200 "stručnjaka" ne može biti istinita iz očitih razloga. Dokument je napisan kao da ga je pisalo više ljudi koji su posvađani i ne razgovaraju, pa je svatko napravio svoje i samo su sve zajedno zalijepili u jedan dokument. Nisu u stanju bili ni uskladiti primjer rasporeda sa tjednim brojem sati u A1 po razredu. Znači nastava do ručka. Za to treba znati zbrajati do maksimalno 33 i dijeliti s 5. Po mom skromnom mišljenu izjave da je dokument radilo 200 "stručnjaka" su tragikomične jer nelogičnosti i pogrešaka ima u svim segmentima dokumenta. Ovaj skupi eksperiment neće trajati mjesec dana nego četiri godine. I zato može imati negativne posljedice za sve koji u njemu sudjeluju, pogotovo za djecu. A onda će se ugasiti kao i prethodne reforme jer nije ni dobro osmišljen, ni dobro planiran ni dobro pripremljen. Na žalost, tome nas uči iskustvo naših dosadašnjih reformi! S poštovanjem | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 605 | Natasa Zvonar | Eksperimentalni program | Poštovani, komentiram nakon proučavanja čitavog dokumenta. Zaključak ću naknadno obrazložili, a moje mišljenje je relativno jasno. Naime, da mi je netko od kolega ovo prezentirao kao svoj projekt, vjerojatno bih mu savjetovala procjenu radne sposobnosti i preporučila mu da ode raditi neki drugi posao. Dakle: -smanjivanje satnice informatike u doba kada nam je za zasnivanje bilo kakvog radnog odnosa i uopće funkcioniranja u svakodnevnom nužno poznavanje informatike je najjednostavnije rečeno zločin! -informatika je trebala biti zastupljena s 3 sata tjedno (2 sata vježbi i jedan sat teorije), a ne sa sramotnih i degradirajućih 1 sat tjedno. -zašto bi itko tko završi studij informatike radio u školi i to u nekoliko škola (jer je teško napuniti satnicu s predmetom od 1 sat tjedno u jednoj školi), ako može raditi za dva do tri puta veću plaću u boljim uvjetima na jednom mjestu?! -Često se u medijima ponosimo postignućima učenika na međunarodnim informatičkim olimpijadama koje su rezultat rada učenika i njihovih mentora često čak daleko izvan 2 sata dosadašnje nastave tjedno. -Uopće se ne pita i ne čuje glas struke i sveučilišnih profesora koji su se kategorički izjasnili da su protiv ovakvog prijedloga buduće nastave. -Predmet Svijet i ja bi taj isti informatičar čije je obrazovanje dijametralno suprotno od kurikuluma predmeta trebao predavati potpuno nespreman, neobrazovan i bez jasnog kurikuluma predmeta koji je ako se ne varam tek izašao na javnu raspravu?! -Molim prestanite vrijeđati zdrav razum s izjavama kako se informatika povećava za 100%, ako se smanjuje za 50%. -Od sada računamo u sunčanim satima, a držimo nastavu u školskim satima u trajanju od 45 minuta s odmorima od 5,10 i 25 minuta koji ne ulaze u zbroj, ali se od učitelja očekuje da dežuraju pod istim. -Kada preračunamo te iste školske sate dolazimo do cca 30 sati nastave i cca 300 minuta odmora (onih istih što se ne računaju, a u ovom zbroju čak nije uračunat ni ručak) nakon kojih učitelj treba pripremiti pisane provjere, ispraviti iste, riješiti već sada veliku dokumentaciju i pripremiti se za nastavu (A kada bi to trebali? Nakon nastave?). -Učiteljice produženog boravka više nisu potrebne (učiteljica iz redovne nastave bi trebala sve odraditi, a pitam se koliko kvalitetno i kada, jer eto dan traje samo 24 sata). Učiteljice produženi boravka su s razlogom bile uključene u nastavni proces! Količina zaduženja i posla koje učiteljice odrađuju je jednostavno prevelik za jednu osobu. ----Umjesto da se gleda efektivnost i kvaliteta samog nastavnog procesa, ovdje se gleda količina vremena provedenog u školi. -Uvođenje novih predmeta za koje učitelji nisu obrazovani, a od istih se očekuje da ih pripreme i odrađuju je malo rečeno suludo. -Pričamo o temeljnim obiteljskim vrijednostima i očuvanju obitelji, a te iste učitelje udaljavate od svoje obitelji, jer rade na poslu, rade na dežurstvima, rade kada su sa svojom obitelji, a u to sve ubace roditeljske sastanke koji se održavaju u popodnevnim terminima van radnog vremena. -Posao satničara, razrednika, voditelja smjene ubrajamo u dodatne poslove (??!), a realno iziskuju vremena i živaca više od nastave i plaćaju se sramotnih 2.5% (cca 25-30 eura). -Kao roditelj se ne slažem da moje dijete provodi najčešće u sjedećem položaju preko 10 sati dnevno, bez druženja, igranja, provođenja s obitelji i s jako malo slobodnog vremena. -Prema vašem naputku "afirmativno" vam predlažem da pogledate film Idiocracy iz 2006. kako bi bolje shvatili kako se ja osjećam nakon čitanja navedenog dokumenta. Srdačan pozdrav Nataša Zvonar, prof.; učitelj mentor | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 606 | Marina Sokol | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije pravovremeno, niti dovoljno kvalitetno informiralo učitelje o programu cjelodnevne škole. Prve informacije su dobivene od strane medija, a isto tako, nije jasno, a ni transparentno tko su ti stručnjaci koji su radili na razvoju navedenog programa. Za uvođenje i provođenje cjelodnevne škole potrebno je imati osigurane sve materijalne uvjete, a rijetko koja škola u Republici Hrvatskoj ih ima. Ako želite iz prosvjete otjerati posljednje kompetentne i kvalitetne učitelje i nastavnike, onda ste na pravom putu. Škole nemaju dovoljno stručnih suradnika, mentalno zdravlje djece nakon pandemije je u rasulu, a Vaše je rješenje da budu u školi praktički cijeli dan. Potpuno je nejasno kako bi se trebala odvijati nastava umjetničkih/glazbenih škola koje imaju svoje specifične potrebe u prostornom i organizacijskom smislu. Garantiram da niti jedna umjetnička/glazbena škola neće preživjeti nakon ove „reforme“. Ako imate za cilj potpunu privatizaciju umjetničkih/glazbenih škola, onda ste na pravom putu. Ukinuli ste bodove za završeno osnovno glazbeno obrazovanje prilikom upisa u srednje škole, a sada želite u potpunosti ukinuti glazbene škole? Svako dijete bi trebalo imati pravo na umjetničko/glazbeno obrazovanje – jeste li uopće pročitali barem jedno istraživanje o utjecaju glazbenog obrazovanja na dijete? Znate li koliko benefita dijete dobiva uključivanjem u umjetničko/glazbeno obrazovanje od najranije dobi? Zašto želite djeci onemogućiti razvijanje njihovih potencijala, talenata, vještina, sposobnosti i znanja? Glazbene škole ne odgajaju i obrazuju isključivo buduće profesionalne glazbenike umjetnike, već odgajaju buduće kulturno građanstvo, no nažalost, ne čini mi se da vam je to bila misao vodilja prilikom pisanja ovog programa. Zaključno, rado bih da ste napravili pravu, jasnu i transparentnu analizu postojećeg, našeg hrvatskog obrazovnog sustava i konzultirali se s ljudima koji svakodnevno rade posao učiteljica i učitelja razredne nastave te na tim temeljima krenuli gradit program kojim će biti zadovoljni učenici, učiteljice i učitelji te roditelji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 607 | Gordan Hrastić | Eksperimentalni program | Poštovani, osvrnuo bih se na predmet Informatika. Naime, položaj 1-satne Informatike u osnovnoj školi nema smisla iz razloga što učenicima ionako nedostaje "logičkog zaključivanja", a učitelji informatike im uvelike u tome pomažu i potiču ih na isto. Logičko zaključivanje današnje djece je, zbog sveprisutne tehnike koja im sve omogućuje, na puno nižem nivou, nego što je to bilo prije, u ranijim godinama. Usudio bih se čak reći da učenici teško rješavaju logički postavljene zadatke i nakon predloženog primjera gotovog rješenja. Samim smanjivanjem satnice Informatike kao "redovnog" ili "izbornog" predmeta (a koji je dosad bio 2 sata), upravo poticanje logičkog razmišljanja odlazi definitivno u zaborav jer tu neće biti mjesta za isto. Informatika nije predmet gdje djeca gube vrijeme na igranje igrica (kako se stereotipno misli), već je to predmet koji učenike priprema za budućnost, kako bi se lakše snašli u svojim budućim životima u silnoj tehnici koja iz dana u dan samo napreduje, a ne nazaduje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 608 | Anita Modrušan | Eksperimentalni program | Poštovani, svakako se slažem da je hrvatskom školstvu potrebna temeljita reforma, ali ne na ovakav način. Mislim da je javnosti mnogo toga nejasno i da je prerano da se reforma počinje provoditi već od jeseni, makar to bilo eksperimentalno i u samo 50 škola. Nedavno samo imali reformu zvanu "Škola za život", što s njom, je li uvođenje cjelodnevne nastave dokaz da je "Škola za život" bila neuspješna? Prije dvije godine djeca su mogla samostalno učiti kod kuće jer se održavala nastava na daljinu, sada im odjednom treba više od 8 sati u školi da bi nešto naučili? Nisam sigurna da će se ova reforma pozitivno odraziti na psihičko zdravlje djece. Svjesni smo da nakon pandemije velik broj djece pati od anksioznosti i kojekakvih psihičkih poremećaja, zašto se ne uloži novac za zapošljavanje većeg broja psihologa, pedagoga, logopeda, defoktologa i ostalih stručnjaka u školama? Nije tajna da se u škole desetljećima premalo ulaže. Ne ulaže se u infrastrukturu, ali ni u ljude. Hrvatski učitelji su potplaćeni i podcijenjeni. Radni uvjeti ni sada nisu motivirajući, a s ovom reformom, bit će još gore. I sama sam učiteljica i često pod stresom zbog posla. Najveći izvor stresa predstavlja mi nesigurnost mog posla. Naime, radim na dvije škole kako bih imala punu satnicu. U jednu školu putujem 20 km, a u drugu 50 km u jednom smjeru. U jednoj od tih škola uskoro gubim satnicu i radit ću na pola radnog vremena ili, ako budem imala sreće, putovat ću u neku drugu kilometrima udaljenu školu. S ovom reformom riješit ćete me se u potpunosti jer se povećava norma za sve predmete pa ću ostati bez cijele satnice. Nisam jedina koja će se naći u takvoj situaciji, velik broj učitelja i učiteljica ostat će bez pune norme ili u potpunosti bez posla. Je li ova reforma zapravo ušteda na nama? Navodno imate novca za provedbu reforme, pa provedite ju ona kako treba! Ako ćete i uložiti u školske zgrade, bez ulaganja u ljude nećete puno postići jer učitelji su ti koji trebaju provesti reformu. Mislim da će kvaliteta rada u školama drastično pasti jer učitelji neće imati dovoljno vremena za pripremu kvalitetne nastave niti za formativno vrednovanje. Ja, kao odrasla osoba ću se snaći i pronaći drugi posao, ali žao mi je mog djeteta i sve ostale djece koju se prisilno institucionalizira. Cjelodnevna nastava nikako ne bi trebala biti obavezna za sve učenika nego ponuđena onim roditeljima i učenicima koji to žele i trebaju. To već sada u mnogim školama funkcionira u obliku produženog boravaka. Zašto ne uložite u taj sustav opremanjem učionica koje će biti ugodnije učenicima koji moraju svoje roditelje čekati u školi do 17 h i dulje? Vjerujete, nije udobno sjediti na drvenoj stolici, pogotovo ne cijeli dan. Nije mi jasno zašto se svaka reforma mora provoditi u potpuno drugom smjeru od prethodne, zar nije jednostavnije i učinkovitije nadograditi ono što je bilo dobro u prethodnoj? Raditi više ne znači uvijek raditi bolje, to vrijedi za sve, a pogotovo za učenike i učitelje koji će prisilnim predugim boravkom u školi biti samo joj manje motivirani za rad i učenje. Ako ima novca, uložite ga u ljude, umjesto otpuštanja učitelja, zaposlite ih više. U nekim razvijenim zemljama rade po dva učitelja u razredu ili učitelji imaju svoje asistente. Svakako ne bi trebali i zaboraviti odgajatelje u dječjim vrtićima koji je također premalo, i njihov broj bi se trebao barem poduplati. Novac možete uložiti i u financiranje češćih terenskih nastava koje su do sada financirali roditelji i koje se do sada baš zato nisu dovoljno često provodile. Možete kupiti školama dodatne kopirne strojeve jer većina škola ima samo jedan u zbornici koji koriste svi djelatnici. U našim školama ima puno prostora za ulaganje, ako imate novac koji morate potrošiti, pitajte učitelje i učenike što im treba umjesto da im namećete nešto s čime nitko neće biti zadovoljan. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 609 | Lucija Šikić | Eksperimentalni program | „Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.“- Da, ovo je istina i to se CN-om neće promijeniti. Tko će, npr. u školi u kojoj ja radim, a ima točno 8 prostorija u kojima se nalaze učenici od 1. do 8. razreda i 1 kabinet koji dijele učiteljica prirode, biologije, kemije, fizike i geografije izgraditi još hrpu kabineta ili nekih mjesta za kvalitetan rad učitelja na svojim pripremama ako uzmemo u obzir da učenici nemaju svakodnevno sapuna za oprat ruke, a o papirnatim ručnicima da i ne pišem? Također, ni nastavno osoblje nema istih resursa. Osvrnuti ću se i na ukidanje nastave informatike. Da, ukidate ju, kako god dizali u nebesa da postaje obvezan predmet u svim razredima. Puste su priče i vrlo je jasno da se vodite mišlju kako će učitelj informatike najlakše naći posao u privatnom sektoru pa zato on i gubi na satnici. A ja Vas pitam jeste li ikada ušli u bilo koji današnji stroj za rad na npr. poljoprivredi, traktor?! Ako Vam nije jasno o čemu govorim, uđite u traktor i probajte ga pokrenuti. „Program nacionalnog kurikuluma A1 sveobuhvatan je i uravnotežen odgojno-obrazovni pristup koji pretpostavlja suštinsko povezivanje odgojno-obrazovnih područja, predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema u jedinstvenu, skladnu i koherentnu cjelinu.“ Kažete da informatika postaje međupredmetna tema? Što to točno znači? Ako čitamo i pokušamo razumjeti Vašu rečenicu, laički to bi značilo da učiteljica hrvatskog jezika održava normalan sat hrvatskog jezika, a kad odluči da želi napraviti, npr. prezentaciju o nastavnom sadržaju s učenicima, onda pozove učitelja informatike i on nastavlja odrađivati njen sat? „Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma.“- Ljudi, jeste li Vi u zadnjih 5 godina ušli u koji razred u razrednoj nastavi i tamo proveli 45 minuta? Što mislite da će se u 45 minuta uspjeti naučiti učenika 1. razreda i onda to ponoviti tek za tjedan dana ponovo?! Znate li da učenik u 1. razredu može odraditi kvalitetno 15 minuta? Znate li da u 45 minuta barem 3 puta traži da ide u toalet ili popiti vodu/sok? Znate li da neka djeca nikad nisu držala miša u rukama sve dok nisu krenuli u školu? Znate li da im koordinacija šake funkcionira u predjelu palca jer se od prvih nekoliko godina života koriste pametnim telefonima ili tabletima i da je potrebno kod nekih mjeseci da bi iskoordinirali pokrete miša? Ima tu još puno napisanih riječi koje nisu prakse vidjele i imale živo biće pred očima. Samo ću još iskazati čuđenje, kao katolik, jer je vjeronauk i dalje 2 sata tjedno u svim razredima. Pitam Vas, čemu toliko nastave vjeronauka u školama kada djeca za sakramente koje primaju u osnovnoj školi, Svetu Pričest i Svetu Potvrdu, mjesecima prije samog čina sjede u crkvi subotama i pripremaju se za primanje sakramenata. Znači li to da vjeroučitelji nisu dovoljno kompetentni da pripreme djecu za Svetu Ispovijed i sam čin primanja sakramenata? Ako oni to ne mogu u 70 sati odraditi, kako mislite da će učitelj informatike u 35 sati djecu osposobiti za računalno razmišljanje, programiranje, korištenje osnovnih Office alata, multimediju, sigurnost na internetu? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 610 | Vlatko Šporčić | Eksperimentalni program | Radim u glazbenoj školi 23 godine u nastavi, prof.trube. Koliko sam shvatio čitajući ovaj dokument, ideja vodilja je da djeca obavezno budu u školi čim duže je moguće. Nekim predmetima nabildana satnica, nekima skresana, izmišljeno par novih predmeta, razvučeni odmori i eto nam reforme. U svemu tome "zaboravljene" su glazbene škole, ali i sve druge sportske, kulturne i društvene aktivnosti. Postavlja se pitanje da li je donesena politička odluka o ukidanju svih izvanškolskih aktivnosti ili se netko "zabunio"? Nije izrijekom ukinuto, ali praktično je fizički nemoguće nakon 7,8 ili više sati provedenih u školi svaki dan očekivati još aktivnosti od djece. Tako da ... ovo nije nikakav eksperimentalni program nego kukavičje jaje. A po broju komentara čini mi se da ste pročitani. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 611 | Danijel Forjan | Eksperimentalni program | Nedopustivo je da se razredništvo svede na sat razrednika! Nedopustivo je da satničarstvo ulazi u ostale poslove! Nedopustivo je da se sve ostalo osim nastave gura u ostale poslove! Nedopustivo je da informatika bude 1 sat tjedno! Apsolutno je nelogično preračunavanje nastavnih sati u sunčane sate. Zašto se po ovom prijedlogu odmori ne računaju u radno vrijeme? Jer ako se nastavni sati preračunavaju u sunčane sate, to znači da ako niste dežurni, u vrijeme odmora ste u školi od svog slobodnog vremena. Nitko ne misli i o učenicima s teškoćama. Nemoguće je da takvi učenici izdrže toliko vremena. Često imamo susreta i s učenicima koji svojim neprimjerenim ponašanjem na satu ili u slobodno vrijeme na hodnicima remete mir drugim učenicima. Za takve učenike je također potrebno osigurati posebne učionice i raditi s njima da ne ometaju redovni nastavni proces. Zašto se PB ne bi uveo u sve škole i sredine u kojima je moguće i postoji potreba, znači, ostaviti mogućnost izbora, a ne ukinuti boravak. PB je primjer dobre prakse u OŠ i smatram pogrešnim uklanjanje PB-a iz sustava CN, pa ostavljanje PB-a bi uvelike podiglo kvalitetu CN. S druge strane, sve europske zemlje na koje se volimo pozivati omogućuju asistente učiteljima, samo naši prepuštaju učitelje da se snalaze kako god znaju i umiju. Ovo također smatram velikim propustom u organizaciji CN. Žao mi je što djeca neće provoditi više vremena sa svojom obitelji jer to je i problem današnjeg društva jer se roditelji sve manje bave svojom djecom i to prepuštaju tehnologiji i influencerima. Prvo je potrebno osigurati sve tehničke i prostorne uvjete za održavanje CŠ, a to se trebalo učiniti još prije 20-30 godina. Cijelo ovo vrijeme se zanemarivalo ulaganje u školstvo. Dok većina škola ima problem s nestašicom papira (i onog u toaletima) ne vjerujem da će se za tako kratko razdoblje uspjeti osigurati sav prostor da sve škole prijeđu u jednu smjenu. Što će biti sa područnim školama? Nadam se da one neće propasti zbog cijele ove reforme. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 612 | MIRKO ANDRIĆ | Eksperimentalni program | Potpuno je pogrešno misliti da je ovako otvoreno savjetovanje otvoreno samo dva tjedna i tek nekoliko mjeseci prije početka ekperimentalne provedbe dovoljno kako bi odradilo većinski dio potrebnog savjetovanja s javnošću o jednoj od najvećih reformi obrazovnog saustava kod nas. Budući da je reforma izravno naslala pod utjecajem obrazovnih sustava razvijenijih država Europe, savjetujem da i oblici savjetovanja s javnošću budu isti ili slični tim sustavima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 613 | ENA MIŠKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, prije koji mjesec sam bila jako za cjelodnevnu nastavu misleći kako će se provoditi prema riječkom modelu cjelodnevne nastave; nastava s dva učitelja razredne nastave. Kada sam saznala da se nas, učitelje u produženom boravku, planira razmjestiti u vrtiće, na nove predmete i sl., šokirala sam se! Da sam htjela raditi u predškolskoj ustanovi, završila bih taj studij. Odabrala sam biti učiteljica RN, imam i završen modul Informatika. Kako se, uopće, učitelje može prisiljavati da rade nešto za što nisu osposobljeni i što nije njihov posao? Razočarana sam kako se ignorira činjenica da smo mi svoju diplomu zaslužili i dobili jednako kao i svi koji su pod MINISTARSTVOM i da to što nas plaća grad/općina nije razlog da nas se odbacuje! Jedini model koji priznajem je onaj s dvije učiteljice RN! Sve drugo ne podržavam i smatram da, tko je radio taj plan i nacrt eksperimentalnog programa, sigurno dan radnog staža u školi kao učitelj RN nema! Djeca s teškoćama će posebno patiti. Djeca koja imaju problem u socijalizaciji i komunikaciji s vršnjacima će patiti. I užasno je što će djeca provoditi više vremena u odmaranju nego u učenju. Roditelji neće ništa raditi. Škole će postati kao velika "sirotišta". Umjesto da se fokusiramo da obrazujemo djecu kako bi mogla doprinijeti medicini ili informatici ili nekim granama budućnosti, mi ćemo ih učiti kuhati i prati. Zar nije dovoljno što pola države živi od sezone i što smo vječite sluge, nego nam još i djecu želite pretvoriti u robove i podučavati ih kuhanju, pranju, čišćenju i šivanju kao da smo u srednjem vijeku? Naučit će sve praktične i životne vještine kao i svi normalni ljudi - kad odu od kuće, na faks! Zaključno; još nisam upoznala učitelja koji se slaže s ovim modelom cjelodnevne nastave. Hvala i LP! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 614 | Daniela Krijan | Eksperimentalni program | Poštovani, iznimno sam PROTIV uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnim školama: a) povećanje satnice u RN na dosadašnju satnicu je za učenike ali i učitelje preteško - njihova koncentracija, aktivnost i motivacija pada te su umorni već 4. ili 5. sat b) pretvaranje školskog sata u sunčane je sramotno c) priprema za nastavu koja je usmjerena na učenike zahtijeva više vremena, treba pregledati učeničke radove, pripremiti i ispraviti ispite, zapisati kvalitetne zabilješke, održati roditeljske sastanke, sudjelovati na sjednicama UV, RV, ŽSV, educirati se... – po ovakvom planu za to nema vremena d) povećanje norme učitelja RN uz sve dodatne poslove mogu samo dovesti do poteškoća u kvalitetnom radu e) za ovo što je sve isplanirano za učiteljice u RN treba zaposliti po 2 učitelja na jedan razred f) smatrate kako učitelji nisu sposobni voditi TZK kvalitetno i odgovorno iako smo na fakultetu osposobljeni za to, ali možemo voditi nastavu Praktične vještine i Svijet i ja. g) drugi strani jezik kao obvezni iako znamo kako ne „leže“ svima učenje stranih jezika, neki učenici imaju i drugačije sklonosti h) smanjenje satnice informatike u 21. stoljeću – digitalnom vremenu je štetno i) odgoj i obrazovanje učenika je međusobno povezana između roditelja, učenika i učitelja i tako bi trebala ostati – dio se radi u školi ali se i dio odradi kod kuće j) na koji način, kako i kada bi se učenici pripremili za prezentaciju rezultata nekog projektnog/istraživačkog zadatka k) uvjeti rada za učitelje - nema kabineta, printera, papira … uvjeti rada za učenike - tvrde, stare stolice, nema klime… l) toliko vremena provesti u školi je štetno za razvoj mentalno i fizički zdrave osobe Ovo je samo mali dio osvrta na cjelodnevnu nastavu. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 615 | TEDI TRKULJA | Eksperimentalni program | Smatram da je za djecu previše da cijele dane provode u školi u istome prostoru. Djeca trebaju biti što više na otvorenome, socijalizirati se baš kao što smo i mi kad smo bili manji. Radim u dvije škole kao nastavnik klavira i korepeticije i već sada vidim kako mi djeca dolaze izrazito umorna na satove. Također smatram da su pri "krojenju" ove ideje u obzir uzeta samo općeobrazovna škola, a druge aktivnosti npr. kao glazbena škola, dramska skupina, škole stranih jezika i sportovi su jednostavno izostavljeni iz te ideje. Kada se već kroji nekakva ideja, odnosno reforma, neka se kroji na takav način da su svi parametri uzeti u obzir. U protivnom idemo ka uništenju djece, a na taj način i uništenju obitelji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 616 | Natalija Flamaceta Magdić | Eksperimentalni program | Poštovani, u potpunosti se ne slažem s predloženim programom niti kao učitelj niti kao roditelj. Smatram da će dodatna opterećenje učenika i više vremena provedenog u našoj školi biti kontraproduktivno. Kopiranje dijelova obrazovnih sustava stranih zemalja trebao bi, ako se već pokušava prenijeti u naš sustav, pratiti i realne mogućnosti. Od izgradnje prostora za provođenje CN (neke škole još rade u 3 smjene), preko osiguravanja dovoljnog broja učitelja koji će biti s djecom (pitanje učitelja/ica koji rade u PB) i sagledavanja da dodatno opterećivanje svih ostalih učitelja vodi do „burnouta“. Cilj dosadašnjih reformi (HNOS, Škola za život) bila je načelno rasterećenje učenika iako se to, na žalost, nije dogodilo. CN nameće nova opterećenja učenicima koji (dobrim dijelom) jedva mogu pratiti sadašnje kurikulume. Pitanje instrukcija (kojih više neće biti)– radi li se doista o nekvalitetnom kadru koji radi u školi i nije sposoban razviti učeničke kompetencije ili se radi o pretrpanim i preopterećenim predmetnim kurikulumima koji djecu nužno tjeraju na upamćivanje hrpetine činjenica (iako je cilj bio izbjeći navedeno)? Je li nužno uvoditi nove predmete (alternative izbornima koji će biti obavezni??)? Koje sedmogodišnje dijete, a i starije, će moći izdržati predviđeno opterećenje? Smanjenje broja sati informatike u 21. stoljeću kad su informatičko-komunikacijske kompetencije nužnost smatram apsurdnim. Kao roditelj želim biti uključena u život vlastitog djeteta što uključuje i praćenje kako se snalazi u pisanju domaće zadaće i učenju. Samostalnost kod pisanja zadaća razvija i odgovornost i raspoređivanje vlastitog slobodnog vremena. Nadalje, obzirom da svako dijete ima svoj stil učenja, kako će djeca koja npr. uče čitajući na glas moći učiti u skupinama, kao će se uopće vježbati tehnika čitanja u 1. razredu? Pozitivnim smatram uvođenje obaveznog drugog stranog jezika od 4. razreda jer je znanje jezika nužna priprema za ulazak na tržište rada (i odlazak u inozemstvo na rad…). Srdačno, Natalija Flamaceta Magdić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 617 | BRUNO MESEC | Eksperimentalni program | Poštovani, kako su informacijske znanosti podloga brzo rastućoj i sve prisutnoj IKT tehnologiji, koja je ušla u sve pore današnjeg društva, mišljenja sam kako je apsurdno smanjivati satnicu Informatike. Ukoliko Informatika bude jedan sat tjedno svesti će se samo na teoriju i učenje činjenica bez prijeko potrebne vježbe, budući da je praktični dio nemoguće odraditi u jednom satu. Sve one koji tvrde suprotno pozivam na svoj sat Informatike kako bi vidjeli koliko je vremena potrebno da se učenici (govorim o razrednoj nastavi) prijave u Teams, napišu 2, 3 rečenice u Wordpadu, itd. Isto tako, nastavnici ostalih predmeta traže od učenika korištenje određenih alata, poput Worda, PowerPointa ili Excela te raznih multimedijskih i drugih alata temeljenih na mrežnim tehnologijama u sklopu svojih kurikuluma, a to nije moguće ukoliko ih ne uvježbaju na satu Informatike. Najjednostavnije objašnjenje je da se takve teme iz Informatike moraju pokazati praktično, zatim ih učenici trebaju naučiti i potom uvježbati, a za to nije dovoljan samo jedan sat tjedno. Interes društva za informatikom je ogroman, što pokazuje i činjenica da praktički svi učenici svojevoljno upisuju Informatiku gdje imaju opterećenje od 2 sata tjedno, a Vaš je zaključak da je Informatiku potrebno srezati za 50 posto. Isto tako, ovih se dana kroz medije provlači konstatacija da se gradivo Informatike od 1. do 4. razreda ponavlja u 5. razredu, što je neistina. Tako nešto može tvrditi samo onaj koji uopće ne poznaje niti osnove kurikuluma Informatike za osnovne škole. Nastavno gradivo se nadograđuje, kao i u ostalim predmetima. Ujedno, škole se opremaju modernom opremom. Zadnji je primjer Carnet-ov katalog u kojem su škole u sklopu projekta e-Škole mogle odabrati opremu u određenoj vrijednosti. Pitanje je tko će i kada raditi s tom opremom ako se Informatika svede na 1 sat tjedno. Tehnologija se mijenja i napreduje, a bez dobrih informatičkih temelja učenici se neće moći prilagoditi izazovima budućeg vremena. Dakle, smanjenjem satnice Informatike smanjit će se i ograničiti konkurentnost naših učenika na tržištu rada. S obzirom na potrebe koje iskazuje suvremeno društvo, a u kojemu su digitalne kompetencije jedne od ključnih za konkurentnost na tržištu rada u svim područjima ljudskoga djelovanja, satnica Informatike predložena novim programom nikako ne odgovara tim potrebama i u potpunom je neskladu sa svim obrazovnim politikama Europske unije. Srdačan pozdrav, Bruno Mesec, učitelj informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 618 | TANJA OREŠKI | Eksperimentalni program | Smatram da se niti jedna škola ne bi smjela uključiti u eksperimentalni program bez podrške učiteljskog vijeća i vijeća roditelja. 1. smatram da je svim učiteljima škole koja se namjerava prijaviti u eksperiment potrebno dati neku vrstu projekcije njihovih budućih zaduženja/normi, vidjeti tko će imati značajno povećanu satnicu, tko će biti eventualni višak, a kome će se norma smanjiti i to tako iskreno prezentirati na učiteljskom vijeću te dati na glasanje prihvaća li učiteljsko vijeće prijavu na eksperiment s prikazanim projekcijama budućih zaduženja. Rješavanje takvih stvari "u hodu" je neozbiljno i nije prihvatljivo. Učitelji su ti koji bi eksperiment trebali "iznijeti" pa ako nema njihove podrške, kakva će biti provedba eksperimenta? 2. Isto tako, smatram da je potrebna i podrška roditelja djece koja će pohađati nastavu škole uključene u eksperiment. Roditeljima se treba točno prezentirati kako je zamišljena cjelodnevna škola, koliko vremena će djeca biti u školi, što će u školi raditi, a što neće (jer, ne zavaravajmo se, djeca neće baš sve stići u školi - barem ne učenici predmetne nastave). Iz tog razloga smatram da je poziv potrebno dopuniti da uz prijavu škole na eksperiment, uz ravnatelja, školski odbor i osnivača, obavezno treba biti suglasnost UV i RV. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 619 | MARIJANA MODRIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, - Smatram da razrednik (razredne nastave) TREBA predavati samo A1 dio uključujući i TZK jer je za to osposobljen. - Roditelji BI TREBALI imati pravo odlučiti žele li da njihovo dijete bude uključeno u još koji model nakon A1. - Ne bi trebalo cijepati predmet Prirode i društva već povećati satnicu na 3 sata tjedno. - Nije potrebno uvoditi predmet Praktične vještine (ishodi tog predmeta mogli bi se realizirati kroz ostale predmete i sat razrednika) - Nije potrebno 6 sati tjedno HJ već 5 kao i do sad. Podržavam obaveznim učenjem 2.stranog jezika za sve učenike od 4.r. Podržavam 5 sati matematike tjedno Podržavam informatiku od 1.r. Podržavam povećanu satnicu za GK i LK. Lp. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 620 | ANA PENSA | Eksperimentalni program | Podržavam uvođenje drugog stranog jezika kao obveznog, te predlažem da MZO sastavi dokument u kojem se predlaže da se od 1. razreda počne s učenjem bilo kojeg stranog jezika osim engleskog, a da učenici s Engleskim jezikom kreću od 4. razreda. Razlozi za ovi leže u sveobuhvatnoj izloženosti djece engleskom jeziku putem medija, zbog kojeg ga usvajaju lakše i brže u odnosu na bilo koji drugi strani jezik. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 621 | Roberta Bonassin | Eksperimentalni program | Pohvaljujem i podržavam uvođenje obaveznog drugog stranog jezika. Jezik je sredstvo mišljenja, komuniciranja i kulturna vrijednost te mu u obrazovanju pripada središnje mjesto. Učenje stranog jezika jest složen proces i od iznimne je važnosti da se kod djece što ranije potiče. Višejezičnost je jedna od ključnih kompetencija Europskog okvira, a očekivanja Europske unije su da svaki mladi Europljanin, uz svoj materinski jezik, nauči dva strana jezika. Učenje stranih jezika imperativ modernog društva u kojem živimo, a škola ima ključnu ulogu u unaprjeđenju višejezične kompetencije učenika i njihove obrazovne i poslovne mobilnosti te konkurentnosti u današnjem dinamičnom svijetu rada. Upotrebu više jezika valja smatrati bogatstvom i resursom. Želim naglasiti da učenje stranih jezika učenicima ne predstavlja dodatni napor ili stres jer su brojne studije potvrdile kako učenici s lakoćom usvajaju strani jezik, posebice u ranijoj dobi kada je usvajanje stranog jezika slično usvajanju materinskog jezika. O dobrobiti učenja stranih jezika piše se i govori već dugi niz godina. Ono pridonosi jačanju kompetencija kao što su razumijevanje, izražavanje i rješavanje problema, potiče koncentraciju i jača samopouzdanje. Ne manje važno, učenje stranog jezika otvara dječje umove i dijete se upoznaje s činjenicom da živi u višejezičnom i multikulturnom svijetu. Također, smatram kako bi se satnica drugog stranog jezika u predmetnoj nastavi trebala povećati na tri sata tjedno odnosno izjednačiti sa satnicom prvog stranog jezika. Na taj način će znanja i vještine učenika po završetku osnovne škole biti kvalitetniji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 622 | Boglarka Kiss Kulenović | Eksperimentalni program | Iznimno sam PROTIV uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnim školama u predloženom formatu: 1) S obzirom da se prema predloženom programu povećava broj sati nastave, te se uvode novi sadržaji, da li će program uključivati i smanjenje količine pisanja domaćih zadaća i svladavanja gradiva kod kuće? Ako ne, to bi značilo da djeca nakon povratka iz škole, tj. nakon 16 sati još uvijek moraju napisati zadaće i proći kroz gradivo. S obzirom da se uvode i novi predmeti, povećala bi se i količina zadaće i učenja za ispite. Ni od odraslih se ne očekuje da nastave raditi i pripremati se za posao za sljedeći dan nakon osmosatnog radnog vremena. 2) Veliki broj djece ima izvanškolske aktivnosti (glazbena škola, sport, strani jezici, itd.). Prema predloženom programu djeca bi se tim aktivnostima mogla baviti tek nakon 16 sati. Naravno, pod uvjetom da po povratku iz škole ne trebaju još pisati zadaće i učiti za ispite. Posebno zabrinjavajuće je da bi se prema predloženom programu nastava Tjelesne i zdravstvene kulture i dalje izvodila samo dva puta tjedno po 45 minuta. Djeca bi provela veći dio sjedeći u klupama, te bi imali manje vremena za izvanškolske fizičke aktivnosti (sport, igranje s prijateljima, druženje s obiteljem, itd.). 3) Nije jasno zbog čega se za generaciju djece koja se fizičko dovoljno ne kreće i provodi preveliki broj sati pred ekranima (kompjutera, pametnih telefona, televizije), povećava broj sati sjedenja pred kompjuterom (s novim predmetom IDS-a) i na nastavi, ali ih se ne potiče na veću fizičku aktivnost. Postoje, naravno, valjani argumenti za uvođenje Cjelodnevne škole u hrvatski obrazovni sustav. Takav program bi posebno mogao pomoći roditeljima manje djece koji su na poslu kada se djeca vraćaju iz škole, te djeci u onim dijelovima Hrvatske u kojima ne postoji veliki izbor izvanškolskih aktivnosti. No, uvođenje takvog programa zahtjeva da se prvo jasno osmisle novi sadržaji i uzmu u obzir potrebe djece u razvoju. Nažalost, u ovom slučaju imamo predstavljen program s više sati nastave bez da su uopće razrađeni novi sadržaji koji će biti ponuđeni djeci ili novi sustav rada koji bi rasteretio djecu od pisanja domaćih zadaća i rješavanja zadataka kod kuće. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 623 | Ana Aničić | Eksperimentalni program | Podržavam uvođenje drugog stranog jezika kao obveznog, no predlažem da se s njegovim učenjem počne već u trećem razredu umjesto u četvrtom kako bi se poboljšala kvaliteta znanja i vještina učenika do kraja osnovnoškolskog obrazovanja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 624 | IRENA VLADISAVLJEVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, U potpunosti se NE SLAŽEM sa Eksperimentalnim programom „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Kao nastavnik u glazbenoj školi, postavljam pitanja i razmišljam na glas: "Kako se planira provoditi nastava glazbenih škola? Stalno seljenje nastavnika po osnovnim školama i nošenje instrumenata ili dolazak učenika u prostorije glazbene škole gdje će se izmoreni cjelodnevnom nastavom, pisanjem zadaće i sjedenjem, početi ispisivati zbog nesposobnosti aktivnog praćenja nastave i u želji da više vremena provedu sa svojim obiteljima? Ukoliko nastava počinje u 15.30, učenici će biti na nastavi do 22 sata? Organizacija nastave u glazbenim školama nije jednostavna, a cjelodnevna nastava će je dodatno zakomplicirati ili, što je vjerojatnije, onemogućiti. Da li ste svjesni što bi takva satnica značila za učenike, učitelje i roditelje? Na koncu svega, smanjenje broja učenika koji pohađaju glazbene škole (osnovne i srednje te akademije) a time i opadanje nivoa kulture u našem društvu. Ponekad mi se čini da i jeste cilj uništiti kulturu do kraja - što će nam na kraju građanin koji je kulturan, obrazovan i razmišlja svojom glavom? Kada bi nastavnici u glazbenim školama trebali biti sa svojom djecom? Prijepodne, kada su nastavnici glazbenih škola kući djeca su im u školi. Poslijepodne, predvečer, djeca dolaze kući, vrijeme provode sama ili na neki drugi način (?) dok roditelji odlaze na nastavu do minimum 22 sata? Kada se vrate kući, djeca su već u krevetu ili, što je još gore, čekaju budna, gladna, umorna i željna svega... Kada bi se nastavnici trebali pripremati za nastavu, ispravljati pismene, zadaće, održavati roditeljske sastanke, sastanke raznoraznih vijeća, ispunjavati pedagošku dokumentaciju i još puno administrativnih poslova koje nastavnici redovito rade? Hoće li učitelji imati volje i želje raditi na ovakav način? Učitelji u osnovnim školama i učitelji u glazbenim školama. Za zanemarivo višu plaću, sa trostruko povećanim obimom posla. Mislim da ćemo time dobiti da će sposobniji učitelji odlučiti svoje znanje i umijeće ponuditi drugim državama ili će jednostavno preći na bilo koji posao za istu plaću i mnogo manje obaveza i odgovornosti. Što ostaje nama? Srozavanje kvalitete. Kao roditelj, NE ŽELIM DA MOJE DIJETE ODGAJA INSTITUCIJA. Čitajući ovakve eksperimentalne programe, razmišljam: Da li idejni tvorci imaju višegodišnje iskustvo rada u razrednoj nastavi, u nastavi uopće? Imaju li djecu? Slažem se da je potrebna reforma školstva, ali ne ovakva. Ne bez pitanja učitelja, roditelja i djece. Upravo mišljenje tog "trojstva" bi trebalo poslušati. Zašto onda ne raspisati referendum? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 625 | Slađana Tekaić | Eksperimentalni program | U ruralnim školama učenici jedino u školi na satu informatike uče na ispravan način koristiti tehnologiju i stvarati sadržaje u digitalnim alatima. No i u gradovima je ista situacija. Oduzeti im jedan sat Informatike bilo bi suludo. Samo jedan primjer: za izradu plakata u Canvi učenicima nikako nije dovoljan 1 školski sat (učenici se trebaju logirati u alat Canvu svojim AAI@Edu.hr računom, moraju izraditi plakat na temu koju su obrađivali (npr. Obilježja kvalitete grafičkog zapisa na zaslonu i pisaču) oblikujući tekst i slike na plakatu, dodati multimedijske elemente na plakat i za kraj podijeliti plakat s učiteljicom ili ga objaviti na nekom od servisa na koji se opet prijavljuju. Da i pri tom ih još moramo naučiti i poštivanje autorskih prava.). Vještiji učenici jedva to stignu napraviti u blok satu a najčešće moramo dati još od novog blok sata sporijim učenicima da dovrše. U jednom satu ništa od toga ne bi stigli. Idući sat učenici opet potroše 15 minuta dok se prijave u svoj Canva račun i rad podijele s učiteljicom. Uzmite u obzir činjenicu da se radi o uzrastu djece osnovne škole koji bez podrške vrlo loše koriste tehnologiju i jedina prilika za razvijanje digitalnih vještina im je ta u školi - barem 2 sata tjedno. Prijedlog: vratiti satnicu informatike na 2 sata jer je potrebno izvođenje nastave u blok satu. Što se tiče da je informatika ponovo kroz međupredmetne teme to nije dobro i to je opasno. Postavljam pitanje da li je Ministarstvo upoznato da većina učitelja koji bi trebali u svom radu onda to i realizirati nisu dovoljno dobri korisnici digitalne tehnologije i nemaju dovoljno informatičkih znanja i stalno trebaju pomoć u korištenju tehnologije i ne realiziraju takve sadržaje? Sukladno tome možemo zaključiti i predložiti da se 1 sat hrvatskog jezika realizira kao međupredmetna tema i 1 h matematike na nastavi Informatike (hrvatski kada radimo bilo koji digitalni rad s tekstom što je svaki, a matematika kada predajemo proračunske tablice (Excel) ili programiranje (korodinatni sustav)). Što se tiče da Škola u sklopu b2 programa može nuditi ponovno izbor neki oblik informatike, tipa programiranje, to vidim samo kao veliku opasnost i stvaranje još dubljeg jaza između škola. Čim je nešto izborno i nije obavezno ostavljamo na volju školama koja će kako i što će nuditi. Opet nismo ujednačeni u usvajanju znanja i time se dodato stvara jaz među školama. Konkretno u ruralnim školama nema roditelja i učenika koji bi odobrio da dijete popodne ima na neki oblik nastave informatike jer oni svi imaju kod kuće OPG-e i učenici žele što prije kućama raditi na OPG-u i nitko ne bi bio za to da ostane popodne, a da kažem koji bi tu bio problem s odvozom djece u različitim smjerovima kućama. Sada kada svi idu u isto vrijeme kući imamo 5 relacija. Prijedlog: Vratiti satnicu informatike na 2 sata tjedno od 1. - 8. i u sklopu nje da sve škole realiziraju isti kurikulum. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 626 | Saša Bačić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je prijedlog i način provedbe cjelodnevne nastave površan, isforsiran i štetan. Želim dati par prijedloga ako se stvarno nešto želi promijeniti u svrhu kvalitetnijeg školskog obrazovanja. Cjelokupni sustav osnovnoškolskog obrazovanja je već sad ustrojen kao oblik cjelodnevne nastave – ujutro se odvija redovna nastava nakon koje slijedi izborna nastava i izvannastavne aktivnosti. Ako je bio cilj prebaciti 50 škola u jednu smjenu onda to i napravite bez pakiranja u neizvedive forme nastave i neprovedive eksperimente, npr. kako je moguće ubaciti izvanškolske aktivnosti u školu (vaterpolo i sl.). Najvažnije bi bilo uvesti pedagoški standard koji zaista ide u smjeru kvalitete nastave tako da učenici budu u prvom planu i da učiteljima stvarno date šansu da kvalitetno odrade svoj posao: trebalo bi broj učenika u razrednom odjelu ograničiti na 15 (a ne 28), a u izbornim i izvannastavnim aktivnostima do 10. Naravno da se tada treba zaposliti još učitelja, ali bi se učitelji mogli posvetiti svakom učeniku, i nadarenima i onima s problemima, koliko je god potrebno u odgojnom i obrazovnom pogledu. Tako bi se izbjeglo gomilanje domaćih zadaća i gradiva koje učenici uz nečiju pomoć moraju napraviti i naučiti kod kuće. Nemojte isključivati roditelje iz procesa obrazovanja učenika i uz to produžavati obavezni boravak u školi koji se u stvari treba skratiti. Nastavni sati bi trebali trajati 40 minuta što se u razdoblju pandemije pokazalo kao kvalitetan okvir u kojem učenici mogu zadržati koncentraciju i ne osjećaju zamor. Učenici su već 5.i 6. sat premoreni, a zbog preopterećenosti se počinju ispisivati iz izbornih i izvannastavnih aktivnosti da bi mogli ubaciti neki sport kao ispušni ventil u svoje dnevne aktivnosti. Učenici su preopterećeni opsegom gradiva pa je revizija kurikula prvi korak ka rasterećenju. Zbog otežanih uvjeta rada, posebice stresa i buke na radnom mjestu bi se učiteljima trebao uvesti beneficirani radni staž. Ovom reformom priznajete da su sve prethodne reforme nisu dale rezultata, ali što me najviše i dalje čudi – ovime ste priznali koliko malo poznajete i cijenite naš rad i našu struku. Ne znam kako ste mislili jednostrano srušiti sve dosadašnje zakone, pravilnike i ugovore koji obvezuju Ministarstvo kao poslodavca. Ne vidim kako se može povećanje norme, ukidanje predmeta, izmišljanje novih predmeta donijeti jednim dekretom. Da je sve ostalo isto uz povećanje plaće od 25% imalo bi smisla raspravljati kako riješiti poslijepodnevni raspored uz to da bude izborni i za učenike (roditelje) i za učitelje. Za onaj dio poslijepodnevnog rada koji učiteljima ne ulazi u redovnu normu ili prekovremeni rad na koji učitelj pristane treba zaposliti nove ljude. U vezi informatike: uvesti obaveznu nastavu informatike od 1.-8.razreda po 2 sata tjedno uz to da se mora osigurati pedagoški standard - jedan učenik na jedno računalo. Jedino se tako možemo donekle osigurati da ćemo pripremiti učenike za nove izazove digitalnog doba, a i da budu konkurentni na tržištu rada. Ne znam jeste li svjesni da se većinom u gimnazijama (i drugim SŠ) obvezna informatika uči samo jednu godinu tako da za sada bazična informatička znanja pokriva osnovna škola donekle uspješno i u ovom sadašnjem obliku, 5. i 6. obavezna, a ostale razrede izborna po dva sata. Drago mi je jedino da ste ovim ishitrenim i nepromišljenim činom ujedinili nastavnike, roditelje i učenike te pokazali koliko snagu imamo u društvu – i da stvarno jesmo nositelji napretka. Nadam se da se neće niti ući u eksperimentalnu provedbu ovakve cjelodnevne škole jer se novac može i mora puno bolje svrsishodno potrošiti. Srdačan pozdrav, Saša Bačić, profesor matematike i informatike (učitelj savjetnik), roditelj | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 627 | MARIJA GALOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani pratim reforme školstva unatrag 20 godina, te sam jako dobro upoznata i s HNOS-om i Školom za život. Agenda dosadašnjih reformi je bila rasterećenje (prije svega sadržajno) učenika. Pokušaji rasterećenja igrifikacijom nastave u HNOS-u i digitalizacijom u Školi za život, jasno nam je, nisu uspjeli jer se nije išlo prema jedinom uspješnom modelu: manje obveznih, a više izbornih predmeta. No, CN se čak niti ne pokušava prikriti i provući u škole pod krinkom rasterećenja, nego zaokreće za punih 180 stupnjeva i vozi u kontra smjeru: dodatno opterećenje i brojem sati i brojem predmeta. Ako se sat matematike i HJ u razrednoj nastavi opravdava uvježbavanje gradiva, što je s uvođenjem novih predmeta čiji kurikulumi, moram to spomenuti, niti su znanstveno, niti metodički potkrijepljeni u teoriji, a kamoli ispitani u praksi. PITANJE ZA KREATORE CJELODNEVNE NASTAVE U HRVATSKOJ: Koja je svrha uvođenja novih, obveznih predmeta za sve učenike Društvo i ja, Praktične vještine i Svijet i ja i zašto se umjesto ka rasterećenju teži dodatnom opterećenju učenika i brojem sati i brojem obveznih predmeta na tjednoj razini? Je li potrebno da svi navedeni predmeti budu obvezni za sve učenike? Slijedom navedenih razloga predlažem da reforma svakako obuhvati smanjenje sadržaja pojedinih nastavnih predmeta, te da se dobro promisli postoji li stvarna potreba za uvođenje gore navedenih predmeta. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 628 | MARIJA GALOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, proučavajući zaduženja učitelja i nastavnika u osnovnim školama u europskim zemljama dolazim do sljedećih zaključaka: 1. učitelj/nastavnik koji izvodi program A1 u istom danu NIKADA ne sudjeluje u izvođenju programa A2 ili B programa. 2. u obrazovnim sustavima u kojima tjedna obveza neposrednog odgojno-obrazovnog rada iznosi više sati nego trenutno u Hrvatskoj (uglavnom se radi o rasponu od 23-28 sati učitelja razredne nastave, ovisno o uzrastu kojem predaje, te 23-25 sati učitelja predmetne nastave, ovisno predaje li obrazovni iliodgojni predmet) svi učitelji imaju na raspolaganju svog asistenta. 3. u svim obrazovnim sustavima koji imaju model cjelodnevne nastave vrijeme učitelja provedeno u dežurstvima tijekom odmora, velike pauze za ručak, te tijekom pauze za fizičku relaksaciju učenika ULAZi u neposredan odgojno-obrazovni rad učitelj, te se iskazuje u sklopu sati tjednog zaduženja učitelja neporedno odgojno-obrazovnim radom s učenicima. Predlažem stoga, kako bi i hrvatski učitelji imali jednake uvjete rada kao i njihovi europski kolege, da se ovi principi svakako uvaže u eksperimentalnom modelu cjelodnevne nastave u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 629 | MARIJA GALOVIĆ | Eksperimentalni program | Područje znanstvenog i praktičnog djelovanja ministrovog savjetnika za cjelodnevnu nastavu, gospodina Josipa Burušića je psihologija. Vjerujem da mu kao takvom nije promaknuo trend mlađih zaposlenih generacija (ali ne nužno samo njih) koji pokušavaju izbjeći radno vrijeme 8-16 ili 9-17, te teže fleksibilnom radnom vremenu, radu od kuće...općenito poslovima i radnim mjestima koji nisu vremenski i prostornu kruto zadani. Taj trend nije došao niotkud i vjerojatno bi g. Burušić znao jako dobro objasniti s psihološke strane uzroke, ali i dobrobiti izbjegavanja takvih radnih uvjeta. U skladu s tim PITANJE ZA KREATORE CJELODNEVNE NASTAVE U HRVATSKOJ: Kojim se to psihološkim dobrobitima objašnjava ovakvo cjelodnevno institucionaliziranje djece? Porast djece s posebnim potrebama, prilagođenim i individualiziranim programima je svakodnevan, a u dokumentu ne nailazim na prijedloge rješenja kako će se ta djeca uklopiti u obvezan program cjelodnevne nastave. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 630 | MARIJA GALOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ovih dana sam detaljno proučila modele nastave u zemljama njemačkog govornog područja (Njemačka, Austrija, Švicarska). Ne zato što mislim da je sve njemačko najbolje, nego zato što su to nama ne samo geografski, nego i povijesno, kulturološki i tradicijski bliske zemlje, pa mi je logično da imamo školski sustav sličniji njima, nego recimo Kinezima (Kinezi se hvale kako im djeca provode 10-12 sati u školi, a onda se istovremeno čude kako imaju visoku stopu suicida među tom istom djecom). Dakle, sve tri spomenute zemlje imaju cjelodnevnu nastavu, ali, ALI roditeljima se daje na izbor hoće li djecu upisati na cjelodnevni model nastave ili ne, jer svaka osnovna škola nudi tri opcije: a) Kernunterricht /osnovna nastava (samo ujutro, u prva tri razreda traje do cca 11-12 sati) b) Kernunterricht + Betreuung/ osnovna nastava + produženi boravak (produženi boravak traje do cca 14-15 sati) c) Ganztagunterricht/cjelodnevna nastava = uključuje prijepodnevnu osnovnu nastavu, veliku pauzu za ručak nakon koje slijedi pisanje zadaća i slobodne aktivnosti poput sporta, slikanja, sviranja, plesa, vezenja...traje do 16-17 sati. VAŽNO: Roditelji biraju model za svoje dijete (od lokalne uprave/osnivača škole ovisi je li boravak i cjelodnevna nastava besplatni ili roditelji plaćaju). JOŠ VAŽNIJE: učitelji koji rade osnovnu nastavu NE RADE u produženom boravku, niti popodnevni dio cjelodnevne nastave. Tko to radi: u boravku rade Gastarbeiteri s diplomom učiteljskog fakulteta, njihovi bacc. pedagogije, psihologije i socijalnog rada, odgojitelji..., a slobodne aktivnosti provode tkz.vanjski suradnici poput trenera nekog sportskog kluba, djelatnika glazbene škole ... Naravno, to mogu raditi i učitelji, ako nemaju posao u osnovnoj prijepodnevnoj nastavi, ali to je rijedak slučaj jer u tim zemljama generalno nedostaje učiteljskog kadra. PITANJE ZA KREATORE CJELODNEVNE NASTAVE U HRVATSKOJ: Ako nam u susjednim uređenim sustavima CN nije obvezna, zašto kod nas ovako, gotovo nasilnički uvoditi odmah za svu djecu? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 631 | Veljko Filipan | Eksperimentalni program | Komentiram ovaj prijedlog kao roditelj petero djece, bivši član Vijeća roditelja, zatim predsjednik Vijeća roditelja i na kraju član školskog odbora. Bilo bi dobro da Ministarstvo obznani gdje je sve u svijetu cjelodnevna nastava već uvedena, koje godine, i kakva su njihova iskustva. Pitanja prostornih i kadrovskih (ne)mogućnosti naših škola, kao i dodatni zahtjevi na učitelje i nastavnike već su komentirani pa ih ja neću ovdje spominjati. Osvrnut ću se samo na ovaj prijedlog temeljem svoga iskustva. Kao nadobudni roditelj prvo sam dijete upisao u školu koja je već tada imala cjelodnevnu nastavu, misleći kako je to bolje rješenje od produženog boravka kojega su imale druge škole u okruženju. Na žalost, pokazalo se da je cjelodnevna nastava prenaporna za djecu, praćenje nastave nakon ručka i odmora bilo je znatno otežano, a djeca su dolazili doma izmoždena. Od cjelodnevne se nastave stoga brzo odustalo. Preporučam stoga da se ponovno ne radi ista greška, ali sada za čitavu populaciju školske djece! Nemojmo na djecu stavljati teret kojega bi i sami teško nosili. Dopustimo roditeljima da budu više sa svojom djecom pa makar i preko pisanja domaćih zadaća kod kuće. Dopustimo roditeljima da svoju djecu vode na popodnevne izvanškolske glazbene, plesne, sportske i ostale aktivnosti, umjesto da im djeca čame u školi cijeli dan i da su izvan obiteljskog doma čak znatno više od samih roditelja. Dopustima djeci da se druže s obitelji i igraju s prijateljima prema slobodnom izboru. Nekim je obiteljima potreban produženi boravak u školi, posebno za manju djecu, no to već i sada postoji, vjerujem u većini škola, pa ga treba uvesti i u one škole gdje ga nema. Ne treba nametati cjelodnevni boravak u školi svima! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 632 | Tina Abramac | Eksperimentalni program | Poštovani, pohvaljujem uvođenje obaveznog drugog stranog jezika. Plan cjelodnevne škole treba još "brušenja" al smatram da treba i pohvaliti ono što je dobro. A uvođenje 2.stranog jezika je definitivno korak naprijed. Pogotovo što i sada postoje područne škole u kojima učenicima nije omogućeno učenje 2. stranog jezika. Ovako će sva djeca, uključujući i male ruralne sredine, imati jednake obrazovne mogućnosti. Svi znamo koliko je danas važno znanje stranih jezika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 633 | MARINA PODPEČAN BRAJKOVIĆ | Eksperimentalni program | Kao članovi Aktiva razredne nastave Osnovne škole Ivana Zajca iz Rijeke U POTPUNOSTI SE NE SLAŽEMO s Eksperimentalnim programom „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Kao učitelji s višegodišnjim iskustvom, smatramo da je Eksperimentalni program nedorečen, nedefiniran, nestrukturiran, površan, nepromišljeno i na brzinu donesen i na kraju neizvediv. Obzirom da svi znamo da je za kvalitetno obrazovanje potreban trokut kojeg čine učitelji, roditelji i djeca, postavlja se pitanje zašto se prilikom ovako značajnih odluka i promjena isključuju oni koji čine taj „sveti“ trokut. Prvenstveno struku, a ništa manje bitno i roditelje. Slažemo se da su promjene u obrazovanju prijeko potrebne no zašto se ne pita i ne uključuje u planiranje one koji su prije svega stručni u svom poslu i na koncu provode svo svoje radno vrijeme s učenicima zbog kojih promjene i uvode? Samo neka od pitanja na koja bismo voljeli dobiti odgovor su: - zašto se prezentacija navedenog programa održava u većini gradova u jutarnjim satima dok većina roditelja i učitelja, kojih se to najviše tiče, radi? - mislite li da je učitelj, kojemu je do sada Pravilnikom propisan maksimum od 5 sunčanih sati u neposrednom radu učenicima (a zna se i zašto), sposoban samostalno i kvalitetno organizirati i odradit cjelodnevnu nastavu? - obzirom da se planira da učitelj svoj radni dan provede u školi u nastavi, kada mislite da bi se trebao kvalitetno pripremiti za nastavu idućeg dana? Pritom napomenimo da je potrebno pripremiti nastavu i za učenike koji pohađaju redovnu nastavu uz individualiziran ili prilagođen pristup. - kada bi se u cijeloj satnici trebao baviti silnim i sve opširnijim poslovima razredništva i ostalim administrativnim poslovima? - kada bi učitelj trebao pronaći vrijeme da bilješkom prati rad svakog učenika i da što više formativno prati napredak svakog učenika? - u koje vrijeme bi trebao održavati individualne informacije i roditeljske sastanke? - kada bi i kako učitelj trebao prisustvovati sjednicama RV i UV? - Kada bi se učitelj trebao stručno usavršavati? - kako je zamišljeno da učitelj kvalitetno „jedan na jedan“, individualizirano, sa svakim učenikom pojedinačno ponovi, uvježba i utvrditi usvojeno nastavno gradivo i napiše zadaću? - hoće li učitelj prilikom sumativnog vrednovanja smjeti dati manju ocjenu od izvrsnog obzirom da je on taj koji je s učenikom učio i usustavljivao gradivo i s učenikom se pripremao za usmenu ili pisanu provjeru? - kada je planirano da učenici prema Rješenju odlaze na tretmane kod stručnih suradnika, logopeda, defektologa, rehabilitatora, …? - kako da cjelodnevnu nastavu izdrže i učenici s teškoćama u ponašanju, poremećajem pozornosti, učenici s dijabetesom, učenici s cerebralnom paralizom, … - što je s učenicima koji uz redovnu nastavu pohađaju i nastavu u drugim školama, npr. Glazbena škola, Škola za klasični balet i suvremeni ples, … - što će biti s učiteljima koji rade u Produženom boravku ili koji rade kao drugi učitelj u Cjelodnevnoj nastavi koja odlično funkcionira u Rijeci već punih 45 godina i u kojem su obvezna dva učitelja koja vode jedan razred (a zna se i zašto)? - što je s vremenom koje bi učenici trebali provoditi sa svojim obiteljima, pogotovo ukoliko roditelj radi smjenski? - i u konačnici, to je s našim obiteljima? Nametati ovakav oblik cjelodnevne nastave nije u redu. Roditeljima i učenicima, kao što funkcionira i sada, treba ponuditi ostanak u školi ukoliko žele i za tim imaju potrebu, a treba omogućiti i roditelju koji nema potrebe uključiti dijete u program Produženog boravka, da kvalitetno provede vrijeme sa svojim djetetom. Na pitanje imaju li sve škole infrastrukturu i adekvatan prostor za održavanje takve nastave, jesu li materijalno i didaktični opremljene i imaju li prikladne blagovaonice ili dvorane, NE MORATE ODGOVORITI! Čini nam se da je i ova „reforma“ samo ispunjavanje neke forme. SVI UČITELJI, a zatim i pedagozi, psiholozi i ostali, trebali bi biti uključeni u razgovor, dogovor i planiranje, a ne da planove i odluke donose oni koji vjerojatno kročili nogom u razred nisu. Učiteljice Ksenija Fak, Marijana Milković Donadić, Sanja Ban, Marta Čurin, Maja Jugo Rušin, Marina Podpečan Brajković, Kristina Lalić i Maja Širola Pean | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 634 | DANIJELA JURAC | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram kako ministarstvo nije pravovremeno niti dovoljno kvalitetno informiralo učitelje o programu cjelodnevne škole. Štoviše, ono što smatram vrlo podcjenjujućim je i činjenica da smo prve informacije dobili od medija. Nije jasno ni transparentno tko su ti stručnjaci koji su konkretno radili na programu, je li i koliko bila Agencija za odgoj i obrazovanje uključena u rad. Promjene za koje su potrebna poboljšanja materijalnih uvjeta rada su itekako dobrodošle i nužne, ali smatram da se trebaju odvijati prije samog unošenja promjena u strukturu djelovanja škola. Za uvođenje cjelodnevne škole je potrebno ostvariti i materijalne uvjete da djeca imaju gdje provoditi odmore, kuhinje i blagovaonice moraju biti dovoljno velike, te broj nenastavnog osoblja mora biti u skladu s navedenim zahtjevima. Svjedoci smo konstantnog smanjenja broja nenastavnog osoblja prilikom odlaska u mirovinu, pri čemu škole ne dobivaju dozvolu za zaposlenje novih na njihova radna mjesta. Slažem se za potrebom povećanja satnice u nastavnim predmetima hrvatskog jezika, matematike, tjelesne i zdravstvene kulture, likovne kulture i glazbene kulture te uvođenje praktičnih vještina. Smatram da nastavu tjelesne i zdravstvene kulture trebaju i dalje raditi učitelji razredne nastave, za koju su i educirani. U razrednoj nastavi je izuzetno bitan holistički pristup djetetu, a tjelesna i zdravstvena kultura je prisutna u radu i u drugim nastavnim predmetima. Uvođenjem rada kineziologa u redovnu nastavu razredne nastave zadire se u cjeloviti odnos i pristup prema svakom djetetu. Kako bi se kvalitetno sav taj program mogao izvoditi, mislim da je potrebno za jedan razredni odjel zaposliti po dva učitelja. Prilikom predstavljanja ovog programa nije jasno što se događa s učiteljima u produženom boravku. Posebice jer su njihova primanja financirana iz lokalnih uprava, pri čemu ministarstvo ne može garantirati njihova radna mjesta. Ovakvim programom u kojemu bi jedan učitelj trebao izvoditi sve aktivnosti podcjenjuje se sav dodatni posao koji učitelji u sadašnjem školskom sustavu rade (od priprema za nastavu, komunikaciju s roditeljima, vođenje e – dnevnika, priprema izvannastavnih aktivnosti, stručna usavršavanja,…). Nastavu informatike bi trebalo omogućiti svoj djeci, i to dva sata tjedno, kako je prvotno bilo i zamišljeno. Uvođenjem obaveznog predmeta od 1 sat tjedno, bez mogućnosti odabira izborne nastave od 2 sata je smanjenje satnice, ma koliko nas ministarstvo uvjeravalo da to nije tako. Smatram kako bi učenje drugog stranog jezika trebalo biti na dobrovoljno bazi za svu djecu, kao i do sad. Djeca koja teško uče prvi strani jezik, s nametnutim drugim stranim jezikom imat će još više frustracija i poteškoća. Potpuno je nejasno kako bi se trebala odvijati nastava glazbenih škola koje imaju svoje specifične potrebe u prostornom i organizacijskom smislu. Prema modelu cjelodnevne škole, nastava svih đaka glazbene škole trebala bi započeti od 15:00 sati ili 17:00 sati, što je nemoguće za organizaciju nastave. Kulturne i sportske udruge su i do sad bile u mogućnosti iznajmljivati prostore škola za svoj rad (sportske dvorane i učionice) po određenoj naknadi, tako da je infrastruktura škola iskorištena za dodatni prihod koji se koristi za tekuće troškove održavanja. Sportski klubovi i udruge svoje programe izvode u večernjim satima gdje na aktivnosti djeca dolaze iz raznih škola, odvijanje njihova programa samo u određenim školama u popodnevnim satima onemogućuje sudjelovanje djece iz drugih škola. Udruge nemaju kapacitet zapošljavanja i angažiranja više osoba koje bi izvodile aktivnosti na više mjesta u isto vrijeme, te bi takve aktivnosti bile omogućene samo u velikim školama gdje ima dovoljno djece. Smatram da program cjelodnevne škole opterećuje nastavnike više nego do sad što će utjecati na smanjenje kvalitete izvođenja nastave kao i motiviranosti za daljnjim profesionalnim razvojem, kao i upisivanje mladih na fakultete za odgoj i obrazovanje. Nametanje cjelodnevne nastave, bez mogućnosti izbora za svaku obitelj kao što je omogućeno produženim boravkom trenutno, ne smatram pozitivnim iskorakom. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 635 | Tena Čačić | Eksperimentalni program | Poštovani, u nastavku je analiza konteksta eksperimentalnog programa osnovne škole kao cjelodnevne škole: „Sustav osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj prošao je zadnjih trideset godina kroz brojne promjene.“ – istina je da je sustav prolazio kroz brojne promjene, no to su promjene kozmetičke prirode jer reforme nisu uspjele stvoriti suverenog, slobodnog čovjeka koji je zadovoljan svojim životom radeći s lakoćom i zadovoljstvom posao koji ga ispunjava. Rezultat ne-funkcionalnog sustava vidljiv je na svakom koraku – povećanje nasilja među mladima, razine stresa među roditeljima, nezadovoljnih, iscrpljenih učitelja, povećanje siromaštva, iseljavanje stanovništva u potrazi za boljim životom negdje drugdje. „Provedene reforme vodile povećanju kvalitete i poboljšanju ukupne učinkovitosti“ – neistinitost navoda je vidljiva u praksi – usprkos digitalizacije, povećana je uporaba papira i opća neučinkovitost sustava (udžbenici su sve teži); umjesto rasterećenja učenika, dodavanjem novih sadržaja i forsiranjem rezultata učenici su sve više opterećeni. „S druge strane, dostupni su i pokazatelji o tome da se osnovne škole u svom radu i dalje suočavaju s nizom izazova koji ih ograničavaju u punom ostvarenju temeljnih ciljeva koji su pred njih jasno postavljeni.“ – istina je da se osnovne škole u svom radu suočavaju s nizom izazova. „Vidljivi nepoželjni ishodi funkcioniranja osnovnih škola mjerljivi su kroz prosječna postignuća učenika hrvatskih osnovnih škola u vodećim programima za praćenje i uspoređivanje učeničkih postignuća.“ – ključni vidljivi nepoželjni ishodi (puno važniji od postignuća u programima za praćenje i vrednovanje jer su život i zdravlje važniji od uspoređivanja s bilo čime i kime) se vide u povećanju suicidalnosti mladih, depresije, vršnjačkom nasilju, razini stresa, degradaciji kulture, – a, uzrok takvih ishoda je upravo naglasak na dostizanju rezultata u vanjskoj dimenziji čovjeka (Wilber, AQAL) koje je sustav postavio kao prioritete, nasuprot rezultatima unutarnje dimenzije čovjeka – kulture - harmonije, morala, ljepote, pravednosti. Činjenica je da sustav (školski, zdravstveni, pravni, ekonomski) ne funkcionira, dapače, raspada se. Razlog tomu je što je zaglibio u paradigmi materijalizma (stvarno je ono što se može vidjeti golim okom, pomagalom ili izmjeriti nekim uređajem), mentalitetu oskudice (nema dovoljno za sve, najjači preživljavaju i sl.), žrtve (neprestano se izmjenjujemo između tri uloge – žrtve, zlikovca i spasitelja), strahu (energija se troši na zaštitu i obranu, umjesto na rast i razvoj), odvojenosti (od sebe, prirode, Boga…). Sustav je otišao predaleko od ravnoteže u smjeru naglaska na vanjskoj dimenziji, mentalnim sposobnostima (brže, više, jače) i kvantiteti, nauštrb unutarnjoj dimenziji, harmoniji, moralnim sposobnostima i kvaliteti. Da bi se vratio u ravnotežu, potrebno je staviti naglasak na predmete koji njeguju unutarnju dimenziju čovjeka i harmoniju, između ostalih, na likovnu i glazbenu kulturu. „Danas su u osnovnim školama prisutne sistematične razlike između pojedinih skupina učenika, koje prate njihove sličnosti i razlike u trajnim, obiteljskim i društvenim obilježjima, te je novim programskim okvirom potrebno učinkovito odgovoriti s ciljem trajnog otklanjanja tih razlika“. – u redu je da razlike između učenika postoje. Nije u redu da se učenike silom pokušava staviti u jedan kalup. Zašto bi svi bili ekonomisti, pravnici, STEM stručnjaci? Zašto bi se učenici koji nemaju sklonosti da se uklope u „mainstream“ kalup trebali osjećati manje vrijednima jer se ne uklapaju? Zašto tjeramo djecu da ispune tuđa/naša/EU očekivanja? Zašto ih ne učimo da su jedinstveni, dobri baš takvi kakvi jesu i da se prestanu uspoređivati jedni s drugima, da nisu žrtve obiteljskih i društvenih obilježja te da mogu uspjeti bez obzira na startnu poziciju? Želimo li naučiti djecu da postanu sretni i ispunjeni ljudi – električari, vodoinstalateri, ekonomisti, znanstvenici, učitelji, trgovci, inovatori? „U sadašnjem programskom okviru i ukupnom vremenskom trajanju osnovne škole učiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima škola iznimno je zahtjevno raditi na poboljšanju prosječnih postignuća učenika, a još izazovnije na smanjenju razlika uvjetovanih društvenim i drugim trajnim obilježjima učenika.“ – istina je da je zahtjevnije raditi na sprječavanju nekulturnog ponašanja, vršnjačkog nasilja, nemoralnog ponašanja i posljedicama ne preuzimanja odgovornosti za misli, riječi i djela. „Današnja osnova škola izražena kroz ukupno trajanje te posljedično ukupni broj sati neposredne nastave i učenja na začelju je liste sustava primarnog obrazovanja u Europskoj uniji“. – je li kvaliteta života bolja u Europskoj uniji? Jesu li u EU djeca sretnija, kulturnija? Jesu li u skladu sa sobom, roditeljima, prijateljima, prirodom? Je li stopa psihičkih oboljenja djece i mladih znatno manja u EU? Je li EU moralna vertikala? Je li navedeni kontekst cjelodnevne škole uistinu rješenje za postojeće probleme sustava koji se raspada? Ili je eksperiment pokrenut jer je kod susjeda „trava zelenija, a i susjed ga plaća?" „Sagledamo li interakcijski i multiplicirajući ukupno današnje trajanje osnovne škole s obilježjima i uvjetima rada škola koje imaju ograničene prostorne, infrastrukturne, materijalne i druge resurse, jasno je da u postojećem okviru i modelu rada ravnatelji, učitelji i stručni suradnici imaju smanjene stvarne mogućnosti za organizaciju i provedbu očekivanih oblika odgojno-obrazovnog rada kojim bi odgovorili na potrebe povećanja prosječnih postignuća i smanjenja razlika među skupinama učenika“. – to je djelomično točno, materijalni uvjeti su jedna puzzla u cijeloj slagalici; istraživanja su pokazala da se povećanje sposobnosti (samim time i postignuća) postiže stvaranjem okoline u kojoj se čovjek osjeća slobodno i sigurno da bude svoj. Strah od odbacivanja, jedinice iz matematike, stres zbog tuđeg mišljenja, pritisak sa svih strana ( EU pritišće ministarstvo, ministarstvo ravnatelje, ravnatelji (ne svi) učitelje, učitelji kurikulumom učenike, roditelji učenike, roditelji učitelje, učenici učitelje i vršnjake…) rezultira depresijom, gubitkom unutarnje motivacije, odustajanjem, osjećajem neuspjeha, straha, snalaženjem na razne načine samo da se izbjegne pritisak… a suma svega je smanjenje postignuća, moralnih vrijednosti i degradacija kulture općenito. Hoće li cjelodnevna nastava „povećanjem školskih postignuća učenika u kurikulumskim područjima osnovne škole s osobitim naglaskom na jezičnu i čitalačku te matematičku i prirodoslovnu pismenost“ i reduciranjem pismenosti kulture, morala, ljepote i pravednosti uistinu rezultirati „smanjenjem nepoželjnih oblika ponašanja učenika te zdravstvenih i psihosocijalni izazova i poteškoća“? Može li navedeni kontekst cjelodnevne nastave uistinu „harmonizirati obrazovni sustav obaveznog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj“? Kontekst, kojemu je harmonija (umjetnost) zadnja rupa na svirali? Teško. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 636 | Josip Kunac | Eksperimentalni program | Poštovani, imam nekoliko pitanja koja me kopkaju vezano uz ovu reformu: 1. Ako će djeca pisati zadaće u tom dijelu do 15:30 i onda ići na izvannastavne aktivnosti, kada će učiti? Nije sve u pisanju zadaća i ispunjavanju radnih bilježnica. Postoji i ono učenje definicija, čitanje tekstova iz udžbenika i njihovo promišljanje, čitanje lektirnih naslova... Mnoga djeca uče naglas i trebaju mir i tišinu, svoj intimni prostor. Hoće li oni imati volje za išta nakon što se vrate iz škole? Hoće li primiti knjigu u ruke za vikend nakon ovakvih pet dana u tjednu? 2. Što s onim učenicima koji ne žele jesti u školi i nose svoje zdjelice sa suhom hranom? Hoćemo li ih prisiljavati da jedu ono što možda ne vole ili pustiti da budu gladni do 16 sati i jedu sendviče svaki dan? 3. Djeca jako puno sjede. Kifoza i skolioza kao u priči. Čini mi se da će se ova priča ako prođe pretvoriti upravo u to: sjedenje u razredu. Iako su navedeni prijedlozi o rekreaciji u programu, skeptičan sam kako će to biti u praksi s obzirom na opremljenost škola, broj učenika i ostalo. 4. Čitam u Programu kako se nastoji izbrisati granica između vlastitog dnevnog boravka i škole u smislu cjelodnevnog boravka djece po školama i njihovog odgoja u školama. Niti jedna škola ne može zamijeniti kućni odgoj, a obitelj je temeljna jedinica društva. Bar su mene tako učili. Škola ne može zamijeniti obitelj. Djeci treba nestruktuirano dnevno vrijeme bez tutora u kojemu mogu biti kreativni i raditi što žele (mislim u pozitivnom smislu): ležati, trčati, crtati, gledati TV, ići u kvart na nogomet s vršnjacima. Ovom reformom im to oduzimamo. Mi za njih sve planiramo, a to ne držim dobrim. 5. Porast depresivne, anksiozne i djece koja se samoozljeđuju je u porastu. Čitao sam nedavno intervju jednog ravnatelja koji za to krivi obrazovni sustav i trku za ocjenom koja je postala zlatni gral obrazovanja i za učenike i za roditelje, a koju su iznjedrile neke prošle reforme. Toliko djece tj. učenika kod psihologa, psihijatara! Tko je kriv za to? Ne možemo sve svaliti na koronu i online nastavu. 6. I na koncu, zadovoljni i dobro plaćeni učitelji su ključ svake reforme i njih je trebalo nešto pitati. Slažem se s kolegama da reforma treba doći od baze. Pitajte učitelje, ali i djecu. Djecu nitko ništa u svim provedenim reformama nije pitao. A oni su naša budućnost. Svima nam je u interesu da imaju sretno djetinjstvo, da nešto nauče i da svojim znanjem, radom i plemenitošću obogate svijet u kojem žive. Zato, pitajte i njih što o svemu misle i kakvu bi školu željeli. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 637 | LUCIJA KATALENIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, NE slažem se s prijedlogom dokumenta o cjelodnevnoj školi ni kao učiteljica u osnovnoj školi, a ni kao roditelj djeteta u osnovnoj školi. Na temelju kojih istraživanja je dokazano da cjelodnevni boravak učenika u školi pozitivno utječe na njihov razvoj i stvaranje radnih navika? Smatram da za učenike nikako nije dobro da moraju obavezno provesti 7-8 (ili više) solarnih sati u školi. Škola ne može biti središte njihovog dana, ona je samo jedan segment u danu. Radne navike se razvijaju na više načina, a jedan od njih je samostalni rad učenika izvan škole. Nakon provedenih 6-7 sati (ili više sati ako uzmemo u obzir da i sada neki učenici imaju više izbornih predmeta i izvannastavnih aktivnosti) na nastavi potreban je odmak od škole i odmor prije nastavka učenje/pisanja domaće zadaće. Koliko god duga pauza u školi bila, to nije pravi odmor prije učenja. Učenicima je potrebno slobodno, nestrukturirano vrijeme tokom dana. Jesu li u obzir uzete individualne potrebe učenika? Mnogim učenicima je potreban mir i tišina kako bi mogli kvalitetno učiti. U školi toga neće biti. Što znači da će i dalje morati učiti kod kuće. U koje vrijeme će pročitati lektiru? Znači li to da se više ne smije zadati domaća zadaća? Na 5 sati matematike po razrednom odjelu dolazi vjerojatno 1 sat (ili maksimalno 2) potpomognutog učenja i obogaćivanja rada. Znači li to da učenici mogu kroz tjedan dobiti maksimalno zadaće za 45 minuta rada? Je li to dovoljno za naučiti nešto? Dopunska i dodatna nastava su se i do sad u nekim predmetima redovito održavale i bile obavezni dio satnice učitelja. Samo za učenike nije bila obavezna. Rješenje tog problema je moglo biti da postanu obavezne za one učenike kojima je do sad bila preporučena, a učenici je nisu pohađali jer su mogli tako. Koliko će učenika nakon provedenih 7,5 solarnih sati u školi, u klasičnoj učionici biti zainteresirano za B1 ili B2 program? Vrlo malo, gotovo svi će čekati 15:30 da odu kući. Ako su se uvođenjem B2 programa htjele uvesti jednake mogućnosti za sve učenike, na koji način će se osigurati izvođenje različitih programa u apsolutno svim školama u državi? Hoće li učenici moći trenirati ritmičku gimnastiku u svakoj školi? A plivanje? Interesi učenika su vrlo različiti. Preostaje im jedino da se različitim sportovima i dalje bave van škole, samo je pitanje u koje točno vrijeme. Glazbena škola isto tako ne može svoju nastavu održavati u sklopu B2 programa - kako će dopremiti sve instrumente u svaku školu koja postoji u državi u 5 dana u tjednu? Jer jednake mogućnosti za sve znači upravo to - odabir bilo koje aktivnosti koja je u interesu učenika kako u velikom gradu tako i u maloj područnoj školi negdje na selu u istoj mjeri. Sve je više učenika s raznim alergijama na hranu, intolerancija na hranu (laktoza, gluten). Na koji će se način osigurati prehrana tih učenika? Učenici koji boluju od celijakije moraju imati hranu pripremljenu prema posebnim standardima. Njihova se hrana ne može pripremati u istoj kuhinji kao ostali obroci zbog velike vjerojatnosti kontaminacije glutenom. Tko i kada će pripremati njihove obroke (jutarnji obrok i ručak)? Da, slažem se da su promjene u sustavu potrebne, ali ne na štetu učenika. Kod učenika bi trebalo razvijati interes i motivaciju, poticati samostalni rad, odgovornost za rad i učenje. Nažalost, mislim da se cjelodnevnom školom organiziranom na predložen način to neće postići. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 638 | Jerko Modrić | Eksperimentalni program | Odbijam prihvatiti uvođenje cjelodnevne nastave. Za roditelje ste maskirali mogućnost izbora ostanka do 14:00h, a ostali će pripasti odgoju ustanove. Roditelj koji radi popodnevnu smjenu svoje dijete neće vidjeti tijekom tih pet radnih dana. Već danas koncentriranost učenika pada nakon 4.sata. Cijena rada učitelja, uz inflaciju, drastično je pala. Maskirali ste porastom plaće koja nikako ne prati porast obveza i dužnosti u školi. Takozvani porast plaće računate u 20€. Jel to cijena rada i učitelja u EU? Učiteljima razredne nastave zadajete poslove neposrednog rada koji je jednak radu dva učitelja - učitelja razredne nastave i učitelja produženog boravka. Učiteljima produženog boravka pripisali ste otkaze ili rad u vrtićima. Zar toliko malo vrijedi diploma Učiteljskog studija? Razredna nastava gubi TZK jer nisu kompetentne? Učenici će duže boraviti u školi, a sat TZK će dvaput tjedno obavljati učitelji kineziologije. Zar to označava nekompetentnost učitelja i poboljšanje zdravlja učenika? Ili i to maskiramo kroz rekreacijsku pauzu za koju će učenici biti blago rečeni nemogući. Misli li itko na psihičko i fižičko zdravlje učitelja? Glasnice pucaju već nakon 4.sata, a s neposrednom nastavom od 8 sati pripisali ste učitelju samo bolnicu. Buka, galama i dinamičnost posla kojom su okruženi opterecuju svakog čovjeka, a zamislite kako će to utjecati na zdravlje učitelja, učenika, a i obitelj učitelja kojoj se trebaju vratiti nakon posla. Zatim, niste ubrojili u osmosatno vrijeme sjednice, usavršavanja, papirologiju, pripreme, ispite, vođenje e-dnevnika i druge poslove. Kada će učitelji uz sav rad, dežurstvo i svoju obitelj stići to raditi? Za zaključiti je da opterećenost posla koju stavljate na leđa svakog učitelja jednaka je onoj kojom želite sve mlade ljude navesti da prosvjetu napuste i nikada u nju ne budu uključeni. Za zaključiti je i da štedite na visokoobrazovanim ljudima koji su temelj naše države. Hvala vam što ste ovim postupkom doprinijeli da netom mladi ljudi ne budu dio ove parade i zajedno sa svojom diplomom pronađu druge poslove ili napuste državu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 639 | Ivana markos | Eksperimentalni program | Poštovani, ja sam zaista u šoku da je zaista ovakav program netko objavio, napisao, predložio...Uravnotežen NIJE, Pravedan NIJE, učinkovit Nije i održiv NIJE! Ja kao roditelj, a kao i učitelj izbornog stranog jezika, sad postajem teta čuvalica u popodnevnim satima zabavljati svu djecu!točno to! Ja nemam ni kabinet, nemam ni stolicu u zbornici, nemam ni učionicu, nemam ni papira, a nemamo ni papira za brisanje u wc!što dalje da kažem? Pretvorili ste školu u čuvanje djece, dajte na izbor roditeljima, oni koji moraju i oni koji ne moraju, ostalo ne dirajte, ne dodavajte nikakve nove predmete! koncentracija djece opada i nakon drugog sata,a kamoli do 1530/16h. Radije novac koji ste potrošili napravite nam krov da ne curi i kuhinju, nove klupe i ploče. Najbolje na kraju je posao uz kredu i ploču, kad djeca osjete da profesor to što predaje voli i radi s užitkom svoj posao! hoćemo li ga raditi 2027.? mislim da ne? hoću li uspjeti otići do wc? hoću li uspjeti razgovarati s djecom i zagrliti ih i podijeliti s njima naše tajne i misli? gdje ću ja raditi? gdje će moje kolegice ostajemo sve bez posla, satnica se gubi. I još nešto za kraj dodatak za razredništvo??sramota!!!vidim da je netko pisao tko niti jedan dan staža nema u razredništvu!od jutra do mraka sam s njima, od poziva roditelja, papirologije rješavanja svih problema. želim vam zaista MUDROST u donošenju odluke, vrijeme je korizme, vrijeme pokore i milosti, molit cu devetnicu za vas samo da širom otvorite oči i ne idete lošim putevima, poslušajte nas, nas profesore, učitelje , razrednike, mislim da sve govori ovi komentari lijep pozdrav i sretan Vam Uskrs, učitelj mentor | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 640 | ENA ČUPIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, mišljenja sam da program hrvatskih škola ima velikog prostora za poboljšavanje i prilagođavanje suvremenom životu i potrebama učenika, međutim, ne slažem se s dijelovima navedenoga eksperimentalnog programa "Osnovna škola kao cjelodnevna nastava". Jednom od ključnih točaka budućeg Programa smatram da bi trebala biti da su u razrednoj nastavi potrebna dva učitelja kako bi se mogli ostvariti očekivani ciljevi nastavnog procesa, ali i pružiti učenicima kvalitetni oblici nastave. Usvojiti određene odgojno-obrazovne ishode svakoga nastavnoga predmeta, prilagoditi se individualnim potrebama svakoga učenika, provjeriti sve domaće zadaće, odraditi sve administrativne poslove u e-Dnevniku, komunikaciju s roditeljima, informacije i roditeljske sastanke, pripreme za nastavne sate za svaki dan, pripreme za učenike s individualiziranim pristupom u nastavi i prilagođenim programom, ispraviti i ocijeniti ispite znanja, dežurati u brojnim pauzama između sati, konstruktivno sudjelovati u svim učiteljskim i razrednim vijećima, biti kreativan i omogućiti učenicima različite oblike učenja - sve to, svakoga dana, čini se kao pretrpan i nerealan raspored za jednoga učitelja koji se trudi sve svoje svakodnevne obaveze izvršiti najbolje što može. Također predlažem da se dežurstva za vrijeme velikih i malih odmora, rekreacijskom pauzom i pauzom za ručak računaju kao neposredni rad s učenicima. Ako je učitelj na hodniku ili u blagovaonici s velikim brojem učenika, pritom pazeći na njihovu sigurnost, ne vidim drugačiji način tretiranja tog dijela nastavnoga dana. Prethodno je navedeno odmor učenicima, no nije odmor i za učitelje. U nadi da ćete imati sluha za mišljenje ljudi koji su svakoga dana u hrvatskim osnovnoškolskim učionicama, srdačno Vas pozdravljam. Ena Čupić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 641 | Maja Pestak | Eksperimentalni program | Poštovani čitajući dokument nalazim kako su kulturna područja ( Likovna kultura i Glazbena kultura) bačena na same margine našeg obrazovnog sustava a ovim novim dokumentom još i više. Učitelji kultura mahom rade na dvije i više škola kako bi jedva uspješno skupili odgovarajući broj sati za punu satnicu, s tima naravno da tu često ulazi razredništvo, estetsko uređenje škole ili zbor. Ovim novim odredbama baciti ćete nas na puno ispod norme za ostvarivanje približno pune satnice jer će sad ovo sve otići u ostale poslove. Tvrdite kao će biti moguće nadoknaditi satove kroz novi predmet Svijet i ja no to je nemoguća misija, na pojedinim školama učenika koji će biti u tom predmetu je čak ispod 5 po školi, mahom učenici pohađaju Vjeronauk. Recite mi koliko je isplativo uvoditi predmet koji će pohađati tako mali broj učenika i to pod obavezno. Hoće li to onda biti kombinirani odjeli za samo par učenika? U tom slučaju kome će se puniti satnica na taj način? Svaki učitelj potpisao je ugovor o radu i na koji način ćete regulirati zadržavanje dosadašnje satnice jer u suprotnom ne vidim razlog zbog kojeg bi netko drage volje prešao sa pune satnice na nepunu, pa time i manju plaću. Po vašem novom prijedlogu meni kao učiteljici bile bi potrebne barem još dvije škole, uz ove tri na kojima radim, kako bi se približila minimumu vaše zadane satnice. Ne smatram normalnim da ja kao učitelj moram svaki dan ići u drugu školu, imati 5 kolektiva i još toliko ravnatelja koji svaki svoju ustanovu smatra najvažnijom. Ono što me još zanima je kako ćete riješiti problem učenika s asistentima, tko će pomagati tim učenicima nakon što asistenti nakon 5. sata odu. Ujedno me zanima i kako mislite da je za učenike koji trpe bullying u školi poželjno da sad još više vremena moraju trpjeti i gledati svoje zlostavljače, jer nemojmo se lagati, nasilje u školama je također u porastu kao i broj depresivne i suicidalne djece. Sad ću reći nešto i kao roditelj učenika disleksičara, zajedničko učenje i pisanje zadaća je za pojedine učenike nemoguća misija jer im je potreban stalni nadzor, mir i tišina. Ujedno im je potrebno više pauza u tom procesu tako da neće uvijek biti u mogućnosti riješiti sve u školi ma koliko se mi trudili, a posebice nakon toliko vremena provedenog na nastavi. Svi smo za promjene i unaprjeđenje sustava ali ne na način da se skoči na glavu pa što bude. Ujedno sam mišljenja kako je neophodno povećati satnicu kultura u redovnoj nastavi posebno u višim razredima jer je kreativnost jedan od ciljeva i potreba modernog društva i pojedinca. Ne vidim realnu potrebu za uvođenje novih predmeta već povećanje satnice onima kojima ste je odavno uzeli kako bi nastava tih predmeta bila još kvalitetnija. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 642 | Gordana Rokolj | Eksperimentalni program | Poštovani, dobro sam i pažljivo pročitala i proučila model predložene eksperimentalne cjelodnevne nastave i smatram da je na ovaj način nerealna i nemoguća za provođenje. Kao prvo, sumnju u bilo čije istinsko povjerenje u ispravnost ovakvog koncepta budi to što je dokument nepotpisan, dakle nitko svojim imenom i prezimenom ne stoji iza njega. Smatram da ovakvo nešto nije mogao smisliti nitko tko je i jedan dan radio u osnovnoj školi, osobito u razrednoj nastavi. Nadalje jako je ružno da se o uvođenju ovakve promjene ništa ne pita učitelje koji će je provoditi. Također ni jedna reforma ne može biti uspješna ako se provodi samo u jednom segmentu obrazovnog sustava. Trebala bi krenuti od učiteljskih fakulteta koji bi obrazovali učitelje koji će moći provoditi novu nastavu. Više je nedostataka u ovome dokumentu pa ću ih navesti: - nebriga za otkazivanje ugovora o radu kolegama u produženom boravku - Istina je da rad ovih kolega financira osnivač ali svi oni imaju ugovor o radu sa školom i naše su kolege koje imaju svoje obitelji. - 27 obaveznih sati u 1. razredu - Učenici 1. razreda, a ni ostalih u RN NISU SPOSOBNI imati 27 obaveznih sati tjedno + dodatna, dopunska, INA. Učenici 1. razreda jedva izdrže 4 sata aktivnog rada dnevno. Ova satnica i broj predmeta koji predlažete je neizvediv ako će se raditi kvalitetno. Radim 30 godina u školi i znam o čemu govorim. - TZK u razrednoj nastavi kineziolozima - Svi mi učitelji RN smo slušali i polagali Metodiku TZK i to kod priznatih metodičara. 30 godina sam bila kompetentna za izvoditi ovaj nastavni predmet i sada odjednom nisam. Izvodit će ga kolega kineziolog koji nije slušao ni polagao metodiku ovoga predmeta za ovaj uzrast. Inače sat TZK u razrednoj nastavi učiteljica izvodi kada osjeti zamor kod učenika i potrebu promjene aktivnosti, a ne kada joj je sat u rasporedu za taj dan (dvoranu svakako uglavnom nemamo na raspolaganju) Sada to neće biti moguće. Nisam kompetentna za izvođenje predmeta za koji sam studirala, a jesam za Svijet i ja i nešto kao Domaćinstvo. Nečuveno!! - nastavni sati u solarne- I ovo je još jedna nebuloza koja se ne smije dogoditi- Preračunavanje nastavnih sati u solarne sate te računanje norme učitelja na taj način je također nova izmišljotina koja će doprinijeti padu broja zaposlenih u školama a u konačnici i padu kvalitete nastave. Nije slučajno da se ovo do sada nije događalo i nije bilo tako zato jer nas je prije netko osobito volio nego zato jer je intezitet rada u jednom školskom satu veći nego u uredskim poslovima i 2 sata. - Jedan učitelj RN radi A1 i A2 dio - Ovo je nemoguće i fizički i psihički (ako će se doista raditi, a ne odrađivati). Odgovorno tvrdim da jedna normalna osoba nije u stanju svakodnevno, tijekom cijele šk.g. raditi s djecom od 8 do 15 sati. Osim toga ta se osoba ne stigne u sat vremena (koliko joj preostaje do 8 sati dnevnog rada) kvalitetno pripremi za nastavu, ispravi dječje radove, formativno poprati njihov rad i ispuni silnu administraciju. Dakle zaduženje učitelja RN bi bilo u A1 i A2 27. 5 sati i to bez INA. Dakle to je puno više nego sada, a povećanje plaće to ne prati. Iako i da prati, učitelj to uz sve ostale poslove ne može kvalitetno odraditi. Nadalje ovaj koncept bi bio pogodan za djecu koja sporije svladavaju sadržaje kao ni i za napredne. Nemoguće je to odraditi dok su svi učenici istovremeno u razrednom odjelu. Osobito dopunska nastava bi trebala biti gotovo individualni rad koji se ovako neće moći ostvariti. U RN moraju raditi dvije učiteljice ako se želi kvalitetno odraditi nastava i podrška te potaknuti djecu da izraze svoje specifičnosti i interese. Obogaćeno učenje kako ste ga lijepo nazvali nije moguće u velikim skupinama. Ono mora biti prilagođeno specifičnim interesima, sposobnostima i talentima djece. Također, pozvala bih predlagatelje ovakve CN da oni provedu jedan dan od 8 do 15 sati na tvrdoj drvenoj stolici pa da onda još jednom razmisle o tome kako će to djeca moći. I na kraju, kao majka sam sretna što moje dijete pohađa školu koja nema uvjete za prijavu na OVAKVU cjelodnevnu školu. Srdačan pozdrav, Gordana Rokolj, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 643 | Ivana Sečen | Eksperimentalni program | Poštovani, analizirajući sve informacije o cjelodnevnoj nastavi s aspekta učiteljice informatike u osnovnoj školi, satničara, voditeljice smjene, administratorice e-matice i e- dnevnika te konačno kao majka, uočavam mnoge nepravilnosti. Mi učitelji svakim danom izloženi smo sve većem opterećenju u razredima te nastojimo pronaći načine da svako dijete usvoji sadržaje prema vlastitim mogućnostima. Dodatnim opterećenjem satnice i smanjenjem vremena za pripremu, sigurno će se izgubiti ta mogućnost, a natjecanja i rad s darovitim učenicima se mogu u potpunosti prekinuti. Kao učiteljica informatike mogu reći da je smanjenje satnice informatike s 2 na 1 sat tjedno u potpunosti pogrešno. Izbornu nastavu iz informatike pohađa 90% učenika što pokazuje da sami roditelji i učenici uočavaju važnost predmeta informatike. Nastava informatike je vrlo specifična i 1 školski sat nije dovoljan za izvođenje većine tema. S odjelima koji broje i do 29 učenika, koji uglavnom trebaju pomoć u praktičnom dijelu, često prođe cijeli sat dok obiđem sve učenike i pomognem im u dovršavanju zadataka na računalu. Prema smanjenju satnice informatike ste možda krenuli uz pretpostavku da su djeca danas dovoljno pred zaslonima i da znaju puno toga. Pretpostavka je pogrešna jer većina učenika zna samo pokrenuti i igrati igrice. Osim toga razvoj IKT industrije bi nam trebao biti važan. Neki od mojih učenika već nakon završene osnovne škole imaju znanja potrebna za uključenje na tržište rada, a veći dio ima dobru podlogu koja se s malo truda može proširiti. Učenici koji su nekada pohađali našu školu zahvaljuju mi se jer im je na radnim mjestima to znanje neophodno. Satničarstvo i voditeljstvo smjene je sigurno jedan od zahtjevnijih poslova koje obavljaju pojedini učitelji. Kao satničar i voditelj smjene moram biti dostupna cijeli dan te osigurati zamjene u raznim situacijama(bolovanja, natjecanja, nacionalni ispiti,…). To sigurno ne može biti prebačeno u ostale poslove! Kao roditelj ne bih željela da su moja djeca cijeli dan u školi. To sigurno ne pridonosi kvaliteti mog života jer ja želim biti sa svojom djecom. Moja djeca ne bi željela biti cijeli dan u školi jer svoje slobodno vrijeme žele prilagoditi sebi. Svako dijete uči na različite načine i moraju imati mogućnost da to ostvare! Srdačan pozdrav, Ivana Sečen, prof. mentor | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 644 | VALENTINA ŠERMAN | Eksperimentalni program | Smatram da je predlozeni dokument neizvediv i neodrziv. Kao učiteljica u produženom boravku sa sigurnoscu mogu tvrditi da učenici nizih razreda nemaju koncentraciju za poslijepodnevnu nastavu. Ocekivati od prvog razreda da sjede u razredu vecinu dana je suludo. Takoder skola ne moze zadovoljiti potrebe svakog ucenika, svatko od njih je drugaciji i usvaja gradivo na drugacije nacine i u drugacijem okruzenju, a skola koliko god se trudila ne moze tvrditi da ce svi sve nauciti u skoli. U dokumentu postoji puno nelogicnosti i ne odgovorenih pitanja. Sto ce biti s uciteljicama u produzenom boravku, s nastavnicima koji ostanu bez satnica? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 645 | Krešimir Tuk | Eksperimentalni program | Informatika... - prije 2020/2021. od petog do osmog razreda po 2 sata: 4*2 sata = 8 sati - poslije 2020/2021. od prvog do osmog razreda po 2 sata: 8*2 sata = 16 sati - s ovim programom se opet vraćamo na 8 sati (od prvog do osmog razreda po 1 sat: 8*1 sat = 8 sati) Dakle prije samo 3 godine zaposlili ste dodatan nastavni kadar za informatiku...i što sad? Obavezni A1 i A2 program čine 8 sati na dan, dakle 8*5 dana = 40 sati. I tu nikako nema mjesta za 2 sata informatike? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 646 | patricija pendo | Eksperimentalni program | Pozdravljam CN, ali ne na nacin koji ste nam predocili. Stoga isticem 2 konstruktivna prijedloga: 1.Umjesto da jedan ucitelj RN radi do 15h i kasnije jer je to vrlo moguce da ce morat, ostaviti ucitelja iz PB. Na taj nacin ste zbrinuli visak iz podrucnih skola, ucitelji vam se nece pobunit jer raditi s malom djecom je jako zahtjevno i trazi izgaranje u ucionici. Djeca ne mogu dugo vremena zadrzati paznju i brzo se umaraju. Neki su nauceni spavati iza rucka, posebno prvasi. To se ne moze raditi dugo sati, a da se postize maksimum. Gotovo je nemoguce da vam ucitelji to izdrze duze vrijeme. Suocit cete se s kolapsom sustava. Dakle, kopirajte svijet, ucinite kao sto su svi vani ucinili: 2 ucitelja, jedan ujutro, jedan iza rucka. Zasto ne pitate ucitelje RN s terena, na vecem uzorku, a ne samo one bliske vama? Svi ce rec ovo isto. Englezi, Amerikanci, Njemci, Norvezani...svi oni imaju ucitelja i njegovog asistenta i placeni su od troduplo pa na dalje. A vi biste htjeli da sve odradi jedan ucitelj za mizeriju. I jos biste htjeli da nista ne propitkuje. 2. Produzenim boravkom biste dali roditeljima pravo izbora. Neka idu djeca koja zele. Ne uce sva djeca jednako. Razliciti nacini ucenja su nemoguci u istoj ucionici. Nekima treba okruzenje njihovog doma, a nekima je bolje u skoli. Neki trebaju odspavati i tek onda mogu uciti. Dajte ljudima pravo izbora. Sve biste probleme u RN rijesili s 2 ucitelja po odjeljenju. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 647 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program | Poštovani, iz dijela Sadržaja programa izdvajam dio teksta: “Kada je riječ o učiteljima, škola i učitelji u okviru programa B1 moraju osigurati onoliki broj sati aktivnosti kojima se zadovoljava većinski izražen interesi učenika škole. Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika.” Molim predlagatelja da odgovori na sljedeća pitanja: Je li sudjelovanje učitelja u B1 dijelu obavezno ili nije? Ne može biti neobavezno, a onda možda ipak obavezno! Što znači “...kada škola donese takvu odluku…”? Tko konkretno donosi takvu odluku, koje tijelo škole? Što ako se učitelj kojem "škola" nametne B1 ne slaže s takvom odlukom i odbije raditi te prekovremene sate? POJAŠNJENJE: Kako je u predloženom dokumentu norma svim učiteljima podignuta, konkretno učiteljicama i učiteljima RN daleko prelazi 40-satno radno vrijeme (i bez B1), mnogi neće biti zainteresirani za još prekovremenog rada u B1. Trenutno produženi boravak zbrinjava djecu od 7.00 (jutarnje dežurstvo) do 17.00 i ta potreba roditelja koji rade neće nestati. Ako njihova učiteljica RN završi sa svojim obaveznim radom u A1+A2 između 14.00 ili 15.00 te ne želi raditi neobavezni i prekovremeni B1 kome ostavlja svoj razred? Dio djece će možda izabrati ponuđene izvannastavne aktivnosti, ali dio sigurno neće. Tko zbrinjava sedmogodišnju djecu koja trebaju samostalno znati na koju aktivnost, u koju učionicu, koji dan i u koje vrijeme idu? Tko zbrinjava djecu koja ne žele izvannastavne aktivnosti, a nema tko doći po njih nakon A2 dijela? Napominjem da sada djeca u produženom boravku imaju i treći obrok u poslijepodnevnim satima koji se nigdje ne spominje i da je riječ o svih pet radnih dana neovisno o rasporedu sati! U dokumentu nije jasno definiran boravak učenika RN do 17.00, kao ni tko je za njihov boravak odgovoran! Znači li citirani tekst da će “škola" moći nametnuti učiteljicama RN da rade i neobavezni i prekovremeni B1 jer "škola" na drugi način neće moći organizirati zbrinjavanje učenika RN do 17.00? To bi značilo da učiteljica RN dolazi na jutarnje dežurstvo u 7.00 i boravi u školi do 17.00! Molim pojašnjenje! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 648 | HELENA IVAS | Eksperimentalni program | Smatram da je predstavljeni model ovakve cjelodnevne nastave nemoguće izvediv s uvjetima koje neke škole imaju i rok koji treba ispuniti. Učenici koji žele učiti i dalje će napredovati, a koji ne žele ni cjelodnevna nastava im neće pomoći. Prijedlog za poboljšanje bi trebali dati ljudi s "terena" koji su u svakodnevnom doticaju s učenicima. Mislim da je ovo prevelik zalogaj. Veliki je fijasko s obrocima i što djeca dobiju u predviđenom iznosu. Krenimo od malih stvari. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 649 | NEVA MARGETIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, pročitala sam priloženi dokument više puta, analizirala ga i usporedila s trenutnim stanjem u osnovnim školama, unatoč tome što je isti pun floskula i gotovo nečitljiv. Ne slažem se s niti jednim njegovim dijelom prvenstveno kao roditelj a zatim i kao učitelj. Majka sam djeteta koje pohađa program produženog boravka. U odnosu na vrtić, sad se vraća kući potpuno iscrpljeno a i češće je bolesno. Natjerati svu djecu da kroz cjelokupno osnovno obrazovanje budu od 8:00 do 15:30h van svojih domova je okrutno, nehigijenski, štetno za zdravlje a i graniči sa zadiranjem u ljudska prava te se usput kosi i s postojećim zakonom o odgoju i obrazovanju. Što se samog dokumenta tiče forma mu je takva da je jasno vidljivo da je dokument sastavljala osoba kojoj bi koristilo da je odslušala još koji sat informatike u svom obrazovanju (različiti oblici slova, veličine…). Apropos sadržaja, citiram samo neke problematične dijelove: Ad 1. Zadaće su Eksperimentalnog programa pružiti na činjenicama utemeljene informacije o tome u kojoj se mjeri novim okvirom i modelom rada, novim programskim sadržajima, novom organizacijom rada te provedbom novih oblika i metoda rada u novim uvjetima rada osnovne škole: • povećavaju školska postignuća učenika u kurikulumskim područjima osnovne škole s osobitim naglaskom na jezičnu i čitalačku te matematičku i prirodoslovnu pismenost - U prirodoslovnu pismenost spada i informatička pismenost koja ne uključuje samo znanje kako pristupiti društvenim mrežama ili igrati igrice nego joj je baza u suštinskom razumijevanju teoretskih osnova na kojima počiva rad računala, funkcioniranja interneta kao globalne svjetske računalne mreže, stjecanju osnovnih (a ovisno o sposobnostima i naprednih) vještina na području programiranja i na kraju u sposobnosti i uvježbanosti korištenja aplikacija različitih vrsta koje unapređuju svakodnevni život. To su sve vještine koje su na globalnoj razini izrazito marketabilne i profitabilne. U školi u kojoj radim velika većina učenika u ovom trenutku pohađa izborni (1. - 4., 7. i 8. razred) i obavezni (5. i 6. razred) predmet Informatika u opsegu od dva sata tjedno. Učenici koji će sljedeće godine krenuti u 5. razred sad već znaju i mogu ono što su njihovi prethodnici svladali tek u 7. razredu. A sadašnji 8. razred zna i može mnogo više nego generacije učenika koje su im prethodile u vrijeme kad je informatika u osnovnim školama bila tek u počecima. Kao odgovor na svjetske i domaće potrebe tržišta rada i najbolje privatne interese učenika, cjelodnevna nastava u ovom obliku u potpunosti onemogućuje učenicima stjecanje takvih vještina ukidanjem predmeta Informatika i uvođenjem predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije u odnosu na Informatiku izvodi se u ukupno i efektivno smanjenom opsegu od jednog obaveznog nastavnog sata za sve učenike od 1. do 8. razreda. Time hendikepira generacije djece, budućih odraslih koji bi trebali doprinijeti boljitku cijele države. • smanjuju razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećava obrazovna jednakost, pravednosti i pravičnost u osnovnim školama • uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole – Svi ljudi su različiti, i to je dobra stvar. Ne uče sva djeca na isti način (ako to stavimo kao primarnu dječju obavezu), nemaju iste fizičke potrebe a o psihološkim da ne pričamo. To što bi ih prisilno zatvorili u ustanovu i podvrgnuli istom režimu rada (kojeg će nam servirati, sigurna sam bez privatnih interesa, izdavači kako je spomenuto u jednom od brojnih televizijskih istupa) i dalje ne znači da će svi imati iste uvjete za rad te da će se posljedično smanjiti razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima obrazovanja te povećati obrazovna jednakost, pravednost i pravičnost u osnovnim školama. Učenici se međusobno razlikuju, predavači se međusobno razlikuju i, na kraju krajeva, i školske zgrade se međusobno razlikuju. Potpuna identičnost ne postoji. – Dodatno, da budem slikovita, zamislite da neki učenik mora sjediti s učenikom od kojeg trpi vršnjačko nasilje svaki dan 8 sati u istoj prostoriji i učiti. Zamislite učenicu koja je ušavši u pubertet i sve što on sa sobom nosi prisiljena 8 sati biti u školi bez mogućnosti da se otušira, presvuče i priušti si mir svoje sobe pa tek onda prione učenju. I na kraju, neovisno o spolu, zamislite da vam netko stalno nameće način na koji ćete savladati neku novu vještinu. Koji će biti rezultat toga? • unaprjeđuje profesionalni, društveni i materijalni status učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola - Iz daljnjeg teksta dokumenta razvidno je da je jedino što će se zbilja unaprijediti materijalni status ravnatelja s obzirom da iznos njihovih primanja raste za 25% neovisno o tome što rade i na koji način izvršavaju svoje dužnosti, citiram: ' U okviru eksperimentalne provedbe cjelodnevne škole ravnatelji će dobit uvećanje plaće od 25 posto u odnosu na plaću koju imaju na početku Eksperimentalnog programa.’ Ad 2. Programski, model cjelodnevne osnove škole sastoji se od četiri odgojno-obrazovna programa koji predstavljaju: 1) Program nacionalnog kurikuluma osnovne škole, koji se provodi kroz redovitu (obveznu i izbornu) nastavu (A1) 2) Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) 3) Program izvannastavnih aktivnosti (B1) 4) Program izvanškolskih aktivnosti (B2). Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. - Za izvanškolske aktivnosti koje su, kako im i samo ime kaže izvan školske dakle van škole, predviđeno je da se izvode u prostoru škole. Pitam se tko će dobiti mogućnost koristiti prostor škole na taj način. Ad 3. Nastavno na opis predmeta Informacijske i digitalne kompetencije piše: ' U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.' – Dakle postoji mogućnost da učitelj koji predaje taj predmet radi i dvokratno s obzirom da se program B1 vremenski ne može zamijeniti s dijelovima programa A1 i A2. Naknada za to ne postoji niti bi ikakva bila dovoljna. Ad 4. Organizacija i provedba Programa A2 unutar eksperimentalne provedbe, školama i učiteljima pruža dodatne oblike fleksibilnosti kroz mogućnost tjednog, odnosno godišnjeg planiranja aktivnosti programa. Izlažu se jasna očekivanja da organizacija i provedba Programa A2 neće slijediti fiksnu (linearnu) tjednu i/ili dnevnu satnicu posvećenu pojedinim odgojno-obrazovnim područjima i pismenostima. Škole mogu koristiti sve mehanizme horizontalne fleksibilnosti te organizirati i provesti Program A2 u školi. – Nešto kasnije u tekstu vidljivo je da je satničarstvo iz posebnih poslova premješteno u ostale poslove. Dakle neki čarobnjak bi trebao svaki tjedan izrađivati raspored za cijelu školu i još ga usklađivati s čarobnjacima u drugim školama, u slučaju učitelja koji rade na više škola. I to sve bez ikakve naknade. Ad 5. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti i opterećenje, a što je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja propisuje da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. U skladu s navedenim, za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk uvodi se nastavni predmet Svijet i ja. Taj predmet nije sadržajna , nego primarno organizacijska alternativa vjeronauku. – Nešto ranije u tekstu piše: ' Škole jesu središnje mjesto kvalitetne javne službe u području odgoja i obrazovanja, ali nemaju intenciju, niti mogu preuzeti ulogu roditelja i/ili se u svom djelovanju mogu pretvoriti u mjesta »čuvanja i skrbi«, fizičkog boravka i vremenski fokusirane skrbi za djecu.’. Pretpostavljam da ovo organizacijska alternativa niti slučajno ne znači ‘čuvanje’ djece (sarkazam, op.a.). Posebno zato jer kad se iščitaju norme i zaduženja iz njih proizlazi da taj predmet praktički može predavati bilo tko, uključujući i stručne suradnike, citiram: ' Za izvođenje nastavnog predmeta Svijet i ja (Program A1) škola može u Eksperimentnom programu zadužiti sve učitelje predmetne nastave, do ispunjenja pune norme i pune plaće. U sklopu Eksperimentalnog programa stručni suradnici imaju više važnih profesionalnih uloga i radnih zadataka. Ponajprije se to očituje u aktivnostima planiranja, organiziranja, upravljanja, stručnog praćenja i vrednovanja aktivnosti Programa A2 (na razini škole, na razini predmetne i razredne nastave, na razini razreda te na razini razrednog odjela). Pritom će se unutar Eksperimentalnog programa testirati organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem, uz učitelje razredne i predmetne nastave, nositelji odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu Svijet i ja mogu biti i pedagog, odnosno psiholog škole. Prije svega zato što je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri uključuje i ta dva znanstvena polja. Sudjelovanje stručnih suradnika u Programu A1 vezano uz nastavni predmet Svijet i ja može biti samo dobrovoljno i kao njihov izbor, kada postaje dio radnih obaveza.’. Ad 6. Škola mora imati dovoljan broj učitelja razredne nastave koji odgovara broju razrednih odjela škole u razrednoj nastavi. Jedan učitelj/ica izvodi odgojno-obrazovne aktivnosti s jednim razrednim odjelom. – Dakle svi učitelji/ce koji trenutno rade u programu produženog boravka postat će tehnološki višak. To će sigurno doprinijeti kvaliteti obrazovanja, odgoja i svega ostalog što naši najmlađi učenici trenutno dobivaju od svojih učiteljica redovne nastave (koje će raditi dupli posao za nikakvu plaću). Da ne spominjemo materijalni i društveni status učiteljica produženog boravka koji će se vinuti u nebo dok se iste budu prijavljivale na burzu rada (sarkazam, op.a). A ideja o tranziciji učitelja iz škole u predškolske ustanove je sramotna, neljudska i štetna, da se zadržim u granicama pristojnosti. Ad 7. Ukupno, svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada. – Trenutno neposredni odgojno-obrazovni rad iznosi 21 sat u razrednoj nastavi, uključuje dodatnu i dopunsku nastavu te izvođenje izvannastavnih aktivnosti što se u ovom dokumentu ne predviđa. Predviđeno povećanje plaće od 2.5% po satu izvannastavnih aktivnosti ovakvo opterećenje niti izbliza ne pokriva a da ne spominjemo fizičke posljedice koje bi takav rad ostavio na djelatnicima. Ad 8. Ukupno, svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada. To predstavlja 25,5 nastavnih sati na tjedan kao obavezno tjedno radno opterećenje učitelja razredne nastave. Iskazano u solarnim satima, to iznosi 19,12 sati na tjedan. Tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave aktivnostima Programa A1 kreće se za sve učitelje od 20 do 22 nastavna sata, odnosno od 15 do 16,5 solarnih sati. – Preračunavanje nastavnih sati u solarne sate te računanje norme učitelja na taj način je također nova izmišljotina koja će doprinijeti padu broja zaposlenih u školama a u konačnici i padu kvalitete nastave. U Zakonu o odgoju i obrazovanju jasno stoji da nastavni sat traje 45 minuta. Što je solarni sat, nisam sigurna. Sve što sam navela je samo dio nelogičnosti i štetnosti koje ovaj dokument sadrži. U 21. stoljeću obrazovanje u Republici Hrvatskoj galopira u propast. Svakoj vlasti smetaju prosvjetitelji i oni koji mogu vidjeti kroz paravan, ogledala i dim koji politika neizbježno nosi sa sobom. Jasno je da smo nepoželjni i da smo višak, previše znamo i previše možemo zato nas i pokušavate prikazati neradnicima, nepismenima (navodno ne razumijemo pročitano), uhljebima a neki u saboru tvrde da smo i pedofili. Istina je daleko od toga. Učitelji su vrlo prilagodljivi. Učitelji su nosioci napretka i odgojitelji društva u cjelini i rado sudjeluju i usmjeravaju svoje znanje i vrijeme prema dobrim idejama i projektima. Mi smo za promjene u obrazovnom sustavu. Angažirajte nas koji u tom sustavu aktivno radimo kad ga želite mijenjati. Kao finalnu misao želim vam reći sljedeće, ničija djeca nisu igračke niti pokusni kunići. S poštovanjem, Neva Margetić, magistra edukacije fizike i informatike, profesor mentor | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 650 | Ivana Ružić | Eksperimentalni program | Temeljni dokumenti EU govore o važnosti dobro razvijenih digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju. Hrvatskom obrazovnom sustavu potrebna je reforma koja djeci i mladima osigurava cjelovit i sustavan razvoj digitalnih vještina svakog pojedinca, a posebice učenika smanjenih mogućnosti kako bi ostvarili vlastiti potencijal i bili konkurentni na tržištu rada. U eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ nužno je osigurati dovoljno vremena za razvoj digitalnih vještina (barem 2 sata tjedno), a dodatno pružati učenicima podršku u razvoju vještina te izvannastavne aktivnosti koje će učenicima ponuditi razvoj vještina u usko specijaliziranim područjima njihovog interesa (robotika, strojno učenje, umjetna inteligencija, programiranje, multimedija,…) Europski prostor obrazovanja: https://education.ec.europa.eu/hr/focus-topics ističe: 1. Svi građani EU-a imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje. 2. EU promiče razvoj uspješnog europskog ekosustava digitalnog obrazovanja i nastoji poboljšati kompetencije i vještine građana za digitalnu tranziciju. Digitalna transformacija preobrazila je društvo i gospodarstvo te sve više utječe na svakodnevni život građana. Međutim, prije pandemije bolesti COVID-19 njezin utjecaj na obrazovanje i osposobljavanje bio je znatno manji. Pandemija je pokazala koliko je bitno da naši sustavi obrazovanja i osposobljavanja budu prilagođeni digitalnom dobu. Osim što je pokazala da su nam potrebni jači digitalni kapaciteti u obrazovanju i osposobljavanju, na vidjelo su izašli brojni neriješeni problemi i postojeće nejednakosti između onih koji imaju ili nemaju pristup digitalnim tehnologijama, uključujući pojedince u nepovoljnom položaju. Postali smo svjesni i niza poteškoća povezanih s digitalnim kapacitetima ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, obrazovanjem učitelja i nastavnika te općenitim razinama digitalnih vještina i kompetencija. EU AKCIJSKI PLAN ZA DIGITALNO OBRAZOVANJE (dostupan na: https://education.ec.europa.eu/hr/focus-topics/digital-education/action-plan) utvrđuje dva prioritetna područja: 1. Poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja: -infrastrukturu, povezivost i digitalnu opremu -djelotvorno planiranje i razvoj digitalnih kapaciteta, uključujući odgovarajuće organizacijske sposobnosti -digitalno kompetentno i samopouzdano nastavno osoblje i odgojno-obrazovne djelatnike -visokokvalitetan obrazovni sadržaj, alate prilagođene korisnicima i sigurne platforme u skladu s propisima o e-privatnosti i etičkim standardima. 2. Razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju -osnovne digitalne vještine i kompetencije od rane dobi -digitalna pismenost, među ostalim radi suzbijanja dezinformacija -informatičko obrazovanje -dobro poznavanje i razumijevanje tehnologija za koje se upotrebljavaju velike količine podataka, kao što je umjetna inteligencija (AI) -napredne digitalne vještine, koje omogućuju veći broj digitalnih stručnjaka -zalaganje da djevojčice i djevojke budu jednako zastupljene kad je riječ o studijima i karijerama u području digitalnih tehnologija. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 651 | Anamarija Didović Batinić | Eksperimentalni program | Poštovani, 1. Rad u B1 treba biti definiran i vrednovan kao prekovremeni rad. (npr. učitelji hrvatskoga jezika imat će bez sudjelovanja u B1 dijelu programa: 22 (A1) + 11 (stručno-metodička priprema) + 2 (A2) = 35 sati. Sudjelovanje u B1 je prekovremeni rad. 2. Za svaki održani sat u A2, Sat razrednika te B1 potrebno je računati stručno-metodičku pripremu učitelja - učitelj se ITEKAKO mora pripremati za navedene sate. Dosadašnji propisi tu su činjenicu ignorirali i nisu točno i pravedno vrednovali rad u tim područjima pa je ovo izvrsna prilika predlagateljima da to isprave kad već rade korjenite i sveobuhvatne promjene koje kako kažu teže pravednom, učinkovitom i uravnoteženom sustavu. 3. Kad se već krenulo u "cijepanje dlake", zbrajanje i oduzimanje minuta u solarnim/sunčanim satima (napominjem da se ne radi o uredskom poslu - nije jednaka razina psihofizičkoga opterećenja - ni u jednom pogledu), onda predlažem da se isto napravi i s dežurstvima u kojima svi učitelji bez iznimke sudjeluju na dnevnoj bazi. Predlažem, dakle, konkretno zbrajanje vremena provedenog u dežurstvu jer se radi o vrlo konkretnom vremenski određenom poslu koji ni po čemu ne spada u ostale poslove već u neposredan odgojno-obrazovni rad, interakciju učitelja i učenika. Npr. 5 + 10 + 20 + 5 +5 + 40 + 5 = 90 minuta dnevno provednih u dežurstvu = 7.5 sunčanih sati tjedno. Ako se ne uzme u obzir navedeno, najljubaznije molim odgovor zašto dežurstva ne ulaze u zaduženja na takav konkretan opisani način. 4. Predlažem i da se SVAKI sat proveden na izletu ili ekskurziji koji prelazi dnevnu normu od 8 radnih SUNČANIH sati, a za koji se očekuje rad učitelja, vrednuje i u skladu s tim i plati kao prekovremeni rad (nije isto zaista RADITI od 7 ujutro do 3 ujutro i biti upućen na službeni put/predavanje izvan mjesta stanovanja, zar ne). Također, ako se ne uvaži, ljubazno molim odgovor zašto se učiteljima sati provedeni u radu s učenicima na ekskurziji koji prelaze 8-satno radno vrijeme ne bi trebali/mogli plaćati kao prekovremeni sati provedeni na poslu. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 652 | Natalija Havojić Šinjori | Eksperimentalni program | Poštovani, javljam se kao majka dvoje učenika u osnovnoj školi i kao učiteljica Informatike. Protivim se predloženom eksperimentalnom programu. Smatram da je djeci osnovnoškolskog uzrasta previše i ovo vremena koje sada provode u školi. Smatram da treba postojati uključenost roditelja u učenje i pisanje zadaća pogotovo kod djece u nižim razredima. Posebno sam zgrožena smanjenjem broja sati Informatike i kao majka i kao učiteljica. Unutar jednog sata tjedno ne može se odraditi kvalitetno teorijski dio, rad na računalu i vrednovanje. Ne želim da moja djeca (i sva djeca koja sada slušaju Informatiku kao izborni ili redovni predmet, u manjim školama Varaždinske županije Informatiku polaze svi učenici od 1. - 8. razreda, zastupljenost većinom 100%) budu zakinuta za prijeko potrebno znanje i vještine koje se dobiju učenjem ovog važnog predmeta. Natalija Havojić Šinjori, mag. inf. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 653 | Enis Osmanović | Eksperimentalni program | Poštovani, izrazito se protivim trenutno predloženom dokumentu eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ Trenutno razrađene aktivnosti u dokumentu su zapravo izrazito neuravnotežene i nepravedne za nastavno i tehničko osoblje odgojno – obrazovnih institucija, te ne pokazuju nikakvu naznaku održivosti ili veće učinkovitosti sustava odgoja i obrazovanja. Umjesto rasterećenja, prikazano je veće opterećenje i za učenike i za nastavno osoblje, otežati će se organizacija rada, suradnja i timski rad svih učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja unutar škole u organizaciji i provedbi odgojno-obrazovnih programa. Prema trenutno prikazanoj razradi aktivnosti A2 - program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja neće poboljšati odgojno-obrazovne ishode svih učenika te će zapravo povećati razlike u školskim postignućima i ishodima pojedinih skupina učenika. Neće se pridonijeti povećanju stupnja sudjelovanja učenika u brojnim izvanškolskim sadržajima i aktivnostima (zbog nedostupnosti organiziranih aktivnosti u odgovarajućim vremenskim okvirima, poteškoća u organizaciji odlazaka i dolazaka). U navedenom dokumentu ne postoji navedeni plan sistematizacije profesionalnog rada s darovitim učenicima u školskom i izvanškolskom okruženju. Učenicima će na raspolaganju biti puno manje raspoloživo izvanškolsko vrijeme za igru i druženje s vršnjacima. Prema dokumentu „Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine“ navedeno je: „Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora.“ Dokument kojim se predlaže Eksperimentalni program cjelodnevne škole ide protiv svega navedenog u dokumentu „Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine.“ Enis Osmanović, mag. educ. inf. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 654 | GORDANA RUŽIĆ | Eksperimentalni program | Učenje bi se trebalo temeljiti na podršci, sudjelovanju i interakciji a ne na prisiljavanju, zahtjevima, zastrašivanju, pritisku i ocjenama. Škole se ne bi trebale natjecati jedna s drugom nego se fokusirati na pružanje podrške učenicima u skladu s njihovom jedinstvenom situacijom. Dakle, škole su tu zbog djece a ne djeca zbog škole. U Finskoj, zemlji čiji učenici postižu najbolje rezultate, vjeruju da je jedan od glavnih zadataka škole omogućiti učenicima da se puno i često igraju. Odnosi između učenika i učitelja su prijateljski i opušteni, a motivacija se temelji na podršci i ohrabrenju umjesto na kazni. Učenici u nižim razredima osnovne škole nemaju ocjene a umjetnost i praktični predmeti su izuzetno važni. Predmeti u kojima se možete izraziti bitni su za ravnotežu osobnosti u razvoju. Svaka škola ima svoj glazbeni band te radionicu gdje učenici smišljaju, projektiraju i rade stvari od drveta, metala, plastike. U Hrvatskoj djeca u vrtićima puno pjevaju, plešu i crtaju ali čim krenu u školu od njih se odjednom očekuje da satima sjede mirno u klupama i rješavaju zadatke. Umjesto da i dalje uče kroz igru, kretanje ( tjelesna i zdravstvena kultura ), crtanje, slikanje, modeliranje ( likovna kultura), pjevanje, sviranje ( glazbena kultura) i slične kreativne aktivnosti ( domaćinstvo, tehnička kultura ). ( Inače, u Finskoj već u predškolskoj dobi u vrtiću postoji na svakih 20-ak djece osim tete i jedna učiteljica. ) Doduše, ako pogledate bilježnice hrvatskih učenika nižih razreda, pune su crteža. Ali ti se crteži uglavnom svode na ilustriranje nekih obrađenih sadržaja, ponavljanje šablona i imaju vrlo malo mogućnosti za kreativnost. Djeca u toj dobi vole izražavanje crtežom. Iz njihovih crteža može se iščitati intelektualna zrelost djeteta i dijete putem crteža šalje poruku. Za razliku od govora kojim se dijete neposredno izražava, crtež je posredan i najiskreniji način djetetovog izražavanja i komunikacije te do 12. godine ima veliki mentalno-higijenski značaj u razvoju djeteta. Iz crteža stručna osoba može vidjeti ima li dijete nekakvu poteškoću ili traumu te može li se na vrijeme dijagnosticirati te pomoći djetetu. U Finskoj učenici imaju tri do pet sati likovne kulture tjedno. Hrvatski učenici imaju najmanje sati likovne kulture u Europi a ova nova reforma predlaže povećanje sa jednog sata tjedno na 1,5 … Na nastavi likovnog nije važan talent, nego je cilj da svi učenici razvijaju fine motoričke vještine, koordinaciju oko-ruka, prostornu percepciju, kreativno i kritičko mišljenje, sposobnost timskog rada i samostalnog rada, odgovornost, samopouzdanje… Logopedi također naglašavaju važnost crteža za djecu u svrhu razvoja vještina i sposobnosti. Kroz crtež dijete počinje organizirati sadržaje na papiru, svladava prostorne odnose, razvija vizualnu percepciju, razvija grafomotoričke vještine. Primjenom različitih likovnih tehnika i načina rada razvija se dječja mašta, a verbalizacijom likovnih sadržaja razvijaju se i govorno-jezične vještine. I za kraj, trebalo bi napomenuti da su u Finskoj nastavnici uključeni u rad na školskim reformama na svim razinama. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 655 | NEVEN SABITOVIĆ | Eksperimentalni program | Dalo bi se puno toga napisati o programu. 1. Satovi Fizike u skoro svim verzijama su među zadnjim satovima kada su klinci umorni i kada pada koncentracija. 2. Povećanje satnice same po sebi nužno neće donijeti veću kvalitetu to ovisi o profesoru. Mislim da je potrebna komunikacija između realnog sektora i škola da bi ti produženi programi bili korisni za djecu. Ako programi budu pisani od istih ljudi kao i do sada mislim da neće biti neke velike koristi od povećanog broja sati . Koja je šansa da će neki birokrat (vjerojatno zaposlen preko veze bez dana u realnom sektoru) pogodit što će trebati jednoj modernoj ekonomiji (realnom sektoru) za 10-15 godina kada naša djeca budu krenula u život. Nikakva ! Osobno mislim da djeci kod nas kronično fali ideja u glavi koja je svrha toga što uče, zašto je dobro da nešto znaju i kako se to iskorištava u realnom životu / ekonomiji. Prije svega to će biti izraženije u starijim razredima. Dakle po mojem mišljenu potrebno je kod djece potaknuti stvaranje emocionalne vezu sa onim što uče. Dodatno bubanje nas uvodi u trku sa Kinezima, Koreancima i sl. Gdje se djeci ne ostavlja prostora za slobodno promišljanje koje je ključno za inovaciju. Također mi nije jasno gdje i kako su tu zalutali dodatni sati Hr. jezika. Uz toliko izazova za buduće generacije tj. radnu snagu, umjetna inteligencija koja će uzeti oko 300 milijuna poslova, ogromna konkurencija u tehnološkom sektoru iz Azije..mislim da su sadašnji sati Hrvatskog dovoljni. Ali ovo je dokaz da ovo pišu diletanti. Da bi se pisalo školski program za budućnost od 10-15 godina moraš biti vizionar a ne uhljeb. Djeca očajno trebaju bolje programe i nadam se da će se ovo shvatiti krajnje ozbiljno ako ne želimo ostati zemlja sobarica i konobara. Ne kockajte se sa sudbinama naše djece ! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 656 | Mauro Šestan | Eksperimentalni program | Poštovani, uvođenjem cjelodnevne škole osim večeg opterečenja učenika i nastavnika, uvelike će se otežati kvalitetno obrazovanje djece u području glazbe pri glazbenim školama te treniranje raznih sportova pri sportskim klubovima. Produženjem boravka u osnovnim školama djeca će manje boraviti sa svojim roditeljima u krugu obitelji. Na kraju mislim da moramo ostaviti roditeljima i djeci izbor svojih aktivnosti u slobodnom vremenu a cjelodnevnom nastavom bi onemogučili taj izbor. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 657 | TANJA OREŠKI | Eksperimentalni program | Referirat ću se na ovaj dio: "uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole" U ovome nema pravednosti, jer svi učenici ne trebaju jednaku potporu. Postoji jedna ilustracija ovog problema koja odlično oslikava koliko je krivo ovo što se pokušava provesti, a budući da ne mogu priložiti sliku, pokušat ću je opisati. Znači, iza ograde dešava se nešto zanimljivo, a ispred ograde stoje 3 dječaka. Jedan vidi preko ograde, drugom fali nekoliko centimetara da bi vidio preko, a treći ne vidi preko. Rješenje problema? SVIMA dati JEDNAKU kutiju na koju će stati. Dječak koji vidi preko dobio je kutiju koja mu uopće ne treba (jer on vidi i bez te kutije - recimo da je to nadareni učenik). Dječaku kojemu malo fali da zaviri preko ograde, kutija je taman i on uspijeva uz pomoć kutije pogledati preko ograde (recimo da je to "prosječni" učenik). Na kraju, treći dječak, iako je stao na kutiju, još uvijek ne vidi preko, jer za njega je kutija preniska (neka to bude učenik kojemu je potrebna značajna prilagodba). Ovim planom pokušava se svim učenicima dati jednaka kutija. Ne trebaju svi jednake kutije. Svatko treba kutiju prilagođenu njemu da bi dostigao svoj cilj. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 658 | Petra Kuntin | Eksperimentalni program | Eksperimentalan program cjelodnevne nastave iznimno je degradirajući za učiteljsku profesiju. 1. Učiteljice razredne nastave, odnosno MAGISTRE PRIMARNOG OBRAZOVANJE, u svom petogodišnjem studiju odslušaju četiri kineziološka kolegija (od čega su tri metodičke naravi) što ih čini apsolutno kompetentnima za provođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture od 1. do 4. razreda osnovne škole. Osim toga, upravo zbog socio-psihološkog razvoja i kognitivnih karakteristika djeteta te dobi odgojno-obrazovni proces strukturiran je upravo na način da jedna učiteljica provodi nastavu svih šest predmeta, a ne da se već u toj dobi ulazi u koncept predmetne nastave gdje svaki predmet predaje drugi učitelji. Oduzimanje satnice Tjelesne i zdravstvene kulture učiteljicama razredne nastave nema nikakav znanstveni temelj, te je krajnje nedopustivo. 2. Zanimljivo je da će se smatrati da su učiteljice kompetentne predavati nove kolegije, poput Praktičnih vještina, nakon samo 2-3 mjeseca stručnog usavršavanja, a nisu kompetentne za provođenje Tjelesne i zdravstvene kulture za koju se školuju pet godina. Iznimno neozbiljan potez koji može rezultirati samo polovično kompetentnim izvođačima novih predmeta koji se planiraju uvesti, a što posljedično može jedino srozati kvalitetu provođenja odgojno-obrazovnog procesa. 3. Najveći problem ovog programa je izostavljanje učiteljica produženog boravka iz čitavog procesa. Nezamislivo je da cjelokupan nastavni proces (koji čini jutarnja nastava i produženi boravak) provodi samo jedna učiteljica. To je preveliko psihičko opterećenje za jednu osobu i može rezultirati jedino sagorijevanjem učitelja, padom zadovoljstva poslom, a posljedično tome, opet, snižavanjem kvalitete provođenja odgojno-obrazovnog procesa. No, ako niti to nije dovoljno, kako možete imati obraza preko noći toliko broju ljudi oduzeti radno mjesto za koje su neki i godinama čekali? Učiteljice razredne nastave žele raditi, i za to su završile petogodišnji studij, u RAZREDNOJ NASTAVI (dakle, osnovna škola od 1. do 4. razreda), a ne u vrtićima ili kakvim agencijama. 3. Prilikom stvaranja ovog programa nije uzeta u obzir razlika u dobi djece i njihova mogućnost koncentracije. Znate li koliki je period koncentracije jednog prvašića? 5. Činjenice su da: - djeca koja su uključena u produženi boravak i do sada su bila do 17 sati u školi - produženi boravak NIJE ČUVANJE DJECE, već se piše domaća zadaća, rade se organizirane odgojno-obrazovne aktivnosti, a djeca imaju slobodno vrijeme za tjelesne aktivnosti Ovo što vi predstavljate i želite nametnuti nije ništa drugo nego ovo što se već sad provodi, samo s jednom učiteljicom manje!! Poštujte učitelje, našu kompetentnost, profesionalizam i radna mjesta!!! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 659 | Jelka Bat | Eksperimentalni program | Ova aplikacija je toliko loša al sam se potrudila ipak ostaviti komentar dok drugi brzo odustaju | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 660 | Jelka Bat | Eksperimentalni program | Tko će bolje učiti svoje dijete već vlastiti roditelj. Tako da ona teza da će u školi učiti zadaće da ne mora doma ne drži vodu. Šta je sa djecom kojoj ide lošije čitanje,razumijevanje,memorija pa ionako sada razrednici ne stignu individualno napraviti osnove. Svaki razred ima bar 5 takvih. Ja osobno ne želim da moje dijete odgaja frustirana profesorica( čast iznimkama) već ja kao roditelj želim prenijeti svoje znanje na svoje dijete. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 661 | Petra Srnec | Eksperimentalni program | Protiv sam uvođenja takve cjelodnevne nastave u školama i kao učiteljica i kao roditelj. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 662 | Ante Radnić | Eksperimentalni program | Poštovani, molim da se razmisli i o Glazbenim školama, jer se uvođenjem ovakve satnice ugrožava i opstanak GŠ u Hrvatskoj. Ako zaživi "ovo" GŠ će moći obavljati svoju djelatnost od 17 sati!? Do kada? Bolje pitajte učitelje OŠ na terenu što bi bilo potrebno za unapređenje škole i školstva, pa na osnovi tih prijedloga složite nešto. Hvala | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 663 | Katarina Jukić | Eksperimentalni program | 1. Zamjeram vam što na ovaj način prezentirate nešto što bi trebalo biti važno, što bi trebalo promijeniti naš obrazovni sustav i u velikoj mjeri utjecati na živote. Uski krug ljudi napravi plan, sazovete presicu i „s neba pa u rebra“. Zar nešto tako veliko nije prvo trebalo prezentirati ravnateljima i nastavnicima, dati neki duži period za stručnu raspravu, uvažiti povratne informacije, doraditi, naći bolja rješenja, prezentirati roditeljima i učenicima, a tek onda pričati o eksperimentalnoj fazi u 50ak škola? Danas izišao dokument, imate par dana za javnu raspravu, još par dana za prijavu i od jeseni je cjelodnevna škola u 50 naših škola-pokusnih kunića. Sve to djeluje neozbiljno i neprofesionalno. Već imamo primjere da nabrzaka pripremljene reforme još brže i propadnu. 2. Jedan od ciljeva cjelodnevne škole, a koji volite posebno isticati, je poboljšanje kvalitete obiteljskog života. Jeste li pri osmišljavanju ovog projekta napravili kakvo istraživanje koje bi bilo pokazatelj da nam treba cjelodnevna škola, da to želi većina roditelja za svoju djecu? U školama već postoji produženi boravak za one obitelji koje to žele ili moraju koristiti i zato ne vidim svrhu da se nameće obavezna cjelodnevna škola i smatram to direktnim zadiranjem u obitelj i privatnost. Ako nitko nije istražio treba li nam zaista cjelodnevna škola, onda se postavlja i pitanje opravdanosti financiranja iste, a troškovi zadovoljavanja materijalnih uvjeta i provođenja ovakve nastave sigurno neće biti mali. 3. Koje zakone/ pravilnike/ propise ćete morati mijenjati i koliko će oni biti na štetu zaposlenih u sustavu obrazovanja? Već sad se naziru dodatni tehnološki viškovi, ali to kao da nije ničija briga. Ti ljudi nisu sami sebe zaposlili, nego su zaposleni u sustavu zato što su bili potrebni. 4. Znate li koliko imamo učenika s teškoćama? Nisu nigdje spomenuti. Znate li koje i kakve oni podrške trebaju u A2 programu? Oni trebaju logopede, psihologe, rehabilitatore, fizioterapeute, radne terapeute… i prateće materijalne uvjete. Koliko škola će do kraja ovog stoljeća biti u stanju to im pružiti? Već je teško uskladiti radno vrijeme roditelja, školski raspored i terapije, uz cjelodnevnu školu će to postati nemoguće. Posebne odjele i odgojno-obrazovne skupine za djecu s težim poteškoćama isto niste spomenuli. Veliki dio njih jedva izdrže 4 školska sata, jer imaju problem s koncentracijom, strpljenjem, umorom, senzorikom, bolovima… 5. Molila bih da mi netko detaljno objasni ono dodatno opterećenje od 45 min. Možete u školskim satima ili sunčanim, svakako matematika ne štima. Npr. ako nastava traje 6 sati, to uključuje i 40 min odmora. U cjelodnevnoj školi, u A programu je ukupno 90 min odmora i pauza. Svatko tko je ikada radio u razrednoj nastavi (ne radim u predmetnoj, ali pretpostavljam da je sve isto), da ne spominjemo područnu školu, zna da učenički odmor nije pauza učitelja. Učitelj pazi djecu za vrijeme odmora i odgovoran je za njih. Znači, to nije pauza, ne mogu napustiti prostor škole, imam odgovornost, a ako nije pauza, onda je rad. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 664 | MELITA BOSILJ | Eksperimentalni program | Poštovani, već se godinama u javnosti provlači tema potrebe reforme školstva. Nezadovoljstvo dolazi iz svih smjerova- roditelja, učenika, odgojno-obrazovnih djelatnika i mnogih drugih. Prirodno je ugledati se, težiti i pokušati ostvariti nešto slično što ima netko uspješniji i bolji od nas, no kopiranje školskog sustava sa sjevera Europe i uvođenje istog na potpuno trule temelje našeg školstva je potpuni apsurd! Ako se već nešto kopira neka se onda kopira i visina plaće, standard, uvjeti rada, opremljenost škola i učionica, veličina razrednih odjela, broj učitelja… Iščitavajući Program ,,osnovna škola kao cjelodnevna škola- uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja’’ dobivamo potpuno suprotan stav od naslova. Predložen Program nije pravedan jer se učiteljima nameće još više posla, još duži ostanak u školi koji nije uvršten u satnicu, obećaje se povećanje plaće no nigdje nisu naznačene konkretne brojke. Predložen Program nije učinkovit jer bez obzira na količinu teksta u kojem je razrađen i iznešen, najvažnije stvari nisu definirane, mnoge činjenice su kontradiktorne, nedorečene, neprovedive, apsurdne. Nije gledana šira slika te se nije uzimala u obzir dječja razvojna psihologija, dječja potreba za igrom, odmorom. Nije uzeta u obzir potreba za obitelji i obiteljskim životom, koliko učenika toliko i svih odgojno-obrazovnih djelatnika. Predložen Program definitivno nije ni održiv zbog općeg stanja u školama u Republici Hrvatskoj. Ne može se drugačije zaključiti nego da su ovaj Program pisali ljudi koji nisu bili niti trenutka u razredu, održali sat pred djecom, radili pripremu za sljedeći dan, upisivali i prikupljali hrpetinu papirologije, radili na mjestu ravnatelja, na mjestu stručnog suradnika… Ostavlja se dojam da se potpuno ismijava i omalovažava posao učitelja i svih ostalih djelatnika škole. Predloženi Program pokazuje potpuno nerazumijevanje, neupućenost i neznanje učiteljske profesije, osnovna didaktike, metodike, dječje razvojne psihologije, pa i svih pravilnika, zakona i oduka vezanih za odgoj i obrazovanje. Jesu li se oni koji su pisali Program stavili na mjesto roditelja? Jesu li se zapitali tko će platiti topli obrok? Tko će platiti knjige? Ako je osnovna škola obavezna i besplatna za sve učenike, hoćete li onda nadležno Ministarstvo financirati udžbenike i prehranu učenicima? Teško je zamisliti provođenje bilo koje reforme u školama kakve su u ovom trenutku. Počevši od opremljenosti učionica, škola i školskih dvorana. Nemali postotak škola uopće nema školske sportske dvorane, učenici ručaju u hodnicima, namještaj i inventar je star i dotrajao, školske kuhinje su slabo opremljene. Brojne škole rade u dvije ili tri smjene, većina učitelja ne posjeduje svoj kabinet gdje bi u miru ispravljao testove, pripremao se za nastavu ili odložio sve svoje stvari. Tko će mijenjati učitelje na bolovanju ako će svi drugi kolege biti na nastavi do 15 sati? U mnogim školama su pedagozi, psiholozi, stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila zaposleni na pola radnog vremena ili ih uopće nema u školi, a svake godine raste broj djece kojima je potrebna njihova pomoć. Pomoćno tehničko osoblje je podplaćeno, a zatrpano poslom jer se za njihovo zapošljavanje gledaju brojke, a ne opseg posla. Kako bi osnovna škola kao cjelodnevna škola uopće imala šanse kod nas, najprije je potrebno mijenjati i raditi na svemu gore navedenom, nakon toga mijenjati Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, pravilnike vezane u osnovnoškolski sustav odgoja i obrazovanja, sam Zakon o odgoju i obrazovanju. Tek kada sve škole u Hrvatskoj dobiju osnovne uvjete za rad i održavanje odgojno-obrazovnog procesa može se krenuti u promišljanje uvođenja neke reforme. Srdačan pozdrav, Melita Bosilj, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 665 | Ilijana Jurčević | Eksperimentalni program | Poštovani, čitajući cijeli eksperimentalni program dolazim do zaključka da je potrebno da ga pišu učitelji ili profesori koji rade u nastave osnovne škole. Tek kada program budu pisali grupe stručnjaka koji rade svaki dan u nastavi onda će on imati smisla. Nadalje, ne možete nam povisivati satnicu u nastavi, a ostala zaduženja koja smo imali npr. dopunske, dodatne i izvannastavne aktivnosti stavljati u pripreme jer će većina nas ostati bez punog radnog vremena. Dakle, očekujete da radimo u nastavi puno više sati za istu plaću. To nikako ne može proći. To bi imalo smisla tek kada bi naše plaće išle za 100% gore. Ja sada imam 24 sata nastave (uključujući dodatne i izvannastavne aktivnosti) i 16 sati pripreme za iste te sate koje odrađujem doma dok se pripremam. Po novom programu ja bih imala 34 sati nastave i 6 sati pripreme. Proporcionalno prvom onda bih trebala tjedno 24 sati za pisanje priprema. Što dovodi do radnog vremena od 58 sati tjedno. Nikako ne vidim logiku. A sve za neku povišicu koja bi neto bila možda 80 €. Što vi mislite koja je motivacija nas učitelja za raditi još više nego sada radimo, boravit u školi po cijele dane, a da nam se plaća povisi za nešto sitno novaca? Kakva će biti kvaliteta našeg rada ako nam se natovari još 10 tak sati više rada? Gdje ćemo se pripremati za rad, ako nemamo svoje kabinete, ako ih dijelimo s još 5 ili 6 kolega? Kada ćemo mi isti učitelji viđati svoju djecu, ako će i naša vlastita djeca provoditi dane u školi, kao i mi? Isto tako kurikulumi za predmete nisu napravljeni. Uvode se neki novi predmeti za koje nije definirano tko će ih predavati? A ide se za tim da se učenike rastereti. Ja ne želim da moje dijete sluša predmet Svijet i ja i da ga predaje učitelj ili učiteljica s završenom edukacijom ili tečajem od mjesec ili dva, nego učitelj koji ima završen fakultet za taj predmet. Ne može Svijet i ja biti obvezan predmet jer ne želim da moje dijete pohađa takav neki predmet 2 sata tjedno, a da ga predaju učitelji bez diplome tog predmeta. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 666 | Dijana Piskač | Eksperimentalni program | Pripadam li i ja "svim učiteljima koji će primati plaću iznad 10.000 kuna s povećanjem od 25%"? Ne, jer sam učiteljica likovne kulture i ostat ću u nepunom radnom vremenu. Ne, zato što moj predmet ne može u A2 i zato što ćete mi oduzeti satove estetskog uređenja škole i izvannastavnih aktivnosti iz neposrednog rada. Molim? Pa to su aktivnosti koje radimo direktno s učenicima i itekako temeljito pripremamo. Bacate nam mrvice, dajete nam mogućnost održavanja izvannastavnih aktivnosti- ali, samo do dva sata tjedno( do 5%) da ne bi dobili previše. Radim na dvije škole i pitam se na kojoj školi ću učenike zakinuti za INA-u. Zapravo, hoće li uopće učenika nakon 15.30 biti u školi? Ovo nije prvi puta da je ovaj odgojni predmet zapostavljen, zaboravljen i namjerno potisnut. Zašto i ja nisam jedna od svih? Treba li uopće pisati o važnosti odgojnih predmeta u našem ODGOJNO- OBRAZOVNOM sustavu? Je li važno da u ovo suvremeno doba učimo djecu kreativnosti, slobodi, timskom radu, suradnji, originalnosti u izražavanju vlastitih ideja, ostvarivanje tih ideja u konkretnim aktivnostima i u konkretnom krajnjem proizvodu, inovativnosti, razvoju fine motorike, vizualnoj pismenosti, razvoju praktičnih vještina, razvoju estetskih vrijednosti, medijskoj kulturi...? Naravno da je važno. Umanjujete važnost predmeta u kojem učenici rade i uče u slobodnijem i opuštenijem ugođaju te potičete zatvaranje učenika u kruti sustav učenja jednak za sve. Učenici imaju različite potrebe, a u likovnoj kulturi kao i u glazbenoj se baš svakome učeniku pristupa individualno, baš svaki učenik ima mogućnost prezentirati svoj kreativni rad ne samo u školi nego i u široj javnosti. Netko je u komentarima dao baš zanimljivu opasku da ovaj program CN izgleda kao popis nečijih želja, a nema baš veze s realnošću u hrvatskim školama i potrebama naših učenika. U potpunosti se slažem. Slažem se i sa svim brojnim komentarima i konstruktivnim prijedlozima za poboljšanje našeg sustava. Svi su slični, dali su ih ljudi iz struke i roditelji. Je li moguće da smo baš svi mi pogriješili u uvjerenju da vaš program CN nije i neće biti dobar za našu djecu? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 667 | Anđela Žugaj | Eksperimentalni program | U Dokumentu se navodi Okvirni vremenski raspored i podjela ukupnog dnevnog školskog vremena u razrednoj nastavi u kojemu učitelj razredne nastave dnevno, na odmorima i za vrijeme rekreacijske stanke, provede 105 minuta. Prevedeno u tzv. solarne sate 105 min : 60 = 1.75 solarni sat dnevno. Tjedno 105 min * 5 = 525 min; 1.75 sati * 5 dana = 8.75 sati. Više od jednog radnog dana u trajanju 8 sati. Ako se drukčije ne urede radni sati- svaki će učitelj raditi prekovremeno. Ostaviti razredništvo u normi kao i do sada i povećati na tri sata, umjesto dva. Dežurstva za vrijeme odmora prepustiti nekome drugom, ne učiteljima, jer oni tad neće imati mogućnost odmora na što imaju pravo po zakonu. Učiteljima je također prema ovom prijedlogu smanjeno vrijeme za pripremu za nastavu sa 30 minuta na 22. Ukoliko želite da učitelji kvalitetno izvode nastavu onda ovo nije dovoljno | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 668 | Marija Vuković | Eksperimentalni program | Poštovani, definitivno mislim da je dosta eksperimenata sa školskim programima i posljedično s našom djecom. Čini se da oni koji bi trebali raditi na kvaliteti program ne rade svoj posao, nego se onda "udara na kvantitetu". Cjelodnevna škola je nezdrava škola - osobito za mušku djecu koja trebaju trčati, penjati se, biti vrko aktivna u realnom okruženju (škola predstavlja "umjetno okruženje"); već sada u ovom modelu školstva motorika djece osobito trpi - a cjelodnevna škola bi dodatno unazadila cjelokupan i uravnotežen dječiji rast i razvoj. I ovako su djeca previše u školi i u zatvorenom prostoru. To ne pridonosi ni kvaliteti njihova života, a u konačnici ni zdravoj socijalizaciji. Nužno potrebne veze s obitelji za zdrav odgoj i razvoj djece bi se tako svele na minimum, djeca bi se dodatno "izdvojila" iz obitelji, a to ih za budućnost čini nesigurnima i nedovoljno pripremljenima. Budimo realni - Škola NE priprema za život - to je prazna floskula. Definitivno sam protiv ovakvog eksperimentiranja na djeci i s djecom. A i nad učiteljima. Ako već nešto "morate mijenjati" i povećavati - neka to bude kvaliteta obrazovanja i učiteljske plaće, a ne cjelodnevna nastava = NEuravnotežen, NEpravedan, NEučinkovit i NEodrživ sustav odgoja i obrazovanja Marija Vuković, mag. novinarstva | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 669 | Vesna Kašaj | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica informatike, predlažem povećanje satnice Informacijske i digitalne kompetencije na dva sata tjedno – i to kao obvezni predmet u sve razrede osnovne škole. U 35 sati nastave trebali bismo učenike osposobiti za kritičko promišljanje i uporabu svih medija, upotrebu različitih svakodnevnih stranica koje olakšavaju život i rad (e-građani, digitalna osobna iskaznica, internet kupovina, Terminko, itd.), osnovno korištenje programa poput Worda, PowerPointa, Excela čije korištenje se propituje na svakom razgovoru za posao te uvesti učenike u područje računalnog razmišljanja i programiranja. Također, uz sve navedeno često provodimo (za dobrobit učenika) različite aktivnosti, projekte i radionice (npr. Dabar, Hour of Code, Tjedan sigurnosti na internetu, Tjedan znanosti, Tjedan medijske pismenosti). Za sve navedeno, govoreći iz prakse, nikako nije dovoljno 35 sati godišnje (ponekad i ovih 70 bude malo za sve što bismo s njima mogli i željeli odradili). Smatram da je današnjim generacije djece potrebno 70 sati nastave za usvajanje svih ishoda. Kroz planiranih 45 minuta nastavnog sata učitelji koji svoju nastavu temelje na praktičnom radu na računalu s učenicima može odraditi jako malo sadržaja - prvih 10 minuta traje samo priprema za rad, u razrednoj nastavi i duže. Naše učenike pripremamo za rad i obavljanje poslova za koje ne znamo kako će izgledati i kako će se provoditi, ali nešto je sigurno svi ti poslovi u svojoj pozadini imat će podlogu u informacijsko - komunikacijskoj tehnologiji te računalnom razmišljanju. Nadam se da ćete zbog svega navedenog uvažiti ovaj prijedlog. S poštovanjem, Vesna Kašaj | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 670 | Anđela Žugaj | Eksperimentalni program | " Nacionalni plan za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine " navodi se da " Djeca imaju pravo na mišljenje te ih se treba uključivati u proces donošenja prijedloga odluka koje su bitne za njih same, čime se pokazuje da ih se smatra aktivnim dionicima društvenih procesa. Dječja participacija bitan je vid raznih aktivnosti sudjelovanja djece u društvenim procesima te izražavanja mišljenja djece, dječje dobrobiti i aktivnog građanstva. Konvencija o pravima djeteta u članku 12. govori kako dijete ima pravo na slobodno izražavanje svog mišljenja o svim pitanjima koja se na njega odnose." U ideji uvođenja Cjelodnevne škole nitko nije pitao djecu koji je njihov stav te što oni misle. U istom dokumentu navodi se- " U obrazovnom se pogledu dječji razvoj sagledava kroz integrativni pristup, a ne samo akademska postignuća, uzimajući u obzir INDIVIDUALNOST I IDENTITET SVAKOG djeteta, kako bi djeca postala odgovorni građani društva." Pri stvaranju ideje o cjelodnevnoj školi POTPUNO su zanemarena djeca s bilo kakvim teškoćama- zdravstvenim i psihičkim. Nije promišljeno kako će ovakav dan u školi izdržati djeca koja imaju razne bolesti koje ne zahtijevaju hospitalizaciju, ali fizički znatno otežavaju djeci boravak u školi, razredu, dugotrajno sjedenje. Potpuno su zanemarena djeca koja imaju poteškoća u socijalnim vještinama, djeca s poremećajem pažnje, djeca koja su hiperaktivna, djeca koja se ne snalaze dobro u okruženju s velikim brojem ljudi, djeca koja nemaju koncentraciju pratiti nastavu toliko dugo. Potpuno su zanemarena talentirana i nadarena djeca kojima se oduzima mogućnost vlastitog napretka u nekom drugom okruženju koje je za njih prilagođenije (razni klubovi, udruge, glazbene škole..., a i zbog činjenice da u školi neće moći dobiti adekvatnu pomoć i podršku zbog prevelikog opterećenja i njih samih brojem sati , a i zbog toga jer će učitelji biti preopterećeni da bi se adkevatno posvetili svima. Problem su i djeca koja su žrtve nekakvog oblika vršnjačkog nsilja, a kojih je sve više u školama jer ih se ovakvim oblikom školovanja prisiljava da provodfe još više vremena u blizini svojih zlostavljača i u okolini koja za njih nije ugodna. Cjelodnevna škola treba biti koncipirana na način da se djeci pruži mogućnost dodatnog boravka u školi kroz razne sadržaje i aktivnsoti, ali da se pritom poštuje individualnost , osobnost i potrebe djeteta te im pruži mogućnost da odaberu ono što žele i u mjeri u kojoj žele sudjelovati u nekoj aktivnosti. Drastično povećavanje satnice učenicima će ih dodatno opteretiti sa puno većim satima provedenim u školi, a koje im neće donijeti ništa korisno za psiho- fizičko zdravlje. Treba razmotriti kurikulume i ishode te prilagoditi sadržaj kako bi djeci smanjila opterećenja, a ne ih dodatno povećavati. Organizacija chjelodnevne škole može biti korisna djeci koja u njoj žele i imaju potrebu sudjelovati, a nikako ne svima i ne prisilno jer se time direktno krše prava djece ,a i njihovoh rpoditelja koji imaju mogućnost i želju svojoj djeci ponuditi njima primjereniji i/ili kvalitetniji sadržaj i aktivnost. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 671 | Mihaela Svetec | Eksperimentalni program | Poštovani, ukoliko ovakav program nije dan na izbor roditeljima (primjerice onima koji i sami rade do 16 ili 17 sati, pa bi bili sretni da su im djeca zbrinuta), grubo krši prava djece i roditelja. Nastavnica sam u glazbenoj školi i radim uglavnom od 16 sati dalje. Ukoliko zakon prođe, neću vidjeti svoje troje djece od 7:30 do 20:30, slično kao ni moj suprug, koji radi u andragoškoj nastavi. Potpuno neprihvatljivo!!! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 672 | Ivana Katunar | Eksperimentalni program | Poštovani, Pišem kao učiteljica Umjetničke škole te kao majka djeteta koje će uskoro krenuti u školu i sa konceptom cjelodnevne nastave se apsolutno ne slažem. - Prije svega Glazbene i plesne škole nigdje nisu spomenute, mi spadamo pod program B2 -izvanškolske aktivnosti koje se izvršavaju nakon 15,00/ 15,30 sati. Svi mi koji radimo u Glazbenim i plesnim školama, znamo da to znači velik ispis djece iz osnovnih škola, samim time kasniji manjak djece u srednjim školama te na fakultetima= višak učitelja u školama i visokim učilištima. - Znate li koliko je važna glazba za razvoj djece, kojom se razvijaju njihove psihomotoričke i fizičke sposobnosti? Iz iskustva vidim da djeca koje sviraju neki instrument bolje savladavaju i obaveze u općoj školi, imaju bolje radne navike i organizaciju, a vi ovakvom reformom smanjujete mogućnost djeci bavljenje glazbom. Svako dijete ima pravo na glazbeno i plesno obrazovanje, pitate li se hoće li djeca biti sposobna pohađati "izvanškolske aktivnosti" nakon povećanog opterećenja u osnovnoj školi? Sa nastavom se u glazbenim školama započinje odmah nakon završene nastave nižih razreda, ponekad od 12 sati pa nadalje. Kako bi se nastava trebala organizirati ako radno vrijeme možemo započeti tek od 15,00 ili 15,30 sati? - Također, puno kolega iz osnovnih općih škola navelo je mnogo argumenata protiv, s kojima se potpuno slažem te podržavam i njih! ( povećanje norme neposrednog odgojno-obrazovnog rada, gdje će se preusmjeriti učitelji produženog boravka, smanjenje nastave glazbene i likovne kulture, informatike, itd..) - Kao roditelj želim imati izbora kao što je i do sada bilo, da moje dijete nakon redovne nastave može ići kući odmoriti, boraviti sa obitelji i tek tada pisati svoju zadaću, učiti itd.. Kada bi kao roditelj koji radi popodnevnu smjenu trebala vidjeti svoje dijete, subotom i nedjeljom? -Smatram da je u državi u kojoj je pretilost već dovoljno velik problem među mladima, apsurdno povećavati sate koje će djeca provesti sjedeći u školi i time narušavati njihovo zdravlje. Djeci je potrebno kretanje, svjež zrak, priroda, aktivnosti u prirodi, a ne povećanje nastave! Postoji još niz argumenata protiv, ali mislim da bi bilo dovoljno da se naš ministar konzultira sa ljudima koji rade u školama, sa roditeljima i sa djecom, koja su nam na kraju ipak najvažnija. Ovako velika reforma se ne uvodi bez suglasnosti onih koji će ju provoditi. Srdačan pozdrav, Ivana Katunar | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 673 | Dino Blažević | Eksperimentalni program | Poštovani, Kao otac dvoje djece koja će za 3 godine krenuti u osnovnu školu podržavam svaku promjenu koja će poboljšati obrazovanje, no u ovom model reforme osnovnog školstva ne vidim poboljšanja u korist djece i kvalitete obiteljskog života. Kao roditelj ne želim da dijete bude cijeli dan u školi. Iluzija je da će djeca nakon 6 do 7 sati redovne nastave sa razumijevanjem rješavati domaće zadaće (nekoj djeci je potreban mir za učenje što je teško ostvarivo u ovakvoj nastavi). Veliki dio osnovnih škola nema sportsku dvoranu. Područne škole – vjerojatno niti jedna. Kako planirate ostvariti da se djeca tokom jeseni i zime bave sportom u izvanškolskim aktivnostima? Svi razredi od 1. do 8. u istoj dvorani, dijete od 7 godina bi trebalo trenirati košarku s djetetom od 13 godina (i sve to na dva koša)? Možda planirate da svaka kategorija djece ima svoj termin i trenera – do kada će te aktivnosti onda trajati, do 1 sat u noći? Također navodite sljedeće: „Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.“ Količina gluposti u ovoj rečenici nije mjerljiva nijednom do sada poznatom znanstvenom metodom. Kako će djeca biti inovativnija i usvojiti načine računalnog razmišljanja kad im ukidate informatiku, a novim predmetom smanjujete satnicu bavljenja računalnim tehnologijama? Svakodnevno smo svjedoci razvoja novih tehnologija i njihove primjene u stvarnom životu: od decentraliziranog interneta, autonomnih vozila, aplikacija na bazi umjetne inteligencije i mnogih drugih. Današnja djeca odrastaju s time i dužnost nam je da ih učimo kako se koristiti i živjeti s time. Jednim satom tjedno i popunjavanjem u dijelu izvannastavnih aktivnosti je totalni promašaj i veliki korak unatrag… Da biste promijenili situaciju na tržištu rada, potrebno je prvo uložiti strukovno obrazovanje koje trenutno ne prati tržište rada a učenici ne usvajaju dovoljno praktičnih vještina da bi bili konkurentni na tržištu rada nakon završene škole. Većina djece ima jače mobitele (po tehničkim karakteristikama) nego što su im računala u računalnim učionicama. Strukovni laboratoriji su zastarjeli i teško prate tehnologiju koja je trenutno u upotrebi, a nastavnicima strukovnih predmeta se jako slabo omogućava da se usavršavaju u području struke. Ako iskreno želite nešto napraviti za djecu i olakšati život roditeljima onda je već jučer trebalo krenuti sa izgradnjom vrtića kojih u Hrvatskoj kronično nedostaje (u svakom gradu i u gotovo svakoj općini). U osnovnom školstvu je moguće napraviti izmjene i sa uvođenjem produženog boravka u svim školama, te manjim promjenama u njegovom izvođenju. Uštedjeli bi se ogromni novci koje je onda moguće primijeniti u modernizaciju strukovnog obrazovanja jer je ono zadnji korak do tržišta rada i stvaranju kvalitetnih kadrova za osnaživanje gospodarstva. Hrvatska se razvija i postavlja na mapi Europe kao zemlja sa potencijalima u tehnološkom razvoju. Naša je dužnost da u reformi školstva vodimo računa o tome i omogućimo djeci da postanu konkurentni u primjeni novih tehnologija u svim strukama! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 674 | Anđela Žugaj | Eksperimentalni program | 1. Cjelodnevna škola ovako zamišljena, ukoliko bude obavezna za SVE učenike izravno krši Konvenciju o pravima djeteta koja u članku 29 navodi da " 1. Države stranke slažu se da obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema: a) punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti", jer ovako sastavljen i obavezan program cjelodnevne škole NE OMOGUĆAVA puni razvoj djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti. Nisu sva djeca takvih sposobnosti, ni mentalnih ni tjelesnih (razne bolesti, teškoće u razvoju, razni poremećaji pažnje i koncentracije...itd) da bi mogla sjediti zatvorena u školi od 8 do 15/16 sati. 2. cjelodnevna škola izravno krši i konvenciju o prabvima djeteta koja u članku 31. navodi " Države stranke priznaju djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima. 2. Države stranke poštivat će i promicati pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu te će poticati ostvarenje primjerenih i jednakih uvjeta za provođenje kulturnih, umjetničkih, rekreativnih i slobodnih djelatnosti.". Prisiljavanjem djece da sjede u prostoru škole do 15 ili 16 sati ONEMOGUĆAVA djetetu bavljenje glazbenom školom i vrlo često sprječava bavljenje željenim sportom a za koji ne postoji mogućnost da se njima bavi unutar škole, a isto tako mu se oduzima pravo na slobosno vrijeme i oigru jer čak i ako stigne na željeni sport/instrument nakon obaveznih 8 -9 sati u školi- ODUZIMA mu se slobodno vrijeme za igru. Prisilni boravak u školi s povremenim pauzama, pa makar bile i rekreacijske- NISU djetetovo slobono vrijeme niti igra. U članku 41 Konvencije o pravima djeteta se jasno navodi " Ništa iz ove Konvencije ne smije ugroziti odredbe koje više pridonose ostvarivanju prava djeteta, a koje mogu biti sadržane u: a) zakonu države stranke, ili b) međunarodnom zakonu koji se primjenjuje u toj državi." . Uvođenjem obaveznog boravka SVE djece u školi toliko puno sati IZRAVNO se utječe na mentalno i fizičko zdravlje djece te im se onemogućava pravilan razvoj u skladu s njihovim potrebama. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 675 | Margareta Kranjčević Rogić | Eksperimentalni program | Poštovani, obzirom na cjelodnevni boravak u školi, a nastavno na svježe informacije o broju pretile djece u Hrvatskoj, predlažem barem 3 sata nastave TZK u višim razredima OŠ. Sat razrednika mora se vrednovati i više od 2 sata u NOOR-u. Staviti ŠSD i UZ u ostale poslove, a takvi oblici rada zahtjevaju mnogo administracije, pripreme i vođenje učenika na natjecanja i smotre? Svesti nastavne sate na solarne, pritom računajući odmore između kao nešto gdje učitelj ne radi je u najmanju ruku čudno. Učitelji koji prelaze više od 100 km na odlazak i dolazak s posla i na to troše više od 2h u danu? Hvala na odgovoru, Margareta Kranjčević Rogić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Kroz model cjelodnevne škole pitanje fizičke, tjelesne i zdravstvene dobrobiti učenika naglašeno je kroz više uvedenih promjena. Povećana je obavezna satnica nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika u osnovnoj školi. Unutar Eksperimentalnog programa testirat će se organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem je nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu predmetni učitelj, a ne učitelj razredne nastave. Pri tome se eksperimentalni program ni na koji način ne bavi ocjenom njihovih stečenih kvalifikacija, polazeći od jasnih normativnih odredbi o ispunjavanju uvjeta za rad u osnovnoj školi. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi ishoda i stupanj dosezanja očekivanja te će se temeljem podataka donijeti odluka o mogućoj implementaciji te odluke i takvog načina izvođenja ovog nastavnog predmeta u sustav obaveznog odgoja i obrazovanja. Uvedene su i promjene u pogledu rasporeda sati i odmora koje trebaju voditi poboljšanju zdravstvene i tjelesne dobrobiti učenika. Pored toga, u školski dan je uvedena obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave. Važni su zahtjevi i očekivanja postavljeni u sklopu Programa A2 potpore potpomognutog i obogaćenog učenja jer se učiteljima postavljaju zahtjevi metodičkog izvođenja svih oblika podučavanja učenika kroz koje je moguće uključiti tjelesnu aktivnosti, kretanje i pokret, odnosno svih onih metodičkih oblika aktivnosti koje pridonose tjelesnom zdravlju i općoj dobrobiti učenika. Kako bi se još jasnije i snažnije naglasila usmjerenost na tjelesnu i fizičku dobrobit učenika u okviru cjelodnevne škole, postavljena su jasna očekivanja i kada je riječ o organizaciji Programa B1 izvannastavnih aktivnosti. U sklopu B1 Programa svaka škola unutar eksperimentalne provedbe mora u razrednoj nastavi najmanje 20 posto aktivnosti provesti u tjelesnom, zdravstvenom i sportskom području. U predmetnoj nastavi taj zahtjev iznosi 30 posto aktivnosti kada je riječ o aktivnostima Programa B1. Svim promjenama je osigurano svakom učeniku unutar cjelodnevne škole najmanje jedan školski sat tjelesnih aktivnosti na dan u sklopu škole. |
| 676 | Viktorija Marković | Eksperimentalni program | Poštovani, oštro se ne slažem s ovakvim načinom i konceptom cjelodnevne nastave. Roditelje treba pitati, svatko neka odluči za sebe. Nametati svima da sjede u školama do 17 sati je nepravedno, nepošteno i neodgovorno. Ne mogu zamisliti da djeca moraju toliko vremena sjediti u školi. Gdje će im otići djetinjstvo? Što imaju od vremena kada dođu kući u 17.30? Kakav je to život? Očito je to navikavanje na rad od 8 do 17, ništa drugo. Djecu treba pustiti da budu djeca! Kada odrastu, ionako će raditi 8 sati dnevno! Nadam se da ćete uvažiti brojne komentare i nećete provesti cjelodnevnu nastavu te da se ova reforma ne provodi samo jer ste dobili nalog ''izvana'', jer se to tako vani radi. Srdačan pozdrav! Viktorija Marković, prof. fizike i kemije, majka troje osnovnoškolske djece | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 677 | Vanja Rupčić | Eksperimentalni program | Poštovani, iako nisam protiv koncepta cjelodnevne škole ovakav način provedbe nije dobar ni za učenike ni za učitelje, ali ni za administrativno-tehničko osoblje. Izrazito sam razočarana kako je model predstavljen javnosti, s izrazito uvredljivom notom prema njegovim potencijalnim izvršiteljima, okarakteriziranim kao neradnicima koji ne znaju čitati s razumijevanjem pa stoga ne razumiju pročitano. Ovakav oblik komunikacije je nepotreban i štetan prema svim sudionicima u odgoju i obrazovanju jer ga naša djeca preslikavaju, što sigurno nije poruka koju im želite poslati. Pozitivno: - povećanje norme nastave matematike koja bi time možda polučila bolji uspjeh učenika dodatnim učenjem - učenici bi imali dva obroka Negativno: - pretvaranje nastavnog sata i svih ostalih zaduženja u solarne sate - boravak u školi između nastavnih sati je svakako boravak na poslu, tj. rad - podizanje norme matematike i hrvatskoga jezika na 25/25.5 sati obaveznog neposrednog odgojno- obrazovnog rada, koji u svojoj cijelosti ne ulazi u osnovicu za obračun plaće - ovako velika satnica značajno utječe na provođenje raznih natjecanja i smotri koje učitelji provode i iziskuju mnogo napora i vremena, a sada prešutno odlaze u ostale poslove - sat razrednika obavezno mora bit u A1 i to zastupljeni minimalno s 2 nastavna sata kao do sada iako obzirom na opseg posla bi trebao biti barem 3 do 4 sata - uvođenje novog predmeta i postavljanja vjeronauka u rang izbornog redovnog predmeta, čime se njegova satnica direktno izjednačava sa satnicom većine predmeta, a od nekih je značajno i veća, iako svi naši učenici rado polaze vjeronauk - informatika u višim razredima treba biti zastupljena i dalje sa dva nastavna sata tjedno što se vidjelo za vrijeme pandemije kad su i učitelji i učenici spremno i spretno odgovorili na 100% informatizaciju nastave - potpomognuto učenje nikako ne može biti dio A2 jer podrazumijeva još veću diferencijaciju u radu s učenicima, a time i složeniju pripremu za sat - potpomognuta nastava nikako ne može biti A2 i ne obuhvatiti satnicu za pripremu učitelja - prema predloženim rasporedima A2 dio nastave u ovakvom obliku ne ostvaruje navedeno prijedlogom, niti formom niti vremenom održavanja - izrazito je demotivirajuće što je dodatna nastava spomenuta samo u natruhama, a po mom mišljenju predstavlja najizazovniji i najsloženiji oblik nastave, na koji učenike ionako teško pridobijemo, jer zahtijeva i njihov iznimno visoki angažman te bi trebala time biti dodatno nagrađena ne samo financijski učiteljima već i nekim pogodnostima za učenike prilikom upise u srednje škole kao jedan od načina poticanja izvrsnosti - smatram da nevaloriziranje polaženja dodatne škole (glazbene ili plesne) prilikom upisa u srednje škole izravno utječemo na nepoticanje izvrsnosti - boravak učitelja na radnom mjestu se marginalizira neubrajanjem odmora prilikom kojih smo odgovorni za učenike i dežuramo u satnicu i još dodatno pretvorbom nastavnog sata u solarni sat - nigdje se ne spominje pratnja učenicima na izlete i dulja putovanja, kao jedan od izrazito zahtjevnih i odgovornih oblika nastave, koji ponekad obuhvaća višednevni cjelodnevni rad niti se opisuje način plaćanja - ostali poslovi ne mogu biti nerazrađeni- potrebno je točno definirati izvršitelja i normu za pojedini posao - nigdje nije predviđena stanka koja je sastavni dio radnog vremena svih zaposlenika - povećanje plaće koje se spominje u dokumentu ovakvim postavkama zaduženje nije gotovo nikome dostižno, a svakako je premalo za iznimno povećanje obima posla koji obuhvaća ovakav model - nije istaknuta kako će biti valoriziran rad kuhara koji će sada pripremati dva obroka za učenike - nije spomenut rad spremačica koje će s poslom započeti minimalno dva sata kasnije - gdje su u navedenom ostale škole i kako će one realizirati svoju satnicu Za sada toliko, srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 678 | Krešimir Pleše | Eksperimentalni program | Poštovani, U potpunosti se ne slažem sa cjelodnevnom školom i smatram kako je to dodatno opterećenje za našu već preopterećenu djecu. Kako često radim od kuće, moram primjetiti kako su mi djeca sretnija jer puno više vremena provodimo zajedno kod kuće i kako im mogu uskočiti u pomoć kod problema sa zadaćom i ostalim problemima koji ih muče. Na ovaj način, to vrijeme sa obitelji bi im bilo uskraćeno. Ne mogu se oteti dojmu da pokušavamo kopirati zapadne zemlje koje imaju cijelodnevnu školu ne radi dobrobiti djece, nego radi toga da roditelji mogu cijeli dan raditi kako bi zaradili što više novca te kako bi BDP rastao. Napominjem kako novac nije mjerilo sreće i dobrobiti osobe ili cijele obitelji nego je nužan faktor za preživljavanje. Molim da uvažite moj komentar i odustanete od ovakvog eksperimentalnog programa te donesete odluku koja će uistinu biti u interesu dobrobiti djece i njihovih obitelji! Nadam se pozitivnom odgovoru. Srdačan pozdrav, dipl.ing.elektrotehnike Krešimir Pleše | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 679 | Lidija Jeličić | Eksperimentalni program | Poštovani, u potpunosti se protivim cjelodnevnoj školi. Kao majka djeteta kojem tek predstoji obrazovanje ne podržavam takvu organizaciju dječjeg vremena i aktivnosti. Smatram da dijete mora naučiti samostalno kroz dan obavljati svoje obaveze, organizirati vrijeme te imati pravo na vlastiti izbor aktivnosti kroz koje bi ostvarilo svoj potencijal. Ne vidim da je kroz ponuđene aktivnosti u cjelodnevnoj nastavi to moguće jer služe samo za puko upotpunjavanje vremena koje dijete MORA provesti u školi. Ne želim za svoje dijete "dadiljanje", želim optimalan razvoj i rast. Želim izbor. Cijelo školovanje sam bila na dva polja, uz osnovnu i gimnaziju paralelno sam pohađala i glazbenu školu. To bi i današnjoj djeci trebalo biti omogućeno. Radim u glazbenoj školi, koja je potpuno izostavljena iz cjelodnevne nastave, a po programu je za pretpostaviti da će se nastava tamo moći održavati samo nakon cjelodnevne škole pa se pitam kad bi moje dijete trebalo biti s mamom? Kao i niz djece roditelja koji rade u bilo kakvim izvanškolskim programima? Djeca uče kroz dan, u parku, s obitelji, od rođaka, od susjeda, ne samo u školi i ne samo od 8-15:30. Potrebno im je slobodno vrijeme, kretanje, da se igraju, da se dosađuju, da izmišljaju, da maštaju. A ne da su vezani za ustanovu i isto okruženje većinu svog budnog vremena. Želim pravo da ja odgajam svoje dijete, da "Praktične vještine" razvija i uči od tate, bake, djeda, susjeda, rođaka, usput, prirodno, a ne strukturirano u instituciji. Smatram da je sramotno i ponižavajuće da nema nikakvih uputa, ni plana i programa za glazbene i plesne škole. Kao što je sramotno da se pokušava osigurati "dadiljanje" djece u pubertetu, dok istovremeno za jasličku djecu, kojoj treba organizirano čuvanje, pažnja, nadzor i vodstvo nema kapaciteta u vrtićima. Krenimo ab ovo. S poštovanjem, Lidija Jeličić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 680 | Senija Horvat | Eksperimentalni program | Poštovani, u samom ste nazivu ovog dokumenta naveli sljedeće: "Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja". Uravnotežen - nije, jedan učitelj obavlja posao što su do sada obavljala dva učitelja (niži razredi OŠ, RN+PB); povećana satnica HJ i MAT a istovremeno GK i LK ostaju na istoj satnici a zna se kakvo glazbeno i likovno područje imaju utjecaja na razvoj djeteta; smanjena satnica INF itd... Pravedan - nije, učitelj u produženom boravku se raspodjeljuje na neka druga radna mjesta/ustanove (koje? kamo? - nije utvrđeno), a prema istraživanjima učitelj u produženom boravku godišnje odradi 2,5 mjeseca više nego učitelj u razrednoj nastavi - toliko o tome da su učitelji u produženom boravku nepotrebni; mnogi su učitelji kada im se pružila prilika otišli iz nastave/boravka i preuzeli nastavu informatike a sada strepe što će biti s njihovim radnim mjestom. Učinkovit - nije, jer nije normalno da učenici (prema primjeru rasporeda sati) sa stranim jezikom počinju tek u 13.20? Nema tu učinkovite nastave. Održiv - nije. Učitelji, roditelji, učenici, djelatnici kulturno umjetničkih ustanova, sportskih klubova, svi su nezadovoljni. Kako se nešto može provoditi i održati ako su svi nezadovoljni? Uz dužno poštovanje, naziv je potpuni promašaj. Također bih skrenula pažnju na učenike s teškoćama u razvoju. Nigdje se ne navodi kako se planira s njima provoditi nastava sa povećanom satnicom. Do sada većina učenika s teškoćama nisu pohađala izborne predmete (INF, VJ, drugi strani jezik) jer im je to previše obveza u tom danu, a i znamo da takvi učenici redovito idu kod logopeda, defektologa i drugih stručnjaka. Kada bi takvo dijete trebalo ići na svoje terapije? To znači da će i navedeni stručnjaci raditi sa djecom tek iza 15h. Pa što je s njihovim radnim mjestima? Zar će svi ići u poslijepodnevnim terminima na terapije? Za kraj, prema sadašnjem Pravilniku o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi navodim čl.8 koji glasi: Učitelj u produženome boravku priprema, organizira i provodi neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima. (2) Učitelj u produženome boravku je osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada dužan: - surađivati s učiteljima iz redovite nastave u svakodnevnoj komunikaciji razmjenjujući informacije, sudjelovati u izradi Godišnjeg izvedbenoga kurikuluma učitelja u redovitome odjelu i komunicirati i surađivati sa stručnim suradnicima škole, - sudjelovati na roditeljskim sastancima razrednoga/razrednih odjela te individualnim razgovorima s roditeljima, - voditi pedagošku dokumentaciju, bilješke o radu i o učenicima, - dežurati, - obavljati i druge poslove u skladu s propisima i po nalogu ravnatelja. Toliko o tome da učitelji u produženom boravku "čuvaju" djecu. Prijedlog: zaposlite više tehničkog osoblja, osigurajte prostore u školama da se produženi boravak produlji do 4. razreda, tako će se zaposliti i više učitelja, opremite škole informatičkim učionicama (da nije samo jedna po školi) i informatičkom opremom, povećajte knjižnice, opremite sportske dvorane, opremite kuhinje novim aparatima... I najvažnije, pitajte učitelje što im treba, ne namećite nešto bez dogovora s ljudima koji to moraju provoditi. Hvala. Senija Horvat | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 681 | LUCIJA RAKO | Eksperimentalni program | Poštovani, Bit ću kratka jer smatram da je većina kolega rekla dovoljno. Također mislim da je predloženi dokument neuravnotežen, nepravedan, neučinkovit i neodrživ. Djeca su umorna i preopterećena (posebice nakon COVID krize i online nastave), a Vaše rješenje je povećati satnice i produljiti njihov boravak u školi? Osim što je ideja neizdvediva zbog manjka školskih prostora i kadra, nehumana je za učitelje, učenike i njihove obitelji. Pogotovo u današnje vrijeme djeca trebaju svoje slobodno vrijeme. Umjetničke škole niste ni spomenuli. Kada bi nam djeca trebala dolaziti na nastavu u glazbene škole? Kako bi se izvodio glazbeni program u osnovnim školama? Kako bi to utjecalo na kvalitetu glazbenog obrazovanja? Glazbene i druge umjetničke škole ne odgajaju samo profesionalne izvođače, već i buduću publiku - kulturne mlade ljude. Ali uzalud trošim riječi jer Vas očito nije briga. Profesori su potplaćeni, djeca isfrustrirana i umorna, škole nemaju adekvatnu opremu i prostore, a Vi donosite ovakve prijedloge. Uvredljivo. Rasteretite djecu nepotrebnih obveza, povećajte plaće i poboljšajte uvjete rada učiteljima i odvojite više novca za školstvo. Samo tako ćete dobiti bolje rezultate. S poštovanjem, Lucija Rako | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 682 | SILVIJA NOVAK | Eksperimentalni program | Poštovani, Na koji način se navedeno planira provoditi kod učenika s poteškoćama uključenima u redovne škole? Nigdje ih se ne spominje. Konkretno govorim o učenicima koji nakon škole pohađaju različite oblike psihosocijalne podrške (tretman logopeda, defektologa, psihologa, fizikalna terapija, radna terapija...) Isto tako, govorimo o dužem radnom vremenu osobnih asistenata i plaćanju njihovog posla koji je i trenutno sramotno malo plaćeni. S poštovanjem, Silvija Novak | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 683 | Matea Vukov | Eksperimentalni program | Poštovani, neću duljit već ću samo reći kako je sramotno da se uz sve silne reforme i eksperimente kroz koje prolazimo sve ove godine nitko nije sjetio vratiti kulturama, i umjetničkom području općenito, dostojanstvo, a zatim i onaj odavno i nepravedno oduzet jedan sat . Umjesto da se izmišljaju kojekakvi novi predmeti mogli ste jednostavno vratiti kulturama da imaju barem dva sata tjedno u svim razredima jer, budimo realni, odgojni predmeti imaju upravo tu moć da se kroz njih uči o društvu, zajednici, svijetu, samima sebi. Netko to ipak uporno ne želi uvidjeti. Djeca su željna umjetničkog stvaralaštva, a isto tako kultura im je više nego ikad potrebna. Mislite li na dobrobit djece, bilo bi dobro da vratite svim odgojnim predmetima koji imaju jedan sat tjedno (Glazbena kultura, Likovna kultura, Tehnička kultura ) da imaju dva sata tjedno u svakom razrednom odjeljenju. Dopustite djeci da budu i kreativci, umjetnici, a nama dozvolite da im oplemenjujemo duh. Kultura je veliko bogatstvo koje se ne može procijeniti materijalnim vrijednostima. S poštovanjem, Matea Vukov | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 684 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je predloženi dokument neuravnotežen, nepravedan, neučinkovit i neodrživ u svakoj od sljedećih točaka: 1. Reforma ne može obuhvaćati samo osnovnu školu kao zasebnu cjelinu, nego treba planski mijenjati cijelu vertikalu od vrtića do fakulteta. Postojeće predložene promjene rezultirat će lošijim rezultatima u srednjim školama, jer se srednje škole ne mijenjaju, od učenika i dalje očekuju samostalnu i kompletnu mladu osobu, a mi ćemo iz osnovne škole slati djecu koja nisu u stanju samostalno napisati zadaću ili se samostalno pripremiti za ispit! Molim obrazloženje zašto je reforma rađena na ovako površan i parcijalan način! 2. Rad škole treba biti u svim školama u RH u jednoj smjeni s dovoljnim brojem opremljenih učionica i svih potrebnih prostora uključujući knjižnice, igraonice, sportske dvorane, dječja igrališta, ogromne blagovaonice i opremljene kabinete za učitelje. Opremanje škola za cjelodnevnu školu ne znači samo dovoljan broj učionica za jednu smjenu. Na žalost brzina obnove nakon potresa daje nam nadu da će se taj standard u cijeloj RH postići za 20-tak godina! 3. Kvaliteta nastave i učenja ne postiže se povećavanjem postojećih normi trenutno zaposlenim učiteljima nego zapošljavanjem dodatnog kadra prema potrebama cjelodnevne škole, kao i smanjenjem broja učenika u razredima, optimalno 15, a maksimalno 20 (uz dodatno smanjenje ukoliko u razredu imamo učenike s teškoćama). Molim obrazloženje kako se očekuje kvalitetnija nastava, ako se učitelju smanjuje vrijeme predviđeno za pripremu iste! 4. Rasterećenja učenika ne može biti bez rasterećenja kurikuluma (izbaciti sve suvišno), iz svih nastavnih predmeta, pogotovo u predmetnoj nastavi, a to se sada ne čini. U svim predmetima ima nepotrebnih sadržaja koje djeca trebaju naučiti napamet (zaborave ih pet dana nakon ispita). Kao maleni eksperiment molim sve stručnjake koji ne misle tako da otvore radnu bilježnicu iz bilo kojeg predmeta, iz bilo kojeg razreda od 5. do 8. koji nije njihovo područje i riješe samostalno jednu stranicu! Bit će im puno toga jasnije! 5. Cjelodnevna škola je prema ovom dokumentu obavezna. To je nedopustivo! Cjelodnevna škola može biti samo ponuđena, a roditelj samostalno bira kakav oblik školovanja želi svome djetetu. Samo redovnu nastavu (A1) ili cjelodnevnu školu u više modela (A1+A2), (A1+A2+B1), (A1+B1 ili A1+B2 – učenici viših razreda mogu samostalno otići kući i vratiti se samo na izvannastavnu ili izvanškolsku aktivnost koju žele). Mislim da su roditelji sposobni samostalno odlučiti što poboljšava kvalitetu njihovog obiteljskog života! 6. Obogaćeno učenje kako ste ga lijepo nazvali nije moguće u velikim skupinama. Ono mora biti prilagođeno specifičnim interesima, sposobnostima i talentima djece. Na papiru lijepo izgleda, ali u praksi je na ovakav način besmislen. To moraju biti izuzetno male skupine, koje se bave naprednijim sadržajima iz svih nastavnih predmeta, bilo da je riječ o matematici ili likovnoj kulturi za koje se učitelj ciljano priprema prema potrebama upravo tih učenika. Ako to nije tako, to nije rad s nadarenima, nego puka formalnost. Molim obrazloženje što je obogaćeno i na koji način? 7. Razredna nastava ne može funkcionirati samo s jednim učiteljem kako dokument predlaže jer je roditelju kojem cjelodnevna škola treba potrebno zbrinjavanje djeteta od 7.00 do 17.00. Obavezni dio za učiteljicu je A1 i A2 dio do 15 sati (što puno prelazi sadašnju normu jer se zaboravljaju sva moguća dežurstva). Predlagatelj očekuje da dijete od 7 godina samo zna koji dan ide na koje aktivnosti u B1 dijelu, samostalno na njih odlazi i nakon njih samostalno odlazi iz škole? Što s djecom koja trebaju biti u školi do 17.00, a ne žele ići na izvannastavne aktivnosti? Tko se brine o toj djeci? Kako predlagatelj očito ne zna kako organizirati cjelodnevnu školu u razrednoj nastavi na način da bude uravnotežena, pravedna, učinkovita i održiva nudim mu tri modela u kojima RADE 2 UČITELJICE: 1. model: PRVA UČITELJICA radi A1 dio do ručka, DRUGA UČITELJICA radi A2 i B1 dio (slično produženom boravku). 2. model: PRVA UČITELJICA ima 3 nastavna predmeta koje radi A1+A2 (do ručka), DRUGA UČITELJICA ima ostala 3 nastavna predmeta koje radi A1+A2 (nakon ručka). Obje imaju vrijeme za igru i odmor učenika (slično cjelodnevnoj nastavi). 3. model: PRVA UČITELJICA počinje od jutra i sredinom dana dolazi DRUGA UČITELJICA. Dio dana su prisutne obje i vremenski se preklapaju (svaka u svom prostoru) i rade s učenicima ciljano prema sposobnostima djece. Taj model omogućuje pomoć u učenju djeci kojoj je potrebna i rad s naprednijim učenicima na složenijim sadržajima. Svaka učiteljica i u ovom modelu radi A1+A2, svaka iz svoja 3 predmeta (dio kada se preklapaju sličan je dodatnoj i dopunskoj nastavi koje su sada jednom tjedno, ovako se rade svaki dan). Ukoliko predlagatelj ne razumije predstavljene modele, može se obratiti bilo kojoj učiteljici u RH koja ima iskustvo rada u produženom boravku ili cjelodnevnoj nastavi! 8. Razdvajanje predmeta Priroda i društvo na dva predmeta je nepotrebno i besmisleno. Djeca svijet doživljavaju kao jednu cjelinu. Ovo razdvajanje samo znači teže torbe jer ćemo imati odvojene bilježnice i udžbenike! Zar nije cilj rasterećenje učenika i u smislu težine školskih torbi? 9. Smanjenje satnice informatike, a uvođenje novih predmeta nije rasterećenje djeteta. Danas sva zanimanja traže informatičku pismenost. Umjesto toga učit ćemo ih da heklaju, čiste i rade manje popravke (Praktične vještine). To nije uloga škole, nego obitelji i za to nije potreban novi predmet. Znači li odabir ovakvog puta u našem obrazovanju da vlastitu djecu svjesno školujemo da budu jeftina radna snaga u drugim zemljama EU? 10. Predmet Svijet i ja osmišljen je samo da popuni vrijeme djeci koja ne idu na vjeronauk. Sve u njemu se već radi kroz druge predmete i međupredmetne teme. To nije rasterećenje učenika! Sada učenike koji ne idu na vjeronauk zbrinjavaju njihove učiteljice. Nije problem u ponudi aktivnosti za to vrijeme nego u nepostojanju prostora za tu skupinu djece, a to ne rješava uvođenje novog predmeta! Zašto umjesto predmeta Svijet i ja nemamo po 2 sata razrednika na kojima će se kritičko mišljenje razvijati kod svih učenika, a ne samo jednog dijela? 11. Predstavljeni Eksperimentalni program napisan je kao popis nečijih želja (u potpuno nerealnim uvjetima) bez da se pitalo dionike na koje se odnosi što oni žele. Poboljšanje osnovne škole pokušava se provesti u neadekvatnim školskim zgradama (nije dovoljno imati samo određeni broj učionica i biti u jednoj smjeni), bez novog zapošljavanja učitelja (opterećivanjem preko norme svih sadašnjih neće podići kvalitetu rada) i bez pitanja roditelja žele li uopće cjelodnevnu školu do 8. razreda. Ako predlagatelj nije osigurao prostor, nema dovoljan broj učitelja u RH koji bi to mogli odraditi ili nema financijskih mogućnosti da platiti nove učitelje ne treba u cjelodnevnu školu ni kretati dok sve navedene uvjete ne osigura! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 685 | Slavica Pavlović | Eksperimentalni program | Cjelodnevnu nastavu sigurno nisu osmislili oni koji sudjeluju u neposrednom odgojno - obrazovnom radu, jer učitelji koji rade u razredima sigurno ne bi osmislili nešto tako loše i nakaradno za male duše s kojima provedu najljepši dio djetinjstva obrazujući ih, slušajući njihove male tajne i brige koje često puta učitelj zna bolje i od samih roditelja. Ako je cilj djecu odvojiti od svojih roditelja i obitelji 9 i više sati onda ste na pravom putu. Samo me zanima kakva vrsta roditelja moraš biti da svoje dijete prepustiš sustavu na milost i nemilost. Cjelodnevna nastava - nedorečeno, nejasno. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 686 | MARTA ČURIN | Eksperimentalni program | Kao učiteljica razredne nastave U POTPUNOSTI SE NE SLAŽEM s Eksperimentalnim programom „OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Smatram da je nedorečen, nedefiniran, nestrukturiran, površan, nepromišljeno i na brzinu donesen i na kraju neizvediv. Slažem se da su promjene u obrazovanju prijeko potrebne, no zašto se ne pita i ne uključuje u planiranje one koji su prije svega stručni u svom poslu i na koncu provode svoje radno vrijeme s učenicima zbog kojih promjene i uvode…. Mislite li da je učitelj, kojem je do sada Pravilnikom propisan maksimum od 5 sunčanih sati u neposrednom radu s učenicima (a zna se i zašto), sposoban samostalno i kvalitetno organizirati i odradit cjelodnevnu nastavu? Obzirom da se planira da učitelj većinu dana provede u školi u nastavi, kad mislite da bi se trebao kvalitetno pripremiti za nastavu idućeg dana, kad bi trebao pripremiti nastavu i za učenike koji pohađaju redovnu nastavu uz individualiziran ili prilagođen pristup, kad bi se trebao baviti silnim i sve opširnijim poslovima razredništva i ostalim administrativnim poslovima? U koje vrijeme bi trebao održavati individualne informacije i roditeljske sastanke? Kad bi i kako učitelj trebao prisustvovati sjednicama RV i UV? Kad bi se učitelj trebao stručno usavršavati? Kad je planirano da učenici prema Rješenju odlaze na tretmane kod stručnih suradnika, logopeda, defektologa, rehabilitatora, …? Kako da cjelodnevnu nastavu izdrže i učenici s teškoćama u ponašanju, poremećajem pozornosti, učenici s dijabetesom, učenici s cerebralnom paralizom, … Što je s učenicima koji uz redovnu nastavu pohađaju i nastavu u drugim školama, npr. Glazbena škola, Škola za klasični balet i suvremeni ples, … Što će biti s učiteljima koji rade u Produženom boravku ili koji rade kao drugi učitelj u Cjelodnevnoj nastavi koja odlično funkcionira u Rijeci već punih 45 godina i u kojem su obvezna dva učitelja koja vode jedan razred (a zna se i zašto)? Što je s vremenom koje bi učenici trebali provoditi sa svojim obiteljima, pogotovo ukoliko roditelj radi smjenski? Što je s našim obiteljima? Kao roditelj, pročitavši vaš program o cjelodnevnoj nastavi, ostala sam razočarana. Ne želim da je moje dijete u školi cijeli dan. (Ako sam ja kao učitelj u školi cijeli dan, mora biti i moje dijete…), ne želim da MORA pisati zadaću u školi, ne želim da MORA učiti u školi. Želim da nauči samo organizirati svoje vrijeme, da se uči samostalnosti i odgovornosti. Nisu sva djeca ista, netko odmah nakon nastave piše zadaću, netko voli odmoriti i poigrati se. Djeca moraju sami smišljati način zabave, a ne čekati učitelja/icu da im predloži neku aktivnost. U cjelodnevnoj nastavi stalno će im netko govoriti što moraju raditi. Na taj način gube svoj identitet, ne razvijaju mozak, ne razmišljaju svojom glavom, postaju roboti koji ne znaju razmišljati već samo slušati naredbe. Volim provoditi vrijeme sa svojim djetetom i želim biti uključena u njegov osobni rast i razvoj. Mislim da je za odgoj djeteta najbolja opcija obitelj, a ne škola. Učitelji, koliko god bili kvalitetni i kompetentni, ne mogu zamijeniti roditelje u odgoju djece. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 687 | Anamarija Voćanec | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave i u cjelodnevnoj nastavi radim već više od 17 godina. Obzirom na iskustvo u CN koje smo u našoj školi usavršavali godinama, nisam zadovoljna predloženim modelom cjelodnevne nastave. Želim izdvojiti nekoliko elemenata : Prvo, ako djeca borave cijeli dan u školi, pored redovnog odgojno – obrazovnog rada mora biti dobro organizirano i slobodno vrijeme učenika, jer djeca nemaju preostalog vremena u danu. U mojoj školi to je planirano kao i odgojno – obrazovni rad. Tako u organizirano slobodno vrijeme provodimo različite igre, izlazimo iz škole i posjećujemo kulturne ustanove - HNK, kazalište lutaka, izložbe, šetnje, sportske aktivnosti … U Vašem prijedlogu toga nema. Drugo, tražite od nas učitelja da predajemo predmete za koji se nismo školovali, a oduzimate nam Tjelesnu i zdravstvenu kulturu za koju smo kompetentni, koju smo odslušali i educirali se na fakultetu. Gdje ćete naći toliki broj kineziologa, koji i sada „bježe“ iz školskog sustava? Na kraju će TZK predavati osobe, ljudi koji su višak u nekom drugom predmetu. Već se govori o takvim kombinacijama. Treće, zanima me gdje će se zaposliti viškovi učitelja iz cjelodnevnog boravka i produženog boravka? Rečeno je da ćemo raditi u vrtiću! Na Filozofskom fakultetu sam završila smjer učitelj RN i diplomirani sam učitelj RN, a ne odgajatelj i nisam educirana za rad u vrtiću već u školi. Zatim, predloženi model nije definirao, a to je vrlo važno, kako će izgledati zaduženje učiteljice koja će raditi od 7,30h do 15,30h i koja se nakon tog vremena još mora pripremati za nastavu, pripremati dodatne materijale, ispite, upisivati ocjene i praćenje učenika u e – dnevnik, voditi roditeljske sastanke, druge suradnje s roditeljima i ostale administrativne poslove? Škola u kojoj radim preteča je cjelodnevne nastave. Imamo već 46 godina iskustva u radu i danas imamo izvrsnu i provjerenu organizaciju rada na tom području. Svaki razred ima dvije učiteljice s podijeljenim predmetima i već više od 4 desetljeća sve izvrsno funkcionira, na zadovoljstvo djece, roditelja i učitelja! Primjer smo dobrog rada cjelodnevne nastave! Preuzmite naš primjer! Naša djeca su naša budućnost i s njima ne možemo samo tako eksperimentirati. S poštovanjem, Anamarija Voćanec dip. uč. RN | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 688 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | U tablici 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa navodite radne obaveze i poslove učitelja razredne nastave i u solarnim satima (8. dio). Smjerno ponavljam komentar u dio cjelovitog Dokumenta. U solarnim satima ne navodite vrijeme koje učitelj razredne nastave boravi U ŠKOLI, s učenicima za vrijeme odmora i rekreacijske stanke, kojih je, prema vašem prijedlogu, čak 5 (6), u trajanju 10 min + 10 min + 25 min + 10 min + 40 min + 10 min = 105 minuta, odnosno 1 solarni sat i 45 minuta. Zbog izračuna tjednog radnog opterećenja u solarnim satima NUŽNO je i POTREBNO vaše izračune tjednog radnog vremena PROMIJENITI i u njih unijeti 5 * po 1 solarni sat i 45 min, ukupno 525 minuta, odnosno 8.75 solarnih sati u tjedno radno opterećenje učitelja. Promijeniti na način da školski sat ostane nastavni sat jer učiteljice i učitelji RN svoje učenike dočekuju najmanje 15 minuta ranije od početka nastave te ispraćaju iz škole u istom vremenu, kao i da za vrijeme svih odmora učiteljice/učitelji razredne nastave borave sa svojim učenicima, bivaju u školi, na svojem radnom mjestu. BEZ POLUSATNE PAUZE koju propisuje Zakon o radu. NEDOPUSTIVO je omalovažavati vrijedno i učinkovito radno vrijeme učitelja RN, koje, samo ono nastavno, pretvarate u tzv. solarno u kojemu, po vama, naš rad tijekom nenastavnog rada ništa ne vrijedi. #sramotno Prema vašem planu, više od jednog radnog dana u tjednu, učitelj RN će provesti na odmorima i tzv. rekreacijskim pauzama učenika. #učinkovitost To vrijeme učitelji, konkretno RN, provode u školi, sa svojim učenicima, na svojem radnom mjestu i zato ga je POTREBNO URAČUNATI u TJEDNO RADNO OPTEREĆENJE. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 689 | Lana Matičević | Eksperimentalni program | Poštovani, već nekoliko puta sam pokušala komentirati navedeni eksperimentalni program, ali jednostavno smatram kako moju zabrinutost ne mogu iskazati pomoću jednog komentara. Kako mi učenike obrazujemo i odgajamo da prvo pohvale, a zatim svojim suučenicima izjave konstruktivne kritike. to ću i ja sada učiniti. Napokon ste prepoznali važnost drugog stranog jezika koji ovim programom postaje obavezni izborni predmet. Smatram kako u 21. stoljeću svi učenici trebaju imati osnovno obrazovanje u minimalno dva strana jezika. Hvala Vam što ste prepoznali navedenu potrebu. Tu svakako pohvaljujem nemogućnost ispisa s drugog stranog jezika te očuvanje satnice nastavnika stranog jezika. No, s druge strane, smatram kako dokument nije dobro složen. Odnosno, smatram kako nakon čitanja čitatelj (učitelj) ima puno više pitanja nego što je imao prije čitanja dokumenta. Neću komentirati samu strukturu, zato što smatram kako u Hrvatskoj ona nije psihički izvediva. Tom rečenicom mislim na učenike koji psihički, odnosno fizički ne mogu podnijeti školu kao ustanovu 8 sati dnevno (s pauzama ili bez). Po struci sam profesorica njemačkog jezika i pedagog te nisam profesorica kemije, matematike fizike. Moje pitanje je direktno; u dijelu kada učenici pišu domaći rad, a ja ih čuvam, kako ja djeci mogu pomoći s kemijom, fizikom i matematikom kad ja nisam stručna za to? Zašto bih zadavala domaće zadaće opet ako ću ja zajedno s učenicima kasnije te zadaće pisati? Mislim da neki učenici jednostavno trebaju jedan na jedan poduku i da će se samo pogoršati stanje/znanje učenika cjelodnevnom nastavom. Na kraju krajeva, vrlo malo škola može ispuniti zadane uvjete. Neke škole nemaju ni papir za printanje, dovoljno sanitarnih čvorova, a kamoli blagavaonice, kabinete za učitelje itd. Volim provoditi vrijeme u zbornici, volim svoje kolege, ali bih voljela svoj mir za vrijeme pripremanja nastave i ispravljanje ispita pa mi treba i "Ured". Ukoliko će radno vrijeme biti od 8 do 17.00, Znači li to da imam pravo ne primite roditelje na informacije poslije 17.00? Puno pitanja, a premalo odgovora. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 690 | ANA GRBAC | Eksperimentalni program | I ja izražavam zabrinutost zbog organizacije nastave u umjetničkim (plesnim i glazbenim školama). Kao učiteljica u osnovnoj glazbenoj školi, ne vidim nijednu pozitivnu stavku u cjelodnevnom boravku u školi. Trenutno u glazbenim školama radimo i u jutarnjim smjenama, što se pokazalo odlično. Molim, mislite i na glazbene škole koje oblikuju dijete i pojedinca, usađuju mu visoke životne i umjetničke vrijednosti, odgajaju ga u odgovornog, hrabrog i emotivnog čovjeka. Ne podržavam cjelodnevnu nastavu iz tih razloga - komplicirana organizacija nastave u glazbenim školama. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 691 | Spomenka Bogeljić | Eksperimentalni program | Poštovani, Kako ste mislili organizirati nastavu u OSNOVNIM GLAZBENIM I PLESNIM školama? Spomenka Bogeljić,prof. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 692 | Gordana Alfeldi | Eksperimentalni program | Poštovani, prilično je zahtjevno konstruktivno komentirati tekst koji je u glavnini sastavljen od općih zaključaka i floskula, projekcija i pretpostavki u maniri ŠBB-KBB, dok za svoje navode ne nudi nikakav konkretan izvor, referencu niti je poznata „skupina autora“ koji su na istome radili. Tko su i što su, čime se bave, čime su zaslužili vaše povjerenje za obavljanje ovakvog posla, po čemu znaju više od nas koji smo se školovali za rad u prosvjeti, radimo, usavršavamo se. Zaključujem da smatrate kako ipak znaju više od nas jer bazu, temelj ovog sustava-učitelje, nitko ništa nije pitao. Koji profil stručnjaka (pedagozi, psiholozi, knjižničari, soc.pedagozi, učitelji RN i PN, učitelji rehabilitatori) je bio uključen u osmišljavanje, izradu te kasnije praćenje i evaluaciju programa? No, idemo od početka… 1.„…ispodprosječni rezultati učenika češće prisutni u određenim skupinama učenika, u pravilu onim koji se školuju u otežavajućim uvjetima odrastanja“ – cjelodnevna škola ne rješava otežane uvjete odrastanja. Nastava je oduvijek i zauvijek besplatna i dostupna svima, zajedno s izvannastavnim aktivnostima. Materijalna i socijalna ugroženost učenika se neće riješiti boravkom u školi do 15/17 h niti tim učenicima škola može pružiti ono po čemu se eventualno razliku od vršnjaka (novi bicikl, visina džeparca, tenisice, opremljenost kuće). 2.„Programske promjene i usklađivanja nužne su i između obrazovnih razina i ciklusa.“ – program predškole obavezan je, ali nema nikakvih sankcija za roditelje koji ne uključe djecu. Srednja škola nije obavezna. Kako se točno usklađuju te tri obrazovne razine time što će učenici dulje boraviti u školi? 3.„Osmišljene promjene jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ – MZO ne prepoznaje posao učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan, kamoli javnost. Komunicirate s nama putem medija, saznajemo sve među posljednjima. Ne pitate nas za mišljenje, ne osluškujete naše ideje i potrebe, ne obilazite „teren“. Ovakve velevažne izjave o statusu učitelja su gotovo pa uvredljive. 4.„Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Pritom se modelom rada škola kao cjelodnevnih odgovornost upravo roditelja/skrbnika za odgoj i obrazovanje vlastite djece u svim segmentima naglašava.“ – potpuno kontradiktorna i neutemeljena izjava bez logike. Boravak djece u školi većinu dana će poboljšati kvalitetu života roditeljima? Odgovornost na roditeljima dok im netko drugi uči djecu šivati i peći palačinke? Uzmimo za primjer učenika koji je u školi do 15 h i nakon toga ide na jednu izvanškolsku aktivnost. Kući dolazi u 17 h. Ako treba ići spavati u primjereno vrijeme, a prije toga nešto naučiti, ponoviti, pročitati lektiru, s obitelji će provesti efektivno sat vremena. Po vašoj računici, čisto dovoljno. 5.„To je škola koja je dio cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja u kojem svaki učenik ima stvarnu i optimalnu mogućnost izgraditi i formirati osobni, društveni i budući profesionalni identitet. To je škola u kojoj svaki učenik ima priliku formirati i dosegnuti najbolje od sebe, na temelju sposobnosti i svojega rada, neovisno o obiteljskom okruženju i neovisno o utjecajima društvenih obilježja u kojima odrasta, a koja nije birao. To su ciljevi kojima moderna i suvremena škola kao cjelodnevna škola treba težiti.“ -ovdje se već čuju violine i pjev ptičica. Barem ih ja čujem. No, kada smo kod formiranja i dosizanja najboljeg sebe, idemo redom. Što je s učenicima 1.razreda koji već na velikom odmoru žele kući? Što je s učenicima s teškoćama? Što je s učenicima koji najbolje funkcioniraju u tišini? Što je s neuklopljenim učenicima koji se ne osjećaju dobro u svom razredu? Natprosječno inteligentnima? Onima s ADHD-om? Jednaka količina nastave svima? Ne bih rekla… 6.“Jača kapacitet osnivača škola za organizaciju i provedbu odgojno-obrazovnih programa unutar osnovnih škola.“ – dajte molim vas! Osnivači rade problem oko isplate sredstava za novu žarulju projektora. Dajte molim vas! 7. „Zadovoljavanju potreba i ostvarenju potencijala svakog učenika.“ – u kojim materijalnim i tehničkim uvjetima? U školama u kojima učiteljica dođe prva i naloži peć na drva? U školama koje nemaju dvoranu/imaju malenu dvoranu iz 63./imaju novu potpuno opremljenu dvoranu? U školama u kojima djeca provode dane na drvenim stolicama, bez ikakve prostorije za odmor, razonodu? 8. „Da se učenicima koji preferiraju učenje u mirnom okruženju lišenom vanjskih zvukova i ometajućih podražaja mora ponuditi mogućnosti takvog učenja. Isto tako, učenicima koji, na primjer, odabiru kretanje tijekom učenja, potrebno je također dopustiti i ponuditi i takve mogućnosti učenja.“- mora? Gdje? Škole koje rade u jednoj smjeni su popunjene do kraja. A ako se i nađe prostor, tko će biti s tim učenicima? 9. „Potrebno osigurati jasne uvjete za učinkovit rad stručnih suradnika u ostvarenju ukupnih ciljeva cjelodnevne škole.“ – tko će se pobrinuti da se ovo ostvari i provjeriti je li zaista tako? 10. Najavljeni iznosi povećanja plaća i iznosi namijenjeni školama su daleko od dovoljnih i vrijednih pažnje. Godinama su se plaće učitelja smanjivale pa onda povećavale u mizernom postotku, cijelo vrijeme smo po plaćama u nekakvom nategnutom prosjeku. Iznosi namijenjeni školama nisu dovoljni za ozbiljnija ulaganja budući da predloženi oblik rada zahtijeva ulaganja svaki dan za svakog učenika. Iznosi namijenjeni ravnateljima imaju jasnu ulogu-kupiti njihov pristanak. 11. Pedagogija slobodnog vremena kao modernija grana pedagogije ističe slobodno vrijeme kao priliku za razonodu, igru, razvoj ličnosti i samoodgoj. Brojne druge grane pedagogije, koje su autorima ovog programa sigurno poznate, pozivaju na samostalnost, slobodu, boravak u prirodi, kreativnost, kretanje, iskustveno učenje. Cjelodnevna nastava je zadnje što treba generacijama današnje djece s poremećajima pažnje i koncentracije, slabom grafomotorikom, ovisnošću o ekranima, nerazvijenom općom motorikom i bez doticaja s vanjskim svijetom. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 693 | Vesna Kovačić | Eksperimentalni program | Najbolja škola je ona u kojoj su zadovoljni učenici, učitelji i roditelji. Program za takvu školu još do sada nije napisao nitko , a mislim da neće ni u budućnosti. Učiteljica sam razredne nastave i trenutno radim u prvom razredu. Ni uz razne motivacijske igre i opuštanja ne uspijevam svoje učenike držati " budnim " do kraja 5. nastavnog sata. Neki bi rekli da nisam dobra učiteljica. Možda i nisam jer negdje postoje učitelji koji to mogu , vjerojatno oni koji pišu programe o cjelodnevnoj nastavi. Kao i većina škola i moja ima produženi boravak. Ono što primjećujem je da su djeca sve nesamostalnija jer uvijek netko nad njima" bdije" i govori što je dobro a, što nije. Pozdravljam volju da se pomogne učenicima s teškoćama. Međutim takvi učenici osim naše potpore trebaju stručnu pomoć. Zato Vas lijepo molim da zaposlite defektologe, logopede i dječje psihologe. Njihova pomoć nam je potrebna sada i odmah a, ne za šest mjeseci koliko čekaju roditelji na listama čekanja po bolnicama. Osim što sam učiteljica , ujedno sam i roditelj . Želim da imam vremena za svoju obitelj. Želim vrijeme da sama odgajam svoje dijete i da budem prisutna u njegovom životu gdje god je to moguće. Smatram da mi ovakav oblik cjelodnevne nastave to nije u mogućnosti pružiti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 694 | Biljana Štetić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao roditelj osnovnoškolskog djeteta i kao učiteljica razredne nastave ne podržavam oblik cjelodnevne škole u ovom obliku kako je predstavljen iz više razloga: 1. Kao majka nisam suglasna da moje dijete provodi dan u školi pod opterećenjem koje je predloženo vizijom cjelodnevne škole niti da ga većinu dana odgaja institucija. Smatram da bi takav oblik školovanja bio preveliko opterećenje što bi negativno utjecalo na psihički, mentalni i socijalni aspekt djeteta. Također sam i mišljenja da bi takav oblik školovanja rezultirao udaljavanjem od obitelji, obiteljskog života i odgoja. 2.Smatram da cjelodnevna škola ne bi trebala biti obvezna za sve učenike RH već izbor, a takav oblik već imamo u obliku produženog boravka pa čemu onda izmišljati toplu vodu. 3. Vaša vizija škole možda je pogodna za velike gradske sredine, ali za male ruralne sredine čiji se stanovnici većinom bave poljoprivrednim djelatnostima bio bi promašaj. Zadržati učenike iz takvih obitelji u školi dulje od dosadašnjeg vremena bilo bi uistinu pravo mučenje. Nadalje, je li takav oblik nastave pogodan i za učenike s prilagođenim programom integrirane u redovite razredne odjele? 4. U dokumentu se nigdje ne spominju male područne škole i odjeli. Pretpostavljam da bi došlo do zatvaranja takvih škola pod izlikom da su troškovi preveliki za njihov opstanak, a time i do tehnoloških viškova među učiteljima razredne nastave. Učenici iz takvih škola bi tada morali putovati do matičnih škola što iziskuje dodatno vrijeme provedeno u putu. Zamislite prvašića koji mora na autobus ili vlak u 6 ili 7 ujutro, a vraća se u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima? Koliko je njegovo dnevno opterećenje i je li opravdano? 5. Povećanje norme za učitelje RN - sama pomisao na to djeluje demotivirajuće. Posao koji sada rade dva učitelja (učitelj RN i učitelj PB) svalit će se na jednoga?! 6. Gdje i kada je predviđeno pripremanje učitelja za rad? Zar u školi za vrijeme odmora, ručka, dežuranja, informativnih razgovora i ostalih poslova? Razmislite koliko će kvalitetna biti ta priprema, a time i sam nastavni proces. 7. Sate TZK neće predavati učitelji RN – ovo je ponižavajuće za sve učitelje RN, oduzimate im nešto za što su kompetentni pod izlikom da su djeca pretila. Pa nisu ih učitelji RN učinili pretilima! Problem je u suvremenom načinu života i prehrani, SATNICI TZK, a ne u učiteljima. Na osnovu čega ste došli do zaključka da će se zapošljavanjem kineziologa problem pretilosti i debljine riješiti? Ovim načinom preuzimanja sati TZK mogli bi se povesti i glazbenjaci, likovnjaci…, pa čemu onda smisao razredne nastave. 8. Pisanje zadaća i učenje u školi nije opravdano za sve učenike jer svima ne odgovaraju iste metode, isto vrijeme učenja, kao ni prostor i uvjeti u kojima uče. 9. Što je sa izvanškolskim aktivnostima poput glazbenih škola, sportskih klubova…? Gdje bi se one uklopile u raspored cjelodnevne nastave nije objašnjeno u vašem dokumentu. Zar u večernjim satima? Nadalje koliko bi bio širok spektar izvanškolskih aktivnosti u ruralnim sredima? 10. Uvođenje novih predmeta te povećanje satnice dodatno je opterećenje za ionako već opterećene učenike. Smatram da bi bilo potrebnije detaljno pretresanje postojećih kurikuluma unutar postojeće satnice. Ovakav eksperimentalni program cjelodnevne nastave ne podržavam dok god se ne ispita šira javnost o stvarnoj potrebi ovakvog oblika škole u RH. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 695 | Anica Hrlec | Eksperimentalni program | Poštovani, komentari se redom odnose na: 1. KONTEKST U opisu se poziva na vrednovanja koja daju ispodprosječne rezultate naših učenika, no vanjsko vrednovanje u obliku NI se ove godine u svim školama prvi put provodi i tek se počinje snimati situacija. Pia istraživanja su pokazala da učenici od 1. do 4. razreda OŠ imaju dobro razvijenu prirodoslovnu pismenost, a od 5. do 8. razreda manje, ali ne pokazuju ispodprosječne rezultate...ili ako takvi postoje potrebno je ih je navesti i citirati. 2. CILJ PROGRAMA Ovo je uistinu eksperimentalni program po ugledu na rijetke zemlje EU koje imaju takav oblik OŠ (Portugal,...i..ne znam tko još), no te zemlje ni po čemu nemaju bolje rezultate u vanjskim vrednovanjima i istraživanjima PISa testovima. Po napisanom i iznešenom vidljivo je da je program napisan u kratkom vremenu bez ozbiljnijih promišljanja o poboljšanju sadašnje nastave, poglavito u smislu uvjeta u kojima bi se ta nastava trebala provoditi, bez ikakvih standarda. Potrebno je točno definirati standarde: brojnost razreda (s obziorom na učenike s poteškoćama u učenju i darovite), broj učionica, broj i veličina kabineta, broj prostorija za odmor učenika, broj prostorija za boravak učitelja. Zanemarili su se realni tehnički uvjeti izvođenja takvog oblika nastave, pogotovo za izvannstavni dio u kojem se razredi dijele u manje skupine, te je broj učionica potrebnih za izvođenje takve vrste nastave uistinu velik. Ne vidim da je ito o tome u ovome dokumentu promišljao. "Svi unaprijed započeti reformski procesi" a zadnji od njih je Škola za život koja je rezultirala novim predmetnim kurikulima za predmete koji se poučavaju u OŠ i SŠ (gimnazijama) ne obuhvaća cjelodnevnu natsavu u OŠ već uvođene još jedne godine OŠ tako da bi ona trajala 9 godina. Pošto se u dokumentu poziva na važeće kurikulume iz škole na život, znači da se poziva na krive dokumente, te bi nove kurikulume za cjelodnevnu nastavu trebalo izraditi. U ciljevima se spominju novi programski sadržaji, a kurikulumi su usmjereni na ishode učenja. "Uključivanje svih učenika u istovjetnu količinu nastave." Nažalost, zbrojila sam obavezne sate npr, u 8 razredu u A1 i A2 obavezni dio što bi iznosilo oko obaveznih 9,5 h dnevno za učenike + izvananstavni i izvanškolski dio...pa učenici će biti više od 12 h u školi (sunčevih s pauzama). Dodavanjem većeg broja sati vidim samo veće opterećenje učenika koji su satnicom i sada preopterećeni. Povećanjem norme u dijelu neposrednog odgojno obrazovnog rada učitelja smatram povredom radnih obaveza koji proizlaze iz zakonskih okvira kojima su definirani. Prijedlog povećanja plaća u ovakvom dokumentu nije mjesto, već se to mora točno precizirati kroz zakonske okvire, kao i sama norma učitelja. Napominjem da već sada učitelji/profesori/nastavnici/stručni suradnici imaju veći dio norme neposrednog rada s učenicima u OŠ npr. za kem , bio, fiz je to 24 sata tjedno neposrednog odgojno obrazvnog rada za razliku od kolega na istom radnom mjestu u srednjoj školi a to je 22 sata...već sada su godinama učitelji u OŠ opterećeniji neko njihovi kolege u SŠ, o ovim eksperimentom i ovim dokumentom u kojem norma nije striktno definirana daje se poslodavcima, tj. ravnateljima mogućnost da opterećuju dodatno učitelje po vlastitom nahođenju. Dokumentom se predlaže uvećanje plaće za 15 % u odnou na osnovnu plaću, što je premalo s obzirom na zahtjeve koji se nameću učiteljima u cjelodnevnoj nastavi. Povećanje plaće sukladno tome što će učitelji sve raditi i koliko će biti njihovo opterećenje bi trebalo biti barem 80 % u odnosu na osnovnu plaću (A1 i A2dio), plus dodana povećanja od 15 % za programe B1 i B2. Unaprijed zahvaljujem na razmatranju komentara i predlažem da skupina kojoj ovdje imena ne mogu naći, kao da je bezimena, a čim netko ne želi potpisati ono što je napisao ne shvaćam odveć ozbiljno, ode pogledati ne tako daleko kako zo rade npr. Slovenci...nisu im đaci cijeli dan u školi, igraju se vani, borave u prirodi, druže se s obitelji..i imaju dobre rezultet na PISA testovima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 696 | Monika Blažina | Eksperimentalni program | Poštovani nakon iščitavanja dokumenta nailazim na mnog probleme i nedoumice, kao učitelj te kao roditelj. Naglašavanje kako će se dužim boravkom učitelja i učenika u školi podići rejting učiteljima te eliminirati potreba za instrukcija je izrazito problematično. Naime, prebacivanje odgvoornosti na isključivo učitelje, oni ne samo da ne posrtaju cijenjeniji nego se stavljaju direktno na nišan nezadovoljnih roditelja koji će očekivati da apsolutno ništa ne moraju sa djecom raditi.To je apsolutno nemoguće. Kako mislite da 25 prvašića vježba čitanje? kako mislite da drugaši nauče tablicu množenja? Za neke aktivnosti nema drugog načina nego u miru sjesti, sam pa onda s roditeljem, i dobro izvježbati u miru svog doma. Navodite da ćete svim roditeljima pomoći tako da će djeca biti duže u školi. Pitam vas a što s roditlejima koji rade popodne? Kada će oni viđati svoju djecu? Što s ljudima koji rade u smjenama? Ovom problemu se doskočilo uvođenjem produženog boravka u mnogo škola. Razlog što on nije uveden u sve škole je taj što su ti učitelji prepušteni lokalnoj samovolji koja je ovisno o budžetu zapošljavala ili nije. O tome smo raspravljali i pri savjetovanju o Pravilniku o produženom boravku no odgovornima nije bilo dovoljno jasno da učitelj produženog boravka vrijedi JEDNAKO kao svaki drugi učitelj, prošao je isto obrazovanje i treba biti pod skrbi Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ukoliko se ne odustane od ideje proglašenja učitelja produženog boravka tehnološkim viškom, potrebno je jasno definirati kamo će ti učitelji biti rapoređeni te javno i jasno utvrditi listu prioriteta pri raspoređivanju na druga radna mjesta jer u produženom boravku rade učitelji sa 20 i više godina staža te smatram da kolegice i kolege ne smiju biti kažnjeni zbog toga što su imali sreću ili nesreću da rade u produženom boravku. Njihove diplome su jednako vrijedne kao i onih u nastavi.Uostalom, učitelj produženog boravka već rade ono što se naziva A2 u ovom eksperimentalnom programu. Uvođenje "novih " predmeta smatram štetnim , osobito razdvajanje Prirode i društva te smanjenje satnice ostalih predmeta. Umjesto toga predlažem Informatiku, Likovnu kulturu i Glazbenu povećati na obaveznih dva sata tjedno. Informatika je nužan predmet u današnje doba, a LIkovna i Glazbena kultura su izraziro bitne za cjelovit razvoj djeteta. Svako dijete , od najranije dobi prije govora kreće s pjevušenjem melodija i crtanjem. Stoga treba podržazi njihov prirodan razvoj.Priroda i društvo treba ostati jedan predmet jer učenici u toj dobi svijet oko sebe spoznaju cjelovito. To je u skladu s njihovim psihofizičkim i kognitivnim sposobnostima. Pozdravljam uvođenje zamjenskog predmeta za one koji ne pohađaju Vjeronauk no ne pozdravljam obavezu izbora jednog od tih. Također, nije jasno tko bi trebao predavati taj predmet, gdje je kurikulum i tko se obrazovao za izvođenje istoga. Predlažem da se umjesto ovog modela, eksperimentalno uvede model cjelodnevne nastave koji je već iskušan u mnogim hrvatskim školama i uspješno se kao takav provodi te da se u eksperimentalnom izvođenju dorade još neki mogući aspekti rada. To bi onda bila prava cjelodnevna nastava, ovako će učenici imati produljenu jutarnju smjenu, i nakon toga rastezanje , hodanje po školi i zapravo gubitak vremena. Svakako je potrebno uvesti drugog učitelja u drugi dio nastave kako bi se rasteretili razrednici koji rade u jutarnjim smjenama. Razrednišvo obuhvaća dugi niz poslova i za to je potrebno mnogo vremena. Trpanje mnogih stvari pod ostale poslove smatram izrazito štetnim osobito satničarstvo, dežurstva te smatram da to svakako treba uračunati u neposredan rad . Pri dežurstvima za vrijeme odmora, rekreativnih pauza i ručka na učiteljima je ogromna odgovornost i veliki broj učenika te je taj period izrazito stresan svakom učitelju, a ovom reformom broj dežurstava i vrijeme provedeno na hodnicima će se neminovno povećati. Također, ne vidim sisao nepripremljenog rada. Ukoliko se učitlej neće pripremiti za rad, što bi onda trebao raditi? Nakon redovne nastave i ručka učenici bi trebali ostajati na satima potpore i potpomogutog učenja. Kako mislite da se učeniku pomogne ako se ne pripremimo, materijali ne padaju s neba. Osim ako se ne misli da to potpomognuto učenje bude obično čuvanje gdje će netko samo biti u razredu, a učenici će sami raditi. To onda mogu i kod kuće. Ako cjelodnevnu nastavu planiramo kako bismo osigurali kvalitetnije obrazovanje svima i izjednačili mogućnosti obrazovanja za sve, onda moramo razmišljati o kvaliteti cjelokupnog boravka učenika u školi. Da bi taj boravak bio kvalitetan, za njega se treba pripremiti. Podržavam uvođenje cjelodnevne nastave s DVA učitelja, povećanjem satnice predmeta Informatika, Likovna kultura, Glazbena kultura, TZK- u izvođenju učiteljice koja svakako ima potrebne kompetencije za to, nužnim smatram da u neposredan rad ulaze i poslovi razredništva, satničarstva i dežurstva jer ne zaboravimo , od učitelja se očekuje i rad u raznim školskim timovima, uređenje škole, organizacija roditeljskih sastanaka i informacija, stručno usavršavanje, sudjelovanje u Razrednim i Učiteljskim vijećima,Erasmus i ostalim projektima, a poželjno bi bilo da tu negdje nađu vrijeme i za odrađivanje aktivnosti koje zahtijeva napredovanje u zvanje. Monika Blažina | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 697 | Miljenka Župan | Eksperimentalni program | Moja pitanja (op. M.Ž.): 1. Zašto se uvodi preračun nastave s nastavnih na „solarne“ sate kad to nije praksa niti u jednom europskom obrazovnom sustavu? Naime, uz nastavni sat obračunava se i odmor i/ili minimalno potrebno vrijeme za pripremu sata pa je to, zbrojeno, 60 minuta i tako se obračunava. Zato u većini obrazovnih europskih sustava u razredu rade dva učitelja u raznim kombinacijama, a drugi učitelj se uvodi kroz različite oblike (stručno osposobljavanje početnika, u znatno duljem trajanju nego kod nas; dva učitelja koji dijele nastavu po područjima; dva nastavnika koji svaki radi jedan dio područja u istom ili različitom vremenu; jedan učitelj za prijepodnevnu, drugi za poslijepodnevnu nastavu; vanjski suradnici; jedan učitelj za nastavu, drugi za produženi ili cjelodnevni boravak; savjetnici bacc za različita područja u poslijepodnevnom radu i slično). 2. Zašto se predviđa da će programe A1 i A2, u različitom dijelu radnog vremena, praktički u dvije smjene, voditi isti učitelj kad je praksa da se izbjegava da isti učitelj radi praktički dvokratno i punih 8 sati dnevno jer je dokazano da se na taj način gubi kvaliteta nastave; uz to se ne poštuju niti rezultati znanstvenih istraživanja koji dokazuju da je različita efikasnost rada u različitim razdobljima osmosatnog radnog vremena, a najmanja u posljednja dva sata (razlozi zbog kojih Skandinavija, Srbija i još neke zemlje EU prelaze dijelom na šestosatno radno vrijeme u radno intenzivnim branšama u kakve se uračunava i odgojno-obrazovna djelatnost, pribjegavaju kliznom radnom vremenu i ostalim oblicima rasterećenja radnog intenziteta tijekom dnevnog radnog vremena)? 3. Je li napravljena proračunska simulacija koliko će konkretno koštati ovakav model na primjeru velike gradske škole, velike škole izvan većih gradova, škole srednje veličine – seoske škole, škole u maloj seoskoj sredini? 4. Je li napravljen model simulacije koliko će nastavnika ostati bez punog radnog vremena i u kojim predmetima? Da li se išlo na uštedu smanjivanjem broja nastavnika? 5. Je li napravljen model rješavanja ovog problema budući da ti ljudi ostaju bez punog radnog vremena voljom i organizacijskim promjenama Ministarstva a ne voljom i organizacijskim promjenama osnivača i poslodavca? 6. Što će biti s umjetničkim područjem i učiteljima tog područja budući da nastavniku/učitelju umjetničkih predmeta neće biti dovoljne ni 4 do 5 škola da popuni svoje puno radno vrijeme? 7. Zašto se nije išlo na rasterećenje učenika u pogledu količine činjeničnog sadržaja pojedinih predmeta, u pogledu broja predmeta (očito se broj predmeta povećava), te u pogledu izbornosti i sadržaja u pojedinom predmetu i izbornosti broja i seta predmeta (individualizirani obrazovni program uz izbor predmeta koje učenik prati/uči i djelomična izbornost sadržaja u predmetu koji učenik prati/uči)? Dapače, očita je tendencija još većeg opterećenja učenika u pogledu broja predmeta i broja sati provedenih na nastavi, a s time i povećanog opterećenja činjeničnim sadržajima. Pri tom nije dokazano da će ovakvo povećano opterećenje dovesti i do povišenja kvalitete „znanja“ učenika ili uspješnosti na testiranjima (TIMSS, PIRLS, PISA) 1. Zašto se pod krinkom "preračunavanja nastavnih u solarne sate" provodi smanjenje stručnog kadra/učitelja u OŠ? Logično bi bilo da u središtu učiteljskog rada bude nastava i da se to odražava u raadnim zaduženjima učitelj. Ovako ispada da je posao učitelja sve drugo osim nastave i učenika. 2. Zašto se učiteljima nameću "gotove pripreme izdavača" kad nastavnici više nisu obavezni pisati pripreme i nakon što je već četiri godine za učitelje obavezno jedino priprema materijala za učenike, izrada digitalnih materijala za učenike (u čemu mogu sudjelovati i učenici) a preporučuje se sustav problemske nastave, djelomično mentoriranje, sustav "obrnute učionice" i sav prebogati metodički repertoar, usvojen i uvježban u posljednje 4 godine? 3. Znamo za katastrofalne psihičke posljedice zatvaranja, izoliranja i prisile da svi učenici rade/uče na isti način što je odlikovalo online nastavu za vrijeme pandemije. Zašto uvodimo upravo te oblike rada "na mala vrata" nakon što smo godinama išli u suprotnom smjeru? 4. Iako znamo da djeca najmanje nauče iz vođene frontalne nastave, zašto forsiramo upravo te oblike? Sigurno da se neće moći rabiti druge oblike uz velike kolektive i veliko radno opterećenje i učenika i učitelja (više od 6 "solarnih" sati dnevno). Zašto onda CDŠ inzistira upravo na organizaciji nastave koja povlači za sobom upravo vođene i kolektivne oblike rada? 5. Hrvatska ima dugu tradiciju efikasnih i suvremenih metodičkih oblika rada, od Freinetove preko Radne škole i Projektnih metoda, Šumske škole (sve starije od 70 godina) pa do suvremenih oblika nastave, Head Start i Step by Step sustava, RWCT metoda, obrnute učionice i Claas Managing. Zašto su onda izabrani veliki kolektivi, dugotrajni boravak na nastavi, kolektivno učenje pri čemu je nemoguće provoditi suvremene oblike nastave? 6. Zašto se nije išlo na veću izbornost predmeta, tj. na veći broj i bogatiju ponudu izbornih programa (u programu iz 1999. bilo je oko 50 izbornih programa)? Zašto se nije išlo na veću izbornost redovnih predmeta - poznat je hrvatski model s 3 sata obavezne temeljne nastave + 2 sata izbornih sadržaja u istom predmetu, za one koji žele i mogu više? Zašto se nije išlo na izbor predmeta i stvaranje osobnih obrazovnih programa putem izbora seta predmeta? Zašto općenito, pa i potpomognuto i obogaćeno učenje, i izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, i duljina i način boravljenja u školi, nisu više stvar osobnog odabira a ne stvar prisile i obaveze? A toliko se kunemo u „brigu za dobrobit djece“? 7. Zašto se svi stručni poslovi nastavnika/učitelja „preračunavaju na solarne sate“ a svi ostali poslovi ne? Pretpostavlja se da su učitelji zaposleni kako bi obavljali stručne poslove – nastavu i poučavanje, a ne radi ostalih poslova. Ovako ispada upravo obrnuto! 8. Na koji je način uključena struka (pedagogija, psihologija, didaktika, metodika) u pripremu, izradu, uvođenje i praćenje ovog projekta, preko ustanova koje su zadužene za praćenje i osiguranje kvalitete – AZOO, NCVVO, Agencija za visokoškolsko obrazovanje, HAZU I još malo pitanja (u vezi sa zakonskim rješenjima): Po kojem će zakonu učiteljima mijenjati tip radnog odnosa - s punog na dio radnog vremena do čega će nužno doći zbog preračuna na "solarne sate" i smanjivanja satnice informatike? Naime, za takvu promjenu treba pisani prijedlog poslodavca s na zakonu utemeljenom prijedlogom, i u zakonu nabrojenim razlozima ovakve promjene, a radnik bi na taj prijedlog trebao pisanim putem pristati. Onda se tek može mijenjati ugovor o radu. Inače ne. Pogotovo zato što nema, na primjer, smanjenja broja učenika niti smanjenja opsega poslova. Dapače, opseg poslova se bitno povećava, a radno vrijeme de facto produljuje. Svi dosadašnji zakoni branili su ovakvu izmjenu na štetu radnika, pa zato svi zakoni o odgojno-obrazovnoj djelatnosti (od 1991. nadalje) imaju Prijelazne i završne odredbe u kojima se ne dira u prava djelatnika zatečenih u radnom odnosu u trenutku nastupanja promjene. A to je u skladu i s odredbama EU o intervencijama u radne odnose. Kako se misli više od 50 posto učitelja prisiliti da prihvate ovakvu promjenu na kakvu ih tjera Eksperimentalni program ...? Tim više, sve i da pristanu na takvu izmjenu, jednostavno nema dovoljno škola na kojima bi si svi mogli dopuniti satnicu i tako si sačuvati postojeći udio u 40-satnom radnom vremenu, ili puno radno vrijeme!? Kakva su to rješenja „dogovorena s osnivačima“ za one koji će ostati bez punog ili bez dijela radnog vremena? Zapošljavanje u vrtićima na određeno ili djelomično radno vrijeme, zapošljavanje uz uvjet polaganja „razlikovnih ispita“ koje niti jedan fakultet ne nudi jer niti su napravljeni programi niti je njihova izrada niti ovakva do/prekvalifikacija dogovorena s Ministarstvom znanosti i obrazovanja? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 698 | Marija Tomljanović Mihalić | Eksperimentalni program | Poštovani, Kao roditelj se protivim eksperimentalnoj cjelodnevnoj nastavi i planom kojeg ste nam vi nametnuli kao obaveznog. Ja želim odlučiti sama da li će moje dijete do 16h biti u školi ili ne. Sada ide u produženi boravak koji kao takav treba i ostati ( ako imate potrebu, dijete može ići). Na ovaj način ćete razoriti obitelji, dobiti iscrpljenu i nezadovoljnu djecu te u konačnici frustrirane roditelje i nastavnike! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 699 | Katja Ćorić | Eksperimentalni program | Poštovani, Ovim putem izražavam svoje neslaganje prijedlogom kao majka, kao stručni suradnik psiholog u osnovnoj školi te kao odgojno-obrazovni djelatnik. Kao majka, apsolutno se ne slažem s time da moje dijete već u prvom razredu mora imati fond sati osmišljen ovim prijedlogom. Ne slažem se ni s time da je obvezan „izabrati“ izborni predmet (Svijet i ja ili Vjeronauk). Mislim da se u cjelodnevnoj nastavi vjeronauk može organizirati puno bolje, da nema potrebe za drugim predmetom već da ostatak učenika može u to vrijeme imati organizirano slobodno vrijeme ili nešto slično. Ne slažem se ni s time da dijete nema nikakvih školskih obaveza van škole jer smatram da to otežava učenje samostalnosti te odgovornosti za vlastiti rad i uspjeh. U Rijeci već dugi niz godina postoji sistem cjelodnevne nastave s 2 učiteljice koje svaka predaju 3 predmeta, ali s organiziranim slobodnim vremenom za igru i razvoj socioemocionalnih vještina, a ne za nastavu od 8-15 sati, uz malo duže odmore. Smatram da je takav sistem puno kvalitetniji od ovog koji ste predložili. Kao stručni suradnik psiholog, ovaj me prijedlog brine ponovno iz više razloga. Imam dojam da se uopće nije mislilo na učenike s teškoćama. Kako bi učenici s poremećajima pažnje ili ponašanja trebali funkcionirati u fondu sati koje ste predložili? Što je s učenicima s poremećajima iz autističnog spektra? Što je s učenicima koji imaju pravo na pomoćnike? Učenika s teškoćama je sve više, a ovaj je prijedlog potpuno neprilagođen njima. Što je s učenicima s problemima mentalnog zdravlja, kao npr. anksioznim učenicima kojih je sve više? Također, smatram potpuno pogrešnim da se razredništvo, umjesto da mu se da na većoj važnosti (u normi i nadoknadi), još više srozalo i da je time potpuno podcijenjena važnost tog dijela posla. Svatko tko je ikad bio razrednik ili surađivao s razrednicima zna koliko je to važan, ali i iznimno težak posao. Rad na grupnoj koheziji i vršnjačkim odnosima smatram iznimno bitnim, pogotovo ako govorimo o tome da će djeca provoditi zajedno još više vremena u školi nego do sad. Više vremena zajedno znači i više trzavica i problema koje je potrebno rješavati, kao i osjećaja o kojima je potrebno razgovarati i raspravljati, tako da smatram da jedan sat razrednika tjedno nije dovoljan. Ne smatram optimalnim niti uvođenje obveznog drugog stranog jezika. Smatram da nemaju sva djeca niti sposobnosti niti afinitete za drugi strani jezik i opet se, umjesto povećanja izbornosti, dodaju djeci obavezni predmeti, odnosno obaveze (u četvrtom razredu učenicima ste dodali 3 obavezna predmeta!). Smatram da je prijedlog štetan za mentalno zdravlje kako učenika (povećava im se količina obaveza, oduzima slobodno vrijeme i vrijeme za vanškolske interese te se oduzima pravo na individualnost – svaki učenik ima svoj stil učenja i ne mogu svi učiti na način koji ste zamislili), tako i učitelja (što posljedično opet ima utjecaj na učenike). Također, smatram da je u svijetu kojem živimo informatika od iznimne važnosti te da je smanjenje satnice informatike (bez obzira na to što navodite da je udvostručena) vrlo loše. Koji je postotak učenika koji jednog dana na svom poslu neće morati koristiti neku vrstu digitalne tehnologije? Želimo li da razumiju što rade ili da naslijepo klikaju ono što im je rečeno? Smatram i da je djeci potrebno puno više vremena za slobodnu igru nego što je planirano ovim prijedlogom jer je ona neophodna za njihov optimalan rast i razvoj. I za kraj, kao odgojno obrazovni djelatnik, smatram da se ovim prijedlogom ponižava cijela struka. Reforma se bazira na ogromnom povećanju obaveza i otkazima silnim viškovima koji će nastati ako se ovaj prijedlog ostvari. Predlažete da posao koji su do sada obavljale dvije učiteljice (RN i PB ili u Rijeci dvije učiteljice RN u cjelodnevnoj nastavi), od sada obavlja jedna osoba. Kako to može pozitivno utjecati na kvalitetu nastave, a posljedično i rezultate djece? Svaki organizacijski psiholog ili stručnjak za ljudske resurse može vam reći da ne možete zaposlenicima gotovo pa udvostručiti obaveze, uz neku nadoknadu koja se reklamira kao povećanje plaće, ali je u stvari smanjenje kad se uzme u obzir povećanje obaveza, i očekivati bolje rezultate. Norme koje su planirane ovim prijedlogom insinuiraju da se učiteljski posao sastoji samo od čistog održavanja nastave. Znate li koliko je vremena potrebno za pripremu kvalitetne nastave? Za kvalitetno formativno vrednovanje? Za suradnju s roditeljima? Za sjednice? Za silnu administraciju? Za stručno usavršavanje? Za ova zaduženja koja ste po novom svrstali u ostale poslove (satničari, IKT i slično)? Računa li se vrijeme koje učitelji provedu između 2 školska sata (odmor na kojem mora dežurati i paziti na učenike) kao slobodno vrijeme učitelja? Nažalost, ni nakon silnog teksta koji sam napisala, nisam obuhvatila sve ključne dijelove vašeg prijedloga. Nadam se da će se komentari pročitati otvorenog uma i da će se čuti što govore ljudi koji rade u školama te se sukladno tome promisliti o provedbi programa kojeg ste predložili. Lp, Katja Ćorić, mag. psych. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 700 | Darija Grgić | Eksperimentalni program | Cjelodnevna nastava je još jedan eksperiment u hrvatskom školstvu. Uočavam mnoge nedostatake! Nikome iz radne skupine ( ne zna se tko čini radnu skupinu) nije palo napamet da učitelj RN mora se i pripremiti za nastavu, pregledati učeničke radove i ispite, održati roditeljske sastanke, sudjelovati na sjednicama UV, RV, ŽSV dakle i educirati se!Biti aktivan u tijelima škole ( Tim za kvalitetu, Tim za darovite, Tim za EU...) Zanima me u koje vrijeme bi se to trebalo realizirati? U ljetno ferije!? Uvode se novi predmeti za koje nitko ni ne zna kakav im je kurikulum. Ne zna se tko će ih predavati! Ili se planira učitelje osposobiti i za to, ili su već osposobljeni, a da ni ne znaju!? Zato im se uzima TZK za koji jesu stručno osposobljeni! Zanima me što je s djecom nasilnicima u školama koji su isto ovako sličnim eksperimentom integrirani u sustav. Trebaju li ih trpiti ostala djeca i učitelji do 16 h umjesto do 12h!? Što je s roditeljima koji rade 2. smjenu? Često su usklađivali smjene s djecom kako bi bili zajedno prijepodne. Sada ih neće uopće vidjeti tijekom dana. Jeste li razmišljali i o njima? Velik broj roditelja radi u trgovini i uslužnim djelatnostima gdje im cjelodnevna nastava oduzima vrijeme s djetetom, a ne da im daje to vrijeme! Informatiku ne možemo smanjiti u 21. st., ali možemo vjeronauk! Ovo je zaista eksperiment, loše osmišljen, koji će uništiti generacije koje budu njim obuhvaćene! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 701 | Božica Ruk | Eksperimentalni program | Poštovani, Stvarnost u kojoj živimo pokazuje da nije moguće imati dovoljno prostora za CN. Pitam se kako naše učenike pripremiti za budućnost ako mi kao učitelji nećemo imati uvjete za održavanje nastave. Tehnološka pismenost je važna za stvaranje radno sposobnog čovjeka koji će nama biti zalog za mirovinu. Ako sam ja na nastavi od 8 do 15:30 kako ću vrednovati ispite, rješavati dokumentaciju u e- dnevniku, držati roditeljske sastanke, pripremiti se za nastavu. Zar naši učitelji razredne nastave više nisu stručni za TZK. Prijedlog je da više ne predaju TZK. Obračun satnice nije objašnjen . Što s učiteljima u produženom boravku. Svi roditelji nisu za to da im djeca ostaju do 15 sati. Oni su danas i previše opterećeni. Izborna nastava je do 14 sati , zar to nije dovoljno. Oni su već premoreni i jedva čekaju odlazak kućama. Božica Ruk, učiteljica tehničke kulture i informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 702 | PETAR DOBRIĆ | Eksperimentalni program | Promjene u konceptu izvođenja nastave i usvajanja nastavnih sadržaja su nasušno potrebne u kontekstu razvoja mladog čovjeka. Učenik u središtu nastavnog procesa, usvajanje novih spoznaja, praktičnih, digitalnih i socijalnih vještina osigurava kvalitetno obrazovanje i civilizacijski napredak svakog mladog čovjeka i razvoj suvremenog društva. Eksperimentalni program ne omogućuje učenicima razvoj dostojan današnjem napretku u trenutku galopirajućih promjena u svim sferama digitalnog društva. Slobodno vrijeme učenika u predloženom konceptu nije prikladno zastupljeno kao osnovno pravo djeteta na planiranje raspolaganja slobodnog vremena. Proces učenja i spoznajni procesi tijekom usvajanja znanja nije isti za sve učenike. Većini učenika potrebno je osigurati vlastiti prostor za učenje (doma, a ne u školi), kako bi se mogli kvalitetno pripremati za usvajanje znanja i izvršavanje školskih obaveza. Predloženi oblik potpomognutog učenja ne može omogučiti ostvarenje obrazovnih politika. Cilj svakog društva je odgojiti i pripremiti učenike za samostalan život i doprinos zajednici. Koncentracija i pažnja učenika današnjih generacija se direktno odražava na njihov pristup učenju pri usvajanju nužnih vještina za funkcioniranje u budućim aktivnostima. Izvannastavne aktivnosti će se održavati kad su učenici već premoreni nakon izravnog rada (A1). Voljni moment, umor i koncentracija današnjih generacija učenika nije prikladan za rad i kvalitetu istog na poslijepodnevnim izvannastavnim aktivnostima. Smanjivanje satnice informatike u 21. stoljeću (digitalno doba) nije opcija radi nužne izobrazbe učenika i usvajanja digitalnih kompetencija, koje se nužan uvjet za obavljanje mnoštva poslova današnjice. Ovaj negativni iskorak direktno utječe na razvoj djece i pripremu za poslove u budućnosti. Jedan sat tjedno nije produktivno za odvijenje kvalitetne nastave informatike i usvajanje nasušno potrebitih digitalnih kompetencija u prenapučenim razredima (20 - 25 čenika). Djeca s posebnim potrebama nisu u mogućnosti aktivno pratiti današnji tempo nastave te je kontraproduktivno očekivati da cijeli dan sudjeluju u školskim aktivnostima. Povećanje norme učitelja nije mudro jer smanjuje produktivnost učitelja i kvalitetu nastavnog procesa. Zaduženja današnjih učitelja su iznimno zahtjevna i kompleksna, te direktno utječu na kvalitetu nastavnog procesa, pripremu nastavnog sata, rad na projektima i osobno stručno usavršavanje. Savjetujem Vas u dobroj namjeri i molim da ispravite mnoštvo nedostataka i precizirate nedorečenosti radi dobrobiti svih učenika. Petar Dobrić, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 703 | MARIJA TUFEKČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, na koji ste način došli do zaključka da "djeca ne provode dovoljno vremena u školi?" Molim relevantna istraživanja, stručna mišljenja, ankete, bilo što. Takvo nešto ne možete izjaviti bez ikakvog znanstvenog uporišta. Zbog čega se izbacuje sat informatike? Ako išta, satnica informatike bi se kontinuirano trebala povećavati, a ne smanjivati. Kako će škole koje ne mogu osigurati jednosmjensku nastavu, uopće provesti ovo u djelo? Gdje su kantine? Gdje će se održavati slobodno vrijeme? Taj prijedlog je takva nebuloza i besmislena izmišljotina da je to nevjerojatno da ste uopće imali obraza sročiti ga u prijedlog, a u većem dijelu Hrvatske uopće nije ni provediv. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 704 | Jasminka Horvat | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica Informatike u osnovnoj školi, predlažem povećanje satnice Informacijske i digitalne kompetencije na dva sata tjedno – i to kao obvezni predmet u sve razrede osnovne škole. Provođenjem različitih inicijativa kao što su Dabar, Hour of Code ili EU Code Week na satovima Informatike, kod učenika se razvija logičko razmišljanje koje nadopunjuje njihovo znanje iz domena informacijske i digitalne tehnologije, računalnog razmišljanja i programiranja, digitalne pismenosti i komunikacije te e-društva. Učenici ne mogu ostvariti odgojno-obrazovne ishode ako Informatiku imaju samo jedan sat tjedno. S dva sata nastave tjedno u osnovnoj školi dolaze digitalno spremniji u srednju školu i s lakoćom se uključuju u izabrane programe. Zanimanja i poslovi kojima će se baviti naši učenici već sada traže napredno korištenje digitalne tehnologije i programa, a smanjivanjem satnice oni će biti zakinuti za vještine koje njihovi vršnjaci u Europi imaju. Jasminka Horvat, mag. educ. inf. učitelj mentor | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 705 | ANA DUKARIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, u današnje vrijeme kada je tehnologija svuda oko nas i gotovo ni jedan posao nije moguće obaviti bez nje, zaista je pohvalno uvođenje informatike kao redovnog premeta od prvog do osmog razreda u osnovne škole, no jedan sat tjedno nikako nije dovoljan da učenici usvoje potrebna znanja i razviju digitalne vještine za sigurno, brzo i efikasno korištenje iste kako bi stasali u odgovorne digitalne građane i konkurentne djelatnike na tržištu rada. Za to svim učenicima treba prvenstveno vrijeme, kontinuitet u radu i mentorirano barem dvosatno tjedno vođenje od strane učitelja informatike kako bi stekli sigurnost u radu, brzinu i kritičkim promišljanjem brinuli o kvaliteti svoga rada prilikom primjene tehnologije u svakodnevnom životu. Radim dvadeset i drugu godinu u matičnoj i područnoj školi uz granicu sa R Slovenijom, kao učiteljica informatike. Informatika od početka mojeg rada, bez obzira kako se zvala izborni ili redovni, toj djeci od uvijek je bila isključivo "redovni predmet" - što znači da su na informatiku išli i dan danas idu svi učenici i ona je najnormalnije uključena u raspored dva sata tjedno. Sve vještine rada na računalu ta djeca su stjecala i stječu isključivo u školi jer mnoga djeca (a to se pokazalo u vrijeme nastave na daljinu kad su roditelji posuđivali školska računala da djeca mogu pratiti nastavu) nemaju svoja računala ili ona nisu adekvatna za rad. Jedan sat informatike tjedno mojim učenicima doista je premalo, a ako bi radili svaki drugi tjedan po dva sata gubi se kontinuitet u radu i integraciji usvojenih sadržaja, a da o sigurnosti na internetu i ne govorimo koliko bi bila ugrožena. Dakle, veoma je bitno da informatička znanja i vještine stiću svi učenici kontinuirano i planski, jer upravo to se pokazalo kao jedan od ključnih nedostataka do sada u nekim školama u kojima nisu išli svi učenici na informatiku a male škole su u tome bile u prednosti. Nemojte nam oduzimati tu prednost! Našoj djeci a i nama njihovim učiteljima, ostavljanje satnice informatike na dva sata tjedno je od životne važnosti, uvažite tu činjenicu! Zahvalna na razumijevanju! S poštovanjem, Ana Dukarić, magistra informatike. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 706 | ADELA SAKRADŽIJA | Eksperimentalni program | Poštovani, kao jednu od mnogih neuralgičnih točaka Dokumenta vidim u tome što nema spomena o dodatnom zapošljavanju stručnih suradnika i ekipiranju timova. Za kvalitetan razvoj djeteta, djeca u osnovnoj školi trebaju imati dostupnog pedagoga, psihologa, logopeda i edukacijskog rehabilitatora. Mnoge škole imaju samo jednog stručnog suradnika (neke čak i pola) koji mora odrađivati i poslove za koje nije educiran te fizički nije u stanju obaviti sve poslove. Već sada s manjim fondom sati provedenih u školi grcamo u problemima s eskalacijom nasilja, velikim brojem djece s psihičkim problemima i nedovoljnom podrškom učenicima s teškoćama u razvoju. U nacrtu se ne spominje ni riječi o dodatnom zapošljavanju psihologa, pedagoga, logopeda i edukacijskih rehabilitatora. Poštovani, ako ste već išli u reformu sustava i ako poznate sustav onda ste upoznati s time da naše škole nemaju dovoljan broj stručnih suradnika i nisu u stanju pružati kvalitetnu podršku učenicima s problemima i uz to održavati prevenciju s ostalom populacijom. Ne treba biti posebno mudar da se zaključi da će produženi boravak u školi dovesti do povećanja situacija koje će rezultirati vršnjačkim nasiljem. Ne mogu se oteti dojmu da se daje prednost fizičkom razvoju djece (dodatnom zapošljavanju kineziologa u razrednoj nastavi) nad psihičkim i socijalnim. Ova reforma je bila idealna mogućnost da se zaposle potrebni stručni suradnici i na taj način odgovori izazovima života i vremena, ali o tome nema ni spomena. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 707 | Dubravka Zakarija Bračić | Eksperimentalni program | Poštovani, dokument koji je pred nama sadrži mnoge nejasnoće pa bih htjela postaviti nekoliko, nadam se konstruktivnih pitanja: 1. Zbog čega se povećava tjedno opterećenje učenika u svim razredima osnovne škole? Tjedno opterećenje učenika 1. razreda sada bi bilo 26 sati tjedno (bez sata razrednika). Tjedno opterećenje prvaša POVEĆALO bi se sa 18 (bez izbornih predmeta i sata razrednika) na 26 sati obvezne nastave (bez sata razrednika). Još ako se popusti pritisku javnosti i uvedu 2 sata Informatike tjedno (po mom mišljenju kao roditelja nepotrebno jer djeca u nižim razredima osnovne škole trebaju više razvijati motoriku nego sjediti za računalom, a ionako sjede previše) onda bi prvaši imali 28 sati A1 nastave tjedno (sa 2 sata informatike i satom razrednika) što bi značilo da bi 3 puta tjedno imali 6 školskih sati. U PRVOM razredu! Voljela bih znati koji su stručnjaci i na temelju kojih istraživanja došli do zaključka da bi povećanje tjednog opterećenja bilo dobro i korisno za učenike osnovne škole, pogotovo nižih razreda? Pogledajmo satnicu 4. razreda. Tjedno bi imali 28 sati u nastavi (bez sata razrednika, znači efektivno 29, a sa još jednim satom Informatike 30 sati u nastavi (svaki dan 6 sati nastave u 4. razredu!) U predmetnoj nastavi nije ništa bolje, 5. i 6. razred bi imali sa satom razrednika 32 sata tjedno, a 7. i 8. razredi bi imali 34 sata tjedno sa satom razrednika. To znači da bi 7. i 8. razredi imali 4 puta tjedno 7 sati nastave!!! Sa još jednim satom Informatike došli bismo do broja 35 što bi značilo da bi svaki dan imali 7 sati! Kao roditelj, ali i kao nastavnica u osnovnoj školi tvrdim da je to previše. 1. Tjedno opterećenje učenika nije u skladu sa predloženim rasporedom nastave (A1), odmora i učenja (A2). Što to znači? U rasporedu ste planirali 5 sati dnevno nastave A1 za razrednu nastavu, a tjedno opterećenje učenika 1.-4. razreda bi se povećalo. Kad će se održavati ti 6. satovi u razrednoj nastavi? Hoće li ručak biti odgođen sa 12.40 na 13.30? Nije li to kasno za učenike razredne nastave? Razmak između doručka i ručka u tom slučaju bi bio skoro 5 sunčanih sati. Ili će se taj 6. sat održati nakon ručka kad bi trebalo biti učenje (A2) pa će učenje možda biti skraćeno ili produženo do 16.00 h? Kakva će biti koncentracija učenika razredne nastave taj 6. sat, a i sve 5. satove? (Predajem učenicima 4. razreda i znam da su 5. sat već prilično umorni.) Bi li ove promjene bile zaista na dobrobit učenika? U predmetnoj nastavi postavlja se isto pitanje, kad bi djeca ručala, kad bi učila, kad bi se održavali 7. satovi (ne znam je li gore prije ručka dok su gladni, ili poslije ručka kad bi trebali malo odmoriti) i bi li ta tri/četiri/pet dana imala produženo učenje A2 do iza 16 sati u kojem slučaju bi nastavnik koji je došao u 08.00 h na posao i bio s učenicima do kraja obvezne nastave proveo na poslu više od 8 sati? Nadalje, sa 7 sati nastave u danu, nastava A1 završila bi u 14.05, ako bi tada slijedila pauza za ručak, A2 program počeo bi u 14.45. Do 15.30 ostaje 45 minuta. U tih 45 minuta učenici bi trebali napisati sve zadaće, naučiti svo gradivo toga dana, uvježbati zadatke, pročitati lektiru itd – što je neizvedivo. Također, u A2 učenju neće se moći uzeti u obzir individualne potrebe učenika, nekome će trebati više vježbati matematiku, nekome će trebati više učiti povijest, netko fiziku, netko strani jezik itd. Moja škola, a pretpostavljam da je slično i u većini drugih, nema dovoljno prostornih kapaciteta, niti kadra, da se učenje prilagodi potrebama učenika i da se uči u manjim grupama te će glavnina učenja opet ostati učenicima za rad kod kuće. Polemike je izazvalo smanjenje satnice Informatike, ali mene kao roditelja i nastavnika više brine povećanje dnevnog i tjednog opterećenja učenika, povećanje broja predmeta, a time i broja ispitivanja i ocjenjivanja i kvaliteta nastave 6. sat u razrednoj i 7. sat u predmetnoj nastavi s obzirom na umor učenika. 3. Dnevni odmor učitelja, dežurstva, radno vrijeme Dnevni odmor učitelja nije definiran. Samo se zna da treba dežurati za vrijeme učeničkih odmora i ručka. A tko će dežurati? Pa svi učitelji! Dežurstva će u razrednoj nastavi trajati 105 minuta svaki dan, u predmetnoj 90 min. Dežurstva su neposredni odgojni rad, a ne „ostali poslovi”. Za vrijeme dežurstva učitelj ne može niti odmarati niti obavljati administrativne poslove, niti metodičke pripreme. Učitelj bi trebao imati (prema tablici zaduženja u ovom dokumentu) bar 14 školskih sati za metodičke pripreme, razgovore s roditeljima i profesionalno usavršavanje tjedno, što je 10.5 sunčanih sati. Ukoliko je učitelj u školi od 08.00 do 15.30 u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, podrazumijeva li se da će još 10.5 sunčanih sati tjedno odrađivati kod kuće, nakon odrađenog radnog vremena od 7.5 sunčanih sati dnevno? 4. Zbog čega se ne zadrži postojeći oblik produženog boravka s kojim su zadovoljni i roditelji i nastavnici i učenici? U Hrvatskoj već imamo dobro uhodanu shemu produženog boravka koja nije nikome sporna. Zbog čega se takav oblik ne proširi, za početak, na svu razrednu nastavu? Kao zaključak rekla bih da predloženi model nastave ne donosi niti rasterećenje, niti olakšanje za učenike, niti je uravnotežen, učinkovit ni održiv, štoviše iscrpljujući je i za učenike i za nastavnike, ima dosta nejasnoća i kao takav nije spreman za uporabu u praksi. Hvala na pažnji! Dubravka Zakarija Bračić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 708 | Iva Špehar | Eksperimentalni program | Poštovani, dokument bi se trebao zvati NEuravnotežen, NEpravedan, NEučinkovit i NEodrživ... Argumente za takav naslov možete naći u svim ovim pažljivo sastavljenim i promišljenim komentarima koje ovdje pišu marljivi ljudi iz struke koji savjesno rade svoj posao i žive svoj poziv... Želim se zahvaliti Kolegicama i Kolegama koji su sve točno uočili te utrošili svoje vrijeme da bi napisali i moje stavove (kad bi barem reforme u prosvjeti kretale od prosvjetara!), tako da neću ponavljati... Ipak... Dopustite mi da ipak na svoj način istaknem ono što je meni najbizarnije u ovoj reformi školstva, onako iskreno, "iz trbuha": 1. Ispravite me ako griješim: Jedan sat informatike za učenike prvog razreda (u 21. stoljeću)? Jedan sat informatike za učenike drugog razreda (u 21. stoljeću)? Jedan sat informatike za učenike trećeg razreda (u 21. stoljeću)? Jedan sat informatike za učenike četvrtog razreda (u 21. stoljeću)? Jedan sat informatike za učenike petog razreda (u 21. stoljeću)? Jedan sat informatike za učenike šestog razreda (u 21. stoljeću)? Jedan sat informatike za učenike sedmog razreda (u 21. stoljeću)? Jedan sat informatike za učenike osmog razreda (u 21. stoljeću)? Jedan i pol sat likovnog i glazbenog? Toliko likovni traje i sada - jedan sat rade, a pola sata se spremaju i raspremaju, peru pribor, prolijevaju tuš po podu, brišu pod... Jeste li sigurni da je to djeci dovoljan broj sati iz umjetničkog područja, dragi stručnjaci? 2. Gdje će i što raditi učitelji koji sada rade u produženom boravku? (Isti oni koji već u ovom sustavu ostvaruju ideale kojima težimo: kvalitetna organizacija vremena učenika, podrška u učenju, igra na zraku, brojne raznolike aktivnosti, izvannastavne aktivnosti za djecu koju te aktivnosti zanimaju (roditelji sami određuju opterećenje djece.)...) Iznimno cijenim odgajatelje u vrtićima, no nisam školovana za taj posao. 3. Djeca s teškoćama jedva izdrže na nastavi već sada... Kako će oni "preživjeti" reformu? U nadi da ćete sve ove konstruktivne misli i komentare ovih vrijednih, iskusnih, iskrenih i dobronamjernih ljudi barem pročitati, srdačno vas pozdravljam. Iva Špehar, mag. prim. educ., učiteljica u produženom boravku | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 709 | Ana Havidić | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam u produženom boravku, a svojevremeno sam radila i u razrednoj nastavi. Uviđam potrebu za promjenama u školstvu, ali ovako predstavljen program je neodgovoran, neozbiljan i psihički opasan za sve sudionike. Također sam majka učenika 6.r. OŠ i izražavam zabrinutost prema predviđenom obveznom boravku djece do 15.30 jer poznajem svoje dijete i znam da mu je potreban mir za učenje, a kao djelatnik školske ustanove znam da škole ne mogu djeci pružiti tu mogućnost. Ne zato što to škole ne bi htjele, nego zato što niti nakon nadogradnje neće postojati toliko različitih mjesta u kojima će svi učenici moći ostvariti svoje individualne potrebe u učenju. Pretpostavljam da ste ideje pronašli pretražujući Pinterest i američke prostrane učionice i prostorije u školama te zamišljate takve uvjete i kod nas. Komentirala bih sljedeće: INFRASTRUKTURA U projekte i ozbiljne poslove se ne ulazi bez potrebne infrastrukture. Tek kada bi to bilo zadovoljeno trebalo je raspravljati o uvođenju cjelodnevne nastave. Konkretno, u mojoj školi je blagovaonica s 30 sjedećih mjesta, škola je kulturno zaštićeno dobro te se ne smije nadograđivati. Ne vidim rješenje za 300-injak učenika koji bi svi trebali jesti u 40 min kada trenutno organiziramo ručak u razdoblju od 11.30 do 13.30 h za učenike od 1.- 4. razreda upravo zbog nemogućnosti i manjka prostora. OPTEREĆENJE UČENIKA Sedmogodišnje dijete (učenik 1.r.) ne može nikako izdržati tempo nastavnih sati koji predviđaju da će odrađivati nastavne sadržaje do 12.40 bez obzira na odmore no svakako pozdravljam odluku povećanja odmora između nastavnih sati. Rekreacijska pauza bi trebao biti nestrukturirani oblik odmora. Učenicima nižih razreda nije dovoljno 40 min za ručak i odmor jer 15 min (minimalno) treba učeniku 1.razreda da obavi sve pripreme za ručak (ode do sanitarnog čvora, opere ruke, vrati se i ode do blagovaonice) i na kraju pojede u miru to svoje jelo. Zatim se vraća u učionicu, priprema se za van (barem 5 min) i prema tome mu ostaje 20 min za igru na zraku!!! Izrazito neodgovorno za fizičko i psihičko zdravlje male djece! OPTEREĆENJE UČITELJA Satnica od 25, 5 sati neposrednog rada nije točna jer kada se sve stavi na papir i napravi okviran raspored, vidljivo je da bi učitelj eventualno u danu imao jednu do dvije stanke od 45 min (ovisno o rasporedu) u kojoj bi trebao obaviti sve OSTALE POSLOVE I PRIPREME ZA NASTAVU!? Vrlo ste vješto zakamuflirali činjenicu da učitelj u A1 programu treba biti prisutan na svim odmorima, navodite i rekreacijsku stanku koju će provoditi također učitelji RN te pretpostavljam da znate da djecu (nižih pa niti viših razreda) ne možete ostaviti bez nadzora u onih 40 min odmora. A zatim slijedi A2 program koji će većinu tjedna odrađivati i dalje taj JEDAN učitelj. To je ukupno još cca 100 min u danu ili dodatnih cca 2 h sata zaduženja neposrednog rada s učenicima. U dokumentu pod nazivom „Strateški okvir za uvođenje cjelodnevne nastave“ iz 2020. prema kojem ste krojili eksperimentalni dio navodite sljedeće: „Nadalje, istraživanja(9) pokazuju da je slabiji uspjeh učenika u popodnevnoj smjeni zbog umora učenika i nemogućnosti zadržavanja pažnje u popodnevnim satima, ali i zamora nastavnika.“ Tekst se odnosi na učitelje i učenike koji su započeli svoj radni dan u poslijepodnevnim satima, a vi sada predlažete da jedna osoba provede u neposrednom radu s djecom i ujutro i poslijepodne! Neposredni rad s djecom ne može obavljati jedna osoba za ovako predložen program, kako u predškolskim tako ni u školskim ustanovama pa niti u nekadašnjoj „staroj“ cjelodnevnoj nastavi jer takav rad ne vodi kvalitetnom i psihički odgovornom radu. U suprotnom ćete dobiti nekvalitetnog i psihički neuravnoteženog učitelja koji neće imati snage pružiti djeci sve ono što im treba. Stoga, u cjelodnevnoj školi neposredni odgojno-obrazovni rad jednog razrednog odjela unutar razredne nastave kroz dnevno i tjedno školsko vrijeme programa A1 i A2 organiziraju i trebaju provoditi DVIJE OSOBE! PRODUŽENI BORAVAK Sada već postoji izvrsno osmišljena „cjelodnevna nastava“ koja nosi naziv PRODUŽENI BORAVAK. Umjesto nametnute i obvezne cjelodnevne nastave za sve učenike do 15 h, trebali ste uvesti PROGRAME PRODUŽENIH BORAVAKA u cijeloj Hrvatskoj (jer je zaista potreba za produženim ostajanjem u školi i u drugim gradovima) za sve roditelje i učenike koji to žele i imaju potrebu za tim te im osigurati BESPLATAN PROGRAM. PROGRAM PRODUŽENOG BORAVKA obuhvaća sljedeća područja (već je iz njihova naziva vidljivo ono što se želi postići cjelodnevnom nastavom):JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO; MATEMATIČKO-LOGIČKO ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKO; SOCIJALIZACIJA, ODNOS PREMA SEBI, ZDRAVLJU, OKOLINI I RADNIM OBVEZAMA; KULTURNO-UMJETNIČKO; IGRE, ŠPORT, REKREACIJA ; PREMA ODABIRU ŠKOLE ( u skladu s lokalnim i školskim kurikulumom). Isto tako UČITELJI PRODUŽENOG BORAVKA i sada rade na utvrđivanju i uvježbavanju sadržaja koju su učiteljice razredne nastave s učenicima realizirale u prijepodnevnim satima. Učitelji razredne nastave i produženog boravka u mojoj školi izvrsno surađuju te se nadopunjuju u ostvarivanju programa i učeničkih potreba. Prema dijelu teksta iz vašeg dokumenta vidljivo je da će UČITELJI PRODUŽENOG BORAVKA koji sudjeluju u eksperimentu možda i biti zbrinuti, a nakon eksperimenta će biti proglašeni tehnološkim viškom?! OČEKIVANJA RODITELJA Roditelji će nakon ovakvog predstavljanja cjelodnevne nastave shvatiti da na učiteljima leži odgovornost u izvođenju A2 programa, a učitelji će biti prezasićeni i preumorni da bi tu nastavu kvalitetno i provodili te će smanjiti očekivanja učenika kako bi smanjili pritisak roditelja što sigurno neće doprinijeti boljim rezultatima koje očekujete ovim programom. DODATNA ZADUŽENJA Pozdravljam mogućnost da oni učitelji koji žele, mogu i hoće raditi više prihvaćanjem dodatnih zaduženja budu za to i plaćeni. Ono što je sramotno je naknada koju nudite za to, kada se zna da učitelji sada s prekovremenim radom i mijenjanjem kolega mogu ostvariti veća primanja nego što je sada predloženo. NASTAVA TZK Ne odobravam činjenicu da želite učiteljima koji su se školovali za vođenje nastave TZK u nižim razredima osnovne škole oduzeti to pravo i nametnuti im predmete za koje se nisu školovali. Znači li to da i za ostale predmete nismo kvalificirani? INFORMATIKA Povećati ponovo satnicu informatike od 5.- 8. razreda jer je skandalozno smanjivati je u današnje vrijeme digitalizacije. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 710 | Kristina Antic | Eksperimentalni program | Poštovani, reforma koju namjeravate provesti podsjetila me na reforme školstva koje sam proživjela kao učenik. Prva reforma je bila tijekom osnovne škole kada je u našu školu kao strani jezik uveden ruski jezik (u školi su bila po 4 paralelna razreda te su 2 razreda učila engleski, a kod 2 su uvedena ruski) bez da je itko pitao roditelje ili učenike što o tome misle. Nakon što je to napravljeno i provedeno, mnogi su roditelji iskazali svoje nezadovoljstvo te se uveo fakultativno drugi strani jezik, a nastava je organizirana tako da je bio jedan razred sastavljen od dva razreda jer su tu nastavu pohađali samo oni učenici koji su se upisali dobrovoljno. No ipak je u razredu bilo oko 40-ak učenika te smo po troje sjedili na 2 stolice. Kako je to bilo 80-ih godina tako tada nisu bile, kao danas, škole za strane jezike, niti se lako moglo izvan škole upotpuniti znanje stranog jezika. Druga reforma je bila tzv. Šuvarova reforma o kojoj ne želim duljiti, ali prema njoj je npr. fakultetsko školovanje za učitelja razredne nastave trajalo dvije godine. Sveukupno bih rekla da mi se čini da je ona zatirala potencijal pojedinca. No i ta je reforma provedena bez da se itko pitao, barem ne učenike i roditelje. Ovo sam navela kako bi se vidjelo da su već provođene reforme koje su u suštini više štetile, negoli koristile ičemu. Nedavna reforma Škola za život po meni je donijela brojne sadržaje koji su osvježili i osuvremenili nastavu, otvorila je nove pristupe i brojne mogućnosti provedbe. Ta reforma nije ništa rušila i ukidala već je nadogradila kvalitetu na postojeći sustav. Mislim da je bila dobra. Smatram da je naš sustav školovanja dovoljno kvalitetan i dobar i treba ga kao takvog ojačavati, usavršavati i postupno i promišljeno uvoditi promjene koje se pokažu potrebne. Ako neka istraživanja ili ankete pokazuju kako naši učenici ne provode u školi dovoljno vremena ili ne ostvaruju neke rezultate, onda bi trebalo utvrditi razloge. Taman i ako su ta istraživanja točna, rekla bih da za to sigurno nisu krivi učitelji. U školskom sustavu, ako uputite kritiku ili zapazite grešku kod nekoga iznad vas, za to možete dobiti jedino neku kaznu. Rekla bih stoga da većina učitelja ima volju svoj posao raditi dobro i učinkovito, a zašto se to ne realizira uvijek u potpunosti – trebalo bi istražiti. Osvrnula bih se i na nastavu TZK-a te bih pitala da li postoji neka provjera po školama kojom bi se moglo provjeriti koliko je učenika i iz kojih razloga oslobođeno TZK-a ? Poznato je da mnogi učenici trajno nose traume sa nastave TZK-a, a često razviju i negativan stav prema sportu tijekom školovanja. Ne znam kakav je stav naših brojnih vrhunskih sportaša o nastavi TZK-a niti koju su ocjenu imali, ali sigurno svi znamo koliku je ulogu odigrala njihova obitelj u ostvarivanju njihovih sportskih potencijala. Mislim da sadašnji oblik školovanja nudi brojne mogućnosti i u jednosmjenskoj i u dvosmjenskoj nastavi. Mislim da su međupredmetne teme koje su donesene u protekloj reformi sjajno sastavljene i da bi one trebale biti smjernice u kojem smjeru treba ići školstvo u budućnosti. Navela bih još kako neki učitelji koji imaju male satnice i rade na puno škola jako teško organiziraju nastavu, kao i škole u kojima rade. Istaknula bih još kako mi u školi često za brojne aktivnosti moramo dobiti privolu od roditelja učenika. Stoga i u ovoj reformi mislim da bi trebalo tražiti privolu učitelja i roditelja. Još bih jednom spomenula reforme koje sam proživjela kao učenik i koje su bile dva koraka unazad, a ne unaprijed kako bi trebalo. Dakle, netko je to uveo, proveo, oštetio generacije i nikome pa ništa. Možda će netko reći da je to bilo 80-ih. Istina da je, ali i tada i danas programe reformi pišu oni koji provode zamisle nadređenih iz nekih njihovih (političkih) ciljeva. U ta tijela koja sve to sastavljaju možda se dolazi iz osobnih taština, podobnosti ili neki drugih razloga. A ne zato što je netko sustavno proučavao probleme u školstvu i tražio rješenja. Brojni istaknuti pedagozi, liječnici, psiholozi i sl. možda ne žele iskazati svoj stav jer se boje ugroziti svoj položaj. Svakako je čudno da su podaci o autorima ove reforme nepoznati. Koliko znam, vezano uz prošlu reformu Škola za život, bili su raspisani natječaji za sve koji žele sudjelovati u izradi reforme, te smo u konačnici mogli točno znati tko je sudjelovao u stvaranju kojeg dokumenta i materijala. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 711 | Viktorija Balog Mikac | Eksperimentalni program | Zanima me kako ste osmislili rad s djecom s teškoćama u razvoju u ovom suludom dokumentu? Opet su ta djeca, a bogami i njihovi asistenti zadnja rupa na svirali. Kako ste zamislili rad tih ljudi ako su već sada degradirani mizerijom od plaća, radom na određeno. Hoće li se i njima nametati ovakav način rada bez povećanja plaće, ali s više rada s djecom koja će možda puno teže funkcionirati u ovakvoj vašoj igri? Zanima me isto tako kako ste osmislili rad učitelja koji moraju dežurati i paziti djecu u svim tim pauzama za ručak i rekreacijski odmor? Jeste li ikada pazili na djecu, njih stotinjak ili više u jednom prostoru kada se trči, viče, traže kutevi za skrivanje, zatvara u toalete... Tih 200 "stručnjaka" koji su pisali program pretpostavljam da nije proveo ne 20 minuta, već minutu dežurstva na odmoru. Kako, odnosno kada ste mislili da učitelj radi na svojem profesionalnom razvoju i pripremanju za nastavu kada mora održavati nastavu, biti dežuran, te opet pomagati učenicima u pisanju zadaća i učenju, te opet biti dežuran i onda održati INA-u? Kakva je kvaliteta takvog savršavanja? Plus gdje to može raditi ako u školi ne postoje kabineti, a ako i postoje, onda ih dijeli nekoliko učitelja. Kako ste uopće mislili da ovim načinom možete popraviti status učitelja u društvu? Degradirali ste taj status desetljećima svojim politikama, a sada bi jednom črčkarijom sve popravili? Pa kome mažete oči? Stvarno mislite da su ljudi budale? Ovim programom zahtjevam da vratite Likovnoj i Glazbenoj kulturi ono što ste im kao politika uzeli davnih 90-tih godina zbog znamo čega (Vjeronauka i Vatikanskih ugovora). Kakvo uvođenje novih predmeta kada vam drugi nemaju ni osnovu za izvođenje kvalitetne nastave? Ustvari, ima da date i više. 3 sata Likovne i Glazbene kulture na tjedan. Ako želite biti u korak s drugim državama u cijeloj Europi, ima da to napravite. Sada je vrijeme. "Stručnjaci" se nisu toga sjetili? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 712 | Nenad Tesla | Eksperimentalni program | Poštovani , učitelj sam 20 godina u osnovnoj školi sa 500 učenika. Osvrnuo bih se na nekoliko stvari sa kojima se izrazito ne slažem u Vašem prijedlogu Reforme i uvođenja CNa. 1. Smanjivanje satnice nastave informatike : to definitivno nije dobra odluka iz razloga što 35 sati nastave informatike godišnje svodi informatiku na bubanje teorije ,bez previše vremena ostavljenog za praksu i vježbu na računalima i pratećoj IKT opremi. Većina korisnika informatike ima krivu sliku što informatika kao znanost, vještina i predmet jest. Generalno je mišljenje da znaš informatiku ako nešto prosurfat na Internetu, poslat neki mail, naći pjesmu na Youtubeu, ili skinut igricu s Google Playa, napravit Profil na nekoj društvenoj mreži. Predmet informatike je jedan izuzetan splet znanja i vještina koji se neprestano mijenjaju i dopunjuju. Učitelj informatike doslovno na početku godine ne zna koji će se novi trendovi pojaviti u IT svijetu za nekoliko mjeseci,a učenicima rado skrenem pozornost na njih tokom predavanja. Informatika , bez obzira što je obvezni predmet samo u 5r i 6r, u našoj školi SVI učenici idu na informatiku. Sad, dok ste informatiku uveli i u razrednu nastavu, ideja ovakvog "kresanja" satnice doima se vrlo nepromišljenom. Ja osobno govorim svim svojim osmašima koji izlaze iz osnovne škole da su im tri najbitnije vještine na budućim radnim mjestima aktivno znanje jednog stranog jezika,informatička pismenost, i vozačka dozvola. 2. Posao učitelja u osnovnoj školi : svaki učitelj i svaki predmet je bitan u školi , ali sramotno je koliko se je marginalizirao posao učitelja infomatike na školi sa guranjem brdo poslova koje učitelj informatike radi na školi u OSTALE POSLOVE. Tu prvenstveno mislim na administriranje eDnevnika, eMatice, HUSO sustava, UPISI.HR sustava, i niz drugih online administracija koje prvo na mail dobije informatičar, pa mora proučiti da bi mogao instruirati nekog trećeg djelatnika na školi. Da ne velim da je učitelj informatike na dnevnoj bazi "kućni majstor" za sitne popravke tipa Krep'o miš, ili Ne radi mi projektor, ili Kaj se sad dogodilo sa Wifijem , itd. I onda dok potrošim sat vremena na dijagnosticiranje kvara i shvatim da nemam resurse za to popravit, onda tek zovemo vanjsku firmu . Posebno me još bole sjećanja na vrijeme kad sam dobio na zaduženje 300 tableta . Službeno obrazloženje priloženo uz tablete je bilo " pa to samo podijelite učenicima i to će si oni sami konfigurirat i pustit u rad". MZOS nažalost ne zna koliko vremena je u početku nam oduzelo bavljenje aministracijom tableta. A kad ne počela nesretna pandemija to je bilo posebna priča. Svi učitelji su dali 400% sebe u doba online nastave, a ja sam se osjećao ko call cantar . Ali , preživjeli smo. I nije mi bilo teško jer sam pomagao svojim učenicima i svojim radnim kolegama. Još bih mogao pisati o specifičnostima posla učitelja informatike koje vi sad stavljate u OSTALE POSLOVE, a za sobom ti ostali poslovi povlače prilično mog slobodnog vremena, znanja, iskustva, dobre volje, a i odgovornosti koje povlači za sobom ako nešto ne štima u navedenim OSTALIM POSLOVIMA. 3. Program potpore , potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) : osvrnut ću se na dio koji nije direktno vezan na nastavu . Ovaj program A2 pozdravljam i sviđa mi se , ali samo u teoriji , i u nekoj utopijskoj školi . Svako dijete ima svoj način i ritam učenja . I samostalan rad,učenje i istraživanje se ne zove za bezveze SAMOSTALAN. I domaća zadaća se ne zove za bezveze DOMAĆA. Smatram da je Program A2 suvišno opterećenje za učenike, i od njega više štete nego koristi. Naša škola ima produženi boravak za učenike čiji roditelji ga žele koristiti. Ne trebam sad opisivati što se tamo radi. Naša škola ima brdo DOPova, DODova, INA grupa , za sve one koji su nešto propustili od gradiva , ili imaju slabije ocjene, pa žele uz dodatni rad s učiteljem poboljšati si znanje. Problem je što je našim učenicima sramota i tlaka ići na DOP. A da ne velim da je svaki učitelj na mojoj školi presretan dok ga učenik pita " Učitelju, ono gradivo od prije tri tjedna mi baš nijenabistrije, dal' mi možete još jednom to malo objasnit ? " Kako bi rekli u nekim drugim strukama : " Učeniče, tvoje je samo danas pitaš kaj ti nije jasno, ostalo je naša briga. " Toliko od mene, za sada. Rezimirat ću još jednom : kresanjem satnice informatike krešete znanje i vještine učenicima iz predmeta u koji se puno ulaže godinama , predmet koji je jedna od sastavnica svih ljudskih djelatnosti danas, a pogotovo u budućnosti . Nenad Tesla p.s. Isprike na stilskim i pravopisnim greškama. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 713 | Ema Štrocinger | Eksperimentalni program | Ja ne mogu vjerovati da se u doba najveće digitalizacije, napretka tehnologije i samog isprepletanja IKT-a u svim predmetima u školi (i kasnije u svijetu rada) uopće razmišlja o tome da bi se smanjila informatika na samo 1 sat tjedno. Očigledno je da oni koji su pisali ovaj program nisu kročili u stvarne učionice. Svi naglašavaju da se treba djeci pristupati individualno pa ne znam kako netko očekuje od mene kao učiteljice informatike da se uspijem u 1 satu dobro posvetiti svakom od mojih 20+ učenika i da ih dobro naučim neki nastavni sadržaj. I još bi bilo dobro da imamo tih 45 minuta, ali toliko vremena ode na samu pripremu na satu (uključivanje računala, loša internetska veza, sporija računala i programi) pa bi još i kraće ostalo za samo održavanje nastave. Ako je informatika toliko bitna, a i IKT jedna od međupredmetnih tema, kako se uopće može o ovako nečemu razmišljati? Stvarno žalosno za jednu državu u 21.stoljeću. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 714 | Kristina Medved | Eksperimentalni program | Sto reci na ovaj program pravedan i učinkovit .Za koga za nas roditelje i učitelje nikako nije.Djeca su nam i ovako opterećena skolom,umorna,da ne kazem da jedva čekaju praznike.Ja sam za to da svaki roditelj ima pravo za odluku,hoce li dijete ostati cjelodnevno u skoli ili ne.Nama roditeljima uskracujete trenutke druženja sa djecom,.Jos jedna reforma kao i ona prije par godina gdje ste nam djeci olakšali torbe a torbe nikad teze .Samo se pitam dali u ministarstvu imaju djecu.I dali znaju STA rade. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 715 | Tatjana Pokupec | Eksperimentalni program | Poštovani, izjašnjavam se kao roditelj. Pročitavši vaš program o cjelodnevnoj nastavi, ostala sam razočarana . Ja ne želim da su moja djeca u školi cijeli dan. Ja ne želim da moja djeca pišu zadaću u školi. Ja želim da oni sami organiziraju svoje vrijeme i naprave svoje obaveze i da se uče samostalnosti i odgovornosti. Svako dijete je individualac . Netko se poslije nastave mora odmoriti, ići van, netko odmah piše zadaću, netko ima aktivnosti, a poslije piše zadaću. Pokušajte vi na stolcu sjediti od 8 do 15. Ne govorim za male odmore i kako ih vi zovete - rekreacija. I u rekreaciji djeca moraju imati samostalnost, moraju sami smišljati način zabave, a ne čekati dok im učitelj/ica ponudi neku rekreaciju. U cjelodnevnoj nastavi stalno će im netko govoriti što moraju raditi. Tako djeca ne razvijaju samostalnost, odgovornost, maštu, kreativnost... Djeca postaju roboti ili ljudi bez inicijative i ne uče se razmišljati "izvan kutije". Dobivate proizvod koji ne razmišlja svojom glavom. Rodila sam djecu za sebe, a ne za državu. Volim s njima provoditi vrijeme kvalitetno i kada rješavaju zadaću. Ako je dijete naučeno samostalnosti, s njim nema problema niti u školi, a niti doma. To ih mogu naučiti samo roditelji i zbog toga, ja sam protiv cjelodnevne nastave. Moja djeca su moje blago i mislim da je za odgoj djeteta najbolja opcija dom, a ne škola. Učitelji, koliko god bili kvalitetni i kompetentni, ne mogu zamijeniti roditelje u odgoju djece. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 716 | Iva Božić | Eksperimentalni program | Sramotno je i bespredmetno razgovarati o očiglednom smanjenju satnice informatike u OŠ. Ne znam kome se mažu oči u javnosti s izgovorom da se "satnica informatike povećava" jer to svatko sa tri zrna soli u glavi može zaključiti da nije tako. Ovakav potez ne samo da je degradirajući i ponižavajući za natavnike informatike već će ostaviti trajne posljedice na učenicima i svim budućim generacijama. Učenici su informatički nepismeni s blok satom informatike, ne mogu pronaći suvislu informaciju na mrežnom pregledniku i vrednovati ju, a o programiranju da ni ne počinjem. Umjesto da se informatika pojača sa dodatnom satnicom ona se smanjuje. Džabe nam i e-zdravstvo i internet bankarstvo i e-građanin i elektronski upisi u srednje škole i fakultete kada ih učenici neće znati koristiti. Opet se stavlja naglasak na radionice i razne aktivnosti koje roditelji PLAĆAJU da bi djeca bila informatički pismena (naravno, tko si to može priuštiti). A informatika kao MPT? Zna li ministar definiciju MPT-a? Razumije li on o čemu priča i na koji je način to povezano sa problematikom SMANJENJA satnice na 1 (obavezni) sat - pretpostavljam da će učenici sjediti na hrvatskom i zamišljati da ispred sebe imaju računala pa će pretraživati pojmove u glavi putem mašte?! Da nije tužno bilo bi smiješno!!!! 21. stoljeće, a mi smanjujemo sate informatike, da se nisam uštipnula pomislila bih da sanjam... | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 717 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program | Poštovani, molim da se napravi projekcija organizacije zamjena u razrednoj nastavi npr. u sezoni gripe (od prosinca do travnja) kada na bolovanju zna biti istovremeno po 3 - 4 učiteljice u isto vrijeme. Ovdje nije riječ o najavljenom bolovanju (poput čuvanja trudnoće ili operativnog zahvata) za koje ravnatelj može tražiti novog zaposlenika. Ovdje je riječ o zamjeni koja je potrebna odmah i sada i traje minimalno tjedan dana. Tko preuzima zamjenu? Sada to rade učiteljice boravka koje su stručna zamjena, a kojih više u školama neće biti. Tko radi u tim razredima taj tjedan, svaki dan od 7.30 (kada djeca dolaze) do 17.00 (kada sada odlaze)? Pedagog? Psiholog? Ravnatelj? Predmetni profesori za vrijeme pauza, koji nisu učitelji RN, prema tome nisu ni stručna zamjena? Molim pojašnjenje i nacrt organizacije rada u takvim situacijama jer ravnatelj nema čarobni štapić! Koje osobe su pratnja na terenskim nastavama, posjetima kazalištu, školi u prirodi ili i njih ukidamo jer imamo samo jednog učitelja u RN? Molim pojašnjenje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 718 | Valentina Parađ | Eksperimentalni program | Ne znam kako započeti komentiranje ovoga suludog projekta za koji se nije ni pitalo glavne subjekte koji bi u tom sudjelovali (učitelji, roditelji, učenici). Komentirat ću samo s gledišta učitelja RN. Da sam dijete ili da sam roditelj u istoj bih mjeri bila protiv svega što je nametnuto, a nije za moje dobro. Tako ni iz moje pozicije učitelja za mene ovo nije dobro. Kao učiteljica koja i ovako radi na zamjenama, kad krene cjelodnena nastava, vidim se bez posla i nikako drugačije. Vidim se na burzi rada s brojnim drugim kolegama. Uz trenutnu tešku situaciju s pronalaskom posla sigurno neće biti bolje jer se već odlučuje otpisati učitelje iz PB. Umjesto da se na fakultetima smanje upisne kvote, cilj je zapravo štedjeti na obrazovanju pa dijeliti otkaze. To je za mene jedina primjerena riječ. Učiteljima koji nemaju posao, neće se ni dati prilika za zaposlenje, a učiteljima koji imaju posao na leđa će se natovariti hrpa zaduženja. Ako ikada u životu i uspijem dobiti posao i tad ću se protiviti cjelodnevnoj nastavi. Ako je već do sada sve odlično funkcioniralo s dva učitelja u nastavi, mijenjanje svega što funkcionira je besmisleno. Ni jedan posao ne može se psihički usporediti s učiteljskim poslom, objašnjavati zašto je to tako, nekome tko to ne radi, ni ne vrijedi. Ukoliko se ide za modelima obrazovanja europskih razvijenijih država, prvo valjda trebamo biti razvijena država, a mi to nismo, a s ovakvim reformama nećemo ni postati. Dodatno opteretiti učitelje, učenike i roditelje sebično je jer pravi razlog nitko nije izrekao. Škola je život, ali u školi nije sav život! Ukoliko dođe do toga da škola preuzme vrijednost obitelji, pozdravljam Hrvatsku. Kao budući roditelj neću dopustiti da mi dijete većinu dana provede u školi jer potrebe za to NEMA. Sve je ovo veliki promašaj i nadam se da će se naša riječ čuti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 719 | Danijela Saraf | Eksperimentalni program | Osnovna škola kao CJELODNEVNA ŠKOLA projekt je koji ne zadovoljava nikoga osim onih koji u njemu vide priliku dobiti 300 000 eura za opremanje škola i onih koji su očito naplatili sudjelovanje u izradi ovog dokumenta bez hrabrosti da stave svoja imena na dokument. Zbog čega javnost ne smije znati koji ljudi stoje iza ovakvog, površno izrađenog, projekta. Javnost bi trebala i željela znati i što o tom suludom projektu misle ljudi koji rade sa živim bićima,a ne papirima koji sve trpi. Tu prije svega mislim na psihologe, pedagoge, učitelje pa i roditelje. Ima li ikakav osvrt tih struka na CŠ? Ima li ikakva komisija sastavljena od STRUČNJAKA s radnim iskustvom( barem 10ak god.neposrednog rada s djecom) koja je dala zeleno svjetlo za ovaj „ćušpajiz“. Mi,učitelji, bismo trebali biti voditelji tog cijelog odgojno obrazovnog procesa koji kreće najesen, a mediji su dobivali informacije prije nas. Ne mogu vjerovati da se jedna tako velika reforma događa, a da odgovora na mnoge nejasnoće, koje se javljaju čitajući dokument, nema ni od ljudi koji sada promoviraju ovaj projekt kao nešto vrhunsko,neviđeno u svijetu . Istina je da ovakvog modela CŠ nema nigdje u svijetu jer u sređenim društvima, ovakve reforme se pripremaju godinama, u nju su uključeni psiholozi, pedagozi, eduk.rehabilitatori ,a prije svega učitelji. Na ovako grub i agresivan način uvesti toliko promjena, a ne voditi uopće računa o potrebama učenika pa i roditelja, samo je još jedan dokaz u kojem smjeru ide hrvatsko školstvo. Ne mogu shvatiti da netko smatra da je u redu tražiti od sedmogodišnjaka da bude u školi obavezno od 8h do 15.30h/17h. Nisam protiv cjelodnevne škole jer sam svjesna da ima roditelja kojima je ona neophodna, ali zašto SVIMA, zašto mora biti OBAVEZNA i zašto sve mora ići „preko leđa“ jednog učitelja. Konkretno, mislim na razrednu nastavu jer sam učiteljica RN. Voljela bih da mi netko od kreatora ovakvog nacrta CŠ demonstrira jedan cijeli radni tjedan učitelja koji ima zaduženje provesti u neposrednom radu s učenicima 25 do 30 nastavnih sati. Nakon toga , želim vidjeti kako ta ista osoba s takvom koncentracijom na kraju radnog vremena ispravlja testove, RB, ZZ i sl.jer dijete MORA dobiti povratnu informaciju o svom napredovanju. Nakon što sve to odradi, želim iz njegovog primjera naučiti kako se tako „polumrtav“ pripremiti za nastavu idući dan, kako odraditi hrpetine nepotrebne administracije i sve što spada u famozne OSTALE POSLOVE. A zbog čega tako????? Da bi se uštedjeli novci i učitelje produženog boravka poslalo na Zavod za zapošljavanje. Zašto učitelji RN koji su trenutno zaposleni u PB ne bi mogli imati u zaduženju nastavu TZK-a za koju su educirani, usudim se reći, bolje od kineziologa jer bolje poznaju razvojnu dob djeteta od 6 do 10 godina. Floskule poput „djeca će sve odraditi u školi“, „nema više zadaća“, „kvalitetnije će provoditi slobodno vrijeme s roditeljima“…….nemaju veze sa stvarnošću.Ne možemo mi djecu svemu naučiti u školi. Mi njih moramo pripremiti da sami sjednu i uče. Znati kako učiti i biti odgovoran za svoje znanje jedna je od onih vještina koje razlikuju najuspješnije i najzadovoljnije od onih drugih. Po predloženoj reformi cjelodnevne nastave, učimo djecu da budu još manje samostalna. Ovo je samo 1/10 nebuloza koje su spomenute u dokumentu. Što je s onima koji vole učiti sami, kojima ne odgovara standardizirano učenje, koji trpe vršnjačko nasilje, koji su introverti, koji su daroviti, koji imaju neke teškoće ili kronične bolesti….? O njima ni slova u CŠ. I za kraj još jedno neodgovoreno pitanje , što s roditeljima koji žele i mogu provoditi više vremena sa svojom djecom, koji ne žele da im djecu odgaja institucija, koji žele imati priliku utjecati na vrijednosti koje dijete inače donosi od kuće…….? Ma ,ustvari nema kraja nebulozama koje se uvode u našu prosvjetu. Scenarij uvijek isti, eksperiment bez evaluacije i nakon te faze, provođenje u cijeloj RH. 1000 zašto, a nijedno zato ,a da ima ikakvog razumnog objašnjenja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 720 | Sanja Križan Sučić | Eksperimentalni program | Poštovani, cjelodnevna škola je program koji iz temelja mijenja cijeli koncept dosadašnjeg rada osnovne škole. S obzirom na značaj te promjene, neobično mi je što ne nalazim na njegove autore. Zanima me, primjerice, tko su stručnjaci koji su napravili istraživanje/procjenu o dostatnosti jednog sata informatike tjedno? Nadalje, čitam kako se satnica informatike zapravo ne smanjuje, već povećava. Znači li to da će se zapošljavati više nastavnika informatike? Meni se tako ne čini. Mislim da će mnogi moji kolege postati viškovi, u duhu tog 'povećanja' satnice informatike. Velika većina učenika u osnovnoj školi biraju predmet informatika kao izborni. Škole nemaju potrebu nagovarati učenike da pohađaju informatiku, škole su ponudile 2 sata tjedno, a učenici i roditelji su prepoznali tu priliku i iskoristili je. Nekolicina učenika koja nije htjela upisati izbornu informatiku nisu je učila, a sada s ovim konceptom neće je učiti nitko. Jedan sat tjedno je nedostatan. Informatika je vještina, djeca su brojna, oprema je najčešće zastarjela i rad na njoj je otežan. Paljenje računala, zaboravljene lozinke, poteškoće s prijavljivanjem, obilazak učenika po učionici i davanje uputa, pomaganje, objašnjavanje i poučavanje (često svakom učeniku pojedinačno, jer svi imaju različita pitanja) jednostavno ne stane u 45 minuta. Nezamislivo mi je da bi itko tko je predavao informatiku mogao zaključiti da je jedan sat tjedno dovoljan. Dolazim do zaključka da je jasna činjenica da je to nemoguće, ali da jednostavno ne postoji želja i interes da se djeci omogući kvalitetno učenje informatike. Ukoliko se u školama, koje se odluče sudjelovati u ovom programu, ne evidentira bolji status nastavnika informatike ili veća satnica informatike, nego upravo suprotno, otvara se pitanje je li planirana javno dostupna statistika prilikom evaluacije uspješnosti programa te tko će preuzeti odgovornost za netočnost tvrdnji o ''povećanju satnice''? Ne razumijem ni konstataciju kako sadržaj ostaje isti u satnici smanjenoj na pola. Dvije litre vode ne stanu u bocu od jedne litre. Kao da smanjenje satnice nije dovoljno, IKT zaduženje ide pod ostale poslove. IKT zaduženje je u školama, grubo rečeno, sve sto ima i najmanje veze s informatikom. Apsolutno svi tableti, sva prijenosna računala kolega, sva stolna računala u učionicama, projektori, kablovi, spajanje na mrežu, održavanje informatičkog kabineta, briga o dostatnosti opreme i narudžbe iste, instalacije, čišćenja, popravak sitnijih kvarova, prijava većih kvarova i otpremanje na popravak, dijagnostika... 2-3 sata u zaduženjima su bila malo za taj obim posla, ali su ga nastavnici vrijedno preuzeli, ujedno svjesni činjenice koliko bi se sat tog rada naplaćivao od strane računalnog servisa. Umjesto dugo očekivanog priznanja za značajnu pomoć digitalizaciji škola, rad koji se do sada cijenio malo, sada se ne cijeni uopće. Sada spada pod ostale poslove. Navedeni posao je u rangu dežurstva na hodniku. Stručnost i specifična znanja se cijene jednako kao i nadziranje hodnika za vrijeme odmora. Ako ova ideja zaživi, nastavnički smjerovi informatike na fakultetima se mogu ukinuti. Moji kolege će vjerojatno biti viškovi ili samovoljno prelaziti u IT sektor. Kad u školi ne bude imao tko održavati više desetaka računala, kad ne bude bilo osobe za otklanjanje problema s mrežom i još stotina poteškoća koje se pojavljuju u radu digitalne škole, možemo se vratiti i na papirnati dnevnik. U jednom periodu je stavljen naglasak na digitalizaciju škola, gdje su nastavnici informatike preuzeli značajan dio tereta te digitalizacije, a sad ih se odjednom odbacuje. U jednom trenutku, kad i ovako stara oprema ne bude održavana, kad nastavnici počnu odlaziti jer shvate da je pola posla čisto volontiranje, e-Dnevnik (99% škola u RH) isto pada u vodu jer za njega treba imati pristup mreži, funkcionalno računalo i elementarnu digitalnu pismenost. Navedeno je teško imati bez stručne osobe. Ironija je što je i sustav upisa osmaša digitaliziran i prebačen na razrednike. Primijetila sam da velik broj razrednika to ne može/ne zna odraditi samostalno bez informatičara. Sve se digitalizira, a obrazovanje za tu istu digitalizaciju se smanjuje. Također, godinama se spominje inflacija odlikaša kao problem u školstvu. Tajnik MZO-a je izjavio kako će djeca kući samo čitati lektiru. Takav sistem znači da je nastavnik direktno odgovoran za ocjenu učenika, jer učenik nema nikakvu odgovornost i obvezu kod kuće. Pritisak roditelja bi mogao postati još jači, a nastavnici su poprilično nezaštićeni. Predviđam još veće probleme vezane za nerealne ocjene. Sve ovo sam napisala kao nastavnica informatike, a nisam se ni dotaknula mišljenja kao roditelj. Dijete sam, od početka školovanja, učila samostalnosti, odgovornosti, upravljanju vremenom i obvezama. Danas imam dijete, još u osnovnoj školi, koje je neovisno o tuđoj pomoći i usmjeravanju u zaduženjima. Onda nastupa reforma gdje joj moram objasniti da ipak to tako ne može, da ono nije u stanju rasporediti svoje vrijeme i brinuti se o svojim aktivnostima i da će ipak škola upravljati njegovim vremenom, tempom učenja i igrom. Kakvu poruku šaljemo djeci koja ne trebaju instrukcije i pomoć nastavnika u pisanju domaće zadaće? Djecu koja su samostalna povlačimo unazad. To je kao da za dijete, koje je postalo samostalno u odlasku na toalet, odlučimo opet koristiti pelene. Primijetila sam i značajan umor kod djece koja su koristila produženi boravak. Nakon 5. sata često pada koncentracija, nastupa zasićenje i nezadovoljstvo. Također, u školama, još uvijek, često nema ni elementarnih stvari za duži boravak učenika: sapuna, papira, ormarića za stvari i sl. Također smatram da će prelazak u srednju školu biti otežan. Dijete od četrnaest godina, koje nikad nije radilo školske zadatke niti učilo kod kuće, dolazi u situaciju gdje se od njega očekuje potpuna samostalnost u praćenju svojih obveza. Nadam se da ćete uvažiti ove komentare. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 721 | Matea Mofardin | Eksperimentalni program | Poštovani, čitajući dokument dobila sam dojam da su dokument i ideja o cjelodnevnoj nastavi nastali u roku 2 tjedna. Također, čini mi se da osobe koje su ga slagale nemaju baš pretjerane veze s radom u školi. Prvo, ideja o smanjenju satnice informatike s 2 sata na 1 sat tjedno. U 21. stoljeću i svijetu tehnologije gdje digitalizaciju ne možemo izbjeći vi smanjujete satnicu informatike s isprikom da se ona ionako provodi s međupredmetnim temama. Još bolja izjava je da se satnica informatike povećava za 100%. Poneko spominjanje pojmova informatike, igranje kvizova i izrada prezentacija na drugim nastavnim predmetima nije učenje informatike kao predmeta. Nadalje, satnica se ne povećava, već smanjuje za 50%!!!!! Da, obavezna je u 5. i 6. razredu, ali 90% učenika pohađa izbornu nastavu. Što će biti s 50% učitelja/učiteljica koje neće moću skupiti sate do pune satnice? Kvalitetno izvođenje nastave informatike nije moguće odraditi u 1 školski sat. Dok se računala pokrenu, otklone tehničke poteškoće, učenici se prijave u sustav, učiteljica nešto objasni i demonstrira, ostaje nam 10 min rada na računalu koje bi pretpostavljam trebala nastaviti idući tjedan. Do idućeg tjedna će sve zaboraviti pa se opet moramo prisjećati što se radilo i opet ostane 10 min praktičnog rada. Ne vidim mjesta za motivaciju i zaključak sata. Čini mi se da onaj tko je preložio ovakvu satnicu informatike nije nikad bio na satovima informatike. Mnogi pretpostavljaju da djeca koja žive u današnjem dobu tehnologije znaju puno toga iz informatike. Ne znaju ništa!!!! Znaju kako uključiti videozapis na YouTube-u, kako instalirati igricu s Google Play-a i pokrenuti ju za igru. Ostalo znanje informatike je jedna velika nula kod 80% učenika. Neki stolno računalo i/ili prijenosno računalo nikad vidjeli, a kamoli radili na Windows sustavu do dolaska na nastavu informatike. Kurikulum informatike bi se mogao malo izmijeniti tj. prilagoditi programiranje uzrastu učenika jer raditi rekurziju u osnovnoj školi je za učenike naučna fantastika. Drugo, opet trpanje zaduženja u ostale poslove!! Primjerice, IKT podrška i satničarstvo. Da pro bono radim s 900 tableta koje imamo školi??? Izgubim pola života nakon završetka nastave radeći s njima, vraćanjem na tvorničke postavke, slanjem na servis, organiziranjem grupa u sustavu, slanjem aplikacija i sl. Pa zaduži, pa razduži. Ganjaj učenike/roditelje da ih prije odlaska na ljetne praznike vrate u školu. A što je sa satničarima? Opet ostali poslovi? U vrijeme zimskih i proljetnih mjeseci svaki dan promjene rasporeda zbog bolovanja, natjecanja, nacionalnih ispita i sl. U našoj školi je 50 učitelja u jednoj smjeni s tim da ih je 20-ak učitelja na više škola. Treba to uskladiti. Ali to bi isto trebali raditi pro bono? Pa nije škola dobrotvorna ustanova. Treće, nisam majka, ali ne želim da moja buduća djeca budu u školi cijeli dan. Prema vašem planu ne vjerujem da će s radošću birati izvannastavne aktivnosti jer to znači biti u školi do 17h, a nakon toga ići na izvanškolske aktivnosti. Ne vjerujem da će se u A2 dijelu moću kvalitetno odraditi zadaće/učenje. Jedan učitelj na veliku skupinu učenika neće napraviti ništa. Dakle, iziskuje se OPET dodatan rad kod kuće, ali kada ga odraditi? Svako dijete uči na drugačiji način. Neki uče sami u tišini, neki na glas. Tako da će djeca OPET morati provesti vrijeme u večernjim satima učeći i ne provoditi vrijeme s obitelji. Prijedlog nije napravljen u cijelosti zadovoljavajuće, ni po učitelje, ni po učenike. Molim Vas, ako ste već naumili ovo "čudo" od nastave provesti onda to osmislite kako spada, a ne ovako. P.S. Nemojte misliti da ćete nas zavarati spominjanjem veće plaće jer da želimo veću plaću sigurno ne bismo radili u školstvu. Srdačan pozdrav, Matea Mofardin | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 722 | Barbara Turk Čop | Eksperimentalni program | Poštovani, u potpunosti se ne slažem i ne podržavam Vaš prijedlog. Kao profesorica informatike ne slažem se sa satnicom od jednog sata tjedno jer će time pola učitelja informatike ostati bez posla, a da ne govorim o učenicima gdje iz prakse mogu reći da im jedan sat informatike nije dovoljan da se pripreme i odrade predviđene sadržaje. Pogotovo ne na „savršenim“ uređajima koje posjedujemo u školi. Ne slažem se niti s obvezom pohađanja cjelodnevne nastave. Cjelodnevna nastava mora biti izbor roditelja. Zadržavanjem djece u školi iza 14 sati izravno utječete na funkcioniranje glazbenih škola i mnogih sportskih klubova koji započinju sa svojim aktivnostima ranije. Mnogi klubovi počinju raditi već od 13 sati i na taj su način djeca povezivala školu sa sportom automatski, a na ovaj način ćete onemogućiti rad takvih škola i klubova te djeci onemogućiti napredovanje u područjima koja ih zanimaju i u kojima su dobri. U odluke o eksperimentalnom programu trebaju biti uključeni svi učitelji. Ovo ne može i ne smije biti nečija samovoljna odluka, nekog tko nema pojma što je zapravo rad u školi. Nekoga tko nije vidio stanje naših škola već godinama i nema pojma što su djeca danas i što im treba. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 723 | Tea Đordić | Eksperimentalni program | Poštovani, Smatram da Vaš projekt cjelodnevne nastave za 50 škola u RH za školsku godinu 2023./2024. nije dobar ni za koga. Prije svega nije dobar za djecu, a isto tako ni za nas učitelje. Smatram da ljudi koji su radili na projektu nisu mislili na učenike. Ovim projektom su pokazali potpuno nerazumijevanje djece. Isto tako pokazali su i potpuno nerazumijevanje funkcioniranja djece. Učitelji koji rade s djecom najbolje znaju kako oni funkcioniraju u školi. Znaju kako djeca "dišu". Mislim da ova reforma nije dobra, naprotiv, mislim da je totalni promašaj jer ne donosi baš ništa pozitivno za djecu. Ovom reformom vraćamo se deset koraka unatrag. Ovom reformom okrećemo se od obitelji. Djeca su već dovoljno opterećena školom i ovaj projekt nažalost vidim samo kao "nužno" zlo. Osim što su već dovoljno opterećena školom, djeca su već dovoljno odvojena od obitelji. Bojim se da će sve škole koje će ući u ovaj projekt požaliti. Mislim da svatko tko radi u školi zna da ovo nije ostvarivo bez dva učitelja. Ni s dva učitelja projekt nije dobar, a bez jednog učitelja, projekt je osuđen na propast. Žalosno je da ovo moramo pisati i ovime se baviti. Žalosno je da se moramo boriti za našu djecu zbog ljudi kojima djeca očigledno nisu na prvom mjestu ili ne znaju ništa o njima. Žalosno je da oni koji su radili na projektu nisu se konzultirali ni s učiteljima ni s roditeljima, jedinim ljudima koji znaju što je najbolje za djecu. To je jedino što mogu zaključiti jer smatram da ni jedan učitelji, a ni jedan roditelj zdravog razuma ovaj projekt ne bi dopustio. Da je itko od tih navodno 200 stručnjaka, koji su radili na projektu, razmišljao o djeci uveo bi i 3. učiteljicu. Podržavam svaku reformu, ali samo ako ona znači promjenu na bolje. U nadi da ćete ipak nešto poduzeti i promijeniti ovaj projekt, zahvaljujem. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 724 | Ana Benković | Eksperimentalni program | Poštovani, ja razumijem da je potrebno znanje načih učenika podići na jednu bolju razinu, no dodatnim opterećenjem to nikako nećete postići. Radim s djecom 10 godina, majka sam troje djece, moram reći da problem nije uopće u sustavu već u djeci i njihovom manjku interesa za sve, ali doslovno sve. Kolegice godinama održavaju dopunsku i dodatnu, znate li što se dogđa?! S obzirom da dodatna i dopunska nisu obavezne, djeca se ne pojavljuju, one ih mole da dođu, da im pojasne dodatno gradivo, djeca ne dolaze. Ja konkretno imam izvannastavnu aktivnost, ista stvar, jednom dođe petero učenika, jednom svi, jednom nitko i tako u krug. Djeca su danas ovisna o mobitelima za koje niste ništa poduzeli da ih zabranite u školama, ne zanima ih ništa, samo žele odraditi ono što moraju i ići kući. Njima ne treba hrvatski, matematika, jezici...njima gotovo ništa od predmeta ne treba. Znanje im je na zadnjoj listi prioriteta. S obzirom da su škole tretirane kao ustanove u kojima rade "glupi" profesori na kojima se ispucavaju roditelji, to ni nije čudno. Ono što je potrebno je prvenstveno vratiti vjeru u profesora, da je on tu jer želi tom djetetu pomoći u njegovom procesu obrazovanja, pošteno platiti svoje radnike (profesore) kako bi i oni bili zadovoljniji i motiviraniji za rad. Pitam se puno puta zašto sam uopće išla na fakultet, brinula oko ocjena, učila, a na kraju netko s trogodišnjom srednjom školom ima veću plaću od mene. Pitaju se to i kolege. A tu činjenicu znaju i djeca, stoga ni ne čudi što nisu opće zainteresirani za stjecanje znanja (čast izuzetcima). Konkretno, smatram da uopće niste trebali uvoditi nove predmete, a i struka se oko toga slaže. S time nećete ništa dobiti, opteretili ste već opterećene nastavnike, sveukupno rezultat nula. Informatiku ste trebali uvesti kao obavezni predmet od prvog do osmog razreda (blok sat), ideja o uvođenju obveznog drugog stranog jezika također je dobra. Ono što ste trebali napraviti je to da dodatna i dopunska budu obvezne za učenike i to prema potrebama djeteta u matematičkom, prirodoslovnom i jezičnom području. Također, trebali ste staviti obveznu izvannastavnu aktivnost jer je izrazito potrebno djecu uključiti u kreativne aktivnosti, a ako im date na izbor, odaziv je mal i dogodi se da djeca koja idu na jednu izvannastavnu aktivnost, najčešće idu i na još nekoliko; a ostali ne žele ništa, što je jako pogrešno jer bi svi trebali ići barem na jednu izvannastavnu aktivnost- zbor, orkestar, šah, robotika, folklor, dramska sekcija , keramičari i sl. U vremenu iza 3 ste trebali staviti projekte i dodatno ih stimulirati jer projekte provodimo godinama u školi, ali na način da uvijek nastava trpi. Zašto se nebi ti projekti provodili iza tri u skupinama s profesorom koji je zadužen za projekt?! Ono što je jako važno, a to ste smetnuli s uma, za dobar sat potrebna je svakako i dobra priprema. Vi ste pripreme umjeto dosadašnjih pola sata, skratili na 22,5 min (pola školskog sata). Nadalje, svakako valja napomenuti da nije isto raditi u uredu 8 sati i u razredu. Za profesora su optimalna 4 nastavna sata plus jedan sat dodatne, dopunske ili izvannasavne. Ostalo treba ići na pripreme i administraciju, dok u to ubrojite dežurstvo to je 8 sati. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 725 | VLASTA BRCKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, iako ste započeli Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom programu CN niste prema komunikologiji započeli "društvenu komunikaciju" već "tehnološku ili strojnu komunikaciju" tako da se ova vrlo važna informacija ustvari skriva od javnosti, a to odmah izaziva osjećaj nepovjerenja. Također ni ostali stručni suradnici ne informiraju svoje suradnike, a naročito učitelje/ice ili nastavnike/ice o mogućnosti izražavanja svojim komentara na Prijedlog CN jer se vodeći primjerom samoga Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je bez komunikacije svih važnih aktera krenulo u eksperimentiranje po tko zna koji put. Svjesna sam u ovih svojih 29 godina u školskim ustanovama da se način nastave, a naročito program treba mijenjati, no ovaj prijedlog nadmašio je sve do sada. Već sam nekoliko puta pročitala Vaš prijedlog i nadalje mi izgleda nevjerojatno da očekujete od nas da izdržimo fizički, psihički i u dobrom raspoloženju ovaj Vaš eksperiment. S puno komentara se slažem pa se neću ponavljati no nekoliko primjedbi: ukidanje sata Informatike, dodavanje novih predmeta u već ionako prepun Raspored sati, organiziranje Programa potpore, a zaboravljanje da je svako živo biće jedinstveno za sebe pa tako i u načinu učenja, nedostatak vremena za kvalitetnu i svakodnevnu pripremu za idući radni dan, odvajanje svih nas od obitelji, a imati obitelj je naše pravo, odlučivanje da svi moramo prihvatiti predloženi radni dan, a ne organizirati Produženi boravak kao i do sada što se pokazalo uspješnim potezom, itd. i itd. Ne podržavam Vaš prijedlog jer treba međusobno razgovarati prvenstveno s nama koji svaki dan prolazimo i doživljavamo različita učenička raspoloženja, a na ovaj način kod učenika koji su voljeli dolaziti u školu pojavit će se otpor i nevolju, a oni koji ni sada ne vole dolaziti u školu razvijat će u većoj mjeri nedolično ponašanje i nepravilan odnos prema svima i svemu. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 726 | IVANA KOLARIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, u potpunosti se ne slažem i ne podržavam Vaš prijedlog. Govorim i kao učiteljica informatike i kao roditelj. Prvo ću objasniti sa stajališta učiteljice informatike: fakultet sam završila 2015. godine i od tad sam radila u razrednoj nastavi kao zamjena po potrebi. Kad je uvedena informatika od 1. razreda, konačno sam dobila priliku za ugovor na neodređeno kao idealan kandidat: razredna nastava s informatikom. Veselim se i volim svoj posao, a informatici se vesele i moji učenici. Iako je informatika izboran predmet od 1. do 4. razreda, većina učenika je pohađa. Tek koje dijete ne ide. Kao problem vidim više stvari (konkretno u informatici), ali krenimo od početka: 1 sat informatike tjedno. Smatram da informatika mora biti dva sata, najbolje u bloku. Zamislite rad u prvom razredu: dok oni upale računala, upišu lozinku, otvore udžbenike, otvore određenu stranicu u udžbeniku itd., prođe pola sata. Tko nije radio u prvom razredu, ne zna što je to. Nadalje, u doba kad se sve digitalizira i kad živimo u informatičkom dobu, Vi skidate satnicu informatike. I zadnje, ali ne i manje bitno, nas pola će biti višak jer nam se svima smanjuje satnica. Sada sa stajališta roditelja: smatram da je produženi boravak odličan izbor za učenike nižih uzrasta koji nemaju druge opcije jer roditelji rade i sl., ali ne za sve. Osobno ne želim da moje dijete bude tako dugo u školi. Nije istina da izlaskom iz škole završava škola. Pitanje je koliko će kvalitetno učiteljica stići napisati s njima svima zadaće jer je teško kvalitetno se posvetiti tako velikom broju djece. Naravno, kad dođu iz škole, moraju ponoviti što su radili, posebice prije pisanja neke provjere. To znači da će dijete biti u školi daleko više ako želimo da bolje napreduje. Svakako jesam za promjene u školstvu, ali ovo nije pozitivna promjena niti dobro razrađena. Lijep pozdrav, Ivana Kolarić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 727 | INES LONČAR | Eksperimentalni program | Poštovani, zaposlena sam kao nastavnica u glazbenoj školi. Pohađajući glazbenu školu stekla sam puno neprocjenjivih životnih iskustava, ostvarila osobni rast i razvoj, te i sama odabrala zanimanje nastavnice teorijskih glazbenih predmeta s velikim žarom i voljom. No, čitajući prijedlog eksperimentalnog programa, razmišljam o tome hoće li moje zanimanje uskoro nestati. Upitnim mi se čini opstojnost glazbenih škola iz nekoliko razloga o kojima možda niste promišljali. 1. Ne vidim način na koji bi učenici uz predviđeno trajanje svih obveza u općeobrazovnoj školi uklopili u raspored i obveze u glazbenoj školi. Neki učenici osnovne općeobrazovne škole već u glazbenoj školi pohađaju srednju. Oni samo u glazbenoj školi imaju fond od 14 sati tjedno! Osim nas nastavnika, mnogi se roditelji pitaju isto pitanje. 2. Ukoliko se problem s rasporedom uspije nekako riješiti, koliko će roditelja zaista upisivati djecu na dodatne aktivnosti? Nakon cijelog dana provedenog u školi preostaje im vrlo malo vremena za druženje s obitelji, pa vjerujem da će i ova činjenica ići nauštrb upisa u glazbenu školu. Roditelji će smatrati da je cjelodnevnom nastavom pokrivena potreba učenika za kvalitetnim glazbenim obrazovanjem, a iz prijedloga je vidljivo da s ovakvom satnicom Glazbene kulture nismo niti blizu broju sati potrebnom za kvalitetu umjetničkog odgoja. 3. Ukoliko ipak na neki način uspiju složiti raspored od 16h do 21h (gotovo nemoguće, glazbene škole imaju premalo prostora, nastavnici nemaju vlastitu učionicu), kako će nastavnici glazbe koji su i sami roditelji provoditi vrijeme s djecom? Prema ovakvom planu to je nemoguće. Želimo li zadržati kvalitetu umjetničkog obrazovanja (kojim se ponosimo ne samo na europskoj, nego i na svjetskoj razini, svakodnevno čitajući o uspjesima hrvatskih umjetnika), ne možemo zapostaviti glazbene (ili bilo koje druge umjetničke) škole. Nažalost, u svakom društvu koje je u bilo kakvoj krizi, umjetnost prva izvuče deblji kraj. Nadam se da će naše Ministarstvo ipak stati na kraj ovakvoj žestokoj marginalizaciji i osmisliti održivu reformu školstva koja će obuhvaćati i umjetničke škole, bez njihovog ukidanja ili održavanja na samom minimumu pogona. Što sve može naučiti (osim vještine i tehničkih aspekata) učenik glazbene škole? Uči iskazivati i prenositi emocije, boriti se s tremom tijekom javnog nastupa, slušati i uvažavati druge prilikom zajedničkog nastupa, uskladiti se sa članovima ansambla (timski rad), organizirati vrijeme i obveze, kreativno se izraziti, otkriti vrijednost umjetnosti i poruku umjetničkog djela te ju prenositi i otkrivati drugima. Vrijeme uloženo u umjetničko obrazovanje dragocjeno je i ide u korist društvu. Molim Vas da i Vi uložite vrijeme, promislite i predložite održiviji program za nas i naše učenike te njihove roditelje. Srdačno, Ines Lončar. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 728 | Marija Ret | Eksperimentalni program | Poštovani, u potpunosti se ne slažem i ne podržavam Vaš prijedlog. Govorim i kao roditelj i kao nastavnik. Smatram da je produženi boravak odličan izbor za učenike nižih uzrasta koji nemaju druge opcije i ne mogu biti sami kod kuće, ali ne za sve. Pustimo djecu da budu djeca da se igraju onako kako oni žele, kao što smo mi imali tu mogućnost, a ne da ih držimo 24 sata u strogo kontroliranim uvjetima gdje će raditi samo ono što im se govori. Takvim načinom i takvom reformom samo ćemo i dalje uništavati naš sustav obrazovanja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 729 | PELIKAN MIRELA | Eksperimentalni program | Poštovani, cjelodnevna nastava ne smije biti obaveza, nego IZBOR svakog roditelj. Svatko se najbolje odmara u svom vlastitom domu, a nakon odmora su moguće nove aktivnosti. Cjelodnevna nastava će za većinu učenika biti neučinkovita jer je prisilna, a ne dobrovoljna. Što je s administrativno-tehničkim osobljem u školama? Administraciji će se svakako povećati opseg posla, a povišica će iznositi svega 4,5 %. Smatram to izuzetno malim iznosom obzirom na posao koji nas čeka. Administrativno osoblje također sudjeluje u cjelodnevnoj nastavi na način da će trebati svu papirologiju pripremati, obračunavati različite iznose dodataka na plaću za svakog djelatnika pojedinačno, voditi posebnu papirologiju i još mnogo toga. Mišljenja sam da bi administrativno-tehničkom osoblju trebalo povećati dodatak na minimalno 15 %. Promjene u školstvu su nužne, od cjelodnevne nastave nitko ne bježi, međutim na ovaj način koji je ovdje prezentiran mislim da nije dobar. S poštovanjem, Pelikan Mirela | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 730 | Ana Bajer Medić | Eksperimentalni program | Poštovani! Osobno sam učiteljice razredne nastave s pojačanom Informatikom i radim kao učiteljica Informatike od 1. do 4. razreda. Smatram da je smanjivanje satnice Informatike na 1 sat tjedno apsurd. Živimo u 21. stoljeću, sve je digitalizirano i smatram da je informacijska i informatička pismenost nešto osnovno što se treba usvojiti. Učenici 1. razreda u jednom školskom satu ne stignu odslušati teorijski dio i isti primijeniti u praksi. U jednom satu tjedno s učenicima razredne nastave ne stigne se kvalitetno odraditi gradivo. Prvenstveno mislim na praktičnu primjenu (rad na računalima, tabletima). Bez obzira što je izborni predmet, učenici vole Informatiku i relativno svi ju pohađaju. Ne vidim apsolutno ništa pozitivno u smanjivanju satnice, prvenstveno ne za učenike koje se treba osposobiti za kvalitetno snalaženje u današnjem svijetu. Umjesto da se kritičko i logičko razmišljanje kod učenika potiče, ovim potezom će se unazaditi. Pozdrav! Ana Bajer Medić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 731 | Nikolina Borovina | Eksperimentalni program | Na žalost, bojim se da će ovo biti jedna od reformi koja će, između ostalog, još više istaknuti nejednakosti u opremi i uvjetima za rad u školama. Škole koje su i prije imale uvjete za natječaje uz financijsku potporu to će imati i sada, a one koje primjerice imaju dva razreda u suprotnoj smjeni ne mogu se javiti na natječaj. Čitajući komentare kolega, mogu reći da se s većinom navedenog slažem i da ima puno nedoumica i nedorečenosti u ovom programu koji kao da je pisao netko tko nikad nije radio u školi a u nastavi pogotovo. Iako, možda ima i dobrih prijedloga u programu. Osobno se slažem s uvođenjem obaveznog drugog stranog jezika, ali ne i smanjenjem satnice informatike s obzirom na važnost informacijske i informatičke pismenosti u današnjem društvu. Ipak, smatram da ima puno više stvari koje bi trebalo dodatno preispitati i razmotriti u programu cjelodnevne nastave. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 732 | DRAGAN MALNAR | Eksperimentalni program | Poštovani, Sama ideja uvođenja cjelodnevne nastave možda čak i nije loša, ali način na koji se trenutno pokušava ubaciti je izrazito loš. Kao prvo, komunikacija između MZO, učitelja, roditelja i sl. u ovom slučaju ne postoji ili je, u najboljem slučaju, minimalna. Također, dosta toga je obavijeno velom tajnosti što izaziva određene sumnje i nesigurnost toga što nas čeka. 1) Ne razumijem razloge zašto se nije tražilo , prije izrade prijedloga ,za savjete, suradnju, prijedloge i sl. učitelje, stručnu službu, roditelje i sl. Također, čudan je razlog zašto se prezentacija navedenog programa održava u većini gradova u jutarnjim satima (dok većina roditelja i učitelja radi). 2) Nikako ne razumijem kako mislite kako će isti ili čak manji broj djelatnika moći raditi dvostruko više nego sada. 3) Nisam uspio pronaći kad su na redu sjednice RV, Učiteljska vijeća i informacije za roditelje? Dolazi li to nakon svih ovih aktivnosti? Ako da, smatrate li normalnim ili primjerenim ako ću ja kao razrednik naručiti roditelje na informacije oko 21 sat navečer? Naime, možda ne mogu doći roditelji ranije jer vode dijete na trening i sl. Recimo, nemaju svi učenici mogućnost treninga 100 m od škole, već na treninge odlaze u drugi grad, mjesto ili sl. 4) Kako ćete organizirati prijevoz onih učenika koji neće ići na poslijepodnevne programe? Recimo, u mnogim mjestima je vozni red prijevoznika posložen na način gdje su linije više - manje namještene na početak i kraj nastave. Slijedom toga, bit će potrebna još barem jedna autobusna linija koja će doći po učenike koji će ostati na poslijepodnevnim aktivnostima. 5) Smatrate li kako je pola sata/ 45 min dovoljno za napisati DZ, pročitati lektiru i sl.? Posebno u razredu sa barem 20-ak ostalih učenika. 6) Učenici ne plaćaju marendu i već sad se teško "pokriti" sa cijenom obroka zbog rasta cijena. S obzirom kako se planira i ručak za učenike, smatrate li kako se za neku cijenu od cca 2-3 € dnevno može organizirati koliko toliko normalan ručak za učenike ili vam je normalno da djeca u formativnim godinama budu cijeli dan na sendviču/sendvičima. 7) Što je s ručkom/obrocima za učitelje? Oni će po vama doručkovati u cca 7 ujutro i na tom obroku biti do recimo 17 sati, ili ako je još neka aktivnost, i dulje? 8) O stavljanju pola satnice većini učitelja/učiteljica u "Ostale poslove" ne želim ni komentirati. Na ovaj način polovica ljudi će svojom voljom ili vašom uredbom otići iz školstva. Konkretno, govorim za svoj predmet Povijest. Već sad je puno ljudi bez satnice u srednjim školama, reformom se Povijest smanjuje u većini srednjih škola te će tu ostati bez posla. Sada ćete imati ogroman broj ljudi bez satnice ili sa polovičnom satnicom i u osnovnoj školi. 9) Jeste li radili projekcije o tome koliko ljudi će ostati bez pune norme ili općenito bez posla zbog ovih ideja? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 733 | Anđela Žugaj | Eksperimentalni program | 1. U dokumentu ste naveli kako "novim vremenom nije namjera povećati obveze učitelja i učenika nego poboljšati postizanje odgojno obrazovnih ciljeva i ishoda učenja". Izjava je u potpunosti netočna jer očito je upravo to cilj. Naime, učiteljima norma drastično raste iasto kao i učenicima. Do sad su učitelji u normi imali 20-24 sata u koju su ulazila DVA sata razrednika, dopunska i dodatna nastava za učitelje koji su ih održavali, a to sad nije slučaj. Sad će učitelji morati imati 22 sata čiste nastave bez ostalih zaduženja što je ogromno opterećenje učiteljima koji rade po raznim programima, koji rade s djecom koji imaju individualizirani program, prilagođeni program, nadarena djeca, djeca s poteškoćama. Također, učenicima je ovo veliko opterećenje. Razumijem potrebu da pratimo korak s EU, međutim, zaista treba poštivati i kulturu i tradiciju pojedine zemlje kao i potrebe današnje djece. U Hrvatskoj mnogi ne rade klasično osmosatno vrijeme i mnogu ne rade osim u sezoni, a tradicijski i kulturološki smo nacija okrenuta obitelji i mnogima će ovo biti žestoko zadiranje u privatni život i odmicanje djece od vlastite obitelji što je neprihvatljivo. Smatram da je iznimno važno poštivati naše obiteljske navike te ih dodatno poticati, a ne narušavati sklad obitelji. Za obitelji koji zbog naravi svoga posla imaju potrebu ostaviti djecu duže u školi to svakako treba biti omogućeno, no obiteljima koji imaju mogućnost provesti više vremena s obitelji to nikako ne bi smjelo oduzimati te smatram to izravnim uplitanjem u obiteljska i roditeljska prava. Neka duži ostanak nakon redovne nastave bude u potpunosti izboran, za one kojima to zaista treba, a istodobno poštivajući obitelji kojima to ne treba da nastave provoditi više vremena sa svojom obitelji. Također, djeci danas prije svega treba više aktivnosti, više kretanja, više slobodne igre jer ionako spominjemo kako nam je svako treće dijete pretilo, a sad bi ih prislili doslovno da sjede 8 sati u školi i na taj način dodatno poticati to ne kretanje. Djeca danas imaju problema s koncentracijom i pažnjom i sigurno će im biti preveliko opterećenje održavati pažnju do 16 sati poslije podne. Imam dijete koje NEMA poteškoće s pažnjom i vidim da joj je jedan redovan dan u školi sa tipičnih 6 sati već previše, a s osam mislim da bi skroz ispalila na živce. A mogu samo zamisliti kako bi toliko sati u zatvorenom prostoru utjecalo na djecu s teškoćama. 2. Navodite kako je "Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) primarno usmjeren na metodički strukturirano, SAMOSTALNO I ZAJEDNIČKO UČENJE učenika". Ovdje opet u potpunosti zadirete u prava djece, pravo na to da imaju vlastite navike, potrebe, želje. Namećete djeci da uče u zajedničkom prostoru s drugom djecom nakon već ionako napornog radnog dana potpuno pritom ignorirajući činjenicu da NISU sva djeca niti sposobna učiti u okruženju sa još 5-10-20 ljudi niti to žele, već da im treba i da žele učiti sami, u tišini svoje sobe, možda uz glazbu, možda uz sendvič- to treba biti njihova osobna stvar. Vraćamo se opet na onu staru stvar koja se provlači kroz naše školstvo - gdje se SVU djecu pokušava svrstati u isti koš (jednako kao da pokušavate slona natjerati da se penje na drvo, a žirafu da pliva). Uporno negirate činjenicu da su djeca individua za sebe, da nemaju svi iste želje, iste potrebe i iste mogućnosti. Nekima će možda biti dobro i naći će se u činjenici da ponavljaju nastavne sadržaje s još 10-20 učenika i učiteljicom, ali nekima će to biti otežavajuća okolnost i ne samo da im nećete omogućiti napredak nego ćete ih prisiliti da nazaduju. Nema svrhe prisiljavati djecu da uče sa svima zajedno ako im to ne treba jer time narušavate njihova prava i potrebe. Ne znam zašto se o ovome još nije oglasila dječja pravobraniteljica , a i zaista sam zapanjena da nitko o tome ne vodi računa. Ostavite A2 program kao izborni za one koji zaista žele, kojima treba, kad im treba, a ne način da ih prisiljavate u to, što je totalno pogrešno i potpuno kontraproduktivno za mnogu, mnogu djecu. dajem primjer svog vlastitog djeteta koje najbolje uči u večernjim ili ranojutarnjim satima (i pritom je odlična) i vi ćete joj na ovaj način doslovno oduzeti njenu slobodu onemogućavajući da napreduje kako ona želi. za nju će ovo biti zatvor jer će zaista nepotrebno gubiti vrijeme svaki dan na nešto što joj NEĆE koristiti i istodobno ćete joj uzeti njeno slobodno vrijeme koje ona provodi vani s prijateljima. Znači, umjesto igre na svježem zraku - vi ćete ju zatvoriti u učionicu jer VI smatrate da je to najbolje za dijete koje uopće ne poznajete. Dodat ću pritom i još jedan problem o kojem nitko očito nije razmišljao- što je s djecom koja imaju fizičkih i zdravstvenih problema? Moje dijete ima juvenilni artritis i prisiljavanje nje da sjedi toliko sati na tvrdoj stolici je izravna šteta njenom zdravlju. Ukoliko se tako nešto dogodi, a prisilili ste ju da sjedi 8 sati na dan, možete biti sigurni da ću dići privatnu tužbu protiv države jer ste naškodili zdravlju moga djeteta. I sigurna sam da neću biti jedina. 3. Zadržavanjem djece u školi iza 14 sati izravno utječete na funkcioniranje glazbenih škola i mnogih sportskih klubova koji poćinju sa svojim aktivnostima ranije. Mnogi klubovi počinju raditi već od 13 sati i na taj su način djeca povezivala školu sa sportom automatski, a na ovaj način ćete onemogućiti rad takvih škola i klubova te djeci onemogućiti napredovanje u područjima koja ih zanimaju i u kojima su dobri (osobno znam nekoliko sportaša osnovnoškolske dobi koji treniraju svaki dan od 13-14 sati i došli su do svjetskih prvenstava. što će biti s njima? Je li netko uopće razmišljao o dječjim pravima pisajući ovaj program? Ovo sve skupa izgleda kao da je pisao netko tko radi od 8-16, pa mu paše da mu je dijete u to doba u školi, a kasnije na nekoj aktivnosti koja počinje u 18 sati, uopće ne uzimajući u obzir da postoji cijeli niz različitih potreba, situacija, okolnosti, činjenica..... 4. Povećavanje norme hrvatskog jezika, matematike i ostalih predmeta je suludo. Opet se svodi na to da djeca sjede satima u školi. Trebaju nam promjene u kurikulumu, u ostvarivanju ishoda, u motiviranju učenika umjesto što ćemo ih prisiliti da još više sjede na drvenim stolicama. Pozdravljam uvođenje drugog stranog jezika, te dizanje satnice geografije, sve ostalo je i dovoljno, pogotovo za današnju djecu kojima fali pažnje. Ne dižite normu sati toliko. Učenici to neće izdržati. To znamo mi koji s njima radimo, vidimo njihove kapacitete i mogućnosti i znamo da to NIJE REALNO. Ukoliko zaista želite omogućiti duži boravak djece u školi, jedino ispravno je da im između satova omogućite slobodnu igru i slobodno vrijeme da se istrče, da se igraju, da su na svježem zraku. Boravak u školskom prostoru nije niti zdrav niti izdrživ djeci te dobi. Navodite da "Program A2 provodi se u svih 8 razreda osnovne škole i u njemu OBAVEZNO sudjeluju svi učenici" - Program A2, B1 i B2 trebaju biti u POTPUNOSTI IZBORNI za djecu kojima to treba. Nek im budu učitelji na raspolaganju, ali neka to bude stvar odluke za svako dijete. Ovo prisiljavanje je zadiranje u privatan život, u individualnost i navike svakog djeteta. 6. U razrednoj nastavi NE MOŽE raditi jedan učitelj/učiteljica. Iz iskustva koji imamo- to je fizički nemoguće i neizdrživo za jednu osobu. To moraju raditi dvije osobe kako bi se kvalitetnije rasporedio posao i kako ne bi jedna osoba "izgorila" od posla već nakon tri dana. Iz iskustva od 20 godina rada u prosvjeti, JEDNA OSOBA to NE MOŽE FIZIČKI PODNIJETI. 7. Ukoliko od učitelja zahtijevate da dežuraju namarendama i ručkovima- to je potrebno dodatno platiti. U europskim školama osobe koje paze na djecu tijekom obroka NISU učitelji i plaća ih se samo za taj posao, a ako i jesu učitelji- to se plaća dodatno. na godišnjoj razini to je ogromna količina sati koja je mogla biti potrošena na pripreme ili i odmor samih učitelja. Učitelji nisu roboti kojoi mogu raditi bez prestanka. Nije pošteno da učitelje tretirate kao jeftinu radnu snagu koja treba raditi sve moguće za ništa novaca. Manipulira se brojkama i povišicama koje nisu realne i svi znamo da se neće dogoditi. Ako već tražite dodatni angažman, to se treba platiti. Svako dežurstvo učitelja neka se zbraja i neka za određeni broj sati dežurstva neka također ide dodatak na plaću. 8. Sat razrednika se NE SMIJE svesti na jedan sat tjedno. Nastavnici su do sad imali 2 sata koja su ulazila u normu, a niti ta dva sata nisu bila dovoljna za kvalitetnu komunikaciju s učenicima i roditeljima. Sati razrednika bi trebali ostati U NORMI učitelja, a trebalo bi ga povisiti na 3 sata što tvrdimo već godinama jer dva sata zaista nisu dovoljna za sate razrednika, sve probleme učenika, informacije roditelja, rješavanje svih sukoba, organizacije izleta, terenskih, svih mogućih suglasnosti, opravdavanja satova, održavanje roditeljskih sastanaka, pisanje izvješća, svjedodžbi, matične knjige i sve ostale dokumentacije. 9.Sve izvan redovne nastave ne smije biti obavezno za učitelje. neka bude na dobrovoljnoj bazi i prema potrebi. Dogodit će se, što već mnogi najavljuju da će otići iz sektora prosvjete, a već znamo da nam nedostaje stručnog kadra iz matematike, informatike, biologije, kemije, fizike. Ogroman je problem naći školovani kadar, što znači da će se morati uskoro zapošljavati doslovno bilo tko, a zaista ne želimo da s našom djecom radi "bilo tko" nego isključivo školovani i stručni kadar. Moguće da se ministarstvo toga nije sjetilo, ali ovakvo tretiranje učitelja će zaista rezultirati odljevom ljudi,a sigurna sam i nadam se, da naše ministarstvo želi da s našom djecom rade samo najbolji, a ne da matematiku predaje netko tko s matematikom nema veze. A to će nam se dogoditi ako se učitelji ne počnu cijeniti kako treba. Nemojte reći da ćete nam povisiti plaću za 25 posto jer to je obmana i nije istina. Ako već želite neki oblik cjelodnevne škole- ona mora biti IZBORNA, mora sadržavati što manje vezanja za stolicu, klupu i ploču i mora omogućiti slobodnu igru, organiziranu i neorganiziranu, boravak u prirodi, na svježem zraku- sve samo da nam djeca ne sjede zatvorena u školi buljeći u ekran, pametnu ploču , zelenu ploču ili knjigu. NE POSTOJI znanstveno istraživanje koje će reći da je toliki boravak u školskoj klupi dobar za bilo koji segment dječjeg zdravlja. Da se itko pozabavio kvalitetnim istraživanjima- znali biste da našoj djeci treba baš sve suprotno od ovog što ste naveli. U odluke o eksperimentalnom programu trebaju biti uključeni SVI učitelji, SVI roditelji. Ovo ne može i ne smije biti nečija samovoljna odluka, nekog tko nema pojma što je zapravo rad u školi, netko tko nije vidio stanje naših škola već godinama, netko tko nema pojma što su djeca danas i što im treba. Molim sce stručnjake koji se bave dječjim zdravljem te i dječju pravobraniteljicu da se o ovome očituju,. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 734 | Ana Moro | Eksperimentalni program | Poštovani, izražavam svoje neslaganje sa smanjenjem satnice predmeta Informatika na jedan nastavni sat tjedno. U 21. stoljeću je upravo informatička osposobljenost nužna za daljnje obrazovanje, rad i za život. Nastava Informatike je predmet koji se odvija na računalima. Da li mislite da bi u 45 minuta učenici mogli uključiti računala, prijaviti se na svoj Office 365 račun i odraditi gradivo? NE! Učenici svaki sat 10-15 minuta izgube na uključivanje računala i prijavljivanje u Office 365. Na kraju 8. razreda učenici se prijavljuju na upisi.hr tim putem se upisuju u srednju školu, koriste se e-poštom, sustavom e-građani, kritički razmišljaju i vrednuju informacije pronađene na internetu. Ovo je dio gradiva koji učenici nauče i budu samostalni. Očekujete da se cijeli kurikulum izvede za samo 35 sati godišnje? Informatička pismenost je iznimno važna od najradnije dobi, jer djeca sve ranije dobiju pristup digitalnim uređajima i internetu. Najmanje dva nastavna sata tjedno je potrebno kako bi ih pripremili za današnji svijet tehnološkog napretka i razvoja umjetne inteligencije. Također, smatram da je potrebno izbaciti dio koji se odnosi na ostale poslove gdje se navodi: Sindikali povjerenik; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV. Navedeni poslovi zbog složenosti i obujma posla treba svrstati, normirati kao što je bilo do sada. Ti poslovi su prezahtjevni da bi se svrstali u ostale poslove. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 735 | Tina Abramac | Eksperimentalni program | Iako postoje mnoge nedoumice u vezi cjelodnevne škole i stvari koje treba mjenjati, pozitivno je uvođenje obaveznog 2.stranog jezika.Time napokon stajemo uz bok drugim europskim zemljama. Uostalom, učenje 2 strana jezika već godinama preporučuju i razne europske institucije. Koliko je to korisno u turističkoj zemlji kao što je Hrvatska, ne treba ni spominjati. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 736 | IGOR PIŠTELEK | Eksperimentalni program | Poštovani, Iskreno mi je žao što ovo moram ustvrditi, ali još jednom se promjenama (nazovimo ih reformama ako baš želite, ali one to nisu) u našem sustavu obrazovanja pristupa površno, nabrzinu, neorganizirano i nestručno. Uz to, još jednom će se generacije učenika iskoristiti kao pokusni kunići za eksperimente kojima se od početka pristupa na gore navedeni način što upućuje, nažalost, na negativan ishod cijelog programa. Naime, jedan od najistaknutijih ciljeva ovog programa je "dostići prosjek zemalja EU u duljini vremena kojeg učenici provode u nastavnom procesu". Već u samom uvodu jasno je što je, po tko zna koji put, krajnji cilj ove "reforme" - ispunjavanje forme. Ciljamo na puste brojke i statistiku jer ako brojevi odgovaraju, sve je riješeno. Nažalost, na takvoj praksi počiva čitav obrazovni sustav - umjesto da tu duboko uvriježenu manu pokušavate izliječiti, vi nastavljate na isti način. Reforma "Škola za život" najbolji je primjer kako se sve svelo na formu - nastavni ciljevi i zadaće pretvoriše se u ishode i dobiše svoju brojčanu šifru - i to je to. Povećavanje broja sati na nastavi nije ono što naša djeca trebaju. Umjesto toga, treba nam zajednička roditeljsko-nastavnička strategija odgoja i obrazovanja. Ali to je prekompleksno - lakše je promijeniti brojke, dati djeci duže odmore, prebaciti izvanškolske aktivnosti u školu i sve je kao čarolijom bolje. Navodite kako će to povećati kvalitetu obrazovanja, društvenog života i kakva još sve ne Potemkinova sela - eto da bi nešto pisalo, a iza svega nema ništa. Što se tiče promjene satnice određenih predmeta, osobito informatike - još jedan potpuni promašaj. Smanjujete informatiku na jedan sat nakon toliko priče o modernizaciji, digitalizaciji, komunikaciji... treba li uopće to ikakav komentar? Informacijsko-komunikacijska radna mjesta otvaraju se na sve strane, a vi (u stilu Škole za život?) smanjujete satnicu za razvijanje tih kompetencija, i to uz neka poluobjašnjenja koja ne vrijede ni spomena ni komentara. Kako vas nije sramota? Sve ostale mane brojni kolege su već naveli, evo već u komentarima neposredno prije mojeg, kojima se svesrdno pridružujem i potpisujem. Upućujem vam srdačan pozdrav uz nadu kako će jednog dana doći neka značajna promjena u našem obrazovnom sustavu koja se neće svesti na brojke, statistiku, isprazne fraze i reda-radi dokumente s hrpama stranica ispunjenima ničim već na iskustvo i rad ljudi izravno iz osnovnih i srednjih škola koji nisu pod raznoraznim utjecajima iz bilo kojih interesnih strana. Igor P. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 737 | Natalija Devčić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica razredne nastave s 23 godine iskustva u razredu ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne nastave na ovakav način. Ovo je samo dio onoga što me brine oko uvođenja iste. - Učenici (pogotovo mlađe dobi) i njihova koncentracija nakon nekoliko sati u klupama? - Svaki učenik sa svojim određenim sposobnostima i mogućnostima trebao bi zajednički učiti i raditi nakon redovne nastave sa svim ostalim učenicima? Mislite li da će nakon 5-6 sati u klupama u učionici biti potpuna tišina i mir kako bi svako dijete moglo odraditi ono što treba? Naučiti za ispite? Pročitati lektiru? Razumjeti ono što nije razumjelo kad je bilo odmornije? - Što je s učenicima s posebnim potrebama? Kako će oni moći boraviti u školi toliko vremena? - Informatika 1 sat tjedno? - Jedna učiteljica/učitelj od 8 do 15? Kada bi se trebali pripremati za nastavu i gdje? Kada ispravljati ispite? Voditi beskrajnu administraciju? Kod kuće? Ili u posebno opremljenim kabinetima sa svim pripadajućim pomagalima? Boravak u školi od 8 do 15 sati je 7 sunčanih sati. Mogu li se svi ostali navedeni poslovi obaviti u onaj preostali jedan sat do punog radnog vremena. Ili se pauze za odmor i ručak ne računaju u radno vrijeme? Tko onda boravi za s djecom za vrijeme tih odmora? - Kada bi učitelji trebali održavati roditeljske sastanke i/ili individualne informacije? Dolaziti navečer ponovo u školu? - Kada se stručno usavršavati? - Što je s učiteljima u produženom boravku? - Kako kvalitetno obavljati poslove razrednika kojih će biti i više s obzirom na vrijeme koje učenici provode u školi. Za to je predviđen 1 sat tjedno? I ne ulazi u normu? - Što je s kvalitetno provedenim obiteljskim vremenom za roditelje koji također rade u smjenama? Viđat će djecu samo danima kada rade ujutro? Iskreno se nadam da će provođenje cjelodnevne nastave biti odgođenosve dok SVI stručnjaci (prvenstveno učitelji, a zatim i pedagozi, psiholozi i liječnici…) koji bi trebali biti uključeni u izradu programa, zajednički ne donesu zaključke. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 738 | Temi Maslov | Eksperimentalni program | Ovakav model svakako nije dobar i prijedlog je donesen bez razrađenog promišljanja i stručnog savjetovanja. Djeca bi predugo bila u ustanovi i odvojena od obitelji. Cjelodnevni program je nužno zlo ako roditelji rade cijeli dan i zbog toga se odlučuju na takav model. Kao prof klavira radim u glazbenoj školi i svjedok sam da su takva djeca dolazila na nastavu klavira i solfeggia iscrpljena, pospana i nastava nije bila učinkovita..stoga su roditelji već iduće godine vraćali djecu u redovan program. Ne želim ni razmišljati o tome da mi nastavnici u glazbenim i plesnim školama nećemo imati kruha u ovom scenariju. Sva djeca imaju pravo na glazbeno i plesno obrazovanje Kritiku upućujem jer ne vidim koristi već samo štete...od prekovremenig boravka djece u ustanovi, neimanja kontakta s roditeljima, djedovima, bakama, loše prehrane, osjećaja pripadnosti kod djece koja se u toj fazi razvoja gradi...jedno Veliko Ne ovom suludom rijedlogu. Promjene su nužne u samom nastavnom planu i programu te se treba raditi na smanjenju obima nepotrebno gradiva, više tjelesne aktivnosti, ulaganja u znanje o zdravlju i zdravoj prehrani...sve više imamo bolesne djece, psihički oštećene..na to upozoravaju liječnici već neko vrijeme. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 739 | LUCIJA LAZIČKI | Eksperimentalni program | „Predmet Informacijske i digitalne kompetencije, kojim se sistematizira područje, treba pružit nužna znanja i vještine učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole.“ Ispravak: „treba pružiti“, a ne „treba pružit“ „…planirana sredstva iznose 60 milijuna eura i biti će dodijeljena u formi bespovratnih sredstava.“ Ispravak: „bit će dodijeljena“, a ne „biti će dodijeljena“ „Za izvođenje nastavnog predmeta Svijet i ja (Program A1) škola može u Eksperimentnom programu zadužiti sve učitelje predmetne nastave, do ispunjenja pune norme i pune plaće.“ Ispravak: Ukoliko naziv programa glasi „eksperimentalni“, zašto ovdje navodite „eksperimentni“ program, a time još i velikim početnim slovom kao da se radi o nazivu istog, ako to nije? Dobronamjerno predlažem poraditi na vlastitoj pismenosti. S poštovanjem, Lucija Lazički | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 740 | Branka Marcelić Panjak | Eksperimentalni program | Poštovani, Slažem se s kolegama kada kažu da je ovaj prijedlog izvođenja CN još nedorađen i vjerojatno će se još "brusiti" u eksperimentalnoj fazi te će biti podložan i promjenama. Nadam se samo u pozitivnom smjeru i za djecu i za učitelje kao i za roditelje. Moram ipak pohvaliti jednu dobru inicijativu, a to je uvođenje 2.stranog jezika kao obveznog. Brojni europski dokumenti ukazuju na važnost učenja i znanja barem dva strana jezika i to je praksa u gotovo svim zemljama EU. Za Hrvatsku kao turističku destinaciju to je posebno važno te se čudim da se s ovakvom praksom čekalo tako dugo. Lp Branka Marcelić Panjak, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 741 | ROBERTA RAGUŽ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram kako nije održivo i izvedivo da nastavni predmet informatike ima samo jedan sat tjedno. Sama priprema učenika za nastavni sat - od uključivanja računala, ulaska u program i slično, traje 5-10 minuta. Na isključivanje i spremanje radnog mjesta izgubi se 5 minuta te se onda pitam što će ostati od nastavnog sata za obradu gradiva? Ukoliko se stavi da se informatika izvodi svaki drugi tjedan blok sat, također nije održivo jer je preveliki vremenski period između nastavnih jedinica te bi se previše vremena gubilo na ponavljanje prethodnih lekcija kako bi se dobila konzistencija u radu. Informatika mora biti najmanje 2 sata tjedno i to naravno, blok sat. Smatram da drugi strani jezik kao obavezan nije potreban te da je informatika daleko potrebnija u današnje i u buduće vrijeme. Smanjenje satnice jednom od najbitnijih predmeta za život, buduće školovanje te na koncu i zapošljavanje, nije ispravno niti je dobro promišljena odluka. Informatika kao predmet omogućuje učenicima stjecanje niz ključnih vještina i kompetencija koje bi svatko dijete od 1. razreda osnovne škole trebalo usvajati i savladavati. Također, sve govori podatak da izbornu nastavu informatike trenutno pohađa 90% učenika osnovnih škola te uz tu izbornu nastavu velik broj učenika pohađa i razne izvannastavne aktivnosti poput robotike i sl. usko vezane uz informatiku. Uzmimo u obzir postotak pohađanja izborne nastavne informatike i njemačkog jezika i samim time možemo vidjeti i koji je interes učenika za isto. Nadalje, svi poslovi administriranja e-sustava, kao i održavanje opreme trebali bi se voditi kao neposredan odgojno-obrazovni rad i biti ravnopravni sa satnicom u nastavi jer obim ostalih poslova za informatičare je daleko najopsežniji u usporedbi s ostalim predmetnim učiteljima i učiteljima razredne nastave. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 742 | JOSIP ŠIŠMANOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, prije svega pohvaljujem i cijenim uloženi trud i energiju za izradu ovakvog dokumenta. Premda su neke primjedbe izrečene na način koji možda ne odgovara dignitetu struke, u mnogima se mogu pronaći kvalitetni prijedlozi. Osobno smatram kako bi informatika barem od trećeg razreda mogla biti podignuta na dva sata jer se tada pojavljuju prvi znakovi online zlostavljanja (izbacivanja iz viber grupe, društvene mreže...) pa bi im stručno vođenje i nadzor bili od velike koristi. Predlažem mogućnost da nastavnik u školi može predavati više predmeta u smislu da može predavati predmete koji su bliski njegovom području (iako za njih nema kvalifikaciju, ali da mu se računaju u plaći kao da je stručan). Naravno, uvjet je da većinu nastave ima iz svog primarnog predmeta. Razlog ovome je što pojedini nastavnici moraju raditi na dvije ili više škola. Osim konstantnog putovanja na koje ode previše vremena, tu je i situacija da ti ljudi ne mogu stvoriti osjećaj pripadnosti i posvećenosti nekoj školi koji bi sigurno doveo do povećanja kvalitete rada (među tim predmetima je i često spominjana deficitarna fizika). Prijedlog za budućnost bi svakako bio uzimanje i vrtića pod okrilje Ministarstva kako bi ujednačenost razvoja i mogućnosti sve djece u RH od samog početka bile dovedene u približnu jednakost (ovako od plaća zaposlenika do materijalnih uvjeta imamo različitost koja ovisi o financijama Osnivača). Svako dobro. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 743 | Marija Draganjac | Eksperimentalni program | Poštovani, Umjesto povećanja satnice obaveznih predmeta učenicima i povečanje broja obaveznih predmeta, napravite izborne module kako bi učenici mogli odabrati područja koja ih zanima. Neki učenici su kreativni, neki više vole društvena područja, neki prirodoslovna.... Na taj način bi smanjili njihova tjedna opterećenja. Uz to, smatram da uvođenje obaveznog drugog stranog jezika nije dobro jer većina zemalja Europske unije nema dva obavezna strana jezika. Bilo kakva nastava nakon ručka nije dobra jer je nakon ručka učenicima potreban odmor. Kvaliteta te nastave je upitna. Govorim iz iskustav jer izbornu nastavu informatike imam 6. i 7. ili 7. i 8.sat. Učenici su u tom periodu umorni i teško se mogu skoncentrirati na zatjevnije teme. Ne podržavam smanjenje satnice informatike jer u 1 sat tjedno je nemoguće odraditi bilo kakav praktični rad. Nastava informatike treba imati fokus na praktičnom radu i stjecanju vještina uporabe IKT-a u različite svrhe. U slučaju uvođenja informatike 1 sat tjedno, mnogo učitelja informatike ostaje bez posla. Nigdje u dokumentu se ne spominje što napraviti s viškom učitelja informatike i o toj tematici se ne priča javno. Ne podržavam povećanje satnice redovne nastave, potražite način da smanjite opterećenja učenika ili pak da uvedete 9.godišnji sustav, kakav imaju europske zemlje. Srdačan pozdrav. Marija Draganjac, prof. matematike i informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 744 | Katarina Krnežić | Eksperimentalni program | Poštovani, pozdravljam viziju cjelodnevne nastave u našim školama, ukoliko bi to značilo da će djeca imati uvjete i za slobodno vrijeme i druženje u sigurnom okruženju. Zamišljam to u ustanovi koja je dvostruko veća od škole u kojoj radim. U kojoj je blagovaonica dostatna da svi učenici svoje obroke pojedu sjedeći, a ne „leteći“ ili u istim onim klupama u kojima sjede ostatak dana. Zamišljam da takva škola ima mnoštvo kabineta i da svi učitelji mogu kada izađu iz škole ostaviti posao tamo, do sutra, jer imaju prostor i dovoljno vremena da se pripreme za nastavu i odrade sve ostalo što je potrebno. Međutim, stvarnost je drugačija. U našim razredima imamo prosječno 24 učenika, od kojih je bar jedno dijete sa poteškoćama, a još poneko na rubu da dobije dijagnozu. Mnogi od njih imaju pomoćnike u nastavi (na koje se niste ni osvrnuli, no njihova je važnost ionako upitna s vaše strane, s obzirom na to kako su i koliko plaćeni te pod kojim uvjetima), a smatram da niti jedno od te djece nije u stanju biti na nastavi/u školi do 14h i dulje. Štoviše, većina djece nije u stanju toliko dugo biti u školi i učinkovito raditi, bez obzira na svu volju i želju. I razumijem ih. I sama u danima kada imam nastavu od 8 do 14 izlazim iz škole „pregažena“, imam osjećaj da me napusti i zadnji atom snage, ali onda se saberem, pripremim za sljedeći dan i obavim sve što trebam. Znam, kažete, neće djeca cijelo vrijeme raditi, shvaćam taj dio, no gdje će provoditi svoje slobodno vrijeme? Tko će paziti na njih? Bez nadzora ih ne smijemo ostaviti jer smo u školi mi odgovorni za njih, ali i mi smo ljudi, a ne strojevi. I nama je potrebna pauza koje i sada rijetko imamo i koristimo. Doslovno ponekad trčimo da bismo za vrijeme odmora obavili osnovne ljudske potrebe. Iz ovog dokumenta proizlazi da ćemo raditi više, za još manje. Jer bez obzira na te „enormne“ povišice koje spominjete, satničarstvo, razredništvo, administraciju i sve ostalo stavljate u „ostale poslove“ čime dolazimo do toga da nema ograničenja u njima, a trebat će više sati izravne nastave za popunjenje norme. Zanima me je li itko iz skupine koja je ovo pisala ikada bio razrednik ili administrator. Je li ikada održavao računala u školi? Je li ikada pokušao sastaviti raspored sati? Što će biti s učiteljima u produženom boravku? Uz dužno poštovanje odgojiteljima, učitelji(ce) razredne nastave nisu išle na taj fakultet da bi radile u vrtiću već u školi. A ni vrtića nema toliko da bi ih mogli sve primiti, čak i da neke žele tamo raditi. Isto tako, premda se u mnogo komentara već spominje- informatika. Kažete ovaj drugi sat ćete provesti kroz međupredmetne teme. Kako? Znate li koliko je važna informacijska pismenost u današnje vrijeme? Znate li koliko djece u Hrvatskoj biva izloženo cyberbullyingu? Koliko je njih spremno sudjelovati u raznoraznim izazovima na internetu, o čemu također puno razgovaramo na satima informatike? Znate li koliko njih koristi društvene mreže bez nadzora iz ovih ili onih razloga? Koliko roditelja nije dovoljno pismeno da bi zaštitilo svoju djecu, štoviše čak ih i sami izlažu riziku jer istoga nisu svjesni? Tu nastupamo mi, učitelji informatike koji ih ne učimo da budu digitalni zombiji već da svoja znanja i tehnologiju iskoriste u svoju korist. Da se educiraju, pravilno koriste tehnologiju, zaštite se, nauče i svoje roditelje istome. Štoviše, učimo o negativnim stranama tehnologije, o ergonomiji, o važnosti kretanja. U 2023. godini i sa učenicima koji su toliko ranjivi u bespućima interneta, vi biste ih učinili još ranjivijima. I ne, ne pomažete uvođenjem informatike kao obaveznog predmeta jer ionako 98% učenika već pohađa nastavu informatike. Također, pitam se što je s kolegicama u produženom boravku. Zar će one sve dobiti otkaz kao viškovi? Kada se spominjala cjelodnevna nastava, a spominje se cijeli moj radni vijek, očekivala sam da će to biti nešto pozitivno i da ćemo svi uživati u njoj. Sada mi se čini, da nas s trenutnim programom, ova reforma vodi u propast i da će iz prosvjete otići svi koji uspiju, a koje vi svojom reformom ne otjerate prije no što sami odustanu. Na žalost. Možemo mi voljeti svoj posao koliko god, ali više trebamo voljeti i cijeniti sebe. A ako nas vi nećete cijeniti, naći ćemo već tko hoće. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 745 | Marina Matolić | Eksperimentalni program | Ne mogu dovoljno naglasiti koliko se protivim cjelodnevnoj školi. Ovo je direktna propast glazbenih škola koje su nemjerljivo bogatstvo u našem društvu. Kultura, a posebno glazbena nam je ionako na najnižim razinama ikad, djeca i mladi nam slušaju cajke, a ovime ćete zabiti zadnji čavao u lijes Hrvatskoj glazbenoj kulturi, totalno uništiti cijelu povijest i tradiciju glazbenih škola u Hrvatskoj. Svi mi glazbenici koji smo pohađali te škole, svi djelatnici, profesori, ravnatelji, bivši i sadašnji učenici glazbenih škola će se žestoko usprotiviti ovoj devastaciji kulture i glazbenog odgoja u Hr. Sram vas bilo! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 746 | Mirjana Levanić | Eksperimentalni program | Poštovani, pročitala sam vaš prijedlog da Informatika postane obavezan predmet od prvog do osmog razreda i podržavam ga jer u 21. stoljeću jako je važna digitalna pismenost učenika od malih nogu! Međutim, ne podržavam vaš prijedlog smanjenja satnice Informatike s 2 sata na 1 sat. U mojoj školi 90% učenika pohađa Informatiku i u 2 sata tjedno jedva se stigne obraditi nastavno gradivo. Naravno da bi voljela kako bi Informatika s 2 sata porasla na 3 sata, ali sam svjesna da je to prezahtjevno za učenike koji bi još više bili opterećeni satnicom u školi, ali onda nemojte smanjivati sadašnju satnicu jer će to biti loše za učenike koji će se upoznati s nastavnim sadržajima, ali ih neće moći utvrditi i uvježbati. Smanjenjem satnice bi došlo do nemogućnosti kvalitetnog obrađivanja nastavnih sadržaja iz programiranja koje je za učenike najzahtjevnije i najteže. Svi smo svjesni da je učenje programiranja zahtjevno kako i učenje stranih jezika, potrebno je puno vremena i zadataka kao bi se u potpunosti savladalo i kasnije u životu primjenjivalo. Učenici u mojoj školi uče nekoliko programskih jezika, a osim na računalima primjenjuju ih na robotima mBotima i micro:bitovima. Micro:bitove posuđuju u školskoj knjižnici kao knjigu i jako im se vesele što ih mogu ponijeti kući. Molim vas ostavite satnicu Informatike na 2 sata tjedno kako je i dosada bila! Hvala vam što Informatiku uvodite kao obavezan predmet! Učiteljica izvrsna savjetnica Mirjana Levanić, mag. inf. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 747 | Sunčica Novak Vidović | Eksperimentalni program | Poštovani, predlažem da Ministarstvo koje je iznijelo ovaj eksperimentalni program iznese javnosti i podatak o svim članovima stručnog tima - ime, prezime i struka svakog člana koji je sudjelovao u izradi ovog programa, tako da javnost bude upoznata sa podatkom jesu li pri izradi istog sudjelovale osobe iz područja medicine, posebice one koja se odnosi na djecu, a potom i osobe pedagoške struke, budući da se radi o eksperimentalnom programu u čijoj srži su djeca u dobi od 6 do 14 godine, pa se prije svega treba detaljno razjasniti utjecaj svakodnevnog boravka u instituciji u vremenu od 8 do 16 sati pod intelektualnim opterećenjem na psihofizičko zdravlje djece. Potom neka stručnjaci medicinske i pedagoške struke iz stručnog tima odgovaraju na pitanja javnosti koja se odnose na psihofizičke i obrazovne aspekte ovakvog eksperimentalnog programa, a ne ministar odnosno drugi službenici iz Ministarstva koji u ministarstvu obavljaju isključivo administrativno-političku funkciju. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 748 | Nevenka Đurak | Eksperimentalni program | Ne podržavam ideju uvođenja cjelodnevne nastave jer je sve to zajedno još nedorečeno, psihički i fizički izgleda neizdrživo i za učenike i učitelje... Za odgoj djeteta najvažnija je obitelj, a ovim eksperimentom upravo odvajamo učenike od obitelji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 749 | Marko Vidučić | Eksperimentalni program | Poštovani, želio bih skrenuti pozornost na nekoliko ključnih stvari, od koji je dio praktički od kritičkog značaja, a koja bez revidiranja mogu dovesti do upitne svrsishodnosti ovog projekta. Ne mogu zamisliti kako program u kojem škole znatno duže rade (i troše resurse) može biti održiv, a kako masovni otkazi i pretrpavanje obvezama učitelja može biti pravedno. No, postoje i jasniji problemi. Prvo, u potpunosti je neriješeno pitanje ljudi koji rade u više od jedne škole, poglavito u slučajevima kada će jedna škola biti u programu, a druga ne (npr. one u eksperimentu i one koje nisu ili osnovne i srednje škole). Drugi kritični problem su radnička prava, naime stavljanjem poslova sindikalnog povjerenika grubo se smanjuju radnička prava - ta pozicija postaje izrazito neatraktivna, a u državi koja je najgora po EUROSTAT-ovim podatcima po pitanju prekarnih poslova - to je definitivno zvono za veliku uzbunu. U ovu problematiku spada i velika količina dodanih "ostalih" poslova koje je bilo kakvom reformom trebalo smanjivati, a ne povećavati. Također i ogromna satnica pojedinih učitelja je također problematična. Pretvaranje školskih sati u sunčane omalovažava trud učitelja i ignorira činjenicu da učitelji moraju u školu doći prije zvona i da im tokom radnog vremena prolaze mali i veliki odmori, koji su odmori za učenike, a vrijeme rada za učitelje. Po pitanju radnih prava smatram da se treba definirati i količina i mogućnosti prekovremenog rada. Važna stavka ovog projekta su i novi predmeti. Smatram da se trebaju jasnije definirati kurikulumi, više uključiti nastavnu i fakultetsko osoblje u njihov razvoj te definirati jasnije tko ih i pod kojim uvjetima može predavati. Treba i jasnije definirati ulogu učitelja razredne nastave i tjelesne kulture po pitanju TZK, jer osobno ne vidim načina da se to preko noći promijeni. Pozdravljam razdvajanje prirodoslovlja i društva, kao i povećanje satnice Geografije, ali smatram da potonja mora imati pristup STEM programima, jer je i društvena i prirodna znanost (na Sveučilištu u Zagrebu studije se nalazi na PMF-u). IKT je od kritičnog značaja za opstanak naše domovine, te bi se kao takav trebao po mom mišljenju obvezno učiti od 4. razreda, a izborno od 2. (s mogućnošću izvannastavne aktivnosti u prvom razredu) i to dva sata tjedno. Ne vidim razlog obaveznog učenja drugog stranog jezika, učenicima se može po želji omogućiti i učenje više jezika, ako žele. Također, smatram da se jednom odabrani izborni predmet treba odslušati do kraja, a ne upisivati i ispisivati po volji. Za kraj bih naveo da je za provedbu ove reforme ključno da se znatno umanje svi aspekti administracije, ostalih poslova, dupliranja obveza nastavnika (npr. ematica i fizička matica) jer su to anakrone i demotivirajuće prakse - učitelji su u školi da bi obrazovali a ne administrirali, pogotovo što su neki od tzv. ostalih poslova vrlo opširni i mukotrpni. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 750 | ADELA SAKRADŽIJA | Eksperimentalni program | Ne podržavam ideju uvođenja cjelodnevne nastave niti s pozicije roditelja niti sa stručnog stanovišta pedagoga. Smatram da bi svaka škola trebala imati mogućnost produženog boravka za djecu roditelja koji su zaposleni i koji nemaju druge opcije. Ostanak djeteta u školi morao bi biti stvar izbora. Smatram da će nametnuti cjelodnevni boravak djece u školi dovesti do otuđenja djece od obitelji. Ako će djeca provoditi vrijeme do 17h u školi i nakon toga imati izvanškolske aktivnosti, ostat će jako malo vremena za druženje s obitelji i odgojni utjecaj roditelja. I boravak u školi do 14:30 je značajno produženje boravaka izvan obitelji za djecu koja u razrednoj nastavi sada imaju nastavu do 11:30. Moje dijete pohađa školu koje nema dvoranu niti adekvatno dvorište. Kao roditelju mi je neprihvatljivo da dijete provodi 9 sati na drvenim stolcima za drvenim klupama. Za boravak djeteta u cjelodnevnoj nastavi - učionice bi trebale biti veće, imati tepih, kauč i mjesto za odmor te biti opremljene raznim edukativnim materijalima i igrama. Smatram tvrdnju o tome da djeca neće morati učiti i raditi zadaće kod kuće potpuno promašenom. Škola koju moje dijete pohađa nudi opcionalni dnevni boravak i djeca koja ga pohađaju imaju veliki broj grešaka u domaćem radu i mnogo je pritužaba na učenje u dnevnom boravku. Također ne podržavam ni tezu da će se cjelodnevnom nastavom izbjeći potreba za instrukcijama. Na instrukcijama se s djetetom radi individualno te se nastavnik prilagođava razini znanja djeteta. Kako jedan nastavnik može zadovoljiti potrebe za dodatnim individualnim radom kod 20 djece istovremeno od kojih neki nisu savladali osnovnu razinu znanja, neki su na prosječnoj razini, a neki su nadareni? Također se zanemaruje činjenica da su nekoj djeci za učenje potrebni mir i tišina te da neka djeca uče na glas. Kako će ta djeca moći kvalitetno učiti u grupi, žamoru i ispadima pojedinaca? Pod redovnom nastavom postoji problem s disciplinom i ometanjem nastavnog procesa koji će sigurno biti prisutan i za vrijeme učenja u cjelodnevnoj nastavi te ometati učenike u kvalitetnom učenju. Smatram da se zanemaruje uloga dokolice i slobodnog vremena koja je jako važna za razvoj djeteta. Za razvoj djeteta najvažnija je obitelj, primarna i proširena te će se cjelodnevnim boravkom u školi značajno osakatiti vrijeme koji roditelji, braća i sestre, bake i djedovi imaju s djecom i koji su važni za razvoj zdrave psihološke strukture ličnosti. Smatram da se isključivo povećanjem sati provedenih u školi ne može unaprijediti kvaliteta ishoda učenja, već naglasak treba biti na načinima učenja i promjeni programa. Mišljenja sam da je uvođenje cjelodnevne nastave, kako bi se fond sati djece u hrvatskim školama uskladio s fondom sati ostalih europskih zemalja (koje imaju neusporedivo bolje materijalne uvjete i programe) isključivo stvar pritiska kapitalizma tj. kako bi roditelji imali kamo s djecom dok rade i da bi biti dostupni poslodavcu. Kako radim kao stručni suradnik u srednjoj školi gdje učenici ponekad imaju 8. sat do 15h, suočeni smo s problemom da su učenici umorni, otežano prate nastavu te jedva čekaju da sat završi. Također je zbog same činjenice da su učenici premoreni i uspjeh u tim predmetima slabiji. Kao dvije najspornije točke vidim ideju da bi samo jedan nastavnik radio cijeli dan te činjenicu da je predviđeno zapošljavanje kineziologa u razrednoj nastavi, a o zapošljavanju stručnih suradnika nema ni riječi. Do sada je jedan nastavnik radio u redovnoj nastavi i imao puno radno vrijeme, a drugi u produžnoj nastavi. Mišljenja sam da je rad za samo jednog nastavnika u cjelodnevnoj nastavi prezahtjevan, fizički i psihički prenaporan te se zaboravlja na poslove koje nastavnici svakodnevno provode mimo neposrednog rada. Već sada s manjim fondom sati provedenih u školi grcamo u problemima s eskalacijom nasilja, velikim brojem djece s psihološkim problemima i nedovoljnom podrškom učenicima s teškoćama u razvoju. U nacrtu se ne spominje ni riječi o zapošljavanju psihologa, pedagoga, logopeda i edukacijskih rehabilitatora! Poštovani, ako ste već išli u reformu sustava i ako poznate sustav onda ste upoznati s time da naše škole nemaju dovoljan broj stručnih suradnika i nisu u stanju pružati kvalitetnu podršku učenicima s problemima i uz to održavati prevenciju s ostalom populacijom. Ne treba biti posebno mudar da se zaključi da će produženi boravak u školi dovesti do povećanja situacija koje će rezultirati vršnjačkim nasiljem. Mišljenja sam da se prije izrade nacrta reforme trebalo konzultirati struku, stručnjake za mentalno zdravlje djece te roditelje. Posebno problematičnom i neprihvatljivom smatram ideju da se za odluku da škola sudjeluje u eksperimentu ne pitaju učiteljsko vijeće ni roditelji, već o tome odlučuje samo ravnatelj. Pričate o ravnopravnom položaju svih učenika, a na ovaj način će djeca u eksperimentalnim školam služiti kao pokusni kunići za provođenje cjelodnevne nastave. Također smatram način na koji je pisan Dokument neprikladnim, dokument je izrađen na način da ga teško mogu razumjeti školovani ljudi, a roditeljima sa nižim školama je potpuno nerazumljiv. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 751 | Ivana Žabčić | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave 17 godina. Radim u produženom boravku 12 godina. Imam dijete školarca koje ide u šesti razred. Na pisanje osvrta me potaknulo puno toga o čemu se govorilo zadnjih dana. Program CN je mogao pisati samo netko tko nije dana proveo u razredu s djecom. Djeca su umorna i iscrpljena od nastave već nakon četiri sata kada ja dođem u učionicu. Oni se žele igrati i odmoriti od učenja. Ne mogu uopće zamisliti kako će izdržati šest sati u komadu. Mislim da je CN dobra ideja, ali svakako s dvije učiteljice. Ima u Hrvatskoj puno škola u kojima to odlično funkcionira. Nije mi jasno zašto se ne uzme iz takvih primjera ono što je dobro. Djeca se trebaju osamostaliti i naučiti učiti do srednje škole. Kako će to uspjeti ako će im stalno netko visiti nad glavom od 8 – 15, 16, 17 sati? Kako će dijete u školi naučiti 40 stranica iz nekog predmeta za ispit? Moje dijete ima takve ispite sada u šestom razredu. Takva ima tri predmeta trenutno. Tko će s djecom popodne u predmetnoj nastavi ponavljati matematiku ( kako djeca ne bi trebala ići na instrukcije )? Ni sada u školi nema dovoljno profesora matematike. Moje dijete je u dvije godine predmetne nastave promijenilo 7 profesora matematike. Ide na instrukcije da nauči matematiku, inače uz tolike promjene ne bi ništa naučilo. Ide u OŠ u Zagrebu. Kako će to funkcionirati u manjim sredinama gdje ni nemaju profesora matematike? Posebno uvredljivim smatram izjave da je produženi boravak čuvanje djece i da su ˶ komentari na javnoj raspravi orkestrirani. " U boravku ponavljamo s djecom ono što su naučili ujutro, imamo razne kreativne, sportske i dramske radionice. Djeca imaju i svoje slobodno vrijeme koje jako vole i koje provode u igranju društvenih igara. Ovaj model je jako dobro funkcionirao do sada i mislim da ga je trebalo uvesti u sve škole u Hrvatskoj gdje ima potrebe za tim. Komentare na javnoj raspravi pišu učitelji i profesori koji su visoko obrazovani. Imaju iskustvo rada u školi i ukazuju na ono što nije dobro. I dalje ćemo pisati i ukazivati na to. Ne treba nam nitko govoriti što treba pisati jer zdravi razum govori da puno stvari u ovom programu CN nije dobro. S nadom da će ovo pročitati nepoznati autori programa CN, srdačno vas pozdravljam. Ivana Žabčić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 752 | BOJANA KUTIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Osobno sam ( u 80- tima) prošla i cjelodnevnu i klasičnu nastavu u nižim razredima osnovne škole (1. razred u cjelodnevnoj, 2. i 3. u klasičnoj i 4. opet u cjelodnevnoj nastavi) zbog preseljenja. Ono što mogu istaći kao jedinu prednost cjelodnevne nastave, iz osobnog iskustva, jest da je dijete uključeno u cjelodnevnu nastavu sigurno u školi dok su roditelji na poslu. S druge strane, iz pozicije djeteta taj boravak je predug, preopterećujući i nije nikako u skladu sa djetetovim razvojnim potrebama. Nikako ne bi trebao biti jedina opcija školovanja već nužno zlo. Za obitelji koje ne mogu osigurati sigurnost djeteta na drugi način, može se organizirati ali ima toliko nedostataka da sigurno neće imati pozitivan učinak na razvoj i formiranje zdrave ličnosti kod djece. Mislim da ne bi teško bilo napraviti istraživanje o stavovima nas koji smo to prošli i o akademskim, osobnim i socijalnim postignućima koje smo kasnije imali. Naime matične knjige u školama iz 80- tih postoje i one sadrže podatke dostatne za kontakt statistički valjanog uzorka bivših učenika. Doista nema smisla uvoditi programe bez da unaprijed možete predvidjeti njihove efekte. A efekti cjelodnevne nastave u RH su izuzetno lako provjerljivi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 753 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program | Poštovani, ideja (i obećanja roditeljima) da će sva djeca sve naučiti u školi, kao i da se napušta klasični koncept pisanja domaćih zadaća oslobađa svake odgovornosti i učenika i roditelja za uspjeh u školi i ta se odgovornost prebacuje na učitelje. Smatram da će to dovesti do još veće inflacije (nerealnih) petica jer se neće promijeniti želje roditelja da im djeca sve razrede završavaju ocjenom 5,0 (i upisuju najbolje gimnazije) pa će pritisak na učitelje u PN bit još veći nego što je sada jer ako učenik više ništa ne uči kod kuće, onda je to odgovornost škole (a roditelji nisu objektivni u procjeni sposobnosti svoje djece jer svakom roditelju je njegovo dijete najljepše i najpametnije, što je sasvim prirodno). Nemaju sva djeca iste sposobnosti, netko istu stvar usvoji za 10 minuta, a nekome trebaju sati. To ovakav koncept učenja kakav se predlaže ne rješava! Pitanje koje mi se nameće kao roditelju bivšeg, sadašnjeg i budućeg srednjoškolca je ako se u osnovnoj školi napušta koncept klasičnog pisanja domaće zadaće i osobne odgovornosti za učenje i ispunjavanje radnih obaveza slijedi li isto i u srednjoj školi ili će nam djeca masovno padati prvi razred srednje škole? Kako se nakon ovakve cjelodnevne škole planira napraviti prilagodba prelaska u srednju školu koji je mnogoj djeci i sada težak i izuzetno stresan? Ovaj eksperiment ne prate promjene u daljnjem školovanju, a to može imati vrlo ozbiljne posljedice! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 754 | TAMARA TRIFUNOVSKI | Eksperimentalni program | Poštovani, Svi se slažemo da škola treba reformu, ali kvalitetnu i promišljenu. Škola u kvartu ima 700 učenika u 3 smjene. Godinama se čeka nadogradnja. Kako će ta škola za 4 godine raditi u jednoj smjeni? Koja će blagovaonica primiti 700 učenika na ručak i tko će ga uopće pripremiti? U školama i sad nedostaje tehničkog osoblja, a zahtjevi će i za njih biti veći s uvođenjem cjelodnevne nastave. Duljim boravkom djece u školi bit će i više problema za koje će biti potrebna pomoć stručnih suradnika. Koliko ih planirate zaposliti? Kako će se ovakva nastava odraziti na djecu s teškoćama? Hoće li biti dovoljno logopeda i defektologa koji će raditi s njima? Ovakvim oblikom nastave djeci uskraćujete izvanškolske aktivnosti poput glazbenih i plesnih škola koje bi na ovaj način počinjale s nastavom od 16 sati, bile bi u mogućnosti primiti znatno manji broj djece, a da ne spominjemo broj nastavnika koji bi pritom ostali bez posla. Postoje djeca kojoj nisu potrebna dodatna pojašnjenja, ali nisu zainteresirani ni za dodatne sadržaje. Prisiljavajući ih da svi sudjeluju u dopunskoj/dodatnoj nastavi uskraćujete djetetu vrijeme za razvijanje znanja i vještina prema vlastitim interesima. Školama trebaju različita nastavna sredstva i pomagala za obogaćivanje nastave. Kako ih nabaviti kad trenutno škole nemaju ni za papir za kopiranje? Nastavnici će imati izrazito povećan opseg posla. Na primjer, nastavnik koji u danu odradi 8 nastavnih sati u školi provede 8 sunčanih sati, a broji se samo 6 i uz to nema pauze. Cjelodnevna nastava će donijeti još veći broj nezadovoljnih nastavnika zbog čega će mnogi i otići iz škole što opet povlači brojne nestručne djelatnike, a djeca će u odnosu na sadašnju situaciju jedino provesti više vremena u školi i biti još manje samostalna, ali neće izvući ništa dobro i korisno. Promjene nisu same sebi svrha. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 755 | Domagoj Bobovec | Eksperimentalni program | Poštovani, kao nastavnik tehničke kulture i informatike se slažem da je promjena u školstvu potrebna. Ali ne na način na koji je prezentirano u ovom dokumentu. Za početak ću se osvrnuti na ono što ovaj model donosi učenicima jer smatram da je ovdje njihova dobrobit najvažnija. 1. Ovim se sustavom oduzima djeci pravo na vlastito planiranje vlastitog vremena. Jesu li svi učenici isti? Odgovara li svim učenicima isti stil učenja? Nekim učenicima treba vlastiti mir kako bi se mogli dobro pripremiti za izvršavanje školskih obaveza. Ovaj oblik potpomognutog učenja sigurno ne može odgovarati svim učenicima. Cilj škole za život je bio odgojiti učenike u samostalne mlade ljude a sad im država planira dan. 2. Hoće li učenici nakon izravnog rada (A1) imati toliko koncentracije i volje za izvannastavne aktivnosti? Ja ih osobno već održavam u vremenu od 14 do 16 sati a to bi se vrijeme prema ovom eksperimentalnom programu otegnulo iza 15:30. Dakle, sve izvannastavne aktivnosti će se održavati kad su učenici već premoreni i bezvoljni. A što je sa slobodnim vremenom učenika? 3. Uvažavaju li se ovim dokumentom potrebe učenika koji imaju nastavu po prilagođenom ili individualiziranom programu? Hoće li autistično dijete zaista moći izdržati u školi predložene sate? 4. Smanjivanje satnice informatike s 2 sata na 1 sat tjedno. U današnje vrijeme kad su digitalne kompetencije uvjet za obavljanje čitavog niza poslova smanjuje se satnica informatike! I ne lažimo se, velika većina učenika je polazila informatiku unatoč njezinoj izbornosti u razrednoj nastavi te 7. i 8. razredu. Time se djecu zakida za nužna znanja koja će im trebati kasnije kad se osamostale. Jeste li pokušali održati sat informatike 1 sat tjedno? Smatram da se informatika tako ne može provoditi jer nema dovoljno vremena za obradu sadržaja te nakon toga vježbe i sve probleme s kojima se učenici mogu susresti. Sad ću se osvrnuti na ono što ovaj prijedlog donosi učiteljima: 1. Nastaviti ću vezano za informatiku. Dakle, uz već navedeno sad će učitelji koji su nekoliko godina ranije dodatno zaposleni izgubiti pola satnice te dobar dio dobiti otkaz. Izgleda da na taj način Ministarstvo zahvaljuje učiteljima informatike koji su dobrim dijelom preko svojih leđa (neplaćenih prekovremenih sati) izgurali prvo reformu Škole za život, te nakon toga Online nastavu uzrokovanu pandemijom Covid-19 virusa. 2. Povećanje norme učitelja je pokušano prikriti raznim frazama ali ga je lako iščitati iz priloženih tablica. Uz tolika zaduženja ne ostaje vremena za kvalitetnu pripremu nastavnog sata, rad na projektima s učenicima (koji i ovako radim prekovremeno), osobno stručno usavršavanje itd. Također, hoće li zbornica (u nedostatku kabineta) biti odgovarajuće mjesto za pripremu nastave? Meni osobno treba mir. 3. Cijeli niz poslova koji su ulazili u normu sad se prebacuju u ostale poslove. Ima li itko tko nije radio IKT podršku ili satničarstvo uopće dojam koliko to vremena iziskuje? 4. Rekreativni odmor možda zvuči dobro u teoriji ali u praksi bi bez jako dobre organizacije mogao dovesti do problema. Gdje će se provoditi i tko će učenike rekreirati? Učenici nikako ne mogu biti ostavljeni bez nadzora toliko vremena. Ako se nešto dogodi tko će za to odgovarati? Kao učitelj informatike i tehničke kulture, ne mogu ne primijetiti da ovaj dokument nije ujednačeno oblikovan te izgleda kao da je na brzinu sastavljen kopirajući više drugih dokumenata. Da mi učenik preda takav dokument morao bih mu dati povratne informacije što popraviti. Od Ministarstva koje ima neku težinu to je nedopustivo. Kao uostalom punjenje dokumenta praznim frazama koje činjenice pobijaju te izradu kurikuluma u vremenskom periodu manjem od dva mjeseca… Nadam se da će se osvrti koji se nalaze ovdje (mnogi učitelja koji rade u nastavi s djecom i znaju kako stvari funkcioniraju) uzeti ozbiljno a ne biti samo mrtva slova u digitalnom prostoru koja su tu radi zadovoljavanja forme. Na kraju, za dobar nastavni proces potrebni su zadovoljni učenici, zadovoljni učitelji te zadovoljni roditelji s kojima je potrebna suradnja. Bez toga se stvara otpor i cilj reforme neće biti ostvaren. Ovakav prijedlog kakav je ne mogu podržati. Lijep pozdrav, Domagoj Bobovec | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 756 | Davorka Medvedović | Eksperimentalni program | Radim u osnovnoj školi već više od 18 godina kao učiteljica informatike. Česte promjene su sastavni dio predmeta informatika i mi učitelji smo ih naviknuti prihvaćati. Zbog toga smo bez puno buke prihvatili uvođenje novog kurikuluma u sve razrede predmetne nastave odjednom, za razliku od drugih predmeta kod kojih je to išlo postepeno. Nije nam problem raditi i prilagođavati se svemu što donosi napredak našim učenicima i društvu općenito. Ali, smanjivanje satnice informatike definitivno nije napredak. Smatram da bi odluka o smanjivanju satnice informatike nepovratno naštetila našim učenicima. U mnogim dijelovima države roditelji nisu informatički pismeni, a ako to oduzmemo i njihovoj djeci, moglo bi doći do pogubnih posljedica za čitavu državu i njezinu budućnost. Jer, surfanje po internetu i igranje igrica te objavljivanje videa na YouTube-u ili TikTok-u NIJE informatika. Mi učimo djecu kako primijeniti informatiku u svim ostalim predmetima, učimo ih suradnji, zajedništvu, pristojnom ponašanju, medijskoj pismenosti, logičkom i kritičkom razmišljanju, odgovornosti i preciznosti pri obavljanju zadataka. A za to nije dovoljan jedan sat tjedno. Da ne spominjem Erasmus+ programe u kojima mnoge škole sudjeluju, a veći dio ima, između ostalih, postavljen cilj povećanje IKT vještina - kako ćemo ostvariti te ciljeve s nepotpunom i nekvalitetnom nastavom informatike? Kako u stvarnosti izgleda nastava informatike? Zbog specifičnosti predmeta, uvijek je na prvom satu potrebno uvesti učenike u rad, pogotovo pri korištenju programskih alata i novih pojmova. Tek drugi sat oni primjenjuju naučeno i to najčešće u nekom praktičnom radu. Jednostavno nije moguće nastavu organizirati tako da se to sve stigne u jednom satu tjedno, u samo 35 sati godišnje, a da učenici zaista steknu potrebna znanja i vještine za 21. stoljeće. Također, ostalim poslovima smo najčešće pretrpani, dok većina drugih učitelja ima samo svoju nastavu. Definitivno bi se svi poslovi administriranja dostupnih e-sustava, kao i održavanje opreme trebali voditi kao neposredan odgojno-obrazovni rad i biti ravnopravni sa satnicom u nastavi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 757 | Alemka Lovnički | Eksperimentalni program | Pošovani! Mišljenja sam kako nesmotreno prelazimo iz jednog oblika školovanja u drugi , a da još nismo u potpunosti riješili nedoumice prethodnog razdoblja. Naime Školom za život dobili smo pristup novim modelima učenja i poučavanja koji još uvijek nisu u potpunosti dorađeni. Provedbom eksperimentalnog programa, a zatim uvođenja u sve škole nije došlo do mogućnosti njegova poboljšanja. Pristup vrednovanju jedan je od primjera da u sustavu nije sve dovršeno. Učenici pišu nacionalne ispite, a da nije dobro uređen sustav vrednovanja u nastavi. Smatram da vrednovanje, u svim oblicima, treba biti definirano na nacionalnoj osnovi. Potrebno je razraditi sve oblike vrednovanja koji bi bili jedinstveni u svim sadržajima neovisno o izdavačkim kućama i udžbenicima koji im pripadaju. Kako bi vrednovanje bilo usklađeno potrebno je napraviti bazu zadataka koji bi bili dostupni svim učiteljima kako bi iz te baze mogli povlačiti zadatke koji su primjereni sadržaju rada te na osnovu njih ponavljati, uvježbavati i provjeravati nastavne sadržaje što bi omogućilo i jedinstven način bodovanja i sumativnog vrednovanja . Tada bi pristup nacionalnim ispitima bio baziran na jednakoj pripremnoj osnovi za sve učenike u Republici Hrvatskoj. Jednako tako predmetni kurikulumi i dalje imaju prostora za poboljšanje pri čemu se nakon vremena primjene u praksi mogu vrlo lako utvrditi njihova primjerenost. Pri tome posebno mislim na upotrebu računala u razrednoj nastavi koji nikada nisu bili dostupni u dovoljnom broju. Osvrtom na sam psihofizički razvoj i nedostatak razvijenosti vještina i motoričkih sposobnosti učenika pitanje je jesu li potrebni. Postoji niz aktivnosti kojima možemo utjecati na razvoj psihofizičkog stanja djece kako bi njihovo učenje bilo kvalitetnije. Uvidno je da učenici koji svoje slobodno vrije provode u igri puno lakše usvajaju nastavne sadržaje, imaju razvijeno apstraktno, logičko i kritičko mišljenje te se vrlo brzo uključuju u nove sredine i kvalitetno sudjeluju u različitim aktivnostima. Uvođenje novih predmeta u razrednu nastavu pomalo dovodi u priliku da razredna nastava to više nije, postaje predmetna. Za učenike te dobi nije primjerena toliko česta izmjena nastavnika jer im je vrlo teška prilagodba na različite postupke u radu te prevelika količina informacija kroz sadržaje. Smatram da bi bilo dobro razdvojiti predmete u grupu obveznih i izbornih predmeta pri čemu bi bilo moguće organizirati raspored prema područjima s puno boljom mogućnošću međupredmetne povezanosti. Izmjena predmeta koje ne predaje učitelj razredne nastave remeti tu povezanost i kontinuitet rada koji često nije povezan sa školskim zvonom. Na takav način vrlo je teško provesti neke aktivnosti za koje je potrebno više od jednog školskog sata, i predmetno i međupredmetno ( izvanučionična nastava, praktični rad, posjeti kinu, kazalištu, izložbama i sl.). U grupi izbornih predmeta mogla bi se uključiti i dodatna dva sata sportskih aktivnosti. Dodavanje pola sata na predmete Likovna kultura i Glazbena kultura nije velika potreba i svakako bi bilo poželjno prepustiti ih nastavi Informatike koja u svojim sadržajima ima tematski vezane aktivnosti koje se odnose na oba predmeta. Nije riješen niti problem učenika s teškoćama. Novi nastavni kurikulum za učenike koji rade po posebnom programu, a rade u redovitim razrednim odjelima implicira istovremeni rad po dva kurikuluma . To znači da se učitelju koji radi u takvom razrednom odjelu mora priznati rad u kombiniranom razrednom odjelu uz plaćeni dodatak za rad s učenikom po posebnom programu koji je do sada plaćan i izjednačen s radom s učenikom po prilagodbi. Zašto se ne dozvoli veći broj posebnih razrednih odjela gdje bi učenici u potrebi dobili adekvatnu pomoć, skrb i uvjete za napredak? Tužno je gledati i čitati svo nezadovoljstvo učitelja koje proističe iz opterećenosti dokumentacijom i ostalih poslova kojih desetljećima nikako da se riješimo. Mišljenja sam da se administrativni poslovi učitelja trebaju odnositi na eDnevnik, eMaticu i praktično pripremanje za nastavu, uz vođenje evidencija za potrebe škole i Ministarstva. Sve ostale administrativne poslove se porodično pojavljuju učitelji će na vrijeme napraviti te nisu i neće biti problem. Uz drugačije oblikovan raspored rada dnevnih aktivnosti učenika i učitelja mogu se uvoditi promjene koje su dobrodošle ako imaju smisla i dobrobit za sve sudionike nastavnog procesa, bez dodatnog opterećivanja učitelja, bez viškova, otkaza i nepotpunih satnica. Potrebno je stvoriti dobru bazu koju se s vremenom treba nadograđivati. Ovakve promjene neusklađenih i nepovezanih dijelova nikako nisu dobre. Osim toga, u središtu pozornosti obrazovnog sustava trebaju biti učenici, a ne roditelji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 758 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Cjelokupni Kontekst Dokumenta nema uporište u niti jednom međunarodnom znanstvenom istraživanju, a kamoli nacionalnom znanstvenom, pa i stručnom. Zanimljivo je kako vi u MZO osmišljavate projekte koji su sami sebi svrha. Navodite: "Predloženi model nastao je kao rezultat sustavnih analiza i razmatranja postojećih nedostataka i potreba, postavljenih ciljeva te komparativnog sagledavanja najboljih praksi." Gdje navodite rezultate PROVEDENIH i navedenih sustavnih analiza? Gdje navodite rezultate navodno provedenih razmatranja postojećih nedostataka i potreba? Gdje navodite ciljeve, prije objave ovog dokumenta? Gdje navodite analizu i rezultate komparativnog sagledavanja najboljih praksi? Zbog nepostojanja odgovora na ova pitanja, dokumenata koji bi nudili odgovore na navedena pitanja i netransparentnosti u osmišljavanju ovog projekta, molimo izmjenu Konteksta i/ili njegovo brisanje te osmišljavanje novog, temeljenog na znanstvenim i stručnim činjenicama i rezultatima te raspravi s odgojno-obrazovnim radnicima i roditeljima učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 759 | Matea Šesto | Eksperimentalni program | Našem školstvu treba reforma ali ne reforma: 1.donesena preko noći 2.koja je stavljena pred njene izvršitelje i korisnike kao "gotov čin" 3.koja pravi ogromne tehnološke viškove koje će biti nemoguće zbrinuti u istom sektoru 4.kokja se kosi s društvom budućnosti (referiram se na smanjenje satnice u nastavi informatike) 5.koja traži provedbu bez da su unaprijed osigurani materijalni uvjeti za istu 6.kojoj dijete očito nije u središtu, već financijska korist tko zna koga | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 760 | Lucija Kalin | Eksperimentalni program | Poštovani, prije nekoliko godina bila sam na studijskom putovanju u jednoj Evropskoj visokorazvijenoj zemlji (jednoj od onih čiji se modeli školovanja nastoje implementirati) U osnovnoj školi koju smo posjetili postoji: - POSEBAN informatičar za održavanje opreme škole - POSEBAN informatičar koji (u dogovoru s predmetnim učiteljima) priprema programe i nastavne materijale u tim programima Naša je realnost: - učitelji informatike zadužuju se IKT podrškom u okviru Ostalih poslova s najviše 8, 62 sati (ne računajući sve ostalo što nose Ostali poslovi) - ostali učitelji razredne i predmetne nastave u svom slobodnom vremenu (ili možda u okviru 30 minutne priznate pripreme) sami savladavaju nove programe i nastavne materijale izrađene u njima Nekritički i selektivno se kopira dijelove sustava. S poštovanjem, Lucija Kalin | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 761 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | U dijelu Kontekst navodite vidnu brigu o obitelji i kvaliteti obiteljskog života. Citiram: "Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima." Roditelj sam i molim brisanje ove sramotne izjave i tvrdnje. Ovakav prijedlog odgojno-obrazovnog sustava niti u kojem segmentu ne poboljšava i ne unaprjeđuje kvalitetu života nas, roditelja. Ovaj SRAMOTNI prijedlog unazađuje, uništava i negativno djeluje na obiteljsku zajednicu. S obzirom da moje dijete ne treba, kako kažete "čuvati" u školi i da mi, roditelji, NE ŽELIMO da škola preuzme ulogu roditelja, kao i da nam Ministarstvo propisuje kako strukturirati slobodno ili radno vrijeme djeteta, molimo brisati cijeli odjeljak. "Cjelodnevna osnova škola povećanje kvalitete života učenicima i brojnim drugim društvenim skupinama postavlja kao jedan od svojih iznimno važnih ciljeva." #sramotno #pravopis Moje dijete treba, i to očekujem, pravedan i sustavan odgojno-obrazovni rad u školi, u razumnom i fizički i psihički prihvatljivom vremenu. Svoje vrijeme u svojem privatnom okruženju. Svoje vrijeme s obitelji, u vrijeme koje nije propisalo Ministarstvo. Vrijeme u kojem će samostalno odlučivati o istom. Molimo u potpunosti, temeljem komentara na savjetovanju, redignirati OVAJ dokument. Ako želite CJELODNEVNU ŠKOLU tada ju gradite. Korak po korak. Kamen po kamen. Zrno po zrno. Ne uvodite ju preko koljena, što sada želite raditi. NE bez roditelja koje niste, niti u kojem trenutku, pitali za mišljenje. Inače, provjerite u Dokumentu tipfelere i pravopis, puno vam je pogrešaka. #sramotno | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 762 | LUCIJA MOŽEK | Eksperimentalni program | Izvannastavne aktivnosti ostavila bi kao i do sada u redovnom zaduženju učitelja kao i sat razrednika (ali dva sata razrednika, 1 nije dovoljan), dodatnu i dopunsku nastavu te sve ono što ste stavili u ostale poslove, a do sada je bio dio norme učitelja. Mislim da zaduženja po trenutnom važećem Pravilniku ne treba mijenjati. Teško je očekivati od učitelja koji radi na tri škole (te su obveze po ostalim poslovima tri puta veće) može za sve škole jednako entuzijastično pripremati. Jedan veliki problem u provođenju ovog programa je neopremljenost i zastarjelost gotovo svih školskih zgrada. Škole nemaju dovoljan broj učionica, nemaju blagovaone, nemaju kabinete, nemaju dvorane, nemaju prostor niti za učenike niti za nastavnike. Tehnika je u školama zastarjela, a ima je puno po školama, škole nemaju zaposlenog informatičara za servisiranje iste (nastavnici informatike nisu serviseri opreme u školama, iako na žalost u većini škola ispada da jesu i to im je u onim čak nezapisanim ostalim poslovima). | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 763 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Nastavno na Kontekst, problematizirate trajanje odgojno-obrazovnih aktivnosti učenika tijekom jednog nastavnog dana u odnosu na druge zemlje EU. Površinski obuhvaćate problematiku trajanja odgojno-obrazovnih aktivnosti učenika tijekom jednog nastavnog dana u RH. Mi nemamo osnova uspoređivati se, u društvenom uređenju, opremljenosti škola, materijalnom statusu učenika i učitelja, podršci učenicima s teškoćama sa skandinavskim državama i njihovim odgojno-obrazovnim sustavima. Navedeni Kontekst uspoređivanja s drugim državama EU omalovažava postignuća RH u području obrazovanja, očuvanja obiteljske zajednice i nacionalnog entiteta. Naši su učenici iznimno uspješni na državnim i međudržavnim natjecanjima. Prepoznati su po znanju. Molimo urediti i promijeniti dio u Kontekstu koji se odnosi na uspoređivanje s drugim državama EU. Ukoliko se uspoređuje, molimo navesti znanstvene i stručne dokaze za parametre temeljem kojih se uspoređuje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 764 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Navodite: "Školski je dan obilježen krutim rasporedom." Vaš prijedlog cjelodnevne škole je više nego krut. Dokazi su vaše verzije rasporeda na 7. razred OŠ koje predstavljate na skupovima za ravnatelje. Molimo izražavati se pedagoškim rječnikom. Ako smatrate da je potrebno ukinuti razredno-predmetni sustav i način rada, napišite tako. I dajte smislene i provedive načine kako dokinuti isti. Predlažem brisanje ovog cijelog odjeljka s obzirom na spornu prvu rečenicu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 765 | Dijana Gašparac | Eksperimentalni program | Poštovani, cijeli koncept ima jako mnogo nedostataka i nevjerojatno je štetan za sve sudionike : učenike, učitelje, roditelje. Slažem se da je potrebna reforma obrazovanja, ali to trebaju provesti, planirati, osmisliti oni koji imaju iskustva u radu u nastavi- Smatram da čitav niz zaduženja ovdje navedenih u ostale poslove (razredništvo, satničar, IKT podrška i dr.) treba i dalje biti izjednačeno s neposrednim radom - redovnom nastavom. Biti razrednik je zahtjevnije od biti predmetni učitelj ako to radimo na dobrobit učenika. Povećanje norme učitelja uz izbacivanje razredništva i ostalih zaduženje dovest će do domino efekta- tehnoloških viškova, nepunih satnica, prevelikog opterećenja učitelja, a to će se prenijeti i na kvalitetu poučavanja i cjelokupnu atmosferu u školi. Umjesto poticajnog i podržavajućeg okruženja , nastat će ...št? Ustanove pune nezadovoljnika. Dijana Gašparac | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 766 | Matea Šesto | Eksperimentalni program | Na koji način će učiteljice razredne nastave uspjeti zadržati koncentraciju i sabranost tijekom jednog radnog dana/5 dana u tjednu ako budu odrađivale i besplatnu nastavu produženog boravka? Ovime ste riješili 2 muhe jednim udarcem: ne morate plaćati učiteljice za PB a učiteljicama ćete za to platiti mizerno povećanje plaće. Nadalje, zanima me na koji način ste planirali da implementiramo đake s posebnim programima i prilagodbama metoda? Oni nikako ne mogu slijediti tempo i biti jednako koncentrirani kao ostala djeca. Tu su uključeni također i đaci koji imaju veće zdravstvene poteškoće. Moje je dijete jedno od njih. Ide u prvi razred OŠ. Boluje od cistične fibroze i celijakije. Oko 13 h su joj pluća već puna sekreta i ona mora obaviti svoju drugu(od 3 na dan) po redu fizikalnu terapiju na vest prsluku i inhalatoru. Gdje i kako ćete joj omogućiti to? Nadalje, ona boluje od celijakije. Hoće li joj država osigurati potpuno siguran bezglutenski doručak i ručak? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 767 | Antonija Brlić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao nastavnica informatike moram izraziti nezadovoljstvo nedovoljnim brojem sati za nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Obzirom na trenutni položaj informatike u svijetu, svim istraživanjima koja govore o potrebi intenziviranja Informatike u školama i molbama učitelja i nastavnika za povećanje satnice, vrlo je nelogično marginalizirati ovaj predmet 1 satom tjedno. Uistinu smatram da bi trebao biti obvezatan predmet sa najmanje 2 sata tjedno tijekom svih godina školovanja. Razmišljajući o potrebama djece, primjerice učenik koji ima afinitet za jezike, svoju potrebu može zadovoljiti tijekom 11 nastavnih sati u jednom tjednu. Učenik koji prema interesu naginje prema informatici imat će 1 sat tjedno kako bi uistinu zadovoljio svoje potrebe za dodatnim saznanjima. Ne čini se baš pošteno. Nadalje, ukoliko biste za svoju vlastitu tvrtku, u kojoj primjerice imate 40ak računala, zatražili mjesečno održavanje, to bi vas koštalo najmanje 400€ + PDV / mjesec. Kako možete tražiti da bilo tko taj ili VEĆI posao odrađuje pod ostalim poslovima? Moja plaća je cca 1000€, što bi značilo da mi održavanje treba nositi najmanje 50% radnoga vremena, ali bih to trebala odraditi uz redovan fond sati potpuno besplatno? Imajte na umu da smo mi NASTAVNICI informatike, a ne serviseri, informatičari i što se netko sjeti da bismo trebali biti. Očekujemo li od nastavnika npr. hrvatskoga jezika da nam BESPLATNO lektoriraju sve naše nastavne materijale? Očekujemo li od nastavnika stranih jezika da nam besplatno rade prijevode? Ali je u redu očekivati da nastavnici informatike rade nešto što nije nastava informatike? Već vas godinama molimo da se taj dio adekvatno odrazi u satnici ili da zaposlite ljude koji bi odrađivali taj dio posla i nažalost ovo je vaš odgovor. Našem školstvu potrebna je reforma, ali nažalost ne vidim ovaj projekt kao najbolje rješenje. Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 768 | Draženka Kolonić | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave s puno godina staža i prošla sam kroz nekoliko reformi u svojoj karijeri. Smatram da je potrebna nova reforma i spremna sam raditi na promjenama koje imaju smisla, no ovo nije to što nam treba. Kao roditelj sam sretna što su mi djeca odrasla. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 769 | Josip Reić | Eksperimentalni program | Poštovani, U tablici Nastavni plan za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« program A1 u Tehničko-informatičkom odgojno-obrazovnom području, predlaže se izmjena naziva predmeta „Informacijske i digitalne kompetencije“ u „Informatika“, a broja obveznih sati na tjedan u svim razredima na 2. Obrazloženje: Predloženo smanjenje satnice činilo bi nastavu teško provedivom zbog specifičnosti predmeta (materijalna, metodička i tehnička sredstva koja se razlikuju u odnosu na druge predmete). Nadalje, predložena izmjena nije obrazložena niti znanstveno i stručno utemeljena te je u izravnoj suprotnosti sa Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine u kojoj se stavlja naglasak na digitalno-medijsku pismenost (točka 3. Razvojne potrebe i potencijali za digitalizaciju hrvatskoj društva, javne uprave i gospodarstva, stavak Digitalna tranzicija gospodarstva, te posebno točka Digitalne kompetencije i digitalna radna mjesta u kojoj su posebno naglašena dosadašnja postignuća po pitanju informatičkog obrazovanja), kao i Okvirom za razvoj digitalnih kompetencija EU u kojem se navodi da su digitalne kompetencije jedne od ključnih za konkurentnost na tržištu rada u svim područjima ljudskoga djelovanja. U poglavlju 8. Prostorni, kadrovski i drugi uvjeti, Tablici 3 . Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa, predlaže se dodavanje stavka: „Za poslove satničara, IKT podrške, administratora e-upisnika i voditelja međunarodnog projekta broj sati zaduženja izravnog rada s učenicima može se uvećati za najviše 4 sata ako je zaposlen u nepunom radnom vremenu ili smanjiti za najviše 4 sata ako je zaposlen u punom radnom vremenu. Navedenim poslovima može se zadužiti jedan ili više učitelja u školi koja ima - Do 149 učenika, 1 sat tjedno - Od 150 do 299 učenika, 2 sata tjedno - Od 300 do 499 učenika, 3 sata tjedno - 500 i više učenika, 4 sata tjedno“ Obrazloženje: Navedeni poslovi su zahtjevni te obimom i vremenskim okvirom koji zahtijevaju ne odgovaraju ostalim poslovima. S poštovanjem, Josip Reić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 770 | Maja Čajko | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da su promjene u obrazovanju potrebne, ali se ne mogu provoditi bez dobre pripreme i uključivanje struke, pa i uvažavanja mišljena roditelja kao jednog od dionika cijelog sustava. Ne možemo samo preuzeti dio modela iz drugih država i pokušati ih primijeniti kod nas, kada nisu uvjeti rada ni odnos društva prema učiteljima, nastavnicima i obrazovanju općenito jednaki kao u drugim državama. Kako će učenici provesti vrijeme u školama, hoće li većinu vremena sjediti za školskim klupama na drvenim stolicama? Koji će učitelji raditi s njima? Kada će se učitelji pripremati za nastavu, ispravljati testove, zadaćnice i slično? Toliko je nedoumica i nejasnoća, a učitelje koji su glavni u realizaciji programa nitko ništa ne pita. Uvedeni su neki novi predmeti, kod nekih je povećana satnica, a smanjena satnica iz informatike – u današnje vrijeme, kada se sve radi preko računala! Kada će učenici imati vremena za glazbenu školu, ili školu stranih jezika, ako su toliko dugo u školi? Gdje će biti primjeren prostor za održavanje izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti? A kada će provoditi vrijeme s roditeljima? Toliko je pitanja, a znamo da naše škole nemaju potreban prostor ni opremu. Smatram da bi se prije uvođenja promjena trebalo dobro informirati o stanju u školama i uvjetima rada, te dobro promisliti što se može, a što ne. S poštovanjem, Maja Čajko | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 771 | Jasna Benčić | Eksperimentalni program | Smanjenje satnice ne omogućava da s učenicima možemo proći gradivo na kvalitetan način. Bilo bi super kada bi predmet informatike bio obavezan uz duplu satnicu isto kao i ostali predmeti. Žalosno je da se informatika kao jedan od STEM predmeta nije povećao sa satnicom. Informatika bi trebala biti obavezna od prvog do osmog razreda i trebala bi imati i dopunsku i dodatnu nastavu. Također bi svaka škola trebala imati osiguranu stručnu osobu na pola ili puno radno vrijeme da administrira svu silnu tehnologiju po školama tako da se učitelji informatike mogu baviti isključivo nastavom što im je i srž posla. Nažalost nismo obučeni da budemo i e-tehničari i za to je satnica premala kroz tjedan, a IT oprema u školi raste svake godine. Molimo razmislite o povećanju satnice, o uvođenju informatike kao obaveznog predmeta te njegovom proširenju sa dodatnom i dopunskom nastavom. Molimo rasteretite nastavnike i učitelje informatike od IKT podrške i zaposlite u svakoj školi za to obučene osobe ili čak cijeli tim IT stručnjaka kako bi se rad škola podigao na još veću razinu. Hvala | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 772 | Marko Mikić | Eksperimentalni program | Smanjenjem satnice informatike vracamo se samo unazad. Nemoguce je 1 sat tjedno djecu nauciti onome sto je do sada bilo predvidjeno 2 skolska sata (kako bi i dalje trebalo ostati). S obzirom na potrebe koje iskazuje suvremeno drustvo u kojemu su digitalne kompetencije jedne od kljucnih za konkurentnost na trzistu rada u svim podrucjima ljudskog djelovanja, satnica novim predlozenim programom i smanjenjem satnice nikako ne odgovara tim potrebama i u potpunosti je u neskladu sa svim obrazovnim politikama EU ciji je dio i Republika Hrvatska. Molimo razmisliti o vracanju satnice na 2 sata tjedno. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 773 | DANIJELA POPOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, nema sumnje da nam sustav obrazovanja vapi za reformom. No, reformu kakvu vi nudite i prezentirate - manjkavu, nedorečenu, nepotpunu - ne podržavam iz više razloga. Kada se počela najavljivati cjelodnevna nastava, prvo o čemu sam razmišljala su moja djeca. Nemam potrebu i ne želim da moja djeca budu u školi do 15.00h ili 17.00h nakon čega ih još moram razvoziti na treninge (jer to naravno cjelodnevnom nastavom nije obuhvaćeno). Kako će djeca pohađati glazbene škole? Koje su također škole, a ne kojekakvi tečajevi. I onda nakon svega toga još moraju kod kuće učiti za ispite i ispitivanja - jer i to je zadaća a ne samo rješavanje određenih zadataka. Mislite da će djeca nakon toliko sati provedenih u školi biti sposobna za neko učenje? I nemojmo se zavaravati da će to uspjeti odraditi u školi, jer neće. Spominjete kako ovom reformom nastojite poboljšati obiteljski život. Koji obiteljski život ovakvim tempom? Samo iz ovoga vidljivo je da su iza ove reforme ljudi koji očito jedan dan u učionici kao učitelji nisu proveli. S druge strane, što sam više čitala dokument počela sam razmišljati o sebi kao dijelu sustava. Ne želim cjelodnevnu nastavu, ne zato što ne želim raditi do 17.00h nego zato što uskoro neću uspjeti niti ostati u sustavu. Tehnološki sam višak već nekoliko godina i velikim naporom ravnatelji mi u moje dvije škole uspijevaju nadopuniti satnicu. No, onim što vi predlažete to neće biti moguće za veliku većinu kolega. Svaki posao ima svoje specifičnosti i prijedlog pretvaranja sati nastave u sunčane sate graniči s gluposti. Nije isto raditi jedan sunčani sat u uredu s papirima i 45 minuta aktivnog rada s djecom. Ponovno, pokazatelj da iza reforme stoje ljudi bez iskustva u nastavi. Postoji puno nejasnoća, pitanja u svezi reforme - a što je najgore na koja vi ne dajete ili ne znate odgovore. Kao što sam na početku rekla, sustavu obrazovanja je potrebna reforma ali dobro razrađena i promišljena. Savjetujte se s ljudima iz učionica jer oni će tu reformu nositi, a ne vi. Dajte si eksperimentalni rok da napravite reformu koja nam je potrebna i koja je prilagođena potrebama naše djece, a ne da uzimate kopije sustava drugih država koje naša Hrvatska, s ovako "opremljenim" školama ne može pratiti. Nadam se da će oni koji trebaju uzeti u obzir sve što se ovdje pročita i da nećemo srljati u reformu, pa čak ni eksperimentalno, jer to će možda ugroziti nečiju egzistenciju. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 774 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program | Poštovani, program je predstavljen kao velika reforma našeg školstva uz zavaravanje roditelja da će djeca sve naučiti u školi. Recimo im otvoreno da je to neistina. Djeca u prvom redu moraju steći radne navike i naučiti kako učiti, a to neće u pretrpanim razredima! Prve izjave u najavama programa su bile da neće biti otpuštanja (sada ispada da hoće, učitelja informatike i učitelja boravka). Druge izjave su bile da će učenici boraviti u školi do 17.00, pa se to spustilo na obaveznih do 15.30, a najnovija verzija je do 14.30. Do tog vremena učenicima osmih razreda neće završiti ni A1 dio s ručkom. Što je onda obavezno, ono što piše u dokumentu (A1 i A2) ili ono što se izjavljuje po medijima? Da program samo "izmišlja toplu vodu" i to tako da se plati što manji broj učitelja na način da se učitelje u RN optereti preko svih normi dokazujem kratkim prikazom što sada imamo u mnogim našim školama. U RN sada ujutro radi jedna učiteljica i njena zaduženja valjda svi razumiju. Poslijepodne je druga učiteljica čiji je rad nazvan "čuvanje djece". PRIKAZ DANA U PRODUŽENOM BORAVKU (pojednostavljeno za one koji ne razumiju i misle da je to "čuvanje djece") Redovna nastava u prva tri razreda traje do 11.25 ili 12.15, ovisno o rasporedu sati. Nakon toga započinje produženi boravak. Neposredni odgojno-obrazovni rad učiteljice u produženom boravku je od 12.00 do 17.00 (znači 5 sunčanih sati), ali u stvarnosti počinje nakon redovne nastave i traje dok roditelji ne dođu po djecu. Ako roditelj ne dođe do 17.00, učiteljica ne ostavlja dijete, čeka roditelja koliko treba, neovisno što je radno vrijeme završilo! Drugim riječima – volontira! Za vrijeme radnog vremena učiteljica ne ostavlja djecu bez nadzora tj. svo vrijeme radi bez pauze! Svoj rad učiteljica boravka samostalno planira u skladu s mjesečnim planovima učiteljice koja vodi nastavu te se samostalno priprema i provodi isplanirane aktivnosti te vodi svoj dio pedagoške dokumentacije. AKTIVNOSTI U PRODUŽENOM BORAVKU 12.15 (11.25) – 12.55 KOMBINACIJA ORGANIZIRANOG I SLOBODNOG VREMENA – boravak na otvorenom ili igre u učionici (ovisi o vremenskim prilikama), tjelovježba, sportske igre loptom, štafetne igre i sl. – provodi učiteljica PB PRANJE RUKU, RUČAK u 13h – provodi učiteljica PB 13.15 – 15.00 UČENJE – ponavljanje i uvježbavanje nastavnih sadržaja iz hrvatskog jezika, matematike i prirode i društva, provjera točnosti te pripreme za ispite znanja (svaki dan radimo po dva nastavna predmeta) – provodi učiteljica PB PRANJE RUKU, UŽINA u 15h – provodi učiteljica PB 15.10 – 16h ORGANIZIRANO VRIJEME – radionica u PB (svaka učiteljica bira svoju radionicu koju provodi jednom tjedno, slično kao izvannastavna aktivnost) osim koje provodi: 15 minuta čitanja, likovnu radionicu, glazbenu radionicu, projekti, posjeti školskoj knjižnici, čitanje edukativnih slikovnica, obrada prigodnih i međupredmetnih tema, uvježbavanje za priredbe... – provodi učiteljica PB 16 – 17h SLOBODNO VRIJEME I ODLASCI UČENIKA – sve aktivnosti nadzire učiteljica, ali učenici samostalno odabiru što žele raditi (slobodno likovno izražavanje, čitanje slikovnica i časopisa, društvene igre, igre po slobodnom odabiru učenika, razgovor i druženje) – provodi učiteljica PB Osim navedenog učiteljica boravka sudjeluje na informativnim razgovorima s roditeljima, roditeljskim sastancima, svim tijelima škole, pratnja je na terenskim nastavama, školi u prirodi i posjetima kao npr. kazalište koji su često ujutro pa taj dan radi cijeli dan (opet volontira). To nam sve računaju pod “ostale poslove”, prekovremenih nema. Ne zaboravimo estetska uređenja škole, razredne priredbe i školska događanja. Tako mi “čuvamo djecu”! Sada bi taj rad trebala obavljati jedna učiteljica! Nemojmo se zavaravati, u većim gradovima roditeljima je u nižim razredima potrebno i jutarnje dežurstvo od 7.00 i zbrinjavanje djece do 17.00. To se Cjelodnevnom školom neće promijeniti i to ne može raditi jedna osoba! Pod izlikom ostalih poslova i ne računanja odmora i obroka natovarit će se sve jednom učitelju RN! A u RN učiteljice i učitelji obavljaju sve to, ne dežura s djecom netko drugi ni u jednom trenutku u danu!! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 775 | ADRIJANA LISICA | Eksperimentalni program | Poštovani, Radim u osnovnoj školi, predajem informatiku od prvog do četvrtog razreda. Većina učenika (u nekim razredima svi) su upisani na informatiku. Zaposlila sam se u vrijeme kada se informatika uvela kao izborni predmet od 1.razreda osnovne škole s mišlju da će predmet koji predajem postati obavezan u svim razredima u jednom trenutku. Neshvatljivo mi je da će se dogoditi upravo suprotno od tog- da će se satnica informatike smanjiti na 1 sat koji nije dovoljan (pogotovo za rad na računalima/ tabletima). U 21. stoljeću, razdoblju umjetne inteligencije, razdoblju digitalne pismenosti, smanjenje satnice informatike na 1 sat kao mladoj nastavnici mi je neshvatljivo, neprihvatljivo i demotivirajuće. S poštovanjem, Adrijana Lisica | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 776 | IVANA DRGALIĆ | Eksperimentalni program | Prijedlog cjelodnevne škole je loš eksperiment koji se na silu uvodi u hrvatsko školstvo. Koliko je uopće zdravo za dječju psihu da borave u školi 7 ili 8 "sunčanih" sati, pa čak i više ako učenici pohađaju izvannastavne i izvanškolske aktivnosti? To bi bilo teško i odraslima, a kamoli djeci. Opterećenje učitelja će u ovom slučaju također biti veliko, a znamo da bi škola trebala biti mjesto gdje su i učenici i učitelji motivirani, zadovoljni, sretni. Ovime se postiže kontraefekt. Što nedostaje sadašnjoj ideji produženog boravka koji pohađaju svi oni koji to žele? Prisila nikad nije donijela ništa dobroga. Zanimaju me stajališta psihologa, pedagoga i dječje pravobraniteljice u vezi ove reforme i jesu li stručnjaci iz tog područja sudjelovali u izradi ovog eksperimentalnog programa. Prvenstveno treba opremiti škole, izgraditi školske dvorane, ponuditi učenicima mnoge sadržaje koje će oni pohađati zato što to žele, a ne zato što moraju. Na mladima svijet ostaje, a bojim se da će im se ovom reformom uništiti svaka znatiželja i motivacija za učenje i uspjeh. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 777 | Lucija Kalin | Eksperimentalni program | Poštovani, Predlaže se radno vrijeme učitelja (u koje je dužan biti u ustanovi) od 8 do 15 sati (7 sunčanih sati). U tom slučaju za obračun ne može služiti osnovica neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Ni u jednoj javnoj ili državnoj službi, a i većini privatnih, radno vrijeme ne počiva na „štopanoj“ satnici. Zar se sucima računa u radno vrijeme samo dok su stranke u sudnici? Liječniku smo dok je pacijent u ordinaciji? Policiji samo dok privode kriminalce? TV voditelju samo dok vodi emisiju? Kustosu muzeja samo dok su posjetitelji? Saborskim zastupnicima samo dok traje sjednica? Čistačici dok pere prozore, ali ne i dok prelazi iz učionice u učionicu... Čak i u privatnom butiku prodavačica ima radno vrijeme koje ne prestaje teći kad kupac iziđe iz trgovine. Izgleda da samo učitelji imaju radno vrijeme koje se računa samo dok su u učionici. Poseban je problem iznenadna potreba preračunavanja školskih sati u sunčane. Pa kad se to dvoje vješto iskombinira, dobivena je sljedeća matematika: učitelji će biti u školi od 8 do15, ali će se to prekrojiti da ne ispadne tjedno 35 sati, nego 19,12! Nadalje: Iz točke 5. (Mjesto i način izvođenja programa – tablica Okvirni vremenski raspored i podjela ukupnog dnevnog školskog vremena u razrednoj nastavi) proizlazi sljedeće: Odmori predviđeni tijekom A1 i A2 iznose 55 + 50 minuta = 105 minuta dnevno Tjedno je to 105 x 5 = 525 minuta ili 525 / 60 = 8,75 sati Iz točke 8. (Prostorni, kadrovski i drugi uvjeti, učitelji razredne nastave, – tablica Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa) iščitava se u retku 10 sljedeće: Ostali poslovi zadužuju se s (min) 3,37 – (max) 8,62 sati. Zaključak: Samo dežurstvo za vrijeme odmora dulje je od maksimalnog zaduženja. S poštovanjem, Lucija Kalin | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 778 | Miljenko Ilić | Eksperimentalni program | Poštovani, podržavam promjene u obrazovanju koje su nužne, ali ne način kao što ste vi predvidjeli. Ovdje ima puno nepoznanica i nelogičnosti, jer nekako se sve gura na silu i za pisanje programa nisu uključeni svi dionici, a tu prvenstveno mislim na učitelje koji su glavni za realizaciju Vašeg plana. Mi smo dovedeni pred gotov čin i sad očekujete da sve to prihvatimo objeručke i zaključimo kako je to sve idealno. Zašto bi cjelodnevna nastava trebala biti obavezna za sve učenike? Zbog čega ne koristiti model produženog boravka koji dobro funkcionira i svatko ima pravo izbora hoće li ostaviti dijete ili će ga pokupiti nakon redovne nastave. Tko će uspjeti motivirati prvašića nakon 13 sati da još sjedi i radi u školi? Smatram da ovdje malo pažnje pridodano za učenike sa teškoćama, jer se nameće drugi strani jezik kao obvezni. Iz iskustava neki učenici ne mogu i nisu u stanju savladati ni prvi strani jezik, a vi ih prisiljavate na učenje drugog. Kako će to utjecati na njih? Uvedeni su novi predmeti i povećana satnica postojećih, a jedini koji gubi je INFORMATIKA. Danas kada i sami pričate kako nedostaje STEM područja. Tko će od stručnjaka ostati u školi kada mu je za puno radno vrijeme potrebno najmanje 20 različitih razreda? Što se može napraviti za jedan školski sat? Ukoliko ne može drugačije, barem predmetna nastava bi trebala imati dva sata tjedno. Prije tri godine zaposlilo se mnoštvo novih učitelja sa uvođenjem informatike u razrednu nastavu, a sada te kolege očekuju otkazi. Da ne navodim primjere gdje su predmetni učitelji koji su radili do tada na dvije škole, odlučili se za jednu kako bi im bilo lakše, a sada su njihova radna mjesta upitna. Kad smo trebali iznijeti online nastavu onda su učitelji informatike i svi ostali bili dobri, a sada nas odbacujete. Toliko o Vašim brigama za nas. Razmišljam koliko učenika će samovoljno ostati na programima B1 i B2, kada ih je danas i nakon 13 sati teško zadržati na izvannastavnim aktivnostima. Svi će jedva čekati da mogu što prije kući. Gledajući vremenski raspored za predmetnu nastavu program A1 predviđa dnevno 6 sati. Ukoliko to pomnožimo sa brojem radnih dana, dolazimo do brojke od 30 sati tjedno. Trenutno učenici sedmih i osmih razreda imaju 33 sata tjedno, bez povećanja satnice. Kako taj fond sati staviti u radni tjedan? To je glavno pitanje za satničare, kojima ćete taj posao staviti u ostale poslove. I sam kao satničar smatram da će opseg poslova biti puno veći nego do sada. Isto tako voditelji smjena, IKT podrška, Administratori e-upisnika i još puno toga. Sve više tehničke opreme dolazi na škole, CARNet nas oprema sa opremom, a vi skidate sate za održavanje. Hoćemo li za svaki problem zvati tehničku podršku ili ovlaštene tvrtke? Zašto ne bi za te poslove dali mogućnost zaduženja predmetnim učiteljima kako bi postigli potrebnu normu? Do sada je bila takva mogućnost, a vi ponovno nešto uzimate. Pitam se kada će učitelji biti sa svojom djecom, da i mi imamo djecu, ali prema ovome malo ćemo se družiti. I kad završimo u školi, tko će umjesto nas ispravljati testove, pripremati se za nastavu idući dan, jer u zbornici je to nemoguće, a u eventualnom kabinetu (ako će postojati) će vjerojatno biti buka od razreda koji u tom trenutku radi u učionici. Ili taj dio više nećemo trebati raditi? Nadam se kako ćete pročitati naša mišljenja i razmisliti o problemima s kojima se susrećemo. Miljenko Ilić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 779 | IVANA KLINČIĆ BARTOLIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, nadobudno ću ovdje ostaviti komentar, iako, do sada, nijedan komentar niste uvažili i sve radite na štetu nas učitelja, no to je jedino kako možemo reagirati na ovu novu ideju. Ovaj put pišem malo oštrijim tonom, ispričat ćete me, jer nakon 20 godina gledanja kako uništavate školski sustav nemoguće je zadržati optimizam i elan s početka priče. Cjelodnevnu nastavu, ovako kako je opisana u jedinom izdanom dokumentu, je nemoguće realizirati. Jesu li osobe koje su to pisale ikada radile u nastavi? Sramota je da mi, kao učitelji, sve informacije doznajemo u medijima! Sramota je da se najopsežnijoj reformi školstva pristupa neorganizirano i na brzinu, bez anketiranja i uvažavanja učitelja koji su, kao glavni sudionici u provođenju nastave, u potpunosti zaobiđeni i ignorirani. Dojam je da je bitno samo započeti s cjelodnevnom nastavom kako bi se pokupili novci, a onda poslije neka bude što bude i neka se s tim bavi tko i kako hoće. Isto kao i s HNOS-om, Školom za život i svim ostalim propalim reformama koje, ne manje važno, ostaju nama, učenicima i roditeljima da se s njima snalazimo kako znamo i umijemo. Školstvo zahtijeva reformu i to opsežnu, ali ona će uspjeti jedino ako je učitelji budu provodili. A učitelji će je provoditi jedino ako ju je moguće provoditi. I ne manje važno, ako je budu motivirani provoditi. Mladi ljudi ne žele u prosvjetu. Potplaćeno i obezvrijeđeno zanimanje. Nažalost. A za to je isto zaslužno upravo naše Ministarstvo koje nas u potpunosti ignorira i u javnosti konstantno degradira. Cjelodnevnu nastavu, ovako zamišljenu, jedan učitelj ili učiteljica ne može provesti na način da svaki dan radi u neposrednoj nastavi od 8 do 15, ili duže, a onda da dođe kući i priprema se za sutra. Tko može svaki dan raditi u neposrednoj nastavi 7 sati ili više, jeste li Vi to ikada probali, uvaženi članovi sa Svetica? Oprostite na rječniku, ali jeste li Vi normalni kad se ni ne trudite to osmisliti kako treba nego s takvim nesuvislim podacima izlazite u javnost i govorite nam da smo to krivo shvatili?! Tko će se pripremati umjesto nas, izdavači?! Kako Vam uopće može pasti na pamet da će jedan čovjek raditi i ujutro i popodne? Tako nas omalovažavati? Ima li kraja takvom bezobraznom ophođenju prema nama?! Ne uvažavate apsolutno ništa što Vam govorimo. Ministar nas ismijava. Onda dio roditelja slijedi njegov primjer. Ne znam što je tužnije. Uspjeli ste jednu prekrasnu profesiju toliko uništiti, od svih reforma jedino Vam je to uspjelo! Za ovako nepripremljenu i ovako neorganiziranu CN moj odgovor je jedno veliko NE! Uhvatite se ozbiljnog posla, pristupite toj reformi vrlo ozbiljno, smanjite količinu gradiva koju djeca uče, rasteretite i učitelje i djecu, dajte nam asistente u nastavi koji će raditi ravnopravno s nama, školujte ih za to, platite i nas i njih kako treba i onda možemo razgovarati o nečemu što ima smisla i što je itekako potrebno. Nama trebaju manji razredi, više učitelja, djeci lakše torbe i manje suludih činjenica koje trebaju znati. Pogledajte udžbenike za povijest, kemiju, biologiju. Podignite te torbe od sedam i više kilograma. Svima nam osigurajte bolja primanja i bolje uvjete rada bez dodatnog nametanja poslova. Počnite od toga! Nismo mi prva država koja bi imala CN, ne trebate izmišljati toplu vodu samo da bi se uzeli novci. Pokažite spremnost na promjene koje nam itekako trebaju, ali dobrim i kvalitetnim planom! Vi odlazite, mi ostajemo. Sa svim što nam ostavite u nasljeđe. I nikog poslije više nije briga ima li to smisla ili ne. Itekako podržavam promjene, ali one koje su dobro osmišljene. I provedive. Tek onda možemo pričati o cjelodnevnoj nastavi. Molim Vas, prestanite nam uništavati školstvo nedovoljno osmišljenim i neprovedivim projektima dok nas, u isto vrijeme, smatrate neradnicima i ne želite nas platiti kako bismo vodili onakakv život kako to visokoobrazovani ljudi, koji su stup društva, i zaslužuju! Usporedite naše plaće s plaćama naših kolega na zapadu i sjeveru Europe. Usporedite i troškove života. O čemu pričamo, radit ćemo za dvije osobe i dobivati do 200 eura više?! O pojedinostima projekta je suvišno išta više i reći, uđite u razred, ostanite tamo 7 sati, nakon toga primite bar četiri roditelja djece s bilo kakvim poteškoćama i bit će vam sve jasno koliko je ovakav projekt provediv u stvarnosti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 780 | stipe radić | Eksperimentalni program | Poštovani, nastava informatike je neizvediva bez blok sata! U razrednoj nastavi i nekako, ali u predmetnoj nikako! Rad s učenicima uz računala i laptope je svakako izazovan, a pogotovo ako imate preko 20 učenika po skupini. Smatram da nastava informatike treba biti u skupinama do 15 učenika i to blok sat tjedno. Upoznavanje određenog digitalnog alata i sam kreativni rad učenika zahtijeva više od 45 minuta. Zamislite sebe iz perspektive učenika da morate svaki tjedan prekidati svoj rad jer je kraj sata, a tek ste na pola posla i sve ono što ste zamislili ne možete ostvariti. Zbog vaših "uvođenja" malo izborne, malo redovne informatike pa opet malo izborne, imamo kaos u razredu jer neki učenici kreću od nule, ne poznaju ni tipke na tipkovnici, a drugi u to vrijeme rješavaju zadatke za "napredne". Radimo s uređajima koji često "ne surađuju", nemamo samo knjige i bilježnice i potrebno nam je više vremena da to uspješno obavljamo. Svakako je svaki učitelj informatike PREKOMJERNO zadužen popravcima i stalnim zamolbama drugih kolega jer je to posao koji ne trpi odgodu. Prema zaduženjima smo učitelji, a pola vremena u školi provedemo popravljajući opremu. U zaduženja treba uvrstiti i održavanje opreme i to pošteno platiti! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 781 | Sandra KEŽMAN | Eksperimentalni program | Poštovani, Učiteljica sam RN u produženom boravku već 25 godina, prije toga radila sam i kao učiteljica u cjelodnevnoj nastavi i dijelila nastavne predmete s kolegicom razrednicom u smjenskom radu .Iako je taj oblik rada imao svoje prednosti i nedostatke jako je dobro funkcionirao. Ovo što se danas nudi pod pojmom cjelodnevna nastava je zapravo produženi boravak (u kojem radim više od 20godina,a u gradu Zagrebu on postoji više od 50 godina ).U ovom obliku rada sudjeluju dvije učiteljice ,razredna i učiteljica produženog boravka. Nadam se da je resorno Ministarstvo upoznato načinom rada i programom produženog boravka ,obzirom da se u javnosti uloga učitelja svodi na čuvanje djece ,a ona je daleko više od toga. Prema preporuci AZOO-a, učitelji PB-a poučavaju učenike, uvježbavaju nastavne sadržaje u okviru kurikuluma određenog razreda, te ih provode kroz područja različitih aktivnosti unutar 25 sunčanih sati tjedno (jezično-komunikacijsko 15 %,matematičko-logičko, znanstveno.-tehnološko 10%,socijalizacija,odnos prema sebi ,zdravlju, okolini i radnim obvezama 25%,kulturno-umjetničko 15%,Igre ,šport rekreacija 25%,prema odabiru škole 10 %). Ne vidim razloga zbog čega se u predloženoj cjelodnevnoj nastavi isključuju dva učitelja. Obim posla za jednog učitelja je daleko prevelik, što se i stalno naglašava. Povećati satnicu jednog ,a drugom uzeti posao krajnje je neodgovorno i nepotrebno. Ušteda radom samo jednoga učitelja bila bi zanemariva u odnosu na ono što će odgojno-obrazovni proces izgubiti, a to je kvaliteta rada. Što se tiče povećanja plaća, zaslužili smo je već odavno (sa i bez spomenutoga Projekta) s obzirom na visoko obrazovanje i zaostajanje u odnosu na druge djelatnosti u RH. Iako Projekt ne podrazumijeva povećanje plaće već plaćanje dodatnog rada (satnice). Ukoliko Projekt ne predviđa sredstva za financiranje plaće drugog učitelja, dovoljno je promijeniti model financiranja na način da jedan dio sufinancira Grad (Županija), a drugi dio Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Zar nismo povukli dovoljno novca iz EU fondova? Dodatno bi se zapošljavali kineziolozi, a ljudi s iskustvom i godinama staža trebali bi na ulicu ili bi ih osnivač trebao zbrinuti? Tko su učiteljice PBa ??? ,nisu tete u vrtiću , dip.učiteljice razredne nastave s radnim mjestom u produženom boravku ,koje su do sada s radnim obvezama bile izjednačene s učiteljicama razredne nastave. Nadam se da će tako i ostati. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 782 | Viktorija Balog Mikac | Eksperimentalni program | Prijedlog ovog eksperimentalnog programa još jednom je pokazao da se reforma radi radi reforme, a ne radi učenika, učitelja i roditelja. U zadaćama programa ste naveli sve i svašta što jasno pokazuje da oni koji su pisali program ne znaju kako izgleda rad s učenicima, ne znaju kako učenici funkcioniraju u školi i kako učitelji rade. O kvaliteti obiteljskog života ni ne bih previše jer nema veze s vezom. Jedan od važnih dijelova ove reforme je Likovna kultura. Likovna kultura, uz Glazbenu, je izgubila dignitet i barem neku jednakost i važnost u davnim 90-tim godinama kada se degradirao na 1 sat nastave tjedno. Likovna kultura koja potiče stvaralačke kompetencije, produkciju, razvoj i ostvarivanje ideja, razvija maštu, objedinjava estetske, etičke i tehnološke aspekte. Potiče se promišljanje, analiziranje vizulanih pojava, potiče vizualna pismenost, a o finoj motorici u vremenu digitalnih tehnologija gdje često ručni rad gubi bitku je iznimno važno u dječjoj dobi. Likovna kultura u Hrvatskoj u usporedbi sa svim ostalim zemljama u Europi ozbiljno kaska i ozbiljno je minorizirana. Usporedba: Hrvatska broj sati kroz osnovno obrazovanje: 280 sati. Norveška 630, Portugal 1050, Finska 1368. Pa u Švicarskoj broj sati oblikovanja ima jednaku satnicu kao jedna Matematika!! Dijeljenje šakom i kapom sati drugim predmetima, a Likovna i Glazbena kultura (PN) su opet ostale potpuno zakinute samo pokazujete da ne slijedite ono što EU potiče. Razvoj kretivnih industrija. Za to treba odgajati u kontinuitetu stvaratelje tih industrija, ali i konzumente. Osnovno obrazovanje je početak takvog odgoja u kojem sada djeca provedu, po ovoj satnici, manje od jednog dana, manje od 24 sata u cijeloj godini za kreativnost. Sramotno. Nadalje, zanima me kako mislite da će učitelji koji u svojoj satnici imaju samo jedan sat tjedno nastave u jednom razrednom odjelu predmetne nastave uopće skupiti i gdje, potreban broj sati u neposrednoj nastavi? Primjera radi, učitelj radi na dvije škole u obimu neposrednog rada od 16 nastavnih sati. Tu se sada spominju sunčani sati što to onda pada na nekih 13, 14 sunčanih sati, a potrebno je po ovom planu, minimalno 20 nastavnih neposrednih u nastavi sati odnosno 15 sunčanih, koliko sam shvatila. KAKO? GDJE? Što će biti s tim učiteljima koji neće moći naći još jednu školu za zaposlenje? Jer po ovome će ih svugdje biti višak. Uostalom, zašto se povećanje od 0.5 sati nije napravilo u svih 8 razreda, već samo u prvih 4? Što je to drugačije u razrednoj nastavi od predmetne nastave? Zašto su maknuti i INA, estetsko uređenje škole iz te satnice jer to nije rad s držanjm nogu na stolu, već ponekad i fizički rad i u uskoj suradnji s učenicima gdje ih se opet odgaja za uređenja prostora, okruženja u kojem borave. Likovnu i Glazbenu kulturu ste stavili na dno ovog plana koji je, kao, pisalo 200 stručnjaka? Je li bilo stručnjaka za kulturu? Isto tako me zanima kako ste zamislili rad u B1 programu kada su realno djeca izmoždena i umorna. I učitelji isto. Kakva kvaliteta rada će biti u kasnim satima kada dijete boraveći u školi od 8 sati ujutro ne može biti koncentriran i usmjeren na rad u potpunosti. Pa čak i kod A1 programa bi se javljalo to popuštanje koncentracije, nemirnost čime kvaliteta rada opada. To stručnjaci nisu pomislili kada su pisali program? Kako ste zamislili pripremanje učitelja za nastavu? Gdje i kada ako učitelj mora provesti velik dio vremena u školi u kojoj možda ni nema prostor za mirni rad? Ovakvim odnosom prema kulturi i odgoju za vizualnu pismenost sam zgrožena! Plan su pisali oni koji očito žele još više degradirati učiteljski poziv, a naročito onaj segment obrazovanja gdje se djeca izražavaju na najslobodniji i najkreativniji način. Ogorčena učiteljica Likovne kulture. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 783 | Iva Naranđa | Eksperimentalni program | Poštovani, šokirana sam idejom da se u današnje doba uopće i pomisli na smanjenje satnice predmeta Informatika. Tko je i na temelju čega došao do zaključka da je Informatika u 21. stoljeću jedini nastavni predmet kojem treba smanjiti satnicu? Na temelju kojih istraživanja ili dokumenata zaključujete o potrebi smanjivanja satnice za Informatiku? S obzirom na ogroman broj učenika koji sada polaze izbornu nastavu Informatike, vaše objašnjenje da zapravo povećavate satnicu ne prolazi. Uz predloženi jedan sat Informatike (ili po novome Informacijske i digitalne kompetencije) od 1. do 8. razreda, kao učiteljici informatike koja bi za puno radno vrijeme trebala voditi nastavu u najmanje 20 razrednih odjela, znatno se povećava obim posla vezan uz nastavu jer između ostaloga to znači rad po 8 kurikuluma (8 GIK-a), tjedne pripreme za svih osam razreda i sudjelovanje u radu Razrednih vijeća svih razreda. Podučavala bih sve učenike škole (trenutno oko 440 učenika) koje bih trebala upoznati, pristupiti im na odgovarajući način, vrednovati ih i raditi sve drugo što proizlazi iz posla učitelja. To predstavlja udvostručenje mojeg sadašnjeg posla, gledano samo dio vezan uz nastavu. Uz to, učitelji informatike već sada su preopterećeni raznim dodatnim zaduženjima (što je u mnogim komentarima već nabrojano i dobro opisano), a postojeća situacija jedva je izdrživa. Najavljenim prebacivanjem dodatnih zaduženja učitelja informatike u opće poslove, uz istovremeno povećanje obaveza u nastavi, situacija bi postala neizdrživa. Učitelje informatike treba rasteretiti, a ne dodatno opteretiti preko krajnjih granica. Učenici bi trebali biti u središtu našeg posla, ali tako preopterećeni učitelji neće biti u mogućnosti učenicima pružiti kvalitetnu nastavu. Za integriranje raznih dodatnih aktivnosti koje godinama provodim u sklopu nastave Informatike ili za međunarodne eTwinning projekte koje se također preporuča integrirati u redovnu nastavu, u 1 sat tjedno ne vidim mjesta. Informatika bi trebala biti obavezna u većem dijelu nego je sada (možda nije potrebno već od 1. razreda, nego od 2. ili 3. razreda OŠ), ali po dva sata tjedno. Nema potrebe mijenjati naziv predmeta Informatika, postojeći naziv je kratak i opće prihvaćen. Ovo je samo kratki osvrt na dio vezan za Informatiku, no u cijelom prijedlogu eksperimentalnog programa ima toliko proturječnosti, nelogičnosti i neizvedivih ideja da se zaista pitam imaju li anonimni kreatori ovog dokumenta osjećaj za realnost? Nakon eksperimentalnog programa, ne vidim da je predviđeno vrijeme za analizu i poboljšanja. Školska godina završava 31. kolovoza, a sljedeća počinje 1. rujna. Preko noći bi se izvršila konačna analiza i sve škole bi krenule u cjelodnevnu nastavu temeljenu na ovom eksperimentu? Sve ovo izuzetno je demotivirajuće, neizvedivo i neodrživo u praksi. Iva Naranđa, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 784 | KRISTINA MILAŠIN ZEBA | Eksperimentalni program | Poštovani, ono što mene osobno kao roditelja bode u oči u kontekstu provedbe cjelodnevne škole je rečenica "...očekivane brojne poželjne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života." Mogu li tvorce ovog prijedloga pitati kojeg obiteljskog života? Koja kvaliteta ako su djeca cijeli dan u ustanovi?? Jer škola je ipak samo ustanova. Škola nikako ne može i ne smije zamijeniti rad roditelja s djecom na bilo kojem području interesa pa tako i području obrazovanja. Od kada je kazna roditeljima pratiti školski uspjeh svoje djece? Od kada je to opterećenje pomoći svojoj djeci oko zadaće? Djecu treba poticati i učiti samostalnosti, a ne zatvarati cijele dane u ustanovu do njihove 15-te godine. Kakve to ljude i buduće generacije želimo stvoriti? Nesposobne za planiranje samostalnog života? Ako u periodu odrastanja nisu stekli osnove samostalnosti, da budu odgovorni za svoje učenje, ustrajnost u rješavanju problema i zadaća, motiviranost, kasnije se to preslikava na njihov posao, obiteljski život... Ne želim svojoj djeci takav život niti takvo školovanje! Kao roditelj izričito i veliko NE cjelodnevnoj školi. Kao učitelj pitam Vas koliko dugo učenik 1. razreda može ostati koncentriran na nastavne sadržaje? Jeste li svjesni da učenik 4. razreda ne funkcionira nakon petog održanog sata, a tada se najčešće u "sadašnjoj" školi održavaju sati dopunske nastave? Kako očekujete da se djeca od 7 - 11 godina koncentriraju i išta kvalitetno naprave u programu potpore i potpomognutog učenja u vremenskom trajanju koje je spomenuto? Na dopunskoj nastavi radimo s puno manje učenika i svejedno je teško učeniku pojasniti i pomoći ako je umoran od prethodne nastave. Kako se očekuje da se radi sa cijelim razredima program potpore? Smatram da je cijeli projekt veliki promašaj za hrvatsko školstvo. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 785 | MARINA ĐIRA | Eksperimentalni program | Poštovani, kao nastavnica na učiteljskom studiju iznimno sam zainteresirana za prijedlog eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave za koji sam sigurna da je nastao u želji za poboljšanjem postojećih modela nastave u osnovnoj školi. Posebno me veseli u dokumentu artikulirano nastojanje za kvalitetnijim usklađivanjem sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja s osnovnom školom kao i osnovne škole sa sustavom srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Pozdravljam spomenuto nastojanje za većom integracijom nastavnih sadržaja i međupredmetnih tema. Ono što zaista očekujem od našeg ministarstva i osnivača škola je stvaranje potrebne infrastrukture za cjelodnevnu nastavu u narednom razdoblju od četiri godine tijekom kojih je planirana njezina eksperimentalna provedba, a što se dokumentom isto spominje, doduše ne u tom obliku nego kao nešto što će se događati. Radujem se većoj satnici pojedinih nastavnih predmeta bez povećanja broja ishoda, prije svega povećanju od 0,5 sata tjedno za Likovnu i Glazbenu kulturu u razrednoj nastavi kao i povećanju satnice Tehničke kulture u 5. i 6. razredu za jedan sat tjedno, iako je posve jasno da je to tek djelomično ispravljanje nepravde koja je tim nastavnim predmetima učinjena sada već davne 1998. godine. Vrlo savjesnim od strane ministarstva smatram to da se eksperimentalna provedba planira na period od četiri godine. Sa Školom za život koja je prethodila uvođenju novih predmetnih kurikuluma početkom 2019. godine to nije bio slučaj. U te četiri godine zaista očekujem kvalitetne povratne informacije od strane škola, osobito što se tiče kontroverznih medijskih napisa vezanih za uvođenje predmetnih učitelja u nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture u razrednu nastavu. U tom mi je smislu drago da se već i sam dokument od te ad hoc ideje pažljivo ograđuje jer, zaista, ako se dovodi u pitanje stručnost učitelja razredne nastave u jednom području, dovodi se u pitanje njegova stručnost u svim područjima. Vezano za strukturu dana u školi kojeg bi činili A1, A2, B1 i B2 program, osobito kvalitetno zamišljenim smatram rezerviranje prostora škole za izvanškolske aktivnosti u popodnevnim satima, kako bi se one zaista tada i provodile, do 17 h. Mogu se odvijati i u kasnijim terminima, do 19, 20 h, ali nikako ne prekasno, kako je sada često slučaj. Kod programa A2 koji se odnosi na program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja, sviđa mi se suradnja sa stručnim suradnicima i njihov ulazak u razred u određenom postotku. Naravno, želje i nastojanja su jedno, način provedbe drugo. Vezano za provedbu imam mnogo zamjerki, a ovdje ću pokušati artikulirati njih nekoliko koje smatram ključnima, s time da ću se prije toga osvrnuti na nepreciznosti u uvodnom dijelu dokumenta koje svakako treba nadopuniti i ispraviti. Naime, u cjelini pod naslovom Kontekst piše da su razlozi za pokretanje ovog eksperimentalnog modela između ostalog stagniranje učenika na razini ispod prosjeka u odnosu na učenike iz usporedivih zemalja. Zanima me o kakvim je istraživanjima riječ, za koju dob učenika i u kojem periodu su se ta istraživanja točno provodila. Opisano se može spomenuti u fusnoti, ne treba opterećivati tekst radi toga. Isto bih voljela znati za konstataciju da su ispodprosječni rezultati učenika češće prisutni u određenim skupinama učenika, u pravilu u onih koji se školuju u otežavajućim uvjetima odrastanja. Nadalje, ne slažem se s navedenim ciljem cjelodnevne nastave koji se odnosi na bolju percepciju učitelja u društvu jer doprinosi poznatim predrasudama koje se ovako sročenim rečenicama i dalje hrane: „Osmišljene promjene jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.“ Ukratko, ne mislim da bi cilj bilo kakve novine trebao biti da se poboljša percepcija određene skupine ljudi u očima druge skupine ljudi. Percepcija je varljiva i često opterećena zastarjelim predodžbama, u ovom konkretnom slučaju o vrijednom radu kao o osmosatnom boravku na jednom mjestu. Danas u doba ishoda i digitalnih nomada naglasak bi trebao biti na učinkovitosti, ne na sadržaju i vremenu, kako i glasi u krilatici eksperimentalnog programa koji se kani provesti. U Zadaćama programa navedeno je da je jedna od njih uključivanje svih učenika u istovjetnu količinu nastave. Nisam sigurna je li to nešto čemu trebamo težiti jer mi nije posve jasno što iz ostvarivanja takve zadaće vrijedno proizlazi osim ostvarivanja formalne jednakosti koja je često provizorna. Govorim iz vlastitog iskustva jer sam i sama početkom devedesetih godina pohađala cjelodnevnu nastavu u Zagrebu koju su mi držale dvije učiteljice razredne nastave. Kao učenici smo točno znali razlike između cjelodnevne nastave, produženog boravka i pohađanja nastave u smjenama, dakle tri različita modela koji su se nudili učenicima u razrednoj nastavi u toj školi. U predmetnoj nastavi, kada smo svi prešli na pohađanje nastave u smjenama, ne sjećam se da su među nama iz cjelodnevne nastave i drugim učenicima postojale značajne razlike. Prema tome, možda bi cjelodnevna nastava ipak trebala biti izbor? U Odgojno-obrazovnim ishodima programa piše da se eksperimentalnim programom želi nadvladati fragmentacija kroz nastavne predmete i vremenske okvire, tzv. predmetnost, za što sam kao netko iz tog sustava svim srcem, čak se i spominje mogućnost formalne integracije odgojno-obrazovnih područja po provedbi eksperimentalnog programa ako će spoznaje dati argumente za takvu odluku… Ali mi nikako nije jasno zašto se to nastojanje za integracijom nastoji postići uvođenjem novih nastavnih predmeta (Praktične vještine, Svijet i ja), preustrojem postojećih (Informatika postaje nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije, Priroda u 5. i 6. razredu Prirodoslovlje) i fragmentacijom postojećih (Priroda i društvo se cijepa u zasebne nastavne predmete Prirodoslovlje i Društvo i zajednica). Obrazloženje za to nije posve jasno. Primjerice, Praktične vještine kao novi predmet odnosile bi se samo na praktične vještine? Pitam se to jer vještine bez znanja koje praktičnoj primjeni znanja prethodi ne znače mnogo. Umjesto praktičnih vještina radije bih povećala satnicu Prirode i društva jer se, vjerujem, mnoge praktične vještine na to područje odnose. S obzirom na to da se u kontekstu Praktičnih vještina spominju i područja primijenjene umjetnosti i dizajna, usko vezana za ishode domene C u Likovnoj kulturi, radije bih onda još dodatno povećala satnicu Likovne kulture nego uvodila novi predmet. U biti, mogu pronaći mjesto za praktične vještine u svim nastavnim predmetima u razrednoj nastavi. Ne samo u nastavi… Primjerice, ako će učenici u školi jesti dva obroka (doručak i ručak), onda će se i za to vrijeme neminovno ostvarivati neki ishodi vezani za Praktične vještine koji se tiču ponašanja za stolom, zdrave prehrane i dr. Mogla bih pisati i o drugim novim nastavnim predmetima, ali zadržat ću se još samo na Informatici. Iako će postati obvezna u vidu novog nastavnog predmeta, praktički istog imena kao postojeća međupredmetna tema IKT, izgubit će jedan sat tjedno. Mislim da je za to potrebno obrazloženje i garancija učiteljima Informatike da će se za njih pronaći dovoljno prostora za rad na istim školama na kojima su radili i do sada u okviru programa B1 i ostalih poslova. Naravno, i uz obrazloženje i uz nuđenje nekakvih alternativa smanjenje satnice Informatike je još uvijek apsolutno neprimjereno u današnje vrijeme. Vezano za novu Informatiku, nejasno mi je i spominjanje njezine veće integracije s međupredmetnom temom IKT jer međupredmetne teme nisu tu da bi podebljale nastavne predmete iz srodnih područja nego da povezuju različita. To je njihov smisao! Što se tiče kadrovskih pitanja, osim što se trebaju pronaći adekvatna rješenja za učitelje Informatike, isto je potrebno učiniti s učiteljima razredne nastave u produženom boravku koji će s novom strukturom školskog dana izgubiti svoj produženi boravak što je apsurdno jer ovako zamišljena cjelodnevna nastava formalno više nalikuje poznatom produženom boravku nego cjelodnevnoj nastavi koja se nekoć u Hrvatskoj izvodila. Svakako treba voditi računa i o osnovnim glazbenim i plesnim školama, s obzirom na predviđene programe B1 i B2. Bilo bi žalosno kada bi ti programi na njih nepovoljno utjecali, osobito stoga što samo ministarstvo potiče njihov rad, o čemu svjedoče i Nacionalni kurikulumom za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje i posebni kurikulumi umjetničkog obrazovanja. Vezano za program A2, treba razmisliti o povećanju broja stručnih suradnika u školama s obzirom na to da se programom predviđa njihov ulazak u razred. Isto, iz dokumenta bi trebalo biti posve jasno da učenici sa završetkom programa A2 završavaju sa svojim obavezama za taj dan, odnosno da se izrijekom napiše da se u tom periodu rješavaju domaći radovi, osim možda čitanje lektire ili realizacija nekih specifičnih samostalnih istraživačkih zadataka za koje je jednostavno potrebno vrijeme. Program A2 u protivnom nema smisla. Kada je riječ o programu B2, u dokumentu piše da je odgovornost za njegovu provedbu na ravnatelju. Osobno sam sklonija tome da ta odgovornost bude na cijelom školskom odboru, ne samo na ravnatelju jer školski je odbor taj koji donosi školski kurikulum početkom nastavne godine. U kurikulumu bi, pretpostavljam, bio razrađen i plan za program B2, iako je riječ o izvanškolskim aktivnostima. Na kraju, moram iskazati svoje sumnje oko zaduženja učitelja i nastavnika, prvenstveno oko zaduženja učitelja razredne nastave. Prema napisanome (ispravit ćete me ako griješim) učitelj je tjedno u neposrednom radu s učenicima (programi A1 i A2) 18,38 sunčanih sati. U neposredan rad s učenicima ne računa se sat razrednika (jedan sat tjedno), nije mi jasno zašto. Čini mi se da po Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi sat razrednog odjeljenja spada u neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima. Nadalje, ako se za svaki dan planira rekreacijska stanka koju drži učitelj razredne nastave, i nju bi trebalo uvrstiti u neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima. Po tablici u dokumentu ta stanka očito spada u ostale poslove, ako se odnosi na kineziterapiju kao što pretpostavljam, zajedno s dežurstvima na odmorima, doručku i ručku koji ukupno po danu za učitelja iznose 135 minuta (ako se uzme prosjek od cca. pet školskih satova dnevno prema navedenoj ukupnoj tjednoj satnici kojoj sam pribrojila i sat razrednika). Ukratko, učitelj je s učenicima više od šest sunčanih sati dnevno… Ceterum censeo… trebaju nam dva učitelja razredne nastave po razrednom odjeljenju. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 786 | Veronika Špiranac | Eksperimentalni program | Poštovani, teško da će tu itko biti zadovoljan. Učenike treba rasteretiti. Bespotrebne informacije koje se mogu pribaviti jednim klikom nije potrebno biflati napamet. Da, trebaju znati razmišljati svojom glavom. Zato im treba dati uputu gdje pronaći izvor informacija, kako do njih doći, kako se njima služiti. To je informatika. Na jednu stranu zagovaramo demografiju, a onda na drugu sada želimo obitelji razdvojiti. Oprečno. Zar želimo vikend obitelji? Želite povećati satnice jednim učiteljima, drugih se riješiti. Što s njima, na ulicu? Ne žele svi da im djeca budu cijele dane odsutna od kuće. Oni kojima je to cilj, iz bilo kojeg razloga neka ostave dijete u PB, ili gdje žele. Ali, nemojte pod prisilom gurati djecu u četiri zida u kojima ne žele biti. Možda nekom i jest ljepše u školi, nažalost, ali vjerujem da je većini djece ljepše biti u svom domu. Dozvolite im da budu djeca, kad već imaju roditelje. Nije to prtljaga koju će roditelj donijeti u ponedjeljak i petak pokupiti. Većina nas radi, bar tako želim vjerovati i bori se sa načinom života koji nam drugi nameću. Premali su da im baš cijeli život bude takav. I mi smo imali djetinjstvo, i dičimo se kakvo je bilo, rado ga se sjećamo. Čega će se oni sjećati, računala i virtualnih prijatelja...Kad su došli iz škole, mama i tata su bili preumorni da bi s njima razgovarali. Pa sad već imamo takvih problema. Premalo stručnih suradnika, psihologa kronično nedostaje. Probleme koji se redaju prenose pojedinci, ne vjerujem da to od roditelja čuju. Dajte im da se u slobodno vrijeme bave aktivnostima za koje imaju interes. Čim je nešto vezano za školu, njima je problem. Bavite li se vi koji smišljate ovakve stvari djecom, učenicima? Slušate li ih? Pitate li ih? Da, ni nas nitko ne pita. Ali mi smo odrasli, pa moramo biti pokorni jer moramo zaraditi plaću. Od 8 do 17h. Jeste li vi svaki dan toliko na poslu? Kako se osjećate? Uđite u njihove cipele, pokušajte razumjeti što današnje generacije brine, što se mota po njihovim glavicama, kakve su njihove želje. Uništavate generacije. Ne eksperimentirajte na tuđoj djeci. Dobro je ovako. Mijenjajte, ali na bolje. Nedavno smo imali reformu, još ne znamo kakvim plodovima će uroditi. Dajte im da žive svoje djetinjstvo. Veronika Špiranac, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 787 | Franka Umiljanović Zorić | Eksperimentalni program | Poštovani, cjelodnevna je nastava zamišljena kao solidna opcija za one ljude koji rade uredske poslove od 8 do 16 sati. Ovim putem želim napomenuti da, usudim se reći, većina roditelja ne radi u uredima. U ovome konceptu kao da ste zaboravili na tisuće zaposlenih u primjerice - zdravstvu, uslužnim djelatnostima, ali i na one u vlastitome sustavu - zaposlene nastavnike u glazbenim školama, kojima i sama pripadam. Zanima me postoji li igdje u ovom ili sličnim dokumentima plan o tome kako bi trebale raditi glazbene škole u ovome novom konceptu? Kao jedna od tisuća zaposlenih nastavnika u jednoj od glazbenih škola dijelim zabrinutost sa svojim kolegama te bih postavila nekoliko pitanja o kojima smo raspravljali ovih dana. 1.) S obzirom na to da je pohađanje glazbene škole izvanškolska aktivnost, znači li to da ćemo mi raditi tek od cca 16/17 sati? Ako da, kako će se riješiti prostorni i materijalni kapaciteti u školama? 2.) Znajući za mnoge prednosti glazbenog obrazovanja, neće li se ovakvim sustavom cjelodnevne nastave narušiti kvaliteta i mogućnost da djeca pohađaju nastavu u glazbenim školama? 3.) Mnogi od nas smo ujedno i roditelji. Kada mislite da bismo mi viđali svoju djecu, ako ćemo raditi tek nakon što naša djeca dođu iz škole i tako svkoga radnog dana? Kakva će biti kvaliteta našeg obiteljskog života o kojoj smo mogli čuti ovih dana? Mi smo isto dio sustava odgoja i obrazovanja, primamo za to plaću od Ministarstva, a iza nas su godine vježbanja, sviranja, pohađanja dviju škola (i osnovnim i srednjih)... Mnogi od nas vrijedno rade i sudjeluju u formiranju novih glazbenika, bilo profesionalaca, bilo amatera. Stoga, molim Vas da revidirate ovaj koncept, kako bismo i mi, zaposleni u glazbenim školama, mogli kvalitetno raditi. Hvala na čitanju! Srdačan pozdrav, Franka Umiljanović Zorić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 788 | TOMISLAV PETEK | Eksperimentalni program | Učitelj sam razredne nastave s 30 godina iskustva u neposrednom radu s učenicima. U tom vremenu radio sam u različitim oblicima rada, od kombiniranih razrednih odjela s dva, tri ili četiri razreda do rada u klasičnom redovitom razrednom odjelu. Četiri godine radio sam i u Hrvatskoj dopunskoj nastavi u Njemačkoj i upoznao njemački obrazovni sustav. Ovo navodim ne radi prezentiranja svojeg profesionalnog puta, već radi prezentiranja sebe kao jedne od mnogih osoba iz sustava s golemim iskustvom koje, barem je moj dojam takav, nitko nije niti zatražio mišljenje, a kamoli uključio u kreiranje novih reformskih postupaka. Nakon pažljivog proučavanja dokumenta OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja, i čitanja mnogih komentara na dokument, svoja zapažanja bih usmjerio na neke stvari koje, čini mi se nisu do sada isticane. 1. Devetogodišnja škola U mnogim dosadašnjim raspravama o obrazovanju u Hrvatskoj često se isticala činjenica da je Hrvatska jedna od rijetkih država Europe koja ima još osmogodišnju osnovnu školu. Pokušaji da se uvede devetogodišnja osnovna škola kroz uvođenje tzv. nultog razreda, odnosno uvođenje obavezne predškole i povećanja satnice predškole ne čini mi se kao neki veliki reformski korak. Pitam se zašto se u ovako velikom reformskom paketu nije i o tome razmišljalo. Predstavnici Ministarstva su u prezentiranju reforme isticali da je nužno povećati satnicu određenih nastavnih predmeta zbog loših rezultata naših učenika na međunarodnim istraživanjima i zbog malog postotka upisanih učenika u gimnazija i u tome se slažem. No, zar ne bi i devetogodišnja škola povećala broj nastavnih sati i bolje pripremila učenike osnovnih škola za prijelaz u srednjoškolski sustav i moguće povećala postotak gimnazijalaca. 2. Mreža škola Još jedan segment našeg obrazovnog sustava o kojem se dugo govori. Mnoge škole, a tako i moja, imaju i područne škole u udaljenijim selima i s malim brojem učenika. U tim školama u pravilu se radi u kombiniranim odjeljenjima s različitim kombinacijama. Mislim da koncept Cjelodnevne škole u tim školama nije izvediv jer nije realno očekivati da će i njima biti osigurani svi materijalni uvjeti koji su navedeni u dokumentu, kuhinja, blagovaonica, dvorana za TZK… Uz mrežu škola povezan je i prijevoz učenika koji će biti veliki organizacijski i financijski izazov za osnivače. 3. Diferencijacija Diferencijacija učenika u Cjelodnevnoj školi se ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri. Pojednostavljeno, i dalje svi učenici sve uče, bez obzira na svoje sposobnosti u dosadašnjem okviru osmogodišnje škole. Sve se svodi na potporu u okviru A2 programa gdje su opet svi učenici na jednog učitelja. Njemački obrazovni sustav diferencira učenike već nakon četvrtog razreda osnovne škole. Pa tako od petog razreda postoje tri razine škola Hauptschule, Realschule i Gymnasium koje učenici upisuju ovisno o svojim sposobnostima i uspjehu. Osobno sam se uvjerio da takav oblik diferencijacije dobro funkcionira. U predloženoj reformi, što se tiče diferencijacije nažalost nećemo se maknuti dalje od postojećeg stanja. 4. Stručni suradnici U predloženom dokumentu u okviru A2 programa veliku ulogu imaju stručni suradnici i u tome se potpuno slažem. U mojoj školi, a mnogo je takvih, od stručnih suradnika imamo samo pedagoginju i knjižničarku na pola radnog vremena. U školi je i također puno učenika s različitim poteškoćama kojima je potreban rad s logopedom, psihologom ili edukacijskim rehabilitatorom što trenutno roditelji sami financiraju. Pitam se hoće li doći do pojačanog zapošljavanja stručnih suradnika. 5. Nastavni plan Uvođenjem novih nastavnih predmeta i povećanjem satnice postojećih mijenja se i nastavni plan. Predviđeni broj nastavnih sati po nastavnim predmetima u predloženome tjednom rasporedu za učenike od 1. do 4. razreda nije moguće ostvariti. Predloženi tjedni raspored za razrednu nastavu je 25 nastavnih sati u okviru A1 programa, a fond nastavnih sati od 1. do 3. razreda je 26 nastavnih sati, a u 4. razredu 28 nastavnih sati. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 789 | Marina Kordić | Eksperimentalni program | Smatram da je veliki problem opterećenje učenika i učitelja te da su potrebna dva učitelja za izvršenje A1 i A2 programa razredne nastave. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 790 | Roko Miri | Eksperimentalni program | Poštovani, ovo stvarno nije potrebno! Ovaj prijedlog nema smisla. Stvarno ne znate kako izgleda obrazovanje u osnovnoj školi. Većina djece ima izvanškolske aktivnosti, te nemaju vremena za nikakve dodatne satove ni brige. Ionako su već preopterećeni sa dosadašnjim satovima. Čak i prije ovog, djeca više razgovaraju za učiteljima nego sa svojim roditeljima i obitelji što nije humano i zvuči suludo. Sve škole koje sudjeluju u ovom programu će izgubiti puno učenika i škole koje nisu uključene u ovaj program će biti pretrpane. Puno učitelja koji rade s djecom u produženom boravku će izgubiti posao. Kad će djeca imati vremena za izvanškolske aktivnosti (glazbena škola, treninzi...)? Takav oblik nastave nije produktivan ni za djecu, ni za učitelje. Kako se namjerava uvesti novi strani jezik ako će učenici viših razreda učiti taj jezik samo godinu ili dvije? Prije ove odluke školski sustav je bio bolji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 791 | Eva Lovrić-Žaja | Eksperimentalni program | Nije humano da djeca moraju biti u instituciji 8 do 9 sati. Bez obzira koliko se učitelji trudili da im "uljepšaju" boravak u školi , škola ne može i ne treba zamijeniti obitelj. Oni roditelji koji rade i moraju manju djecu negdje zbrinuti imaju mogućnost produženog boravka. Izbor bi i dalje trebao postojati. Zar zaista mislite da 1 učitelj može kvalitetno provoditi bilo kakav program s djecom 8 do 9 sati? Zašto onda sad postoje 2 učiteljice u produženom boravku? Današnjoj djeci je i ovo previše , teško se koncentriraju, teško motiviraju i vrlo im je zahtjevno usmjeriti pozornost bez obzira na sve mogućnosti. Zanima me hoće li itko u Ministarstvu uzeti u obzir komentare roditelja i učitelja.Ostaje za vidjeti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 792 | Ivana Pavleković | Eksperimentalni program | Poštovani, podržavam ideju uvođenja cjelodnevne nastave koji je predložen od strane Ministarstva. Sukladno kapitalističkom vremenu u kojem živimo, roditelji većinom nemaju vremena izvršavati školske obaveze s djecom. Puno je roditelja razvedeno pa je bria o školi svedena na jednog roditelja. Novim kurikulumima predviđeno je više istraživačke i projektne nastave za koju roditelji nisu educirani, a često s učenicima moraju izvršavati obaveze kod kuće. Posebno podržavam smanjenje satnice informatike u razrednoj nastavi s prijedlogom da se uvede drugi strani jezik od prvog razreda. Podržavam i uvođenje dodatne satnice za Hrvatski jezik i Matematiku, kao i uvođenje predmeta Praktične vještine. Predlažem da se za razrednu nastavu razmisli o sljedećem: 1. Rekracijske aktivnosti ne bi trebale biti vođene, nego u obliku slobodne igre jer je ona vrlo važna za socijalizaciju djece i razvijanje međuosbnih odnosa unutar razrednog odjela. 2. Bilo bi dobro da se vodi računa o opterećenju djece novim dodatnim predmetima, te da se izbaci brojčano ocjenjivanje u razrednoj nastavi u potpunosti i ostavi samo opisno praćenje kroz tri oblika vrednovanja. 3. Trebalo bi dobro razmisliti i oformiti poseban tim ljudi koji će razmišljati o djeci s teškoćama i raditi na dokumentima te zastupati njihove potrebe unutar ovako složenog i dugotrajnijeg koncepta pohađanja nastave. 4. Ako učitelji budu radili u okviru predloženog radnog vremena, hoće li to biti zaista njihovo radno vrijeme ili će se opet dio poslova odrađivati kod kuće jer smo opterećeni "dodatnim poslovima" koji se vode pod nedovoljna dva sata? U tom slučaju, potrebna su dva učitelja RN po razrednom odjelu. Srdačno, Ivana Pavleković | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 793 | Tatjana Perić | Eksperimentalni program | Citiram Nadu Lovrić: Preračunavanje u sunčane sate iznimno je opasna tendencija na koju se treba reagirati. Do sada je, s razlogom, nastavni sat bio izjednačen sa sunčanim satom jer se radi o iznimno zahtjevnom i intenzivnom poslu ispunjenom raznim interakcijama. Pauze između sati to jednostavno nije odmor, ali mora biti plaćen, pogotovo kad prelazi 5 minuta, tada ga se tretira kao dežurstvo. To praktično znači drugačiji obračun. Npr. 20 sati nastave je 20*0.75=15 sati u zaduženju dok je sada 20 nastavnih sati u tjednu od 40 sati zaduženje od upravo 20 sati." | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 794 | PAULA ANTUNOVIĆ | Eksperimentalni program | Ova i ovakva CŠ je neprovediva. Ne ulazeći u mijenjanje satnice i predmeta, samo nekoliko pitanja: Zašto su učitelji u produženom boravku samo tako otpisani i ostavljeni na milost i nemilost gradu osnivaču? Je li to uopće pravno moguće? Kako Ministarstvo to smije učiniti, tuđe zaposlenike samo tako proglasiti tehnološkim viškom ili nuditi preraspodjelu tko zna kamo (ni sami ne znaju)? I kako su uopće zamislili da jedna osoba obavlja posao za dvije osobe? Znaju li gospoda u Ministarstvu što znači biti s tako malom djecom do 14 sati ili dulje? Što je s djecom s poteškoćama, posebnim potrebama, poremećajima u učenju, a pogotovo poremećajima u ponašanju? Tko će mijenjati učitelje u RN ako svi rade u isto vrijeme? Tko će ići u pratnju npr. u Školu u prirodi ako svi rade? Ovoliko nelogičnosti nisam u svom životu vidjela, a radim u školi 23 godine. Predlažem da se ostave 2 učitelja po razrednom odjelu u RN. Paula Antunović | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 795 | Maja Treščec | Eksperimentalni program | Poštovani, ovim putem izrazila bih svoje nezadovoljstvo eksperimentalnim programom kao učiteljica Informatike i kao majka. Svima nam je jasno da stvaramo e-učenike te da je digitalizacija ušla u sva područja života. Sada ste odlučili smanjiti satnicu Informatike s 2 sata na 1 sat i samo okrnjili kurikulum. Kojim povodom? Jasno je da više od 70 posto učenika bira Informatiku, što ukazuje da su i učenici i roditelji zadovoljni. Imate li neke ankete, istraživanja gdje roditelji ili učenici pokazuju nezadovoljstvo i žale se kako su učenici preopterećeni gradivom? Da je tako, učenici bi odustajali od Informatike. Učenici je smatraju VAŽNOM u 21.stoljeću. Zašto ne "osluškujete" unutar zidova škole, nego eto tako netko donese odluku i kroji svima nama sudbinu, bez naše suglasnosti. U ostale poslove uvrstili ste održavanje informatičke opreme, vođenje e-dnevnika. Imate li saznanja koliko je to posla? Očito je da ne. Žalosno i tužno. Uvijek napominjemo kako postoje dječja prava, pravo na igru, pravo na slobodno vrijeme, pravo na izbor. Cjelodnevnom nastavom oduzimate to djeci i uništavate obitelj. Ja želim biti glavni, a ne sporedni akter u životu djece. Želim učiti sa svojom djecom, zašto bi to bio neki bauk? Otišli ste u krivom smjeru...šteta. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 796 | LUCIJA LAZIČKI | Eksperimentalni program | Poštovani (?), diplomantica sam VIII. odsjeka za glazbenu pedagogiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, fakulteta jednako vrijednog kao što je to bilo koji drugi fakultet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, ma koliko se to apstraktnim i nepojmljivim činilo, s obzirom na položaj u koji ovaj program diplomirane glazbenike u školstvu dovodi. Nastojat ću biti sažeta. S ovim, kako vi tvrdite „uravnoteženim, PRAVEDNIM, učinkovitim i održivim“ programom, ne slažem se niti u mjeri da bih uopće pomislila da bi takvo što moglo biti na dobrobit sviju, jer ovaj program to nipošto nije! Zašto? Jeste li razmišljali o glazbenim i plesnim školama kada ste sastavljali ovaj eksperimentalni program? Očito niste, a ako jeste, sa stopostotnom sigurnošću usuđujem se reći da ih kao takve podcjenjujete i smatrate nebitnima u kompletnoj odgojno-obrazovnoj vertikali, jednako koliko i njihove djelatnike. Zašto je to tako, zamislite se i sami pokušajte doći do određenih spoznaja, do kojih biste kao reprezentativne stručne osobe zadužene za sudbine mnogih (mladih) života trebali biti sposobni doći. Cjelodnevna škola od prvog do osmog razreda ili cjelodnevni vrtić od prvog do osmog razreda? Od djece očekujemo da budu samostalna, a s druge strane pojavi se jedan ovakav eksperiment koji nalaže kontrolu koja prelazi sve granice normalnoga. Kontrola djece koja se postiže ovim eksperimentom ulazi i u sfere bolesnoga. Djeca će s vremenom, vjerovali ili ne, završiti osnovnu školu i upisati srednju školu, a neki postotak nakon završene srednje škole poželjet će upisati i fakultet. Srednja škola od učenika očekuje samostalnost u onom trenutku kada prvi puta kroče u njeno predvorje. Hoće li djeca koja godinama borave pod „staklenim zvonom“ biti samostalna? Hoće li biti sposobna samostalno učiti? Moj savjet jest: nemojte ikoga dovoditi u situaciju da sazna odgovore na ova pitanja jer oni će biti sve samo ne pozitivni. Ovim eksperimentom sebe same vjerojatno ne dovodite u za vas osobno nepovoljan položaj, ali imajte snage priznati da ste pogriješili. Nadam se da će sve ovo ubrzo biti iza nas te da ćemo pronaći rješenje koje će zaista biti „uravnoteženo, pravedno, učinkovito i održivo“. Na samom kraju ovog mog „sastavka“ imam potrebu reći da postoje djeca koja se ne pronalaze primjerice u STEM područjima i to je potpuno u redu jednako kao što je u redu da postoje i oni koji se ne pronalaze u umjetničkim područjima. Priroda nas je stvorila različite i upravo je u tome ljepota postojanja. Živite i dopustite drugima da žive onako kako oni sami to žele. Umjetnost nas okružuje kuda god krenuli pa dajte priliku i njoj da kao takva i dalje živi. S poštovanjem, Lucija Lazički | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 797 | Žolt Vačora | Eksperimentalni program | Hrvatska je zemlja koja svojim kulturnim i društvenim krugom ne pripada zapadnoj Europi. Velike su razlike u ljudima koji žive u Engleskoj, Njemačkoj i nama. Kod nas vlada kultura dokolice, stav "lako ćemo" i ljudi su posvećeni svojim hobijima, načinima života koji nisu isključivo vezani za red, rad i disciplinu. Ovaj model toliko podsjeća na sisteme država koje imaju od malih nogu uhodane modele gdje se dijete sistematizira od malih nogu. Nadam se da ovaj model neće uzeti djeci slobodu koju su imali završavajući nastavu do 12 sati. Slobodu gdje su mogli istraživati ono što ih zanima neovisno o školovanju. U takvom sistemu koji nam je prirodan već godinama, pokušaj uvođenja nečega što se zove cjelodnevna nastava je totalno neprirodno i apsurdno. Za ljude koje bi radili taj posao ali također i djecu koja bi morala biti tog sustava. Kao roditelj ne želim da mi dijete provodi cijeli dan u školi, kao učitelj ne želim biti od 8 do 16 u školi, kao dio ove zemlje ne želim težiti zapadnoj Europi. Odgovara mi Balkan, uživam u njemu i želim da ostane takav kakav je. Nije sve u novcima i ovim putem nećemo dobiti niti pametniju, niti bolju, niti zdraviju djecu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 798 | Martina Prgomet | Eksperimentalni program | Poštovani, ne podržavam ovaj koncept cjelodnevne nastave. Smatram da u razrednoj nastavi odlično funkcionira koncept s produženim boravkom. U razrednoj nastavi bi trebalo raditi dva učitelja, kao i u konceptu u produženom boravku, ili još bolje – kao što to imaju riječke škole koje već godinama imaju cjelodnevnu nastavu. Ukoliko zaista učitelji trebaju biti 7-8 sati u školi, neka to bude tako da oba učitelja dolaze ujutro u školi, ali dok jedan drži nastavu, drugi se u kabinetu priprema za nastavu. Također, apsolutno sam protiv toga da se učitelje PB-a izostavi iz svega ovoga, a ovim planom nije razjašnjeno što će točno biti s njima. Komentar da je to u domeni osnivača je pranje ruku od učitelja koji su završili jednaki fakultet kao i razrednici i nisu odgojitelji u vrtićima, a kamoli tete za čuvanje!! Isto tako, dokumentom nije jasno određeno koliko će učenika biti po razredu. Mislim da je u današnje vrijeme, kada je sve više učenika s nekakvim poteškoćama, bolje da su razredi s manje učenika. Na taj način bi im se više moglo posvetiti djeci i pomoći im u učenju. Pored svega toga, smatram i da jedan sat Informatike nije dovoljan za ovo vrijeme u kojem je digitalizacija bitna za razvoj društva i svijeta. S poštovanjem, Martina Prgomet | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 799 | Marijana Bošnjak | Eksperimentalni program | Poštovani, podržavam promjene u obrazovanju koje su nužne. Ipak prije svakog donošenja takvih promjena bitno je zapitati se koliko će one biti prihvatljive svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Osvrnut ću se, prije svega, na one najvažnije, a to su učenici. Svaka bi osoba trebala imati slobodno vrijeme, vrijeme za dokolicu i vrijeme za slobodno i samostalno učenje te isttaživanje. Ovakvim modelom nastave ukalupljuje se sve to, a zakida jedan vrlo važan čimbenik - samostalnost i sloboda u organizaciji vremena. Učenici trebaju imati priliku razviti vlastite organizacijske sposobnosti pa tako i planirati vlastito samostalno učenje kod kuće. Ne bi se sve učenje trebalo izvoditi u školi jer postoje različiti tipovi učenika. Osim toga, ono što mi nikako nije shvatljivo jest činjenica da se dodatna i dopunska nastava izvodi istovremeno. Valjda bi učenike trebalo razdijeliti pa neka nastavnik jednog razrednog odjela vodi dodatnu, a drugog dopunsku. Svaki učenik treba imati priliku za učenje prema vlastitim mogućnostima i interesima, a bojim se da će ovakvim planom biti zakinuti oni talentirani. Nadalje, kada je riječ o nastavnicima, nastavnici će ostati zakinuti pretvaranjem nastavnih sati u sunčane. Ako će se već svi sati tako pretvoriti, onda je potrebno i norme nastavnika razmjerno smanjiti. Jer ovakvim pretvaranjima obim posla ostaje isti (možda čak i veći), norma jednaka, a broj sati manji. To je vrlo nepravedno prema nastavnicima koji cjelodnevno i naporno rade. Molim da uzmete ove prijedloge u obzir te da razmislite o važnosti onih kojima je nastava namijenjena te napose onima koji tu nastavu izvode, koji izvode reformni pothvat. Te bi osobe trebale imati normu kakvu su do sada imal, a ne umanjenu jer je to vrlo demotivirajuće i degradirajuće. Također, razmislite o uvođenju dodatnih nastavnika koji će izvoditi nastavu u A2 i B programu. Vjerujem da je to korisnije jer učenicima treba svježina. Vjerojatno će ih novo lice i nova energija više potaknuti na rad nakon završenog rasporeda A1. Dobro bi bilo za učenike da imaju priliku čuti i neku novu perspektivu, možda neku novu metodu rješavanja nekog zadatka koju će im pružiti upravo drugi nastavnik/učitelj. Zahvaljujem na pažnji. Srdačno, Bošnjak | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 800 | Anamarija Didović Batinić | Eksperimentalni program | Poštovani, odlučila sam napisati još jedan komentar isključivo iz perspektive učenika, zanemarimo hoćemo li mi, odrasli, uspjeti funkcionirati prema ovim prijedlozima. Dakle, što ustvari ovaj predloženi program donosi našim učenicima? Učenici 7. i 8. razreda boravit će tri dana u tjednu na redovnoj nastavi do 14 sati, a dva dana do 13.10. Znači, tri puta tjedno imat će punih 7 sati redovne nastave. Nakon toga će ručati do 14.45 sati te će im ostati još 45 minuta za pisanje svih domaćih radova, dodatnu, dopunsku (A2)... Jedan od dva preostala dana kada imaju 6 nastavnih sati, odnosno nastavu do 13.10 - imat će nakon 14 sati i Sat razrednika. Vjerujem da će se i najgorljiviji zagovornici ovoga Programa složiti da tih 45 minuta dnevno naprosto neće biti dovoljno za pisanje svih domaćih radova, a kamoli i za uvježbavanje na toj razini koja bi "ukinula" učenje/ponavljanje kod kuće. Djecu ćemo preopteretiti, nećemo im ovim Programom ovakvim kakav je predložen, donijeti ništa dobro osim više učenja i više vremena provedenog u školskim klupama. Hoće li učenici koji su nadareni zaista nakon 15.30 ovakvoga programa biti psihofizički sposobni sudjelovati u INA i sličnim oblicima dodatnoga rada? Teško je u to povjerovati. Ovo je naprosto previše sati redovne nastave. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 801 | Aleksandra Blaži | Eksperimentalni program | Poštovani, cjelodnevna nastava je reforma koja bi se mogla provesti kad bi bila dobro osmišljena i organizirana. Vaša reforma ima mnogo nedostataka. Ovim komentarom ponajviše ću se dotaknuti razredne nastave jer sam magistar primarnog obrazovanja, a trenutno radim kao učiteljica u produženom boravku. Za početak ću ukratko objasniti kako je organiziran produženi boravak jer je to očito slaba točka onih koji su sastavljali ovaj dokument, a i samog ministra čije je mišljenje da mi „čuvamo djecu“. Produženi boravak je posebni oblik odgojno-obrazovnoga rada koji se organizira za učenike izvan redovite nastave (izvor: Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi: Članak 2). Učitelj u produženome boravku priprema, organizira i provodi neposredni odgojno- obrazovni rad s učenicima, (izvor: Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi: članak 6), dakle, nije da samo čuvamo djecu. Produženi boravak ne svodi se samo na pisanje zadaće i čuvanje djece. Nije ni nastava, ni igranje, ni slobodna aktivnost, već dobro razrađeni i uravnoteženi oblik rada s ciljem cjelovitog razvoja učenika. Djeca su u boravku drugačija nego ujutro. Puno su umornija, samim time nemirnija, dekoncentriranija pa je zato potrebno izmjenjivati periode odmora, rada i igre. Stoga im je potreban i drugi učitelj ili učiteljica, a ne onaj koji je iscrpljen i iscijeđen od jutarnjeg rada. Rad u produženom boravku odvija se prema sljedećem rasporedu: 1. prihvat i odmor učenika 2. ručak i odmor poslije ručka 3. vrijeme za pisanje domaćih zadaća i ponavljanje nastavnog sadržaja 4. organizirano slobodno vrijeme učenika (nešto poput izvannastavnih aktivnosti) Uspoređujući Vašu reformu s postojećim produženim boravkom ispada da ste prepisali sve ono što ne valja, a ono što je dobro, izbacili. Objašnjenje: produženi boravak je neobavezan – uključuju se oni koji trebaju ili žele, dok će cjelodnevna nastava biti obavezna, iako to možda neki ne žele; u produženom boravku radi drugi učitelj ili učiteljica koji je „produžena ruka“ razrednog učitelja, dok bi u cjelodnevnoj nastavi to sve obavljao jedan učitelj/učiteljica; u produženom boravku roditelj može doći po učenika kad mu to odgovara s obzirom na ostale obaveze, dok će cjelodnevna nastava biti obavezna; u produženom boravku se učitelji i učenici mogu uključiti u razne projekte i provoditi ih tijekom organiziranog vremena, dok to u cjelodnevnoj nastavi neće biti moguće u tom opsegu, a ni učitelji neće biti toliko motivirani za rad. Promislite još jednom, dobro proučite cijeli dokument, izmijenite ono što je pogrešno i onda možda cjelodnevna nastava zaživi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 802 | Adriana Držaić | Eksperimentalni program | Poštovani, Smatram da Vaš model cjelodnevne nastave ima toliko mana i propusta da bi mi trebala 2 dana da ih sve nabrojim, ali najveća besmislica je to da je samo jedan učitelj zadužen za kompletno izvođenje nastave, dokumentaciju i sve što ide uz to. Time će učenici dobiti premorenog učeitelja koji će više biti na bolovanju nego na nastavi jer takav napor ni najbolje glasnice i psiha na svijetu ne mogu izdržati. S druge strane će tisuće učitelja u produženom boravku ostati bez posla koji će umjesto njih sad obavljati učitelji razredne nastave. Poštovani ministar bi se trebao prvo informirati o poslovima koje obavljaju učitelji u produženom boravku prije nego u javnost iznosi besmislice. Učitelji u produženom boravku nisu otpad da se moraju zbrinjavati već velikom većinom mladi perspektivni magistri primarnog obrazovanja koji najbolje znaju što je to cjelodnevna nastava i kako se provodi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 803 | ivona đukić | Eksperimentalni program | Kao majka koja je rodila troje djece javno se protivim vašim idejama cjelodnevne škole. Nadalje kao prosvjetni radnik također se JAKO protivim ideji cjelodnevne škole. Sjedite u svojim foteljama, veze sa stvarnošću nemate - nama svima krojite život. NE ŽELIM da moja djeca budu cijeli dan u školi. Ne želim da ih vi oblikujete u ljude, ja kao majka to želim, ponavljam ja sam ih rodila - ne Vi i Vama ih nedam! Ne zanimaju me roditelji koji ne žele provoditi vrijeme sa svojom djecom - ja želim svaki svoj slobodni trenutak sudjelovati u njihovom životu. Moja djeca imaju pravo na slobodno vrijeme, na igru, na druženje i Vi im nemate pravo to oduzeti! Kao prosvjetni radnik - Vaše reforme nisu koristile nikom. Djeca dolaze sa sve manje predznanja, smanjujete im opseg gradiva, uvodite milijune alata i sjedenja ispred kompjutera, servirate im sve na gotovo, učenici uopće na razmišljaju svojom glavom, ne znam kako mislite dobiti od sadašnjih učenika liječnike, doktore znanosti i ostalo... Vaše reforme nas sve skupa zaglupljuju i samo nam trpate dodatnog posla. Kao roditelj još jednom ponavljam da ne dozvoljavam da mi uzmete djecu, da bi se Vi igrali uvodeći "reforme" i za to dobivali masne novce. Prisiljavate nas sve da odemo iz države pa ne znam tko će Vam onda puniti proračun i od čega ćete sebi isplaćivati enormne plaće! LP | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 804 | ANDREJ TIHOMIROVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Vjerujem da je ovaj eksperimentalni program napravljen u dobroj namjeri sa željom poboljšanja postojećeg stanja... Ne želim nikoga uvrijediti svojim mišljanjem, ali ovo je loše. Loše je jer nije jednostavno i shvatljivo. Nastavnik u školi ima ogromnu odgovornos za formiranje budućnosti. Da bi mogao na nju utjecati prvo treba imati sustav koji funkcionira. Sadašnji sustav ne funkcionira, to pokazuju rezultati usporednih istraživanja. Umjesto da se fokusirate na razloge zašto sustav ne funkcionira (prilagodbe, individualizacije, premale plaće djelatnika u školi....), pokušavate sa ulaznim parametrima koji su loši, nešto naraviti. U informatici imate jednu uzrečicu, GIGO in GIGO out. Da bi ste mogli razmišljati o ovakovim eksperimentalnim programima, prije svega morate dozvoliti nastavnicima da rade s populacijom koja je ujednačena, a to znači da trebate vratiti u funkciju specijalne škole koje će se baviti s djecom čije su intelektulne sposobnosti manje od spososbnosti grupe. Ukoliko zadržite u populaciji učenika one koji trebaju individualizaciju i prilagodbu da bi savladali bilo koji ishod učenja, tada trebate biti svjesni da žrtvujete one sa normalnim sposobnostima, jer im nastavnci ne mogu posvetiti vrijeme koje zaslužuju. Također, djeca normalnih sposobnosti nisu glupa, pa će iskoristiti situaciju i to će ponoo dopeljat do pojave superodlikaša. Dalje, kada već toliko vremena predviđate za rad s djecom, zar ne bi bilo pametno da nastavnici umjesto medicine rada odlučuju o mogućim upisima djece u srednje škole. Nadalje, govori se o odnosu lokalne zajednce i škole... Lokalnoj zajednici je škola najćešće troškovno mjesto i ne postoji način da se to promjeni bez ozbiljnih promjena u društvu. Također, nastavnici imaju pravo na život... Ovaj eksperimentalni program smanjue kvalitetu života nastavnika i vrlo je vjerojatno da će ljudi iz Nepala i Filipina kroz par godima obavljati ove poslove, jer ih nitko neće željeti raditi... Gdje je tu budućnosti nacije? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 805 | TANJA LACMANOVIĆ GULIN | Eksperimentalni program | Poštovani, imam jako puno kritika vezano za dani program, neke su kolege već napisale pa neću sve ponavljati. Svi razredi naše škole idu na informatiku, do sad u zaduženjima nastavnika imamo 32 sata čiste nastave (redovne i izborne) bez INE. Što se tiče nastavnika i njihovih zaduženja ako smanjite informatiku na 1 sat tjedno to je 16 sati. Jedan kolega dobiva otkaz, a druga kolegica će imati nepuno radno vrijeme. Sve tri kolege su imale različite INE s kojima su obogaćivale nastavu učenika. Sad će biti ako i samo jedna mogućnost i to je upitno jer dana kolegica mora sama u ostalim poslovima održavati IKT za cijelu školu, administrirati eDnevnik i ostale resurse (kojih ima dosta). Dani kurikulum nije moguće sa 70 sati tjedno ugurati u 35 sati. Praktičnog rada na računalu neće biti, samo ukratko suhoparna teorija što je protivno svemu onom što bi informatika u osnovnoj školi trebala predstavljati. Ovim načinom dani predmet se degradira na svim razinama, mogli ste ga tako i izbaciti jer postaje ruglo, pa zaposlite onda u školi nekog tko će vam održavati svu informatičku opremu i biti podrška kolegama za sitne novce. Informatika mora biti i dalje 2 sata tjedno da bi se program mogao kvalitetno i smisleno odraditi, makar ga ostavili kao i do sad po izbornosti u nekim razredima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 806 | Maja Cindrić | Eksperimentalni program | Kao i većina, ne slažem se s načinom uvođenja ovog modela nastave i bez ikakvih javnih rasprava o tome. Mi nismo napravili preduvjete za takav rad, a jedina dobra reforma koju je pokrenuo B. Jokić, na žalost je propala zbog politike. Kod nas ništa nema dugu tradiciju niti ukorijenjene vrijednosti, osim pohlepe i gluposti. Skandinavske i druge europske zemlje se mogu dičiti svojim obrazovanjem jer se ne mijenja već desetljećima i nije dozvoljeno svakom ministru mijenjati zakone. Umorni smo svi već od silnih pokušaja i promašaja, a posljedice su da djeca ne vole školu, roditelji ne drže do naše struke i moramo dokazivati svoj rad. Svatko može biti ministar, ali ne i dobar učitelj. Samo ljudi iz prakse mogu razumijeti o čemu mi govorimo i zašto se protivimo cjelodnevnoj nastavi. Najviše me brine što sve ove naše žalopojke ovdje ostaju zaključane. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 807 | Marinela Babić | Eksperimentalni program | Oštro se protivim smanjenju satnice informatike uz loš izgovor povećanja obavezne satnice. U današnje vrijeme u kojem je digitalna pismenost jedan od osnovnih uvjeta za doprinos društvu i razvoj istoga, smatram da se smanjenjem satnice informatike uvelike zakidaju buduće generacije. Tutorial nisu mjesta gdje će se učenici informatički opismenjavati. Marinela Babić, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 808 | Andrea Pavić | Eksperimentalni program | Poštovani, uz dužno poštovanje, sve opisano uglavnom je jedna velika utopija pisana "rukom" ljudi koji nemaju pojma o stvarnom stanju stvari u hrvatskim školama. Velika većina škola nema uvjete za jednosmjenski rad, a kamoli za kvalitetnu organizaciju ostatka vremena učenicima koje ne spada u samu nastavu. U podnaslovu vašega eksperimentalnog programa stoji riječ "pravedan", no koliko je pravde zapravo u njemu- prema učiteljima kojima bi se još dodatno smanjila kvaliteta uvjeta za rad, a povećala opterećenja, prema djeci i roditeljima kojima bi se zajedničko vrijeme svelo na tek nekoliko zajedničkih sati dnevno(...ako i toliko uzmemo li u obzir da se dijete bavi recimo plivanjem, a bazen ne možete dovesti u školu, koliko god vi to htjeli, budimo realni. To će se dijete stoga otići nakon ove vaše cjelodnevne torture u 4 zida škole baviti onime što voli i želi. ). Što je s djecom koja imaju naviku učiti samostalno, u miru? Koja vole i najbolje uče na glas? Koji su daroviti i ne vole biti ograničeni prostorom škole već učiti i organizirati svoje učenje na sebi svojstven način? Također, puno je ovdje nepravde učinjeno učiteljima, posebice se moj komentar odnosi na učitelje informatike i sam predmet INFORMATIKA. Da, velikim slovima, vičem! Jer netko treba viknuti, možda budete i čuli. Ovo je, gospodo draga, 21.stoljeće! Ma kakav crni jedan sat tjedno?! Jedan sat za učiti osnovne vještine čovjeka u informacijskom dobu?! Da mi je vidjeti čovjeka lovca u kameno doba koji se samo jedan sat tjedno učio služiti oružjem ili oruđem. Nema u ovome ni ljudskosti, ni logike, a bome ni mašte...čitajte, dobro čitajte što vam ljudi pišu, jer se velika većina podudara. Suma sumarum, nemamo potrebne resurse, prostor, organizacijske vještine, educiranost, a bome ni želju za ovako nečim. Pa se zapitajte samo jedno jednostavno pitanje: Zašto biste cijelu naciju prisiljavali biti nešto što nismo? Hvala na čitanju (nadam se da ćete zaista čitati i što je važnije, uvažiti nas sve ovdje koji smo odvojili svoje dragocjeno vrijeme i živce na ovu besmislicu) Andrea Pavić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 809 | KLARA JASNA ŽAGAR | Eksperimentalni program | Poštovani autori, mislim da je podnaslov programa neprihvatljiv jer prijedlog cjelodnevne škole nije ni uravnotežen, ni pravedan, ni učinkovit, ni održiv sustav odgoja i obrazovanja. Da bi bio takav, sve škole bi trebale imati jednake uvjete i jednako opterećenje učitelja, a to danas nije slučaj niti je predviđeno programom. Da bi se to uvidjelo, dovoljno je maknuti se tek koji kilometar od središta Zagreba i vidjeti kako ljudi žive i kako se bore da bi preživjeli. To nas dovodi do činjenice da u školi nitko ne želi boraviti duže od vremena koje mora tamo provesti jer nitko nije motiviran za to, ali svi su preopterećeni koječime što pridonosi demotivaciji. Iz ovog programa nije jasno kako će se učenici i učitelji motivirati da vrijeme koje bi trebali provoditi sa svojim obiteljima i/ili vršnjacima u vlastitim opuštajućim aktivnostima provode u školi. Nije mi jasno kako eksperiment može početi, ako većinu škola tek treba osposobiti za zamišljeni oblik nastave. Mislim da ovaj program nije napravio kompetentan multidisciplinaran tim stručnjaka je bi takav tim obrazložio zašto nastavni sat traje 45 minuta, nastavni dan do 6 školskih sati, kako se školska okolina razlikuje od kućne, koliko novih stvari može upiti dječji mozak, a što se događa kad nastupi preopterećenje, je li ovaj oblik nastave dobar za učenike s teškoćama koji teško podnose i redovnu nastavu itd. Na kraju, ne možete tvrditi da je naša država uređena na način da je nužno da djeca cijeli dan borave u školi jer bez njihovih roditelja pojedine grane nikako ne bi mogle funkcionirati. Uredite prvo državu, omogućite učiteljima da u postojećem okruženju postižu bolje rezultate (opremite škole, poboljšajte uvjete rada, motovirajte učitelje, osigurajte učeničku privrženost školi, maknite "šape" podobnika sa školskih udžbenika i dajte učiteljima da biraju, ali ne među onim što ponudi MZO, nego iz tržišne ponude udžbenika, osigurajte nastavu pomoću pokusa i praktičnu nastavu) i popravili ste sustav obrazovanja. Manite se cjelodnevne nastave, ona je promašena investicija. S poštovanjem, Jasna Žagar | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 810 | MARIO ŠOŠA | Eksperimentalni program | Pripremite se na zatvaranje glazbenih škola i akademija (105 osnovnih i srednjih i 4 akademije) i otkaze za skoro 2 200 nastavnika glazbe. U ovoj listi želja koja se pokušava nazvati planom, u potpunosti je izuzeto planiranje sustava koji postoji usporedo sa općeobrazovnim. Ti ljudi, koji su također zaposlenici MZO-a, bi u najmanju ruku trebali odgovor odgovornih na pitanje - a što će biti s nama? Pod nama ne mislim samo na učitelje već i na oko 23 000 učenika koji pohađaju što predškolske, što osnovnoškolske, što srednješkolske programe. Također, površnom promatraču je sasvim jasno da će se urušavanjem glazbenog školstva urušiti kompletna vertikala koja uključuje i visokoškolsko glazbeno obrazovanje - otprilike 250 djelatnika i malo više od 1000 studenata a za desetak godina ćemo uvoziti pjevače, orkestralne glazbenike, plesače i čudom se čuditi što su nam cajke postale mjera. Gdje je odgovor na pitanje Ministarstva na to pitanje? Mi se svi sjećamo Ministra koji je za vrijeme korone za jednu televiziju na pitanje novinarke što će biti sa glazbenim školama (koje nisu bile u planovima za "koronske" mjere organizacije nastave) hladno izjavio da se nada kako će "roditelji znati procijeniti što je bolje za njihovu djecu". Pljuc na 25 000 ljudi i njihovih obitelji na čijim leđima stoji kompletna glazbena kultura (ili ono što je ostalo od nje - kako se uzme) u Hrvatskoj. Dakle, demagogija koja stoji iza izjave da se sve ovo radi radi isključivo dobrohotno, jer kao sve je to zbog poboljšanja obiteljskog života, sažeta je baš u toj izjavi. Pravi cilj kaže da nećemo mi odlučivati što je to dobar roditeljski posao i kvalitetan obiteljski život, to će odlučiti ni manje ni više nego - Ministar. Mi sigurno ne znamo što je dobro za našu djecu, to zna Ministar i njegova adminsitracija. Na temelju kojih istraživanja obiteljskog života i suodnosa škole i istoga oni temelje svoje znanje, vjerojatno nećemo saznati. Također, da ne citiram sva mjesta iz okvira nacionalnog kurikula za opće i umjetničko obrazovanje, citat iz onoga za umjetničko, točka 2.4 "Jednaka mogućnost umjetničkoga obrazovanja za sve s obzirom na njihove sposobnosti i interese." Kako ćemo tu jednakost osigurati ako im onemogućimo tu mogućnost? Ljudi su dovoljno u komentarima nalazili ovakve oksimoronske odredbe da bi ih dalje trebalo citirati. S praktične strane, a koju napominju svi oni koji imaju priliku raditi u sustavu (poput mene samoga), sve ovo je neizvedivo. Ne radi se samo o glazbenim školama koje bi trebale svoje prostorne kapacitete proširiti za najmanje 50 posto a možda i više, već i o općeobrazovnim školama. Glazbene - je li itko napravio istraživanje i napravio plan kako bi bi nastavnici u glazbenim školama mogli ispuniti normu ako bi kompletnu nastavu trebali odraditi od recimo 15 sati pa do 21 sat kad se zna da se trenutno u nekim školama u jednoj sobi za nastavu gužva i do tri nastavnika? Zbog nedostatka adekvatnih prostora tako mnogi već i sada rade jer su mnoge općeobrazovne škole prešle u jednosmjenski rad, de facto im je uništen obiteljski život a za to nitko niti ne mari. Ako pisci ovog plana ne znaju, nastavnici u glazbenim školama imaju većinom individualnu nastavu. Uostalom, hoće li roditelji uopće pristajati na "rastezanje" svoje djece do 22 sata? Hoće li Ministarstvo sagraditi još xy glazbenih škola? Opremiti ih skupim instrumentarijem? Ili će jednostavno svi na ulicu? O općeobrazovnim školama - škola moje kćeri ima sportsku dvoranu koja je mala i neadekvatna za išta ozbiljno, nema adekvatnu kuhinju a prostor odgovara stilu i filozofiji škole ranih šezdesetih a ne "škole 21. stoljeća". Dakle, čisto praktično gledano, ovo je neizvedivo, jer kako pravog plana nema, neće nas spasiti ni navodne milijarde iz EU fondova. Iste imamo i za obnovu pa vidimo kako to funkcionira. Zašto bi vjerovali da će administracija MZO-a raditi bolje od administracije Ministarstva graditeljstva? Ne bih se previše nadao. Ovaj dokument je obična demagogija - kako je napisao Konrad Paul Liessmann u svojoj "Teoriji neobrazovanosti", što su neuspjesi sustava obrazovanja veći to su veće i dalekosežnije "obrazovne laži" tzv. reformatora obrazovanja. Ja ću završiti sa scenom moje supruge koju sam doma dočekao u 22 sata sa kćerkom na kauču. Kompjuter i tablet otvoreni, knjige iz biologije rastvorene, djetetu glava pada a supruga kaže - evo, cjelovita kurikularna reforma na djelu. Ali iskreno, mi ćemo radije i dalje sa djetetom padati od umora po knjigama pokušavajući povezati hrpe nepotrebnih i nepovezanih informacija (koje smo zadnjom reformom kao smanjili) nego podržavati birokrate koji misle da to vrijeme nije kvalitetno jer će nam oni odrediti što je naše kvalitetno vrijeme. Naše dijete voli školu ali jedva čeka da dođe doma. Molim, ne dirajte nam naše vrijeme. Radije ćemo peglati mane našeg sustava obrazovanja sami sa našim djetetom, nego da u školi provede još tri nepotrebna sata. Da, nažalost u ovakvoj školi mnogima su ta tri sata doslovno nepotrebna. Činjenica da se čak i nastavnici masovno na ovoj platformi izjašnjavaju da u ovakvom tipu škole ne žele da ni njihova vlastita djeca ostanu minutu duže nego li je potrebno, govori više od tisuću riječi. Mario Šoša | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 811 | DAJANA ZEČEVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, komentiram kao učiteljica razredne nastave koja je nekoliko godina radila u redovnoj nastavi, a potom i u produženom boravku te znam kako takav oblik nastave funkcionira u praksi. Za djecu i roditelje kojima je zbog posla produženi boravak potreba je izvrsno rješenje, jer su djeca zbrinuta i nakon redovne nastave im je omogućeno slobodno vrijeme, podrška u pisanju zadaće i ponavljanju obrađenog gradiva te kvalitetno organizirano slobodno vrijeme. Dakle, prvo ću se osvrnuti na ministrovu izjavu da su učiteljice u PB "čuvalice djece" što je, zaista, ponižavajuća konstatacija osobe koja je na čelu ministarstva znanosti i obrazovanja. Nisam sigurna da ministar zna da u boravku rade učiteljice koje su fakultetski obrazovane i osposobljene za rad s djecom u svim oblicima. Uvođenjem cjelodnevne nastave u ovom obliku koji je dan na savjetovanje organizacija rada bi bila slična kao sad u produženom boravku s tim da bi sav neposredni rad s učenicima, priprema za nastavu, priprema za kvalitetno organizirano slobodno vrijeme, informacije s roditeljima, ispravljanje provjera znanja, provjeravanje zadaća i podrška u učenju, papirologija i bilješke u e dnevniku, svakodnevna briga o potrebama i osjećajima djece u razrednom odjelu i još toliko toga što rad u razrednoj nastavi podrazumijeva, "palo na leđa" jednog učitelja. Svatko tko je radio u nastavi, pritom govorim iz perspektive učiteljice razredne nastave, zna koliko je to specifičan posao i koliko je rad s djecom te dobne skupine zahtjevan. Ne zaboravimo i rad s djecom s različitim poteškoćama čiji se broj u učionicama stalno povećava te koja zahtjevaju dodatnu posvećenost i brigu te individualan rad. Smatram da bi za razrednu nastavu bio primjeren prijedlog organiziranja nastave i cjelodnevnog boravka u školi uz dvije učiteljice i sa ravnopravnom zastupljenošću nastave i organiziranih aktivnosti, kao što je već postojeći model u Rijeci. Učiteljice dijele predmete, svaka predaje pola nastavnih predmeta i s učenicima su 4 do 5 sati svaki dan. Taj model je puno bliži finskom modelu o kojem svi toliko pričaju. U cijelom danu odvijaju se sva ta tri dijela, od redovite nastave, potpomognutog učenja, slobodnih aktivnosti do pisanja domaćih zadaća. Pritom svaka učiteljica odrađuje svoj dio i potom odlazi svojoj obitelji normalna (što neće biti, ukoliko se uvede ovaj oblik cjelodnevne nastave koji predlažete s namjerom da se poveća kvaliteta obiteljskog života). Ne zaboravimo i važnu stavku da ćemo u slučaju uvođenja cjelodnevne nastave s dvije učiteljice u razrednoj nastavi, mi učiteljice (nikako "čuvalice") iz produženog boravka zadržati posao za koji smo se školovale i koji prehranjuje naše obitelji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 812 | IGOR IVAŠTANIN | Eksperimentalni program | Poštovani autori, za program koji ima (u ovom trenutku) 700 komentara zasigurno možemo reći da je izazvao reakcije, ali za program koji ima 700 negativnih rekacija/komentara možete samo žaliti vrijeme potrošeno na njegovu izradu. Nemojte ga sačuvati, jednostavno ga spalite. Svu problematiku koje se tiču organizacije nastave i uvjeta u kojima bi se ista trebala održavati, već su spomenuli učitelji i tu neću ništa pisati, no dat ću svoj osvrt kao roditelj. Jeste li razmišljali o djeci koja moraju putovati po sat vremena do škole i sat vremena nazad tako da bi iz kuće izbivali od 7 do 17/18 sati? Jeste li razmišljali što će ta djeca jesti cijeli dan kada već i sada postoji problem s prehranom? Hoće li njihova tijela uspjeti preživjeti na slancu, rižotu i jabuci ili ćete ih tako odmah spremiti da imaju "tijelo za plažu" budući da se danas sve svede na izgled? Jeste li razmišljali hoće li se djeca baviti ili moći nastaviti baviti sportom, glazbom, pjevanjem, folklorom,... u nekom od sportskih klubova, udruga, zborova,....? Jeste li razmišljali o tome da DJECA IMAJU SVOJ DOM KOJI IM NIJE SAMO SPAVAONICA već mjesto gdje bi se trebali opustiti i po mogućnosti družiti, pričati i zabavljati sa svojim roditeljima, braćom, sestrama, kućnim ljubimcima i da, pogledati TV? Zašto vrijeme niste utrošili na reviziju trenutnog gradiva koje djeca uče i pokušali ga negdje smanjiti, a negdje povećati i na taj način doći do kvalitetnijeg kurikuluma koji će biti prilagođen današnjem vremenu? Pa onda takav materijal dali na javnu raspravu. O informatici u ovom programu zaista ne treba više trošiti riječi. Zašto se niste usudili taknuti u vjeronak i izbaciti ga iz škole i na taj način osloboditi dva sata? Za svoju djecu želim da su što samostalnija i da imaju obveze koje ih čekaju kod kuće. Da moraju prošetati psa (koji je dio njihovog života i koji na njih utječe više nego što ćete uvesti ovim programom), da si sami pripreme ručak koji žele jesti i da sami odu na trening ukoliko je u blizini. Smatram da samostalnost i obveze mnogo znače u odrastanju djeteta, a zasigurno pomažu i roditeljima. Na kraju, smatram kako je prijedlog Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ potpuno promašen i očito napravljen bez suradnje prvenstveno učitelja, a i roditelja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 813 | Saša Agejev | Eksperimentalni program | Poštovani, hrvatsko školstvo nema resurse za vaše nebulozne ideje, a roditelji i djeca nemaju potrebe za njima. Ako uvedete obaveznu cjelodnevnu školu, možete računati na jednu obitelj manje u državi. Moja djeca neće sjediti na tim drvenim stolcima i trčati po dvorištu cijeli dan. Pročitajte ovdje sve komentare posebno one od učitelja. Vaše ideje nemaju nikakve veze sa stanjem na terenu. Sve me to podsjeća na stari poznati vic o još jednom veleumnom reformatoru školstva. Došao selak iz Zagorja sa svojom kravicom negdje tamo '80-ih godina u Zagreb potražiti pomoć stručnjaka jer mu krava ne daje mlijeka kao nekad. I hoda tako okolo s kravicom kad sretne Stipu Šuvara, pa odluči njega upitati za savjet. "Drug Šuvar, kaj da delam? Kravica mi ne daje mleko. Kaj bum sad?" A Šuvar onako stručno pogleda kravicu, pa kaže: "Mislim da je problem što tu ima nekih neracionalnosti. Treba primijeniti rezove. Odreži joj rep, ne treba joj." Selak ga malo čudno pogleda, ali drug Šuvar je ipak učen čovjek, pa ga posluša. Nakon nekog vremena, vrati se u Zagreb i ponovno sretne Šuvara. "Kako kravica", upita ga uvaženi društveno-politički radnik. "Joj, drug Šuvar, i dalje ne daje mleka, ali zato stalno muče..." Šuvar se zamisli i sjeti se. "Odreži ti njoj i jezik, pa neće mukati." Naravno, ni to nije pomoglo, pa se selak vraćao još nekoliko puta u Zagreb Šuvaru od kojega je dobio još nekoliko savjeta, te je krava ostala i bez rogova, noge... Napokon, dođe selak u Zagreb i priopći Šuvaru žalosnu vijest da mu je kravica vmrla. "Joj, šteta", na to će Šuvar, "a imao sam još toliko krasnih ideja..." | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 814 | Danijel Forjan | Eksperimentalni program | Poštovani, nadam se da ćete čitati sve ove komentare na eSavjetovanju jer ima ih još i više po društvenim mrežama. Uopće se ne slažem s modelom cjelodnevne škole koju nam pokušavate nametnuti. Kao prvo naše škole nisu dovoljno opremljene da bi se provodila CŠ. Učitelji nemaju svoje kabinete za pripremanje nastave, ispravljanje učeničkih uradaka i sl. Učionice nisu opremljene stolovima i stolicama za sjedenje i rad po cijeli dan. Dođite vi u školu i probajte sjediti barem dva školska sata pa ćete vidjeti kakva će vam koncentracija biti, a da ne pričam da trebate sjediti cijeli dan. Nemamo prostora za kvalitetan odmor i ostale slobodne aktivnosti...opremljenost ostalih učionica didaktičnim materijalima i ergonomskim namještajem je također upitna za provođenje kvalitetne nastave. Što se tiče smanjenja satnice informatike na samo 1 sat je također apsurdna u 21. stoljeću. Učitelj sam informatike i savjetnik i tvrdim da se u jednom školskom satu ne može puno toga učiniti dok se upale računala, izvrše prijave u sustav u kojem se radi, dok se eventualno otklone sve poteškoće s opremom koja je često dotrajala, sat jako brzo prođe i nema se dovoljno vremena za učiniti nešto novo. Što će biti sa svim učiteljima informatike ukoliko ovo sve prođe? Što će biti sa mnom? Sram vas bilo da uopće govorite o svemu ovome u medijima i da mažete oči javnosti sa nekim postocima i iznosima koje će dobiti učitelji i ustanove. To uopće nije tako i neće biti tako. Cijeli dokument je pun besmislica, netočnosti i vidi se da ga nisu pisali ljudi koji rade u nastavi te ne zna kako cijeli obrazovni sustav funkcionira. Nisam još gotov s komentiranjem. Nastaviti ću sigurno u drugoj objavi... | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 815 | DINKO MARIN | Eksperimentalni program | Poštovani, jeste li Vi razmislili do čega će preračunavanje u sunčane sate dovesti? Evo primjera danas učitelj s 20 sati zaduženja u nastavi imao puno radno vrijeme od 40 sati, sad će se dogoditi da će učitelj s 20 sati nastave imati 15 sati u zaduženju (20*075). Pa nije 45 minuta bilo izjednačeno bez razloga sa 1 sunčanim satom. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 816 | Marija Matić | Eksperimentalni program | Poštovani, cjelodnevna nastava je projekt koji se jedino može uspješno ostvariti s dva učitelja. Nastava s dva učitelja podiže kvalitetu rada na višu razinu (postoji već uhodani riječki model cjelodnevne nastave koji odlično funkcionira). Također, isti je postojao i u gradu Zagrebu 90-ih godina, a iskustva učitelja i učiteljica koji su provodili model bila su pozitivna. Opterećenje nastave koje bi imala samo jedna učiteljica ili učitelj psihološki i organizacijski nije u skladu s principima modernog poučavanja i zahtijeva promjenu pedagoških normi. Više učitelja u jednom razredu implicira bolje i objektivnije praćenje učenika, kvalitetniju nastavu i manje stresa koje bi sada nosio samo jedan učitelj. Projekt cjelodnevne nastave izostavlja učitelje produženoga boravka. Zašto? Je li moguće da će se učitelji PB proglasiti viškom kad za njih zasigurno ima mjesta u cjelodnevnoj nastavi. Ne samo da ima mjesta, već su oni zajedno s učiteljima u nastavi jedini mogući nositelji Projekta. Ne zaboravimo da učitelji PB imaju jednako znanje i kompetentnost kao i učitelji u nastavi i da trebaju nastaviti to znanje i dalje prenositi učenicima od 1.-4. razreda, a ne djeci u vrtićima. Razredna nastava i rani i predškolski odgoj nisu ista stvar! Ušteda radom samo jednoga učitelja bila bi zanemariva u odnosu na ono što će odgojno-obrazovni proces izgubiti, a to je kvaliteta rada. Zahvaljujem! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 817 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program | Poštovani, reforma u našem školstvu je nužna, ali ne na ovakav način. Predlagatelj najprije mora osigurati sve prostorne, materijalne i kadrovske resurse u svim osnovnim školama RH, pa tek onda osmišljavati kako te resurse najbolje organizirati u svrhu kvalitetnijeg obrazovanja. Trenutni program je napisan neuravnoteženo, nepravedno, neučinkovito i neodrživo. Većina dokumenta su isprazne fraze i floskule koje pokazuju osnovno nepoznavanje funkcioniranja osnovne škole, potreba, interesa i sposobnosti učenika te poslova koje obavljaju učitelji. Umjesto da se program produženog boravka omogući svim učenicima u RN i ponudi onima koji to žele u predmetnoj nastavi uz poboljšanje kvalitete u smislu bolje opremljenih prostora i rada u skupinama do maksimalno 15 učenika, poboljšanja kvalitete prehrane učenika, obogaćivanja sadržaja za slobodno vrijeme učenika, predlagatelj ukida radno mjesto učitelja u produženom boravku i njegovim zaduženjima opterećuje samo jednog učitelja koji VEĆ SADA IMA PUNO RADNO VRIJEME! U javnosti je česta percepcija da učitelji odrade svoju nastavu i nakon toga odlaze kući. Pri tome se zaboravlja na dežurstva, suradnju s roditeljima, učiteljska i razredna vijeća, tematska planiranja, uređenja školskih prostora i sl. koji su često u drugoj smjeni, znači rade dvokratno, pri čemu mnogu učitelji putuju na posao! Mislim da je trenutak da se na glas kaže zašto učitelji nakon nastave odlaze kući i zašto nisu 8 sati u školi. Razlog je vrlo jednostavan, a to je jer im POSLODAVAC NIJE OSIGURAO OSNOVNE PROSTORNE I MATERIJALNE UVJETE RADA! Većinu svojih poslova učitelj obavlja od kuće (pripremanje za nastavu, izrada radnih materijala, sastavljanje i ispravljanje ispita znanja, priprema prezentacija i projekata za učenike, osmišljavanje i izrada raznovrsnih didaktičkih igara, vođenje pedagoške dokumentacije, stručno usavršavanje...) ne zato jer on to bira ili želi. Dakle kada jedan učitelj završi s nastavom u njegovu učionicu ulazi drugi učitelj, a radni prostor koji ostaje za rad učitelju su hodnik ili zbornica. Zbornice su prostori koji su prometni, imaju mjesta za 20-tak ljudi (a učitelja je 4 ili 5 puta više), par računala i jedan printer (i to ako imaju sreće da ih škola ima, da sve radi i da se tjednima ne čeka servis istih), a učitelju za sve navedene poslove treba miran uredski prostor s radnim stolom, dobrim internetom, računalom i printerom, radnim materijalom koji koriste učenici, stručnom literaturom, dodatnim priborom za izradu svega što printa, crta, reže, lijepi, oblikuje i osmišljava za rad u razredu. Naše školstvo stalno se oslanja na to da učitelji budu inovativni i kreativni o svom trošku! I onda nas se još proziva da ne radimo dovoljno! Da se naš rad mora objasniti nekome tko radi u Ministarstvu poljoprivrede ili Ministarstvu vanjskih poslova mi je jasno, ali da učitelji to moraju objašnjavati Ministarstvu obrazovanja je neshvatljivo i neprihvatljivo! Učitelji bi vrlo rado došli u školu i svojih 8 sati odradili na svom radnom mjestu umjesto da o svom trošku, od svoje plaće plaćaju električnu energiju, internet, printer, toner i sav ostali materijal potreban za rad u radnom prostoru koji si sami u svom domu moraju organizirati. Stoga molim Ministarstvo i predlagatelje programa da prestanu vrijeđati profesiju, dignitet i zdravi razum učitelja ove države! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 818 | Julija Dujić | Eksperimentalni program | Smatram da Program nije dobar iz mnogo razloga. Govoriti o cjelodnevnoj nastavi kada imamo gorući problem neopremljenosti škola je u najmanju ruku apsurdno. Korona nam je bila dokaz koliko škola nema toplu vodu, a da ne govorimo o adekvatnom, ugodnom, udobnom i dovoljno prostranom mjestu gdje bi djeca trebala biti cijeli dan. Uz ne znam koliko stanki, ta djeca se neće odmoriti. Doći će kućama kasnije, biti umorna i opet će trebati i kod kuće učiti. Ako ih želite zarobiti u školi na toliko vremena, moraju imati kutke za opuštanje gdje će moći leći i zaista se odmoriti, a ne sjediti u neudobnim stolcima, a pod odmorom skakati i trčati, iliti rekreirati se. Ja prva ne želim da mi dijete cijeli dan bude u takvoj školi. I onda još ih ostaviti već umornoj učiteljici, jednoj učiteljici. Drugo, jeste li razmišljali o djeci s poteškoćama? Da krenemo od toga da je stručnih suradnika premalo koji bi se njima bavili, a onda ih držati u školi 8-9 sati. Ovako osmišljenim programom, toj djeci činite veliko zlo. Ovaj posao ne može obavljati jedan čovjek, i ako zaista mislite na dobrobit djece i na to da posao kvalitetno obavlja stručna osoba, ne možete ovakav teret staviti na leđa jedne osobe. Nije isto raditi 8 sati neposrednog rada s učenicima i raditi 8 sati u uredu. Lijepo ste to smislili, maknut ćemo učitelje iz PB, morali biste pozapošljavati još učitelja u školama u kojima ne postoji program PB pa sve stavite pod krinku "povećanja plaća". I na kraju, vodeći se starim hrvatskim primjerima, zar zaista mislite da će se za 4 godine sve škole u Hrvatskoj dovesti u stanje adekvatnih uvjeta?? Ideja škole u jednoj smjeni je odlična, ali ovako navrat nanos napisati program ne može izaći na dobro. Prvo stvorite uvjete, budite spremni platiti dovoljan broj ljudi, a onda možemo raspravljati o ovakvom programu. U ovom trenutku moju podršku nemate. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 819 | Ana Mustapić | Eksperimentalni program | Poštovani, nastojat ću uglavnom biti kratka i jasna, jer bi se o ovoj temi dosta moglo pričati i pisati. Ne slažem se s ovako osmišljenim programom koji je štetan za populaciju (učitelje, učenike, roditelje i sl.). Postoje puno bitnije i važnije stvari u životu od onoga što bi netko htio ili ne bi, a temelji se na znanosti i stvarima koje su bitne za razvoj djetetovog mozga i potencijala te na stvaranje društva. Učenicima je potrebno da razviju odgovornost za svoje učenje i pisanje zadaća, za sebe, naučiti kako učiti da bi bila uspješna. Ukratko, da nauče misliti svojom glavom. Trebaju znati kako koristiti učenje i izvan škole. Potrebno je to učenje kod kuće da bi dijete živjelo kvalitetnije i ispunjenije te bolje shvaćao svijet. Uspjeh nije petica u školi, niti je ona mjerilo znanja, već biti u budućnosti samostalan i odgovoran. Kada će on to postati? Kada mu ne bude sve servirano. Jeste li se pitali što je s onim učenicima koji vole samostalno učenje, koji ne trpe školsku ustanovu i školsko učenje, koji su daroviti, koji žele svoje vrijeme drugačije ispuniti, itd. Što je s roditeljima koji žele utjecati na djetetovo školovanje, koliko nekad teško i iscrpljujuće bilo, kasnije će vam dijete biti zahvalno i pamtiti će to, govorim iz osobnog iskustva. Djetetu je potrebna slobodna igra, povezanost s roditeljima, te stvaranje obiteljskih vrijednosti i uspomena. Više sati sjedanja, uzastopna kontrola, jako malo sunca i boravak u prirodi to nikako nije dobar smjer u 21.stoljeću. No, dotaknimo se sada i informatike, pardon informacijske i digitalne kompetencije". Čemu mijenjati naziv, kad informatika je dosta širi pojam od drugog navedenog. U 21.stoljeću, stoljeću digitalne pismenosti, robotike, umjetne inteligencije, računalne tehnologije, automatizacije itd., informatika se smanjuje na 1 sat?! Smatram da informatika bi trebala biti obavezna od 1. do 8.razreda O.Š i to blok sat. Programiranje je bitno za razvijanje logičkog razmišljanja. Ostali nastavni sadržaj koji se uči iz informatike je bitan i direktno prenosiv na život, daljnje obrazovanje i u budućnosti za zapošljavanje i kvalitetno obavljanje posla. Jedan sat informatike u razrednoj nastavi je ukratko nemoguće kvalitetno izvesti (govorim iz iskustva). Svugdje je informatika cijenjena te joj je povećana satnica, jedino je mi u Hrvatskoj smanjujemo. Koji je pravi razlog? Ne želim se dalje doticati teme učiteljica razredne nastave, gdje im se želi oduzeti tjelesni jer nisu stručne. Onda smatram da nisu stručne ni za druge predmete, a stručne su za novi predmet Svijet i ja?! Za kraj bi samo dodala da ovo ne vodi k boljitku obrazovanja. Nadam se da ćete uvažiti i naša mišljenja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 820 | Dražen Kostanjevac | Eksperimentalni program | Nestručno i neprimjereno je smanjivati satnicu informatike. Treba provoditi nove predmete Svijet i ja i Praktične vještine kroz međupredmetne teme. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 821 | Branka Turkalj | Eksperimentalni program | U testu se nalazi neujednačeno oblikovanje fonta i poravnavanje odlomaka. Ujednačiti font i obostrano poravnavanje odlomaka. Naziv Tablici 3. promijeniti u Tablica 3. Prijedlog: povećati razmak između odlomaka i prored kako bi dokument bio čitljiviji. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 822 | LIDIJA ŠUŠAK HERCEG | Eksperimentalni program | Poštovani, kao majka i dipl. učiteljica razredne nastave smatram da je ovako osmišljen program izrazito štetan i za učenike i za učitelje. Kopiranje švedskog modela cjelodnevne nastave na hrvatski način je potpuno promašeno. Tamo su razredni odjeli po 12 učenika s kojima rade 2 učiteljice, a kod nas su trenutno razredi do 28 učenika s jednom učiteljicom. Mislite li to mijenjati tj. smanjivati razredne odjele i zaposliti još jednu učiteljicu? Nisam to nigdje pročitala u vašem programu cjelodnevne nastave. Godinama se priča o rasterećenju učenika, a mi svjedočimo tome da se stalno dodaju novi nastavni predmeti kako bi se produžilo vrijeme provedeno u školi. Prvo mi nije jasno uvođenje predmeta Svijet i ja kao alternativa Vjeronauku s obrazloženjem da i učenici koji ne idu na Vjeronauk trebaju imati jednak broj ocjena u svjedodžbi. Ako niste znali, učenici koji ne idu na katolički Vjeronauk u školi, idu npr. na svoj islamski vjeronauk subotom ili u drugom terminu, a s ovim novim predmetom Svijet i ja će tek imati jednu ocjenu više od ostalih i više opterećenja od ostalih. Informatiku malo uvodite pa malo ukidate jer eto nije se mogla sastaviti Vlada kad je otišao Most pa ste školstvo prepustili HNS-u. Rezultat te političke trgovine je ministrica koja gura svoj predmet u prvi plan i kad se gospođa previše zaigrala, vi ste ju maknuli. A sad mičete i „njezinu informatiku“. To sve govori o tome kako kod nas funkcioniraju stvari. Argumenti da učenici u drugim državama imaju više nastavnih sati ne stoje. Imam kolegice koje žive u europskim državama i razredna nastava traje kao i kod nas do cca 12 sati, a nakon toga je produženi boravak. Umjesto da svim učenicima omogućite produženi boravak iz kojeg ih roditelji mogu odvesti kad žele, da te učiteljice imaju stalni radni odnos i da ih plaća Ministarstvo, vi uvodite cjelodnevnu nastavu kojom držite u zatočeništvu sve učenike pa i one koji ni sada ne trebaju usluge produženog boravka. Sve pod krinkom da imamo najmanje nastavnih sati u Europi što je blago rečeno neistina. Tvrdite da će se učiteljima u razrednoj nastavi povećati samo jedan sat nastave dnevno. Znači produžili ste odmore, rekreativne pauze i vrijeme za ručak, ali to sve ne ulazi u normu. Znači li to da će učenici u to vrijeme biti sami i bez nadzora? Znate li vi u kojem vremenu se u školi dogodi najviše nezgoda, nasilja, ozljeda? Jeste li proveli kakvo istraživanje o tome? Iz iskustva ću vam reći da je to vrijeme velikih i malih odmora. Iz ovih vaših prijedloga se nažalost samo može zaključiti da nikada niste proveli nijedan dan u učionici. Znate li vi da učenici 1. razreda ponekad plaču pred kraj zadnjeg sata jer ne žele više ostati u školi, a moraju jer idu u produženi boravak? Jer njihova koncentracija ni izdržljivost nije tolika da odrade 8 sati kao odrastao čovjek na poslu. Vjerojatno ne znate jer niste bili i vidjeli. Je li uopće u redu da reformu provodi ministar koji je po zanimanju veterinar i toksikolog, a osnovnu i dio srednje škole je završio u Njemačkoj? Je li u redu da ministar koji nema veze s našom strukom i nikada nije radio u osnovnoj školi pa čak ni kao učenik nije bio u hrvatskoj osnovnoj školi, sada iz temelja mijenja tu osnovnu školu? Pitanje koje vam postavljam kao roditelj je - zašto kradete djetinjstvo i djecu njihovim roditeljima? Na temelju čega ste zaključili da roditelji ne žele biti uključeni u školski život svoje djece? Na temelju čega ste zaključili da je djeci bolje učiti npr. tablicu množenja u bučnoj učionici na drvenim stolicama s 20 premorenih vršnjaka nego u tišini svoje sobe? Jeste li posjetili neki produženi boravak, proveli neko istraživanje? Jeste li se savjetovali s dječjim psiholozima? Možemo li znati njihova imena? Što je s učenicima koji žele ići na tenis, plivanje, u glazbenu školu? Hoćete li i bazene izgraditi? S kime i kada će raditi učitelji u glazbenim školama ako su sva djeca na cjelodnevnoj nastavi? Hoće li oni onda raditi kasno popodne/navečer, a svoju vlastitu djecu viđati vikendom? Zašto Učiteljsko vijeće ne odlučuje hoće li neka škola sudjelovati u eksperimentu? To su ljudi koji bi trebali provoditi taj eksperiment. Zašto o tome odlučuje Školski odbor kojeg većim dijelom postavlja politika? Dajete 25 % veću plaću ravnateljima koji prijave školu u eksperimentalnu provedbu cjelodnevne nastave, nije li to „legalno“ podmićivanje? I kako onda ne pomisliti da su u pitanju samo interesi i novac koji stiže iz europskih fondova? Mislim da ste ovakvim prijedlogom cjelodnevne nastave uspjeli nadmašiti sve loše što se događalo u školstvu zadnjih 15-20 godina! Nije ni čudo što se obitelji iseljavaju iz naše države. Sramota! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 823 | Danijela Barčan | Eksperimentalni program | Poštovani, ako ćete uopće čitati ono što napišemo ovdje. Bit ću kratka i jasna. Sramotno je da smanjujete informatiku u ovo vrijeme, velika većina ih je upisala informatiku i dok su se svi prilagodili sad to treba izbaciti. Pa zašto ne izbacite ono što djeca preziru, a ne što vole. Druga stvar je da su se neki zaposlili i prehranjuju svoje obitelji, ostali su u Hrvatskoj, rade i šta sad...dobiti otkaz jer se nekom tamo gore u državnom vrhu nije svidjelo uvođenje informatike. Pa će se za par mjeseci kukati jao pa kako poboljšati demografiju - nikako jer pojedini ljudi u ministarstvu to uništavaju doslovno tjeraju ljude van iz države. Nadam se da će netko od onih koji su ovaj plan napisali da će si pročitati komentare jer ni jedan nije pozitivan. Vratite informatiku na dva sata i to je to za sada iako ima još puno nepravilnosti u ovom programu CDN. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 824 | MARKO PALIAN | Eksperimentalni program | Poštovani, ideja CDŠ nije loša za pojedine roditelje kojima je potrebno "čuvanje djece" dok su na poslu, no ne rade svi i ne žele svi da im djeca budu 8 sati u školi jer je to za njih previše, da ne spominjem da će pojedina djeca ostajati i više od 8 sati. Djeci je to previše i ja bih to koristio isključivo u nuždi kad nemam drugog izbora. Podizanje kvalitete života, time što ću svoje dijete vidjeti nekoliko sati dnevno mi zvuči nestvarno i ne vjerujem u taj scenarij. Smanjiti informatiku za 1 sat tjedno je besmisleno u vrijeme kada tehnologija rapidno napreduje i kada mobiteli preuzimaju stvari u svoje ruke. Pojedini srednjoškolci ne znaju koristiti pisač, ne znaju printati jer koriste isključivo mobitele za svoj rad, da ne govorim o složenijim radnjama na računalu. Informatika je, po meni, strašno bitna, logika programiranja, razvija maštu i kreativnost, jača mentalnu kondiciju i uz matematiku i fiziku smatram je jednim od važnijih predmeta. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 825 | Marijana Bošnjak | Eksperimentalni program | Poštovani, pohvaljujem pokušaj izmjene dosadašnje nastave u vidu boljitka za obrazovanje, no ovaj eksperimentalni program ima svoje mane i vrline. Prije svega, pohvalila bih povećanje satnice Hrvatskoga jezika, koji kao vrlo kompleksan predmet, koji obuhvaća vrlo raznolika predmetna područja i mnoštvo jezičnih djelatnosti, to i zaslužuje. Također, i dodijeljivanje statusa obveznog predmeta Informatici je pohvalno, no postavlja se pitanje je li satnica odgovarajuća, naročito u višim razredima osnovne škole. Osim toga, u programu nisu dovoljno definirani poslovi, ostali poslovi i norme nastavnika pa bi na tome trebalo poraditi kako bi svakom prosječnom čitatelju bilo jasno koji su to poslovi i koje tjedne norme. Prije svega tu mislim i na pripremu za nastavni sat. Ako stremimo kvalitetnoj nastavi, ne možemo očekivati da se priprema za 5 nastavnih sati napravi u vrijeme jedne pauze u danu. Učiteljima i nastavnicima je potrebno osigurati u jednome danu dovoljno vremena za pripreme svih nastavnih sati kako bi nastava uistinu bila kvalitetna. Kvalitetan nastavni sat ne može se pripremiti u 5 minuta. Nejasno je u dokumentu koje je vrijeme za pripreme i kada bi nastavnici pripremali nastavne sate. Ako se misli na vrijeme koje slijedi nakon 17 sati, i nastavnici imaju svoju djecu i obitelji te svoj privatni život. Ako se misli na A program, onda točno treba u minutama i satima biti definirano koliko je to vremena i koje je to vrijeme, ali tako da vrijeme bude u skladu sa stvarnim vremenom potrebnim za pripremu jednog, kvalitetnog sata umnoženog s brojem sati koji se pripremaju. Trebalo bi definirati i norme satničara, ali i sve ostale poslove koje nastavnici obavljaju, koje spadaju u njihovo radno vrijeme. Nastavnik ne može istovremeno izvoditi 10 poslova pa bi trebalo i o tome promisliti. Ako se očekuje da nastavnik cjelokupne obveze izvrši u navedenom vremenu u sklopu A i B programa, onda treba bitj jmatematički jasno određedno koliko vremena koji poslovi u danu naatavnika obasežu. Nadalje, postavlja se pitanje organizacije A2 nastave. Vjerujem da bi cilj trebao biti pokušaj individualizacije pa bi jedni učenici trebali imati dodatnu, drugi dopunsku i sl. Ovako, ako će svi učenici istovremeno imati i dodatnu i dopunsku i pisati zadaću, malo je vjerojatno da će se sve stići izvršiti, odnosno netko će ostati zakinut. Također, ako je cilj da učenici većinu obaveza izvrše u A2 dijelu nastave, postavlja se pitanje kada će čitati lektire. Vjerujem da mnogim učenicima treba mir i koncentracija za to te da je nemoguće i to ugurati u A2 program, a nakon cjelodnevne nastave upitno je hoće li učenici imati snage za čitanje lektira. Osim toga, postavlja se pitanje uloge B programa. B program se obično odnosi na ono što učenici vole i sa željom rade. Hoće li učenici moći i imati snage, koncentracije, ali i volje, nakon cjelodnevne nastave raditi ono što vole? Treba li to biti na posljednjem mjestu u nastavnome danu? Potrebno je promisliti o tome. I posljednje, ali ne i najmanje važno tiče se uloge roditelja u obrazovanju te samostalnog učenja učenika kod kuće. U ovakvom tipu nastave postavlja se pitanje na koji način će roditelji sudjelovati u obrazovanju svoje djece. Nisu li i roditelji ipak nekakav čimbenik pa i partneri u obrazovanju? Ne trebaju li na neki način i oni pomagati svojoj djeci? Također, ako znamo da postoje različiti tipovi učenika, trebali bismo djeci omogučiti i vrijeme za samostalno učenje u osamljenosti vlastitog doma. Bojim se da vrijeme iza A i B programa nije pravo vrijeme za to. Učenici su već iscrpljeni. Također, u skupini učenika takav vid učenja u kojem je učenik sam sa sobom, u svojoj sobi, u miru i tišini, ne može se ostvariti ni u okviru A programa. Mislim da bismo učenicima trebali dati više odgovornosti za samostalno učenje kod kuće. O svemu navedenome i ostalome trebalo bi promisliti s jednim ciljem - da nastava uistinu bude po mjeri učenika, usklađena s njegovim mogućnostima i potrebama. Trebalo bi provesti i istraživanja o pažnji i koncentraciji učenika u opsegu navedenog vremena te to uzeti u obzir prilikom promišljanja o A1, A2 i B rasporedu. Kada je riječ o potrebama, vjerujem da bi se trebalo porazmisliti koliko će ovakva nastava u A i B programu ostaviti vremena učenicima za ostvarivanje socijalnih potreba koje nisu nužno vezane uz školu. Dakle, smatram da bi još jednom trebalo propitati iz svih sfera koliko će ovakav model nastave biti prilagođen učenicima i njihovim raznovrsnim potrebama i interesima. Srdačan pozdrav, M. Bošnjak | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 826 | ZRINKA RACIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Više puta sam pročitala Dokument eksperimentalnog programa. Prije svega, sam Dokument sadrži prevelik broj fraza kojim se doslovce ne govori ništa niti se objašnjava na koji način bi se te sve silne zacrtane „želje“ trebale ostvariti. Citirati ću jednu rečenicu iz teksta: „Cjelodnevna škola cilja pružiti dodatnu profesionalnu slobodu učiteljima u radu kroz koju će koristiti brojne mogućnosti povećanja vlastite autonomije i kreativnosti. „ Iz svih radnih opterećenja koja sam vidjela u Dokumentu, ne znam na koji će se način povećati autonomija i kreativnost. Ne mogu iščitati iz teksta. Prije svega satnica od 20 do 22 sata izravnog rada s učenicima (A1) je izuzetno velika te u većini škola (škole koje imaju po dva razredna odjela) učitelji predmetne nastave neće moći ostvariti punu normu pa će raditi na više škola (ali kako onda to uskladiti sa svim ostalim poslovima i obvezama kroz A2 i B1). Također, prema Dokumentu sat razrednika nije definiran kao izravni rad s učenicima. Za sat razrednika prema novoj Kurikularnoj reformi (ali i prije nje) učitelji se pripremaju i to je sat kao i svaki drugi i on je neposredan rad s učenicima te ima svoj kurikulum. Tijekom prošle reforme „lomila su se koplja“ oko tema sata razrednika te se za njega učitelji pripremaju poštujući sve propisano Kurikulumom i sada se on ne vrednuje u normu (A1). Taj sat kao i svaki drugi zahtijeva metodičku pripremu nastavnika. Lista ostalih poslova koje obavljaju učitelji je ionako jako velika, a toj se listi ostalih poslova dodajete još cijeli niz ostalih poslova (koji i inače iziskuju više radnih sati nego su učitelji zaduženi na tjednoj bazi) koji više ne ulaze u normu (A1). Većina ostalih poslova koje učitelji u školama obavljaju i koje će morati i dalje obavljati, bez obzira na reformu koja dođe, nije navedena. Učenici će i dalje imati poteškoće, izostanke, ulaziti će u sukobe, imati neprimjereno ponašanje, ali imati i uspjehe i brige o kojima treba razgovarati. To je i do sada radio razrednik i opet će. Prema predloženoj satnici učenici osmih razreda imaju ukupno 33 sata nastave (bez sata razrednika) ako izaberu oba izborna predmeta što znači da već ideja o onih 6 sati dnevno A1 programa tu ne odgovara. Da bi učenici u sklopu A1 programa imali 6 sati trebali bi ukupno tjedno imati 30 sati. Ja vjerujem da je sve rađeno u dobroj namjeri, ali je li netko razmislio kako to izvesti u praksi? Je li netko konzultirao školske satničare koji i inače muku muče kako složiti raspored i kako da u njega uklope djelatnike koje rade na dvije i više škola, a da raspored bude odgovarajući i za učenike i za učitelje? Ja radim u školi koja ima dva razredna odjela i svi učenici pohađaju nastavu informatike, drugog stranog jezika i vjeronauk. Također u našoj je školi veliki broj izvannastavnih aktivnosti koje se održavaju u pravilu sedmi (slobodan dva sedma sata u tjednu, zbog broja sati) i osmi sat i na kojima učenici dobrovoljno sudjeluju (naši učenici pohađaju sve izborne predmete vjeronauk, informatiku i njemački jezik i imaju tri dana u tjednu sedam sati, a radimo u jednoj smjeni). Upravo zbog toga imamo jako dobrih projekata iz svih područja te su učenici uspješni u svom radu (Erasmus, Arheolozi, Zadruga, Robotika, Volonteri …). Ono što mogu primijetiti da su učenici već taj sedmi ili osmi sat umorni, imaju veliku želju za sudjelovanjem, ali budu iscrpljeni. Sada bi te izvannastavne aktivnosti trebali izvoditi iza 15:30. Koliko će djece imati snage i volje ostati na izvannastavnim aktivnostima, ma koliko mi kreativni bili? Kada provoditi aktivnosti Erasmus+ projekta koji je izuzetno važan za sve škole. Učenici nakon 15:30 sati neće imati volju niti koncentraciju za dodatni rad ma koliko im zanimljiv bio? Naravno prema zaduženjima iz ovog Dokumenta izvannastavne aktivnosti nisu u zaduženjima u sklopu A1, a za njih se učitelj treba dodatno pripremiti. Bez obzira što se one sada planiraju dodatno platiti i ovise o dobrovoljnosti nastavnika (što god bi to trebalo značiti) nisu u normi učitelja kao što su do sada bile. Čemu uopće to dodatno plaćanje, zašto svu nastavu koju održava učitelj ne bi bilo dio njegovih zaduženja do pune norme? Čemu iz norme za satnicu isključivati sat razrednika i izvannastavne aktivnosti? Sve što učitelj radi s učenicima je njegov radni dan i njegovo radno zaduženje. Učitelj nije u školi samo za vrijeme nastavnog sata, on je tu i pod odmorom. Očekuje se inovativnost učitelja, ali nigdje se ne spominju radni uvjeti? 300 000 eura se čini kao veliki iznos, realno koliko su škole dobro opremljene tih 300 000 eura je kao da ste školama dali 300 eura. Većina škola nema niti dovoljan broj sanitarnih čvorova na broj učenika i djelatnika. Kako uopće složiti raspored da učitelj održava nastavu, pa pomaže u vremenu od 13:55- 15:40 učenicima i onda još ima izvannastavne aktivnosti do 17: 00 sati, pazi pod odmorom učenike, priprema se za nastavu, kopira ispite, održava sjednice Razrednih vijeća, Učiteljskih vijeća, održava roditeljske sastanke, sastanke za ekskurzije, planira terenske nastave, projekte, priprema materijale i za sve moguće i nemoguće aktivnosti, razgovara s učenicima koji imaju poteškoće, depresije, anksioznosti, nezadovoljstvo u pubertetu, svađa s prijateljem,.. (provede cijeli dan u školi, ima dosta pauza jer nema sve sate) i k tome nema punu normu i to znači nema punu plaću. Ujedno takav nastavnik je cijeli dan na raspolaganju, ali eto na njegovu žalost on nema 20 sati tzv. izravnog rada s učenicima i eto nema punu normu. Prema Dokumentu dodatni rad s učenicima, izvannastavne aktivnosti to je sve neizravan rad???? Pa s kim radimo i tada nego izravno s učenicima. Također u vrijeme kada su izuzetno važne IKT vještine sat informatike svodimo na jedan sat tjedno. Želimo li dobiti informatički nepismene generacije? Iz ovog Dokumenta ne mogu pronaći niti jednu rečenicu koja ide u prilog nazivu dokumenta Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Prije svega većina škola u RH nema uvjete za provođenje redovne nastave u odgovarajućim uvjetima u jednoj smjeni. Kabinetska predmetna nastava nije moguća jer nema dovoljan broj učionica koje bi se specijalizirale za jedan do dva predmeta. Nastavnici rade na dvije i više škola kako bi imali punu normu. Nastavnici se zajedno s opremom „sele“ od učionice do učionice. Moja nastava povijesti izgleda tako da sve potrebne karte, računalo, knjige i dodatne materijale koje pripremam za učenike koji se školuju po Redovnom programu uz prilagodbu sadržaja, Redovnom programu uz individualizaciju sadržaja, nadarene, „vučem“ od jedne učionice u drugu i za to imam pet minuta. Naravno, na leđima imam ruksak i još dodatnu torbu. S obzirom na propisanu normu neću imati punu satnicu (što znači da ću raditi na dvije ili više škola, ako uopće uspijem popuniti satnicu), neću imati mogućnost za sve izvannastavne aktivnosti koje sam do sada radila i iz kojih smo imali odlične rezultate te povukli dosta financijskih sredstava ( Erasmus+ projekta i raznih natječaja), po cijele ću dane biti u školi i još kad dođem doma trebati ću pripremati materijale za drugi dan. Ili će učitelji raditi dvokratno? Ujutro ću održati dio sati pa ću se u školu vratiti u 15:30 kako bi već vidno umornim učenicima držala izvannastavne aktivnosti (ako uopće itko od djece ostane na istima). Također kao majka dvoje školaraca koji su samostalni i samostalno su našli svoj način učenja i redovitog izvršavanja svojih školskih obveza i organiziranja slobodnih, sportskih i školskih aktivnosti mogu reći da mi se ovakav koncept cjelodnevne škole ne sviđa. Prije svega, neće imati vremena da samostalno organiziraju svoj način i tempo učenja, svoje izvanškolske aktivnosti (sport i glazba) neće stići pohađati, a iako budu kada će za to naći vremena? Iza 17 h? A vrijeme za obitelj da ne spominjem? A vrijeme da im bude dosadno, da budu sami, za kada je to predviđeno? Njima će cijeli dan biti organiziran i programiran, ali ga neće oni programirati kao do sada nego će to netko za njih. I onda očekujemo da izrastu u samostalne i odgovorne pojedince? Kako ako im sve serviramo i ako nadziremo svaki njihov korak? Prije svega smatram da ako se provodi reforma ona mora biti proizvod pomnog planiranja i provedenih analiza stručnjaka koji dolaze iz škole, a ne pokušaj prepisivanja obrazovnih sustava europskih država. Kroz Erasmus+ projekte proputovala sam puno i posjetila jako puno država i njihovih škola te su nas učitelji domaćini upoznali s prednostima i nedostatcima njihovih obrazovnih sustava. Često puta su naši učenici nakon nekog od putovanja počeli više cijeniti našu školu i naš obrazovni sustav te naše učitelje i njihov rad (jer smo posjećivali i nastavu). Da bi se uopće krenulo u reformu kakva se planira nužno je revidirati kurikulume svih predmeta u kojima ima i previše zadanih tema i ishoda koje bi učenici trebali usvojiti te se tu gubi dosta prostora za samu kreativnost, zaključivanje, stvaralaštvo, kritičko mišljenje, istraživanje,... I zato su naši učenici opterećeni i iscrpljeni. Kada bi u kurikulumu bilo manje planiranih ishoda učenici bi više zadataka uspijevali napraviti na satu, ovako se još uvijek „trči“ kroz gradivo. Mislim da trenutni način školovanja i nije loš, samo je potrebno rasterećenje kurikuluma svih predmeta. Rasterećenjem bi se ostavilo dovoljno prostora za usvajanje praktičnih vještina koje našim učenicima nedostaju. Može se povećati satnica nekih predmeta, ali uz obvezu rasterećenja sadržaja. Na takav bi način učitelj tijekom sata imao mogućnost dužeg zadržavanja na nekoj temi te na takav način učenici ne bi imali dodatno opterećenje kod kuće jer bi gradivo svladali na satu. Projekte koje su nekada radili doma, sada bi imali vremena za izrađivanje istih na satu ili nakon redovne nastave u sklopu cjelodnevne nastave. Mi govorimo stalno o cjeloživotnom učenju. Ovakvim porukama kojima se prezentira ovaj eksperimentalni program stavlja se naglasak da se uči samo u školi i to ostaje u školi. Izvannastavne aktivnosti ostavila bi kao i do sada u redovnom zaduženju učitelja kao i sat razrednika (ali dva sata razrednika, 1 nije dovoljan), dodatnu i dopunsku nastavu te sve ono što ste stavili u ostale poslove, a do sada je bio dio norme učitelja. Mislim da zaduženja po trenutnom važećem Pravilniku ne treba mijenjati. Teško je očekivati od učitelja koji radi na tri škole (te su obveze po ostalim poslovima tri puta veće) može za sve škole jednako entuzijastično pripremati. Jedan veliki problem u provođenju ovog programa je neopremljenost i zastarjelost gotovo svih školskih zgrada. Škole nemaju dovoljan broj učionica, nemaju blagovaone, nemaju kabinete, nemaju dvorane, nemaju prostor niti za učenike niti za nastavnike. Tehnika je u školama zastarjela, a ima je puno po školama, škole nemaju zaposlenog informatičara za servisiranje iste (nastavnici informatike nisu serviseri opreme u školama, iako na žalost u većini škola ispada da jesu i to im je u onim čak nezapisanim ostalim poslovima). Ja nisam protiv reforme, ali smatram da se ona treba bolje razraditi. Ovaj Dokument ima previše stranica, a u njemu je sve rečeno u tri tablice. Nepotrebno puno riječi za nedorečenu strategiju iz koje se iščitava previše problema, a malo rješenja za istu. I još se često javlja riječ famozna riječ „ dobrovoljno“. Uopće na razumijem šta bi dobrovoljno trebalo značiti? Što ako nitko ne želji dobrovoljno dodatno raditi? To znači da ta škola neće imati dodatnih aktivnosti? Prije bilo kakve reforme, čak i eksperimentalne ovaj Dokument treba na doradu i to temeljitu doradu. Natječaj za prijavu škola koje će sudjelovati u eksperimentalnoj provedbi je već raspisan i traje do 28. travnja 2023. što znači da je ova javna rasprava „forme radi“ (nažalost kao i sve do sada) te da se neće ništa na Dokumentu dorađivati jer ako je natječaj raspisan škole koje se javljaju na natječaj pristaju na ovakav način provođenja programa uz već definirane uvjete. Mislim da je to krajnje neozbiljno i prije svega omalovažavanje struke. Također tzv. rekreacijska stanka. Što bi to točno bilo? Tko će biti s učenicima za vrijeme te rekreacijske stanke? Što bi trebali u to vrijeme raditi? A što se tiče opterećenja učitelja i učenika, nakon svake ovakve brzoplete reforme raste i opterećenja i učitelja i učenika i time i nezadovoljstvo i jedinih i drugih. Nastavnih sadržaja je previše za broj sati kroz koji se ostvaruju, a ovom reformom to se neće promijeniti. Ova reforma je kozmetičko preslagivanje rasporeda, dodavanje dodatnih sati i izmišljenih i nepotrebnih predmeta bez jasno definiranih ciljeva i objašnjenja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 827 | Maja Pintar | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da ideja cjelodnevne nastave nije loša i kao takvu je podržavam no ne na način na koji se misli provoditi. Rad s djecom od prvog do četvrtog razreda je izuzetno zahtjevan posao (i fizički i psihički) ukoliko se želi provesti kvalitetno i produktivno. S ovim planom cjelodnevne nastave to svakako nije posao koji će raditi samo jedna učiteljica (kojoj se uvode novi predmeti te povećava satnica postojećih) te smatram da učitelji produženog boravka u tom slučaju ne bi smjeli biti višak. Posao bi se trebao rasporediti na način da svatko ima svoju ulogu i doprinos u odgojno-obrazovnom radu. Isto tako, smatram da se ne ulazi dovoljno u rad učitelja van neposrednog rada s djecom (planiranje, pripreme, izrada didaktičkih materijala, organizacija, roditeljski sastanci, informativni razgovori). Ukoliko zaista želimo najbolje djeci, osigurati im i olakšati rad i učenje, trebali bi im biti osigurani i nastavnici koji će moći dati najbolje od sebe (koji će i dalje biti dovoljno sposobni, koji neće biti premoreni i zasićeni ovim tempom). Voljela bih da se uzmu u obzir naša razmišljanja i svi ovi dobro napisani i obrazloženi komentari, pitanja i problemi koji nas opterećuju sa samom provedbom cjelodnevne nastave jer smatram da svaki komentar ili razmišljanje koje iznosimo nije zlonamjerno ili negativno. Smatram da svi mi imamo želju i volju za poboljšanjem obrazovanja, ali si realnim uvjetima i mogućnostima. Lijep pozdrav, Maja Pintar | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 828 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Poštovani, vizualni obuhvat dokumenta jest da je neujednačen fontom i ostalim tekstualnim oblikovanjima. Kako ste si omogućili da odgojno-obrazovnim radnicima postavljate tekst na savjetovanje, koji je fontom neujednačen, koji nije uređen, koji je teško čitljiv? Navigacija po dokumentu nije omogućena. Unatoč, navodnim, povezanim stranicama. Nema odjeljaka u tekstu, kao ni uvučenih dijelova odjeljaka. Stoga je tekst iznimno teško usmjereno čitati. Molimo tekst oblikovati u obliku prihvatljivom za iščitavanje (veći prored, uvučeni dijelovi, nazivi slika odvojeni od teksta...) te ga uređenog, i na responzivni način, postaviti na savjetovanje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 829 | Dino Vukušić | Eksperimentalni program | Poštovani, u odnosu na predloženi Eksperimentalni program s Vaše strane moram istaći kako je isti apsurdan, a očigledno je kako je isti stvoren od strane ljudi koji nisu proveli jedan nastavni dan u svome radnom stažu. Naime, za ne povjerovati je da će se u 21. stoljeću, kada je informatika jedan od ključnih školskih predmeta, smanjiti s 2 sata informatike na 1 sat informatike. Dakle, u vrijeme kada niti jednu sferu života ne možemo zamisliti bez tehnologije, kada ne možemo napraviti prijavu za posao bez informatičke pismenosti, određeni pojedinci svojevoljno iz nepoznatih razloga žele zakinuti djecu i sve buduće naraštaje te ih unazaditi u informatičko pismenom smislu. Uistinu je žalosno gledati ministra Fuchsa kako uvjerava učitelje da će se sati informatike zapravo povećati kroz „međupredmetnu nastavu“ i da će im se time povećati plaća, kada će se u stvarnosti tim istim učiteljima smanjiti broj sati informatike za 50% odnosno učitelji s punim radnim vremenom, postat će učitelji s nepunim radnim vremenom te će primati plaću manju od Zakonom propisanog minimuma. SRAMOTA. Uostalom, bitno je pojasniti kako će samo učitelji razredne nastave dobiti povećanje plaće zbog dodatnih 45 minuta u nastavi, dok učitelj informatike ostaju zakinuti u tom djelu. Isto tako, u svom obraćanju u dnevniku Nove tv, ministar Fuchs govori o tome da djeca, prema Eksperimentalnom programu, neće morati pisati domaću zadaću kod kuće, već će istu pisati u školi, MEĐUTIM, upravo većina djece već s današnjim obrazovnim programom piše domaće zadaće u školama u produženom boravku. Stoga se s predloženim Eksperimentalni programom neće uvesti nikakva novina u odnosu na pisanje u školama. Istina je da će djeca sve svoje obveze na taj način obaviti u školi te će nakon škole moći kvalitetno provoditi vrijeme sa svojim roditeljima, no pitamo se što je s učiteljima-roditeljima koji će zbog cjelodnevne nastave biti onemogućeni kvalitetno provoditi vrijeme sa svojom djecom. Zaključno, Eksperimentalni program nije ništa drugo nego predizborna ideja određenih pojedinaca na čelu s ministrom Fuchsom koji očigledno nisu u stanju naše obrazovanje unaprijediti, nego za pokoji politički glas, upravo unazaditi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 830 | Maja Horvat | Eksperimentalni program | Poštovani! Generalno nisam protiv ideje cjelodnevne nastave, no ne na ovaj način. U razrednoj nastavi trebala bi ostati raditi samo jedna osoba, dok će učitelji iz programa produženog boravka postati višak. Zašto? Zapošljavaju se mnogobrojni kineziolozi i povećava se plaća ravnateljima- dok se za dva učitelja nema novaca? Navodite: ''Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača , kao oblik trajnog rješenja.'' Koje su to druge ustanove u nadležnosti osnivača za koje su učitelji razredne nastave koji rade u programu produženog boravka stručni? U dječjim vrtićima trebali bi raditi ljudi koji su se obrazovali za rad s djecom do 6/7 godina koji imaju potpuno drugačije potrebe i koji su u drugim razvojnim fazama od djece koja se upisuju u osnovnu školu. Učitelji su se obrazovali za provođenje metodika i za rad s djecom školske dobi. Nitko tko nije radio s djecom od prvog do četvrtog razreda osnovne škole ne može razumjeti koliko je to zahtjevno i fizički i psihički. To nije posao za jednu osobu. Osim toga nije uzeto u obzir koliko poslova je van neposrednog rada s djecom, od uređenje učionica, izrade didaktičkih materijala, planiranja, organizacije te vremena za susrete s roditeljima bilo u individualnim informacijama ili na roditeljskom sastanku. Ako je zaista naglasak na djeci i cjelodnevna nastava je pokušaj da im se olakša i rad i učenje prvo im morate osigurati nastavnike koji će to biti sposobni, kojima neće nakon ovakvog tempa otkazivati glasnice i koji neće biti premoreni i zasićeni dok do učionice dođu. Učiteljima razredne nastave uvode se i novi predmeti, u koje vrijeme i na koji način će se za njih educirati? Nakon posla? Vikendom? Za vrijeme dječjih praznika kada su sjednice? Hoće li dodatne edukacije biti plaćene i hoće li biti osigurani besplatni materijali? Osim toga navodi se uvođenjem cjelodnevne nastave ''smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće''. Kako? Možete li ovu tvrdnju definirati? Znači li to da će svaka škola imati nekoliko timova psihologa, pedagoga, defektologa, logopeda, socijalnih pedagoga te školskog liječnika ili medicinsko osoblje? Kako će točno produženi boravak u školskoj ustanovi pomoći učenicima s teškoćama? Kako će se organizirati nastava za djecu koja pohađaju nastavu po prilagođenom programu ili individualiziranom programu? Što je s istraživanjima provedenim među učenicima koji pokazuju alarmantno stanje njihovog psihičkog stanja i sve veće i učestalije probleme sa socijalnom anksioznošću i depresijom? Upravo tim najranjivijim skupinama potrebno je omogućiti sigurnost i odabir mjesta za rad i učenje, a ne tjerati ih da su dulje u situacijama koje im izazivaju teškoće. Nije jasno ni što će biti s učenicima koji aktivno treniraju sportove i natječu se, kao ni s učenicima koji pohađaju glazbene škole ili škole stranih jezika. U koje vrijeme će se oni moći posvetiti svom individualnom rastu i razvoju? Kao i u svakoj reformi do sad nije se uzelo u obzir iskustvo ravnatelja i nastavnika koji već provode program cjelodnevne nastave u RH. Nije se pitalo za mišljenje nas, učitelje koji bi reformu trebali provoditi. Nadam se da će se svi komentari detaljno proučiti i uzeti u obzir, jer nitko od nas ih ne piše sa zlom namjerom ili u želji da sabotira razvoj školstva. Maja Horvat mag. prim. educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 831 | SANELA JUKIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Nakon silnog iščitavanja i pokušaja shvaćanja što je pisac htio reći jedino što mogu zaključiti je kako očito se ovdje radi o nekom drugom podneblju, nekoj drugoj naciji jer oprostite, ali ovakav sustav je u Hrvatskoj neprihvatljiv. 1. Proši smo kroz Školu za život i glavni naglasak je stavljen na digitalnu pismenost i osnaživanje učenika za preuzimanje odgovornosti za svoje znanje, tj. učenje. Ovim dokumentom sve to bacamo u vjetar, kao prvo smanjujemo satnicu informatike, ZAŠTO???? Kao drugo, ovim dokumentom opet odgovornost za učenje prebacujemo na učitelje, a ne na učenike. Zašto je pisanje domaće zadaće, što je zapravo učenička dužnost i jedna vrsta učenja, opet prebacujemo na dužnost učitelja, a ne učenika. Što želimo postići? Odgojiti generacije učenika koji si ne znaju samostalno rasporediti vrijeme, ne znaju samostalno učiti, nemaju odgovornost za vlastiti napredak, itd. Kao mantru godinama ponavljamo roditeljima, nemojte s njima pisati zadaće, pustite ih da se sami bore, samo ono što sami nauče ostat će im u trajnom znanju, itd. I što sad? 2. Ako je problem, kao što navodite i Vi i mediji, borba protiv instrukcija, e pa opet se vraćamo na onaj dio potpomognutog učenja i kako dok god dijete ne preuzme odgovornost i ne pokuša se sam izboriti za svoje znanje, nismo napravili ništa, a ovim projektom ćemo i one učenike koji su preuzeli tu odgovornost učiniti ovisnima o tuđoj pomoći. Učitelji su uvijek tu za one učenike kojima je potrebna pomoć i jako puno nas odrađuje i dopunsku i dodatnu nastavu izvan naših zaduženja. Ja npr. nemam u zaduženju niti dodatnu niti dopunsku (matematika), a odrađujem je svaki dan 7. sat, BESPLATNO!!! Platite nam održavanje dodatne i dopunske koja nam je iznad norme, nije uopće problem, ostajat ću tad i 3 sata nakon nastave s onima kojima je ili potrebna pomoć ili s nadarenom djecom, ali iskreno radije ću i dalje raditi besplatno nego raditi ovako kako ste vi zamislili. 3. Jeste li uopće pri sastavljanju ovog dokumenta mislili na djecu??? Što s onima koji gradivo svladavaju bez poteškoća, koji domaće zadaće riješe za čas??? Njima je gospodo ovo kazna! Što s djecom kojoj treba mir i tišina kako bi se posvetili svojim zadatcima? Što s onima koji su introverti??? Što s onima koji radije uče uz glazbu ili onima koji uče čitanjem na glas, ... Jeste li uopće uzeli u obzir različite tipove učenika i kako ih ne možemo staviti sve u isti koš??? A što je sa slobodnom igrom, jer oprostite, ali djeca, pogotovo ona mlađa najbolje uče i razvijaju se kroz nestrukturiranu IGRU! Koliko god se mi u školi trudili animirati učenike i učiti kroz igru, ali to i dalje nije i niti će ikada biti ona prava dječja igra. 4. A sad komentiram kao roditelj! Ja ne želim da moje dijete većinu dana provede u školi i ovo sad je iskreno previše! Ja želim da oni preuzmu odgovornost za svoje učenje i domaće zadaće, a ne da ju uz nečiju pomoć rješavaju, ne pomažem im ni ja, a isto tako želim da nakon što dođu iz škole rasporede si vrijeme, igraju se, bave se svojim hobijima, odmore... želim da budu djeca!!!! 5. Ako želite doista pomoći djeci koja nemaju osnovne uvjete, imaju poteškoća u svladavanju gradiva, itd. Nije uopće problem, uvedite besplatni produženi boravak i niti jedno dijete neće ostati uskraćeno niti za znanje niti vrijeme provedeno pod nadzorom. Srdačan pozdrav, Sanela Jukić, učitelj mentor matematike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 832 | DRAGO GRADEČAK | Eksperimentalni program | Gospodin ministar Fuchs gostujući na privatnoj televiziji u Dnevniku je izjavio da informatiku ne smanjuju, da se povećava satnica i da se informatika uz jedan sat obavezno "i informatiku još jedanput tu imamo kao međupredmetnu temu. Dakle, ne smanjuje se obim infromatike kao takav." U kojem trenutku se službeno može reći da se vrši napad na inteligenciju svih nas, a o omalovažavanju da ne govorimo? U školi u kojoj radim 99% učenika izabralo je pohađanje informatike. U onim školama u kojima je postotak manji (70-80%) bio bi veći da se informatika kao izborni predmet ne održava u drugoj smjeni i da se ne vraćaju iz jutarnje smjene u popodnevnu smjenu samo na izborne predmete. Sada imate mogućnost popraviti stvar i omogućiti djeci da pohađaju informatiku i dalje 2 sata tjedno u jutarnjoj smjeni. Ministar i pomoćnici govore da će nastavni predmet Svijet i ja moći predavati i učitelji informatike (jer su odjednom svi stručni za neki izmišljeni predmet u hodu koji ima za svrhu samo jednu stvar). Primjer je sljedeći... Imamo školu u kojoj sada učitelj informatike ima punu satnicu u jednoj školi bez paralelki. U vašoj CŠ GUBI pola satnice i padne na pola plaće (ako je to uopće potrebno spomenuti). Nekoliko se čimbenika mora poklopiti da bi si s pukom srećom u nekoj nastavnoj godini popunio satnicu: 1. da dovoljan broj djece u ruralnoj sredini ne pohađa vjeronauk (što je teško za očekivati), 2. da učitelji RN ne prihvate Svijet i ja, ali tada će morati u A2 imati dodatna 2 sata (cijele tako izmođžene) i to isključivo ako će imati barem 8 učenika u skupini, 3. da se npr. učiteljima GK ili LK ne puni satnica sa Svijet i ja (jer neće imati dovoljno redovite nastave). 4. ... i najvažnije, pustite da radimo svoj posao, ne želimo da nam se nekom silom puni satnica s novoizmišljenim predmetom (što je, kako i vidimo, teško moguće). A škole u kojima postoje paralelke učitelji informatike izravno gube posao u školi. Dakle, od vaših medijskih izjava da nitko ne gubi satnicu, da nitko neće dobiti otkaz ostaju i dalje samo puste, neistinite, obmanjujuće riječi. Nadalje, ministar govori da će učitelji informatike puniti satnicu u B1 (INA-e). Da, ministre, za dodatak kumulativno max na osnovnu plaću 5%? Koliko je to sati INA-e ako je jedan sat 2.5% na osnovnu plaću? Više mi ne ide matematika otkad se u medijima bavite napadom na inteligenciju. Nadalje, citiram kolegu: "Smanjujete satnicu nastavnog predmeta Informatika na 1 sat tjedno, ali eto vi ste ju sada učinili obveznim predmetom pa nikom ništa (zapravo su sada svi predmeti obavezni ili je obavezno nešto odabrati tako da zapravo niste učinili ništa). Uopće neću ovdje pisati o važnosti tog predmeta jer to znaju apsolutno svi osim anonimnih autora ove velebne reforme. Samo ću istaknuti primjer što će se nakon smanjenja satnice Informatike dogoditi na mnogim školama. Uzmimo za primjer školu koja ima 2 razredna odjela po razredu. To je škola koja ukupno ima 16 razrednih odjela. Na toj školi jedan jedini učitelj Informatike ne može ostvariti punu satnicu iako će vjerojatno uz to pružati i IKT podršku i baviti se raznim administracijama. To znači da će ta škola bar 1, ako ne i 2 dana raditi bez fizičke prisutnosti učitelja Informatike što znači kada će trebati na brzinu otkloniti neki kvar na projektoru ili nečem drugom to neće imati tko napraviti i patit će nastavni proces" O opterećenju učitelja RN sve je rečeno - poštujte njihov glas, glas onih koji RADE u učionici. Reformu ne možete provesti bez podrške i entuzijastičnih učitelja. Povodite se prema slabijim čitalačkim sposobnostima učenika (jedan primjer), ali bojim se da ćete ovakvim krivim temeljima za CŠ ostvariti suprotan rezultat. Lp | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 833 | MIHAELA BARBARIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, iz razgovora s mojim djelatnicima, zatim roditeljima, nema skoro niti malo podrške ovakvom konceptu škole. Jedva možemo provesti natjecanja, projekte i izvannastavne aktivnosti koliko su djeca uključena u ostale projekte i izvanškolske aktivnosti. Jednostavno bi bilo moguće ponuditi neki popodnevni termin za učenike kojima treba podrška u učenju i da se to učiteljima plati, ali ovakav koncept je ludo za očekivati, učitelji nemaju kada predahnuti i još ako imaju obitelj, ne znam. Mi smo uveli ove školske godine pauzu za užinu od 45h unutar koje učenici u miru pojedu topli obrok i imaju prilike ostatak vremena provoditi na svježem zraku ili u društvenim igrama. Stvar odlično funkcionira. Time smo produljili višim razredima nastavu do 14:35h i sasvim je u redu, izdržljivo 7 sata rada uz ovu dulju pauzu. Da još nešto trebaju ostajati, bilo bi previše. Glazbenu školu nam pohađa 85% učenika i jedvna su uskladili raspored. Ne vidim smisla ovakvoj vrsti reforme. Da se poveća plaća učiteljima koji su razrednici, koji imaju dodatne projekte, natječaje i tolike aktivnosti koje provode s djecom, to bi bila nagrada i motivacija, ali ovakav koncept nikako ne podržavam. Hvala | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 834 | Mateja Beck | Eksperimentalni program | Poštovani, očigledno je da Eksperimentalni program donosi korist određenim pojedincima, koja je u ovom trenutku nepoznata i nevidljiva javnosti, dok su time učitelji Informatike i učenici (koji su u središtu pozornosti) na gubitku! Smanjivanje satnice Informatike nedopustivo je i neizvedivo. Na satima Informatike učenici trebaju usvojiti osnovne vještine kroz praktičan rad koji je nemoguće kvalitetno odraditi u samo 45 minuta tjedno! Kako ih KVALITETNO obrazovati s toliko malom satnicom, a kažete da je obrazovanje najveći prioritet? U vrijeme kada je 70% školaraca zainteresirano za Informatiku, u vrijeme kada naša zemlja postaje IT zemlja, kada mlađe generacije vide optimističnu budućnost u IT zanimanjima, Vi im oduzimate mogućnost da što više razvijaju svoje digitalne kompetencije te da ih usmjeravamo prema zanimanjima budućnosti. Kako poštovani ministar Fuchs smatra da je 1 obvezan sat Informatike korak bliže učinkovitom odgoju i obrazovanju kad na taj način učenicima smanjuje 50% vremena za usvajanje digitalnih kompetencija te kako smatra da se učiteljima neće smanjiti satnica i obujam posla kada ju smanjuje za 50%, a druge poslove koje također obavljamo u sklopu naše satnice stavlja u Ostale poslove? Uporno naglašava taj obavezan sat Informatike, dok istovremeno samo s 1 takvim satom gura naše učenike korak unazad. Lp, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 835 | Krunoslava Šipek | Eksperimentalni program | Poštovani, razlike između pojedinih skupina učenika postoje. Slažem se da je potrebno pomoći takvim učenicima osiguravanjem besplatnog produženog boravka za takve učenike. Za mene sve što treba već postoji i jeftinije je za državu plaćati produženi boravak za takve učenike nego provoditi reformu koja nije u skladu s društvom u kojem živimo. To je društvo u kojem dio roditelja ulaže puno vremena, ljubavi i pažnje za svoju djecu i ovo će samo potaknuti mnoge od njih da zahtijevaju školovanje svoje djece kod kuće. Zašto roditeljima otimati njihovu vlastitu djecu kad su mnogi od njih dokazali da žele sa svojom djecom raditi i odgajati ih. Ne vidim razlog da učenici koji s lakoćom svladavaju sve sadržaje budu prisiljeni vrijeme provoditi u školi u kojoj je organizirano vrijeme. Takvim učenicima treba omogućiti da razvijaju svoje potencijale u slobodnoj igri, sazrijevanju ideja i proučavanja sadržaja koji ih zanima u tišini bez ometajućih faktora zbijenih učionica u kojima učitelji po tko zna koji put objašnjavaju sadržaje koje su oni shvatili iz prve. Mislim da ova reforma ne poštuje psihološke potrebe učenika, a posebno onih koji se teško koncentriraju i introvertiranih učenika kojima je potreban odmak i potreba za samoćom. Ne treba zatvarati oči niti pred time da mnoga djeca u školama dožive neki oblik nasilja, isključivanja i sl. I ta djeca neće imati izbor nego će biti prisiljena biti još duže pod tim pritiskom. Ključno je pitanje ne samo kakve će ova reforma imati posljedice na obrazovna postignuća nego i na psihološko zdravlje budućih generacija. Da bismo imali zdrave obitelji koje su osnova društva trebamo im dati da članovi imaju vrijeme jedni za druge, a ne roditelje još više udaljavati iz života svoje djece. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 836 | SENIJA ZADRAVEC-KERMEK | Eksperimentalni program | Poštovani, za početak, predstavljeni model ne daje nam informaciju koji su relevantni dokumenti iz kojih on proizlazi, koja su to znanstvena istraživanja koja dokazuju da je upravo ovakav model provođenja cjelodnevne škole pedagoški, psihološki, socijalno i emocionalno opravdan u svim njegovim navedenim segmentima za djecu razredne i predmetne nastave. Također, nisam nigdje naišla na podatak koja je to radna skupina izradila ovaj dokument i koji su stručnjaci bili u to uključeni (koje su njihove kompetencije). Teško mi je povjerovati da takvi podatci nisu javno dostupni i transparentni. Citiram „Predloženi model nastao je kao rezultat sustavnih analiza i razmatranja postojećih nedostataka i potreba, postavljenih ciljeva te komparativnog sagledavanja najboljih praksi.“ Tko je radio te analize? Tko je dao podatke na temelju kojih su se analize vršile? Gdje su objavljeni ti podatci? Je li netko pitao učitelje, stručne suradnike, ravnatelje pa i roditelje? 1. Boravak učenika razredne nastave u školi od 8 do 15/17 sati ne može biti uravnotežen na način kako ga predlažete. Opterećenje redovnom nastavom i ostalim obaveznim oblicima nastave u trajanju od 35-37 sati tjedno, odnosno 7-9 sati dnevno, ne daje mogućnost učenicima za kvalitetan odmor i odmak od radnih obaveza potreban za daljnje učenje te nikako ne može biti učinkovito. 2. Citiram: „Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima.“ KOJE?? Da bi roditelji mogli mirno raditi u svojim uredima od 8 do 16 i ne brinuti se jesu li im djeca zbrinuta, postoji rješenje i u trenutačnom obliku školovanja, a zove se produženi boravak. Ali to je IZBOR roditelja, a NE OBAVEZA. Kako će se djeca osamostaliti, ako im kao roditelji i kao učitelji ne damo priliku za to? U cjelodnevnoj školi se zasigurno neće jer će im tamo cijeli dan biti organiziran i vođen bez mogućnosti da o sebi brinu odgovorno. Što s roditeljima koji rade u više smjena, 3 ili čak 4 smjene? Ili s onima koji rade u drugačije organiziranom radnom vremenu, ili onima koji ne rade (ima i takvih)? Žele li oni cijeli dan ostaviti djecu u školi i ne viđati ih? Kako kvaliteta obiteljskog života može biti bolja kada djecu viđate samo u kasnim popodnevnim ili ranim večernjim satima? Ima roditelja koji rade i vikendom pa djecu neće viđati niti tada. 3. Pročitala sam da se teži ujednačavanju ishoda. Ne mogu svi učenici doseći ishode na istoj razini, niti sa, niti bez cjelodnevne škole. Zato i postoji razrada i najniža razina na kojoj mogu biti ostvareni. Bunimo se zbog velikog broja odlikaša, a sada odgovornost za učenje i uspjeh učenika prebacujete na učitelje s floskulom „nema domaćih zadaća“ i „učenici će sve naučiti u školi“. Domaća zadaća nije samo u pisanom obliku i ona služi reguliranom učenju u uvjetima koji su različiti od onih u školi. Psihologija bi o tome imala što reći, ali kreatori ovog dokumenta nisu to uzeli u obzir. 4. Produživanje pauzi u razrednoj nastavi, a da nije definirano tko je odgovoran za djecu u tim pauzama i ide li to učiteljima u satnicu ili ne, može predložiti samo netko tko nikada nije radio u razrednoj nastavi. Djeca su s pauzama ili bez njih umoran već nakon trećeg sata. Teško im je zadržati koncentraciju i četvrti i peti sat, a sada predlažete da budu na nastavi do 15 (još 2-3 sata duže) i da sve odrade bez kvalitetnog odmora i odmaka od školskih obaveza. 5. Kako u isto vrijeme pomoći onim učenicima kojima treba dodatna pomoć i potpora, a istovremeno animirati i one kojima to ne treba i mogu sve zadaće odraditi sami? Zadaće postoje s razlogom i ne treba lagati da ih u cjelodnevnoj nastavi neće biti. Kako je u A2 dijelu nastave zamišljen rad s cijelim razredom? Hoćemo li frontalno rješavati zadaće? 6. Što je s nastavom po Modelu C koji se provodi u nekim u školama? Kada će se to održavati? Ili se na to zaboravilo u cjelodnevnoj nastavi? 7. Osvrnut ću se samo još kratko na učitelje razredne nastave: u razrednoj nastavi proširujete satnicu nekih predmeta, proširujete fond redovne nastave koji ne stane u A1 dio nastave, razredništvo isključujete iz redovne nastave i dodatno plaćate kao da učitelji imaju izbor biti ili ne biti razrednik, uvodite nove predmete koje bi učitelji trebali predavati bez stečenih metodičkih i sadržajnih kompetencija, a uzimate im nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture za koje su stekli formalno obrazovanje tijekom studija. Mogla bih tako u nedogled nabrajati nelogičnosti i nedorečenosti koje su napisane u ovom dokumentu i ne mogu se oteti dojmu da je netko iz, pretpostavljam, dobrih primjera cjelodnevne škole nekih europskih zemalja copy paste preslikao dijelove i pokušao složiti ovaj dokument. Stoga, model cjelodnevne škole ovako zamišljen kako je predstavljen u ovom dokumentu nije niti uravnotežen, niti pravedan, niti učinkovit, a ponajmanje održiv, te ga kao takvog NE PODRŽAVAM. Senija Zadravec-Kermek, učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 837 | Silvija Kišiček | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s ovakvim model cjelodnevne škole (u nastavku CŠ). Stvari se moraju mijenjati, no ne na ovakav način. Ima i nekih dobrih naznaka. 1. Tužno je i ponižavajuće da sve o ovom modelu nastave mi, prosvjetni djelatnici saznajemo iz medija. Imamo toliko usavršavanja na različitim razinama, a da nitko ništa nigdje ne spominje, da nas se apsolutno ne uključuje u rasprave, pokazuje koliko smo zapravo (ne)važni ovom društvu. 2. Naše škole nisu opremljene za ovakav način nastave (dnevni boravak, mjesto za učenje, kabineti, sportske dvorane, učionice, kuhinje... odlično zvuči – no, rijetko koja škola to ima i može tako. Da, sada će se povući neka sredstva - no, ne predviđaju se dogradnje i izgradnje škola što je nužno. 3. Sviđa mi se ideja da su odmori duži (10 min) kao i ideja da djeca imaju više vremena za doručak/ručak + slobodno vrijeme nakon toga. Mi imamo ovo u našoj školi i funkcionira. Da, djeca su vec radi toga duže na nastavi, no prilagodili smo se. 4. CŠ bi trebala biti na principu da su ujutro obavezni predmeti, a poslije izborni + podrška u učenju i sl. U RN obavezno trebaju biti 2 učitelja jer je nemoguće da jedna osoba predaje toliko različitih predmeta + dežura na svim odmorima + kvalitetno se priprema za nastavu za sljedeći dan + void razredničke poslove+obavlja roditeljske sastanke, informacije+ redovito se usavršava. Jednostavno je nemoguće. I povišica koja se nudi je stvarno ponižavajuća. Ovako smo najniže plaćeni učitelji u EU, a s ovim nas se još više degradira. I da se nudi 50% veća plaća ne znam tko bi mogao pratiti takav tempo nastave. Moj prijedlog je da se i izvanškolske aktivnosti “uguraju” u ovo vrijeme do 16h. No, kako to izvesti? Još gradske škole bi i mogle iskombinirati, a seoske? Nemoguća misija. Kada bi stvarno sve I izvanškolske I izvannastavne aktivnosti bile do 15.30-16h, onda bi mogli pričati o slobodnom vremenu s obitelji I obiteljskom životu. Ovako kako se sad to prezentira -bit će to raspad obiteljskog života koji je već sad ana jako klimav nogama. 5. Razrednički poslovi su daleko više od onoga za što smo plaćeni. Administracije je više no ikad. Iako smo digitalizirano društvo sve još uvijek mora biti i na papiru. Ništa ne vrijedi ako nije zapisano. Gušimo se od papira. Pa kako onda uz ovoliko nastave u RN odrađivati I taj dio ? Kada ćemo se usavršavati ? Napredovati ? Raditi projekte ? Priredbe ? Neformalna druženja s djecom i roditeljima ? Ovakvim principom gušimo kreativnost učitelja – i ovo će se stvarno pretvoriti u mehaničko odrađivanje nastave – a to nije suvremena, metodička nastava oplemenjena novim metoda, strategijama i oblicima rada. Prema najavljenom modelu CŠ - kada bi učitelj RN trebao se pripremati za nastavu? Znamo svi da su učenici sve zahtjevniji, sve je više učenika s različitim problemima u ponašanju i učenju. 6. Najvažnije – učenici. RN je ovaj model s produženim boravkom dobar uz par preinaka. Obavezno zadržati učitelje PB jer su odlična dopuna jutarnjoj smjeni i učenici vole biti u boravku s tim da se trebaju smanjiti broj učenika u boravku jer ih je previše pa se ne može raditi individualni rad koji se i preporuča CŠ-om. 7. Informatika da – ali ne od 1.r. OŠ. Najmlađi učenici trebaju najprije naučiti učiti, pisati, čitati, računati. 8. Dobra stvar je i alternativa vjeronauku – tako će svi učenici biti zbrinuti. No, tko će predavati taj predmet ? Priroda i društvo podijeljeno na dva predmeta – nije loša ideja. Praktične vještine ? Tko će predavati ? Imamo li učionice/kabinete/prostore za takav predmet? 9. TZK trebaju, znaju i mogu predavati učitelji RN jer su osposobljeni i pedagošli i metodički potkovani za rad s najmlađim učenicima. 10. Dati na izbor učenicima PN hoće li ostajati učiti u školi ili ne – jer, svatko ima drugačiji tempo učenja, netko uči naglas…netko ne voli provoditi vrijeme u školi iz razno raznih razloga (asocijalnost, zdravstveni problemi, teškoće u učenju i sl.). 11. Stvari se trebaju mijenjati, no ne pukim « prepisivanjem » od europskih zemalja, nego napraviti « miks » svega, ali onoga dobroga, što funkcionira u praksi. Prije toga trebaju biti zadovoljeni razni drugi uvjeti a to je prije svega vratiti dostojanstvo učitelja, obnoviti i dograditi škole, izbaciti brojčane ocjene od 1.-3.r., uvesti ispite/testiranja za upise u srednje škole i maknuti fokus s brojčanih ocjena. Svi želimo da nam djeca odrastaju u zdrave, kvalitetne, odlične ljude a ne samo odlične učenike na papiru! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 838 | Marko Šipek | Eksperimentalni program | Poštovani, radim 15 godina u osnovnoj školi kao učitelj informatike i želio bih dati dva komentara vezano za ovo savjetovanje: 1. Učenici su na kraju 6. sata nastave dosta iscrpljeni. Nisam siguran da bi povećavanje ukupnog broja sati koje bi učenici po ovom prijedlogu provodili u školi dovelo do željenih rezultata. 2. Ima li smisla povećanje ukupnog broja sati nastave, a u isto vrijeme smanjivanje broja sati nastave informatike učenicima koji žele pohađati tu nastavu (sa dosadašnjih 2 na 1 tjedno), u vrijeme informatizacije društva u gotovo svim segmentima? Sada su informatičke učionice po Hrvatskoj opremljene, a očekivanja su da će u budućnosti kvalitetni programeri biti traženi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 839 | MARČELA MARIČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, kako bi postigli bilo kakve pozitivne promjene u obrazovanju, prvo Vlada mora promijeniti svoj stav prema sustavu obrazovanja i ljudima koji nose taj sustav - učiteljima. Za početak, trebate napustiti koncept u kojemu provodite kontrolu nad školama i učiteljima koja dolazi u obliku prosvjetnih inspekcija, samovoljnih savjetnika, kojekakvih besmislenih propisa, nacionalnih kurikuluma ili provođenjem nametnutih reformi bez glave i repa. Potreban je drastičan zaokret, a da bi se on dogodio, morate nam početi vjerovati. Pročitajte sve ove komentare i vjerujte ljudima kada kažu kako ovaj program cjelodnevne škole s loše prevedenim engleskim riječima nije uravnotežen, nije pravedan, nije učinkovit, a nije ni održiv. I nemojte se zavaravati, kada tvrdimo da ovo nije izvedivo, da je ovako postavljen program loš i štetan, prvenstveno mislimo na učenike. Njihova dobrobit nije temelj ovog dokumenta jer ovako postavljen program izolira djecu od njihove okoline te im oduzima autonomiju i slobodu izbora. U zaduženja učitelja uopće ne želim ulaziti jer jasno je kako ih je pisao netko tko dana jednog nije radio u školi. Toj osobi onda ne mogu ni objasniti u čemu je problem, ali pokušale su kolege u drugim komentarima i apsolutno stojim iza svega što su napisali. Neosporno je da nam reforma treba, ali ne na ovaj način. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 840 | IRENA BRODEJ BALESTRIN | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam Razredne nastave 28 godina, majka troje punoljetne djece. Iskusila sam naš obrazovni sustav na oba načina. Iskusila sam sve pokušaje reformiranja školstva (koja su se mahom odnosila baš na razrednu nastavu) i ne mogu se oteti dojmu da je i ova nova reforma prepuna floskula koje će se opet nama učiteljima obiti o glavu. A kad se reforme obijaju nama o glavu, to se odražava i na našim učenicima. Rečenice poput „ Smanjenje razlika u školskim postignućima i ishodima…“ i „ Harmoniziranje odgojno-obrazovnog sustava obveznog obrazovanja …“ navode me na pomisao da se reforma provodi u svrhu dnevnopolitičkog promoviranja, a ne u svrhu poboljšanja samog sustava. Harmoniziranost sustava može se postići jedino kroz reformu cijele vertikale. Zadiranjem u sustav osnovnoškolskog obrazovanja, bez reforme srednjoškolskog i visokoškolskog sustava, činimo medvjeđu uslugu djeci. Oni će u uvjetima bez individualiziranog samostalnog rada, u skupinama, biti iscrpljivani popodnevnom nastavom bez pravog učinka. Učenike, koji će proći „nesamostalno učenje“ potpomognutog učenja predviđeno vašim dokumentom tijekom osnovne škole, dočekat će srednja škola starog kova. I opet će ići na instrukcije zato što neće biti u stanju samostalno učiti. Nadajmo se da će se vaš eksperiment isprati do fakulteta. Također, ne postoje materijalni uvjeti koji bi omogućili smanjenje razlika školskih postignuća svih učenika naše države. Ako je suditi po obnovi nakon potresa, još ih dugo neće biti. Neće ih biti ni za izvođenje Praktičnih vještina (nabava radnih materijala : često nemamo papira za fotokopiranje, a kamoli za vunicu i dugmad) niti za izvođenje A2 programa. Nedostaju učionice, kabineti, blagovaonice, dvorane... Žao mi je, no ne vjerujem da će se to promijeniti. Očito je da ljudi koji pišu ovakve dokumente malo znaju o tome kako je raditi u seoskoj školi gdje se još grije na drva. A ne poznaju ni neposredni rad s učenicima. Neposredan rad učitelja je i odmor učenika. Učenici su na odmoru, učitelji su tu koji dežuraju i usmjeravaju interakciju učenika. Znači rade. Neposredno. I potpora u učenju je neposredna, a nema predviđenu satnicu za pripremu učitelja. A baš je pomoć u učenju zahtjevna. To je satnica za koju se učitelj treba posebno pomno pripremiti kako bi onim učenicima koji trebaju potporu novim metodičkim postupcima objasnio ono što nisu usvojili. Zato ne smatram točnim vaš izračun obaveznog tjednog zaduženja učiteljima (47,81), a koji će zapravo donijeti i do 70-tak posto radnog opterećenja 40-satnog tjednog radnog vremena. Oni koji rade u nastavi znaju da je to posebno teško i iscrpljujuće te će ostati premalo vremena za ostale poslove koje također moramo obavljati. Hoćete li nam kršiti normu? I tko će nas mijenjati kada se zbog opterećenja razbolimo? Ni na burzi za to više učitelja neće biti. Pa tko još želi raditi u školi? Irena Brodej Balestrin | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 841 | Ratko Đakulović | Eksperimentalni program | Poštovani, Pohvaljujem uvođenje obveznog predmeta nastave informatike ( Informacijske i digitalne kompetencije) od 1. do 8. razreda OŠ , ali smatram da nije dovoljno da se predmet održava samo jedan sat tjedno. Kao učitelj informatike primjećujem da je mnogim učenicima potrebno dodatno i individualno pomoći oko savladavanja nastavnog gradiva na satu, te su učenici željni „gladni“ da im se dodatno pokaže kako da riješe određeni zadatak. Učenici su ponekad i nestrpljivi, jer žele odmah da učitelj reagira ako im nešto „zapne“ prilikom rješavanje praktičnih zadataka. Za sve to je potrebno određeno vrijeme, ne zaboravimo na učenike koji brzo usvajaju i „upijaju“ nastavno gradivo i oni žele pokazati svoj trud i zalaganje na satu. Bojim se da jedan sat nije dovoljno, smatram da smanjenjem satnice predmeta informatike se „zakida“ učenike iz predmeta kojem se jako vesele i gdje na jedan suvremeni način pomoću digitalnih tehnologija pokazuju svoja umijeća i vještine na jedan kreativan i inovativan način. Osobno se slažem sa provođenjem reformi u školstvu, ali da idu na korist učenika. Pa se pitam je li korisno zakinuti učenike za „blok sat informatike“ . | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 842 | MARTIN JURIČEK | Eksperimentalni program | Poštovani, reforma koju ste u grubim crtama najavili daje mi više pitanja nego odgovora: - Reformu ste najavili, a u isto vrijeme pokrenuli savjetovanje s javnošću. Koja je svrha naših komentara, ako je reforma već uglavnom razrađena i prezentirana? Čita li uopće netko ove komentare? - Učitelji u produženom boravku se ne spominju. Znači li to da smo mi, učitelji u produženom boravku, nepoželjni u reformi tj. tehnološki višak? - Kako sam do sada bio stručan predavati tjelesnu i zdravstvenu kulturu od 1. do 4. razreda osnovne škole, a sada više nisam? - Ne mislite li da je rad u razrednoj nastavi dosta zahtjevan pa će učiteljica/učitelj osjetiti umor nakon 5 ili 6 sunčanih sati rada? Mislite li da rad u prvom razredu osnovne škole nema svojih specifičnosti, pogotovo pri pisanju zadaće i učenju? - Kako ste zamislili popodnevni rad s učenicima koji imaju individualizirani pristup? - U današnjem digitalnom dobu učenicima je dovoljan jedan sat informatike tjedno? To su tek neka pitanja koja mi se nameću u ovoj fazi. Srećom, za provedbu ove reforme treba sagraditi 600 novih objekata. S obzirom na viđeno u obnovi nakon potresa, mislim da to neće biti do 2028. god. Ne bismo li prvo trebali osigurati uvjete za ono što želimo provesti? S poštovanjem, Martin Juriček, učitelj razredne nastave u produženom boravku | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 843 | DOLORES STANČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, s obzirom na neistine iznese u medijima proteklih nekoliko dana smatram se pozvanom ostaviti još jedan komentar. Gospodin Ministar i Državni tajnik javnosti govore kako je moguće naučiti i napisati zadaću za vrijeme nastave odnosno A2 programa. Ne znam jesu li uvažena gospoda obišla hrvatske škole i vidjela prostorna ograničenja u istima. Naime, ukoliko će se obogaćeni program, odnosno dopunska nastava, održavati za učenike iz nekoliko razrednih odjela, a posebno pred ispit znanja ili kada treba napisati domaći uradak, vrlo je moguće da će jedan učitelj ispred sebe imati 20 plus učenika kojima je potrebna pomoć (što će se dogoditi ukoliko dođe više učenika od Pedagoškog standarda? Neke ćemo odbiti ili ćemo prihvatiti sve pa slabiji učenici ponovno neće usvojiti gradivo). Ne znam jeste li svjesni da bi dopunska nastava podrazumijeva malen broj učenika kojima je potrebno dodatno se individualno posvetiti jer nisu usvojili određeno gradivo. Ukoliko grupe budu veće, takva nastava gubi svoj primarni smisao, a to je pomoć slabijim učenicima. Također je rečeno da će učenici pisati zadaću u školi. Iskreno me zanima kako i gdje. Jeste li pomisliti na različite tipove učenja (netko u tišini, netko hodanjem, netko sluša glazbu), na prostorna ograničenja (zar će 20 i nešto učenika pisati zadaću u isto vrijeme u istoj učionici)? Nadalje je rečeno da stručni suradnici mogu pomoći učiteljima u A2 programu što je vrhunska glupost jer 1. to im nije struka, a 2. zašto stručni suradnici ne bi pomagali djeci sa emocionalnim, psihološkim, logopedskim, obiteljskim i sličnim problemima jer je to njihova primarna uloga? Ukoliko se misli na pomoćnike u nastavi, odnosno Teacher Assistent to su, kako se ovdje navodi: ''They work under the lead teacher’s supervision to give students added educational support and instruction, which allows the teacher in charge to focus more time on classroom instruction. While most assistants help with everything from tutoring to creating lesson plans, their day-to-day can look different based on the school and age of the students they teach'' učitelji pojedinih predmeta koji ne objašnjavaju samo učenicima gradivo nego mogu i pripremit i izvesti nastavu ukoliko je to potrebno. Uloga stručnih suradnika nije ova. S obzirom koliko naših učenika treba pomoć s gore navedenim problemima smatram da bi bilo bolje da pružaju učenicima psihološku pomoć. Nadalje se navodi da je plaća učitelja u OŠ iznad 9000 kn odnosno 1195 eura što je ''mazanje očiju'' javnosti jer toliko možda imaju kolege nakon 30 godina rada s napredovanjem u zvanje. Molim vas da, kada već imate potrebu govoriti neistine u javnost provjerite činjenice. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 844 | Danijel Lukić | Eksperimentalni program | Poštovani, s većinom što ste predložili u ovom dokumentu se ne slažem i smatram da ćete ovom reformom školstvu napraviti veliku štetu. Razlozi zbog kojih se ne slažem su sljedeći: - Hrvatski obrazovni sustav nažalost učenicima niti u osnovnoj niti u srednjoj školi ne nudi neku preveliku izbornost odnosno da se opredijele da će pojedine predmete koji ih više zanimaju slušati više sati, a pojedine koji ih manje interesiraju manje sati. Osnovna škola je barem nudila popriličan izbor izvannastavnih aktivnosti gdje su učenici mogli realizirati svoje interese. Ovom reformom ćete i to uništiti zato jer će rijetko koji roditelj učenika viših razreda htjeti da njihovo dijete polazi neku izvannastavnu aktivnost koja će se održavati od 15.30h – 17.00h nakon što su cijeli dan bili u školi. A da sam i sam učenik to sigurno ne bih želio niti mogao. To će npr. dovesti do toga da će velika većina škola ostati bez dječjih zborova - Značajno povećavate satnicu neposredno odgojno-obrazovnog rada svim učiteljima pod krinkom da se radi o samo 45 minutnom povećanju, dok bi se povećanje satnice učiteljima razredne nastave moglo nazvati čak i robovlasničkim odnosom - Smanjujete satnicu nastavnog predmeta Informatika na 1 sat tjedno, ali eto vi ste ju sada učinili obveznim predmetom pa nikom ništa (zapravo su sada svi predmeti obavezni ili je obavezno nešto odabrati tako da zapravo niste učinili ništa). Uopće neću ovdje pisati o važnosti tog predmeta jer to znaju apsolutno svi osim anonimnih autora ove velebne reforme. Samo ću istaknuti primjer što će se nakon smanjenja satnice Informatike dogoditi na mnogim školama. Uzmimo za primjer školu koja ima 2 razredna odjela po razredu. To je škola koja ukupno ima 16 razrednih odjela. Na toj školi jedan jedini učitelj Informatike ne može ostvariti punu satnicu iako će vjerojatno uz to pružati i IKT podršku i baviti se raznim administracijama. To znači da će ta škola bar 1, ako ne i 2 dana raditi bez fizičke prisutnosti učitelja Informatike što znači kada će trebati na brzinu otkloniti neki kvar na projektoru ili nečem drugom to neće imati tko napraviti i patit će nastavni proces - Ako Sat razrednika nije neposredno odgojno-obrazovni rad onda ne znam što je. To samo govori o količini neznanja anonimnih autora ovog programa. Dodatno plaćanje Sata razrednika je smiješno i duboko nepravedno. Razrednik može biti i učitelj koji radi na pola satnice ili nije na punoj radnoj normi(zahvaljujući vašoj reformi takvih će biti puno ). Budući da vi nudite dodatak od 2.5 % na osnovnu plaću tada će takvi učitelji biti za to manje plaćeni iako rade isti posao kao i oni koji su na punoj radnoj normi - Uvođenjem novog predmeta Svijet i ja koji se zapravo samo uvodi kako bi učenici koji ne pohađaju Vjeronauk imali gdje biti zapravo ste čak uspjeli i one škole koje sada rade u jednoj smjeni staviti u velike probleme. Zašto? Zato jer sada u vrijeme izvođenja nastave Vjeronauka u isto vrijeme se u istom razrednom odjelu mora odvijati i nastava novog predmeta što znači da za jedan razredni odjel u isto vrijeme trebaju 2 učionice što škole nemaju - Najvažnije za kraj. Sada ćemo raskrinkati vaš famozni A2 model – Rad s učenicima u potpori, potpomognutom i obogaćenom učenju – vaš glavni adut prema roditeljima da prihvate ovu katastrofalnu zamišljenu reformu. Uzmimo za primjer jednu realnu školu koja ima 16 razrednih odjela viših razreda (oko 360 učenika) i za te učenike ima na raspolaganju najviše 18 slobodnih učionica. Koliko bi prosječno učenika trebalo biti u učionicama u vrijeme odvijanja famoznog A2 modela. Odgovor je oko 20. 20 učenika za DOD ili za DOP je apsolutno preveliki broj i efikasnost rada s takvim brojem učenika je vrlo mala. Kažete da će se u A2 modelu moći kreirati i grupe istog razreda koje će se sastojati od učenika različitih razrednih odjela. Kako će npr. učitelj Kemije pomagati učenicima oko zadaće ili učenja ako učenici jednog razrednog odjela još te nastavne sadržaje nisu učili (nemaju zadaću), a drugih razrednih odjela već jesu. Kladim se da o tome niste uopće razmišljali. Zapravo vidi se da ste o svemu vrlo malo promišljali. Dalje kako vas nije sram u medijima govoriti da će učenici u školi napisati sve domaće zadaće i sve se naučiti(niži razredi možda hoće). Učenje je prije svega samostalna aktivnost koja najčešće zahtijeva tišinu koju u grupama od 20 učenika viših razreda sigurno neće biti. Mogli ste samo: - Dograditi sve škole da mogu raditi u jednoj smjeni - Omogućiti produženi boravak u svim školama za učenike nižih razreda - Smanjiti i preoblikovati kurikulume gotovo svih predmeta i za to ne bi trebalo nikakvo povećanje satnica pojedinih predmeta, a preostali najvažniji sadržaji bi se itekako mogli dobro izvježbati i naučiti (viši razredi i sada imaju puno nastave u školi jer većina učenika ima bar 2 dodatna izborna predmeta) Lp | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 845 | MARIO KLJUČEVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, cijeli ovaj koncept cjelodnevne nastave je postavljen na krivim temeljima. Dokument o kojemu se raspravlja nije dovoljno detaljan te objašnjava veliki broj problema koji će se javiti u ovom načinu rada. Nije jasno tko će čuvati djecu pod rekreacijskom pauzom te na ručku. Također, nije vidljivo u kojem vremenu će se učitelji pripremati za nastavu. Malo je reći da 20 minuta po pripravi (službeno po Pravilniku) nije dovoljno. U kojem vremenu će učitelji održavati informativne razgovore? Pored toga učenici prvog i drugog razreda nisu sposobni imati kvalitetnu pažnju niti 3 školska sata, a kamoli do 15h. Ne vidim razlog da sve radi jedan učitelj kada koncept ujutro nastava - popodne produženi boravak funkcionira izvrsno. U vremenu kada je nastava, za produženi boravak bi se pripremali učitelji koji u njemu rade. Oni bi mogli u tom vremenu i odrađivati ostale poslove. Nakon nastave, razrednici bi se pripremali za sljedeći dan, a učitelji produženog boravka bi s djecom nastavili ponavljanje i vježbanje te raznorazne izvannastavne aktivnost. Dakle, protiv sam da učitelji PB-a ostanu izvan svega ovoga. U samom dokumentu nije razjašnjeno što će biti s tim učiteljima. Komentarom da je sve u domeni osnivača je pranje ruku od učitelja koji su jednaki razrednicima i nisu tete za vrtiće ili tete za čuvanje. Nadalje, objašnjavanje javnosti da djeca neće morati učiti doma je neistinito. Naime, djeca moraju nakon nastave i tijekom određenog vremena učiti i ponavljati kod kuće. Stoga domaća zadaća kao takva ima uporište u metodici. Jedan učitelj nije u mogućnosti naučiti svu djecu sve niti su sva djeca ista. Ideja da svako dijete samo radi u svome kutku je nemoguća jer su razredni odjeli preveliki, a prostori premali. Škole nisu adekvatno uređene niti opremljene. Posebno je loše što se Informatika smanjuje na 1 sat tjedno. Onaj tko ne radi u školi ne zna koliko je teško s učenicima razredne nastave raditi Informatiku. Informatika se trebala podići na 3 sata tjedno, a ne smanjiti. U današnjem vremenu, kada je digitalizacija najbitnija za razvoj društva i svijeta, informatička pismenost je elementarni cilj i ona treba biti prioritet. Komentiranjem da se ostatak nadoknađuje međupredmetnim temama je netočan. Raditi predmet ili temu nije isto. Teme se provlače kroz više predmeta, ali se s njima ne bavi detaljno kao što se bavimo određenim predmetom. Iz dokumenta nije jasno koliko će biti učenika po razrednom odjelu. Za ovakav koncept izuzetno bitno da bude što manji broj djece kako bi se svaki učitelj mogao posvetiti što više djeci. Protiv sam ovako osmišljenog opterećenja učitelja jer nije vidljivo kada će učitelji imati pauze za odmor. U dokumentu piše da će učitelji imati u satnici 2 školska sata za suradnju s roditeljima. Je li to suradnja u vidu informativnih razgovora pa će imati 2 sata toga? 18 sati redovne nastave je previše za učenike. Kada se zbroji sve ostalo, dolazimo do oko 25 sati. Ministar netočno govori da se opterećenje diže za jedan školski sat u odnosu na trenutno stanje. Da zaključim, protiv sam ovakve cjelodnevne nastave koja se uvodi nabrzaka bez komunikacije s učiteljima i uvažavanja njihovog mišljenja. U Hrvatskoj za razrednu nastavu već imamo dovoljno dobar koncept (nastava - PB) i ne vidim razlog da se to mijenja. Posebno treba naglasiti da razredni odjeli trebaju biti manji kako bi se s njima kvalitetno radilo. I za kraj, učitelji razredne nastave su studirali kako raditi TZK u RN te sam mišljenja da kineziolozi nisu adekvatno pripremljeni raditi s najmanjima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 846 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program | Poštovani, molim autore programa da program potpišu punim imenom i prezimenom kao što se učiteljice i učitelji potpisuju u svojim komentarima jer mislim da rade u pogrešnom ministarstvu jer o našem radu ne znaju ništa! Produženi boravak nije čuvanje djece! Učiteljice produženog boravka nisu "tete čuvalice" nego učiteljice RN koje već godinama provode sadržaje sada nazvane A2 i B1! U programu se ti dijelovi predstavljaju kao nešto revolucionarno, a u stvarnosti to u našim školama postoji godinama samo se tako ne zove! Zove se PRODUŽENI BORAVAK i svojim je oblikom prilagođen djeci za razliku od vašeg predloženog programa koji je napisan za robote, a ne djecu! Već godinama svakodnevno u produženom boravku s djecom ponavljamo i uvježbavamo nastavne sadržaje koje djeca uče ujutro, samostalno ih pripremamo i provodimo, radimo na zajedničkim projektima, učimo i vježbamo za provjere znanja (A2) . Vodimo kreativne i edukativne radionice kroz koje obrađujemo međupredmetne teme, razvijamo kritičko mišljenje, razvijamo navike čitanja kod djece, razvijamo motoričke sposobnosti, provodimo umjetničke programe, sudjelujemo na bezbrojnim likovnim natječajima, estetskom uređenju škole... (B1). A radimo i više od toga! Vodimo brigu o svakodnevnoj tjelovježbi i zdravoj prehrani djece, učimo ih kako biti prijatelji, učimo ih zajedništvu, razumijevanju i prihvaćanju različitosti. Razvijamo radne navike, ali im omogućujemo i igru, smijeh i druženje, tješimo ih kad su umorni i tužni... Redovito održavamo informativne razgovore s roditeljima, sudjelujemo na svim roditeljskim sastancima, razrednim i učiteljskim vijećima. Svi koji misle da je boravak samo čuvanje djece ne znaju ništa o radu produženog boravka i očito rade u pogrešnom ministarstvu! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 847 | Andreja Žuger | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam RN 33 godine, u zvanju savjetnice. Pročitala sam dokument kao i dio komentara učitelja i roditelja. Razočarana sam dokumentom koji nije donio ono o čemu se govorilo. 1. Ideja da učenici ostaju u školi ovako dugo ne odgovara većini učenika , roditelja, a ni učitelja. Bolja je varijanta koju sada imamo ,a to je PB u RN koji odlično funkcionira samo bi ga trebalo staviti pod okrilje MZO, a ne da zavisi od gradske uprave. 2. Za učitelje iz PB niste dali nikakvo rješenje. 3. Mogućnost da učitelji RN rade od 8 do 15 sati je neodrživa jer su to mala djeca za koju treba puno energije,a oni ( trenutno imam 1.r.) nakon 3. šk. sata gube koncentraciju te interes za rad. 4. Raspored zvona nije isti za RN i PN. To znači da zvona neće biti? 5. Gdje će se održavati rekreacijska pauza koju izvode učiteljice u trajanju od 20 minuta? U učionici? Probali smo za vrijeme pandemije i bilo je grozno. 6. Kako mislite urediti škole , dograditi učionice u roku 4 godine kad još uvijek nisu obnovljene sve škole stradale u potresu? Naša škola je nova, energetski obnovljena,a nemamo uvjete za rad u jednoj smjeni već idemo u dvije. 7.Zamisao da učenici nakon nastave rade dopunske/dodatne sadržaje svaki dan tj. pišu zadaću također nije ostvariva za sve učenike. Učenici uče na različite načine,trebaju odmor, rasterećenje da bi mogli nastaviti s radom. Mogla bih još puno napisati, nadam se da će netko i čitati, a od Vas očekujem da pažljivo razmislite i uvažite kritike koje ste dobili na račun ovog nedorečenog dokumenta. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 848 | Veronika Špiranac | Eksperimentalni program | Valjda najnesretniji sektor, to obrazovanje. I ništa vam ne valja. Eksperimentirate na tuđoj djeci. Nije pohvalno. Još ima obitelji koje vole, cijene i poštuju zajedničko vrijeme. Obitelj= majka+ otac+ dijete. Najprostija formula. Da budem u trendu, majka+ majka+ dijete ili otac+ otac+ dijete. Zašto se toliko petlja u obitelj? Tko ima to pravo? Tko si uzima to pravo? Želim provesti što više vremena s djetetom. Svaki roditelj će sa sjetom zaključiti da prebrzo odrastaju. Oni koji ne mogu odgajati dijete, koji moraju ili žele raditi u nedogled, kako nam društvo danas sugerira, jer onaj koji ne radi nije dostojan življenja. (kao. ako nemaš sve petice nisi nitko i ništa, ili ako ne upišeš gimnaziju ti si luzer), neka ga zbrinu, pa eto i u školi ako baš treba. Ali ne možete odrediti da nam djeca budu van doma od 7 do 18 sati. Znate, nisu sva djeca u Zagrebu, ili se to tako gleda kao na djecu roditelja odgojitelja, čiji status samo ZG ima? Zamislite prvaša koji putuje autobusom u školu. Da, imat će i topli obrok, i rekreaciju, i napisanu domaću zadaću, kojoj se treba promijeniti naziv u školsku zadaću. Do 17h treba biti u školi, stići kući u 18h. Zimsko doba. Kako zamišljate to kvalitetno vrijeme provedeno s obitelji? Onaj tko je to osmislio ili nema djecu, ili srca ili pak neki drugi organ, a previše vremena. Nešto je tu pošlo po zlu. A uvede li se to pod obavezno bit će još gore. I sada nam je loše, iz dana u dan se puni crna kronika. Svjetski sukobi. Dajte bar da dijete uživa sigurnost u svom domu. Ljudi sve mlađi odlaze. Dozvolite djeci da upoznaju svoje roditelje, a ne da ima se nameće cjelodnevni raspored. Ja se još sjećam svog djetinjstva. Mladost mi je rat uništio, i ne želim se toga sjećati. Zar se i moje dijete treba odreći najljepšeg perioda života? Da bi netko opravdao, oprao novac? Pretužno. Mama | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 849 | BORISLAVA ŠURDONJA | Eksperimentalni program | Poštovani, iako sam već ostavila svoj komentar ovaj dio sam izdvojila kako bih prikazala način rada u našoj školi koja provodi cjelodnevnu nastavu, ali ne pod tim nazivom. Nastava počinje u 8 sati, ali učenici dolaze u školu već od 7 sati i dočekuju ih dežurni učitelji. Nastava traje od 8 do 13.05 sati. Nakon toga je produženi boravak iako učiteljice iz produženog boravka dolaze u školu u 12 sati i preuzimaju dio učenika koji ne polaze neki nastavni predmet. Produženi boravak traje do 17 sati. Za vrijeme produženog boravka učenici imaju dva obroka (ručak i užinu). Učiteljica s učenicima piše domaću zadaću koju obavezno pregleda i nakon toga uvježbava i ponavlja s učenicima ono što je uočila da im nije jasno. Tijekom tog vremena učenicima su ponuđene dvije izvannastavne aktivnosti, dodatna sportska aktivnost, učiteljice vode dodatni sportski projekt, a nakon boravka učenicima je ponuđeno učenje stranih jezika i nekoliko izvanškolskih aktivnosti. Roditelji su jako zadovoljni ovim programom jer sami određuju opterećenje svoje djece, a ako ne žele da im djeca idu na dodatne aktivnosti znaju da su na sigurnom s učiteljicama koje za njih organiziraju različite aktivnosti i dio vremena provode u igri na otvorenom prostoru. Ovo je izvrstan primjer dobro organizirane cjelodnevne nastave u kojoj su zadovoljni svi: učenici, roditelji, ali i učitelji čije je opterećenje optimalno. Ovakav način rada ponuđen je svim učenicima od 1. do 4. razreda. Učenici koji provode u školi vrijeme od 7 ili 8 sati pa do 17 ne mogu cijelo vrijeme biti dio ustrojenog oblika rada. moraju razvijati svoje sposobnosti u slobodnoj igri i druženju s vršnjacima. Na taj način razvijaju različite vještine i stječu socijalne kompetencije. Ovaj oblik rada provode dvije učiteljice koje surađuju u organizaciji i nastave i produženog boravka kako bi boravak učenika u školi bio povezan i smislen i u najboljem interesu djece. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 850 | Branka Stančin-Levanček | Eksperimentalni program | Poštovani, Reforma školstva zbog same reforme nikome neće biti od koristi, a najmanje onima kojih se najizravnije tiče - učenicima, roditeljima i njihovim učiteljima. U uvodnom dijelu ističu se ograničeni prostorni, infrastrukturni, materijalni i drugi resursi s kojima se pojedine škole suočavaju. Apsolutno se slažem da bi se u tom smislu sve škole trebale dograditi i opremiti kako bi svim učenicima mogle pružiti jednake uvjete, bilo da su u gradu, na selu, u bogatoj ili siromašnoj općini ili županiji. I to je jedina stvar s kojom se u cijelom prijedlogu slažem. U tekstu se navodi kako je "Školski dan obilježen krutim rasporedom." Kod obrazloženja eksperimentalnog programa, ne uklanja se krutost tog rasporeda, čak štoviše, dodaje se još nekoliko sati "krutog" rasporeda. Učenici su i do sada bili uključeni u dopunsku i dodatnu nastavu te izvannastavne aktivnosti, prema svojim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesu. Sad će svi biti prisiljeni sudjelovati u aktivnostima nakon redovne nastave - to je tek kruti raspored! Sljedeća tvrdnja navodi kako "Priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad." Tako je, ako se škole dograde, učitelji će moći nastaviti raditi u školi, ali zbog čega ne bi nastavili raditi od kuće (kao što su MORALI raditi od kuće za vrijeme online nastave) ako tako preferiraju? Jedna od prednosti rada u školi je i taj što se sva sila "ostalih poslova" mogu obaviti i u neko drugo vrijeme tijekom dana, a ne u uredsko radno vrijeme "od-devet-do-pet". Nadalje, navodi se "Reformski iskorak uvođenja modela rada osnovnih škola kao cjelodnevnih škola praćen je i snažnim iskorakom usmjerenim na infrastrukturnu izgradnju ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) »kako bi se svakom djetetu u Hrvatskoj osigurao kvalitetan odgoj i obrazovanje od najranije dobi, a obiteljima pomoglo u odgoju i obrazovanju njihove djece u sve zahtjevnijem životnom okruženju«. Budući da se mjesta u vrtićima čekaju godinama, a neka djeca nikad ne polaze vrtić, već samo minimalan broj sati "male škole", na ovome bi doista trebalo raditi, te izgraditi velik broj vrtića, smanjiti broj odgajatelja po skupinama te uvesti veći broj sati koje će djeca predškolske dobi provesti u predškoli. Međutim, kao što treba odrediti minimalan broj sati koje djeca trebaju provesti tamo, nehumano je djecu ostaviti u ustanovi prekomjeran broj sati. To nije dobro za njihov psihofizički razvoj, jer, iako odlični u svom poslu, i kako se to voli nazivati, "pozivu", ni učitelji ni odgajatelji ne mogu i ne smiju zamijeniti roditelje, užu i širu obitelj te lokalnu zajednicu u kojoj djeca odrastaju. Djeca nisu stvari koje će roditelji ujutro ostaviti u ustanovi i pokupiti ih navečer i staviti na spavanje. Ovo su samo neki od razloga zašto smatram da je ovakav oblik reforme štetan za djecu, roditelje i učitelje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 851 | BORISLAVA ŠURDONJA | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam RN u zvanju savjetnice. U školi radim već 30 godina. Tijekom svog radnog staža radila sam u nekoliko škola i u tri različita oblika rada. Nekada smo radili u cjelodnevnoj nastavi kada su dvije učiteljice dijelile nastavu, ali su s učenicima učile, pisale zadaće i uvježbavale nastavne sadržaje. Učenici nisu imali nikakvih obveza kod kuće. Radila sam i u produženom boravku gdje sam kao "popodnevna" učiteljica s učenicima pisala domaće zadaće, vježbala i ponavljala nastavne sadržaje. Uz to sam imala izvannastavnu aktivnost, provodila sam različite projekte i dodatno radila s učenicima koji su imali poteškoća u učenju. Sada radim u nastavi. Kako sam trenutno u 4.r. moje tjedno zaduženje je 19 sati nastave. Osim te nastave imam 11 sati kada moram biti u školi jer moji učenici imaju nastavu s predmetnim učiteljima. Od toga je 5 sati obavezne nastave za sve učenike ( strani jezik, glazbena kultura i informatika koja nije obvezna ali polaze je svi učenici u razredu), a 6 sati tjedno polazi samo dio učenika pa ja provodim vrijeme s učenicima koji ne idu na taj dio ( drugi i treći strani jezik i vjeronauk). Kako je nemoguće organizirati raspored sati da ja odradim svoju nastavu pa je moje radno vrijeme gotovo svi ti sati ulaze u moj raspored i ja sam u školi dok nastava ne završi za sve učenike, a to je u 13.05 sati. Prema ovom što sam navela jasno je vidljivo kako iako je moje zaduženje 19 sati ja s učenicima ili čekajući svoju nastavu provedem još 11 sati što je ukupno 30 nastavnih sati. Svaki dan od 8 do 13.05 sati, a jednom tjedno imamo dežurstvo od 7 sati. Mislim da je krajnje nekorektno navoditi kako su učitelji RN u školi samo za vrijeme svoje nastave. Osim toga sve odmore provodim s učenicima. Moje radno vrijeme u školi je 5 - 6 sunčanih sati svakog dana što iznosi 25-30 sunčanih sati tjedno. Prema novom planu za cjelodnevnu školu ja bih trebala u školi biti od 8 do 15 sati. Naravno u to vrijeme ulaze i pauze za strani jezik i TZK koji više ne bih predavala. Učitelji RN moraju cijelo vrijeme biti u školi jer moraju biti s učenicima za vrijeme odmora koji bi trebali trajati 10 min, rekreativne pauze od 25 minuta i odmora za ručak od 40 minuta. Moje bi radno vrijeme sada iznosilo 7 sunčanih sati dnevno u A1 i A2 programu. Imajte na umu da su učenici od 1. do 4,r, razreda djeca koja trebaju stalni nadzor i prisutnost učitelja. Danas s učenicima u mojoj školi od 8 do 17 sati rade dvije učiteljice. Psihički i fizički je strašno iscrpljujuće da taj posao radi samo jedna učiteljica. Kada radim na zamjeni kolegice i radim cijeli dan potpuno sam iscrpljena. Djeca traže našu pozornost i energiju tijekom cijelog dana. Vaše svođenje rada učitelja samo na brojke koje pokazuju trajanje nastave nisu realne jer su učitelji stalno sa svojim učenicima. Nisu to 24,5 sati nastave tijekom tjedna već 7 sunčanih sati svaki dan u tjednu što je 35 sati rada u školi. Uz to je potrebno pripremiti svu nastavu, prilagođene i individualizirane sadržaje, sudjelovati u sjednicama RV-a i UV-a, individualnim razgovorima s roditeljima i roditeljskim sastancima. Pozdravljam veći broj nastavnih sati za matematiku, hrvatski jezik i novo uvedene predmete, ali ovakvo povećanje rada s učenicima jednostavno nije održivo i učitelji to neće moći izdržati. Iako jako volim svoj posao i uživam u njemu ozbiljno razmišljam o odlasku iz prosvjete jer mi je već dosta omalovažavanja i podcjenjivanja mog rada. Razredna nastava je najbolji dio našeg odgojno-obrazovnog sustava što pokazuju sva testiranja, ali i naši učenici koji nakon završenog školovanja taj dio svog školovanja ističu kao najbolji. Zbog čega uništavamo ono što je dobro? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 852 | Milica Kovačević | Eksperimentalni program | Poštovani, prvo moram reći da uvođenje cjelodnevne nastave na ovaj način bez detaljnih analiza postojećeg sustava i u tako kratkom roku nikako ne može biti uspješno. Osvrnut ću se na nekoliko stvari. 1. Opterećenje djece: uvođenjem novih predmeta učenici će biti preopterećeni, umorni i nekoncentrirani. Treba se uzeti u obzir da učenici kad uče i pišu zadaće kod kuće to rade svojim tempom, u vrijeme kada njima odgovara i na način koji si sami odrede. Neki učenici uče na glas, vole raditi česte pauze tijekom pisanja zadaće ili učenja, nekima odgovara da bude potpuna tišina i sl. Ukoliko će učenje i pisanje zadaće odrađivati u školi, pogotovo učenici viših razreda velikoj većini će se biti teško koncentrirati i neće uspjeti puno naučiti, i onda će opet morati kod kuće to sve odraditi. 2. Rad jednog nastavnika/nastavnice: u cjelodnevnoj nastavi kakvu vidimo u drugim zemljama Europe u jednom razredno m odjeljenju rade po dva nastavnika koji su raspoređeni tako da svaki predaje određene predmete. Ukoliko će jedan nastavnik imati previše sati neposrednog rada s učenicima on neće moći taj posao dobro odraditi jer će biti jako umoran s obzirom da za rad s učenicima potrebno jako puno energije jer se radi ne samo o predavanju gradiva, već se učenike treba zainteresirati za to što uče, treba rješavati razne situacije koje se dogode tijekom sata i sl. Koncept sličan produženom boravku bi bio primjereniji pogotovo za učenike nižih razreda. 3. nastava informatike: potrebno je 2 sata da bi se kvalitetno mogao obraditi sadržaj iz kurikuluma. Jako puno roditelja i učenika je odabralo pohađanje izborne nastave informatike iz razloga što je ona djeci zanimljiva i roditelji su prepoznali važnost poznavanja i pravilnog korištenja tehnologije. Smatram da ukidanje informatike i uvođenje novog predmeta koji je jedan sat tjedno nije dovoljno. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 853 | KSENIJA JANKOVIĆ VUSIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ako je cjelodnevna nastava na dobrobit svih učenika, zanima me je li se o njoj pitalo i one kojima je direktno i namijenjena - učenike i njihove roditelje. Budući da je meni kao učiteljici (18, 5 godina rada u nastavi s djecom) prvenstveno stalo do učenika, njihova obrazovanja i mentalnog zdravlja, a ne do financijske dobiti škole, školskog ugleda i statusa, pitala sam svoje učenike što misle o cjelodnevnoj nastavi... I zamislite što su rekli! Čudna li čuda!? Nitko nije za cjelodnevnu nastavu, nikom se ne sviđa i nitko ne želi ostati u školi do 16 ili 17 sati, ako baš nužno ne mora! Zar je to čudno?! I mi smo nekada bili djeca pa smo jedva čekali izjuriti iz škole van neovisno koliko bili uspješni u njoj! Po čemu bi danas bilo drugačije - jer tko „normalan“ uopće i želi ostati u školi cijeli dan?! Kažu oni! Rekli su mi kako si ne mogu zamisliti kako se poslije nastave neće moći odmoriti, možda malo odrijemati jer su se ujutro rano ustali, pojesti bakin fini, topao ručak, odšetati se do prijatelja/prijateljice, otići zajedno na igralište... Ne mogu si zamisliti da neće moći biti sami sa sobom!!! Jer mnogima nije idila u školi, neki trpe vrijeđanja pa čak i nasilje, neki imaju zdravstvenih problema, a neki su „samo“ introverti i ne žele se s ostalima družiti i učiti. Ne mogu si zamisliti da si neće moći sami organizirati dan i učenje, onako kako oni to žele, a ne kako im je nametnuto! Učenike treba učiti da sami shvate važnost učenja, da si ga sami organiziraju te na kraju budu i sami odgovorni za svoje učenje. Zanima me kakvo će biti ovo novo kolektivno učenje? Hoće li onda postojati i kolektivna odgovornost?! Naša škola je seoska, roditelji ne rade do 17 h kao u velikim gradovima, mnoge bake dočekuju djecu s ručkom poslije nastave, a mnoge majke su domaćice. Sretni smo što nam je škola okružena prekrasnom prirodom, šumama, poljima, livadama, a ne betonom. Naša djeca pomažu roditeljima na poljoprivredi, odlaze u prirodu, konzumiraju je. Naša djeca pješke dolaze u školu i odlaze iz nje. Zanima me, kako će sve to izgledati ako budu ostajali na nastavi do 16/17 h , pogotovo u zimsko doba?! Hoće li nestati neke obiteljske i tradicionalne vrijednosti?! Znamo kako je korona na sve djelovala i kako smo se, skupa s učenicima, morali ponašati. Psiholozi navode kako nikada nije bilo više učenika s nekim zdravstvenim problemom, naročito psihičke prirode. Zatvarali smo ih u učionice jer nisu smjeli na hodnike, a sada ćemo ih zatvarati cijeli dan u školu?! Prisiliti da cijeli dan proborave s nastavnicima?! Kako će to djelovati na njihovo mentalno zdravlje?! Ministar Fuchs kaže kako će obitelji sada moći kvalitetnije provoditi vrijeme zajedno jer neće biti učenja i pisanja zadaća kod kuće. ??? To znači da su zadaće bile krivac za nekvalitetno obiteljsko druženje?! Razgovarajući s roditeljima, nijedan od tih roditelja nije želio da mu dijete cijeli dan bude u školi. Mogu razumjeti da bi takvu nastavu željeli samo oni roditelji koji i sami rade do 17 h pa će im onda škola poslužiti za sve: za čuvanje djece, za njihovo učenje, prehranu (učitelji će biti karika za sve), a oni će ih onda fino dobiti poslije 17 h i svi su sretni. Recimo... Naravno, takvih roditelja nema puno. Ali i takvi roditelji žele da im djeca budu sretna i zadovoljna. Žele sudjelovati u njihovu obrazovanju, pratiti ga, usmjeravati – jer se na taj način još više povezuju sa svojom djecom, odgajaju ih. Obrazovanje i vođenje računa oko djetetova obrazovanja i treba biti roditeljska briga! A ne samo školska! Kažu kako će CN dati svim učenicima istu priliku na obrazovanje. A do sada im nismo davali iste prilike?!?! Znači li to da sve do otkrića cjelodnevne nastave nismo dobro radili, davali iste prilike?! Kažu - učitelji će imati veće plaće... Učitelj ne bi bio učitelj da mu je u svemu najvažnija plaća. Kažu da će se učitelji više cijeniti. Pitam se kada je društvo postalo takvo i u kojem trenutku odlučilo da se učitelji ne cijene? Jer ne rade tipično radno vrijeme od tipičnih 8 sati?! Svatko tko je učitelj zna da ponekad radi i više od tog tipičnog vremena. Lako je pričati onome tko nije učitelj i nikada nije bio u razredu te ne zna koliko je to psihički zahtjevan posao, a u današnje vrijeme još zahtjevniji. Ne zna da naše radno vrijeme NIKADA ne završava, da razmišljamo o učenicima i školi u svakom segmentu svoga privatnoga života, točnije - ne znaju da živimo školu! Ne znaju za silna pripremanja, ispravljanja, neprestane brige... U interesu učenika i roditelja je da učitelji budu zadovoljni i entuzijastični u svome radu, a ne iscrpljene, hodajuće karikature nekadašnjih sebe (čemu će pridonijeti CN). Učitelji žele najbolje moguće obrazovanje svojim učenicima, ne libe se rada, žele reformu, ali sustavnu i dobro osmišljenu, a ne sklepanu zbrda-zdola na štetu svojih učenika. Trebamo se više okrenuti obitelji i obiteljskim vrijednostima koje su u ovo moderno doba tehnologije nažalost postavljene u neki drugi plan. Reforma je potrebna, ali NE u vidu cjelodnevne nastave, već ona koja će biti sustavno osmišljena od strane stručnjaka iz nastave, a na korist i zadovoljstvo učenika, roditelja i učitelja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 854 | Dijana Crnica | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave trideset i dvije godine i slažem se da su reforme unutar školstva potrebne, ali jednako tako je potrebno da djeca provode vrijeme sa svojim obiteljima, koje nažalost predloženim cjelodnevnim boravkom u školi uvelike bi bilo zakinuto, a samim tim izgubile bi se određene životne vrijednosti koje dijete može usvojiti isključivo unutar institucije obitelji. Što će biti s učiteljicama koje rade u produženom boravku, s profesorima informatike kojima je smanjena satnica, s malim područnim školama i kolegama koji u njima rade? Koliko sati učenici nižih razreda mogu biti koncentrirani i motivirani, a posebno djeca s poteškoćama? Cjelodnevna nastava za djecu bi bila mučenje. Cjelodnevna nastava ni u kom slučaju ne smije biti obveza za sve škole. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 855 | Vedran Pintarić | Eksperimentalni program | Poštovani, prema ovom programu, ukupno vrijeme koje bi učenici provodili u školi bilo bi 6,25/7 sati za učenike razredne nastave i 7,5/8 sati za učenike predmetne nastave. To bi Hrvatsku stavilo u rang Kenije u čijim školama učenici provode 7,5 sati dnevno te Čilea, zemlje u kojoj učenici provode najviše vremena u školi na svijetu. U Čileu učenici ovisno o uzrastu provode u školi od 6 do 8 sati, a prema ovom programu Hrvatska bi postala vodeća zemlja svijeta u dnevnom vremenu koje djeca provode u školi. Za usporedbu, učenici iz europske zemlje koja je već dugo godina među najuspješnijima na PISA istraživanju, Finske, provode 5 sati dnevno u učionicama, a učenici susjedne Italije 5,5 sati dnevno. Nadalje, boravkom u školi od 8:00 sati do 16:00 učenici predmetne nastave bi zimi bili potpuno lišeni mogućnosti boravka na dnevnom svjetlu. Primjerice, u našoj zemlji u mjesecu prosincu Sunce izlazi oko 7:30, a zalazi oko 16:15 sati , što bi značilo da učenici gotovo cijelo razdoblje dana u kojem ima dnevne svjetlosti provode u zatvorenom. Posebno su tu zakinuti učenici iz ruralnih područja koji putuju do škole, oni će zimi kretati u školu u mraku i vraćati se kući u mraku. U vrijeme kad je iznimno teško potaknuti djecu na boravak na otvorenom, uklanjanje same mogućnosti za isti će dodatno narušiti ionako sve slabiji antropološki status učenika. Umjesto ulaganja u ovaj nepotrebni eksperiment, idemo učiti od najboljih te krenimo u ulaganje u opremljenost škola, educiranje učitelja i moderniziranje kurikuluma. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 856 | MAJA DOMIJANIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram navedeni prijedlog eksperimentalnog programa neozbiljnim i nabrzinu “sklepanim” po svemu sudeći od stručnjaka koji nisu nijedan dan proveli u razredu s učenicima. Čitajući dokument , zapitala sam se i jesu li ikad prošetali barem praznim hrvatskim školama jer očigledno sastavljači nemaju uvid u prostorne uvjete 90% hrvatskih škola. 300 000 eura nije ni približno dovoljno da bi se jednu prosječnu hrvatsku školu dovelo na razinu potrebnu za kvalitetno izvođenje ovoga programa. Ovakav eksperiment u našim je školama neprovediv, a ako se provede, to će biti nekvalitetno i na štetu većine učenika. Nameće se nekoliko pitanja: 1. Gdje će i što jesti više stotina učenika koji bi, ukoliko budu u eksperimentu, trebali doručkovati i ručati u prosječnoj hrvatskoj školi (nemamo finske, danske ili švedske uvjete, a bilo bi, naravno, lijepo da djeca čiji roditelji to žele mogu zaista i ručati u školi)? Tko će to pripremati? Poslužiti? 2. Konkretno se osnovna (to je samo A1, bez uvećanja satnice A2 u kojoj se mora sudjelovati) satnica pojedinih učitelja uvećava za 4 sata tjedno/cca 16 mjesečno. Za to je, u “svrhu poboljšanja društvenog i materijalnog statusa odgojno-obazovnih djelatnika” kako predlagači ističu, predviđeno uvećanje osnovne plaće za 4.5%... Koje nije nikakvo uvećanje već mizerno plaćeno na silu nametnuto povećanje satnice učitelja. Nedvojbeno se radi o degradaciji i dodatnom iskorištavanju odgojno-obrazovnih djelatnika za još manje novaca (a mislili smo da ne može manje i niže). Izračun je jednostavan: za navedena dodatna 4 prekovremena sata tjedno/16 mjesečno (jer to su, kako god ih nazvali, uz postojeće propise PREKOVREMENI SATI) učitelj zadužen prekovremenim radom dobio bi cca. 130 eura. Ovako lijepo osmišljenim planom za ista 4 sata tjedno/16 mjesečno dobit će cca 50 eura. Nema što, odlična ideja za poboljšanje društvenog, a naročito materijalnog položaja učitelja. Ako je takva “računica” u ovom jasno definiranom dijelu koji se tiče točno određenog postotka za održane sate, pitam se tko će i za koliko sati dobiti tih famoznih 25%? Ravnatelji škola? 3. Zašto se nakon svakog sata (1., pa 2., pa nakon 3.sata 20min stanka) uvode odmori ili rekreacijske stanke kad znamo da su učenici najproduktivniji ujutro!? Pa pustimo kao i do sada (za 15min za mliječnu marendu) i onda nakon 5. ili 6. sata pauza od cca 1,30h za ručak i odmor moždanih vijuga)!!! A zatim iza ručka, vrijeme za praktične vještine- školski vrt, obrada drva, domaćinstvo, ekolozi, botaničari... Nešto gdje učenici neće biti primorani sjediti u klupi i sljedeća tri sunčana sata. Zašto se nije npr. “posudio” neki od učinkovitih modela razvijenih zemalja u kojima se dokazalo da je sustav funkcionalan i učinkovit nego se radio ovaj “dokument” pod geslom “uzeli smo pomalo od svih ponajboljih sustava na svijetu”? Bojim se da svaki magarac može na sebe tovariti do jedne točke – a to je točka crkavanja i kolapsa. Učenici će biti primorani boraviti u ustanovi do NAJRANIJE 15.30 što neće dobro utjecati na njihovo mentalno zdravlje, učitelji će kolabirati kad nakon 8 - 9 sati provedenih u školi kod kuće budu morali pripremati nastavu, planove, rješavati pedagošku dokumentaciju, ispravljati pisane provjere, izlazne kartice i nastavi niz…. Učitelji će početi ili bolje rečeno nastaviti bježati iz škola, a bit će još teže naći stručne ljude za brojne predmete. 4. Postoji li ijedan stručnjak u tom timu koji uviđa da navedeni eksperiment ne donosi rasterećenje učenika? Za učenike je uglavnom uvećana satnica postojećih i uvedeni su novi predmeti – kako se to može nazivati rasterećenjem?? Floskule da se više neće učiti kod kuće, da se neće ići na instrukcije, da će se sve odraditi u školi su, nažalost, samo floskule. Npr. u njemačkim školama koje imaju program za učenike od 8 do 16 sati, ručak i ponudu različitih aktivnosti i dopunskog rada (koji je nakon 13 sati izboran, nije obvezan) djeca također uče kod kuće iz jednostavnog razloga što je nakon nekoliko školskih sati mozgu i tijelu djeteta potreban odmor da bi nešto dodatno usvajalo. Gdje će se u našim školama odmarati ta djeca? Mi nemamo dvorane za tekvando, učenje sviranja gitare, sobe za čitanje, dvoranu za stolni tenis, dvoranu/scenu za uvježbavanje školskih nastupa, kabinete za pokuse...Naravno, sve navedene aktivnosti koje se odvijaju nakon obvezne nastave su u toj školi izborne i provode ih učitelji koji nisu provodili obveznu nastavu do 13 sati. Škola ima i školsku menzu koja se prostire na nekoliko stotina kvadratnih metara, a ima i zaposlene stručne suradnike, socijalne pedagoge koji rade SAMO S RODITELJIMA učenika radionice i roditeljske sastanke. E, to je ideja cjelodnevne nastave koju bi svatko normalan podržao! 5. Fama koja se diže oko instrukcija diže se iz pogrešnih razloga. Naime, većina učenika hrvatskih škola ne ide na instrukcije kako bi ispravila negativne ocjene jer ne može pratiti postojeće kurikule, već kako bi ostvarila bolji školski uspjeh. Mnogobrojni su učenici koji imaju dobre i vrlo dobre ocjene i žele biti odlikaši pa je to razlog njihova odlaska na instrukcije, a ne činjenica da im je 5 sati hrvatskoga jezika bilo malo ili da ta lijenčina koja im predaje nije dobro odradila svoj posao. S jedne strane se stalno u medije šalje poruka o poplavi odlikaša, a s druge strane poruka da svi MOGU i MORAJU MOĆI biti odlikaši. Pa, hajdemo stvari nazvati pravim imenom i reći da naprosto sva djeca nemaju iste kognitivne, afektivne i ine potencijale i ne moraju ih ni imati za ime Boga! 5. Stoji da je razredništvo “izborno sudjelovanje”. Ne znam znaju li predlagači programa da je razredništvo u učiteljskom žargonu najčešće “skup poslova koje nitko ne želi” (ne zbog djece, naravno) ili misle da će se ljudi otimati za njega kad vide poticaj od 2.5% uvećanja plaće? Na razredničke poslove odlazi najmanje 30% vremena jednog učitelja u osnovnoj školi. Taj posao nikad nije bio dovoljno i pošteno vrednovan. Znači li to da će učitelji, po ovom prijedlogu, moći birati žele li biti razrednici??? To bi svakako bila promjena koju iskreno svim srcem podržavam jer će napokon taj posao raditi baš oni kolege koji ga žele i uživaju u njemu… 6. Ideja dodatne individualne pomoći/poticanja izvrsnosti u razredu s 25 učenika je naprosto neumjesna. Kako je moguće raditi dodatnu ili dopunsku nastavu s 25 učenika u, uglavnom, premalim učionicama (A2)? Svakako je potrebno te skupine smanjiti na do 10 učenika, ali, ako svi učenici moraju sudjelovati - nije jasno kako će se to učiniti s postojećim brojem učitelja, a i za to opet nedostaje učionica/prostora. Trebalo bi smanjiti broj učenika po razrednom odjelu i inače , a ne samo za dod.ili dop. 7. Informatika – brojni učenici ne znaju napisati i poslati e-mail s privitkom, spremiti dokument na One drive i podijeliti poveznicu… sa satom manje pretpostavljam da se neće postići dodatno opismenjavanje na tom području. Jedan sat je malo. 8. Izvannastavne aktivnosti nisu obvezan dio zaduženja učitelja i odvijaju se nakon 15.30? Krasno, i to malo kreativnosti i stvaralačke energije za koju smo imali taj 1 sat, a često radili i u svoje osobno vrijeme, ode u nepovrat jer ćemo biti smoždeni i mi i djeca. 9. Rekreacijske stanke – tko će ih provoditi i gdje za sve učenike? 10. Ulazi li dežurstvo učitelja tijekom malih i velikih odmora u tjedno zaduženje/normu ili je to ono vrijeme kad se mi kao ustvari odmaramo? 11. Većina škola nema osigurane uvjete za pripremu učitelja za nastavu kako ne bi navedeno radili kod kuće (1 kabinet dijeli 5 učitelja, a brojne škole uopće nemaju kabinete za sve učitelje). Dakle, potrebno je svim učiteljima omogućiti miran i primjeren prostor za rad. 12. Smatram da za učiteljice produženog boravka itekako ima mjesta u osnovnoj školi i da bi trebale nastaviti raditi svoj posao. Jedna učiteljica razredne nastave ne može kvalitetno raditi ono što je dosad bio posao dviju. 11. Nije isto, i nikada neće biti isto, provesti 8 sati u učionici s djecom i raditi u uredu. Učiteljski posao je psihofizički zahtijevan na više razina i stoga ga svi i ne mogu raditi. Mi nemamo radno vrijeme jer je naš cijeli dan prožet poslom koji obavljamo. U neposrednom odgojno-obrazovnom radu trebamo biti u potpunosti koncentrirani, usmjereni, odmjereni, imati strpljenja, samokontrole otrpjeti nekad i uvredljiva ponašanja, biti primjer svojim učenicima. Može li tu razinu funkcioniranja zadržati čovjek koji će raditi po predloženoj normi? Za reformu, da, ali za ovakvu – odlučno NE! Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 857 | Brankica Vrbat | Eksperimentalni program | Poštovani, u svom komentaru želim istaknuti zašto je cjelodnevna nastava projekt koji se jedino može uspješno ostvariti s dva učitelja i nikako drukčije. Prvi razlog je sama priroda cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa koji ima cjeloviti pristup djetetu i obuhvaća međusobnu korelaciju predmeta (Hrvatski jezik – Glazbena kultura, Likovna kultura – Matematika – TZK – PID). Nastava s dva učitelja podiže kvalitetu rada na višu razinu (postoji već uhodani riječki model cjelodnevne nastave koji odlično funkcionira). Također, isti je postojao i u gradu Zagrebu 90-ih godina, a iskustva učitelja i učiteljica koji su provodili model bila su pozitivna. Opterećenje nastave koje bi imala samo jedna učiteljica ili učitelj psihološki i organizacijski nije u skladu s principima modernog poučavanja i zahtijeva promjenu pedagoških normi. Više učitelja u jednom razredu implicira bolje i objektivnije praćenje učenika, kvalitetniju nastavu i manje stresa koje bi sada nosio samo jedan učitelj. Vjerujte, to nikako nije zdravo niti za učitelja niti za učenike. Radim u školi u kojoj postoji produženi boravak i djeca jedva dočekaju drugu učiteljicu ne zato jer im je jutarnja učiteljica manje draga, već jer im je to psihološko rasterećenje, drukčiji pristup, jedna promjena i spremniji su za zadaću i učenje koje slijedi u PB-u. Isto tako, jedan učitelj praktično ne bi imao predaha u novopredloženom radnom vremenu (8h - 15h) unatoč pauzama jer su pauze isto dio odgojno-obrazovnog procesa koje provodimo s djecom. Rečeno je da će nakon 15 h ostati djeca koja žele. Upravo to je i dio sadašnjeg produženog boravka koji u potpunosti odgovara opisanom A2 programu. Kako je moguće da sada sve pada na leđa jednog učitelja? Rad s dva učitelja koji imaju podjelu glavnih predmeta i koji rade naizmjenice kombinirajući sate obrade u prijepodnevnim satima sa satima učenja u poslijepodnevnim satima, daleko je bolji ILI provođenje cjelodnevne nastave na principu sadašnje jutarnje nastave s produženim boravkom (što već postoji u mnogim školama). U sredini dana satnice bi im se preklopile (slično kao i odgajateljima u vrtiću), a u tom slučaju jedan učitelj bi preuzeo razred dok bi drugi imao od 60 min do 90 min vremena tijekom kojega bi se mogao pripremiti za rad: izrađivati ispite, primati roditelje prema dogovoru, a možda i dogovoriti terensku nastavu s lokalnim muzejom i sl. U predloženom Projektu uopće se ne predviđa vrijeme za pripremu u nastavi što je do sada bio jedan od relevantnih faktora u ostvarivanju ishoda. Kasnije bi drugi učitelj nastavio rad u skupinama u izvannastavnim aktivnostima i novim aktivnostima koje bi djeca izabrala i tako bi oba učitelja imala predloženu normu glede radnoga vremena. Projekt cjelodnevne nastave izostavlja učitelje produženoga boravka. Zašto? Je li moguće da će se učitelji PB proglasiti viškom kad za njih zasigurno ima mjesta u cjelodnevnoj nastavi. Ne samo da ima mjesta, već su oni zajedno s učiteljima u nastavi jedini mogući nositelji Projekta. Ne zaboravimo da učitelji PB imaju jednako znanje i kompetentnost kao i učitelji u nastavi i da trebaju nastaviti to znanje i dalje prenositi učenicima od 1.-4. razreda, a ne djeci u vrtićima. Razredna nastava i rani i predškolski odgoj nisu ista stvar! Ušteda radom samo jednoga učitelja bila bi zanemariva u odnosu na ono što će odgojno-obrazovni proces izgubiti, a to je kvaliteta rada. Što se tiče povećanja plaća, zaslužili smo je već odavno (sa i bez spomenutoga Projekta) s obzirom na visoko obrazovanje i zaostajanje u odnosu na druge djelatnosti u RH. Iako Projekt ne podrazumijeva povećanje plaće već plaćanje dodatnog rada (satnice). Ukoliko Projekt na predviđa sredstva za financiranje plaće drugog učitelja, dovoljno je promijeniti model financiranja na način da jedan dio sufinancira Grad (Županija), a drugi dio Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Zar nismo povukli dovoljno novca iz EU fondova? Nadalje, učiteljski fakultet već je obranio stajalište o nužnosti TZK u razrednoj nastavi. Slažem se s tim da je djeci potrebna svakodnevna tjelesna aktivnost, a ista je ostvariva kroz sportske aktivnosti koje bi vodili mladi kineziolozi. Dopunska nastava isključivo podrazumijeva neposredan rad učitelja s manjom skupinom djece koja nisu ostvarila obrazovne ishode, kao i dodatna nastava radi proširenja nastavnog sadržaja. U slučaju da dopunsku i dodatnu nastavu pohađaju svi učenici istovremeno, što Projekt predviđa, isto nije u interesu djece niti će zadovoljiti njihove potrebe, a samim time će se i smanjiti kvaliteta poučavanja. Kad se razboli učitelj u cjelodnevnoj nastavi, zamjenjivat će ga učitelj s Burze rada jer nema drugoga učitelja. To će organizacijski komplicirati nastavu jer se ponekad neće dovoljno brzo reagirati. Hoće li se onda ponovno zvati učitelje iz produženoga boravka koji su „otpušteni“ iz iste škole? Isto tako, ostali poslovi učitelja PB su predviđali pratnju pri organizaciji i realizaciji terenske nastave (odlazak u kino, kazalište, izlete, škole u prirodi…). Tko bi navedeno izvodio umjesto njih? Za kraj, moram napomenuti da podržavam svaku pozitivnu promjenu i reformu i smatram da uzajamnom komunikacijom i uvažavanjem možemo postići najbolje rješenje i zadovoljstvo svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa kako učenika tako i učitelja. Zahvaljujem! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 858 | IVANA VADLJA | Eksperimentalni program | Poštovani, živimo u vremenu u kojem se svijet računala i pripadajuće tehnologije mijenja i napreduje jako velikom brzinom te je i učenike potrebno poučavati u tom smjeru, pomagati im u razvoju njihovih znanja i vještina, poticati na rad i primjenu naučenog kako bismo se svi zajedno nesmetano mogli snalaziti u situacijama u kojima nam tehnologija treba, a u današnje vrijeme takvih je situacija sve više. Smatram da nam 1 sat informatike tjedno nije dovoljan za to. Ovakav bi način rada mogao demotivirati učenike i negativno utjecati na razvoj dosadašnjih zanimanja u tom području i na zanimanja budućnosti koja nam razvoj tehnologije donosi. Što se tiče Osnovne škole kao cjelodnevne škole, smatram da neće doprinijeti kvalitetnijem učenju, radu, životu i nastavi. Učenici nemaju svi jednake sposobnosti, mogućnosti, radne navike, obaveze i sl. te jednostavno neće svatko dobiti ono što mu najviše odgovara. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 859 | MATEJ ROGINA | Eksperimentalni program | Poštovani, tehnologija je sveprisutna, informatička pismenost je od velike važnosti i za par godina gotovo da neće postojati ni jedan posao a da neće trebati barem neko znanje iz tog područja. Ideja da se smanjuje satnica predmeta Informatika je u potpunosti kriva. Jedan sat tjedno nije dovoljan da učenici usvoje neke temelje, ponekad je dobar dio sata potreban da se svima poslože računala i da rade kako treba. U područnim školama gdje ne postoje informatičke učionice, učenici moraju svaki puta postaviti prijenosna računala na svoje stolove i posložiti opremu. Tamo se još više vremena utroši na takve dodatne poslove. Treba pod redovnu nastavu staviti dva ili više sata informatike od prvog do osmog razreda. Barem dva sata tjedno su neophodna da bi učenici naučili neke osnove. Ideja da je ovime satnica informatike uvećana za 100% je potpuno besmislena. Trenutno u mojoj školi preko 90% svih učenika pohađa nastavu informatike (iako je svima osim 5. i 6. razreda izborni predmet), što znači da su oni svakako u gubitku. Što se tiče ideje da u popodnevnim satima u cjelodnevnoj nastavi mogu dodatno učiti iz informatičkog područja i da će im to više značiti je isto tako besmislena. Prije dvije godine zaposlilo se mnogo učitelja informatike kada je informatika posala izborni predmet i u nižim razredima. To sada znači da će svi ti učitelji izgubiti dobar dio norme ili posao u potpunosti. Primjerice ako trenutno u školi rade četiri učitelja informatike, svaki sa 22 sata redovne nastave u jednom tjednu i svaki u 11 razrednih odjela (22+22+22+22 = 88 sati informatike), po novom principu ispada da su za to dovoljna dva informatičara koja će raditi svaki u 22 razredna odjela po 22 sata (22 + 22 = 44 sati informatike). INA (B1) je ograničena na dva sata, informatičarima se s time ne može pokrpati tolika rupa u normi. S druge strane kako je rečeno u medijima da će popodne biti omogućeno dodatno učenje informatike, tko će to odrađivati ako je INA ograničena na dva sata tjedno po učitelju. Druga stvar, pod ostale poslove je stavljeno "Vizualni identitet škole; Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika itd." te to više ne ulazi u normu. Što znači da će to sve raditi manji broj informatičara nego je dosad, s obzirom da će neki izgubiti normu i posao, a to neće biti ništa dodatno plaćeno kao što je primjerice Sat razrednika ili Rad s učenicima u potpori, potpomognutom i obogaćenom učenju (A2). Ispada da će informatičari još više raditi pro bono nego što je dosad, umjesto da se: IKT podrška, održavanje web stranice, administrator e-dnevnika itd. svi ti važni poslovi stave pod redovnu normi s više sati nego dosad ili barem dodatno plate. Smatram da je ovaj "eksperimentalan program" formuliran bez ikakvog dogovora s učiteljima ni sveučilišnim profesorima koji se bave tom tematikom, te da su nabacane ideje iz modela drugih država kao što je primjerice Švedska bez prevelikog ulaska u detalje i bez ikakvog dugoročnog razmišljanja. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 860 | Tatjana Perić | Eksperimentalni program | Zna li netko kakva je situacija s glazbenim školama? Izvanškolske aktivnosti počinju tek poslije 17h. Koja će to glazbena škola moći primiti sve svoje učenike od 17h do 21 ili 22h. Djeci će se ubiti volja za nečim što je možda potencijalno njihov životni put! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 861 | Ana Graša | Eksperimentalni program | Poštovani, nakon što sam pročitala prijedlog Eksperimentalnog programa za uvođenje cjelodnevne škole zaključila sam da je napisano neizvedivo u barem 80 % osnovnih škola u Hrvatskoj. Počevši od organizacije prehrane. Postoje škole koje još nemaju ni školsku kuhinju, a kamoli da će biti u mogućnosti pripremiti kvalitetan ručak svim učenicima istovremeno. Nadalje, prema ZOO, članak 51., učenici razredne nastave ne smiju imati više od 4 sata dnevno (20 sati tjedno), a predmetne više od 6 sati dnevno (30 sati tjedno) redovne nastave. Prema prijedlogu Programa, kad se zbroje povećanja satnica pojedinih predmeta i satnica novih predmeta koji se uvode, učenici od prvog do trećeg razreda bit će zaduženi tjedno s 25, učenici četvrtih razreda s 27 sati, a predmetne 31 (peti i šesti razred), odnosno 33 sata (sedmi i osmi razred). Meni, kao satničaru, objasnite kako u razrednoj nastavi posložiti 25 sati nastave u 20 sati? Ili 33 sata u najviše 30 sati u sedmom i osmom razredu? Kako će učenik prvog razreda zadržati koncentraciju i biti motiviran za rad do 15 sati? Nikako. Čak ni učenici osmih razreda, koji su naučeni na mnogo toga, gube motivaciju (bez obzira na pauze) do 6. sata. Zamislite učenika koji ima poremećaj pažnje kako sjedi u školi do 15 sati. To je za njega mučenje, a ne pomoć u učenju. Mijenjate Zakon o odgoju i obrazovanju prije uvođenja cjelodnevne nastave. Naveli ste da stručni suradnici škole sudjeluju u A2 programu, uza sve ostale poslove koje izvode. Prema tome, dopustite zapošljavanje dodatnih stručnih suradnika u svaku školu. Svaka bi škola, bez obzira na broj učenika, trebala imati pedagoga, defektologa, psihologa i, po potrebi, socijalnog pedagoga. Zašto sat razrednika nije u programu A1? Sat razrednika nije „samo tako“ za održati. To je sat za koji je potrebna puno veća i detaljnija priprema nego za redovnu nastavu. Trebalo bi povećati broj satova koji se odnose na razredništvo. Što će biti s učiteljima u produženom boravku? U Programu A2 navodi se kako učenici imaju slobodu odabira načina učenja – u grupama, samostalno, šetajući ili sjedeći. Što je s učenicima koji vole učiti u tišini, izolirani od vanjskih zvukova i utjecaja? Nekim učenicima više odgovara učenje u večernjim terminima nakon odmora i igranja, a ne odmah nakon nastave. Zanima me kako će škola koja ima, recimo, 400 učenika od prvog do osmog razreda, to omogućiti? I tko će biti s učenicima? Ja, kao jedini učitelj u školi koji predaje fiziku, neću biti u mogućnosti kvalitetno se posvetiti učenicima koji se školuju po redovnom programu, učenicima koji se školuju po redovnom programu uz individualizirane postupke i učenicima koji se školuju po redovnom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. A stručni suradnici neće moći pomoći svima istovremeno. Također, škole moraju uložiti napor u osiguranje prostora za odmor, igru, relaksaciju učenika i aktivnosti različite od sjedenja u školskim klupama. Gdje? Školska dvorana (igralište) ili dvorište nisu dovoljni za sve. Što je s učenicima koji imaju pomoćnika u nastavi? Na koji će način njima biti omogućeno učenje prema programu A2? Hoće li se tada i pomoćnicima povećati satnica? Mnogo učenika sudjeluje u izvanškolskim aktivnostima. Ako su svaki dan u školi do 15:30 sati, kad će pohađati Glazbenu školu ili sportske aktivnosti? Učenici će tu biti na gubitku. Satničarstvo ste stavili u ostale poslove. Zašto? Nikako se ne slažem s time. Slaganje rasporeda zahtijeva mnogo vremena i koncentracije, uz pripremanje za redovnu nastavu. Ponekad je zahtjevnije složiti raspored nego se pripremiti za sat. Uz sve navedeno, kad ćemo se pripremati za nastavu? Zbog cjelodnevne škole učenici neće moći provoditi niti kvalitetno vrijeme sa svojom obitelji. Kad se smanji broj učenika u razredima, poveća broj stručnih suradnika u školama, sve škole opreme potrebnim priborom za nastavu i relaksaciju učenika, omoguće pomoćnici svim učenicima kojima su potrebni, sagrade školske kuhinje gdje je potrebno, promijeni ZOO, tek se tada može razmišljati o kvalitetnim promjenama u školovanju. Prije ne. Ana Graša | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 862 | Tatjana Perić | Eksperimentalni program | Rekao je ministar i da sadašnji produženi boravak koji je čuvanje djece zamjenjuju organizirane aktivnosti nakon nastave pa će djeca sve napisati u školi. Učiteljice ne čuvaju djecu niti su se za to školovale. Ako ovo zaista netko čita, ovaj dokument SE MORA izmijeniti! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 863 | Tatjana Perić | Eksperimentalni program | Poštovani, Učiteljica sam informatike od 1. do 8. razreda. Ono što mogu reći je da je nemoguće jedan sat tjedno odraditi ono što mi napravimo u blok satu informatike. Učenici su bez nadzora kod kuće i na satu informatike uče o sigurnosti rada na računalu, pravila ponašanja na internetu, opća kultura o radu na računalu te ovim što bi stavili da su dva sata - jedan obavezni, a drugi dio izvannastavno - već sad se roditelji i učenici bune da ne žele držati djecu u školi do 17 sati! Dakle, učitelji informatike će raditi u A1 dijelu, čekat će dok prođe A2 dio i onda opet u B1. Zanemarujemo činjenicu da roditelji svojoj djeci u najranijoj dobi daju mobitele, tablete i dr. ne bi li ih smirili. Citiram profesoricu Ivanu Ružić: "Poučavaju li ih oni o sigurnom i odgovornom korištenju društvenih mreža i dr.? Sami roditelji svojoj djeci stvaraju korisničke profile usprkos dobnim ograničenjima! Kada se dogode neželjene situacije brže bolje traže školu da riješi problem koji se niti nije dogodio u školi i ni na koji način nije povezan s nastavom informatike. Jesu li roditelji dovoljno kompetentni?" Očekivalo se u 21. stoljeću da će informatika postati obavezna DVA ŠKOLSKA sata minimalno! Za Informatiku ministar kaže da je ne smanjuje, a za trajanje obaveznog dijela prije nekoliko dana je rekao do 15, 15:30, a sad kaže da će to možda biti i do 14 sati. Obećao je za popodne zaposliti nezaposlene ljude i one koji nemaju satnicu, a rekao je da niti će se povećavati satnica ikome niti će biti uvođeni novi obavezni nastavni sadržaji. Prema predstavljenim satnicama, značajno će se povećati tjedno opterećenje nastavom u svim razredima OŠ. Ovaj program su izrađivali ljudi koji nemaju pojma što znači provesti 7 školskih sati s učenicima! Velika sramota za školstvo! Očekuje se od učitelja da odradi s učenicima do 17 sati sve, a nakon toga dolazi kući i nosi POSAO sa sobom! U kojem vremenu učitelji imaju predviđeno sastavljanje provjera, priprema za sat, ispravljanje testova? Jel' u tom vremenu imamo roditeljske, vijeća, terenske, kazališta/izlete...? Zašto su tvorci CDŠ u potpunosti odbili bilo kakvu pomoć ili konzultacije onih ravnatelja i škola koje model cjelodnevne nastave provode već 40 godina? Veliki minus za povećavanje satnice svima, ukidanje PB-a i sve se napisalo dijelomičo nestručno. Jedinu korist će imati ravnatelji jer će dobiti novac za opremanje škole... drugo apsolutno ništa. Na štetu učenicima i učiteljima. Citiram i Marka Polića "Obećano je rasterećenje učitelja i učenika, a u ovom planu pokusnih "cjelodnevnih škola" se samo spominju dodatne obaveze. Nigdje ne piše(kako je to obećano) kako će popodnevni program provoditi nezaposleni učitelji i oni sa nepunom satnicom koji žele, već se sve poziva na dodatno masovno educiranje i raznorazne prezentacije i tumačenja. " Slažem se sa Miljenkom Župan kad kaže da moramo biti svjesni da su 4 sata dnevno kvaliteta nastave, 6 su već ofrlje, a sve više od toga je dežurstvo/prisutnost bez angažmana. Ali onda pati sva nastava, od prvog do osmog sata. Ako odrastao čovjek, stručnjak, od 8 sati radnog vremena radi efektivnih 6 (sve uredno izmjerili Šveđani i Nijemci), koliko rade nezainteresirana djeca i nastavnik opterećen s 8 sati nastave? Što ćemo s ova dva sata dnevno? Mislim da dotični ne znaju koliko VREMENA DNEVNO ode učiteljima koji su administratori matice, ednevnika, voditelji područnih škola, IKT, satničar, voditelj smjene, vođenje međunarodnog ili nacionalnog projekta, zbor, vizualni identiteta... a sad bi sve to u ostale poslove. Neka izađu na teren i razgovaraju sa strukom. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 864 | Nicole Combaj | Eksperimentalni program | Poštovani, iako vidim puno problema, osvrnut ću se na onaj dio koji se mene osobno najviše tiče - razredna nastava i produženi boravak. U trenutnom sustavu nastava traje od 8 ujutro do 11:30/12:15/13:05, a produženi boravak nakon toga, do 17 sati. To obavljaju dvije učiteljice. Učiteljica RN ("jutarnja") često ostaje još nekoliko sati u školi ispravljati materijale, pripremati se za buduću nastavu, organizirati izlete, razgovore, popunjavati silnu administraciju i papirologiju, bilješke, upisivati ocjene itd. One koje ne ostanu u školi, to rade kod kuće. Vjerujem da većina učiteljica i danas radi svakodnevno oko 8 sati. Učiteljice produženog boravka u školi provode najmanje 5 sunčanih sati. Za vrijeme svog rada, one ne stoje kao kipovi, već provode odgojni-obrazovni rad s učenicima. Iako je i slobodno vrijeme tu, to je slobodno vrijeme za učenike, a ne za učiteljicu. Učiteljica mora motriti, intervenirati, ispravljati, zabavljati, usmjeravati, itd. učenike za to vrijeme, što je sve samo ne opuštajuće. Za vrijeme ponavljanja sadržaja i pisanja zadaće učiteljica mora imati spremne dodatne materijale za ponavljanje, osmišljene igre kroz koje će učenici učiti, mora znati što će raditi s kojim učenicima, jer često učenici trebaju različitu podršku u učenju. U organiziranom vremenu provode se razne radionice i projekti, koje je također potrebno samostalno osmisliti, organizirati i pripremiti. Materijale za te projekte najčešće učitelji PB plaćaju sami od svog vlastitog privatnog novca! Ponekad nešto doniraju roditelji, ali ako bi se oslanjali samo na donacije roditelja i donešen pribor, malo kad bi se nešto moglo napraviti. Često učiteljice PB moraju mijenjati "jutarnju" učiteljicu. Najčešće nakon 2 ili 3 uzastopna dana rada od 8 ujutro do 17 h slijedi teški fizički umor, a i psihički. Ne ostaje puno snage, a ni vremena za pripremu i ostale poslove koji se moraju obaviti nakon neposrednog rada s učenicima. Koncentraciju je nemoguće održati toliko dugo. Radi se svo to vrijeme bez pauze. Kad je učenicima odmor, nama je tek tad najnapornije jer često tad isprobavaju granice i tad su najživlji. Nema baš ni vremena da učiteljice pojedu nešto tijekom cijelog dana, osim možda pokojeg zalogaja, kad će svejedno punih ustiju morati odgovoriti na neko pitanje učenika, osim ako učenici nemaju informatiku, vjeronauk ili engleski pa pojede nešto za vrijeme tog sata. Nerijetko nakon 2-3 dana cjelodnevnog rada učiteljicama padne imunitet i razbole se - jer je to fizički i psihički prenaporno i nemoguće je dugoročno tako raditi! Privatni život učiteljice u tom slučaju ne postoji! Nakon što učiteljica doputuje kući, ako ima sreće pa nema obaveza oko vlastite obitelji onda kratko predahne, pa se onda uhvati ostalih poslova, administracije i pripreme za budući rad. U ovom prijedlogu cjelodnevne nastave predlaže se da sve to radi uvijek jedna učiteljica! A zna se koliko je naporno i kad to rade dvije. Što fizički, a što psihički naporno. Mislim da to nije dugoročno održivo jer će sve učiteljice redom oboljevati zbog iscrpljenosti, kvaliteta nastave će nužno padati jer neće ostati vremena za pripremu, a i koncentracija učiteljica će padati jer je nemoguće toliko dugo bez pauza biti 100% koncentriran na rad, i na sto stvari paziti u istom trenutku. Ovu reformu vidim kao kraj ikakve kvalitete u nastavi, pogotovo u razrednoj nastavi. Trenurno postoji puno problema u nastavi i potrebna je reforma, ali ne ovakva. Nije mi jasno zbog čega se uvijek ide "navrat nanos" izmišljati nešto novo, umjesto da se prvo popravlja ono što ne valja, a ne samo uvodi nešto novo samo da bi bilo drugačije. Nije svaka promjena kakva god da jest nužno promjena na bolje. Zašto nije uzet primjer riječke cjelodnevne nastave? To je u praksi već godinama i funkcionira. I rade to dvije (2!) učiteljice. Trenutni problemi su, barem što se tiče RN i PB: previše učenika u razrednim odjelima, smanjenjem broja učenika na maksimalno 20 povećala bi se kvaliteta rada; previše učenika s teškoćama u učenju ili ponašanju unutar istog odjela - nemoguće je da se učiteljica u dovoljnoj količini posvećuje i njima i svima ostalima; nedostatak osnovnih materijalnih potrepština za rad - učitelji iz svog džepa financiraju pribor za rad (toner, papir, repromaterijali, igračke za boravak itd.), a papir za ruke uglavnom donose roditelji; premala plaća učitelja za trenutnu količinu rada s obzirom na prosječnu plaću u RH i troškove života - većina učitelja ako živi samo od svog rada, a ne i od drugih prihoda i još mora plaćati najam stana ili kredit (koji je s obzirom na primanja nemoguće i dobiti), ipak samo preživljava, a ne može si ništa osim osnovnog priuštiti; problem s preteškim torbama učenika - svi su udžbenici radni pa se svake godine bacaju i kupuju novi, radne bilježnice su jako debele i često nekvalitetne. Dodat ću još jednu osobnu stvar - privatni sam život maksimalno organizirala oko posla. Kupili smo stan blizu škole da ne putujem jer si u obitelji ne možemo priuštiti 2 auta, a niti gorivo itd. i kako ne bih gubila vrijeme na putovanje, već to vrijeme posvetila vlastitim obavezama i obitelji. Pitanje je - hoću li ja nakon 5 godina ugovora na neodređeno sad dobiti otkaz, ili u najboljem slučaju premještaj negdje dalje, zato što se netko sjetio smisliti neku reformu, bez zapravo ikakvih utemeljenja? Zašto se sad, nakon toliko truda uloženog u školovanje, da uopće dobijem ugovor za stalno i unaprjeđivanja svog rada, osjećam kao da sam bila nebitna uloga koju se samo čeka maknuti jer gotovo da nije ni spometnuta u ovom dokumentu, pa samo čekam hoću li ostati i bez posla, i bez uvjeta za egzistenciju?! Lijep pozdrav uz nadu da će se ipak razmisliti o spornim problemima prije nego se krene u provedbu! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 865 | Ivana M | Eksperimentalni program | Poštovani, Ovim putem želim izraziti neslaganje s eksperimentalnim programom "Osnovna škola kao cjelodnevna škola" - nikako pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Osvrnut ću se samo na neke važne dijelove dokumenta: - povećanje satnice učenicima bez prethodne suglasnosti roditelja smatram krajnje nedemokratskim kako za roditelje, tako i za učenike (ne poštivajući njihova prava na slobodno vrijeme i igru kod kuće, s obitelji, asistentima i sl.) - u dokumentu se izričito navode idealne situacije (kojih u razrednoj i predmetnoj situaciji nema), ne spominju se nigdje učenici s lakšim teškoćama (u razvoju, govoru, spektri i sl.) koji moraju pratiti nastavu bez asistenta ili PP, a imaju poteškoće, učitelj nije svemoguć i nije robot da tijekom tjedna svaki dan po 8 ili više sati uspije svakom učeniku pristupiti ili pomoći, ako učenik nije voljan i spreman za rad. Napomena svim stručnjacima koji pišu ovakve programe - izađite na teren mjesec ili više dana, provedite s takvim razredima/učenicima dan i probajte ispuniti sve što je napisano. - kao roditelj koja ima dijete s poteškoćama bubrega i koji nadam se neće imati prepreka za savladavanje znanja i gradiva prva neću pustiti svoje dijete prisilno u školu do 14h (RN) 15h ili 15i 30h jer takvih higijenskih uvjeta u školi nema, niti će ih imati u Vašoj CN (napomena: sada dobivamo upute kako smanjiti potrošnju ubrusa od 3 kn, a ostalim osnovnim uvjetima ne želim ni pisati). - kao učitelj - ovo je nepravda za sve VSS stručnjake u školstvu, bez prava glasa, saznajemo sve novosti iz medija... I za kraj, kao roditelj - borite se kao lavovi za svoju djecu. Ako nećemo mi sami, neće nitko za nas/za njih već će biti prepušteni ovom sustavu i pojedincima koji pišu, odlučuju umjesto nas. Možda može proći nasilu, ali uništit ćete toliko djece, obitelji da više EKSPERIMENTE nećete imati na kome provoditi. S poštovanjem, Ivana Madžarević, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 866 | Vesna Gal | Eksperimentalni program | Poštovani, nužnost promjena našeg odgojno-obrazovnog sustava je neupitna. No je li ovim Dokumentom to moguće provesti na kvalitetan, uravnotežen, PRAVEDAN i učinkovit način, vrlo je upitno. U dosadašnjim komentarima gotovo nitko, ili nisam uspjela sve iščitati, nije se dotaknuo administrativno-tehničkog osoblja. Nisu li i ti ljudi također dionici sustava odgoja i obrazovanja koji su najmanje plaćeni, a prema ovome bit će još manje jer 4,5 % na njihovu plaću kap je prema povišici koju bi dobili npr. ravnatelji. Naravno da je najveća odgovornost provedbe programa na ravnateljima, ali koliko će se povećati obujam poslova tajnicima, računovođama, kuharicama, spremačicama... zar zaista to procjenjujete na kojih par desetaka eura? Ne, nisam jedna od njih, ali me boli nepravda! Učiteljica sam RN-e i u Dokumentu ima stvari koje bih pozdravila: sat više za HJ, M, pola sata više za GK-u, LK-u... Nikako se ne bih složila s oduzimanjem nam TZK-e. Ako nam vratite GK-u u četvrti razred, kako će kolege glazbenjaci popuniti svoju satnicu (u većini 4. razreda rade učitelji PN-e)? Bilo bi u redu da se u A2 dijelu nađe prostor za izvannastavne aktivnosti jer učenici razredne nastave neće sigurno ostajati nakon 15 sati u školi iako je dokazano da mnogi od njih uživaju u izvannastavnim aktivnostima i rado se uključuju. Ali jednostavno neće biti sposobni! A ukidanjem upravo tih aktivnosti škola polako gubi svoj identitet jer upravo su izvannastavne aktivnosti ono po čemu se razlikuju školski kurikulumi, nije li tako? S velikom većinom komentara kolega iz PN-e se slažem. Ljudi se boje za svoje satnice, kolege iz produženog boravka posebna su priča. Stavimo se u njihov položaj! Mnogo je nejasnoća, nedorečenosti, dvosmislenosti... Hvala! Vesna Gal | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 867 | Lucija Kalin | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam RN s 28 godina rada u struci. Mentorica sam studentima, pripravnicma, stručnim ispitima za RN. Radila sam i u nastavi i u produženom boravku. Gotovo u svakoj generaciji imam učenike s manjim ili većim teškoćama, kao i darovite učenike. Svjedočim promjenama društva, obitelji i učenika u tih tridesetak godina. Tijekom svoga radnoga vijeka dočekala sam, odradila i otpratila u povijest razne reforme. Inicijative su bile dobre, detektirale su postojeće probleme sustava i nudile zaokret i poboljšanja. Problem je navijek bio u nedovoljnoj osmišljenosti, površnoj pripremljenosti, a-priornom stavu da se implementira ta nedovoljna pripremljenost i paušalnom, ali vrlo opasnom obećanju (roditeljima) da će od sutra učenicima u školi biti zabavno i lagano... Mnogo su puta sudionici odgojno-obrazovnog procesa imali priliku reći što misle tome, ali nisam stekla dojam da ih se ozbiljno uvažilo. Mšljenja sam da i ovaj eksperiment ima sva navedena obilježja. Mnogo je spornih momenata, što dokazuju brojne – sve do jedne negativne – reakcije. Od onih suštinskih (načelne prirode), preko stručnih do tehničkih (izvedbenih). 1. Obavezna cjelodnevna nastava za sve Slažem se sa svim dosad iznijetim argumentima koji se protive OBVEZNOSTI PROGRAMA CN. Legitimna je želja roditelja koji imaju tu mogućnost da provode vrijeme sa svojom djecom; svima koji rade u nastavi je poznato zasićenje učenika (nastupa to prije što su učenici mlađi); individualni stilovi učenja su bezbrojni; tu je i već spomenuta nužnost razvijanja radnih navika, samostalnosti i odgovornosti... Postojeći model produženoga boravka moguće treba oplemeniti (prvenstveno ulaganjem u opremu prostora u kojima se odvija; isto tako omogućiti taj model diljem Hrvatske), ali svakako valja zadržati pravo roditelja da program izaberu ili ne. U PN ponuditi sličan model, izborno. 2. Nejasan status učitelja PB Neprihvatljiva mi je pomisao da bi se predložena reforma oglušila na postojanje tisuća učitelja koji bi de facto postali višak. Potpuno neopravdano, jer njihovo sadašnje zaduženje upravo i jest ono što predviđa A2 i B1. Neprihvatljivo je njihovo zbrinjavanje u vrtićima ili slično. Kolegice i kolege koji rade u PB su učitelji koji su završili Učiteljski fakultet, stručni su za rad s učenicima rane školske dobi, a ne predškolske. Kao i obrnuto. 3. Povećanje norme u RN Na stranu brojanje školskih ili sunčanih sati tzv. neposrednog odgojno-obrazovnog rada: učitelj koji bi bio zadužen za rad s učenicima od 8 do 15 (ili 17) sati čitavo je vrijeme u neposrednom kontaktu s učenicima. Odmori za učenike nisu i odmori za učitelje: učenici nisu staklenke s krastavcima koje mirno stoje na polici u špajzi. Rad takvog intenziteta nije i ne može biti usporediv s radom u uredu, jer je fizičko, a pogotovo psihičko umaranje enormno. To svjedočimo svi koji smo na zamjenama RN-PB odradili dan od 8 do17 sati. Nakon nekoliko dana takvog rada smo potpuno iscrpljeni, a neki to uopće ne mogu izdržati. Žalosno je da je iz našeg resornog ministarstva došao ovakav naopak prijedlog, jer je barem dio osoblja predlagača radio u nastavi i trebao bi znati koliko se učitelj troši na svom radnom mjestu. Zašto i kome mi moramo dokazati da zaista radimo 8 sati, iako smo iz škole izašli u 13 sati ? Čini se da to trebamo dokazati prvenstveno ministarstvu ! Kako će naš rad poštivati ostatak društva, ako ga ne priznaje i ne poštuje naše ministarstvo? 4. Ostali poslovi Pripremanje za nastavu, rad u stručnim tijelima škole, rad s roditeljima, stručna usavršavanja (...) Kad? Napomena: jeste li ikad pomislili da i mi (učitelji) imamo svoje individualne stilove pripremanja za rad. Netko je koncentriran i produktivan u 16 sati, netko u 19. Ali definitivno nitko nije produktivan za vrijeme „rupe“ u rasporedu – uvjeti rada omogućavaju eventualno poklikati izostanke ili sličnu sitnicu. Ozbiljan rad može se raditi samo u ozbiljnim uvjetima – zašto ne doma, u čarapicama? Pa pola bankarskog ili IT sektora radi od doma, vrlo savjesno i produktivno. Zašto je ministarstvu problem da tako rade i učitelji – ako im bolje odgovara od rada u žamoru zbornice ili nepostojećim kabinetima? 5. Satnica TZK – Praktične vještine – Svijet oko nas Potpuno je neprihvatljivo da se učiteljima RN oduzme predmet za koji su u potpunosti osposobljeni diplomom Učiteljskoga fakulteta, u sklopu kojega je položena Kineziološka kultura i Kineziološka metodika, svaka u trajanju od nekoliko semestara i primijenjena na ranu školsku dob (vidi o tome i očitovanje UF). Za "utjehu" bili bismo zaduženi dvama predmetima koji još nemaju ni kurikula niti ikakvih konkretnih obrisa, a za koje bi nas se osposobljavalo nekim brzim tečajem. Zašto baš nas? Ili možda netko misli da su učitelji RN boljih predispozicija za pletenje i krpanje guma na biciklu od učitelja TZK, povijesti, matematike... 6. Smanjenje satnice Informatike Sva argumentacija koju su iznijeli predmetni kolege je na mjestu. Nedopustivo. 7. Rad s dijelom učenika u A2 – tko je i gdje s ostatkom učenika? 8. Gdje se održava Vjeronauk, a gdje Svijet oko nas, ako trebaju biti istovremeno? Koliko je to još dodatnih prostora? 9. Vremena početka i završetka nastavnih sati u RN ne poklapaju se s počecima i završecima sati u PN. Kako kolege koje predaju strani jezik, Vjeronauk, Informatiku u oba programa održavaju nastavu, kad npr. trebaju održati 4. sat u RN, a 3. i 5. u PN? Mnoge su još probleme iznijele moje kolegice i kolege. Podržavam njihove stavove i argumentaciju. Mišljenja sam da ovako zamišljena cjelodnevna nastava neće biti na dobrobit niti djece, niti njihovih roditelja, niti nas učitelja. S poštovanjem, Lucija Kalin | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 868 | Ines Hajsok | Eksperimentalni program | Poštovani, na prvu riječ uvođenja cjelodnevne nastave u školstvo povezala sam cjelodnevnu nastavu s dosadašnjom praksom nekih škola u Rijeci koje godinama provode takav oblik školovanja s dva/ dvije učitelja/ učiteljice razredne nastave koji su podijeljeni u odgojno- obrazovnom procesu. Na žalost prvim detaljnijim informacijama ostala sam uistinu razočarana, zbunjena i šokirana time da je cjelodnevna škola rezervirana za jednog/ jednu učitelja/ učiteljicu. Učitelji razredne nastave trenutno rade na punoj satnici od 40 sati tjedno i nije nimalo smiješno ni realno reći da će učitelji sada raditi samo sat više za 263 eura više. U medijskom se prostoru ismijava učitelje i prikazuje kao nezhvalnima što uz tako veliko povećanje pružaju otpor. Ne podržavam ovaj prijedlog eksperimentalnog programa zbog ignoriranja učitelja razredne nastave koji rade u produženom boravku. Pozivam ministra da sa mnom odradi jedan dan u produženom boravku, pod rad mislim na njegovo mišljenje da se tamo čuvaju učenici. Nije prikazano koja je uloga učitelja produženog boravka u ovom programu ni kako će se njima osigurati radna mjesta u ŠKOLAMA gdje je i njihovo radno okruženje. Cjelodnevnu nastavu vidim isključivo kao nastavu koju provode dva/ dvije učitelja/učiteljice razredne nastave. Oni su educirani za svoje zanimanje koje su kroz 5 godina studija stekli diplomom i imaju znanje da obavljaju SVE predmete razredne nastave. Ovim se referiram na TZK koji pripada učiteljima RN. Cjelodnevna nastava može biti samo opcija u školama, ali nikako obaveza za sve škole! Srdačno, Ines Hajsok, mag, prim. educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 869 | Vedrana Sabljo | Eksperimentalni program | Poštovani, vodeći se radnim iskustvom u privatnoj i državnoj školi, dolazim do zaključka i izričito stojim pri tome, kao i svi moji kolege kako je učenicima neophodno samostalno učenje kod kuće. Svaki učenik ima svoju brzinu i metodu učenja. Nemoguće je da u učionici po 15,20 ili čak 30ak učenika svi jednako kvalitetno nauče - potreban je mir i tišina, neometajuća okolina za kvalitetno učenje. Nažalost, nije se razmišljalo o različitosti i individualnosti svakog pojedinca (učenika). Podsjećam kako u HR školama ima sve više učenika s raznim dijagnozama te bi ih se na ovaj način demotiviralo (imaju poteškoću, nisu prihvaćeni, nelagodno se osjećaju, itd.). Prije donošenja neke odluke, kao ekonomistica ističem kako je neophodno istraživanje tržišta. No, je li to napravljeno? Da je napravljeno istraživanje tržišta, bilo bi vidljivo kako je nemoguće provesti ovu ideju KVALITENO. Nadasve, u današnje vrijeme je više nego ikad potreban individualni pristup svakom učeniku. Svakog pojedinca se treba poticat na rast i razvoj (RiR je individualan za svakog pojedinca). Ističem kako imamo iznimno talentiranih učenika, ali i onih koji imaju poremećaje, dijagnoze, razne potrebe itd. CDN neće biti produktivna ukoliko se očekuje da svi ti različiti učenici uče u istoj prostoji, po istom principu, istim tempom. Nadam se da ćete uzeti u obzir i ono najosnovnije - nekome odgovara učenje na glas, dok nekome odgovara učenje u miru i tišini. Kako će te to riješiti?! Retoričko je pitanje. U nadi kako ipak neće doći do Cjelodnevne nastave te da će se raditi na individualnom pristupu svakog učenika, LP Vedrana Sabljo | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 870 | MELITA GRGANTOV | Eksperimentalni program | Cijenjeni, po drugi put iščitavam brojne komentare svojih kolegica i kolega, te sama po drugi put pišem. Drago mi je što su konačno mnogi prosvjetni djelatnici odlučili otvoreno i bez dlake na jeziku reći sve što ih godinama muči. Drago mi je što otvoreno upozoravamo svi na brojne nedostatke i nelogičnosti sustava, te obezvrjeđivanja i omalovažavanja prosvjetnih djelatnika od strane Ministarstva i instant dovedenih ministara. Problem je očito puno širi no što to na prvu izgleda. Neću sada ponavljati promišljeno i pametno sročene izjave i argumente svojih kolegica i kolega, već ću ih sve samo pohvaliti. Njihove izjave potkrijepljene vrlo pronicljivim komentarima vraćaju mi nadu u našu struku. Još uvijek imamo vrlo pametne i sposobne ljude koji žele raditi u sustavu i koji iz učiteljske i roditeljske pozicije žele raditi kvalitetno za dobrobit naše djece i cijelog društva. Nužno je za početak preispitati sve elemente koji čine sustav, od prikladnih prostora, djelatnika, materijalnih uvjeta do pedagoških standarda koji bi sve to trebali objediniti. Kuću treba graditi od temelja, doslovno! Ponovit ću da ukoliko išta mislimo ulagati u bilo kakvu reformu, prvo trebamo graditi brojne školske zgrade, smanjiti broj djece u odjeljenjima, dovesti više stručnih suradnika: logopeda, psihologa i pedagoga. Jedan tim u školi od 800 učenika ne da nije dovoljan! I dva tima bi bila premalo. Sve o čemu govorim traži novac i vrijeme i to jako puno novca i jako puno vremena. Trebat će godine, možda i desetljeća da se sve to priskrbi. Radimo stvari kako treba ili ih ne radimo uopće. I još za kraj, smiješno je što ministar govori da se ne smanjuje satnica informatike jer se 2. sat kao radi međupredmetno. Pojam predmeta kao međupredmetnog sadržaja nema nikakav status niti se plaća ni ubraja u satnicu. Općenito s jednim satom tjedno bilo kojeg predmeta ne može se ništa pametno napraviti, tako ni s jednim satom likovne i glazbene kulture, ali ni s jednim satom informatike. I druga jako važna stvar je tendencija oduzimanja satnice tjelesne i zdravstvene kulture učiteljicama razredne nastave. Učiteljice su u sklopu svojeg studija itekako struče za predavanje predmeta tjelesne i zdravstvene kulture. Nakon odslušana 4 semestra metodike tjelesne i zdravstvene kulture, 2 semestra kolegija kineziologija te nebrojenih odslušanih i odrađenih sati nastave osposobljene smo za predavanje tog predmeta isto kao što smo osposobljene i za predavanje hrvatskog jezik, matematike, prirode i društva, likovne i glazbene kulture. Kineziolozi vide priliku kako sebi povećati satnicu, tvrdeći da su djeca pretila jer se s njima radi nedovoljno stručno u razrednoj nastavi. Ako sam do sada i imala kojeg pretilog učenika (a oni se u mojih 26 godina staža mogu nabrojiti na prste jedne ruke) takav mi je došao od kuće. Niti sam ja, niti koja moja kolegica potpomogli da dijete postane pretilo radeći na ovaj ili onaj način nastavu tjelesnog. Uostalom i prije 50 godina su učiteljice držale tjelesni, pa nije bilo pretile djece, a bile su još manje osposobljene no današnje učiteljice. Pretilost je ozbiljan problem, a edukaciju o tome treba provoditi u obitelji, doslovno od rodilišta te razvijati zdrave prehrambene navike! Pretilost dolazi od loših prehrambenih navika i nedostatka kretanja, a izvor je u obitelji, ne u školi! Treba uvesti više sati tjelesne i zdravstvene kulture u višim razredima i srednjim školama. Tada se djeca i mladi ljudi sve manje kreću i tada im je najpotrebnije. Jako je teško dijete u pubertetu i tinejđerskoj dobi privoliti na vježbanje. Eto prostora za povećanje satnice kineziolozima. U razrednu nastavu neka se ne diraju, jer svaka učiteljica treba imati kompletan uvid u različita razvojna područja svojih učenika. Područje tjelesne aktivnosti, fine i grube motorike koji su usko povezani s razvojem vještina čitanja i pisanja, matematičkih vještina i općenito sposobnosti učenja i zaključivanja. Postoje brojne znanstvene studije o tome. I općenito gledajući, koji onda ispada smisao razredne nastave? Gubi se cijela ideja oduzmu li nam odgojna područja jedno po jedno. Nadam se iskreno da će netko sve ovo čitati, jer u protivnom nam se ne piše dobro! I ne samo čitati, već što je mnogo važnije, poslušati! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 871 | Silvija Dodig-Stanić | Eksperimentalni program | Poštovani, izjava koju navodite ne može biti dalje od istine! Kako cjelodnevna škola može biti uravnotežena ako su djeca po cijeli dan u školi!? Kako može biti pravedna ukoliko se ne misli na djecu s teškoćama, kao i na djelatnike koji s njima rade u inkluziji i u Produženom stručnom postupku!? Što s učenicima koje se intenzivno i profesionalno bave nekim sportom? U krugu škola ne postoje bazeni, klizališta, teniski tereni...zbog premalo takvih sadržaja po gradovima, treninzi se odvijaju tijekom cijelog dana. Kako će u slučaju cjelodnevne nastave svi sportaši nekog grada stati u večernje termine na nekoliko dvorana, na jedno klizalište ...! Kada će se pripremati za sutrašnju nastavu i ispite i kada će se odmarati!? Učenicima je potreban i psihički i fizički odmor u ugodnoj kućnoj atmosferi. Potreban im je mir i tišina za učenje, čitanje lektira, pisanje eseja. Kako mogu biti uspješni u tome ukoliko to sve rade u razredu s njih dvadesetak i više, u buci i galami, sjedeći na neudobnim stolicama!? Kako se time misli povećati kvaliteta života djece, ako će duže biti u školi a manje s roditeljima? Ovdje se radi o ciljanom smanjivanju odgojnog i svakog drugog utjecaja roditelja na najmanju moguću mjeru! Kao roditelju, strašna mi je pomisao da mi sustav cjelodnevno želi oduzeti dijete i oblikovati ga u skladu s tko zna kakvim idejama i vizijama. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 872 | Natalija Krešo | Eksperimentalni program | Eksperimentalni program, napisan upravo onako kako bi Cjelodnevna škola trebala izgledati ili izgleda, no tamo negdje gdje mi ne živimo. Vi koji ste osmislili i napisali sve ovo, pitam se kako planirate to doista provesti?! Pa tako da vam učitelji osmisle, izmisle i snađu se kako znaju, konkretne A2 programe koji su primjenjivi u razredu jer iz ovog toliko općenitog programa nisam uspjela shvatiti što ću ja to TOČNO, kao učiteljica prirode, biologije i kemije, raditi nakon redovne A1 nastave. E to je problem! Zato sada i komentiram. Uvijek nas dovedete pred gotov čin, bez da čujete naš glas i stvarne probleme, pitate nas za mišljenje, za poteškoće s kojima se svakodnevno susrećemo, a onda očekujete da MI sve to odradimo bez ikakvih pitanja i protivljenja. Nema potrebe obrazlagati zbog čega se ne slažem s ovim programom, druge kolegice i kolege su to već učinili. Svoj posao pošteno radim i odradim sve pa i ponekad više od onoga što mu je u opisu, no što duže radim, počinjem se diviti onome što ste nam sve u stanju nametnuti. Svejedno će biti kako ste naumili, nije ovo ni prvi ni zadnji put, neki novi Ministar će zasigurno donijeti nešto novo, pa do tada, srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 873 | ANA BARAKA RIBINSKI | Eksperimentalni program | Kad bi naše škole bile kao one u američkim teen serijama gdje ujutro imaju nastavu ("klasične predmete"), pa one velike kantine za ručak i nakon toga sportska igrališta za slobodne aktivnosti, ja ne bih imala ništa protiv. Ali u ovim našim uvjetima, to je teško izvedivo. Problem instrukcija se neće riješiti uvođenjem CN-a. Za to je neophodno vanjsko vrednovanje. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 874 | Dražen Kostanjevac | Eksperimentalni program | Satnica informatike u sklopu cjelodnevne škole - stručno je neprimjereno smanjivanje satnice informatike u sklopu cjelodnevne škole. Informatika je jedini predmet kojem se u cjelodnevnoj školi satnica smanjuje, dok se cijelom nizu ostalih predmeta povećava, pa čak i stvara niz novih predmeta. Europske škole provode reforme za bolje informatičko obrazovanje. Nadam se da će se promijeniti ovakva odluka. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 875 | BRUNO RITOŠA | Eksperimentalni program | Poštovani, jedna stvar jako bode u oko, a to je smanjenje satnice informatike. U digitalnim vremenima gdje stvarno ništa ne možemo odraditi bez računala mi smanjujemo satnicu s 2 sata informatike na 1. Obrazloženja da se zapravo povećava satnica možemo samo podvaliti nekom tko se nije uopće zapitao koliko učenika zapravo pohađa izbornu nastavu informatike. Jer je taj postotak zaista visok i gotova svi učenici idu na informatiku. U potpunosti se slažem da se informatika prebaci s izbornog na obvezan predmet ali kao i do sada da budu to 2 sata nastave tjedno. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 876 | Sandi Kundih | Eksperimentalni program | Poštovani! U ljudskoj je prirodi napredovati, no ovdje možemo vidjeti kako ovdje to nije slučaj. Već sada u sustavu gdje smo natrpani raznim obavezama van našeg zaduženja, predstavlja se program gdje bi se više radilo, ali određeni broj zaposlenika, nažalost, bi ostao bez svoje satnice što rezultira otkazima. Ne podržavam niti jedan program koji će rezultirati otkazima. U programu je sve nedorečeno, nema konkretnih rješenja, brojki, a pritom prostorni kapaciteti nisu ni približno dostatni za provedbu. Slažem se kako nam trebaju promjene u školstvu, no ne na taj način. Ako želimo parirati zapadnim zemljama u domeni školstva, zašto ne pogledamo kako oni to rade?! Ako želimo dobar sustav i zadovoljne ljude, nužno je da svi dionici obrazovanja sudjeluju u planiranju i provedbi novoga dokumenta. Jedan detalj koji se najviše ističe je smanjenje satnice informatike s 2 sata na 1 sat. Smatram kako je ovo velika greška. Prije nekoliko godina sustav je zaposlio veliki broj informatičara koji bi sada trebali postati tehnološki viškovi u svrhu čega? Degradiranja kvalitete školstva! Također, mislim da bismo svi voljeli znati tko su autori programa, imenom i prezimenom jer bojim se da poprilično nestručni ljudi upravljaju našom sudbinom. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 877 | Tatjana Zagorščak Cikač | Eksperimentalni program | Iako sam i sama učiteljica u predmetnoj nastavi, ovaj komentar ću napisati sa stajališta roditelja pošto sam i roditelj dvoje školske i dvoje predškolske djece. Kao roditelj ne vidim previše dobrobiti od cjelodnevnog boravka djece u školi jer vidim po svojoj djeci koliko su im naporni oni dani kada imaju više od 5 školskih sati nastave. Škola za život nije donijela očekivane promjene u obrazovanje, predmeti su i dalje prenatrpani nepotrebnim i dosadnim informacijama, a vi želite uvesti nove predmete s još dodatnih informacija. Zar uistinu mislite da djeca mogu zadržati toliko koncentraciju i provesti svaki dan 7 školskih sati obvezne nastave, a nakon toga da svi idu na neku izvannastavnu aktivnost? Što ako djeca ne žele ići na niti jednu organiziranu izvannastavnu aktivnost? Što ako neka djeca ne mogu učiti u skupini već im više odgovara mir i tišina za učenje, što sa učenicima koji su hiperaktivni i kojima je ionako previše zatvorenog prostora pa će ometati nastavu i rad ostaloj djeci? I na kraju krajeva, što sa onom djecom koja imaju posebne potrebe i već sada ne mogu pratiti postojeći i program? Puno toga je nedorečeno i kao sa dosadašnjim reformama, one škole koje će se prijaviti, susresti će se sa nebrojenim problemima o kojima kreatori ove reforme nisu niti razmišljali. Nama je dosta tih vaših reformi. Dok s jedne strane imamo ultra moderne škole sa svim sadržajima, neke škole u Hrvatskoj nemaju niti dvoranu, krovovi im prokišnjavaju, nemaju osnovne uvjete za rad, vi svakih nekoliko godina dolazite s nekim novim idejama, novim reformama koje redom doživljavaju fijasko, umjesto da se usmjerite na izbacivanje nepotrebnih sadržaja iz udžbenika, da prilagodite sadržaje za dob i mogućnosti djece jer neće sva djeca nakon završene osnovne škole upisati gimnazije. Sama riječ osnovna škola govori da bi djeca trebala dobiti osnovna znanja: čitanje i pisanje, zbrajanje i oduzimanje, tablicu množenja, jedan strani jezik, osnovna znanja iz prirode, povijesti i geografije, glazbe i kulture a ovo naše osnovno obrazovanje kao da priprema sve učenike da nakon završene osnovne škole budu spremni upisati fakultet bilo prirodnih ili društvenih znanosti. Ministar Fuchs je izjavio da će se ovim cjelodnevnim školovanjem poboljšati obiteljski život jer će djeca svu zadaću napisati u školi. Koliko će ostati vremena za obiteljski život nakon 17 sati? Jedno je osigurati produženi boravak za djecu od prvog do četvrtog razreda koja nakon nastave ostaju sami kod kuće do dolaska roditelja s posla, a sasvim nešto drugo tražiti od sve djece da ostaju u školi do 5 sati popodne. Ja, kao roditelj to ne želim i ne želim da me država prisili da moje dijete provede toliko vremena u bilo kojoj institituciji. Radije bih pisala zadaću sa svojim djetetom kod kuće. Hvala. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 878 | JOSIP DROČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem ovaj komentar iz pozicije školskog pedagoga s 10 godina radnog iskustva. Referirat ću se na nekoliko ključnih točaka potencijalne reforme: 1. Ovakvim prijedlogom rada se ne uvažava specifičnost urbane i ruralne sredine. Nitko, ali baš nitko u našem ruralnom kraju nije tražio čak niti produženi boravak u školi, a ovdje se namjerno i "niz grlo" gura takav način rada koji više pogoduje urbanoj sredini. Pokušava se progurati "dnevni boravak" za djecu poput predškolskog programa, a uvjeti za takvu organizaciju ne postoje jer niti jedna škola (barem ne starija od deset godina) nije predviđena za ovakav oblik cjelodnevnog rada. Školske klupe nisu baš najudobnije rješenje za kralježnicu, zar ne?! Također, roditelji većine djece neće gledati blagonaklono na prijedlog da im djeca MORAJU SILOM SANKCIJA biti zatvorena u školi do 15:00 ili 15:30 sati. Djeca moraju imati nestrukturirano vrijeme za samostalno istraživanje, pogotovo u razrednoj nastavi. Autonomija škole podrazumijeva optimalnu organizaciju nastavnog rada u skladu sa specifičnostima škole i nacionalnim kurikulumom. Prema ovom prijedlogu sastavljač programa cjelodnevne nastave ne vidi razlike između škole u npr. Zagrebu i škole u npr. Novoj Kapeli. Ne mora ju niti znati, ali je važno da ju zna ravnatelj škole u npr. Zagrebu i ravnatelj škole npr. u Novoj Kapeli koji će kvalitetno organizirati optimalan rad škole. 2. Blok A2 MORA biti izboran (osim Sata razrednika) jer se tzv. program podrške, koji de facto zamjenjuje dopunsku i dodatnu nastavu, ne može primijeniti na svu djecu. Postoje učenici kojima individualan rad (npr. zadaća) u velikoj skupini ne odgovara te koji trebaju svoj mir i tišinu za rad (individualno učenje). Bez individualnog rada nema uspjeha. To se kosi s najavom da učenici neće kod kuće morati pisati domaće zadaće jer oni koji zapravo žele znati više morat će nastaviti raditi kod kuće (prema ovakvom prijedlogu nekad navečer oko 22:00 sata). To im naša škola ne može osigurati što će potencijalno uzrokovati konfliktne situacije ukoliko silom budu morali boraviti u školi (učionici) izvan redovne i izborne nastave svaki nastavni dan. Nije pedagoški primjereno svu djecu stavljati u isti kalup kad je znanstveno dokazano da isti stilovi učenja ne pogoduju svim učenicima. Pokušat ću biti slikovit: Niti riba leti, niti kokoš roni. 3. Ovakvim prijedlogom bloka B1 će, konkretno, u našoj školi izumrijeti barem 80% izvannastavnih aktivnosti što će biti katastrofa za školski kurikulum. Zamislite interes i pažnju djece koja su u 8:00 sati ujutro imala matematiku, a u 16:30 npr. imaju robotiku. Naglašavam, riječ je o djeci i dječjoj pažnji koja se znanstveno dokazano smanjuje zadnjih godina. 4. Apsolutno je apsurdno u vremenu kad su razlike među djecom koja upisuju 1. razred u sposobnostima i predznanju astronomski udaljene da se uopće niti ne razmatra uvođenje drugog učitelja razredne nastave u razred. Ovo je jedinstvena prilika da se tako nešto učini. Time bi se učitelji mogli posvetiti svim razinama sposobnosti i (pred)znanja učenika (učenicima s posebnim potrebama) što će SIGURNO polučiti rezultate. Apsolutno je porazno da svi učenici do 5. razreda ne nauče čitati jasno, glasno i razgovijetno što je preduvjet daljnjeg učenja u predmetnoj nastavi. Učitelji razredne nastave imaju takav raspon učeničkih predznanja i sposobnosti učenika da se ne mogu kvalitetno posvetiti svim učenicima da ih uspiju poučiti vještini čitanja. Najmanje je prosječnih učenika, a čitanje je najvažnija od svih vještina. Ovo je samo jedan dio onoga što je krivo u ovom prijedlogu reforme. Spustite reformu na niže razine ukoliko želite postići željene rezultate. Mi ne znamo što je potrebno drugim školama, ali jako dobro znamo što je potrebno našoj školi da bismo imali očekivane rezultate i zadovoljstvo svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Josip Dročić, mag. paed. i mag. edu. hist. OŠ "Antun Mihanović" Nova Kapela, Batrina | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 879 | Petar Rogina | Eksperimentalni program | Poštovani, ideja cjelodnevne nastave je sama po sebi dobra, ali značajno ovisi o provedbi. Da bi spomenuta nastava bila provediva, ovom dokumentu nedostaje nekoliko ključnih stvari. Kao prvo, nitko nije uzeo u obzir činjenicu da svatko ima svoj različiti tempo rada: spomenuto je ne nošenje zadaća kući, potpomognuto učenje u grupi itd., što je sve samo po sebi odlična ideja, ali itko tko je ikad učio s nekim zna da svatko ima svoj tempo, svoje rituale, ponekad jednostavno treba svoj mir. U vašem prijedlogu kad se osnovnoškolski učenici vrate kući već će "odraditi" osam sati nastave, pomoći i ostalog, a nažalost iskreno sumnjam da će im to biti dovoljno za položiti provjeru znanja iz bilo kojeg predmeta bez dodatnog učenja kod kuće (iako kad naš ministar to kaže na TV-u zvuči jako primamljivo). Kao drugo, u vrijeme kad u našoj državi, uz turizam, praktički imamo samo jedan sektor koji posluje s rastom (IT sektor) vi želite smanjiti satnicu informatike s dva sata na jedan. One priče koje ministar pokušava prodati javnosti, da će u biti doći do povećanja sati informatike čak ni učenicima u prvom razredu nema smisla, pogotovo u sjevernim dijelovima Hrvatske ili Istri gdje informatiku pohađa velika većina učenika. Kao primjer uzet ću podatke jednog razreda iz svoje škole: od 87 učenika četvrtih razreda, izbornu informatiku pohađa njih 86. U ostalim nižim razredima postotak je vrlo sličan, a u višima je manji, ali opet debelo preko pola. Npr. u osmim razredima od sveukupno 98 učenika izbornu informatiku pohađa njih 86. Razgovarajući s kolegama iz drugih osnovnih ne znam za školu koja kombinira grupe informatike zbog premalog broja učenika. Što onda na kraju znači da se informatici ipak smanjuje satnica za pola. Neću ići u to da neke javne osobe pričaju da nije potrebno prilagođavati kurikulum jer svi znamo da i puno manje promjene često iziskuju prilagođavanje, ali više me zanima kako je moguće da se inače na kurikulumu radi godinama, a sad bi trebao biti gotov za manje od pola godine. Kao treće, cjelodnevna nastava u Republici Hrvatskoj postoji već dugi niz godina i funkcionira vrlo uspješno. Nikako mi nije jasno kako je moguće da se niste savjetovali s ljudima koji tako rade i pitali ih za savjete. Kao četvrto, ali vezano uz prijašnju točku, iako mi je jasno zašto se otprilike svake četiri godine ministri obrazovanja razbacuju floskulama o reformama, nije mi jasno zašto se nikad ne pita nas, nastavnike. Vjerujte mi u sustavu školstva imate još vrlo velik broj ljudi koji razmišljaju svojom glavom, pametnih ljudi s dobrim idejama i što je još važnije s iskustvom. Zašto spominjem iskustvo? Zato jer se čini da je ovu reformu, kao i sve prijašnje, osmislio neki savjetnik (ili grupa savjetnika) koji nastavu vidi jedino par puta godišnje kad dođe na uvid te političari koji su vidjeli šansu za napredovanjem i/ili zaradom. Frustrira me da se struku nikad nitko ništa ne pita nego nas se samo baci u svaku nazovimo ju reformu, a onda je na nama da godinama poslije tražimo rješenja za probleme koji nisu u početku niti trebali nastati. Pa opet tako sljedećih četiri do pet godina dok se ne promijeni garnitura i povuku novi novci iz EU. Kao peto, za ulazak u eksperimentalni program u svakoj školi bi morali moći odlučivati najviše nastavnici i roditelji, a u vašem prijedlogu nastavnici su skroz isključeni. Glasove nastavnika u školskom odboru ne računam jer oni u svim školama glasaju po nalogu, puno bolje bi bilo kad bi vijeće učitelja glasalo za ili protiv prijedloga, čak i vijeće radnika. Roditelji imaju jednog predstavnika u školskom odboru čiji glas je često, nažalost, politiziran pa iz toga i većina roditelja isto kao i mi nema pravo glasa. Kao šesto, spomenuto povećanje plaće od 25% dolazi uz više nego dvadeset i pet postotno povećanje rada. Dobro je da ste razredništvo izbacili iz norme i redovnih zaduženja te dodatno platili, ali 2.5% (25 do 35 Eura mjesečno) je premala cifra za posao tog obujma. Druga stvar koja će se početi događati u školama je da će ljudi izbjegavati razredništvo još više nego sad. Dosad je kolegama koji nisu željeli biti razrednici ravnatelj rekao: „Moraš, zbog popunjenja norme.“ i to je bilo to. Ali da se vratim na povećanje plaće: da bi vaš sistem odrađivanja nastave i priprema u školi funkcionirao svaki nastavnik bi morao imati svoj osobni prostor, stol, ormar, prostoriju (kao što imamo kod kuće) gdje bi mogli nesmetano raditi. Ja još nisam vidio osnovnu školu gdje bi baš svaki nastavnik imao svoj prostor, mir i dobar internet sve zajedno. Tako da uz barem 8 sati provedenih u školi (i više uz INA-e) nastavnici bi morali raditi i dalje od kuće, ispravljati ispite, pripremati se za nastavu. Čini mi se kao da o tome nitko nije razmišljao. Ostale točke ću pisati uz pojedine dijelove prijedloga, a ne u opći komentar. Za kraj, meni osobno kao informatičaru i nastavniku najgore od svega je što umjesto da se konačno riješe ostali poslovi, da se jasno definiraju, ubace u satnicu i da više nema nedoumica oko toga što radimo, kad radimo, što moramo, a što ne, vi ste ostale poslove još proširili sa stvarima koje su dosad ulazile u satnicu. Ovdje mislim na satničarstvo, održavanje opreme i računala, administriranje sustava, e-dnevnika i ostalo, sve što je dosad ulazilo u satnicu i to s pravom. Ti poslovi su često vrlo obuhvatni, zahtjevni i iziskuju utrošak više sati svaki tjedan. Neke od njih mogu raditi samo radnici određene struke. Svrstavanjem tih poslova u ostale, osim uz direktnu pisanu naredbu ravnatelja nitko ih više neće htjeti raditi. Kad se to spoji s nužnim smanjenjem broja nastavnika informatike zbog smanjenja satnice (vjerujem da velika većina nas ne želi predavati Svijet i ja) imat ćete velike probleme u većini škola s održavanjem opreme i administriranjem. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 880 | Ljubica Gašparević Šiklić | Eksperimentalni program | Od čega početi? Od učenika i "dobrobiti" koju će dobiti ovom reformom? Dojma sam da se u pisanju prijedloga nimalo nije razmišljalo o svim potencijalnim problemima koje ova reforma donosi učenicima. Prošla reforma vodila se mišlju da od učenika želimo stvoriti samosvjesne i obrazovane pojedince s razvijenim kritičkim mišljenjem i velikom dozom samostalnosti. Stremilo se ka tome da odgojimo pojedince sa sposobnostima i sviješću o važnosti cjeloživotnog razvoja i učenja te praktičnim vještinama, pojedince koji će svojim idejama i kreativnošću jednog dana konkurirati na tržištu rada. No, ovom reformom potiskujemo svaku mogućnost za stvaranje SAMOSTALNIH pojedinaca. Kako će učenici ikada naučiti organizirati vlastito vrijeme, uskladiti slobodno vrijeme, hobije i obveze ako će im svaka sekunda većine njihovoga dana biti pomno isplanirana i određena od strane Ministarstva? Kako će ikada otkriti koji je njihov stil i strategija učenja, kada najbolje uče, u kojim okolnostima? Ovom ih se reformom sve stavlja u isti koš. Nadalje, je li se imalo razmišljalo o padu energije i koncentracije koji podrazumijeva dugotrajno učenje, pogotovo kod učenika u razrednoj nastavi? U medijima se stalno govori kako nam dolaze nove generacije, odgojene uz ekrane, konzumenti digitalnih sadržaja na dnevnoj bazi koje privlače sadržaji koji su kratki i sažeti. Kako onda očekivati puni angažman i učinak kod istih tih generacija koje se ovom reformom planira držati u školi do kasnih popodnevnih sati? Je li se razmišljalo o učenicima koji imaju poteškoće pri učenju, poremećaje koncentracije i pažnje (čega je sve više!), učenicima introvertima koji nakon 6 sati nastave jedva čekaju odlazak kući kako bi se odmorili od silnih podražaja i socijalnih situacija kojima su bili izloženi tijekom dana, a koji su za njih potencijalno silno iscrpljujući? Žalosno je što je to tema, no što je s učenicima koji nisu uklopljeni u školsku okolinu u smislu svojih razrednih odjela? Mislite li da im je školsko okruženje mjesto gdje žele provesti više od pola dana? Potom, jedan je od navodnih ciljeva ovoga prijedloga da učenici sve svoje školske obaveze obave u školi te da nakon toga nemaju apsolutno nikakvu potrebu išta učiti ili pisati kod kuće. Smatram da se ne mora biti prosvjetni radnik kako bi vam bilo jasno kako ta teza apsolutno ne može držati vodu. Zaista mislite da će učenici unutar svojih razrednih odjela, koliki god oni bili, imati koncentracije, volje i želje da usredotočeno uče nekoliko sati? Postoje učenici koji uče čitajući sadržaje naglas, oni koji izrađuju vizualne materijale, oni koji se gibaju dok uče - postoje različiti tipovi učenika, nešto što svaka metodika IKAD poučava već desetljećima. Ovdje se očigledno odlučilo zanemariti sve znanstvene postavke i sve te različite tipove učenika strpati u jednu učionicu i reći im; "Sada ćete vi sve to naučiti sjedeći ovdje zajedno.". Nadalje me zanima o kakvom se točno "poboljšanju kvalitete obiteljskog života" govori? Jesmo li svjesni da učenici imaju izvanškolske aktivnosti? Da trebaju imati slobodno vrijeme za igru s prijateljima? Da sve ove teze u učenju svega ikad i rješavanju svih školskih obaveza u školi apsolutno ne drže vodu te da će dio vremena trebati potrošiti i na to? I što im točno ostaje od dana? Vrijeme dovoljno da se spreme na spavanje i to je otprilike to. A sada malo o "dobrobitima" za učitelje. Osobno ne bih imala nikakav problem s fiksnim radnim vremenom od 7 do 15 h ili nečem sličnom, ALI kada bih u tih 8 sati imala redovnu nastavu i vrijeme namijenjeno pripremi za nastavu, ispravljanju ispita, pripremanju bilo kakvih aktivnosti, odnosno ostalim poslovima. No, ovdje govorimo o isto toliko sati koje bi učitelji proveli u školi radeći nastavu i bdijući nad učenicima na kojekakve načine pa bi nakon dolaska kući u kasnim poslijepodnevnim satima veselo i čilo prionuli pripremi nastave za sljedeći dan. O koliko točno sati rada dnevno ovdje govorimo? Postoji nešto što se zove Zakon o radu, a što propisuje takve stvari. Kako očekujete ovakvim postupcima stvoriti poticajno okruženje za učitelje od kojih očekujete da pršte od ideja za projekte i kreativne zadatke koje će pružati svojim učenicima? Kako očekujete ikakvu kvalitetu rada osim one minimalne s obzirom na ovakve uvjete? To su škole budućnosti kojih su svima puna usta? Ali možda to i neće biti toliki problem jer će se već naći način da se stimulira šačicu učitelja koji će uopće raditi u školama s obzirom na promjenu Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja koja se ovom reformom predlaže. Prebacivanje svih mogućih zaduženja osim redovne nastave u "ostale poslove"? To će se baš divno reflektirati na gospodarstvo u smislu broja nezaposlenih. Smanjivanje satnice informatike na 1 mizerni sat tjedno nakon što je tek nedavno napokon uvedena u razrednu nastavu i sve to pod pokušajem mazanja očiju kako će sada SVI pohađati barem taj 1 sat pa je to zapravo više sati? Mene su moji nastavnici naučili da je 2 - 1 = 1, a da je 1<2 i ja im nekako vjerujem. S tim jednim satom informatike zaista možemo govoriti o digitalno pismenim učenicima, STEM-u i svim drugim krasnim riječima koje su dio škola budućnosti. Ovo je tek vrh sante jer se nisam ni dotakla problema fizičkih kapaciteta, satnice nekih drugih predmeta, smiješno zamišljenoga rasporeda i svega ostaloga. Pišem sve ovo u nadi da će netko važan zaista i pročitati i djelovati. Pišem "netko važan" jer sam već duže vrijeme dojma da učitelji nisu te važne osobe, a ovo mi potvrđuje sve moje slutnje. Učitelji zapravo u našem društvu nisu nimalo važne osobe, ali mislim da nikome tko se odlučio za ovo zanimanje to zapravo i nije bitno. Mnogo im je važnije da im se da barem trunka poštovanja kada je riječ o njihovom radu u koji ulažu ogroman dio sebe. Ova "reforma" pokazuje da se ide ka apsolutnoj degradaciji učitelja kao važnih čimbenika u društvu i ubijanju svake mrvice kreativnosti i samostalnosti u učenicima kao našoj budućnosti. Ljubica Gašparević Šiklić, učiteljica engleskog i hrvatskog jezika i književnosti | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 881 | Hrvoje Miklaužić | Eksperimentalni program | Poštovani, izražavam svoje neslaganje sa smanjenjem satnice predmeta Informatike na jedan sat tjedno. U današnje vrijeme kada često vidimo, kako u medijima tako i u svakidašnjem životu, naša djeca su često izložena opasnostima koje vrebaju korištenjem Interneta kao globalne svjetske mreže ( cyberbullying, krađa identiteta, lažno predstavljanje,...) Internet se neće u budućnosti manje koristiti zasigurno, a kako bi našu djecu naučili kako se ponašati na Internetu te ih upozoriti na opasnosti i kako ih raspoznati te što učiniti ako postanu žrtva ovakvog oblika prijevare ili nasilja, smanjenjem satnice predmeta Informatike svoju djecu izlažemo sve većoj i rastućoj opasnosti online svijeta. Pripremimo našu djecu za budućnost, nemojmo smanjenjem satnice dodatno ih izlagati nevoljama, razvijmo njihovo kritičko mišljenje o sigurnom korištenju novih tehnologija, budimo uz njih i u virtualnom svijetu. Pri pisanju ovog eksperimentalnog programa zanima me da li je bio uključen barem jedan stručnjak iz područja IKT-a, ili barem osoba koja je obavljala poslove informatičara u školi, da li ta osoba zna na koliko problema nastavnici informatike se susreću u obavljanju svog posla i koliko ti novopečeni "ostali poslovi" oduzimaju vremena, truda i živaca nastavnicima Informatike koju uvijek moraju biti dostupni kako bi se bilo koji problem mogao riješiti na vrijeme. Sada ti poslovi nisu vrednovani na pravilan način i bojim se da će ova saga sa eksperimentalnim programom u nastavi Informatike polučiti masovan odlazak informatičara koje ste, ne zaboravimo, jedva pronašli i uključili ih u obrazovanje u našim školama. Ovo je moje osobno mišljenje i bojim se budućnosti predmeta Informatike. Hrvoje Miklaužić, nastavnik Informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 882 | TOMISLAV PANDURIĆ | Eksperimentalni program | Gledajući program cjelodnevne nastave, zaista se treba zapitati jesu li osobe koje su ovo sastavljale ikada u životu kročile u školu (retoričko pitanje, naravno)!? Ukoliko je program i kurikulum predmeta najveći problem, onda zaista dobivamo što smo i zaslužili. Zašto se prije programa nisu riješile stvari koje bi omogućile kvalitetniji rad. Uđite malo u većinu škola i pogledajte prostorne uvjete, pogledajte inventar i opremu te stanje škole. Sramota je da u 21. stoljeću većina škola izgleda kao da će se urušiti sama u sebe, osim možda vanjskog uređenja. Prozori koji se ne otvaraju, podovi koji se raspadaju, rasklimane klupe i stolice, grijanje na sve moguće načine, vlaga… Možemo to prebaciti vrlo lako na osnivače i reći kako su oni odgovorni. E pa i ti osnivači imaju isti maćehinski odnos kao i nadležno Ministarstvo. Kako objasniti primjerice da je „preveliki trošak“ izrada i ispis materijala u boji (a ovo je najmanja moguća sitnica koja postoji). Ipak, unatoč stanju i uvjetima rada, svakoga dana dio učitelja ulaže velike napore kako bi svojim učenicima omogućili najbolje uvjete i obrazovanje moguće. Obično su to učitelji koji nisu na svoje mjesto došli zahvaljujući „poznanstvima, uslugama ili bojom iskaznice“ već su bili najbolji (ili nije postojao drugi izbor). Netransparentnost zapošljavanja (papir trpi sve, pa tako i tzv. transparentnost) gorući je problem, ne samo školstva već cijele RH. Što očekivati kada se u školama i dalje zapošljavaju najpodobniji. Kako će učiteljica kojoj problem predstavlja zadatak 56+0 i ne može doći do rješenja jer ju muči elementarna matematika, a koja to isto treba ocijeniti svojim učenicima može raditi u školi. Jednostavno, ima p(r)lave kompetencije. Kako se ispred stručnih osoba može zaposliti nestručna na istom natječaju, kako se mogu zanemarivati rezultati testiranja jer nisu u prilog podobnima, kako se može provesti testiranje gdje osoba ima rješenja (da, to su sve situacije koje saznaš u usputnom razgovoru, najčešće od strane osoba koja su tako i došle – čega se pametan stidi,…). Pogledajmo i problem nestručnih učitelja u manjim (ili zabačenijim) mjestima. Planira li se što učiniti kako bi svako mjesto, svaka škola dobila osobu odgovarajuće struke na radno mjesto ili ti učenici ne zaslužuju da im stručan i kompetentan učitelj predaje predmet za koji je osposobljen. Vjerojatno su ti učenici manje važni od onih iz grada. Kada smo završili s nizom retoričkih pitanja i konstatacija, možemo se osvrnuti malo i na sam program. Iako javna savjetovanja postoje samo pro forme, a ishod se zna, jer u autokratskim sustavima glas naroda nije važan (znam, znam, po Ustavu smo demokratska bla…bla…bla…). Odakle krenuti… Krenimo od povećanja satnice HJ, budući da učenici imaju slabe rezultate u ovom području. Razumijem potrebu za poboljšanjem kvalitete rada i usvojenosti znanja, ali je pitanje hoće li se to ostvarit samo povećanjem satnice (vratimo se malo na druge, ranije navedene, probleme školstva). Također, u ovom prijedlogu cjelodnevne nastave pokušavamo riješiti problem usvojenosti znanja na način da zabijamo sami sebi autogol, ili kako bi rekli engleski govornici, pucamo sami sebi u nogu. Uvođenje drugog obveznog stranog jezika, unatoč prednostima višejezičnosti u današnjem vremenu ima i negativnu stranu (to je treći jezik koji učenici uče, četvrti ako su dio manjine koja se u vlastitom domu koristi nacionalnim jezikom), a to je da učenici koji uče više jezika od mladosti uglavnom niti jedan jezik ne usvoje na visokoj razini. Usvaja se vokabular, ali se slabije usvaja gramatika i struktura jezika te jezično izražavanje. A upravo poboljšanje rezultata u tom području je razlog povećanja satnice HJ. Kao što rekoh, autogol. Ponekad i dobre namjere imaju negativan utjecaj (pod pretpostavkom da se radi o dobroj namjeri, a ne utjecaju određenih interesnih grupa za uvođenjem obveznog drugog stranog jezika). Znam da je kod nas teško osloniti se (ili provesti) znanstvena istraživanja vezano uz ovo (barem pronađite, pročitajte i pokušajte razumjeti tuđa istraživanja), jer za zemlju znanja, kakvom se predstavljamo, bilo kakvo istraživanje i upućenost u temu je o kojoj se donose odluke je bauk. A za sporazumijevanje u svijetu danas je potrebno samo imati nešto što svi imamo kraj sebe, mobilni telefon (ovo ne znači da sam protivnik učenja stranog jezika, ali smatram da je u 21. stoljeću jedan strani jezik sasvim dovoljan). Povećanje satnice Matematike. Iako se ponovno možemo vratiti na početne probleme spomenute i u osvrtu na HJ, ne vidim potrebu za ovim jer da bi bio ministar nije potrebno znanje matematike (smanjenje s 2 na 1 sat tjedno je povećanje od 100%) – n.a. čitaj ovaj dio ironično. Naravno da je potrebno povećanje matematičkih vještina, ali pokušavamo ponovno riješiti problem bez da znamo uzrok. Provedimo istraživanja koliko škola nema stručni kadar u ovom području, koji su uvjeti te koja je kvaliteta sadržaja (kao i u većini predmeta ide se na kvantitetu, ne kvalitetu). Kada već govorimo o povećanju obvezne satnice, dotaknimo se i uvođenja novih predmeta. Svi smatramo da su učenici i danas preopterećeni količinom sadržaja, pa smo u skladu sa svim svjetskim trendovima (naravno, u skladu ovdje znači potpuno suprotno od svjetskih trendova) dodajemo nove predmete i nove sadržaje. Ne bih dalje ulazio jer ćemo se dotaknuti i teme Vjeronauka, rak rane hrvatskog školstva, posebice nametanje vjerske izobrazbe u javnim obrazovnim ustanovama u navodno sekularnoj (i navodno demokratskoj) RH. Povećanje umjetničkih područja i TZK široko pozdravljam i smatram jednim od rijetkih svijetlih točaka ovog prijedloga. Osvrnimo se malo i na povećanje satnice Tehničke kulture (vratimo „stari sjaj“ i uvedimo svuda po 2 sata). Izvrstan prijedlog, posebice ako uzmemo u obzir da veliki dio učenika danas ne zna držati ni olovku, a kamoli škare ili neki alat, ali uz veliki upitnik oko kadra. Naime, u RH nedostaje stručnog kadra učitelja TK. Ovo ni ne čudi budući da postoji studij samo u Rijeci, što je u današnjoj ekonomskoj situaciji samo san za odlazak na studiranje većini ljudi. Sve starija dob sadašnjih učitelja TK i nedostatak studija dovodi u pitanje što će biti za koju godinu kada veliki dio njih ode u više nego zasluženu mirovinu, budući da i sada postoji nedostatak kompetentnog kadra. Nakon silnih povećanja satnica i obveza, dotaknimo se i najvećeg promašaja ovog prijedloga, a to je Informatika. O satnici možemo raspravljati (pod uvjetom da živimo u vremenu 1990-tih), ali o kurikulumu i nazivu „Informacijske i digitalne kompetencije“ možemo i moramo. Sramotna odluka smanjenja satnice (jer 1 sat umjesto 2 tjedno nije ništa drugo nego SMANJENJE) kako god vi to pokušali upakirati i opravdati. Izbacujemo logičko i računalno razmišljanje (područje u kojima su učenici najslabiji – u drugim predmetima se za slabije rezultate podiže satnica) je protiv bilo kakvog zdravog razuma (ali to kod nas ionako ne postoji). Ovo je u najmanju ruku SKANDALOZNA odluka. Umjesto da pripremamo učenike i stvaramo od njih digitalne građanine, mi ih zakidamo i sustavno planiramo uništiti buduće generacije. Navodna mogućnost održavanja dodatnog sata u periodu izvannastavnih aktivnosti je smiješna koliko je i tragična. Primjerice, u školi postoje 3 razredna odjeljenja po generaciji. Izvannastavna aktivnost je u trajanju 2 školska sata (15:30 – 17:00). Dana u radnom tjednu je 5. Informatičkih učionica je u prosjeku jedna. Jedna učionica x 2 školska sata x 5 dana u tjednu = 10 nastavnih sati. 10 nastavnih sati na 24 odjeljenja (ukoliko su 3 odjeljenja po generaciji) je vaša ideja. Uključimo sada tu druge izvannastavne aktivnosti (programiranje, robotika, automatika, 3D dizajn,…) koje zahtijevaju korištenje istog prostora. Sada je jasno zašto nije potrebna matematika da bi bili ministar (ergo, nije potrebno ni povećanje iste). Čak i dvije učionice ne rješavaju ovaj problem (osim stvaranja dodatnog jer škole uglavnom nemaju prostora za dvije informatičke učionice). Osvrnimo se kratko i na rekreacijsku stanku koja će se bez ikakvog plana provođenja pretvoriti u jurnjavu učenika cijele škole po svim mogućim (i nemogućim) prostorima ili bezidejno gledanje u zaslone mobitela. Pogledajte kako izgleda veliki odmor u bilo kojoj školi. Što tek reći na program potpore i potpomognutog učenja koji će se svesti na davanje instrukcija učenicima kojima se uglavnom ne da raditi i slušati na nastavi. I to sve u okviru postojeće (čak i uz povećanje obavezne satnice) učitelja. Drago Ministarstvo, HVALA što ste odlučili do kraja uništiti i onako uništeni sustav. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 883 | FILIP BABIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, oštro se protivim smanjenju satnice Informatike jer smatram da satnica od 1 sat tjedno neće biti dovoljna da se ostvare svi potrebni odgojno-obrazovni ishodi. Također smatram da je tvrdnja kako se povećava obvezna satnica Informatike zapravo loš izgovor. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 884 | Elvira Happ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da se u ovakve prijedloge može ući tek po analizi stanja na terenu. Dakle. uspostaviti kriterije koji moraju biti zadovoljeni da bi se išta mijenjalo ili korigiralo. Kao prvo: djeca su predugo u školi, u zatvorenom prostoru, nemaju organiziran kvalitetan obrok, apsolutno niti jedan! Djeca su gladna u školi,a inzistiramo da budu aktivna, funkcionalna, kreativna. 2. škole kakve imamo ne odišu atmosferom niti nisu opremljene tako da potiču na KREATIVAN PROCES RADA U UČITELJA , A TAKO I U UČENIKA. Postoje samo učionice u kojima su klupe i hladne i neudobne stolice. Neprirodno i nehumano je da bilo koje dijete boravi u takvom prostoru, a pogotovo u istom prostoru toliki broj sati. Kao da je u zatvoru! Kontrolirani uvjeti! Strašno! Osim toga, ja kao roditelj, a i kao nastavnica želim mogućnost izbora kako ću rasporediti svoje slobodno vrijeme. Na koje aktivnosti želim poticati svoje dijete. Zanima me što bi rekli psiholozi kad biste im izložili prijedlog da istraže s koliko energije i koncentracije djeca raspolažu nakon završene nastave da bi se mogli odmah nakon ručka bacili na učenje i pisanje zadaća. Ukida se i mogućnost da učenici koriste svoje metode učenja i pisanja zadaća jer ih kondicioniramo vremenom, načinom i mjestom pisanja i učenja - i opet sjede za tim istim stolom na tvrdoj stolici. Ma predivno! Pročitala sam tekst i zaključila da to sastavio netko tko je sasvim izvan struke i problema na terenu. Vjerujem da bi GPT to napisao puno bolje! Samo da biste dobili kvalitetan tekst od GPT-a morate puno toga znati da ga usmjerite na prave odgovore. I gdje smo? Nazadujemo kao društvo, siromašna smo država duhom, a o financiranju da i ne govori! Spominju se neki bijedni novci, a da ne govorim koliko je ponižavajuće spomenuto vrednovanje rada učitelja! Ako ste zamislili da učitelji trebaju sve to raditi kako ste napisali treba biti spreman uložiti u njih i pošteno im platiti, a to je minimalno 3000 eura neto. A i to nije puno! Kako god, ne podržavam ovakve ideje koje nisu utemeljene i istražene. Za ovakavu domaću zadaću biste dobili nedovoljan u školi u svim rubrukama! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 885 | Nina Marčetić | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave s 20 godina radnog staža i to u produženom boravku i majka dva školarca. Slažem se da je reforma školstva potrebna, ali potrebna je reforma cijelog obrazovnog sustava od vrtića do fakulteta. Vrtić, djeca se uglavnom igraju (što je i normalno), uče usput uz svoje odgojitelje, bave se nekom aktivnošću (crtanje, slikanja, modeliranje, slušanje priče...) samo ako žele. Tamo ništa ne trebaju. Nakon toga bačeni su u školu gdje sve moraju. Ne mogu birati što žele, a što ne. Ne mogu birati kada će to nešto raditi, a Marko bi baš sada pjevao, a ne bi učio kako se piše slovo A. I to je normalno jer s vremenom učitelji dođu do toga da se sve u školi treba raditi i zna se kada se to nešto radi. I djeca to i prihvate nakon prilagodbe. Učimo ih samostalnosti, odgovornosti, učimo ih kako učiti i sad „BUM” niti to više neće trebati sami jer će ih netko za ruku voditi do 8. razreda i govoriti im kada i kako pišu zadaću, uče... Po novom programu djeca će nazadovati, a ne ići prema naprijed. I onda dolazimo do te famozne Srednje škole gdje te nitko neće pitati tko je s djetetom učio, pisao zadaću, gurao ga... Nemaš zadaću ili nešto ne znaš, evo jedinice i tek tada ćemo imati tonu istraumatizirane i anksiozne djece. Roditelji neće raditi sa svojom djecom (ne zato što to ne bi htjeli nego neće imati vremena, možda niti znanja). Kao učiteljica u 20 godina radnog staža nagledala sam se dosta promjena, novosti u školstvu i „poboljšanja”. Nažalost, niti jedno „poboljšanje” to zaista nije niti bilo jer se sve radi na brzinu, bez promišljanja i što je najvažnije bez mišljenja onih koji rade u školama, ulaze u razrede i rade s tom djecom. Svaku novost ili nazovimo to reformu radio je netko tko nije dana radio u školi i na papiru možda to i prolazi, ali u praksi nikako. Po novom modelu cjelodnevne nastave nestaju učitelji produženog boravka i to je neprihvatljivo. Zašto “NESTAJU” učitelji produženog boravka? To su isti učitelji kao i oni koji rade u razrednoj nastavi samo su imali sreću ili nesreću zaposliti se u produženom boravku jer u nastavi nije bilo mjesta kada su se zapošljavali. Učitelji produženog boravka nisu ljudi koji su došli s ceste ili “TETE ČUVALICE” kako ih se često naziva (čak i sam ministar), nego fakultetski obrazovani ljudi, a sada ih se misli preusmjeravati na nešto što ne žele ili će ostati bez posla ili biti preusmjereni u vrtiće. Da je učitelj razredne nastave htio biti odgojitelj u vrtiću onda bi i upisao taj smjer na fakultetu. U većini europskih zemalja ide se na smanjivanje satnice (radnog tjedna) jedino se kod nas povećava. Možda u europskim zemljama funkcionira nešto slično, ali onda treba mijenjati i pedagoški standard, uvjete rada, a ne da učitelj kod nas radi SAM s cca 26 učenika. Vani na 13-14 učenika rade dva učitelja. Gdje je nestalo slobodno vrijeme koje imaju učenici produženog boravka? Mnogi misle da u tom periodu učenici nekontrolirano skaču i trče po dvorištu, a učitelji ne rade ništa. Potpuno krivo! Slobodno vrijeme učenika je itekako potrebno za psihofizički razvoj djeteta, a za učitelja, kvalitetnog učitelja (onog kojem teži 99% učitelja) najteži i najstresniji dio dana. Učenici razvijaju svoju kreativnost, maštu, uče se kritičkom razmišljanju, socijaliziraju se, uče kako riješiti sukobe s vršnjacima na kvalitetan i primjeren način, a učitelji su oni koji ih usmjeravaju, budno prate. Zašto se oduzima TZK učiteljima razredne nastave? Učitelji RN su u svom fakultetskom obrazovanju polagali iste predmete koji su potrebni za izvođenje TZK-a kao i profesori tjelesne i zdravstvene kulture. Čak i kod istih profesora i pod istim kriterijima. Kako je bolje da učitelji RN sada predaju novi predmet, onaj za kojeg će se educirati na nekim tzv. radionicama, a ne ono za što su više nego sposobni i kompetentni? Da ne govorim o senzibilitetu učitelja RN prema učenicima RN (pogotovo prvašića). Što će predmetni učitelj kada se prvašić za vrijeme tjelesne i zdravstvene kulture popiški u gaćice? Ili povrati po dvorani? A to se događa. Hoće li svi učenici imati jednake uvjete? Oni u velikim gradovima gdje je velik broj učenika u školama i onim manjim mjestima gdje ih je malo? Što je sa područnim školama? Mnoge škole u RH nemaju adekvatnu kuhinju. Vidjeli smo sada kada je trebalo uvesti besplatan obrok za sve učenike. Samo jedna škola u Zagrebu uspjela je organizirati topli obrok (ručak) za sve učenike. Koliko se treba škola dograditi ( učionica, blagovaonica, kuhinja, TZK dvorana)? To se neće dogoditi niti za 10 godina, a kamoli za 4. Što će se desiti kada učitelj javi u ponedjeljak u 7,30 da je bolestan i da ne može doći na posao? Tko će ga mijenjati? Sada može uskočiti bilo koji učitelj produženog boravka i odraditi duplu smjenu, znači od 8-17. Nakon 2-3 dana takvog rada učitelj je iscrpljen i emocionalno i fizički, a sada bi učitelji RN trebali cijelo vrijeme raditi “duplu smjenu”. Kada učitelj ima pauzu i tko je u to vrijeme s učenicima? Učitelji sada imaju dnevno cca 5 sati neposrednog rada s djecom. Nitko nam to nije dao zato što nas jako voli i želi da radimo “malo”. Učenici nisu papiri koje možemo staviti u ladicu ili kompjuter koji stavimo u “sleep mode” kad trebamo predahnuti, uhvatiti malo zraka ili jednostavno otići na wc. Učitelji razredne nastave u svom radnom vremenu nemaju pauzu. O povećanju plaće neću niti govoriti jer realno da je dupla od ove sada koje imaju učitelji i profesori bila bi premala s obzirom na opseg posla, odgovornost. Kada će se učitelji baviti ostalim poslovima? Pripremati nastavu, pisati zapisnike, odrađivati sjednice, primati roditelje na individualne razgovore, odrađivati roditeljske sastanke... ? Kao roditelj NE ŽELIM da je moje dijete cijeli dan u školi. Želim da dođe kući, poigra se, odmori i samo napravi tu „famoznu zadaću”. Želim da se uči odgovornosti i samostalnosti, a to sigurno neće moći ako će mu stalno netko stajati nad glavom. Mora se osposobiti kako bi u Srednjoj školi mogao funkcionirati samostalno. Mnoga djeca uče na različite načine (ležeći, sjedeći za stolom, šećući sobom, uče naglas), to u školi neće biti moguće jer nisu sami. Prestanimo se zavaravati i lagati roditelje da će djeca sve napraviti u školi i da kod kuće više ništa neće trebati. Gdje će raditi prezentacije, projekte i na kojim računalima? Nekim učenicima treba duže, a nekima kraće za učenje pojedinog gradiva. Što će raditi učenik kojem će biti dovoljno iz npr. povijesti da jednom pročita tekst iz knjige, a nekom drugom neće biti dovoljno niti tih 45 minuta potpore? Kada će se učenik baviti svojim slobodnim aktivnostima (plivanje, glazbene škole, baletne škole...)? Kada će učenici biti djeca i uživati u svom školovanju? Jer realno oni su u Osnovnoj školi svi još uvijek djeca, a ovim programom nitko ne misli na njih. Zar ne želimo da djeca sa smiješkom dolaze i odlaze iz škole? Nadam se da će odgovorni još jednom dobro promisliti o ideji uvođenja cjelodnevne nastave jer ovo zaista nema nikakvog smisla i nije održivo. Lijep pozdrav, Nina Marčetić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 886 | Silvana Češljar Češković | Eksperimentalni program | Eksperimentalni program :Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja, nije uravnotežen, nije pravedan, nije učinkovit i održiv sustav. Zato što: Niti jednom eksperimentu se ne pristupa u kratkom periodu. Djeca nisu eksperiment - ne smije se dogoditi da se upropaste generacije djece. Da bi ovaj eksperiment bio održiv, potrebno je osigurati osnovne uvjete što niti jedna škola nema. Trebaju osigurati uvjeti za provedbu pa tek krenuti u provedbu istoga što u ovom slučaju nije slučaj. Tko će dežurati u slobodno vrijeme učenika? Kada bi se učitelj mogao pripremiti za sutrašnju nastavu i odraditi ostale poslove koji nisu definirani? Što je s djecom s poteškoćama ? Na koji način bi ta djeca funkcionirala? Potrebno je smanjiti broj učenika po razrednim odjelima. Za ovakav eksperimentalni program cjelodnevne nastave nisam jer nije temeljito razrađen, pun je rupa i neodrživosti. Niti kao roditelj ne bih željela da moje dijete bude cijeli dan u školi i vidim dijete navečer na sat dva prije spavanja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 887 | Jelena Tintor Dujmović | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s ovakvim programom ni kao roditelj ni kao učitelj. Ne želim da je moje dijete cijeli dan u školi! Ne želim ni ja biti s cijeli dan na poslu umjesto sa svojom obitelji. Kvalitetniji obiteljski život? To podrazumijeva da se družimo s djecom nakon treninga, u 19-20 sati? A vjerojatno ćemo u to vrijeme i ispravljati svoje ispite i pripremati se za sljedeći cjelodnevni dan u školi. Što se informatike tiče...nemam riječi kojima bi opisala nevjericu, šok i razočaranje. Natrpali ste nove učitelje, uveli je po dva sata u niže razrede a sad rezanje koje će neminovno dovesti do viška kadra. Da ne spominjemo informatičko doba u kojem živimo i iznimnu važnost informatičke pismenosti. Izjava MZO o povećanju fonda (s 4 obavezna na 8 obaveznih sati tjedno) je doslovno napad na našu inteligenciju i zdrav razum. A nedostatak prostorija i dvosmjenski rad u školama? Iskreno se nadam da ništa od ovog neće zaživjeti! Jelena Tintor Dujmović, prof. matematike i informatike, učitelj mentor | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 888 | Jelena Jukić | Eksperimentalni program | Poštovani, moram izraziti svoje negodovanje predloženim planom o provedbi Cjelodnevne škole. Naime i sama sam (i to prije više od 35 godina) bila polaznik cjelodnevnog boravka u Rijeci a nakon toga sam završila i studij razredne nastave te predajem već 17 godina u istom tom cjelodnevnom boravku. Nadam se da iz navedenih brojeva možete zaključiti koliko već traje takav program u Rijeci a osobnog sam mišljenja da nešto što ne valja, ne bi potrajalo. U cjelodnevnoj nastavi je nužno da predaju dvije učiteljice i da se izmjenjuju ravnopravno (svaka predaje 3 metodike) a ne da cjelokupnu nastavu preuzme samo jedna učiteljica prema Vašem prijedlogu. Kada će ta učiteljica (ako je cijeli dan u učionici) vrednovati provjere, upisivati praćenje, održavati roditeljske sastanke i raditi sve ostale poslove za koje je zadužena? Nadalje, mišljenja sam da nisu sva djeca sposobna provesti vrijeme u školi, u periodu o kojem Vi govorite u dokumentu, te da niti svi roditelji ne žele da im djeca toliko vremena provode u školi. Neka djeca neće niti u poslijepodnevnim satima (kada je koncentracija niža i psihofizička mogućnost djeteta te dobi manja) ponoviti propušteno, jer im ne odgovara rad s ostalom djecom, u grupi i slično. Ovakvim boravkom u školi smanjeno im je vrijeme individualne mogućnosti ponavljanja gradiva naučenog u školi. Do sada su roditelji mogli birati za svoje dijete hoće li ići u klasično odjeljenje ili cjelodnevni boravak, a sada to ne bi mogli. Ne vidim ni prednost kuhanih obroka za sve učenike dok za to nisu prethodno osigurani materijalni uvjeti kako bi svi učenici mogli ručati i marendati na za to osiguranom mjestu. O smanjenju satnice informatike na jedan sat u doba informatizacije, ne želim niti pisati, dosta se govorilo na tu temu ali želim dati naglasak na ukidanje sata tjelesno - zdravstvene kulture učiteljici koja je za to na fakultetu osposobljena a umjesto toga uvođenje novog predmeta za koji nikad nije niti čula. Zaključit ću mišljenjem da je ovo uvođenje Cjelodnevne škole vrlo ishitreno zamišljeno, ne vodeći računa o broju učiteljica koje će ostati bez posla (smanjenje sa 2 učiteljice u cjelodnevnoj nastavi na jednu i ukidanje učiteljica u produženom boravku), a niti dobrobiti učenika te zadovoljstvu njihovih roditelja. S poštovanjem, Jelena Jukić, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 889 | MARIJA KLEPO | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se ovakvim oblikom cjelodnevne nastave. Količina posla koja je predviđena za rad učitelja/ica razredne nastave je preobilna i nemoguće je da to jedna osoba obavlja s obzirom da se učitelji trebaju priređivati za nastavu. Također smatram da nametanje cjelodnevne nastave učenicima i roditeljima nije u redu jer djeca trebaju provoditi vrijeme i kod kuće uz igru i učenje sa svojim ukućanima, prijateljima. Što se tiče smanjenja satnice informatike, za jedan nastavni sat je nemoguće išta kvalitetno odraditi, a prolaženje kroz nastavno gradivo ubrzanim tempom nije rješenje jer se narušava kvaliteta nastave. Korištenje pametnih telefona i ostalih uređaja koje učenici svakodnevno koriste neće kod učenika razviti temeljne digitalne kompetencije koje bi se mogle razviti na nastavi informatike. Stoga smatram da bi ostajanje u školi nakon obaveznog djela nastave trebao biti vlastiti izbor učenika i roditelja. Ukoliko cjelodnevna nastava zaživi trebalo bi razmotriti mogućnosti da su učenici sa svojom učiteljem/icom razredne nastave odrade redovnu nastavu, a nakon toga ostaju u školi s drugom učiteljem/icom ukoliko to roditelji žele. Također i za predmetnu nastavu, aktivnosti koje bi se odvijale nakon redovne nastave trebaju biti na izbor učenicima. S poštovanjem, Marija Klepo | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 890 | Bruno Matijašević | Eksperimentalni program | Poštovani, ovim putem izražavam izrazito neslaganje s Vašim eksperimentalnim programom u kojem je cijeli niz nelogičnosti, ali i nepoštivanja te degradacije pojedinih učitelja ponajviše učitelja razredne nastave. Izražavam nezadovoljstvo redom: 1) Učitelj razredne nastave kompentetan je pojedinac koji može i smije izvoditi nastavu TZK-a koji je izvodio i do sada. TZK je prvotno odgojni predmet te kao takav treba imati prvo pedagoški stručnog učitelja koji će izvoditi taj predmet. Znanstvena istraživanja govore kako kineziolozi se sami smatraju kako im nedostaje pedagoške izobrazbe kako bi općenito radili s djecom dok s druge strane na prema elaboratima Kinezioloških fakulteta, oni uopće nisu osposobljeni za rad u razrednoj nastavi. Koncept rada u razrednoj nastavu izrazito je drugačiji od rada u predmetnoj nastavi i srednjoj školi gdje su do sada bili osposobljavani kineziolozi. Vidljivo je kako MZO ne poznaje važnost jednog učitelja koji je učenicima dodijeljenoj u razrednoj nastavi te gomilanjem učitelja iz ostalih predmeta zapravo razredna nastava gubi smisao, a učenicima se čini višestruka šteta. Tjelesni nije samo tjelesnost, premisa da je sadržajno poznavanje nekog predmeta bolje uz pedagošku deficitarnost degradacija je škole kao prvotno odgojne ustanove. Ako je glavni razlog pretilost, zašto su djeca pretila u predmetnoj nastavi i srednjoj školi? Zašto u tom slučaju kineziolog nije uspio smanjiti kilažu tih učenika? Očito nije stvar osobe koja predaje predmet, već je pretilost puno kompleksniji fenomen kojeg kineziolog s tri ili četiri sata tjedno ne može riješiti. Ovim potezom MZO opetovano degradira učitelje razredne nastave te fakultete koji poučavaju buduće učitelje. Dijelim znanstveni rad o pedagoškim kompetencijama kineziologa: https://www.bib.irb.hr/1142720 Valjda bi MZO trebalo pratiti znanost? 2) Ravnoteža slobodnoga vremena, obiteljskog života te školskih obaveza nužna je kako ne bi došlo do sagorijevanja učenika te zbog uspostavljanje zdravih životnih navika. Provođenje više vremena u školi te hvatanje magičnog prosjeka provođenja vremena u školi Europske unije, uz opetovano gomilanje sadržaja poguban je potez uz vidljivo nerazumijevanje i nepoznavanja stanja na terenu. Tvrdoglavo "guranje" nečega što nema ničiju podršku nikako ne može dobro završiti. 3) Prijedlog plaća za obavljanje više posla, nije podizanje plaća nego recipročno plaćanje onoga što se dodatno radi, ali uz jefitniju tarifu. Ovim potezom, učitelji će se dodatno potjerati iz škole te osim učitelja matematike i fizike, nedostatak učitelja bit će vrlo brzo vidljiv i kod ostalih predmeta, jer za vrijeme koje se predviđa za rad u školi, realni sektor puno više plaća osobe s 5 godina fakulteta. 4) Što s produženim boravkom? MZO konstantno izbjegava odgovoriti što s vrlo važnim dijelom razredne nastave - produženim boravkom. Hoće li učitelji PB-a završiti na ulici? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 891 | Andrea Prelog Vujić | Eksperimentalni program | 1. Predviđeno OPTEREĆENJE UČENIKA - preveliko je, učenici i sada teško zadržavaju koncentraciju već do 6. sata. Kako će biti sposobni odrađivati još sve predviđene aktivnosti svaki dan. Očito je program sastavljao netko tko nikada nije radio s djecom niti u učionici. 2. POTPOMOGNUTO I OBOGAĆENO UČENJE - prije svega ove su izvedenice nastale iz doslovnog prevođenja stranih pojmova; nemaju svi učenici jednake sposobnosti i stil učenja, a rad neće biti individualno organiziran. Kako je to točno zamišljeno da jedan učitelj izvodi takvu podršku za moguće 20 i više učenika od kojih neki zasigurno neće biti suradljivi, ometat će ostale i slično. Na taj način učenici opet neće biti u mogućnosti usvojiti predviđena znanja i vještine, a da ne govorimo o onom dijelu gdje oni i samo moraju nešto učiti i pamtiti (netko možda uči naglas, nekom je potreban potpun mir i tišina, netko lakše pamti uz glazbu.... ), opet će posljedično doći do nezadovoljstva obvezama i uspjehom. 3. PROSTORNA ORGANIZACIJA - ako novac namijenjen provedbi ovog programa ne predviđa proširenja i dogradnje koje iziskuju građevinsku dozvolu, kako će se onda osigurati dovoljan broj prostorija za izvođenje A2 dijela. 4. NASTAVA TZK-a - kako su to TOČNO kineziolozi kompetentniji za izvođenje nastave TZK-a u RN od učiteljica RN koje su slušale i položile metodike prilagođene uzrastu s kojim rade? 5. POVEĆANJE SATNICE NEPOSREDNOG RADA, tj. same nastave - opet je li itko ikada proveo neko relevantno istraživanje koliko je to psihofizičko opterećenje za učitelje. U najmanju ruku treba samo izdržati pričati toliko sati u komadu, a da ne govorimo o održavanju discipline i visoko razine koncentracije. Zašto razredništvo ne ulazi u A1 nego u A2 dio? Zašto predviđeno povećanje plaće nikako ne prati povećanje zaduženja? 6. PREDVIĐENI ODMORI - kako će točno biti strukturirani, kakva je to točno rekreacijska pauza u kojoj je učiteljica kompetentna za izvođenje fizičke aktivnosti s učenicima, ali eto nije za nastavu TZK-a. Treba i održati disciplinu tijekom tih odmora, koliki će broj učitelja morati paziti na to, kad oni imaju predviđenu stanku? 7. METODIČKA PRIPREMA - kada je točno predviđeno vrijeme za metodičku pripremu i druge administrativne poslove, gdje se to konkretizira u dokumentu? 8. PSIHOSOCIJALNI UČINAK - koja su to točno istraživanja provedena da ovakav tip nastave ima pozitivan psihosocijalni učinak na djecu, osim što se većinom u tekstu navode očekivanja i predviđanja? 9. BROJ SATI PROVEDENIH U ŠKOLI U ODNOSU NA DRUGE ZEMLJE - nepotpuno prikazivanje podataka gdje u obzir nisu uzete razlike u ukupnom trajanju osnovnoškolskog obrazovanja (npr. 8 u odnosu na 9 godina) ili neuračunavanje broja sati izbornih predmeta (npr. informatike i vjeronauka) koje u realnosti pohađa 90 posto učenika. 10. NOVI KURIKULUMI - kako je moguće u tako kratkom vremenu izraditi kvalitetne i sveobuhvatne nove kurikulume i obučiti učitelje za provedbu istih? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 892 | Marija Dujmić | Eksperimentalni program | Jednosmjenska smo škola u manjem gradu. Za bolje funkcioniranje su nam potrebni: produženi boravak, funkcionalna kuhinja, sportska dvorana i još nekoliko učionica. I, naravno, veće plaće svim djelatnicima škole. Godinama čekamo realizaciju gore navedenog. Reforma koju nudite u dokumentu je potpuno promašena i nepripremljena. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 893 | Kristina Aračić | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s mnogo toga navedenoga u Eksperimentalnom programu. Neshvatljivo mi je stavljanje informatike na jedan sat tjedno. U vremenu u kojem tehnologija napreduje iz sata u sat, vi smanjujete informatiku na jedan sat tjedno uz opravdanja kako će se moći odabrati u međupredmetnim temama. Razumljivo bi bilo povećanje satnice informatike, a ne smanjenje. Koliko učitelja informatike će izgubiti dio satnice??? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 894 | Antonija Batković | Eksperimentalni program | Eksperimentalni program "Osnovna škola kao cjelodnevna škola - uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja" niti je uravnotežen, niti pravedan, niti učinkovit niti održiv sustav. Zašto? Niti jednom eksperimentu se ne pristupa u kratkom periodu. Potreban je duži period sastavljanja programa u koji su uključeni ljudi s terena, ljudi koji će provoditi taj eksperiment, ljudi koji rade s djecom. Djeca nisu eksperiment pa ako nešto pođe po zlu, ništa strašno - ne smije se dogoditi da se upropaste generacije djece. Nadalje, da bi ovaj eksperiment bio održiv, potrebno je osigurati osnovne uvjete što niti jedna škola nema. Nije dovoljno samo što je škola jednosmjenska. Prvotno se trebaju osigurati uvjeti za provedbu pa tek krenuti u provedbu istoga što u ovom slučaju nije slučaj. Planira se provedba eksperimenta bez osiguranih prostornih uvjeta. Povećanje satnice i smanjenje satnice - povećava se satnica mimo Zakona o tjednim zaduženjima bez mogućnosti zapošljavanja novog kadra, a s drugu stranu smanjenje satnice što, nažalost, će rezultirati radom na nekoliko škola pa do tehnoloških viškova. - Nije rješenje. U slobodno vrijeme učenika tko će dežurati? Uza sve aktivnosti koje ste naveli, kada bi se učitelj mogao pripremiti za sutrašnju nastavu, ispraviti testove, odraditi ostale poslove koji nisu definirani? Učitelji u produženom boravku nisu čuvalice djece - učitelji u PB rade s djecom, educiraju ih i odgojno i obrazovno. Zar će oni ostati bez posla? Koliko je to potencijalno učitelja na burzi rada? Što je s djecom s poteškoćama koja su u inkluziji u redovni program? Na koji način bi djeca funkcionirala u cjelodnevnoj nastavi bez adekvatno osigurane pomoći/podrške? Da bi eksperiment bio učinkovit, potrebno je smanjiti broj učenika po razrednim odjelima. U A2 programu potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja je potrebno posvetiti se svakom učeniku individualno - u većim skupinama takvog učenja to nije moguće. A o uravnoteženosti i pravednosti sustava jest potrebna reforma, ali temeljita reforma koja će se mijenjati iz korijena u kojem će se učiti radi znanja, ne radi ocjene. Sažetak: Za ovakav eksperimentalni program cjelodnevne nastave nisam jer nije temeljito razrađen, pun je rupa i neodrživosti. Potrebno je doraditi ga, uzeti u obzir mišljenja stručnjaka s terena - onih koji rade s učenicima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 895 | Ines Vugdelija | Eksperimentalni program | Poštovani! Svima nam je u cilju unaprijediti školstvo na europski način, samo nažalost uvođenje CB na ovaj način donosi zbrku , a ne unaprijeđenje. Smatram da prošla reforma nije dovršena, odnosno nije provedena kako treba pa nam uvođenje novih predmeta stvara dodatnu konfuziju kod djece. Nastavni plan i program je osmišljen s previše nepotrebnih podataka te djeca uče samo za ocjenu, a znanje je trenutno. Očekujemo od CB da djeca neće učiti kod kuće, što smatram nemogućim zbog količine gradiva. Također , uvođenje drugog stranog jezika kao obveznim predmetom, smatram suludim s obzirom da nam djeca sve slabije poznavaju i hrvatski jezik. Srdačan pozdrav, učiteljica razredne nastave | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 896 | Vanja Roca | Eksperimentalni program | Ne želim da moja djeca obavezno budu u školi od 8 do 15:30/17h. Ne želim biti isključena iz procesa samostalnog učenja svoje djece. Smatram da djeca trebaju imati slobodno vrijeme koje će naučiti samostalno organizirati. Predlažem da ovaj program bude opcija a ne obaveza. Nikako se ne slažem sa novim programom. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 897 | MAJA TOMIČIĆ MARUŠIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, eksperimentalni program cjelodnevne škole predstavljen je kao program u kojem su svi na dobitku – i učenici, i roditelji, i učitelji. Lijepo je to rečeno, ali nije baš istinito, a pokušat ću obrazložiti i zašto. Prije svega, način na koji se Ministarstvo odnosi prema djelatnicima škola, ljudima koji su u praksi sproveli i dosadašnje reforme, pa bi trebali i ovu, je naprosto sramotan. Umjesto pažljivog planiranja i suradnje sa strukom, ravnatelji i učitelji informacije doznaju iz medija!!! Na brzinu je sklepan eksperimentalni program koji bi se trebao početi provoditi već sljedeće nastavne godine – kakav se kvalitetan kurikulum može složiti u par tjedana ili mjeseci?! Reforma kakvu zamišljate zahtijeva dugu i dobru pripremu i suradnju s ljudima s terena – učiteljima koji rade u razredu svaki dan, inače riskirate upropaštavanje generacija učenika i egzodus kvalitetne radne snage iz škola. I, sasvim iskreno, s obzirom na već spomenut sramotan podcjenjivački odnos prema učiteljima, ponekad imam dojam da je to i namjera. U prijedlogu pravilnika o normi se ogledaju dvije stvari – potpuna neupućenost Ministarstva u nastavni proces i poslove u školi i to koliko nas učitelje (ne) cijenite. Na cjelodnevnu školu se mogu osvrnuti i kao roditelj – učenici nižih razreda ionako većinom koriste produženi boravak, a i koncept cjelodnevne nastave u nekim se školama već odavno uspješno provodi (usput budi rečeno, jeste li ih pitali za iskustva?), tako da je za niže razrede to dobro rješenje. No, nikako uz toliko opterećenje učitelja kako je to zamišljeno trenutnim programom. Nijedan učitelj RN tim tempom iz dana u dan ne može pružati učenicima kvalitetnu nastavu. Kad se već želimo ugledati u Europu, zašto ne prepišemo i pokoji dobar primjer, gdje učitelji imaju asistente? Da cjelodnevna nastava, ali ne da je cjelodnevno provodi samo jedna osoba. Nadalje, broj obaveznih sati od 1. razreda je prevelik za tako malu djecu. Za više razrede je cjelodnevna nastava potpuni promašaj, jer ne znam jeste li znali, ali pisanje zadaća nije jedina učenička obveza, nego moraju i UČITI. Nikako mi nije jasno kako bi učenici takvu aktivnost, koja zahtijeva mir, tišinu i koncentraciju, trebali raditi u učionici sa 20ak drugih. Zaboga, ako smo išta na metodici učili, učili smo o različitim stilovima učenja! Završit će to tako, da će, kad dođu iz škole, opet morati u miru učiti i pisati zadaće. Ako dijete još ide na neku izvanškolsku aktivnost, gdje je tu vrijeme za odmor i slobodnu igru? Toliko vremensko opterećenje učenika kao roditelj ne mogu nikako podržati. I na kraju, informatika. U 21. stoljeću, u vrijeme kad je IT nezaobilazan dio gotovo svakog zanimanja, režete satnicu Informatike na pola, pa ste joj još oduzeli i ime. U jedan sat tjedno je nemoguće išta kvalitetno odraditi. Da i ne govorim koliko je neozbiljno i neprofesionalno što je u prošloj, još uvijek važećoj reformi, informatika i informatizacija bila jedan od strateških ciljeva, da bi se sada potpuno promijenio pravac. Informatika mora ostati u postojećem obliku, učenici ne postaju sami po sebi digitalno pismeni samo zato što se služe mobitelima. Osim toga, učenike iz manjih mjesta i ruralnih sredina, kojima centri tehničke kulture (u kojima bi npr. učili programiranje) nisu lako dostupni, rezanjem sati Informatike izravno zakidate za važna znanja i kasnije mogućnosti profesionalnog razvoja. Projekt cjelodnevne nastave s ovoliko nedorečenosti ne bi nikako smio u provedbu, čak ni eksperimentalnu. S poštovanjem, Maja Tomičić Marušić, prof. njem. jezika i književnosti i informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 898 | ROBERT MILER | Eksperimentalni program | Poštovani, šaljem dodatni komentar vezano za informatiku. Sramota je da se u 21.stoljeću u doba 4.industrijske revolucije, u doba kad je sve digitalno od vozila do ulaska u zgradu ukida informatika. Informatika treba biti 2 sata. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 899 | Marinela Čavlović | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s uvođenjem navedenog programa cjelodnevne nastave jer kao prvo, obim posla učitelja razredne nastave uvećan je do razine o kojoj nitko ne promišlja je li ju zaista jedan učitelj sposoban ispuniti istom kvalitetom kojom je to činio u dosadašnjim uvjetima rada. Nadalje, nigdje se ne spominju učenici s teškoćama koji su također sudionici o-o procesa i kojima bi isti učitelj u cjelodnevnom programu morao pružati jednaku cjelodnevnu podršku dok u odjelu ima još 15-tak učenika različitih sposobnosti i afiniteta. Također, ovdje se ne dovodi u pitanje ni mogu li učenici s teškoćama ostati u školi toliko koliko je predviđeno ovim cjelodnevnim programom jer poučena iskustvom, za takve je učenike često i dosadašnjih 5 školskih sati previše. Zatim kao učiteljica informatike, moram se osvrnuti i na smanjenje satnice Informatike koje smatram kontradiktornim. Nakon uvođenja eksperimentalnog programa Informatike u razrednoj nastavi vidjele su se velike dobrobiti programa koji je zaživio u školama. Povratnim informacijama roditelja, saznali smo da su bili zadovoljniji jer se njihova djeca informatički opismenjavaju, spoznaju o raznim opasnostima koje su sveprisutne u digitalnom svijetu te još važnije, uče kako ih prepoznati i njima se oduprijeti što smatram iznimno važnim za vrijeme u kojemu živimo, vrijeme u kojemu prevladavaju internet prevare koje, generacije odrasle bez informatičkog opismenjavanja u školama, često ne znaju prepoznati. Zatim, važno je spomenuti i dobrobiti učenika koji su Informatikom spoznali da računalno razmišljanje nije pobjeđivanje u računalnim igricama već logičko zaključivanje, promišljanje i rješavanje problema u digitalnim zadatcima, programiranju, logičkim zadatcima. Takav način poučavanja naših učenika ne može se svesti na 1 sat tjedno jer mojim iskustvom, posebice u nižim razredima, potrebno je izvjesno vrijeme za samu teorijsku i demonstracijsku pripremu kojom učenici tek na sljedećem satu mogu prionuti na računalni zadatak. Također u 45 minuta samog rada na računalima treba uključiti proces paljenja računala, ponavljanja zadatka koji se odrađuje, prijavu u određeni sustav u kojemu se radi, gdje se već izgubi pola sata nastavnog procesa. Nadam se da ovakav program neće zaživjeti jer bi on značio gubitak prvenstveno za učenike, učitelje kao i za roditelje. Lijep pozdrav, Marinela Čavlović, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 900 | Ivana Dujić | Eksperimentalni program | Poštovani! Nikako ne podržavam cjelodnevnu školu. Najprije kao roditelj osnovnoškolskog djeteta za koje želim da uči, radi, igra se i druži i izvan škole, te provodi izvanškolske aktivnosti (u normalnom vremenu) zaključno do 19 sati, a ne tek tada jer će ranije biti u školi. Svima nama, pa ( gle čuda! ) i djeci treba vrijeme koje će provesti vani, u igri sa svojim vršnjacima, u šetnji, u igri sa kućnim ljubimcima, uživati u dnevnom svjetlu i poslijepodnevnom suncu ( pa i kiši!), a ne u učionici i ustanovi. Želim da provodi poslijepodne s obitelji, u zajedničkom ručku, druženju, razgovorima, a ne samo povremenoj večeri! Kao učitelj nikako ne mogu i ne želim preuzeti roditeljsku brigu o djetetu. Dijete treba oba roditelja! Treba druženje s njima i zajedničko vrijeme koje je ionako okrhnuto jer roditelji rade, ali ovako produžujemo vrijeme s nedolaskom djeteta kući. Ne mogu to ni zamisliti! A, tek vrijeme mene kao učitelja? Vrijeme za sabrati misli, napisati sve potrebno za sutradan, vrijeme za razredničke poslove??? Nadam se da ćete pročitati ove komentare ljudi kroz koje govori iskustvo i godine rada sa svom našom djecom! Lijepi pozdrav! Ivana Dujić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 901 | Davorka Hrženjak | Eksperimentalni program | Poštovani, ministar Radovan Fuchs izjavio je: "Jedan je sat informatike obavezan, od prvog razreda do osmog razreda, a još jedanput informatiku imamo kao među predmetnu temu. Ne smanjuje se obim informatike kao takav". Postavljam pitanje: "Tko je kompetentan predavati informatiku?" Tko će predavati među predmetne teme, ako znamo da su među predmetne teme one koje se provlače kroz ostale predmete. Jesu li učitelji hrvatskoga jezika, glazbene kulture, TZK-a ili bilo kojeg drugog predmeta kompetentni predavati informatiku? Učiteljice razredne nastave nisu kompetentne predavati TZK (prema eksperimentalnom programu CN), ali svi ostali učitelji mogu predavati informatiku? Ovo je potpuno podcjenjivanje predmeta informatike i učitelja informatike. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 902 | NIVES VRBANČIĆ | Eksperimentalni program | Današnjem školskom sustavu potrebna je korjenita reforma koja bi trebala završiti sustavom jednosmjenske nastave s mogućnošću dužeg boravka učenika, no ne na način kako to ishitreno i nedovoljno promišljeno predviđa ovaj dokument (Eksperimentalni program OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja). Navest ću uočene probleme: • većina škola nema prostorne ni materijalne uvjete za izvođenje nastave u ovakvom obliku, a pritom mislimo na: o nedostatak prostora tj. učionica o nedostatak dovoljno velikih blagovaonica za istovremeni prihvat više od 850 učenika kao i dovoljno velike kuhinje o nedostatak dvorane za TZK – potrebne su čak 2 dvorane za izvođenje nastave TZK-a te uređeno i ograđeno dvorište za rekreaciju o prostor u kojem učenici mogu provesti stanku tj. pauzu, baviti se neformalnim aktivnostima ili npr. čitati o prostor za rekreaciju (većina postojećih hodnika ne odgovara aktualnom pedagoškom standardu) o adekvatne učionice/prostori za učenje o praktičnim vještinama o nedostatak kabineta u kojima će učitelji moći pripremati nastavu • struktura nastave: o prema postojećem planu učenici 1. razreda imali bi 27 sati nastave, a učenici 8. razreda čak 34 bez izbornih predmeta, dopunske, dodatne i INA-e – koje dijete može imati toliku koncentraciju, a ne treba izgubiti iz vida i učenike s TUR-om koji teško „podnesu“ 4 nastavna sata u instituciji o matematički je nemoguće „posložiti“ nastavne predmete tako da budu raspoređeni u vremenu do 15:30. o iz dokumenta se može iščitati da će učitelji imati više neposrednog odgojno- -obrazovnog rada ne računajući dežurstva i ostale oblike rada s učenicima nauštrb vremena za pripremu nastave o iz dokumenta se ne može zaključiti koja će biti sudbina umjetničkih škola koje učenici polaze: umjetničke škole neće moći održati dosadašnji broj polaznika ili će u protivnom biti prisiljeni završiti s nastavom u 24:00 sata kako bi rasporedili svu nastavu s dosadašnjim brojem polaznika o program potpomognutog učenja – dopunska nastava ima smisla može se individualizirati ukoliko je u nju uključeno manji broj polaznika, no a većim brojem polaznika individualni rad je onemogućen o nigdje se ne spominje individualno učenje bez kojeg nema stvarnog učenja, a ne promišlja se ni o raznim načinima i metodama učenja (npr. učenje naglas i sl.) o učitelji mogu očekivati više zaduženja (čuli smo i povećanje plaće), no ničije glasnice ne mogu podnijeti 6 – 7 sati neprekidnog govorenja o što s učiteljima produženog boravka? • razvoj djeteta i utjecaj na društvo: o CN ne predviđa nestrukturirano vrijeme koje je djeci itekako potrebno o djeca nisu roboti imaju različite psiho-socijalne potrebe o ovaj je program na tragu ranijih čiji je glavni cilj bio stvoriti nemisleće poslušnike o mnogi roditelji ne žele da im dijete odgaja institucija pa bila to i škola o zaživi li nastava u ovom obliku, mnogi će izvrsni učitelji (pogotovo oni koji su i sad deficitarni) posao potražiti izvan sustava obrazovanja. Na kraju napominjem da se s ovakvim programom cjelodnevne nastave ne slažem niti ga želim za svoje dijete. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 903 | Petra Vunderl | Eksperimentalni program | Poštovani, cijeli koncept cjelodnevne nastave mi se ne sviđa jer će učenici biti predugo u školama, kući će se vratiti umorni, a koliko god netko pričao da neće morati učiti kod kuće svi mi znamo da se za vrhunske rezultate na nekim poljima mora dobro "zagrijati stolac". Svatko od nas uči na drugačiji način, ali malo nas je onih kojima nije potrebno samostalno učenje. Priča se o poboljšanju kvalitete obiteljskog života. Kada učenik dođe kući nakon 17 sati, iscrpljen, umoran, a bit će takvih puno jer učenici redovno pohađaju izvannastavne aktivnosti neće mu biti previše do druženja s roditeljima, a još uvijek će ga čekati pripreme za idući dan. A i učenje za ispite. Znači, od druženja ništa. A gdje je tu vrijeme provedeno u prirodi? Hoćemo li učenicima ostaviti samo vikende za to? Ni mi odrasli ne možemo funkcionirati cijeli tjedan ako ne prošećemo, provedemo vrijeme u dvorištu i slično. Druga stvar koja mi se nikako ne sviđa je smanjenje satnice informatike. Priča se o nekom povećanju jer će biti obavezna, ali to nije istina. U školi u kojoj radim od 12 razreda u kojima predajem informatiku, na tu istu nije išlo 5 učenika. Što znači da su i roditelji i učenici jako zainteresirani. Moje pitanje za one tko je osmislio ovaj projekt i kome je palo na pamet smanjiti informatiku je sljedeće. Jeste li Vi ikad bili u školi, na nastavi, u praksi, ili znate samo teoriju? Radim u školi na selu koju pohađaju učenici nacionalne manjine i u svakom razredu čine gotovo polovicu. To su učenici koji dolaze bez ikakvog predznanja u radu na računalu, ali ne samo oni. I ostali učenici. Živimo u uvjerenju da su sva djeca na računalima od vrtićke dobi, ali nemaju svi roditelji uvjete to svima priuštiti. Mnogi se boje sami išta napraviti i potrebna im je stalna pomoć. I dva sata tjedno bila su malo za kvalitetno svladavanje nastavnog sadržaja. Rad na računalu svest će se na uključivanje računala, nekoliko klikova i isključivanje. Da ne pričam o sadržaju gdje se treba prijaviti s korisničkim imenom i lozinkom. Na to do četvrtog razreda možemo zaboraviti. Još jedna stvar koju nikako ne mogu pojmiti je što će biti s učiteljima informatike koji su zaposleni prije nekoliko godina. Svi smo dobili posao na neodređeno. Što će sada biti s nama? Dobit ćemo otkaz? S pune satnice sad ću na burzu? Jer u školi u kojoj radim mjesta za dva učitelja informatike nema, a do sada su bila dva na puno radno vrijeme i treći na nekoliko sati. Što će biti s učiteljima produženog boravka? Kada ćemo se pripremati za nastavu ako ćemo stalno biti s učenicima? Kada ćemo pregledavat radove, upisivati bilješke? U danima kada će se održavati sjednice ćemo biti na poslu do 20 sati? Promjena u obrazovnom sustavu treba i nemam ništa protiv toga, ali ovdje je ostalo previše neodgovorenih pitanja. Previše sitnica o kojima se uopće nije razmišljalo. Lijepi pozdrav, S nadom da će netko uistinu pročitati naše komentare. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 904 | Ljiljana Kadija Pulić | Eksperimentalni program | Poštovani, u školi radim od trenutka kada je Informatika uvedena kao predmet. Nedavno sam napredovala u zvanje savjetnika. Jedan sat informatike tjedno jednostavno nije prihvatljivo rješenje. Brojni su razlozi zašto bi se nastava trebala provoditi dva sata tjedno. Ono što mi je jednostavno nepojmljivo je činjenica da se oni moraju navoditi. Trenutni kurikulum predmeta navodi ishode koje bi učenici trebali ostvariti kroz 70 sati godišnje. Planirati ostvarivanje istih kroz 35 sati nije moguće. Svi oni koji su radili s učenicima u nižim razredima znaju da je 45 minuta vremenski okvir unutar kojeg se teško može odraditi tema ili ostvariti ishod. Činjenica da 70% učenika pohađa nastavu informatike trebala je eventualno utjecati na povećanje satnice ili uvođenje kao obaveznog predmeta. Iskreno se nadam da ovakav oblik cjelodnevne nastave neće zaživjeti, a ukoliko tako bude nažalost nakon godina uloženih u samoobrazovanje svoj radni vijek ne namjeravam završiti unutar sustava školstva. Ljiljana Kadija Pulić, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 905 | SANELA ŠIVAK | Eksperimentalni program | Poštovani, Eksperimentalni program cjelodnevne nastave nikako ne podržavam ni iz perspektive roditelja dvoje osnovnoškolske djece, ni iz perspektive nastavnika. Zaista izražavam duboko žaljenje što nas učitelje, nastavnike, profesore u javnosti predstavljate kao velike neradnike , a sada nam napokon pružate priliku da nas društvo doživi kao struku koja je zaslužila biti plaćena za posao koji radi kroz uvođenje CN u osnoovnoškolsko obrazovanje. Citiram ; „Osmišljene promjene jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje. Kao roditelj smatram da nije humano ni zdravo, djecu, uzrasta 7-14 godina „zatvoriti“ u ustanovu od 8-17h, kao neke „pokusne kuniće“ . Svako dijete je individua za sebe, jedinka koja ima različite psiho-socijalne potrebe. Djeca voli doći kući iz škole, malo se odmoriti u toplini svoga doma, a zatim pisati domaće uratke, samostalno raditi planove za sljedeći nastavni dan, …pohađaju i razne izvanškolske aktivnosti u vrijeme kada ste vi zamislili da bi bi bilo idealno da su u školi. Djeca nisu roboti, djeca nisu strojevi da ih prešaltavamo iz A1 – A2- B1- B2 model,…oprostite ali malo mi taj koncept djeluje mazohistički. Izuzmimo roditelje koji zaista nemaju mogućnost gdje i kako zbrinuti djecu u poslijepodnevnim satima, njima neka se omogući koncept „produženog boravka“ i za učenike viših razreda osnovne škole. Duboko nerazumijevanje također izražavam i zbog ukidanja 1 sata Informatike u svim razredima OŠ, zaista ne razumijem po kojoj logici ste došli do zaključka da je Informatika kao predmet odjedanput manje bitna,…zar u vrijeme sve bržeg razvoja digitalne tehnologije nama ne treba informatika? Što je s ostalim poslovima koje obavljaju kolege informatičari? Suma sumarum = NE PODRŽAVAM EKSPERIMENTALNI PROGRAM CJELODNEVNE NASTAVE U OSNOVNOJ ŠKOLI! Lp, Sanela Šivak, učiteljica engleskoga jezika | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 906 | Ivana Lalić | Eksperimentalni program | Poštovani, da treba reforma od toga nitko ne bježi, ali ona se radi postupno i dobro promišljeno i organizirano, a ovo to nije. Kažete da djeca neće kod kuće ništa trebati učiti niti raditi, a gdje je u vašem dnevnom rasporedu predviđeno vrijeme za učenje, vježbanje i čitanje. Neka djeca uče na glas, nelkoj treba tišina, neka se prvo trebaju odmoriti pa tek onda učiti,... Zašto prvo ne mijenjate stvari koje se trebaju mijenjati kao npr. Školski pedagoški standard? Kad će se on mijenjati? Zar je isto raditi u uvijetima kao od prije 70 godina i sada? Zašto u radnim skupinama nema ljudi koji već rade u takvim školama ili zašto učitelji i roditelji nisu pitani za mišljenje o takvoj nastavi? Ja kao roditelj prva ne želim da mi dijete bude cijeli dan u školi, jedno dijete mi je vegetarijanac i još niti jednom nije dobila obrok prilagođen njenoj prehrani. Treba li ona cijeli dan u školi biti gladna? Kao učitelj je vrlo izazovno raditi 8 sati i motivirati djecu, posebno učenike prvog razreda koji već nakon drugog sata žele ići kući. Ja mogu ostati ako moram osam sati na radnom mjestu, ali nemojte djecu ostavljati i to lomiti preko njihovih leđa. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 907 | Domagoj Šesto | Eksperimentalni program | Nema nitko ništa protiv reforme, ali kada se već radi, neka se napravi kako treba, a ne da se donosi navrat nanos i još bez savjetovanja sa ljudima koji rade u školi jer, ne zaboravite, bez njih reforma neće ići. Pogotovo neće ići bez zadovoljnih učitelja, a ovakvim pristupom kakav dobiti će se odljev ljudi iz prosvjete. Nadalje, ovo sa informatikom nije u redu. U doba tehnologija nema smisla smanjivati satnicu ovom predmetu i iskreno me zanima tko imenom i prezimenom stoji iza ovakve odluke, a ne da se sakriva iza ministarstva jer taj netko sigurno nije bio u nastavi i vidio koliko treba vremena dok djeca samo naprave neke osnovne radnje, a kamoli ostalo pa da donosi ovakvo što. Također, zašto se u slavne ostale poslove baca toliko toga kao što je IKT, satničarstvo i sl, zar želite da time ljudi ostanu bez dijela plaće tim pristupom, kako mislite to eventualno kompenzirati? Toliko od mene. Zasada. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 908 | Dragana Škrtić | Eksperimentalni program | Kao roditelj i kao učitelj apsolutno sam protiv cjelodnevnoj nastavi. Ne želim da moje dijete provodi vrijeme zatvoreno u neadekvatnim uvjetima i da ga viđam vikendom. U školama nedostaju psiholozi, logopedi, defektolozi, spremačice, škole nemaju dvorane ni kuhinje, a vi namećete cjelodnevnu nastavu. Povećavate satnice nekih predmeta dok informatiku ukidate i dajete joj jedan sat!!! Jedan sat za predmet koji svi, osim vas, smatraju neophodnim i prijeko potrebnim u današnje vrijeme. Što će se dogoditi s nama učiteljima koje ste pred nekoliko godina zaposlili? Toliko je nedorečenosti. Sam program je "sklepan" na brzinu, a da se učitelje ni roditelje nije ništa pitalo. Nakon eksperimentalnog programa planirate uvesti CN u sve škole. Kad će se provesti analiza kako bi se vidio učinak CN? Iskreno se nadam da ovaj eksperiment neće zaživjeti! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 909 | Maja Brzica | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je informatika u 21. stoljeću digitalnim urođenicima itekako važna u daljnjem razvoju života jer će informatikom razviti digitalne vještine koje su sve važnije u suvremenom svijetu. Na taj način učenici razvijaju razumijevanje tehnologije i programiranja koje im može biti od pomoći u budućem radu ili školovanju. Smatram da su potrebe učenika puno više od dva sata tjedno(a kamo li jedan sat tjedno) te da se obrazovni sustav treba prilagođavati potrebama učenika, a ne obrnuto. U EU pa i u RH sve više je e-usluga koje učenici očito neće moći koristiti jer, ponukana iskustvom, neće imati hrabrosti „kliknuti“ budući da će im takav sustav biti nepoznat ili će se samo spomenuti bez dužeg zadržavanja. Također, nije mi jasno kako i na koji način bismo mogli obraditi programiranje u jednom satu tjedno jer programiranje zahtjeva puno više od 4 sata mjesečno. Kako će prvaši naučiti pisati u Wordu u četiri sata na mjesec? Kako će učenici naučiti raditi u Power Pointu ili Excelu u četiri sata mjesečno? S druge strane, kako provesti natjecanje iz informatike uz par sati do natjecanja(11./1.mjesec)? Učenicima je ponekad i blok sat nedovoljan ukoliko imaju i teorijski dio i obradu primjera i samostalnu vježbu. Sjetite li se vi što ste ručali jučer, a kamo li što ste ručali prije tjedan dana, a onda se stavite u dječju kožu i razmislite biste li se sjetili što ste radili prije tjedan dana. Mislim da ovim potezom stvarate digitalne promašaje, a ne digitalno osposobljene ljude i iskreno se nadam da ćete razmisliti za dobrobit učenika, sutrašnjih korisnika e – usluga i e – građana RH. Osim gore navedenog, još prije dvije-tri godine ste tražili učitelje informatike, zaposlili ih i sad im režete satnicu budući da većina informatičara u zaduženjima ima administraciju e – upisnika, IKT podršku i slično. Ovim prijedlogom ta zaduženja ne idu u redovitu nastavu s do 3 sata već sve ide u „Ostale poslove“ kojih smo i mi, a i Vi svjesni da nisu adekvatno vrednovani. Realno, gore navedena zaduženja sad bih trebala raditi volonterski. Još gore će biti učiteljima koji imaju IKT održavanje jer se oprema i opseg posla povećavaju. S jedne strane imat ćemo učenike koji će biti teorijski upoznati s računalom jer praktični dio gotovo pa da i nije moguće izvesti budući da se satnica itekako „reže“. S druge strane imat ćete tehnološke viškove, one iste koje ste tražili „pod svijećom“ ima tri godine. Pri tome trebate imati na umu da su mogući tehnološki viškovi redom mladi ljudi koji su unatoč svemu ostali u RH i mislim da im je žao kad vide koliko su cijenjeni i degradirani kao stručnjaci. Oni isti koji su najviše iznijeli na svojim leđima online nastavu i upućivanje učenika u korištenje tableta te dijagnostiku tableta kao i uključivanja na Eduroam mrežu. Još jedan dio koji me zabrinuo jest da sam sigurna da niste svjesni koliko mi informatičari imamo posla u školi koji većinom prelaze 2 sata tjedno budući da treba dijagnosticirati i slati na popravak tablete, pregledati prijenosna računala kolega budući da je barem jednom tjedno neki „kvar“ kojeg treba odmah riješiti kako bi mogli neometano nastaviti rad. U to spadaju i spajanje na projektore, održavanje informatičkog stanja i učionice informatike i ostalih učionica ovisno o opremi koja je ionako zastarjela, kreiranja poveznica za sastanke, HUSO upis osmaša, pametne ploče, instalacija Windowsa i ostalih programa, traženje ponuda za zvučnike/miševe/tipkovnice/wi – fi kartice … Naime, po novom i ovo bi trebalo spadati u volonterski rad, a ja se osjećam izrabljeno. Smanjenjem satnice i izrabljivanjem načina rada prevedenog u „ostale poslove“ rezultirat će smanjenjem ili totalnim nedostatkom stručnog kadra. Nije mi jasno ni kako se definiraju „Ostali poslovi“ budući da se u Ostale poslove ubrajaju i dežurstva na hodniku(gdje stojite i nadgledate) i IKT koji zahtjeva stručnost koju je potrebno kompenzirati. Ako već želite naše učenike staviti u centar obrazovanja onda prije svega otiđite u škole(izvan Zagreba i velikih središta) i pogledajte klupe, stolice, podove, sanitarne čvorove, školske dvorane, zidove i molim Vas uložite novce u što treba .. Potrebno je širiti škole, učenici imaju neadekvatne učionice, vlažne kuhinje, krovove koji prokišnjavaju, istrošenu sportsku opremu … Otiđite pred škole i pogledajte naše učenike pri izlasku iz škole nakon 5., 6. sata. Mislite li stvarno da će uspjeti biti toliko dugo na nastavi i uz sve silne aktivnosti? I za kraj, na stranu sve, ali kad bi učitelji trebali imati vremena za svoju obitelj i svoju djecu? Kad bih se trebala pripremati za nastavu za sutra? Nakon odrađenih 8-9h da još pripremam i ispravljam ispite? Iskreno, ako bude tako, mislim da će se većina informatičara zahvaliti i otići ćemo u prvi sektor samo ne u školstvo. Žao mi je što radite od škole i obrazovnog sustava... Toliko noviteta - HNOS, ŠZŽ, CN i sve do jednoga su iz kuta većine prosvjednih radnika samo nagrđivanje znanja i obrazovanja. Uz nadu u zdrav razum nadam se da ćete uvidjeti niz propusta što se tiče nastavnog predmeta Informatika. Maja Brzica, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 910 | IVANA GLAVAČ | Eksperimentalni program | Cjelodnevna škola je POTREBA današnjeg društva i sigurno je i naša budućnost. Ali!!!! Ona, na ovaj način koji vi predlažete nije kako ju vi prezentirate „Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“!!!!!! Nemojte zavaravati nikoga da će učenici u školi sve naučiti kroz cjelodnevnu nastavu jer je to nemoguće!!!! Ne u Hrvatskoj. Prvo morate promijeniti mentalni sklop ljudi ovih prostora da bi razumjeli da se učiti mora. Kako ćete vi „natjerati“ bilo koga tko to ne želi, a posebno djecu (i roditelje) neprihvatljivog ponašanja da sudjelovanjem u Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja nauče sve potrebno i razviju svoje vještine. Jeste li predvidjeli što s onim učenicima koji će odbijati rad i ometati Program potpore i time onemogućiti ostalim učenicima neometan rad i obrazovanje? Jeste li predvidjeli sredstva za zapošljavanje stručnih suradnika psihologa, pedagoga i dr. koji će raditi na smanjenju nepoželjnih oblika ponašanja? Jeste li predvidjeli neke sankcije za one koji će ugrožavati nastavni proces svojim ponašanjem? Ili ste samo mislili na novac koji ste dobili i kako prepisati Program neke razvijene europske zemlje ne uvažavajući uopće podneblje u kojem živite i radite. Cjelokupnu realizaciju CŠ ćete prebaciti na leđa učitelja, a niste ih, bar ne one koji RADE u razredu, uključili u izradu Programa niti ćete ih pitati slažu li se uopće. Samo ćete ih natrpati dodatnim poslovima. Učitelji najvažnijeg dijela obrazovanja, RN će pucati od neposrednog rada s djecom jer je netko tko nikada nije bio u razredu odlučio da to može raditi JEDAN učitelj!!! Ako već prepisujete, prepisujte dobre primjere prakse s riječkog područja!!! A za dublju analizu samog Programa potrebno je rok za javnu raspravu produžiti jer je ovo vrijeme za raspravu nedovoljno da bi se uočile sve nelogičnosti i nedorečenosti koje ste natrpali u Program. ILI vam je to i bio cilj! Onemogućiti UČITELJIMA i RODITELJIMA da kažu svoje mišljenje jer ih ni za ulazak u EKSPERIMENT nitko ni neće pitati. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 911 | Ankica Pokos | Eksperimentalni program | Poštovani, ovakav prijedlog CN je neodrživ u mnogim školama. Moja škola, primjerice, radi u tri smjene. Nemamo uvjete za takvu nastavu. Da ne spominjem koliko je štetno za školstvo tzv. obogaćivanje radnih obveza učitelja koji su i ovako prenatrpani poslom. Ovakav prijedlog bit će štetan za učiteljsku struku jer mnogi već i sada odlaze zbog ponižavajućih primanja i sve većeg opsega posla i opterećenja. Ne znam je li itko bio u mnogim školama koje vape za obnovom, uvjeti rada su loši, mnoge škole nemaju funkcionalne dvorane, nedostaju spremačice, kuharice, a da ne spominjem učitelje matematike, fizike i stranih jezika. Bojim se da nakon ovoga više nitko neće željeti učiteljski poziv. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 912 | MAJA KOREN KOZINA | Eksperimentalni program | Poštovani, Razočarana sam Vašim odlukama jer nisu praktične ni cjelovite i ne znam kako će se implementirati u škole koje ni u čemu nisu dovoljno opremljene ni za izvođenje nastave kakvu poznajemo. Prezentirani noviteti kao da imaju samo jednu svrhu - svu djecu zadržati u školama minimalno do 16h te ukazuju na to da smo preplaćeni za posao koji trenutno obavljamo jer ćemo ubuduće biti manje plaćeni za više rada. U redovnu satnicu neće ulaziti DOP,DOD,INA, poslovi satničara, obavljanje poslova sindikalnog povjerenika, itd. Pitam se kako će se to odraziti na motivaciju za svakodnevnim radom u koji nevezano uz CN svakim danom ulazi i sve više projekata, ali i za zapošljavanjem u školi općenito. Zaposlila sam se na radnom mjestu za koje nije bilo zainteresiranih te se prije mene u nekoliko godina izmijenilo desetak nestručnih i stručnih učitelja. Radim u 3 škole (dvije područne i jednoj matičnoj). Uskoro ću, zahvaljujući vašem novom modelu morati raditi u dvije područne i dvije matične škole ili ću, ako to neće biti moguće izgubiti punu satnicu, što je vjerojatniji scenarij. Ako dam otkaz, pitam se tko će me i kada zamijeniti. Na roditeljskom dopustu sam, ne radim već 18mjeseci, a stručnu zamjenu pronašli su tek nedavno i ne u svim školama, već samo u dvije od tri. Eto, iz osobnog primjera govorim Vam da idemo u pogrešnom smjeru i to nije upitno. Motivaciju za radom fizičara, kemičara i matematičara u školi ne trebam ni spominjati, svakome je sve jasno. A učenici? 20, 25 ili 30 učenika će od 13:20 do 15h utvrditi neko gradivo koje im nije bilo jasno taj dan uz pomoć jednog učitelja koji će ih "čuvati"? Usput će napisati i sve zadaće i napraviti čuda. Radim u kombiniranim razrednim odjelima i imam iskustva u raznim situacijama, ali zaista bih htjela da mi onaj tko je napisao tu rečenicu i tko misli da je to moguće pokaže to u praksi i dokaže da učenici kod kuće neće morati učiti više ništa. Osobito oni kojima je potrebna tišina, oni koji uče naglas, oni koji imaju problema s koncentracijom, oni koji će već biti umorni... Zašto se ne ugledamo u europske standarde i što se tiče broja učenika u razrednim odjelima? Pa da ih bude po dvanaestero na jednog učitelja? Moram zaključiti da Vama nije u interesu poraditi na kvaliteti odgoja i obrazovanja. Sve upućuje na to da je cilj smanjiti broj učitelja jer će nas gotovo polovica biti višak barem u dijelu satnice. Istovremeno broj budućih učitelja na studijima se ne smanjuje. Je li plan popuniti upražnjena radna mjesta u vrtićima učiteljima? Preko noći smo postali stručni za rad s djecom koja nisu školske dobi. Samo neupućeni čovjek može smatrati da je sve to isto ili slično. A stručni suradnici? Ima li u CN mjesta za potrebne terapeute, logopede, pedagoge i psihologe? Kako će učenici s teškoćama izdržati cijeli dan bez stručne pomoći? Ili to nije važno? Pošto je potreba za njima sve veća, a ne spominju se, pretpostavljam da će i to odraditi onaj jedan učitelj koji odgaja, obrazuje, a na kraju radnog dana i "čuva" djecu. Volonterski. Kao i veliki dio svog posla. Jer mi smo djeci za vrijeme nastave sve, ne samo učitelji. Za sve manju plaću i uz sve manje poštovanja. Naše škole nisu ni opremljene za cjelodnevnu nastavu. Nemamo tepiha, osiguranih mjesta za čitanje i druženje na podu ili trosjedu u svakoj učionici, postojeća oprema se troši, a štedi se na svemu... Jedna škola u kojoj radim nema ni dvoranu. Nema ni dovoljno zbornica za nas učitelje. Kako radim u 3 škole moje spremište su prtljažnik mog automobila i moj dom. Umjesto da se uloži u opremljenost svake škole ne bi li nastava i produženi boravak bili što kvalitetniji te umjesto da se zaposle i stručni suradnici koji nedostaju i da se više uloži u učitelje, Vi pod maskom noviteta još više srozavate naš rad, ukidate produženi boravak i tjerate svu djecu da budu u školi što duže, a vjerojatno bez ikakvog korisnog ishoda. I još nešto. Ako CN zaživi, moje dijete će doći iz škole kući oko 17 ili 18h, a mi ne živimo u nekom neboderu u višemilijunskom gradu, već na selu. Niti će udahnuti svježi zrak, niti će vidjeti svoje ljubimce, niti će uživati u prirodi. Jer nam je netko odlučio nametnuti da u školi bude cijeli dan, svaki dan, ovako kako je zamišljeno - nepotrebno. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 913 | BILJANA GRBEŠA | Eksperimentalni program | Cjelodnevna nastava koja se izvodi u našim školama, koja je nastala na valu industrijske revolucije - svi uče sve isto kako bi mogli raditi u tvornicama u bilo kojem gradu, bilo kad - odavno je prevaziđena, zastarjela i ne može pripremiti učenike za njihova buduća zanimanja. To nezadovoljstvo programima i opsegom gradiva proživljavamo kao roditelji i učitelji svakodnevno. Dok se napredne europske zemlje okreću 4-dnevnom radnom tjednu mi krećemo produbiti rupu u kojoj čamimo već godinama!? Imamo u svom sustavu gomilu problema te sam se kao roditelj ali i učitelj iskreno nadala da bi nam cjelodnevan nastava mogla riješiti bar dio njih: djeca na instrukcijama masovno nadoknađuju gradivo, prekomjerne zadaće koje prelaze u obiteljske obveze...no ovakav model nastave koji će još više satnicom opteretiti učitelje bez adekvatne financijske kompenzacije ne može riješiti te probleme. Ali zato ih može pogoršati. I može iz prosvjete potjerati veliki broj sposobnih ljudi, koji zbog ukidanja kliznog radnog vremena koji je bio jedina prednost ovog posla više nemaju nijedan razlog ostati na slabo plaćenom poslu s neplaćenim prekovremenim satima i satima pripreme. Kao rezultat, u državnim će školama biti još manje kvalitetnih profesora i djeci se time neće povećati kvaliteta obrazovanja. Ako pogledate strane države na koje se rado ugledamo, treba detaljno proučiti njihova radna zaduženja: postoji li vrijeme predviđeno za pisanje, ispravljanje testova, komunikaciju s roditeljima, stručno usavršavanje itd.? Također, ne zaboravite usporediti njihovu plaću s našom! Naša je 1/4 njihove mjesečne plaće pa neka sve bude usklađeno i bit će zadovoljni i učitelji i učenici, a i roditelji i društvo. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 914 | Dejan Tauzer | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je smanjenje satnice Informatike za 50% ishitrena i nepromišljena odluka, neprimjerena dobu u kojem živimo, koje, kako još učimo našu djecu nazivamo DIGITALNO DOBA. Na koji način im prenijeti potrebna znanja i vještine koja će kasnije koristiti na tržištu rada i biti konkurentni kroz samo JEDAN SAT NASTAVE INFORMATIKE TJEDNO!? Koji informatički ekspert je sudjelovao u izradi prijedloga ovakvog programa (u daljnjem tekstu EKSPERIMENT), da cijelu jednu znanost svede na JEDAN SAT NASTAVE INFORMATIKE TJEDNO!? Smatram da bi se predmet Informatika trebao izvoditi 2 sata tjedno od 5. do 8. razreda i to kao OBAVEZAN PREDMET. EKSPERIMENT ne odgovara izazovima modernog školstva (čitaj Svijeta) te kao takav NIJE PRIMJEREN AKTUALNOM TRENUTKU. U nadi da EKSPERIMENT neće zaživjeti, srdačno, Dejan Tauzer, učitelj informatike | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 915 | Maja Hižman | Eksperimentalni program | Poštovani, pozdravljam svaki prijedlog za promjenom kada ona kreće od temelja, a ne od krova. Pozdravljam promjene koje nisu kozmetičke već sa svrhom i dobrom podlogom. Oprostite, koliko ono škola u Hrvatskoj ima dvosmjenski rad? Koliko ih čeka dogradnju učionica, gradnju kuhinja i blagovaonica, sportskih dvorana, prostora za produženi boravak? Koliko škola ima učionice opremljene osnovnim namještajem i pomagalima (ploče, projektori, o pametnim pločama neki mogu samo sanjati). Koliko škola ima opremljene kabinete u kojima učitelji odrađuju svoje ostale poslove u školi? Kada se ti ostali poslovi nabroje na papiru izgledaju kao jedna krasna rečenica teksta. U stvarnosti to baš i nije tako. Koliko ste puta poslali Povjerenstva koja pišu ovakve prijedloge u škole i snimili stvarnu situaciju? Smanjujete satnicu informatike? Htjeli mi to ili ne, godina je 2023. I za ovaj komentar potrebna mi je tehnologija koju toliko ignorirate. Srdačan pozdrav i svako dobro! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 916 | NIkolina Starčević Vorgić | Eksperimentalni program | Poštovani, puno je stavki u Cjelodnevnoj školi upitno što se tiče praktičnog dijela same nastave a o tome su pisali kolege koje podržavam u svemu što su naveli pa neću ponavljati. Smatram da su učenici preopterećeni sadašnjim brojem sati a ovdje se govori o povećanju sati Matematike i o uvođenju novih predmeta? Smatrate da je Informatika suvišna pa joj se, u današnje vrijeme, smanjuje satnica? No ono što mene kao učiteljicu Likovne kulture posebno zanima jest zašto se (barem) u 5. i 6. razredu ne poveća satnica Likovne kulture kao što je to slučaj kod Tehničke kulture? Zar ne želite učiti djecu kreativnom razmišljanju i izražavanju? Ili smatrate da je vizualna komunikacija u ovo digitalno doba nevažna u kulturnoj i društvenoj interakciji? Psihološki i terapijski učinak likovnog izražavanja da ne spominjem a sigurna sam da ste upućeni u sve lošije psihičko stanje naše djece gdje su anksioznost, napadaji panike i suicidi nažalost postali svakodnevica. Kad već nema pedagoškog standarda što se tiče psihološke pomoći učenicima onda barem dopustite umjetnosti da resetira djecu u ovom preopterećenom sustavu. Lp, Nikolina Starčević Vorgić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 917 | Dijana Piskač | Eksperimentalni program | Lijep pozdrav, učiteljica sam predmetne nastave. 23 godine rada u OŠ, mentorica. Pripadam generaciji koja je u osnovnoj školi od 1.-4. razreda boravila 4 šk. sata, od 5.- 8.r možda koji dan 6 sati. Pripadam generaciji kojoj pripadaju i svi hrvatski znanstvenici, doktori, inovatori, umjetnici svjetskoga glasa. Da, druga su vremena (uveli smo druge strane jezike, informatiku, vjeronauk u škole, produženi boravak). Da, potrebno je promijeniti sustav obrazovanja. Uveli smo Školu za život ( s gomilom istraživačkih radova i prezentacija, a NISMO RASTERETILI učenike od siline činjeničnog znanja). Da, potrebno je promijeniti sustav obrazovanja. Gotovo svaka rečenica u programu eksperimentalne cjelodnevne škole je neutemeljena, nema veze sa stvarnim stanjem u školama. Izdvojit ću samo jednu, jer ostale su već obrazložene u brojnim komentarima kolega: "Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima." Hoćete reći da provođenje vremena sa svojim djetetom u pomaganju oko školskih obaveza roditeljima narušava kvalitetu života? Je li potrebno mijenjati sustav na ovakav način? Je li potrebno držati djecu u cjelodnevnoj školi pod istim uvjetima za sve? Kako će biti organizirano učenje( pisanje zadaća) za one koji vole učiti sami u tišini svoje sobe, za one koji vole učiti nakon što odrijemaju, za one koji uče čitajući na glas...? Zašto ste povećali satnicu samo obrazovnih predmeta u PN i uveli još jedan novi predmet 2 školska sata? Nije li naš sustav odgojno- obrazovni sustav? Zašto su odgojni predmeti uvijek na marginama? Postoji velik broj učenika koji se pronalaze baš u tim predmetima. KAMO STE U VAŠEM PROGRAMU STAVILI SVE ONE STVARALAČKE AKTIVNOSTI U KOJIMA UČENICI UŽIVAJU, MEĐUSOBNO SE POVEZUJU I PO KOJIMA IM ŠKOLA OSTAJE U POZITIVNOM SJEĆANJU-dramske, likovne, plesne radionice, školske zborove, priredbe, školske novine, zadruge...? Tko će od učenika imati snage i htjeti sudjelovati u ovim izvannastavnim aktivnostima iza 15:30 sati? Koji učitelji će za to imati silnog entuzijazma, a bit će to ostali poslovi? Ne, nije potrebno mijenjati sustav obrazovanja na ovakav način. Ne, ovakav program neće biti uravnotežen, pravedan, učinkovit ni održiv za sudionike odgojno- obrazovnog procesa. NE, BEZ SAVJETOVANJA S UČITELJIMA , STRUČNIM SURADNICIMA I RAVNATELJIMA NIJE MOGUĆE KVALITETNO I SMISLENO PROMIJENITI SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 918 | Josipa Palić | Eksperimentalni program | Dok god ne bude roditeljima na izbor, ne mogu podržati ovaj cirkus. Obavezati dijete da provodi 9 sati u istom prostoru i s istim ljudima 5 dana u tjednu je van svake pameti. Proljeće nam je stiglo i upravo me je to potaklo na razmišljanje kako je sve teže motivirati učenike i neki jedva izdrže 6 sati redovne nastave jer jedva čekaju izaći vani, živjeti. Ja kao budući roditelj i kao školski djelatnik smatram da je to kazna za svako dijete, a i roditelje koji možda žele odvesti dijete u park, na rijeku, u šumu ili jednostavno žele ručati sa svojim djetetom. Produženi boravak je sasvim dovoljan za one koji nemaju izbora. Sva priča bi trebala tu stati. Mi zarađujemo svoju plaću i ako je potrebno provoditi 8 sati u školi, provodit ću ih (posla uvijek ima i izvan izvođenja same nastave), ali na štetu djece i roditelja, ne! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 919 | Martina Razum Arapović | Eksperimentalni program | Poštovani, u današnjem vremenu gdje je sve većih problema kod djece, vi bi ih držali u školama bez boravka u svojim domovima, sa svojim obiteljima, na zraku. Djeca imaju razne tehnike učenja i svakome je lakše učiti na drugačiji način. Prvenstveno je tu njihovo mjesto za učenje, sigurnost doma, pomoć roditelja ako je potrebno... Roditelji neće biti u toku s obrazovanjem svoga djeteta. Različiti projekti... Sat razrednika i razredništvo je jako složen posao i često smo mi razrednici i tješitelji, suci, miritelji, detektivi, psiholozi, upravno pravni radnici, obitelj... a da ne govorim o suradnji s roditeljima koja je često teška. Tako da za razredništvo bi trebla biti zaposena posebna osoba, a ne da spada pod ostale poslove i da je dodatak 2.5%. Obrazovanje i djeca bi trebala biti na prvom mjestu, a vi ovako složen sustav s puno potpitanja bez adekvatnih školskih prostora želite što prije ugurati zbog ne znam čega. Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja - za ovo treba kvalitetan kadar, a ne dodatno opterećenje učitelja, koji će opet morati dežurati kada su djeca slobodna. Djeca u RN nakon 4. sata više nisu koncentrirana , a učenici u višim razredima niti koncentrirani niti motivirani za učenje te svi trebaju odmak od škole kao institucije ...pa stoga koliko će to biti učinkovit i održiv sustav je teško govoriti. Isto tako treba ići u korak s vremenom,te tako smanjenje informatike ne vidim logičnim, jer pogledajte danas tržište rada i koja zanimanja su potrebna. Ne znam jesu li ovo radili stručni ljudi, psiholozi, defektolozi (što ćemo s učenicima s poteškoćama), učitelji RN koji trenutno rade, predmetni učitelji koji trenutno rade, učitelji koji su razrednici, jer važno je realno stanje s terena i problemi koji su u školstvu. Molim vas razmislite još jednom. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 920 | Ana Nikolac | Eksperimentalni program | Poštovani, našem školstvu su potrebne promjene, ali ne ovakve i ne pod svaku cijenu. Od svega navedenog u programu cjelodnevne škole, pozdravljam jedino povećanje satnice Hrvatskog jezika, Matematike i umjetničkog područja. Zanima me kako će ovaj sustav uvažiti individualne razlike među djecom. Što je s učenicima s posebnim potrebama? Kako će se ovako kruta struktura samo usmjerena na rad, učenje i strukturirane aktivnosti odraziti na mentalno stanje učenika? Učenicima se u višim razredima, oduzima odgovornost za vlastito učenje, sva je odgovornost prebačena na školu i učitelje. Kako će ovaj sustav utjecati na samostalnost učenika ? Kako će se to odraziti na daljnje školovanje i buduće zaposlenje? Zašto se ukida dopunska i dodatna nastava koja je u sadašnjem obliku bila učinkovita, a učiteljima je dala priliku da rade s djecom sličnih interesa i sposobnosti? Umjesto da se poveća rad u manjim grupama, očekuje se da će učitelji u A2 programu raditi ponovno u istoj skupini kao i u redovnoj nastavi, rascjepkan na one koji mogu i trebaju više, raditi dodatno na pomoći onima koji teško svladavaju gradivo i još se posvetiti ostalim učenicima u razrednom odjelu. Umjesto da se poštuju i njeguju individualne razlike među djecom ovaj sustav teži prosječnosti te je učinkovitost sustava time narušena. Uzimanje Tjelesnog i zdravstvenog odgoja učiteljima razredne nastave smatram nedopustivim, oduzima im se predmet za koje su se učiteljice školovale, a sve pod krinkom prekomjerne težine učenika što je svakako mnogo dublji problem i zasigurno nije rezultat toga koji učitelj vodi sat TZK-a. Ako se već krenulo u reformu obrazovanja s ciljem produžavanje nastave, trebalo je započeti s dobrim primjerima iz prakse. Za učenike nižih razreda postoji produženi boravak i u manjem obimu cjelodnevna nastava. Već ako se ide na to da se poveća broj sati provedenih u školi, trebalo je koristiti ova dva sustava za unaprijeđene i stvaranje novog i boljeg sustava. U takvim su programima uvijek bile uključene dvije učiteljice. Nemoguće je da sav posao obavlja jedna učiteljica razredne nastave koja će biti u školi prije 8:00 do najmanje 15:00 sati, još uz to obavljati sve poslove za koje zaboravljate da ih ima (administracija, priprema za idući dan, stručna usavršavanja, sjednice, komunikacija s roditeljima itd. ). Pitam se dakle, kako je moguće satnicu učiteljima RN povećati u tolikoj mjeri da praktički obavlja posao dviju učiteljica i pritom zauzvrat očekivati bolje rezultate. Što ćete sa sadašnjim učiteljima produženog boravka koji strepe da u ovakvom programu nema mjesta za njih, iako bi posla itekako bilo da se ono pravednije raspodijeli ? Škola koju prezentirate ni po čemu nije uravnotežena, ni pravedna, a neće biti niti učinkovita. Zbog svega navedenog to neće biti održiv sustav. S nadom da ćete uvažiti naše komentare srdačno vas pozdravljam, Ana Nikolac | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 921 | IVANA ŠKRABL VEKIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, majka sam dvoje djece viših razreda OŠ i učitelj matematike u OŠ. Predajem matematiku u osnovnoj školi 15 godina. Zadnjih nekoliko godina kod učenika primjećujem drastično smanjenje koncentracije i motoričkih sposobnosti. Pročitavši dokument o cjelodnevnoj školi, zapanjena sam količinom neupućenosti u stvarno stanje stvari u hrvatskim školama. Autori ovog dokumenta vrlo vjerojatno nisu boravili niti predavali u školi u posljednjih 10 godina. Prva činjenica koja se već godinama provlači po medijima je priča o instrukcijama koje djeca masovno pohađaju. Današnja djeca imaju toliko lošu i kratku koncentraciju zbog količine izloženosti mobitelima, igricama i sl. , da vrlo teško ili nikako ne funkcioniraju u većim skupinama. Na instrukcijama je zapravo jedino vrijeme kada su primorani biti 1 na 1 s učiteljem, što je u redovnoj nastavi neizvedivo čak i na dopunskoj nastavi. Na instrukcijama moraju biti koncentrirani i tada jedino nešto nauče. Smatram da organizirano učenje u skupinama neće biti uopće produktivno jer se uči u grupama a to što se navodi u dokumentu da će neki učiti u parovima, neki pojedinačno , neki u grupama je prostorno i organizacijski neizvedivo u našim školama. Sljedeća činjenica je da je posljednjih godina sve veći problem rastući broj djece s teškoćama u razvoju, s posebnim potrebama, sve više djece sa smetnjama u ponašanju, psihijatrijskim dijagnozama. Takva djeca često teško funkcioniraju u velikim skupinama, ometaju rad i disciplinu a samim time trpe i ostala djeca u razredu. Kako će jedno dijete kojemu je potrebna tišina za učenje imati mir i koncentraciju u istoj skupini sa djetetom koje konstantno ometa nastavu?! Sada će biti primorano nakon redovne nastave još i učiti u društvu takvog djeteta? Svi smo svjesni toga da sva djeca nemaju iste mogućnosti niti sposobnosti za učenje svih predmeta, stoga mi se nameće misao da prisiljavanjem djece da uče s učiteljem u školi, skidamo odgovornost sa djeteta a i prebacujemo odgovornost za sve ocjene manje od odličnih na učitelja. Neka djeca, neke činjenice neće usvojiti niti da sjede 50 sati s bilo kime, ako za to nemaju interesa, predznanja i volje. Također smatram da 95% hrvatskih škola nema prostorne uvjete za izvođenje cjelodnevne nastave, što je temeljna postavka za uvođenje takve reforme. Svakako se slažem da je u našem školstvu potrebno puno promjena, no ako radite u školi staroj 52 godine, u kojoj nikome nikada nije palo na pamet da zamijeni i polakira parket pa se djeca guše u prašini, onda vam treba biti jasno da u takvoj učionici pametna ploča nije prioritet. Kao roditelj, ne želim da mi dijete odgaja institucija i ne mislim da je poboljšanje moje kvalitete obiteljskog života to što ću djecu viđati od 17 do 20 sati. Smatram da se takvom organizacijom nastave kod učenika ne potiče niti samostalnost, niti odgovornost za vlastito učenje i postupke. Evidentno je da učenici koji idu u Produženi boravak do 4. razreda pokazuju znatno manju razinu samostalnosti od djece koja su godinu dana sama morala brinuti o svojoj zadaći i učenju. Pozdravljam želju za promjenama no iz predmeta matematika, Škola za život je donijela samo pogoršanje a ne napredak učenika. Ne vidim nikakvo nastojanje da se nešto popravi u kurikulumu osim da se doda jedan sat tjedno što pozdravljam. Smatram da bi više dobrobiti za današnju djecu donijela obvezna savjetovanja za roditelje, više stručnih suradnika u školama ( psihologa, defektologa, socijalnih pedagoga ), svrsishodnije pedagoške mjere, smanjenje broja učenika u razredima i bolja suradnja s centrima za socijalnu skrb u slučaju problema s djecom i roditeljima. Boravak djece cijeli dan u školi negativno će utjecati na njihovo mentalno zdravlje, jer djeci je potrebna obitelj, igra, slobodno vrijeme a ne cjelodnevni boravak u instituciji. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 922 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program | Poštovani, mislim da je našem školstvu potrebna reforma, kako u osnovnim školama, tako i u srednjim. Podržavam sve što znači bolje uvjete učenja i boravka naše djece u školama. Želim da sva djeca imaju iste uvjete školovanja i u gradovima i u malim seoskim školama. Želim im dobro opremljene učionice i dječja igrališta, nove sportske dvorane, knjižnice i igraonice u sklopu škole. Želim im stručne, zadovoljne i kreativne učitelje. Nadam se da će neka reforma u bližoj budućnosti to i omogućiti jer ova neće. Majka sam troje djece i učiteljica RN s 26 godina radnog staža. Podržavam prelazak svih škola u jednu smjenu, ali NE PODRŽAVAM ovakav oblik cjelodnevne škole koji se predlaže iz više razloga koje želim obrazložiti: 1. Kao majka NISAM SUGLASNA da moje dijete koje ide u osnovnu školu sjedi po cijele dane u školi i da mu netko drugi određuje na koji će način i u koje vrijeme učiti! Moje prvo dijete je završilo fakultet i kao roditelj prošla sam cijelu vertikalu od jaslica do diplome. Drugo je dijete u srednjoj školi i po drugi put svjedočim koliko su samostalnost, razvijene radne navike, sposobnost samostalnog organiziranja vremena, prihvaćanje obaveza i postavljenih rokova važni za uspjeh u srednjoj školi. Što ranije dijete postane samostalno uspjeh u daljnjem školovanju je bolji. Osim toga moje dijete nema teškoće u učenju, sve sadržaje usvaja bez problema (bez instrukcija, uz minimalnu roditeljsku pomoć) i nije mi prihvatljivo da prisilno sjedi u školi jer je savršeno sposobno sve odraditi samostalno kod kuće, u vrijeme koje samo odabere, u prostoru koji odabere, na način koji odabere. Želim da se moje dijete iza nastave odmori, prošeta, poigra, odspava...što god ima potrebu i da samostalno odabere želi li učiti za stolom, na kauču, krećući se po stanu ili uz glazbu. Želim, a kao roditelj imam i pravo za svoje dijete odabrati slobodu! Ovakav predloženi model u kojem do srednje škole ne dozvoljavamo djeci da samostalno uče, da sami pronađu stil učenja koji im najviše odgovara, da organiziraju svoje vrijeme i preuzmu odgovornost za vlastiti rad i uspjeh u školi nije korak naprijed, nego veliki korak unatrag i poslat ćemo generacije djece u srednje škole potpuno nespremne za ono što ih tamo čeka! U isto vrijeme tražimo model da opet djecu poučavamo domaćinstvu (Praktične vještine), a prisilnim boravkom u školi im oduzimamo mogućnost da te iste vještine usvajaju u svom domu brinući se o sebi i svojim stvarima (naravno u skladu s dobi djeteta). Zato mislim da predloženi A2 model treba biti izborni, pogotovo u predmetnoj nastavi pa djeca kojoj takav oblik pomoći u učenju nije potreban mogu samostalno učiti u komforu svoga doma, a istovremeno bi se u razredima smanjile skupine za kvalitetniju potporu u učenju djeci kojoj je to potrebno. Osim toga mišljenja sam da nekoj djeci zaista jedina prava pomoć u učenju može biti rad 1na1 i nikakve metode rada u učionici punoj drugih učenika neće pomoći. Takva će djeca i dalje imati instrukcije, samo navečer, još umornija nego sada! 2. Kao učiteljici RN nastave NEPRIHVATLJIVO mi je podržati ili uopće planirati reformu u kojoj učitelji produženog boravka postaju višak, umjesto da se uvede u svaki niži razred u RH po još jedan učitelj koji bi u zaduženju imao A2 i B1 dio rada! Produženi boravak postoji godinama i pruža djeci potporu u učenju, omogućuje igru (koja je u nižim razredima osnovne škole izuzetno važna za normalan psihofizički razvoj djeteta), druženje, socijalizaciju, kreativan rad i sadrži u prvom redu odgojni aspekt u kojem se djecu uči osnovnim radnim i higijenskim navikama, suradnji, međusobnom poštivanju i prihvaćanju, kulturi ponašanja, usvajanju zdravih životnih navika (tjelovježba, kretanje, zdrava prehrana…). Umjesto toga poslom za dvije osobe planira se opteretiti jedna osoba (uopće nije bitno za koliko povećanje plaće, da je i 100% nije dovoljno u odnosu na traženo). Učiteljima RN nabrojani su nastavni sati u zaduženju bez dežurstava za vrijeme odmora i obroka kao da to radi netko drugi. Kada učitelj RN dođe u školu u 7.30 (ponegdje i ranije jer roditelji imaju potrebu za jutarnjim dežurstvom) i primi djecu u školu, on je s njima do odlaska djece kući. Bez svog odmora i pauze! Možete to nazivati kako god hoćete, ali svi odmori, pauze, obroci su direktan odgojni rad s djecom i odrađuje ih učitelj RN, nitko drugi! Tako nešto može predlagati samo netko tko očito nikada nije radio u razrednoj nastavi, a pogotovo netko tko nije pokušao odraditi te dvije smjene u komadu bez pauze. Svi mi koji radimo u školama koje imaju produženi boravak bili smo nebrojeno puta u situaciji da mijenjamo bolesnu kolegicu i da odrađujemo dan od 8 do 17h. Iza nekoliko uzastopnih takvih radnih dana učitelj je potpuno iscrpljen jer rad u učionici nije rad u uredu. Djeca nisu računala koja pogasite kada vam je dosta. Rad s djecom traži punu pažnju i koncentraciju bilo da je riječ o nastavi, bilo da je riječ o odmoru. I upravo su odmori vrijeme kada učitelj treba biti posebno pažljiv i uključen jer se najčešće vršnjačke svađe, sukobi ili nezgode tada događaju. U tim se situacijama vrlo olako poziva učitelja na odgovornost, a sada je plan da je jedan učitelj sa svojim razredom od 8 do 15.00 minimalno, a ako preuzme i neku izvannastavnu aktivnost u B1 dijelu i do 17 sati. Oprostite, to nije ni realno ni normalno i puuuno prelazi osmosatno radno vrijeme. Za to vrijeme učitelj ne stiže raditi svoje ostale poslove koji spadaju u osmosatno radno vrijeme. Kada se priprema za nastavu? Kada pregledava učeničke radove (ispite znanja, lektire, sastavke...)? Kada odrađuje suradnju s roditeljima? Kada vodi pedagošku dokumentaciju? Kada radi “ostale poslove” u školi? Kada ima razredna ili učiteljska vijeća? Kada se stručno usavršava? Za vrijeme informatike i engleskog? U kojem prostoru? Na hodniku? Po noći? Vikendom? Hoće li svi učitelji imati svoje dobro opremljene kabinete, pa da zaista više ne nosimo posao doma? Hoće li učionice u školama i dalje imati samo nezdrave, drvene, neudobne stolce na kojima mališani trebaju sjediti po cijele dane? Hoće li sve učionice u RH biti klimatizirane i kvalitetno grijane, uređene po mjeri djeteta, poput dječje sobe ili dnevnog boravka? Gdje se održava nastava vjeronauka ako je sada u učionici učitelj koji istovremeno ima nastavu “Svijet i ja” s ostatkom razreda? Gradimo li dodatne učionice za vjeronauk? Hoće li biti uređen dovoljan broj specijaliziranih učionica za modernije i kvalitetnije poučavanje ili će kao i do sada to ovisiti o entuzijazmu i kreativnosti učitelja? Koliko velika mora biti blagovaonica da u njoj u isto vrijeme ima ručak 350 učenika nižih razreda, pa 350 viših? Kako mora biti opremljena kuhinja (prostor, uređaji, kuharice i spremačice) koja tu količinu istovremenog ručka može isporučiti? Tko mijenja bolesnu učiteljicu kada ujutro nazove školu da ima temperaturu ili bolesno dijete? Tko preuzima taj razred na cijeli dan od 8.00 do 15.00 (ili do17h) ako smo svi u istoj smjeni bez učitelja u boravku? Tko će biti pomoćnik razrednika u RN ili pratnja na terenskim nastavama, u školi u prirodi i sl. ako izbrišemo gumicom učitelje boravka? Produženi boravak u našim školama nudi svim roditeljima mogućnost zbrinjavanja djeteta do 17.00. Sada toga više neće biti jer A1+A2 dio završavaju u 15.00. Iza toga su izvannastavne aktivnosti na koje neka djeca možda ne žele ići ili im je jednostavno previše i trebaju im odmor i igra. Što u tim situacijama kada roditelj ne može doći po dijete iza A2 dijela u 15.00, a dijete ne želi sudjelovati u aktivnostima? Prisilit ćemo dijete da mora imati još dva sata aktivnosti koje ne želi? Svaki dan, svih 5 dana jer mu roditelj dolazi tek u 17h? Neka na silu trči na nogometu, pjeva u zboru ili slika na radionici, a on bi samo slagao kockice ili čitao slikovnicu? To nije humano! To nije za dobrobit djece! Što s djecom s teškoćama? Kako im omogućiti individualizirani rad koji im treba? U kojem dijelu dana? Što s nadarenim učenicima? Tko s njima radi i kada ako je isti učitelj cijeli dan s cijelim razredom osim ona nerazjašnjena 2 sata tjedno koja će imati u A2 dijelu s dijelom učenika? S kojim dijelom učenika? Gdje je i s kim za to vrijeme ostatak razreda? Jesu li 2 sata tjedno dosta za rad s nadarenom djecom? Je li to napredak u odnosu na sada? Ako u to vrijeme radimo s djecom koja imaju teškoće mislite li zaista da su oni u stanju koncentrirati se i učiti u 14.00 nakon već 6 sati provedenih u školi? Je li to napredak u odnosu na sada? Ideja da sve učiteljice i učitelji u RH znaju kuhati, peći kolače, šivati, plesti, heklati, mijenjati gume i lance na biciklu, izrađivati kućice za ptice i tko zna što sve još da bi predavali učenicima Praktične vještine je neozbiljna i smiješna. Da su to odabrali raditi u životu bili bi kuhari, slastičari, serviseri bicikla ili stolari…. a ne učitelji. Slično je i s uvođenjem predmeta Svijet i ja. Tko je, kada i na kojim edukacijama osposobio učitelje za ta dva predmeta? A posebno je neozbiljno to što informacije o novim predmetima koje bi trebali predavati učitelji saznaju iz medija. U isto vrijeme oduzima nam se TZK za koji jesmo školovani, odrađujemo profesionalno i dio je naše struke. Umjesto da zaposlimo nove učitelje, profesore i stručne suradnike, da radimo s djecom u manjim skupinama, da rad prilagodimo raznovrsnim sposobnostima, potrebama i interesima učenika ovaj je plan upravo suprotan. Napisan je površno, nepromišljeno i s potpunim nerazumijevanjem učiteljskog posla. Zato zaključujem da Program osnovna škola kao cjelodnevna škola nije ni uravnotežen (nije humano da djeca na ovakav način u školi moraju boraviti tolike sate), ni pravedan (preopterećuje učitelje), ni učinkovit (učenje u razredu od 20 i više učenika je nemoguće) ni održiv (stariji će učitelji završavati na bolovanjima od iscrpljenosti, a mladi će bježati od studiranja učiteljskih studija) kako stoji ispod samog naslova programa. Stoga ovom planu reforme dajem ocjenu NEDOVOLJAN (1). I na kraju matematičko pitanje: U A1 dijelu učenici nižih razreda imaju ukupno redovne nastave 26 – 28 (4.r) sati tjedno i trebaju završiti do ručka. Kojom računicom A1 dio završava nakon 5. sata, u 12.40 kako stoji u planu? Molim izračun! Bolja matematika nije napravljena ni za predmetnu nastavu, a dijete u 2. razredu to samostalno izračuna bez problema! Lijep pozdrav uz poziv na ponovno promišljanje o reformi i načinu uvođenja cjelodnevne škole, Nikolina Španjić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 923 | DRAGO GRADEČAK | Eksperimentalni program | Poštovani, 1. Iz ovog dokumenta MZO-a: „Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.“ „Novim modelom rada osnovna škola u Hrvatskoj moći će učinkovito odgovoriti na izazove koji proizlaze iz dinamičnih i stalnih promjena u svijetu i društvu u kojem živimo.“ Zapitajte se hoće li tome doprinijeti smanjenje satnice Informatike s 2 na 1 sat. Ne gledate na boljitak, želje i potrebe učenike, a kamoli na potrebe društva. Ovim dokumentom krećete se prema nazadnom društvu. Ako već želite dirati Informatiku, satnica od 2 sata se nikako ne bi smjela mijenjati na manje, ali kurikulum 7. i 8. razreda mogao bi se mijenjati ako je već, koliko govore predstavnici MZO-a, naglasak na medijskoj pismenosti. Isto tako, poželjna je veća integriranost i korelacija s drugim nastavnim predmetima. Nemoguće s 1 satom tjedno! Toliko ste sigurni da Informatika nije potrebna da uvodite nove nastavne predmete o kojima nitko ništa ne zna (jer kurikulum nije završen), niti tko će ih predavati. Vi ste Ministarstvo, očekujemo da se počnete ponašati u skladu s tim nazivom. S obzirom na potrebe koje iskazuje suvremeno društvo, a u kojemu su digitalne kompetencije jedne od ključnih za konkurentnost na tržištu rada u svim područjima ljudskoga djelovanja, satnica Informatike predložena novim programom nikako ne odgovara tim potrebama i u potpunom je neskladu sa svim obrazovnim politikama Europske unije, čiji je dio i Republika Hrvatska. 2. Opterećenje učitelja RN u CŠ bilo bi preveliko. Nijedan učitelj dugoročno s tolikim opterećenjem ne može kvalitetno prenositi znanje. Nikako! Predlažem da se učiteljima iz produženog boravka i dalje omogući rad u produženom boravku i da se oblik cjelodnevne nastave održava u obliku produženog boravka u popodnevnim satima (slično kao i sada) i to po izboru učenika. Time bi se ujedno zadržala radna mjesta, a učenici bi imali više SVOJEG slobodnog vremena koji mogu SAMI planirati i organizirati se. Obrazovanje u Hrvatskoj trebalo bi vam biti najveći prioritet, a ne smanjivati broj učitelja nauštrb kvalitete samo da bi se napravile uštede. Upravo sada imate priliku pokazati sposobnost i volju, ali ne ide vam. U Sloveniji dvije učiteljice rade paralelno u nastavi. Dajte kopirajte što valja, nije grijeh. 3. Isto tako, u sređenim državama učitelji Informatike u satnici imaju vođenje informatičkog kabineta. Najprije planirate smanjiti satnicu učiteljima Informatike čime bi na njih stotine dobile otkaz ili spalo na pola radnog vremena, i onda još iz dijela zaduženja koji se brojio u satnicu do 24 sata, taj dio stavite u ostale poslove. Isključivo njima smanjujete satnicu u nečemu što nazivate „Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Koje je ono stoljeće? Molim da plaćate Županiji (osnivaču škola) dolaske informatičara u školu koji će vršiti dijagnostike, popravke i softverske probleme na nekoliko stotina uređaja u školi. Da ste imalo svjesni količine tih poslova, odavno biste to riješili, a sada još više naglašavate nerazumijevanje potrebe škola za pravilnim funkcioniranjem digitalnih uređaja za poslovanje škole i za rad učenika. Opet, ugledajte se na sređene europske zemlje. 4. Imenom i prezimenom teško pronalazim osobe koje su radile na ovom dokumentu. Bio bih vam zahvalan kada biste ih istaknuli. Lijep pozdrav, Drago Gradečak | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 924 | Marica Celjak | Eksperimentalni program | Poštovani, pozdravljam ideju o mogućnosti cjelodnevne nastave ali ne ovako „ad hoc „ i ne kao obavezne mogućnosti za sve. Mislim da bi sloboda izbora trebala biti prisutnija u mnogim aspektima našeg školskog sustava. Nadalje, naše škole nemaju prostora, prokišnjavaju krovovi, učionice i klupe nisu obnovljene, sanitarni čvorovi su neprihvatljivi, školska kuhinja je nedostatna za kuhanje toplih obroka, mnoge škole nemaju školsko dvorište, igralište…. Očekuje li se da učenici budu cijeli dan u školi bez prostora za odmor? Možemo li postojećim planom cjelodnevnog boravka omogućiti toj djeci kvalitetno druženje, odmor…?? U kojoj mjeri škola može i treba ??? zamijeniti obitelj ? Nije ovdje mjesto raspravi no zar se ne bi trebalo razmišljati o drugačijem radnom vremenu roditelja - smatram da svaki roditelj treba voditi brigu o svojem djetetu, usaditi mu radne navike i osvijestiti mu da je odgovornost za učenje, možda educirati mlade roditelje o vrijednosti djedova i baka …uključiti generacije starijih u kvalitetne aktivnosti s unucima, praunucima? Ne ulazim u raspravu o satnici pojedinih predmeta ali smatram da bi na svim nastavnim predmetima učitelji trebali raditi na poboljšanju učeničkih kompetencija, počevši od hrvatskog jezika do IKT-a. Također smatram da učenici trebaju razviti osnovne praktične vještine bilo u sklopu nastave tehničke kulture bilo kao dio ostalih predmeta (naravno tamo gdje je primjenjivo. Ja sam generacija učenika koji su u osnovnoj školi u suprotnoj smjeni imali Domaćinstvo i Prvu pomoć i smatram da su ta znanja svakako korisna, a mogu posvjedočiti da iako u školi nisam imala informatiku moji su me učitelji naučili cjeloživotnom učenju, a kako Google „zna sve“ u svojem radu koristim razne digitalne alate i kreiram samostalno digitalne sadržaje za rad s učenicima. Također ih učim kako da i sami izrađuju digitalne sadržaje za nastavu. Svakako je hvalevrijedno da nastava informatike postaje obavezna ako će to doprinositi kvalitetnijoj usvojenosti ishoda učenja. Hoće li to biti dva sata ili ćemo se svi mi učitelji potrudit i implementirati ikt u svoj rad svakako je za ozbiljno promišljanje. Da ne dužim smatram da trebamo stvoriti kvalitetne uvijete za školovanje ali i za život svih dionika nastavnog procesa. Lijep pozdrav i svako dobro. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 925 | MATIJA ALANOVIĆ | Eksperimentalni program | Uvod u eksperimentalni program zvuči kao naklapanje gastarbajtera, u smislu da nije potkrijepljen nikakvim argumentima proizašlim iz znanstvenih istraživanja koji bi opravdali njegovo uvođenje, već samo statističkim podacima o trenutnom stanju u ostalim državama, za koje se valjda podrazumijeva da je bolje (mislim na Eurydice, 2021. Recommended Annual Instruction Time in Full-time Compulsory Education in Europe – 2020/21). Čak je i korištenje te statistike traljavo jer se kod tumačenja prvog grafikona na koji se tekst poziva propušta primijetiti više nego očita razlika u broju godina obveznog obrazovanja u Hrvatskoj i većine ostalih država (negdje to obuhvaća i srednju školu ili njezin dio) iz koje proizlazi velik dio razlike. Drugi grafikon na koji se tekst poziva također je manjkavo analiziran jer nije spomenuto da se odnosi samo na obvezne predmete. Međutim, informatiku i vjeronauk/etiku, koji su u Hrvatskoj izborni predmeti pa stoga nisu uračunati u trajanje obveznog školovanja, mnogi učenici pohađaju tijekom cijele osnovne škole. To je bitno za usporedbu s ostalim državama jer povećava stvarno trajanje školovanja za većinu učenika i otežava usporedbu s državama u kojima je neki od ta dva predmeta obvezan. Kad se pridoda satnica tih predmeta, ukupno trajanje povećava se za 25% u razrednoj, odnosno 20% u predmetnoj nastavi, što ipak donekle smanjuje razliku u odnosu na ostale države. Autori europskog statističkog izvještaja, jasno, ne iznose vlastite sudove i preporuke o trajanju školovanja, ali u uvodu navode nekoliko znanstvenih članaka koji se bave tom temom, a stručnjaci iz područja edukacije zasigurno bi mogli pronaći i proučiti još koji. Nažalost, autori eksperimentalnog programa nisu se time zamarali. Nisu se zamarali ni usporedbom vremena koje učitelji provedu u školi, vremena koje provedu izvodeći predavanja i ukupnog radnog vremena u ostalim državama (Eurydyce, 2021. Teachers in Europe: Carrers, Development and Well-being, p. 41 fig. 1.8). Da jesu, primijetili bi kako je po tom pitanju stanje u većini država s kojima se, pretpostavljam, žele uspoređivati slično kao u Hrvatskoj. Kako su onda te države postigle da im učenici toliko dugo budu u školama? Iz moje laičke perspektive nameću se tri opcije: ili (1) lažu oko trajanja školskog dana ili radnog vremena učitelja, ili (2) onaj dio posla koji nije izvođenje predavanja ne rade učitelji, ili (3) su zaposlili više učitelja (u ovo zadnje stvarno sumnjam, to su naime sve redom snažne europske ekonomije koje sigurno znaju i pametnije potrošiti novac). Svakako se nisu zamarali ni uspoređivanjem plaća po kupovnoj moći i njihova rasta s iskustvom (također dostupno u istom dokumentu). Ni ostale tvrdnje iznesene u uvodu, poput onih o dokazanoj učinkovitosti prošlih reformi ili o učinku na obiteljski život učenika, nisu potkrijepljene relevatnim izvorom već samo paušalno navedene kao očita istina. Inače, ideja da učenici viših razreda nakon nastave na silu uče u školi kao da je izvučena iz kakvog filma koji se odvija u engleskom internatu u nekom od prošlih stoljeća u kojemu profesor kruži između klupa sa šibom u ruci gledajući koji se dječačić najslabije pravi da čita. Kako od učenika očekivati samostalnost u nastavku obrazovanja i kasnijim osobnim i poslovnim obvezama ako u osmom razredu ne smiju sami birati kad će učiti? I ne samo da im se diktira vrijeme i mjesto za učenje, već i predmet! (Ili će možda u učionici na raspolaganju biti po jedan nastavnik svakog predmeta?) Dakle, hrvatsko se školstvo prilagođava potrebama 21. stoljeća malo uljepšanom verzijom ljutitog oca koji viče "A sad ideš u svoju sobu učiti matematiku!" S druge strane, duži boravak u školi za učenike nižih razreda zvuči vrlo korisno; dapače, i sam sam se školovao na takav način prije 25 godina u OŠ Cvjetno naselje u Zagrebu. Nakon nastave i ručka slijedilo je slobodno vrijeme, pisanje zadaće i organizirane aktivnosti (nije to nimalo sličilo današnjem produženom boravku kakav se provodi u nekim mjestima gdje se prevelik broj učenika iz raznih razreda nagura u jednu učionicu pa se s njima i ne može drugo nego ih "čuvati" i smirivati -- radilo se o posebnom razrednom odjelu pa se vrlo dobro znalo što se toga dana radilo na nastavi i što je za zadaću). Štoviše, i moja je majka sudjelovala u sličnom programu prije više od pedeset godina u tada eksperimentalnoj OŠ Jordanovac... Ma je li moguće da autori eksperimentalnog programa izmišljaju toplu vodu kopirajući nešto što je postojalo još u nazadnoj tamnici naroda? Nipošto! Postoji ključna razlika. Moj su produženi boravak (eto još jedne vrlo bitne razlike -- naziva!) vodile dvije učiteljice, i nije uvijek ista vodila nastavni, odnosno nenastavni dio dana. Ovaj eksperimentalni program predviđa samo jednu. Tužno je da je u tome vjerojatno sva njegova inovativnost. Nisam učitelj i ne radim u školi, ali razumijem da je za pripremu predavanja potrebno jako puno vremena, puno više nego što je predviđeno trenutnim pravilima. Po normativu predloženom u eksperimentalnom programu ispada da za "obogaćeno učenje" učitelju nije potrebna nikakva priprema. Ipak, prema tekstu izgleda da su za taj period predviđene razne aktivnosti, a ne samo pasivno učenje. Te su dvije tvrdnje u nesuglasju te je očito jedna od njih netočna. Ako učitelj za to vrijeme izvodi neku vrstu nastave, kako mu nije potrebna priprema? Kako je onda moguće da je potrebna za redovnu nastavu? Ako mu pak ne treba priprema, znači da ne radi ništa, nego samo "čuva" učenike i održava neku razinu discipline. Za taj posao onda ne treba ni biti angažiran učitelj. Vjerojatnije je ipak da je priprema potrebna, ali nije stala u normativ pa je izostavljena. I ovako nije jasno kad bi učitelji trebali pripremati predavanja kad se predviđa da će im cijelo radno vrijeme proteći u školi. Dodatan rad izvan tih okvira bio bi suprotan Zakonu o radu. Možda se planira obračunavati prekovremeni rad. Svakako ne bih htio da mi dijete podučava netko premoren i nepripremljen -- čemu onda škola? Ali kad bolje razmislim, možda će učitelji biti motiviraniji na rad zbog povećane plaće! Napravimo usporedbu za "prosječnog" učitelja razredne nastave. Trenutno se očekuje da tjedno održi 21 školski sat, a eksperimentalni program predviđa mu 26,5. To je 26,20% više, a za to će mu se osnovica plaće povećati za 23,25% (25% je maksimalno povećanje, neće biti prosječno). Izgleda da se plaća nije povećala koliko bi trebala s obzirom na povećan broj nastavnih sati. Zaista, vrijednost održanog školskog sata ne da se neće povećati, već će pasti, i to za 2,33%! Zlobnici bi napomenuli da je odmah bilo čudno što je onaj rast osnovice plaće za 2% bio dogovoren baš za 1. travnja, ali ja nisam takav. Što se tiče sati provedenih u školi, trenutno u prosjeku (ovo je teško odrediti) učitelj razredne nastave u školi provodi četiri sata, a predlaže se da to bude dvostruko više. Uzimajući u obzir povećanje osnovice plaće (već spomenutih 23,25%), ispada da je vrijednost sata provedenog u školi pala za ogromnih 38,38%! Dakle, predlagatelji eksperimentalnog programa žele da učitelji više vremena rade u školi, ali taj rad smatraju bezvrijednim. Zanimljivo. Pad vrijednosti sata rada učitelja (u školi i izvan nje) također je očit sam po sebi jer se trenutno računa s osam sati ukupnog rada dnevno, a eksperimentalni program ih predviđa osam samo u školi, uz još nepoznat dodatni angažman van škole. U svakom slučaju, kako god se gledalo, bilo po održanom školskom satu, po satu rada u školi ili po satu rada uopće, plaća se neće povećati nego smanjiti; nema od govna pite. Usporedba za predmetnu nastavu daje slične poražavajuće rezultate. Tradicionalno se nastoji radnicima koji propustima u radu mogu prouzročiti bitne posljedice za pojedinca ili društvo i za čiji je posao potrebno stanovito psihofizičko stanje regulirati radno vrijeme tako da se isto može dugoročno održavati. Takvim radnicima, npr., smatramo liječnike, vozače, učitelje, itd. Prihvaćanjem ovakvog teksta eksperimentalnog programa učitelji izlaze iz ove skupine, odnosno poručuje se da njihova uloga u društvu i nije osobito bitna. Ovaj sam osvrt započeo izražavajući razočaranje što motivacija za uvođenje eksperimentalnog programa nije poduprta istraživanjima. Nažalost, tekst u trenutnom stanju, s obzirom na sklonost autora interpretaciji statističkih podataka prema vlastitoj volji, ignoriranju drugih povezanih podataka i predstavljanju programa koji su se već provodili kao velike novosti, te, najskandaloznije, s obzirom na tvrdnje o povećanju plaće koje je ustvari smanjenje, više izgleda kao da su ga pisali pripadnici vladajuće stranke nego edukacijski stručnjaci. Dodatno, bude li se program provodio na način opisan u tekstu, odnosno s trenutnim brojem učitelja (i još bez trenutnih učitelja u produženom boravku!) to će značajno srozati kvalitetu javnog školstva u Hrvatskoj. Jedina motivacija koju bi netko za to mogao imati jest pogodovanje širenju privatizacije djelatnosti osnovnog školstva, što je u Hrvatskoj još nepopularno zbog dovoljne kvalitete javnih škola. Budući da bi takvo djelovanje bilo protivno državnim interesima, takav način provedbe eksperimentalnog programa bio bi za svaku osudu! Jedini način da se ovakav eksperimentalni program kvalitetno provede jest uz udvostručenje broja učitelja i u razrednoj i u predmetnoj nastavi. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 926 | Tamara Prelog | Eksperimentalni program | Poštovani, odakle krenuti? U pravilu, cijeli je program potpuni promašaj, ali citirat ću nekoliko konkretnih kontradiktornih, neodrživih i nedovoljno razrađenih primjera: 1. ''Još jasnijim naglaskom na postojeću redovitu nastavu te učinkovitijim strukturiranjem odgojno-obrazovnih aktivnosti koje imaju zadaću stručne pomoći i potpore učenicima u učenju tijekom školskog dana i tjedna, cjelodnevna škola treba indirektno voditi većem dostupnom vremenu za roditelje/skrbnike i obitelj, ali i znatno većem raspoloživom izvanškolskom vremenu koje učenicima stoji na raspolaganju za igru i druženje s vršnjacima.'' Ova izjava nema veze sa zdravim razumom. Ostajanjem u školi do 17h, a nekad i duže na aktivnostima iz programa B1 trebalo bi se povećati raspoloživo slobodno vrijeme? Pa to nije ni dostojno komentara. Djeca neće toliko dugo moći držati koncentraciju, a da ne govorimo o povećanju rizika od vršnjačkog nasilja i pogoršanju mentalnog zdravlja. Nadalje, govorite o nekakvoj školi bez zadaća, a kada bi učenici trebali učiti za ispite? Ili mislite da bi to sve trebali obaviti za vrijeme trajanja A2 programa, zajedno s 20-ak drugih učenika? 2. ''Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama.'' Kojim to točno novim znanjima i vještinama? Znači li to da učenici do sada nisu ništa učili u školama? 3. ''Tijekom Eksperimentalnog programa u odabranom i ograničenom broju škola u cjelokupnom sustavu počet će sveobuhvatno infrastrukturno poboljšanje svih osnovnih škola čime se predloženi model jedino može implementirati.'' Mnoge škole nemaju dovoljan broj učionica za izvođenje nastave iz programa A1, a kamoli za sve ostalo što navodite u programu cjelodnevne nastave. Ako financijska potpora u Eksperimentalnom programu ne uključuje radove i preinake za koje je potrebna građevinska dozvola, kako mislite da će se takva nastava moći održavati? Možda na livadi. 4. ''unaprjeđuje profesionalni, društveni i materijalni status učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola'' Društveni i materijalni status učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola ne ovisi o nekom tamo kvazi-projektu poput ovoga, već o odnosu države, odnosno vladajućih, prema tim društvenim akterima. A već smo imali prilike vidjeti koliko država (ne) cijeni odgojno-obrazovne djelatnike. 5. ''smanjuju nepoželjni oblici ponašanja učenika te zdravstveni i psihosocijalni izazovi i poteškoće'' Kako to točno? Definirajte, molim vas. 6. ''povećava društvena relevantnost znanja, vještina i stavova koje učenici usvajaju tijekom osnovne škole i iskazuju na njezinom kraju'' Što ovo uopće znači? Isprazne floskule bez pokrića. Ovo ću shvatiti kao vrijeđanje inteligencije. 7. ''Promjene su usmjerene na strukturu nastavnog plana osnovne škole i ogledaju se u obaveznom iskazivanju odgojno-obrazovnih područja pojedinih nastavnih predmeta, povećanju satnice pojedinim nastavnim predmetima unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja, te kroz uvođenje novih nastavnih predmeta.'' A govorimo godinama o rasterećenju obveza učenika. 8. ''Novim vremenom nije namjera povećati obaveze učitelja i učenika, nego poboljšati postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda učenja.'' Nazovite stvari pravim imenom jer ovo je također izravno, beskrupulozno i notorno vrijeđanje inteligencije. 9. ''Sve aktivnosti Programa A2 ne mogu voditi proširenju obaveza učenika, a obogaćuju postojeće vrste radnih obaveza učiteljima (primarno one radne obaveze koje učitelji obavljaju, na primjer kada je riječ o dopunskoj i dodatnoj nastavi i nekim oblicima izvannastavnih aktivnosti).'' Ova rečenica izgleda kao nešto što se piše u eseju da bi se ispoštovao broj riječi. 10. ''Programi B1 i B2 izvode se dominantno u prostoru škole. Time se otklanjanju poteškoće u organizaciji odlazaka i dolazaka učenika.'' Što je s glazbenim školama? Neću ići u detalje, već je u nekoliko komentara to spomenuto. 11. ''Kada je riječ o učiteljima, škola i učitelji u okviru programa B1 moraju osigurati onoliki broj sati aktivnosti kojima se zadovoljava većinski izražen interesi učenika škole. Učiteljima sudjelovanje u programu izvannastavnih aktivnosti B1 nije obavezno, osim kada škola donese takvu odluku radi zadovoljenja potreba i interesa učenika.'' Što ako ne bude dovoljno zainteresiranih učenika, a učitelju je potreban taj dio sati kako bi dopunio satnicu? Uporno zaboravljate da nisu sve škole u Zagrebu i nemaju sve škole 20+ učenika u razrednom odjelu. 12. ''Povećana je i obavezna satnica tjelesnog i zdravstvenog odgoja učenika. Unutar Eksperimentalnog programa testirat će se organizacija odgojno-obrazovnog rada u kojem je nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti u nastavnom predmetu predmetni učitelj, a ne učitelj razredne nastave.'' Čisti bezobrazluk! Uzimanje satnice učiteljicama razredne nastave da bi se zadovoljila forma i nekima napunila satnica umjesto da se poveća broj sati TZK u predmetnoj nastavi. 13. ''U školski dan uvodi se obavezna rekreacijska stanka za sve učenike u kojoj je središnji nositelj aktivnosti učitelj razredne nastave.'' Kako će biti moguće čuvati svu tu djecu, tko njih može sve držati na oku? I kad se nešto dogodi, opet će učitelj biti dežurni krivac jer nije bio na 3 mjesta u isto vrijeme i jer nema 12 pari očiju. 14. ''Eksperimentalni program u razrednu nastavu uvodi novi nastavni predmet – Praktične vještine.'' Koje su kompetencije potrebne za predavanje te izmišljotine od predmeta? Kao i za predmet Svijet i ja. 15. Pozdravljam povećanje satnice Geografije i Prirode, no smanjenje satnice Informatike apsolutno je nedopustivo. To znači da će pojedini učitelji ostati bez POLA satnice! Kako mislite to kompenzirati? 16. ''Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača , kao oblik trajnog rješenja.'' Najlakše je obećati. A gdje su konkretni prijedlozi? 17. ''Školsko okruženje treba brisati stroge granice između prostora njihova kućnog dnevnog boravka, radne sobe i škole.'' Znači, školu treba pretvoriti u dnevni boravak? 18. ''Kroz brojna odgojno-obrazovna didaktička sredstava i opremu, učenicima su na raspolaganju dizajnirane igre, kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično. Sve to moraju predstavljati suštinska obilježja cjelodnevne škole. Na drugoj strani, učinkovito korištenje prostora podrazumijeva da se učenicima koji preferiraju učenje u mirnom okruženju lišenom vanjskih zvukova i ometajućih podražaja mora ponuditi mogućnosti takvog učenja. Isto tako, učenicima koji, na primjer, odabiru kretanje tijekom učenja, potrebno je također dopustiti i ponuditi i takve mogućnosti učenja. U učinkovitoj prilagodbi okruženja, škole posebnu pozornost posvećuju korištenju vanjskih prostora – školskih igrališta, parka, školskog dvorišta i vrta te zajedničkih prostora stavljajući ih sve zajedno na učinkovit način u funkciju aktivnosti, osobito Programa A2, te ukupnih odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole.'' A kako bi to logistički trebalo sve uskladiti? Dok jedni uče vani u parku, drugi uče zatvoreni u knjižnici? Tko ih onda nadgleda? I kada oni to imaju vremena za takvo učenje? Što je s učenicima koji nastavu pohađaju prema prilagođenom programu? 19. ''Svim se učiteljima uz rad vezan uz obavezni program A1 i A2 te izborni program B1 u tjednom i godišnjem radnom zaduženju do ukupnog trajanja od 40 solarnih sati određuju druga radna zaduženja. Ona uključuju stručno-metodičku pripremu za izravni rad s djecom, profesionalno usavršavanje i razvoj, suradnju s roditeljima, suradnju s drugim učiteljima i stručnim suradnicima kroz različite oblike timskog i zajedničkog rada, aktivnosti koje se odnose na administriranje učeničkih i razrednih aktivnosti, sudjelovanje u razrednim i školskim vijećima, odnosno druge oblike upravljanja školom. Tome treba pridodati i radno vrijeme koje je označeno kao »ostali poslovi«. Trajanje ostalih poslova je varijabilno te ovisi o količini radnog vremena kojom se učitelj zadužuje s drugim radnim obavezama a primarno ovisi sudjelovanju u B1-programu). Aktivnosti u radno vrijeme učitelja razredne nastave (izvan A1, A2, B1 i sata razrednika) moguće je u jednom dijelu izvoditi u školi ili u potpunosti izvan škole. To je predmet organizacije rada i odluka unutar same škole, pri čemu se odluke o načinu i mjestu obavljanja tih radnih aktivnosti moraju na jednak način odnositi na sve učitelje i stručne suradnike škole.'' Nisam matematičar, ali ta se računica nikako ne poklapa i u stvarnosti daleko premašuje 40 sati tjedno! Povećanje plaće mizerno, pogotovo s obzirom na to da će neki ostati bez dodataka za smjenski rad. 20. Kako će biti organizirane i plaćene zamjene? 21. ''Novi, moderniji i dinamičniji školski dan, usklađen s profesionalnim i osobnim obavezama roditelja, majkama i očevima djece koja pohađaju cjelodnevnu školu, olakšat će se sudjelovanje na tržištu rada, a time i povećanje prihoda.'' Znači, u prijevodu: Stvarajmo robove. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 927 | Dejana Tavas | Eksperimentalni program | Poštovani, javljam se kao učiteljica u zvanju izvrsnog savjetnika, s više od 28 godina rada u osnovnoj školi. Svi dionici sustava svjesni su potrebe reforme hrvatskoga školstva, ali ne ovakve. Ovaj prijedlog nije ništa od onoga što se navodi u naslovu – niti je uravnotežen, niti pravedan, niti učinkovit, a sigurna sam da nije ni održiv. U temeljnim obrazovnim dokumentima ističe se individualan pristup učenicima i cjeloživotno učenje, a u ovome ste prijedlogu sve učenike sveli na jednake uvjete ne vodeći računa o njihovim razlikama i posebnostima. Je li itko od autora ovoga prijedloga razmišljao što je s velikim brojem učenika koji u poslijepodnevnim satima pohađaju umjetničke škole ili su uključeni u sportske aktivnosti u sportskim klubovima? Kada će učenici čitati djela za cjelovito čitanje (lektiru)? Pozdravljam povećanje satnice Hrvatskoga jezika, ali ne na ovaj način. Umjesto da se radilo na temeljitoj provjeri kvalitete postojećeg kurikuluma (koji je u predmetnoj nastavi praktički neprovediv) ili izdvajanju domene Kultura i mediji u novi predmet Medijska pismenost u koji bi se mogli implementirati neki ishodi predmeta Informatike, vi ste dodavanjem jednoga sata pokušali požar ugasiti žličicom vode. Predlažem da se pričekaju rezultati nacionalnih ispita koji su ove godine prvi puta provedeni pa da se tek nakon njihovih analiza i korekcija predmetnih kurikuluma donesu ovako važne promjene. Nadam se da ćete pomno i temeljito proučiti sve komentare, a ne uvesti nas opet u reformu bez priprema, analiza i podrške. Dejana Tavas, univ.spec.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 928 | Aelita Jurak | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam hrvatskoga jezika i imam 18 godina radnoga staža. U cijelom prijedlogu CN mogu pozdraviti samo povećanje satnice hrvatskoga jezika koju tražimo već niz godina zbog stvarnih potreba poučavanja i učenja. Program CN napisan je na razini kako bismo se mogli poigrati s učiteljima i učenicima ne razmišljajući o dobrobiti, već o isključivo o europskim zahtjevima koje moramo ispuniti jer smo povukli novce iz fondova, a ništa nismo proveli i osmilili pa idemo se malo poigrati. Sramotni su navodi kako se CN provodi kao uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja, a borimo se sa svim nedostatcima Škole za život. Stihijski uvodimo reformu za reformom jer papir trpi sve. Naše škole nemaju prostora, prokišnjavaju krovovi, učionice i klupe nisu obnovljene, sanitarni čvorovi su neprihvatljivi, školska kuhinja je nedostatna za kuhanje toplih obroka (o kvaliteti obroka je sramotno raspravljati). Očekuje li se da učenici budu cijeli dan u školi bez prostora za odmor? To su djeca koja bi trebala boraviti u školi osam sati kao odrastao čovjek na svome radnome mjestu. Učitelji su postali psiholozi, defektolozi, liječnici, pravnici, računovođe, majke i očevi jer se roditelji više ne brinuo svojoj djeci, već ih prepuštaju društvu, odnosno učiteljima koji (kako mi se čini) su jedini koji odgajaju mlade generacije. Sve više imamo djece s teškoćama, no nemamo educiranih učitelja i prostora za rad s djecom s teškoćama. Kako se očekuje da u programu A2 svi rade uz potporu, potpomognutim učenjem i obogaćenim učenjem? Učitelji se ne mogu podijeliti na još više uloga od onih koliko sada imaju. Hoće li CN omogućiti u svakoj školi kabinete da se pripremamo za nastavu ili ćemo nakon cijelog dana i dalje sve raditi kod kuće? Kada ćemo mi imati priliku biti roditelji svojoj djeci? Ja imam troje djece i ne želim da budu cijeli dan u školi, želim vrijeme za sebe i svoju obitelj. Jesam li sebična? Da. Smatram da svaki roditelj treba voditi brigu o svojem djetetu, usaditi mu radne navike i osvijestiti mu da je odgovornost za učenje učenikova, a odgoovrnost za poučavanje nastavnikova. Generacije koje dolaze ne mogu usmjeriti pažnju na duže od pet do deset minuta, nisu funkcionalni na zadnjim satovima, a u školi bi trebali najbolje raditi od 14.00 bez da su se adekvatno odmorili? Smanjiti satnicu informatike u 21. stoljeću je suludo. I kao učiteljica, razrednica i kao majka ne slažem se s programom CN. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 929 | ĐURĐICA JANKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani! Zgrožena sam Vašom odlukom o smanjenju satnice informatike. U današnje vrijeme kada je tehnologija toliko uznapredovala i kada je ista potrebna za obavljanje gotovo svakog posla, pa tako i Vašeg, vi nas vračate na kopanje motikom. Apsolutno ne vidim potrebu za povećanje satnice hrvatskog jezika kada nam djeca ne mogu većinom svladati ni ovo što sada uče. Iz škole izlaze nepismena, a o čitanju da ne pišem. Još jedna bitna stavka je da im pola toga što uče u osnovnoj školi za života neće ni trebati. No, i za taj hrvatski je opet potrebna informatika jer kako će učiteljica zadati da djeca izrade prezentaciju, plakat, strip ili e-knjigu? Pretpostavljam na osnovu Vaše odluke da su za navedeno obučeniji od učitelja informatike. Kada treba isprogramirati program za micro:Bit kako bi se ponavljale rečenice, ponovo se traži informatičar i da djeca to odrade na satu informatike, no učenje sadržaja informatike nije bitno. Vjerojatno živim u zabludi te je informatičar manje plaćen od nekoga tko radi s hrvatskim jezikom. Još fascinantnije mi je to što i djeca takvih ljudi teže radu u IT sektoru, upisuju informatičke fakultete itd.... Zgrožena sam i povećanjem satnice tehničke kulture za samo pola sata u 5. i 6. razredu??? Što očekujete da će se odraditi u tih pola sata?? Izumiru nam zanati. Teško je pronaći nekoga da nam postavi pločice, okreći stan... Djeca nemaju kada naučiti piliti, rezati škarama, lemiti, savijati.... Praktični rad im je velika nepoznanica, a većina će od toga u budućnosti živjet. Kako očekivati da možemo pronaći kvalitetnog majstora, kada ga se kao takvog već u osnovnoj školi zakida. Zakida ga se onda kada je najpotrebnije. Postavljam si i pitanje po ćemu je vjeronauk toliko bitan kada za njega ima mjesta dva sata tjedno, a za tehnički i informatiku nema? Smatram ovu odluku nepromišljenom i mogu ju usporediti s onom kada dijete pretrčava cestu pri nailasku automobila. Imam jedno dijete u srednjoj, drugo će uskoro napuniti tri i vjerujte mi da želim gledati kako odrasta, kao i sudjelovati u njegovom odrastanju. Rodila sam ga sebi, a ne školi. Molim da još jednom dobro promislite o onome što planirate provesti u djelo. Naposljetku, zašto nitko ne pita nas učitelje za mišljenje? Zgrožena učiteljica i majka. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 930 | Irena Milišić | Eksperimentalni program | Poštovani, majka sam tri srednjoškolca i učiteljica biologije i kemije sa 20ak godina iskustva rada u osnovnoj školi. Kao majka sam sretna jer će CN moju djecu zaobići. Muž i ja imamo djecu da bismo ih mi odgajali i bili s njima a ne sustav!! I uživali smo i uživamo u svakom trenutku s njima! Kao učiteljica sam razočarana. Svi učitelji vjerujem vide da je potrebna reforma . Zar nitko nije mogao sjesti s učiteljima i pitati: Ajmo vidjeti što možemo napraviti da nešto promijenimo nabolje? Ne može se dobra stvar napraviti na brzinu, a CN mi se čini napravljena na brzinu. Moja djeca su gimnazijalci i svakodnevno imaju po 6, 7 sati... Kada dođu doma odmore se , ponekad i odspavaju i onda krenu izvršavati svoje zadatke. Odlični su i vrlo dobri učenici. Zar naši osnovci mogu nakon 6 sati nastave i dalje biti u školi i kvalitetno usvajati znanja? Kažete da popriličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad. To je točno. Ali učitelj koji odradi 6 ili 7 sati u nastavi a ispred sebe ima i po 28 učenika, uz dežurstva i ne može ostale profesionalne zadatke koji ga čekaju nakon nastave odmah raditi sa energijom i entuzijazmom. Treba predah, promjenu aktivnosti i onda idemo dalje. Kažete da su očekivane brojne poželjne indirektne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života, da su kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. O kakvoj kvaliteti je ovdje riječ ako se obitelj ne može biti zajedno kada to želi? Kažete da izražena su jasna očekivanja da će se produljenjem raspoloživog vremena za učenike i učitelje povećati školska postignuća svih učenika, a osobito pojedinih skupina učenika. Postoji li i učenička odgovornost za vlastiti uspjeh? I kao majka i kao učiteljica sam protiv CN. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 931 | Sonja Tomelić | Eksperimentalni program | Poštovani, u mnogočemu se slažem s već navedenim pitanjima i komentarima brojnih kolega koji su iskazali zabrinutost vezanu za reformu koja bi prisilno trebala krenuti u rujnu ove godine. Govorite o „uravnoteženom, pravednom, učinkovitom i održivom sustavu odgoja i obrazovanja“ koji je, iščitavajući ovaj dokument, sama suprotnost svom naslovu. U samom vidu realizacije dana vidljive su pauze u kojima bi, pretpostavljam nastavnici, trebali dežurati i voditi računa o učenicima u školskom prostoru. Radeći u školi, vidljivo je da djeca već nakon velikog odmora nemaju potrebnu koncentraciju za savladavanje i usvajanje sadržaja, a nakon ručka (za koji još uvijek nemamo uvjete i čiji se učenici većinski hrane pekarskim proizvodima) bi trebao biti organiziran tzv. A2 program. U vašem dokumentu stoji da „će se u dodatnom raspoloživom vremenu učenicima i učiteljima dati stvarne mogućnosti dopunskog i dodatnog rada“ u kojem „nastavnici organiziraju aktivnosti u čijem središtu imaju učenje pojedinačnog učenika, skupine učenika i svih učenika“. Možda iščitavam dokument pogrešno, ali zanima me kako će jedan nastavnik uspjeti organizirati vrijeme / nastavni sat / potporu u kojoj će on kao jedna jedinka pristupiti na tri različita načina. Zahtijevate individualan pristup učeniku u kojem ste svu djecu osudili na jednake uvjete. Opetovano ponavljamo kako su sva djeca različita te uče različitim tempom, u različito doba dana, a ovakvom nastavom bit će osuđeni na provođenje svog slobodnog vremena u prostorijama škole. Vi strukturirate i njihovo slobodno vrijeme u kojem ne ostavljate prostora djetetu da ljenčari, odmara i ne radi ništa. Ne vidim kako to nije čuvanje djece dok su roditelji na poslu. Cijeli je dokument napisan kao da ga je sastavljao student noć prije roka za predaju rada, a koji nema praktičnog iskustva u nastavi s djecom. Završila sam fakultet s mišlju da ću poučavati predmet za koji sam stekla diplomu te da ću koristiti svoje stečeno znanje. Živim u nadi da će i ova reforma propasti kao mnoge do sada. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 932 | Jarmila Naranđa | Eksperimentalni program | Poštovani, ovaj prijedlog MZO-a bio bi komičan da nije tragičan. Dokument od 53 stranice ispraznih riječi koje nemaju veze sa stvarnošću niti bilo kakvim poboljšanjem, a čiji pokušaj provođenja bi rezultirao upravo suprotnim učinkom na SVE! Već sam naslov ovog eksperimentalnog programa neistinite su tvrdnje, promašaj kako u sadržaju, tako i u formi. Škole treba prvo izgraditi, dograditi, opremiti (kabineti, dvorane, laboratoriji, specijalizirane učionice, kino dvorane, kuhinje i blagovaonice, možda i bazeni, uređenje vanjskih dvorišta, vrtova i slično). Nevjerojatno je kako bi sad u 3 do 4 godine izgradili ili adaptirali sve škole u državi, a to se nije napravilo u prethodna tri desetljeća. Kurikulume svih predmeta treba rasteretiti i svesti na bitno. U 21. stoljeću suludo je i žalosno da naše Ministarstvo ne prepoznaje važnost INFORMATIKE kao predmeta u školama. Smatram da informatika treba biti obavezan predmet barem od 3. razreda OŠ pa do 8. razreda, i to 2 sata tjedno, a uz to trebalo bi omogućiti izborni predmet iz programiranja i robotike. Zgrožena sam tolikim pogrešnim smjernicama i izokrenutim činjenicama. Zaboravljeno je da je kućni odgoj temelj razvoja djeteta, a 1. do 4. razred presudni za start u obrazovanje. Trebalo bi povećati ponudu PRODUŽENOG BORAVKA kao mogućnost, tj. odabir učenika i roditelja ovisno o njihovim potrebama. Mnogi roditelji imaju mogućnosti, volju i želju pružiti svojoj djeci ručak prema njihovom ukusu, ali i organizirati slobodno vrijeme s obitelji u skladu s vlastitim preferencijama. Ministar i svi koji su to osmislili nemaju pojma o životu škole i trebali bi prepustiti ovaj posao sposobnim i stručnim osobama. Ovo uništavanje osnovnoškolskog sustava treba odmah zaustaviti. Uz dužno poštovanje, Jarmila Naranđa, prof. savjetnik u mirovini | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 933 | Nataša Gaščić Đurkan | Eksperimentalni program | Poštovani, svi smo svjesni potrebe reforme hrvatskoga školstva, ali ne na ovakav način. Preko noći ste sklepali dokument za koji ne znamo ni tko stoji iza njega niti tko je autor ovoga prijedloga. Ovo je već ne znam koja "reforma" sustava koja uvodi nešto za što nemamo niti uvjete niti kadra. Kako mislite u četiri godine omogućiti svim učenicima cjelodnevnu nastavu u novim/nadograđenim školama kad znamo da 90% hrvatskih škola radi u dvije ili tri smjene. Već sad je problem s kadrom po školama, a kako to mislite kvalitetno riješiti u četiri godine? Ideja o cjelodnevnoj nastavi može zaživjeti samo ukoliko preuzmemo finski model od koje smo svjetlosnim godinama daleko. Učenici ne mogu biti u školi od 8 do 16 ukoliko im ne omogućite četiri kvalitetna obroka za koje ne znam tko će ih plaćati. Ideja o podjeli na A, B i ne znam kakve programe je smiješna. Umjesto da olakšamo djeci satnicu i uvedemo istraživačko učenje, mi im još trpamo satnicu i uvodimo nekakvo dodatno učenje. Ako želite ukinuti rad kod kuće, onda se pozabavite suvremenim metodama učenja i suvremenim školama koje se sastoje od laboratorija, a ne od učionica s klupama i stolovima. Učenike i učitelje svodite na beskonačno ponavljanja činjenica u A,B,C...programu. Učenicima treba učenje sadržaja važnih za daljnje školovanje i za život. treba im istraživački rad, rad na terenu, posjeti različitim institucijama, a ne sjedenje u školi i bubanje istih činjenica. Gdje su u svemu učenici s posebnim potrebama? Očekujete od učenika s autizmom ili ADHD-om da sjede do 16 sati u školi? Što je s darovitim učenicima? Gdje su oni? Kad bi se djeca trebala baviti slobodnim aktivnostima, sportom, ići u glazbenu školu? Tko će nadgledati takve sadržaje u školi? Ili ćete opet sve svaliti na leđa učitelja i ravnatelja i oprati ruke? Ovakav model je najgluplje što je MZO napisao, gluplje je čak i od ŠzŽ. Tko god je ovo radio, nema veze o djeci i o načinu na koje djeca funkcioniraju. Ako veće ne možete sami osmisliti model cjelodnevne nastave, prepišite finski model. oni su ga i tako razvijali samo 20 godina. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 934 | Tanja Stjepanović | Eksperimentalni program | Poštovani, uključujem se u ovo e-savjetovanje kao učiteljica Informatike u jednoj osnovnoj školi. Učiteljica koja je iznimno šokirana gledištima ministra i njegovih suradnika na odgojno-obrazovni sustav naše države, svaki oblik razvoja djeteta te opterećenja učenika, ali i učitelja koji bi objeručke trebali prihvatiti ovu nazovi reformu. Prije stihijskog pokretanja ideje, a ponajviše provedbe navedene ideje tj. reforme trebalo se, čini mi se, dobro promisliti. Zbog čega mislim da se trebalo promisliti prije ove reforme? U našim osnovnim školama ne postoje realni uvjeti za provedbu cjelodnevne nastave, naša oprema je zastarjela, naše učionice su neadekvatno opremljene i to su samo neki od problema s kojima se učitelji, neovisno o predmetu koji predaju, susreću. Imam sreću da je moja škola trenutno iz velikog STEM projekta opremljena novim računalima, grafičkim tabletima, robotima i 3D pisačem. A što je bilo do sada? U svojoj učionici sam imala računala stara 12 godina, dotrajali projektor i dobru volju da uz sve te nedaće djeci pružim ono što zaslužuju, uputim ih i objasnim im programe koji su se na takvim uređajima pokretali i po 5-10 minuta. Zamislite volju i strpljenje tih učenika prilikom rada na navedenoj opremi. Sada kada smo si napokon, sudjelujući u projektu, SAMI omogućili opremu koju svaka škola zaslužuje imati, VI INFORMATIKU SVODITE NA 1 SAT TJEDNO! Ove godine sam imala toliko zainteresiranih učenika koji su uz 2 sata nastave Informatike dodatno htjeli pohađati obje aktivnosti koje se provode unutar projekta, a odnose se na robotiku i 3D dizajniranje. Toliko zainteresiranih očiju je gledalo mene, svoju učiteljicu, i čekalo da ih se u to sve uključi. Nažalost, zbog količine opreme i odrednica projekta to trenutno nije bilo moguće, ali nitko mi ne može reći da je jednom djetetu opterećenje ono što ga zanima i što voli. NITKO MI NE MOŽE REĆI DA JE 1 SAT INFORMATIKE U 21. STOLJEĆU DOVOLJAN. Zašto? Zato što Informatika nije samo računalo, robot i 3D pisač, ona je puno više. Naše buduće generacije uči logičkom i kritičkom promišljanju, rješavanju problema, osposobljava ih za ono što ih čeka – zanimanja budućnosti i pri tome ne mislim na zanimanje influencer, tiktoker i tome slično. Tiktokeri i influenceri čak ni uz vješto naučenu molitvu neće uspjeti spasiti naš mirovinski sustav, zapravo ni jedan sustav koji državu čini održivom. Uvođenje 1 obveznog sata Informatike ne znači apsolutno ništa. Pohvala za to što ste uvidjeli da napokon i ovaj predmet zaslužuje status obaveznog, no s ovom satnicom to nikako nije u potpunosti ispravna odluka. Do sada, svi učenici škole u kojoj radim pohađaju izbornu nastavu Informatike, njihovi roditelji uviđaju važnost navedenog predmeta, a gdje ste u tome svemu VI koji biste trebali potaknuti stvaranje informatički pismenih učenika, danas-sutra, radnika? GDJE STE I U KOJEM VREMENU OSTALI? Igrate se nazivima predmeta, satnicama, ali i životima i onako potplaćenih učitelja bez kojih, budimo realni, nema bolje budućnosti. Prestanite podcjenjivati naš rad, našu volju i želju da stvorimo generacije novih mladih i sposobnih ljudi kojima želimo dati prave, vidljive temelje za stvaranje bolje zajedničke budućnosti. Razmislite malo o tome u čiju satnicu ste vješto „zagrabili“ i ima li to smisla u vremenu u kojem živimo. Dotaknula sam se najviše problema Informatike s obzirom da joj se uz promjenu imena uvelike smanjuje i satnica dok učenici jedva čekaju doći na sat tog predmeta. Osim Informatike htjela bih prokomentirati i samu cjelodnevnu nastavu, nastavu koja mi se ne čini dovoljno dobro osmišljenom jer smatram da ne može u potpunosti jednako funkcionirati u svim dijelovima naše države. Također, ne smatram pozitivnom promjenom to što bi učenici u školi trebali provoditi više vremena nego što ga do sada provode odnosno smatram da bi to trebao biti njihov izbor i izbor njihovih roditelja. Neozbiljno je cjelodnevnu nastavu predstavljati kao rješenje za instrukcije, zadaće i u krajnjem slučaju kao zamjenu za učenje kod kuće. Uzmite u obzir sve sastavnice razvoja jednog djeteta, stavite ih na papir, pored toga stavite dokumentaciju kojom ovu, da kažem nedovoljno dobro razrađenu nebulozu, želite provesti u djelo, te dok sve te papire budete proučavali pozovite i nekoliko učitelja i učiteljica, psihologa i pedagoga, koji su dio ovog sustava o kojem govorimo, da Vam objasne kako zapravo funkcionira odgojno-obrazovni sustav u stvarnom vremenu u našim školama i koje su stvarne potrebe i želje naših učenika. Lijep pozdrav, Tanja Stjepanović | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 935 | MARIJANA VUJASINOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, kao roditelj sam užasnuta prijedlogom Eksperimentalnog programa u kojem stoji da je riječ o „uravnoteženom, pravednom, učinkovitom i održivom sustavu odgoja i obrazovanja“. Moja djeca su u nižim razredima osnovne škole pohađala produženi boravak što nam je kao obitelji bila neophodna opcija kako djeca ne bi provodila sama dnevno 4-5 sati dnevno bez nadzora i društva druge djece. Nakon redovne nastave s jednom učiteljicom uslijedilo je vrijeme s drugom učiteljicom: ručak, odmor, kratko vrijeme za domaću zadaću, nakon toga još puno igre po mogućnosti vani tako da su organizacijom boravka u školi bila zadovoljna i djeca a i mi kao roditelji. Ovim eksperimentom za koji tvrdite da je „uravnotežen“ planira se nešto sasvim drugačije od nama dosad poznatog koncepta – ne samo povećanje satnice za ove niže razrede, nametanje novih predmeta (izbornih i obaveznih) već i nakon toliko mnogo sati nastave – još 2 sata popodne koja su obavezna. Kako to može biti „učinkovito i održivo“?!? Sve to uz jednu učiteljicu ili učitelja koji je već odradio redovnu nastavu a sad bi trebao preuzeti i dodatno uvježbavanje i rad s djecom. I tako do 15 ili 15.30? Pauza za ručak je 40 minuta? Gdje je vrijeme za druženje, igru, boravak vani, sportove? Kako će učitelji biti "učinkoviti i uravnoteženi" nakon toliko sati nastave? Koliko sam upoznata s konceptima cjelodnevne nastave vani, obično je obavezna ili poluobavezna samo za niže razrede osnovne škole. Nakon odrađene redovite nastave djeca imaju na raspolaganju razne radionice – kreativne, sportske i slične ili mjesta za odmor i igru. Sigurna sam da nije planirano da imaju po 8 nastavnih sati dnevno od najranije dobi! Što se tiče ovog dijela da bi cjelodnevna nastava bila OBAVEZNA za sve razrede od 1. do 8., smatram da je to LUDOST! U porastu su psihički poremećaji djece i mladih a vi biste zatvorili djecu, bolje reći mlade do 8. razreda u institucije. Kako će to utjecati na njihov psihofizički razvoj? Djeca u višim razredima, već od 5. r. imaju po 6 sati nastave nakon kojih im je neophodan odmor u vlastitom domu, tek nakon toga imaju energije za učenje, zadaću, čitanje lektire. Jednostavno ne mogu pronaći ništa pozitivno u cjelokupnom prijedlogu. Još više sati nastave neće djeci pomoći da bolje savladaju preopširno gradivo, tvrdim da biste ovakvim eksperimentom dobili samo još lošije rezultate u nastavnom procesu, frustirane i umorne učenike koji će zamrziti školu i demotivirane i iscrpljene nastavnike. Ukoliko se kojim slučajem u našoj školi (koja se inače svim silama trudi omogućiti djeci jednosmjensku nastavu) uvede cjelodnevna nastava, ozbiljno razmatram opciju ispisa djeteta i upisa u školu koja neće provoditi eksperiment. Ako se već ide u neke promjene, zašto se ne ide na poboljšanje infrastrukture postojećih škola, uređenje školskih dvorana i igrališta, ugrađivanje kuhinja i zapošljavanje osoblja kako bi se svoj djeci osigurao topli obrok? Omogućite svima koji trebaju da u 1. i 2. razredu imaju opciju produženog boravka, možete to nazvati i cjelodnevnom nastavom koja će biti izborna a ne obavezna! NE!!! Marijana Vujasinović (prof. njemačkog jezika i fonetike – zaposlena u realnom sektoru) | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 936 | IRENA GROS | Eksperimentalni program | Skola za život je promasaj stoljeća. Odjednom djeci koja su išla prema starom modelu u 6,razredu se nametne Škola za život i logičko zaključivanje a sve do tada se od njih tražilo da bubaju definicije .Kurikulum je prestrašan, opširan i nije razdvojeno bitno od nebitnog. Niti jedno gradivo među prredmetima nije povezano. Previše se nakladnici takmiče tko će više dodatnih materijala poslati učiteljima samo da se njih odabere za kupovinu udžbenika. Istina je da kredu nitko ne koristi....samo se poste gotove prezentacije i izvoliote prepisati.....Ponavljaja gotovo i nema......projekti,prezentacije i pokusi se rade kod kuće jel škole nemamju resurse. Najgore je što većina ignorira savjetnike i kupuje gotove ispite i tad nastaju problemi jel su ispiti ukalupljeni,preopširni iz geografije u 7,r su toliki da ih ne signu napisati u jednom školskom satu,već prenose na sljedeći jedan dio.....A govorimo o različitom i individualnom pristupu učeniku,od toga nema ništa. Pod hitno zabranite kupovne ispite,nastavnici su od uvijek sami sastavlajli pitanja prema gradivu koje su ispredavali i objasnili te ponovili s djecom,za to imaju i satnicu van neposrednog rada. Što se tiče cijelodnevnog boravka u školi,izuzetno smo protiv,mi smo svoju djecu rodili sebi a ne školi ,djeca su u OŠ maloljetna i za to se mora pitati roditelje da se izjasne u protivnom ćete imati ispise i prebacivanje u normalne škole koje neće sudjelovati u tom cirkusu. Porebne promjene u vodstvu ministarstva da konačno razborita struka koja ima bar 20 godina staža u nastavi dođe i počne misliti o dobrobiti djece. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 937 | Adriana Brulja | Eksperimentalni program | Poštovani! Smatram da je ovaj Program pisala osoba koja nikada nije upoznala niti jednog učitelja, koju nije nikada zaglušila buka školskih hodnika. Osoba koja u razredu sa više od 25 učenika nije provela jedan školski dan. Osoba koja nije niti jednom bila podrška sedmogodišnjaku koji je trebao ići na nuždu, a nije mogao otkopčati svoje hlače, koji ne zna zavezati cipele, obrisati nos. Osoba koja nije nikad pomagala u podijeli ručka, boravila u blagovaoni (hodniku u kojem se jede) sa 70 učenika. Skrbila o tome koliko su djeca pojela, ogulila više od 25 naranči za užinu, raspolovila isto toliko jabuka. Pisala je osoba kojoj je nepojmljivo da s metlom i krpom za prašinu nakon raznih aktivnosti učenika svoj radni prostor učini čistim. Osoba koja se ne bori sa zastarjelim računalom, izlizanom pločom i nevidljivim crtovljem na njoj. Osoba koja nije stala pred roditelje, nije saslušala njihova razmišljanja, njihove prohtjeve, nije skupljala novac od roditelja. Pisala ga je osoba koja se ne priprema za rad svakodnevno do kasnih noćnih sati. Osoba koja i nakon radnog vremena ne proživljava život svih više od 25 učenika njihovih roditelja, baka, djedova. Osoba koja ne promišlja nad svakom bilješkom/ocjenom koju upisuje učeniku. Razočarana sam i tužna što o poslovima učitelja u javnosti pa tako i cijenjenoj stručnoj skupini postoji sud obezvrjeđivanja rada mnogih koji posao obavljaju iznimno odgovorno i časno. Razočarana sam i tužna što će mnogi mladi učitelji koji su spremni i kompetentni uhvatiti se u koštac s izazovima struke napustiti prosvjetu pa čak i domovinu. Razočarana sam i tužna što će me, bude li saživio, Program potjerati u prijevremenu mirovinu. Stoga, osobama koje su OVO pisale preostaje, nadam se, samo razmišljati o ovakvom načinu rada i da će bezbroj iznijetih negativnih kritika biti dovoljan razlog, ne da se odustane od cjelokupne zamisli, ono barem da se u rad razredne nastave u svakom odjeljenju uključi 2 učitelja. Želim i rado bih sudjelovali u takvom radu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 938 | SVJETLANA PRGOMET KOMESAROVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, najprije, kao roditelj, ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne nastave i ideje da moje dijete bude svaki dan u školi do 16h. Nedopustivo. Oduzimate djeci i nama roditeljima dragocjeno vrijeme koje zajednički provodimo. Oduzimate im djetinjstvo. Ako će djeca biti svaki dan do 16h u školi, kada će stići biti s roditeljima, provoditi vrijeme u prirodi, družiti se i s drugim prijateljima i rodbinom koji nisu samo kolege iz razreda i škole? Kao učiteljica matematike i informatike: znate li kakva je koncentracija djece nakon provedena 4 školska sata u danu? Jako slaba ili nikakva. Kako ste zamislili da djeca provode tolike sate u školi i još k tome da budu produktivni? Kako ste zamislili da djeca koja su naviknula raditi svoje domaće zadaće i učiti u miru, tišini, neki uče i na glas, a neki uz glazbu, sada od jednom to sve izvode u školi odmah nakon tolikih sati provedenih u klupama s još 20 ili više drugih kolega u istoj prostoriji? Izvannstavne aktivnosti i izvanškolske aktivnosti: zar stvarno mislite da će djeca nakon što su bili u školi od 8 do 16h imati snage još za aktivnosti i nakon 16h? Satnica Informatike smanjit će se na 1 sat tjedno. Nedopustivo. U 2023. godini smanjuje se satnica predmeta Informatika na 1 sat tjedno. Koji su razumni razlozi za ovako nečim? Nadalje, zaposleni su toliki učitelji zbog uvođenja Informatike u niže razrede. Što će biti s našom satnicom? Predavat ćemo predmet Svijet i ja za koji nismo školovani, a Informatika za koju smo educirani se smanjuje. Jako smislena odluka. Slažem se da obrazovanju treba reforma, ali ovakva ni pod razno. Svjetlana Prgomet Komesarović, mag. educ. math. et inf. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 939 | Kristina Vrtar | Eksperimentalni program | Poštovani! Učiteljica sam razredne nastave punih 38 godina. Čitajući ovaj dokument otvara se mnoštvo pitanja na koja odgovorne osobe nisu dale odgovore u svojim javnim istupanjima. Osvrnut ću se na dva, po meni jako važna aspekta. 1.Radim u osnovnoj školi koja uz matičnu ima i 4 područne škole, a da pritom samo matična ima zadovoljene sve uvjete za izvođenje cjelodnevne nastave i postoje velike šanse da će naša škola ući u ovaj eksperiment. Kako ja radim u područnoj školi koja od svih uvjeta zadovoljava samo rad u jednoj smjeni i postojanje školske kuhinje, pitam se kako će se moći kvalitetno odvijati takva nastava. Moja učionica ima površinu pedesetak kvadratnih metara na 13 učenika, dok neke kolegice rade i u manjim prostorima. Dakle, ta moja učionica trebala bi biti prostor za učenje, doručkovanje, ručanje, sportska dvorana, informatička učionica, radionica za svladavanje kućanskih vještina, igraonica... I to do kasnih popodnevnih sati u društvu uglavnom jedne učiteljice. Pa kako molim Vas ?! Važno je osvijestiti da će u jesenskom i zimskom periodu učenici dolaziti u školu po mraku i po mraku odlaziti kući , što je teško i odraslim osobama koje rade do 16h. 2. Radeći tolike godine s učenicima nižih razreda i surađujući s njihovim roditeljima dobro sam upoznala psihofizičke karakteristike djece te dobi. Ujesen ću imati prvašiće i intenzivno razmišljam o tome kako će oni reagirati na tako dug boravak u školi u ovako neadekvatnim uvjetima, kada znamo iz iskustva s koliko intenziteta pristupaju svim aktivnostima što naravno ima za posljedicu brzo umaranje. Toliko izbivanje iz doma kao jedinog utočišta u kojem dijete može imati mir i odmor prije pisanja zadaća i učenja imat će sigurno negativne posljedice čega su svjesni mnogi roditelji kojima je dobrobit njihove djece važnija od vlastite komocije. Uvažavam da mnogi roditelji rade do 16 h, no i do sada je postojao produženi boravak kao nužno ali ne i najbolje rješenje po priznanju roditelja, korisnika istog. Većina roditelja želi znati što i kako dijete uči i koliko usvaja sadržaje naučenog kroz rješavanje domaćih zadataka koji u nižim razredima nisu zahtjevni i većina djece ih može samostalno riješiti ukoliko imaju mirno okruženje. Poseban problem je potpora u učenju nakon redovite nastave. Znamo da učenje zahtjeva mir i tišinu kao i samostalnost u radu što kod učenika razvija samopouzdanje. U ovakvom načinu rada to neće biti moguće. Neshvatljivo je da nitko od sastavljača ovog dokumenta nije razmotrio važnu činjenicu da se radi o malenoj djeci, šestogodišnjacima. S poštovanjem, Kristina Vrtar , učiteljica razredne nastave. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 940 | GORDANA BARTOL | Eksperimentalni program | Poštovani, ne podržavam uvođenje cjelodnevne škole/nastave u ovakvom obliku. Smatram da za takav eksperiment nema adekvatne infrastrukture, a i prijedlog je nedorečen, nezavršen, otvara brojna pitanja i nije na primjeren način uključio relevantne dionike nastavnog procesa, prije svega učitelje, a potom i roditelje. Predlaže se uvođenje novih predmeta iz čega proizlazi pitanje tko će predavati te predmete, gdje i kako će se provoditi edukacija za predavanje tih predmeta, po kojim će se kurikulumima raditi, gdje su udžbenici i nastavni materijali. Osim toga, pretpostavlja se da će i usvojenost ishoda tih predmeta trebati nekako vrednovati. Nije li to dodatno opterećenje za učenike? Učenici trebaju slobodno vrijeme za svoje potrebe, za izvanškolske (ne izvannastavne aktivnosti), za druženje s obitelji i prijateljima izvan zidova škole. Škola ne može i ne smije preuzeti ulogu roditelja i obitelji. Sredstva, koja se planiraju uložiti u ovaj eksperiment, treba preusmjeriti u zapošljavanje logopeda i psihologa, dakle, stručnih suradnika kojih kronično nedostaje, a koji su postali izrazito potrebni. Umjesto obavezne cjelodnevne škole za sve učenike roditeljima svaka bi škola trebala ponuditi mogućnost cjelodnevnog boravka. Smatram da bi prvenstveno roditelji trebali odlučivati o tome hoće li svoje dijete "zatvoriti" u školu od 8 do 17 ili ne. Eksperimenti ponekad dobro zvuče, no treba dobro promisliti o tome jesu li uvijek korak naprijed. Djeca ne bi smjela biti pokusni kunići. Djeca imaju pravo na slobodno vrijeme, igru i odrastanje uz svoju obitelj. S poštovanjem Gordana Bartol, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 941 | IVANA NOVAK ŽIVKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem iz pozicije roditelja koji vrlo dobro poznaje školski sustav. 1. Gradivo predmetne nastave vrlo je opsežno i ne postoji način da učenici "sve nauče u školi" tijekom ona dva školska sata u dijelu A2. Ovakvim floskulama samo zavaravate naivne neiskusne roditelje. Uostalom, kako učenik ijednog razreda tada može išta učiti ako je u isto vrijeme planirana proširena, dopunska i dodatna nastava? Što da učenik taj dan izabere? Većina učenika može kvalitetno učiti samo u miru i tišini vlastitog prostora, bez vanjskih ometača. Izjava da djeca više neće morati učiti kod kuće i da će nestati instrukcije bilo kojeg tipa smiješna je i gotovo opasna. Nesposoban nastavnik kemije jednako je nesposoban i ujutro na redovnoj i popodne na dopunskoj nastavi. Učeniku koji ima zaostataka ili teže shvaća pa treba individualnu poduku da usvoji dijelove gradiva neće pomoći (opet grupna) dopunska nastava. 2. U gotovo svakom razredu postoji 1-3 učenika s Rješenjem o posebnom obliku školovanja (IP, PP). Kako oni mogu koncentracijski izdržati 7 i pol sunčanih sati? Hoćete li osigurati puno, osmosatno plaćeno radno vrijeme i pomoćnicima u nastavi za učenike koji ih imaju? Hoće li pomoćnici s njima popodne 1:1 raditi i vježbati? Jer takvi učenici mogu učiti isključivo 1:1. Ako gradivo nisu shvatili u razrednoj skupini ujutro, sigurno neće ni u razrednoj skupini popodne. I još nešto vezanu uz djecu s razvojnim teškoćama: kada će oni obavljati svoje terapije kod logopeda edukacijskih rehabilitatora, psihologa u vanjskim ustanovama? Vjerojatno znate zašto baš samo u vanjskim ustanovama - zato što ih škole nemaju jer Ministarstvo nije prstom mrdnulo da ih ekipira svim navedenim stručnjacima. U školama u kojima oni i postoje, prisiljeni su baviti se hrpom papira, a najmanje neposrednim radom s učenicima. Kako ste zamislili posebna razredna odjeljenja (PRO) za djecu s velikim i specifičnim teškoćama? Hoće li i oni biti u školi sedam sunčanih sati? 3. Znate li koliko neprilagođene/odgojno zapuštene djece, pravih malih zlostavljača, obitava u osnovnim školama? Znate li koliko učenika trpi neki oblik nasilja i jedva čeka da završi nastava i da se makne od njih? Prisiljavanjem na boravak u školi od 8 do 15.30 njihova se agoniju samo produljuje. Nemojmo se zavaravati da smo uglađena nordijska država s pristojnom djecom pristojnih roditelja jer nismo. Školama ste iz ruku izbili sve alate kojima bi mogli odgojno djelovati i uvesti red u razrede. 4. Postoje, također, mnogi izuzetno sposobnih i svestrani učenici koji imaju svoje specifične hobije, sportske aktivnosti, plesne i glazbene škole i sl. Prisiljavanjem na boravak u školi do 15.30h direktno ih zakidate u razvoju jer osnovnoškolski nastavnici ne mogu i ne znaju odgovoriti na njihove potrebe. Cjelodnevna nastava može biti dobrodošla roditeljima koji rade kasično radno vrijeme, koji nemaju kamo s mlađom djecom u razrednoj nastavi ili im djeca nisu dovoljno samostalna za boravak kod kuće. No, od 5. do 8. razreda CN nikako ne smije biti obavezna. Škola nije čuvalište djece,nemaju sva djeca iste potrebe, ne rade svi roditelji od 8 do 16, ne događa se život samo u Zagrebu, svaka hrvatska regija ima svoj stil života. 5. S ovako zamišljenom osnovnom školom vrlo efikasno radite na brzom uništavanju umjetničkih škola. Naime, vrlo dobro znate da one ne mogu ući u "prostor" B2 jer imaju svoj kurikulum, grupnu i individualnu nastavu, od 1. do 6. razreda po 4 do 6 sati nastave tjedno. Ako nijedan učenik mlađi od 15 g. ne bude mogao doći u glazbenu školu prije 16.30, škole će nestati, odnosno opstat će samo one koje imaju dovoljno velik vlastiti prostor pa im svi nastavnici mogu raditi u istoj smjeni. 7. Ne vidim smisao u novom predmetu Svijet i ja (i to 2 sata tjedno, više nego Likovni i Glazbeni!) to je samo neželjeni teret za djecu koja ne pohađaju vjeronauk. Ako je zamišljeno da tu novotvorevinu može predavati bilo koji nastavnik kojem fali sati, onda joj nije mjesto u školi. 8. Pozdravljam povećanje satnice Hrvatskog jezika, Matematike i uvođenje obaveznog 2. stranog jezika. Protivnik sam obaveznog učenja programiranja u OŠ, ali mislim da svako dijete do 8.r. mora sasvim SUVERENO vladati MS Office (osnovnim) paketom. Smanjivanje satnice Informatike ipak mi je upitno - u 45 minuta jedva da svi uključe i isključe računalo. 9. Povećanjem opterećenja nastavnika i njihovim boravkom u školi od 7.45 do 15.30 (bez svog kabineta!) smanjujete im motiviranost za rad, jer ne vidim kada će se i gdje pripremati za nastavu, ispravljati testove, zadaćnice, listiće, osmišljavati aktivnosti i sve ono za što im treba mirni kutak. Roditelji će povjerovati da cijela odgovornost učenja leži na nastavnicima u A2 programu, a nastavnici će se tome prilagoditi smanjenjem zahtjeva da ne bi ispali neuspješni. 10. Na kraju, priznajmo svi zajedno da je plan izgradnje/dogradnje 100 ili koliko već škola u četiri godine prava utopija što nam puno govori o ozbiljnosti pristupa cijelom projektu (radimo nešto veliko za zadnju godinu mandata). Mislim da nitko nije protiv smislenih promjena i unaprjeđenja, ali ne ovako nepripremljeno i prvenstveno bez konzultacije s onima koji to moraju provesti. Djeca su nam već oštećena nerazumno i nekritički uvedenom Školom za život koja jest, doduše, imala neke pozitivne strane, ali je istovremeno unijela strahoviti nered u pojedine predmete i generacije. Nadam se da ovo neće biti još jedno u nizu pro forma e-savjetovanja. mr. art. Ivana Novak Živković | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 942 | Jakica Stanišić | Eksperimentalni program | Poštovani, Uvođenje cjelodnevne nastave ne smatram lošom idejom, ali mislim da ovaj način nije dobar. Za kvalitetno uvođenje cjelodnevne nastave treba znatno više vremena, istraživanja, pripreme pa i edukacije cijelog kadra u odgojno-obrazovnoj vertikali. Na ovaj način može dugoročno donijeti negativne posljedice u odgojno-obrazovnom procesu i životu svakog djeteta. Nameće mi se puno pitanja, a navodim samo neke: Jeste li razmišljali o učenicima koji bi trebali biti najvažniji? Što je s učenicima koji imaju probleme u učenju i/ili ponašanju? Što je s onima koji ne mogu učiti u kolektivu? Kako će se učenici s poteškoćama uklopiti u takav sustav? Što je s učenicima koji pohađaju dvije osnovne škole? Na koji način se uvođenjem cjelodnevne nastave potiče kvaliteta obiteljskog života? Na koji način će se rasteretiti učenici kad imaju više predmeta i nemoguće je da izvrše sve do 15.30 što znači da će i kod kuće morati učiti? Gdje će i što jesti učenici? Gdje će se odmoriti? Ima li i jedna škola toliko prostora da osim učenika i učitelji imaju kutak u kojem će se moći pripremiti za nastavu? Učiteljima, kao drugim važnim sudionicima procesa učenja, također niste razmišljali. Kada i gdje ćemo se pripremati za nastavu? Kada ćemo obavljati ostale poslove koji se od nas očekuju (roditeljski sastanci, sjednice…)? Kako će raditi nastavnici koji rade na dvije ili više škola? Hoćemo li izdržati biti potpuno koncentrirani na direktan rad s djecom 7 sati u danu? Hoćemo li za naš posao biti adekvatno plaćeni? Pitanja je još mnogo, ali bila bih zadovoljna kad bi na sva ova dobila odgovore. I za kraj moram se osvrnuti i na prijedlog da se predmetu informatika smanji satnica na 1 sat tjedno. Smatram to nedopustivim u 21. stoljeću. U svijetu informatičko obrazovanje zauzima vodeću poziciju, a kod nas se zanemaruje. Iako je predmet do sada bio izborni većina učenika ga je pohađala i mišljenja sam da se mora vratiti „stara“ satnica. Srdačan pozdrav Jakica Stanišić | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 943 | Martina Cindrić | Eksperimentalni program | U nazivu dokumenta navodite riječ pravedan? Mislite da do sada učitelji nisu radili?? Samo tko nije proveo vrijeme u učionici može osmisliti rad s učenicima toliko sati dnevno. Učitelj MORA imati dnevno 3, a ponekad i 4 sata za pripremu i obavljanje svih poslova. Opseg gradiva seže preširoko, učenicima je zamoran. Umjesto da se kreiraju razredi do 15 učenika i 1 dijete s poteškoćama te smanjuje gradivo mi idemo na opterećenje učenika. Ugledajmo se na druge zemlje koje iz pojedinih predmeta nemaju ni udžbenike te ocjenjivanje 1. i 2. razreda. Djeca trebaju kretanje, slobodu, a ne stavljanje na tvrde stolce veći dio dana. A povišica od 20% je toliko nepravedna da vam je naslov zaista sramotan! Sve zemlje koje provode ovakav sustav i roditelji i učitelji rade za barem 3 puta veću plaću i opet ne provode na ovakav način s ovakvim opsegom gradiva! Smanjite broj učenika, dajte veći broj pomoćnika školama, omogućite produženi boravak školama koje to trebaju, sloboda učiteljima u kreiranju nastave i to je to. Tada ćete imati kvalitetnije obrazovanje! Na ovaj način djeca će pružati još veći otpor jer će biti preopterećena! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 944 | MARKO RAJIĆ | Eksperimentalni program | S obzirom na iskustvo Škole za život i ovo će biti teži fijasko, samo što će imati teže posljedice za sve sudionike nastavnog procesa. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 945 | Jadranka Hideg | Eksperimentalni program | Roditelj sam dvoje djece osnovnoškolskog uzrasta. Protiv cjelodnevne nastave sam. Ne želim da mi djeca svaki dan budu do 17h u školi. Želim da budu kod kuće s obitelji. Cjelodnevni boravak u školi može biti samo dobrovoljna opcija za obitelji koje ne mogu zbrinuti manju djecu dok rade. Učitelji i za boravak rade u dvije smjene, kako očekujete da djeca odrade te obje smjene? Osim toga, provesti cijeli dan na tim tvrdim drvenim stolicama, to može smisliti samo netko tko sjedi u vrlo mekoj fotelji. Provedimo eksperiment. Uvedimo tvrde drvene stolice za urede u državnoj upravi, pa da vidimo što će zaposlenici reći na to. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 946 | Nataša Đuričić | Eksperimentalni program | Pozdrav, s uvođenjem ovakvog koncepta nastave se ne slažem.Da bi se takva vrsta nastave provodila potrebno je opremiti škole,jer neke škole nemaju uvjete ni u radovnom nastavnom procesu(sanitarni čvorovi,kuhinja...).Bilo je govora da će kao i u produženom boravku u jednom razredu biti dva učitelja/učiteljice,sada je jedna učiteljica na cijeli dan ,svaki dan.Reforme su dobrodošle,ali pomno razrađene i pripremljene,a ne uvijek na brzinu,a poteškoće se rješavaju "u hodu".Pitanja je puno. Kako će se osigurati adekvatan odmor učenika nakon ručka?Hoće li se odmarati u razredu na tvrdim stolicama na kojima sjede cijeli dan? Kada i na koji način je planiran odmor učitelja?Kada je predviđeno vrijeme pripreme učitelja,u kojem prostoru-mislite da je to moguće za vrijeme boravka s djecom?Govori se o rasterećenju,a povećava se satnica konkretno u RN.Smatrate li da će nakon nastave djeca moći učiti gradivo i pripremati se za idući dan?Mala djeca su umorna i nakon pet sati nastave.Trenutno radim u prvom razredu,njima je teško održati pažnju 4. i 5. sat.Kada je predviđen odlazak u glazbene škole? Što s tim školama i profesorima?Kada će se održavati roditeljski sastanci,učiteljska vijeća,školski aktivi...? Jaako puno je pitanja na koja nema konkretnog odgovora.Promjene su nužne,ali ne na ovaj način. Pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 947 | Dijana Krunić | Eksperimentalni program | Poštovani, navela bih nekoliko elemenata na koje bi trebalo obratiti pažnju. 1.) Za učenike razredne nastave do sada je organizirano dežurstvo od 7:00 i kroz produženi boravak mogli su ostati u školi do 17:00 (čak i dulje) jer je bilo potrebe zbog radnog vremena roditelja. Taj vremenski period je puno dulji od 8 sati (sunčanih) i ne može ga jedna osoba odraditi. Potrebno je u razrednoj nastavi za jedan razredni odjel zadužiti dvoje kolega. 2.) S povećanjem satnice nekih predmeta tjedno opterećenje učenika obaveznom nastavom (nazvanom A1) prelazi 30 sati tjedno, te time obavezna nastava ne završava šestim školskim satom. Sedmi sat završava u 14:00. Potrebno je tada učenicima ponuditi mogućnost ručka do 14:30, te nakon toga organizirati dopunsku i dodatnu nastavu, INA u koje se učenici prijavljuju po svojem interesu, mogućnostima i potrebama, bez obaveze. Mislim da će se na taj način kvalitetnije pružiti pomoć učenicima kojima treba i onima koji mogu i žele pratiti proširene sadržaje. 3.)Potrebno je poštivati važeće zakonske propise, posebno Pravilnik o tjednim radnim obavezama učitelja u osnovnoj školi. Zaduživanje preko norme iz tih propisa potrebno je platiti kao prekovremeni rad učitelja. Osnova za ostvarivanja prava na puno radno vrijeme treba biti u skladu s tim propisima. Za kraj, osobno pozdravljam povećanje satnice predmeta, ne i smanjenje satnice informatike. Dijana Krunić, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 948 | Vesna Filipčić | Eksperimentalni program | Poštovani? Znači, za produženi boravak su trebala dva učitelja, a sad će biti dovoljan jedan??? Kako je to moguće? Postoji li igdje u Europi takav model cjelodnevne nastave s iscrpljivanjem učitelja "do daske"? I jesu li u tim sredstvima koja su osigurana za eksperimentalnu provedbu uračunate i plaće za zapošljavanje dodatnih učitelja ili..? U početku se govorilo da će poslije podne raditi druga učiteljska garnitura, što je bilo i razumno za pretpostaviti, jer ne može se 8 sati provesti u neposrednom radu s učenicima, naravno. Sad ispada da se može??? Čija je to genijalna inovacija? (Nema potpisanih, kakva skromnost.) 25% povišice bismo trebali dobiti svi i odmah, neovisno o cjelodnevnoj nastavi. To je taman da nam se inflacijom srozana kupovna moć vrati na razinu prije inflacije, odnosno prije drastičnih poskupljenja hrane i svakodnevnih potrepština. Sad više nitko od učitelja ne komentira inflaciju i zaostajanje naših plaća u odnosu na prosjek npr. u Zagrebu, jer ste nam bacili ovu "kost za glodanje". | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 949 | Mladenka Buovac | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave, trenutno zaposlena u produženom boravku. Cjelodnevna nastava je stvarnost i potreba, ali način na koji ju planirate provoditi ne djeluje ni mudar ni održiv. 1. Cjelodnevna nastava NE SMIJE BITI OBAVEZNA za sve učenike. Budući radim u produženom boravku jako dobro znam kako je to s učenicima raditi u vrijeme nakon ručka kad su već umorni i iscrpljeni. Pauza od 40 minuta za ručak je nekima dovoljna kako bi se odmorili i krenuli ispočetka, ali većina učenika u tom dijelu rada uči smanjenim kapacitetom i slabije koncentracije. Posebno teško bude djeci koja teže svladavaju zadatke ili jednostavno rade sporije i svojim tempom jer kasne za grupom. Na upisima u prvi razred Stručna služba roditeljima djece koja nisu dovoljno zrela, maju problema s koncentracijom ili neke druge poteškoće savjetuju izbjegavanje produženog boravka ako mogu, radi dobrobiti djece. Hoćete li zanemariti mišljenja stručnjaka i natjerati tu djecu da se muče i očajavaju u klupama? Što je sa introvertima koji traže mir i tišinu? Što je sa roditeljima koji žele svoju djecu sa sobom kod kuće? Hoćete li im oduzeti roditeljsko pravo odlučivanja? Radila sam s djetetom s Down sindromom u razredu s 26 drugih učenika bez pomoći asistenta. Teško je bilo tom učeniku, teško je bilo i meni. Njemu je trebala pomoć jedan na jedan koju mu nisam mogla u svakom trenutku dati. Što će biti s djecom koja trebaju asistenta? Hoće li imati asistenta tijekom cijelog dana? Hoće li ih uopće imati ako se asistentima ne omoguće normalna primanja? Nitko normalan neće raditi cijeli dan za sitniš koji primaju. 2. U razrednoj nastavi NE MOŽE JEDNA UČITELJICA ODRADITI CIJELI DAN. Onaj tko je došao na tu ideju nije proveo dana u nastavi. Sa djecom nižeg uzrasta, posebno prvašima, dok ste s njima ne možete normalno ni na toalet otići, ne možete ih ostaviti bez nadzora. Nakon 5 sunčanih sati kako sada radim budete iscrpljeni i fizički i psihički, a vi očekujete da jedna učiteljica odradi i redovnu nastavu i cijeli popodnevni rad? Predmetni učitelji koji ulaze u niže razrede dođu i odu, učiteljica mora biti tu na svakom odmoru i na svakoj pauzi. Najzahtjevniji dio rada u popodnevnom dijelu je slobodno vrijeme učenika. To je vrijeme kada učiteljica mora rješavati sukobe, miriti svađe, imati oči i na leđima i biti dovoljno strpljiva jer su djeca umorna i iscrpljena. Očekivati da učiteljica koja je već i sama umorna i iscrpljena tu bude mirna i strpljiva za učenike nije realno. O planiranim otkazima učiteljicama PB-a neću niti početi. Glupostima sa prijelaznim rješenjima i smještanjem u druge ustanove možete mazati oči nekome tko ne uči djecu čitanje s razumijevanjem. Velik broj učiteljica pb-a ima ugovore na određeno, čisto sumnjam da će se itko pretrgnuti pronaći mjesto za njih. Ako vi nemate sad ideju što bi mi to trebale raditi kako će je imati gradska vlast? Koje su to druge ustanove? Kad čujem da će nas se smještati u vrtiće dođe mi zlo. Mi nismo odgajateljice već učiteljice, školovale smo se za rad sa djecom u razvojnoj dobi od 6 do 10 godina, a ne sa mališima. A kad sve odjednom postanemo tehnološki višak gdje s nama svima odjednom? 3. Koji je VALJANI argument za oduzeti nastavu TZK učiteljicama razredne nastave? Ne postoji. 4. 2.5% za razredništvo je premala naknada za obim posla koju razrednici obavljaju, posebno što u razrednoj nemate izbor želite li biti razrednica ili ne. Nastranu papirologija, puste privole, suglasnosti, izvještaji...Suradnja s roditeljima, u vrijeme kada imamo sve veći broj učenika sa kojekakvim rješenjima i sve veći broj roditelje koji očekuju petice za svoju djecu razredništvo je učinilo poslom koji rijetko tko želi. Ali kad smo ga već prisiljeni raditi treba ga primjereno i pošteno valorizirati. 5. Iz dokumenta nije jasno kad je predviđeno planiranje i priprema rada za sutradan? Koliko je vremena predviđen za to? Ako učenici taj dan nemaju velik broj sati s predmetnim učiteljima znači li to da će učiteljica taj dan nakon svega opet kući nositi posao? Hoćemo li imati tri sata dnevno u miru za ispraviti testove, unijeti bilješke, pripremiti materijale za sutra? Bude li jedna učiteljica nećemo. Ako radimo 8 sati u komadu, hoćemo li imati pravo na pauzu, zbiljsku pauzu, a ne neku koju uspijemo taj dan u rasporedu iscijediti? 6. SATNIČARSTVO prelazi u ostale poslove, uz nadoknadu. G. Burušić je u emisiji Otvoreno izjavio da će satnica biti podložna promjenama iz tjedna u tjedan, Što je mislio pod tim nije jasno. Ali je jasno kako je to posao koji više nitko neće htjeti raditi. Još puno toga vam imamo za reći. Nažalost, svi učitelji imaju osjećaj da će nas se u ovo ubaciti bez da nas se zbilja sasluša.. Pozdrav, Mladenka Buovac | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 950 | sanja frigan ciuha | Eksperimentalni program | Opet još jedan eksperiment za koji samo formalno postoji savjetovanje. I sam program je samo da se zadovolji forma. O sadržaju nitko ne brine, a to su djeca i učitelji. Naša se prosvjeta još nije ohladila od propale reforme Škole za život, kad evo nama nove reforme. Stalno nam nešto uvozite iz drugih zemalja. Lijepo je imati mercedes, ali trebaš i popratna sredstva da platiš gorivo, inače nećeš voziti. Mi zadnjih 20 godina muku mučimo s malim brojem čistačica u velikoj školi, a to govori o nebrizi države o obrazovanju. A sad najedamput nova grandiozna reforma. U školama koje nemaju adekvatni prostor, blagovaone, odrasle osobe na portama, nedovoljan stručni kadar, stalni deficit pojedinih nastavnika. I čemu taj izraz u naslovu " Uravnotežen" kad je iz aviona vidljivo da tu ništa nije uravnoteženo. A učinkovit- pokazat će vrijeme. Sve u svemu još jedna reforma na hrvatski način. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 951 | patricija pendo | Eksperimentalni program | Postovani, uciteljica sam i majka iznimnog ucenika maturanta. Prosjek ocjena svih razreda 5.0. Zahvaljujem Bogu da ga je ova CN zaobisla. Zasto? Zato jer je on individualac, dijete koje ima svoje sisteme rada i nacin kako uci. Dijete koje ne bi u A2 moglo funkcionirat. Izvrstan ucenik ne bi mogao funkcionirati u A2. Sto bi onda radio? Cekao da to sve prodje, pretpostavljam da bi se osjecao kao da je u zatvoru dok uciteljica djetetu koje nista nije shvatilo u A1 pomaze da shvati zadacu. Cekao bi da se uhvati kuce gdje bi u miru, bez buke, u svom ugodnom okruzenju ponovio ono sto se u skoli radilo. Umjesto da dođe doma u 14h, iseta se sa svojim psom, odradi djir s biciklom, razbistri mozak. Puno bi bolja opcija bila da je A2 izboran. Ovo s A2 kao obveznim dijelom za sve učenike će bit fijasko. Mi nismo Svedska. Za ovakav A2 koji vi stavljate pred nas kao uciteljica bih trebala imati svoj kabinet, ucenici bi trebali biti razdvojeni u manje grupe, trebali bi imati ucionice koje nisu samo one u kojima boravimo u A1 jer bi se valjda trebalo prilagoditi svim potrebama i nacinima izvodjenja itd. Da bi jedna skola, cak ako i ima jednosmjenski rad, mogla odraditi A2 kako je zamisljeno trebala bi imati bar 30% ucionica vise nego ih sada ima plus svaki ucitelj svoj kabinet odnosno prostor za pripremu i rjesavanje papirologije. U protivnom ce biti da ucitelji i djeca u istoj ucionici i u istom broju borave od 8 do 15h/15.30. To nije dobro ni zdravstveno, slozit cete se sigurno. Posebno u ovom dobu pandemija. -Gledajuci opet s aspekta roditelja imala sam dijete koje je bilo jako izbirljivo i koje u vrticu niie zeljelo jesti. Vidim da je sve vise takve djece. Sto cemo s tim? Hoce li dijete boraviti u skoli od 8 do 15/15.30, a da nista ne pojede? Vani djeca imaju izbor od nekoliko jela i vegani imaju izbor takodjer. Nekako mi ne sluti da ce po skolama biti kantina s izborima...Hoce li dezurni ucitelj dobiti obvezu pratiti tko jede,a tko ne, dati izvjestaj roditelju na kraju dana kako rade u vrticima? Hocemo li i to morati? -Kada ce dijete citati lektiru? Posebno ucenici od 1.do 4.r.? Moje dvadesetgodisnje iskustvo u nastavi mi kaze da kad ucenik dodje doma u 15.30 ili 17.30h ili jos kasnije biti ce sposobno samo leci u krevet. To sam vidjela ziveci vani prije 30.g. Hoce li onda citati lektiru u A2 sto je dovoljno da zamrzi citanje cisto radi prostora, guzve i buke ili ce tu istu lektiru citati preko vikenda, jedinog dostupnog vremena za kvalitetno druzenje s roditeljima buduci ce mu CN uzeti svo vrijeme (posebno se referiram na RN). Ili ste mozda razmisljali da se lektire ne moraju vise citati? Nista me vise ne bi zacudilo. Kada ce dijete vjezbati tablicu mnozenja? U A2? Uzmimo sad dijete koje ima poteskoce kratkorocnog pamcenja i mora stalno ponavljati, puno duze od ostatka razreda. Sada takvo dijete ima pomoc u dopunskoj nastavi i iz iskustva znam da takva djeca vec nakon odmora ne mogu pamtiti, kazu mi djecjim jezikom da im je mozak umoran. Sto mislite kako ce takvo dijete funkcionirati u razredu zajedno sa svim svojim kolegama u 14h? A sto mislite kako ce biti ovim drugima koji ce, ne znam cim da ih ucitelj uposli, morati slusat uciteljev rad s tim ucenikom jer tablica mnozenja mora ici na glas pa ma koji oblik ponavljanja uzeli...ima takvih primjera jos puno. Ili ste mislili da s takvim ucenicima ucitelj ne radi u A2? - Volim djecu. Volim svoj posao, ali CN u A2 je, meni se cini, samo produzeno cuvanje djece. Do sad su bili obvezni predmeti do 12.20h, a nakon toga produzeni boravak za onu djecu kojima je to potrebno(RN). Dvije su osobe to radile, dvije uciteljice. Vi sad kazete da ce taj posao raditi jedna osoba. Mislim da je postenije reci da su uciteljice RN odredjene da cuvaju djecu nakon rucka da roditelji mogu raditi odgovorne poslove. Ovo govorim uzevsi u obzir dob i moc koncentracije. - Interesira me tko ce toj djeci sluziti rucak, prvasima npr.rezati meso jer ne znaju sami, uljevati juhu? Kako ce to izgledat s puno djece na okupu u blagavaonici? Sve ono sto su samo koji mjesec prije za njih radile tete u vrticima. Ili cemo mislit da ce naglo odrast pa sve znat sami... - Sto znaci rekreativan odmor? Kad pada kisa, a djeca imaju samo ucionicu jer se u sportskoj dvorani odvija TZK gdje da se djeca rekreiraju? U ucionici od npr.16m2 jer ima i takvih...Hocemo li u CN se rekreirati u ucionicama predvidjenih 20 min.kao u vremenima koja su prosla? Tko ce ih rekreirati? Uciteljice koje vise nece raditi TZK jer bas i nisu dovoljno strucne?Vidite li učiteljicu pred mirovinu kako se rekreira s učenicima? - Vec sad nedostaje ucitelja. Mislite li da ce CN stimulirati mlade ljude da itko ikada vise upise neki pedagoski smjer? - Sto je s podrucnim skolama? Kako mislite rijesiti taj problem? Prebaciti ih u vec natrpane maticne skole? Kud s tim "viskom" ucitelja? - Kako ste zamislili redovne godisnje edukacije ako ce ucitelj raditi puno radno vrijeme u skoli? Znaci li to da ce biti placene kao prekovremeni? - Kako ste zamislili odrzavanje roditeljskih sastanaka, UV, RV? Isto nakon CN kao prekovremeni rad? - Hoce li skole dobiti pojacanu strucnu sluzbu u vidu psihologa jer cini mi se da je vec sad, a bit ce i veca potreba za psihologom? - Nejasno je sto ce biti s uciteljicama iz PB. - Smanjena satnica informatike? Zasto? Do jucer se informaticare "trazilo svijecom..." - Novi predmeti u RN koje mozda ne znamo radit, a dizu nam se oni za koje smo skolovani na fakultetu? Fakultetu, ne radionicama?! Puno je tu pitanja...Jasno da smo u EU, da smo dobili njihove novce i rokove, ali mi niti mozemo niti trebamo biti npr. Svedska. Mi smo Hrvati, imamo razlicit mentalitet od njih, obitelj nam je svetinja, razlicito funkcioniramo od njih kao drustvo i nije ok da postanemo kao oni. Tako nestajemo. Nasi mozgovi skolovani po ovom sistemu do sad su trazeni vani, 11.smo u svijetu u znanju EJ, nasih fizicara pun je Cern, doktori cine revolucionarne operativne zahvate jedini u svijeti, znanje nam je siroko i iako je bilo potrebe za korigiranjem sistema ovo je preveliko zadiranje u obiteljski zivot i u uciteljski zivot takodjer. Pozdravljam sve iskorake u bolje. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 952 | MIHAELA PISKAČ OPANČAR | Eksperimentalni program | Poštovani, kao roditelj i kao učitelj ne slažem se s mnogim dijelovima ovog dokumenta. U današnje vrijeme voljela bih da dijete kao i do sada ima produženi boravak u kojem ima dvije učiteljice. Radno vrijeme samo jedne učiteljice svo vrijeme u nižim razredima, kako se predlaže, ne bi bilo plodonosno jer svi znamo da bi izostala kvaliteta ili u redovnoj nastavi ili u produženom dijelu boravka u školi, a najvjerojatnije u obje domene nakon nekog vremena. Također umornom učitelju (kao i svakoj drugoj osobi) ne bi dala dijete na čuvanje. S druge strane otpuštanje učiteljica i/ili njihov prelazak u vrtić je nehuman potez. Zatim se možemo osvrnuti na informatiku koja nestaje i prelazi u novi predmet od jednog sata. Toliko o digitalnoj pismenosti s jedne strane koja je neophodna za današnje vrijeme, a s druge strane nemoguće je u jednom satu tjedno sve obraditi. Sve je više dodatnih tema, a stare teme također ne smijemo izbaciti. Umjesto da se možda informatika podijeli i na dva predmeta kao što su Informacijska pismenost i Digitalna pismenost još se smanjuje satnica. I gdje smo onda? Što izbaciti a što ostaviti u kurikulumu za Informacijsku i digitalnu pismenost? Gdje je u svemu tome pak STEM? U društvenim mrežama? Ostat će samo da ćemo napisati naslov i malo popričati o temi. Ili? I opet problem s kadrom. Piše da je ovo nastavak na dosadašnju reformu. Prije 3 godine smo masovno zapošljavali informatičare a za tri godine ćemo ih masovno otpuštati. Odličan nastavak. B2 program uopće ne razumijem. I iz teksta opet se sve prebacuje na škole, ravnatelje, stručne suradnike i učitelje i daje im se fleksibilnost u radu uz pokoji primjer koji će zadovoljiti tek nekoliko situacija. I onda opet snađi se, vjerojatno opet bez dostatne tehnike, prostora i ostalih dodatnih sredstava za rad. S poštovanjem, Mihaela Piskač Opančar | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 953 | Sandra Žnidarić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da ovaj koncept škole nije nimalo uravnotežen, pravedan, učinkovit ni održiv sustav. Djeca neće moći imati uravnotežen život ukoliko će kroz cijelu osnovnoškolsku dob biti primorani boraviti toliko vremena u školi. Ovaj model trebao bi biti izboran, na način da svaka obitelj odluči što je najbolje za njihovu djecu. Ovakvom prisilom na dulji boravak u školi kroz cijelu osnovnu školu krše se prava djeteta te se neprimjereno zadire u obitelj. S poštovanjem, Sandra Žnidarić, učitelj mentor | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 954 | MONIKA PEŠA | Eksperimentalni program | Poštovani, pozivam vas da se savjetujete s kompetentnim stručnjacima oko smanjivanja satnice dosadašnjeg predmeta informatike. Naime, informacijske i digitalne kompetencije djeca neće steći na TikToku, Instagramu ili na nekim društvenim mrežama. Nikom ne pada na pamet osloboditi djecu nastavnog sadržaja književnosti jer borave u knjižnici. To što djeca imaju pristup IKT tehnologiji ne znači da je znaju svrsishodno koristiti, upravo suprotno, bez pravilnog vodstva u velikoj su opasnosti od mnogobrojnih riziku na internetu koja se tiču štetnog sadržaja, neželjenih kontakta i Cyberbullyinga. Jedan sat tjedno za obradu računalnog razmišljanja i programiranja je nedovoljno. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 955 | MIŠA MAJKIĆ VUKČEVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s načinom uvođenja cjelodnevne nastave koji je predložen u dokumentu, ponajviše sa smanjenjem satice informatike na jedan sat tjedno. To što će informatika imati status obaveznog predmeta ne može zasjeniti činjenicu da je satnica preoplovljena. Izrazito sam protiv smanjenja nastave informatike pogotovo ako se ukupno vrijeme koje će učenici provoditi u školama povećava. Objektivan razlog za ovako drastično smanjenje i nazadnu odluku ne vidim i ne mogu shvatiti. Nadam se da ćete poslušati glas učitelja koji taj predmet predaju i mogu argumentirano tvrditi kako jedan sat tjedno za nastavu informatike nije dostatan. Također, ne slažem se s popisom ostalih poslova, mnoge je poslove s popisa potrebno normirati. Miša Majkić Vukčević, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 956 | Vlatka Cigic | Eksperimentalni program | Ne mozemo stvarati Svicarsku u uvjetima Albanije. Ovo pisem pod pretpostavkom da je polazisna ideja za cjelodnevnom nastavom dobronamjerna. Pritom, takav oblik rada nailazio bi na niz prepreka. Mahom opravdanih. 1. Cjelodnevna nastava 'oduzet' ce djecu obiteljima. 2. Aktivnosti koje su do sad djeca odradjivala izvan nastave zauzet ce to malo od dana sto djeci ostane. 3. A ovo smatram najvecih problemom k osobno me se tice- sto se dogadja tad s uciteljima u produzenom boravku? Istim uciteljima koji su zavrsili Uciteljski fakultet, a ne neki kratak tecaj cuvanja djece kakvim ih se vrlo cesto pokusava prikazati. Kako je uopce moguce, a da ne ismijete time vlastito (ne)znanje da se ucitelje navodno planira smjestiti na rad u vrtice? Otkad je predkolski odgoj jednak skolskom? Otkad je ista psihologija djeteta jaslicke dobi i skolske? Otkad je Uciteljski fakultet postao sprdnja? Cemu on sluzi i koga njedri ako su ovakve promjene moguce, u smjeru ponizavanja ucitelja (narocito onih u produzenom boravku)? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 957 | Branka Korman | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem kao učiteljica razredne nastave i učiteljica u produženom boravku. Kao učiteljica razredne nastave, uvođenje cjelodnevne nastave je udar na čitavo obrazovanje u kojem se smanjuje vrijednost učitelja. Učitelj u svom radu vodi neposredan odgojno-obrazovan rad i on ne bi trebao prelaziti normu od 5 sati. Izvođenje nastave je vrlo psihički, a mogu reći i fizički iscrpan posao. Ukoliko je učitelj starija osoba, a poznato je da se u mirovinu može poći tek u 65.godini života, na koji način će cjelodnevnu nastavu biti sposoban izvoditi stariji učitelj? Kao vrlo mlada učiteljica, nakon neposrednog rada mi je potreban odmor te posao obavljam kasnije u miru i tišini, a vjerujem da tako i većina učenika funkcionira. Učenici danas već nakon 4.sata žele odmor te ih rad iscrpljuje i željni su svojih prijatelja van škole, svog treninga i svog slobodnog vremena za čitanje ili ostale aktivnosti. Kao učiteljica, danas moja norma u poslu daleko prelazi 40 sati rada jer u njih je ubrojeno i planiranje i programiranje svih nastavnih sadržaja, dežuranje, planiranje ispita, vođenje e-dnevnika, razgovori i informiranje roditelja, osmišljavanje ispita, nastavnih listića, prezentacija, projekata, ispravljanje i unos brojčanih i opisnih ocjena, planiranje izleta i drugih aktivnosti, uređivanje panoa, sjednice i usavršavanja te ostalo. Molim vas da nikada to ne isključujete jer sve to nećemo i ne možemo raditi u cjelodnevnoj nastavi koja je na ovaj način osmišljena. Također, kao učiteljica razredne nastave i produženog boravka, prema navedenom konceptu sav posao kojeg danas obavljaju dva učitelja bi trebao odrađivati jedan učitelj za jednaku plaću ili mizerni dodatak!? Nastava treba ostati ista kao i do sada, a produženi boravak treba uvesti u svaku školu kao odabir roditelja kojima je potreban. Cjelodnevnu nastavu moguće je realizirati SAMO I JEDINO ako su uključena DVA učitelja. Učitelji u produženom boravku imaju diplomu učiteljice razredne nastave te njihov otkaz stvara tehnološki višak. Zar su svi studenti od samog završetka osuđeni na cjeloživotne zamjene? Da je itko od nas znao način na koji će funkcionirati naš budući posao, mislim da bi se većina zapitala za što smo ulagali naše vrijeme i obrazovanje. Također, obitelj svakog učitelja na ovaj način jednako pati. Dijete učitelja koje ne može nitko preuzeti iz škole nakon A1 djela sata, osuđeno je boraviti u školi dok mu majka učitelj ne završi sa poslom. Plaće su vaš odraz kojim pokazujete vrijednost učitelja, a ovim načinom ste samo svakog učitelja, nastavnika, profesora podcijenili! Uvođenje cjelodnevne nastave želite poistovjetiti sa Europom, ali plaće nisu ni približne kao ni uvjeti rada. Navodite poboljšanje obiteljskog života, a tek uvođenjem cjelodnevne nastave, obitelj će propasti. Učenici ne smiju pripadati ustanovi već obitelji. Zadaću neće imati, ali će itekako morati učiti. Učenici u popodnevnim satima imaju treninge te nastavu u Glazbenoj školi koje neće imati kada pohađati. Također, svaki učenik je jedinka sama po sebi. Na ovaj način u državi će porasti depresivnih i anksioznih učenika, nasilja te samoubojstava, a učenik će izgubiti vrijeme u kojem je moglo biti posvećeno sebi i svojim interesima. Jeste li razmišljali i o učenicima koji uz sebe imaju asistente? Asistenti su nužni, a njihova zaposlenost odražava se na 4 sata. Na koji način će učitelji moći paziti na red i rad takvih učenika bez odgovarajućeg nadzora i pomoći asistenta do 17:00 sati? Produživanje odmora je potpuno besmisleno jer u tom periodu učitelji moraju imati oči i na leđima u puno dužem trajanju kako bi smirili učenikovo ponašanje prilikom istih, a ona nisu nimalo ugodna. Njima je i danas 10 ili 15 minuta previše. Uvjeti rada za izvođenje cjelodnevne nastave nemoguće je ostvariti u školama koje danas postoje. U školama su blagavaonice premale, stolice neudobne, učionica nema dovoljno, prostorija za odmor nema, uredi za učitelje kao i školske dvorane u pojedinim školama naravno ne postoje. Molim vas da prije nego što se zaista odlučite na uvođenje reforme obiđete sve škole u RH i provjerite koliko škola zaista može izvršavati osmišljen koncept cjelodnevne nastave. Također vas molim da u osmišljavanju cjelodnevne nastave ili uvođenje bilo kakve promjene u obrazovanje prvo upitate one koje ih provode. Branka Korman, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 958 | TEA BONACA FANUKO | Eksperimentalni program | Poštovani, protivim se uvođenju cjelodnevne nastave iz više razloga. Za početak, osvrnut ću se na najbitnijeg dionika odgojno-obrazovnog procesa, a to je učenik. Je li itko razmišljao o psihofizičkom zdravlju učenika ? Što je s onim učenicima kojima nakon redovne nastave drastično pada koncentracija te učenje prepuštaju za kraj dana? Što je s onima koji ne mogu učiti u kolektivu, nego sami u prilagođenom prostoru za njihove potrebe? Kako će se učenici s poteškoćama uklopiti u takav sustav gdje je potreban dvosmjenski rad asistenta kojeg treba netko platiti? Što je s učenicima koji pohađaju dvije osnovne škole (glazbena, plesna)? Na koji način se uvođenjem cjelodnevne nastave potiče kvaliteta obiteljskog suživota kad će tog vremena biti znatno manje? Nadalje, konstantno se u dokumentu uspoređuju europski i hrvatski sustav obrazovanja. Zbog čega se ne uspoređuju europska i hrvatska primanja? Mislite li da su učitelji motivirani na povećani obim posla za 1000 eura? Zašto ostale europske zemlje imaju primanja od 2000 do 3000 eura, a mi nemamo! Tko će dobrovoljno pristati na vođenje razrednog odjela za crkavicu? U kojem periodu će se učitelji pripremati za nastavu kad se oko njih nalazi xy broj učenika? Što je s učiteljima putnicima i hoće se vrijeme putovanja do posla i natrag uračunati u radno vrijeme? Što će se dogoditi s brojnim tehnološkim viškovima? Može li učitelj ostati iole zdravog razuma nakon osmosatnog vremena provedenog s učenicima? Što je s ostalim poslovima, ponovno nedefiniranim? Trenutno u školama drastično nedostaje stručnih suradnika, a o tehnološkom osoblju da i ne govorimo, hoćete li sad konačno omogućiti njihovo zaposljenje, a učenicima o kojima toliko brinete, adekvatnu psihološku podršku? Mogla bih pisati danima o neodrživosti ovakvog obrazovnog sustava prvenstveno zbog isključivanja učitelja, glavnog nositelja odgojno-obrazovnog procesa, iz odluke o provođenju iste. Vjerujem i nadam se da će ovaj brzopleto isplanirani projekt, nastao kako bi prigrabio veliku svotu novca iz EU, propasti kao i ostali neuspjeli projekti provedeni u našem obrazovanju. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 959 | BORNA TADIĆ | Eksperimentalni program | Kao roditelj, smatram da "uzimanje djece" roditeljima neće stvoriti bolje i pravednije društvo. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 960 | PERO BARTIČEVIĆ | Eksperimentalni program | ne znam čemu cjelodnevna nastava, valjda djecu moramo osposobiti za samostalan rad, prepisujemo sustav pojedinih država, članica EU, imamo jedan od najboljih obrazovnih sustava i to do ove reforme ŠKOLE ZA ŽIVOT, to je definitivno promašaj, a ovaj će pokopat obrazovni sustav, i još jedno pitanje, što će biti sa učeničkim izvaškolskim aktivnostima, ako će cili dan bit u školi | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 961 | TOMISLAV ARAČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, mnogi prije mene su napisali, mogu samo ponoviti kako smatram da cjelodnevna nastava nije nešto što bi poželjeli sebi niti našoj djeci. Je li pitao itko nastavnike što misle o tome? Je li se netko sjetio obratiti roditeljima? Jer ipak na njihovu djecu se odnose ovakve promjene. Ako mislite da je ovo način (e-savjetovanja) da roditelji iskažu svoj mišljenje, onda znajte da to nije nikakav način. Znate i sami da veliki broj roditelja nije nikada ni čuo da ovo postoji, a kamoli da znaju čemu služi i kako to koristiti. Možda bi čuli za e-savjetovanje da se to češće pokaže na TV-u (kao npr. 'Drske djevojke') pa da ljudi znaju. Možda bi znali koristiti da su više informatički pismeni, možda bi im mogli nekako pomoći u opismenjavanju, ali gle čuda, i njihovoj djeci se smanjuje satnica informatike, ni oni u budućnosti ne moraju ništa znati. Cjelodnevna nastava nije pogodna ni za djecu, ni za roditelje, a ni za dobrobit obitelji. Komparativne pedagogije nam je puna kapa, jer se uvijek uspoređuje samo selektivno, a ne sustav u cjelini koji treba obuhvatiti i financije, kulturu, mogućnosti, mentalitet naroda i sl. O radnim mjestima, materijalnim mogućnostima škola, 300 000€ mamca i tim stvarima neću ni početi pisati. Lijep pozdrav svima Tomislav Aračić, prof. informatike i pedagogije | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 962 | MARIJA BILOKAPIĆ | Eksperimentalni program | Ovakvom reformom i načinom računanja norme u kojem su dodatna i dopunska nastava te izvannastavne aktivnosti i razredništvo izbačeni iz norme velik broj učitelja u školama do 400 učenika (do 17 razrednih odjela) neće moći imati puno radno vrijeme i postat će tehnološki višak tako da je ovo predviđeno povećanje plaće (koje je u ovom obliku dodataka loše zamišljeno) potpuno nebitno. Predlažem da se sav neposredni odgojni - obrazovni rad uvrsti u normu kao i do sad. Također, kao učiteljica s 21 godinom staža mogu reći da učenici nakon 6-7 sati nastave više nemaju koncentraciju za ikakav rad i učenje. Dodatni problem je gdje u ovakvom rasporedu uvrstiti sve ostale poslove koje učitelji rade, a kojih je svake godine sve više (pripreme, administrativni poslovi, razgovori s roditeljima, zapisnici, razredna i učiteljska vijeća, profesionalno usavršavanje, izrada potrebnih materijala, posebno za učenike s nekim oblikom teškoća, ispravljanje testova i zadaća,...). Kao roditelj, protivim se tome da moje dijete bude u školi cijeli dan i da ne može birati vrijeme za učenje ili aktivnosti kojima se želi baviti izvan škole. Marija Bilokapić, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 963 | Ana Radolović | Eksperimentalni program | Poštovani, ne podržavam ovakav način uvođenja cjelodnevne nastave koja se predlaže u dokumentu. Dokument ne precizira jasno i nedvosmisleno sve aspekte cjelodnevnog boravka djeteta u školi kao ni sve obaveze i poslove učitelja, odgojno-obrazovnih djelatnika i nenastavnog osoblja. Stječe se dojam uvođenja još jedne u nizu 'horuk' reforme koja se nameće ne samo djelatnicima odgojno-obrazovnog sustava već i djeci, roditeljima, obiteljima. Uvjeti rada (nedostatak osnovne opreme za rad, rad u dvije smjene, dotrajale zgrade, nedostatak prostora…) u mnogim su školama jako loši. Za takve je škole ovaj dokument znanstvena fantastika, a možda i komedija. Umjesto isforsiranih reformi koje MZO tako olako ispaljuje kao šamar svima koji rade u sustavu bilo bi bolje da silne napore reformi usmjerite i svakom djetetu na razini države osigurate iste ili bar slične uvjete školovanja. Informatiku nazvati 'drugim imenom' i smanjiti na 1 sat tjedno u današnje je vrijeme suludo i neprihvatljivo, bez obzira što se u dokumentu navodi povećanje satnice, zapravo se predlaže smanjenje. Trpanje dosadašnjih posebnih zaduženja u ostale poslove neće biti provedivo. Papir trpi svašta, no posao Satničara, IKT podrške, Administratora e-upisnika, rad na međunarodnim projektima i svi poslovi koji su navedeni pod 'ostale poslove' su itekako odgovorni i zahtjevni poslovi za učitelje i ne mogu biti svrstani pod ostale poslove te zaslužuju posebno zaduženje. Preopterećen učitelj ne može kvalitetno odraditi svoj posao, pitanje je može li ga uopće odraditi, osim kao volonter. Predlaže se puno nedorečenih promjena te promjena koje nemaju veze sa praksom i strukom ( sa realnošću!). Iskreno se nadam da ovakva cjelodnevna nastava neće zaživjeti. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 964 | Dunja ham | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam u razrednoj nastavi već 30 godina i baš stoga , na osnovu svog iskustva, imam nekoliko važnih zamjerki za provođenje CN za učenike, a time i nas učitelje. Naime, radim već osmi puta u prvom razredu i svjedočim kako su djeca koja danas započinju svoje školovanje sve manje koncentrirana i često se čini da slušaju a ne čuju. Imaju već dosta veliku satnicu, uvećanu za 2 sata tjedno informatike (u odnosu na prvašiće prije 4 godine). Samo mi "učitelji-praktičari" znamo kako i djeca i mi izdržimo 6 sati dnevno na nastavi. I sad bi se to sve trebalo produžiti i djeca će, po mom mišljenju , doslovce zamrziti školu i boravak u njoj. Pitam vas gdje je dječje slobodno vrijeme u danu? Gdje je vrijeme koje bi tako mala djeca trebala provesti sa svojim roditeljima? Djeca trebaju i dnevni odmor u danu, za igru s braćom i sestrama, s prijateljima, za dosađivanje koje im je isto tako potrebno. Ovako će od 8 do 17 sati biti neprekidno animirana, usmjeravana, kontrolirana, zaposlena brojnim zadacima i aktivnostima. Bojim se da će se ovim pristupom djeca totalno zbuniti, opteretiti i neće moći proživljavati svoje djetinjstvo na način koji im je potreban, u razonodi, igri i bezbrižnosti koja je bila omogućena tolikim generacijama prije .Razmišlja li netko o sve većem broju djece s teškoćama koja rade po individualiziranom ili prilagođenom pristupu. I od kuda pomisao da bi sva djeca trebala imati isti uspjeh u učenju. To nikada nije bilo , niti može biti. Različitih su kognitivnih sposobnosti, vještina, i mogućnosti i naprosto je to nemoguće. Isto tako se pitam je li netko pri ovom prijedlogu imao u vidu sve veću krizu naših današnjih obitelji o kojima toliko naše društvo deklarativno brine. Što će se događati nakon ovoga s našim obiteljima? Svjedočimo sve većem broju rastava brakova, svađa između braće i sestara, nebrige o starijim roditeljima. A ovo će , ja mislim, "dotući" obitelji. Djeca će premorena navečer viđati svoje premorene roditelje i premorenu braću i sestre , te će njihova komunikacija biti svedena na minimum. Na večeru, tuširanje i spavanje. Strašno! Budući da radim u mjestu u kojem živim , ovih dana susrećem roditelje vidno uznemirene i ljutite s porukom da oni ne žele svoje dijete "držati"u školi cijeli dan. U ovom svom komentaru nisam se ni dotakla sebe, nas učitelja jer bi i o tome mogla isto ovoliko zamjerki navesti. Ali veća su mi briga današnja djeca i njihovi roditelji, je ću nekako sve to izdržati. Molim vas uvažite i nas učitelje i roditelje i pitajte nas što o svemu mislimo. Učiteljica Dunja Ham | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 965 | Klaudija Wild | Eksperimentalni program | Poštovani, u 21. stoljeću u kojem je digitalna kompetencija ključna za rad i aktivno sudjelovanje u društvu mislim da je stvarno nedopustivo da Ministarstvo smanjuje satnicu informatike. Ministarstvo uvodi obvezanu informatiku, ali sa 50% smanjenom satnicom! Jedan sat kako se predviđa nije dovoljno da se uključe sva računala i pripremi za rad, pogotovo u 1. i 2. razredu osnovne škole. Isto tako jedan sat nije dovoljno da bi se stekle određene vještine. Mislim da je neophodno da satnica informatike i dalje ostane 2 sata tjedno kako bi se mogao odvijati kvalitetan nastavni proces. Između ostaloga potrebno je normirati ostale poslove gdje se navodi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV. Navedeni poslovi su različito složeni i treba ih normirati. Primjerice poslovi Administrator e-upisnika i IKT podrška su jako složeni i iziskuju jako puno vremena i stručnog znanja. Ti su poslovi prezahtjevni da bi se svrstali u ostale poslove. Srdačan pozdrav, Klaudija Wild, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 966 | Marijana Mijatović | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave koja radi u Produženom boravku. S obzirom na planirani oblik cjelodnevne nastave jasno se da zaključiti kako nama ovdje nema mjesta. Iznenađena sam i zaprepaštena činjenicom da se u 21. stoljeću reforma može temeljiti na TISUĆAMA OTKAZA, kako učitelja i učiteljica u Produženom boravku tako i onih koji rade u cjelodnevnoj nastavi u kojoj je po dva učitelja. Jeste li se uopće potrudili istražiti o kojem se broju učitelja i učiteljica radi? Jeste li razmišljali koliko ćete ljudi ostaviti na ulici bez ikakvih primanja? S kojim pravom i po kojem zakonu mislite da možete to učiniti? Zašto mislite da ćemo Vam to dopustiti? Budite svjesni da ćemo se boriti! O kojoj kvaliteti obrazovnog sistema govorimo, ako reformu temeljite na otkazima. Sramotno! Rado se uspoređujemo s drugim zemljama Europe. Olako navodite kako smo država u kojoj učitelji imaju najmanju normu. Gdje su podaci o prostornim i materijalnim uvjetima u školama? Gdje su podaci o plaćama učitelja? Zašto ne navodite koliko smo potplaćeni u odnosu na druge europske države? Ono što je još nevjerojatnije je činjenica kako se u Hrvatskoj reforme provode bez da itko upita učitelje mišljenje. Oni koji sav teret obrazovanja nose na svojim leđima, nisu uključeni u planiranje reforme školstva. Žalosno! Ako će učitelji neposrednog rada s djecom imati 7h dnevno, u koje vrijeme će obavljati ostale poslove, sjednice učiteljskog vijeća, razrednog vijeća, roditeljske sastanke, individualne razgovore s roditeljima, sastavljanje i ispravljanje ispita, da ne govorimo o redovnom planiranju odgojno – obrazovnog procesa na dnevnoj bazi. I što točno znači rečenica „učitelji koji žele raditi dodatan posao do 15h dobit će dodatke na plaći, ali oni koji ne žele, ne moraju“? S kim i gdje će biti učenici ukoliko učitelj neće obavljati dodatne poslove do 15h? Zadnje što želim reći jest da morate biti svjesni da ovakva nadasve smiješna reforma neće proći bez borbe učitelja. Čudite se prosvjedima, a svjesno kršite naša prava! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 967 | Marija Ujević | Eksperimentalni program | Uvažavajući nužnost promjena u školstvu radi boljitka učenika, moram reći da ovo što ste iznjedrili pod pojmom Cjelodnevna škola jest promjena i ništa više. Ogromna promjena koja bi se trebala početi realizirati za pola godine, bez svih kurikula, gdje oni koji će je iznijeti na svojim leđima ne znaju šta bi prije pitali. Većina škola niti za 4 godine neće biti spremna na provedbu programa. Koji učitelj može provesti od 7-15,30 u direktnom radu s djecom ( pa zvali vi to dežurstvo, direktna nastava ili potpomognuto učenje - to jest rad s djecom )? Koje sedmogodišnje dijete će moći izdržati predviđeno opterećenje? Oduzimanje učiteljima RN predmeta za koju su se školovali ( TZK) i položili metodike da bi im uvalili brzi tečaj domaćinstva? Žalim za još jednom propuštenom prilikom da imamo bolju školu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 968 | Sonja Eberling | Eksperimentalni program | Voljela bih vjerovati da je ovaj dokument pisao netko tko svoj radni vijek provodi u nastavi, a ne u nekom uredu, makar se taj ured nalazio u zgradi koja se zove škola. Osvrnut ću se samo na ideju da je NASTAVA INFORMATIKE u tjednoj satnici ZASTUPLJENA JEDNIM SATOM?! U stvari, neću ništa više napisati o tome. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 969 | Nediljka Krečak Marinov | Eksperimentalni program | U ovom digitalnom stoljeću, stoljeću razvoja umjetne inteligencije, stoljeću u kojem su IT najtraženija zanimanja, stoljeću u kojem više nema zanimanja u kojem ne trebaju informatička znanja i vještine Ministarstvo smanjuje satnicu informatike. Nevjerojatno. Dok u svijetu informatičko obrazovanje zauzima vodeću poziciju kod nas se zanemaruje. Treba vratiti satnicu informatike na 2 sata tjedno. U 45 minuta ništa se konkretno ne može napraviti. Treba smanjiti obaveze nastavnicima informatike. Dok drugi učitelji rade svoj posao za koji su školovani, nastavnici informatike servisiraju besplatno svu opremu škole. Kakvo izgrabljivanje! Što se tiče cjelodnevne nastave mislim da nije dobro tako predugo zadržavati djecu u školi. Djeci je mjesto u obiteljima. Današnje generacije ne mogu funkcionirati cijeli dan u školi. Danas je teško održati nastavu i zadržati pažnju učenika kad je 6. ili 7. sat, a kamoli u popodnevnim satima. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 970 | LIDIJA POCRNIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani kolege i kolegice! Cjelodnevna škola je neminovno i očigledno u nastajanju. Molim uvažiti sljedeće što će biti navedeno zbog kvalitetne cjelodnevne nastave na veselje, radost i znanje učenika, učitelja i roditelja. Prvo nemojte zavaravati roditelje i učenike da će u školi sve naučiti kroz cjelodnevnu nastavu jer je to nemoguće, pogotovo u predmetnoj nastavi. Didaktičko načelo je različitost, kako u fizičkom izgledu pojedinaca, u osobnosti, tako i u načinu učenja. Mogu li svi učenici, uključujući i one s teškoćama, od 13.30-15.30 napisati zadaću, naučiti fiziku, kemiju, matematiku npr. i pročitati 30 stranica lektire? Ne mogu. Zašto? Zbog ometajućih faktora. Kojih? Svi koji rade u školi znaju kojih. Recenzijska riječ o vašem dokumentu koji je plasiran u javnost o cjelodnevnoj nastavi bila bi da je previše propagandno napisan. Dominira reklamno ozračje. Konkretni nedostaci u dokumentu za razrednu nastavu Učitelj razredne nastave ima trenutno u prvom razredu 20 sati neposrednog rada s učenicima uključujući dopunsku, dodatnu i izvannastavnu aktivnost, posrednog rada i ostalih poslova 19 sati. Razrednički poslovi tjedno uzimaju svakome tko je razrednik barem 4 sata iako se službeno tako ne vode u tjednom zaduženju. Cjelodnevni plan je JEDNOM učitelju razredne nastave dati 21 sat u prvom razredu neposrednog rada u A1 programu i 9 sati neposrednog rada u A2 programu. To je 30 sati neposrednog rada tjedno čiste nastave u koje nije uračunato vrijeme neposrednog dežurstva pod odmorima. Nagrada za to enormno povećanje satnice neposrednog rada je 25 posto veća plaća. Postotak plaćene ponude povećanja plaće ne prati postotak povećanja satnice. No, to nije problem, Zašto? Zato jer je fizički nemoguće jednoj osobi odraditi neposredni rad od 7.00 kada počinje dežurstvo za mališane do 15.00 sati, bez obzira na visinu ponude za povećanje plaće. Prvi razlog je nemogućnost upotrebe glasnica, jedan učitelj (čovjek) ne može pričati 8 sati što je neprestano potrebno u razrednoj nastavi, ne samo u obrazovne svrhe nego i u odgojne i pod nastavnim satom i pod odmorom. Drugi razlog je nemogućnost održavanja kvalitete neposrednog rada kroz 8 sunčanih sati uslijed specifičnosti posla i zamora prekidanjem rada zbog rješavanja odgojnih situacija koje nisu vezane uz obrazovni dio nastavnog procesa te zbog donošenja na stotine raznih odluka vezane uz razvojnu dob 6-10 godina, a isto tako na brojnost učenika u nekim odjeljenjima koji već sad s učenicima s teškoćama prelaze okvire pedagoškog standarda. Nemogućnost osiguravanja kvalitete rada i prihvatljivog zdravstvenog stanja JEDNOG učitelja u odjeljenju razredne nastave drastičnim podizanjem norme neposrednog rada dovodi u pitanje cijelu kvalitetu cjelodnevne nastave i kvalitete učenja za učenike te njihovog sigurnog boravka u školi. Zahtijevam u svoje ime i u ime ostalih učitelja razredne nastave zbog održavanja kvalitete nastave, barem na dosadašnjoj razini, da se u nacrt i prijedlog programa uvrste obavezno DVIJE UČITELJICE/DVA UČITELJA po odjeljenju za program A1 i A2 umjesto jednog učitelja. Nadalje, postavlja se pitanje vremena za pripremanje učitelja za nastavu (listići, didaktičke igre, ispravljanje ispita, posebni ispiti i materijali za prilagođene programe i individualizirane pristupe), pisanje raznih izvješća, zapisnika, pripremanja za priredbe i natjecanja, uređenje škole, panoa i sl., Učiteljska vijeća, Razredna vijeća, roditeljskih sastanaka. Postavlja se pitanje za razrednu nastavu hoće li to biti prekovremeni rad ukoliko se ne predvide dva nastavnika po odjeljenju? Poseban osvrt na učitelje koji rade trenutno za osnivače gradove u produženom boravku je taj da eksperimentalna cjelodnevna nastava ne može početi dok ne uvrstite te nastavnike u neki konkretni plan da ne budu višak. Prijedlog je da oni budu taj drugi učitelj/ učiteljica u odjeljenju razredne nastave jer i trenutno obavljaju posao A2 koji se sad još uvijek zove produženi boravak i odgovara opisu posla A2 programa. Zahvaljujem na čitanju i nadam se da će se uvažiti sugestije koje zastupaju svi učitelji razredne nastave s kojima sam u suradničkim kontaktima. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 971 | Tekaic Dejan | Eksperimentalni program | U 21. stoljeću, stoljeću digitalnih vještina, razvoja umjetne inteligencije, stoljeću u kojem su IT najperspektivnija zanimanja, stoljeću u kojem više nema zanimanja u kojem ne trebaju informatička znanja i vještine Ministarstvo smanjuje satnicu informatike. Nedopustivo. Sada u školi djeca imaju informatiku 2 sata tjedno a vi ovim smanjujete na 1 sat. Dok u svijetu informatičko obrazovanje zauzima vodeću poziciju vi ga kod nas marginalizirate. Obavezno vratiti satnicu informatike na 2 sata tjedno! Što se tiče koncepta cjelodnevne nastave smatram da nije dobro tako predugo zadržavati djecu u školi. Djeci je mjesto u obiteljima. Također se nimalo nije mislilo na djecu sa sela koja poslije škole žele što prije kućama da bi svojim aktivnostima doprinijela njihovom obiteljskom gospodarstvu i koja se vesele pomagati roditeljima. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 972 | Ljiljana Borovečki-Voska | Eksperimentalni program | Pokušavam zdravorazumski razmotriti o čemu je riječ u ovom dokumentu koji je nakićen s puno riječi koje možda nekome dobro i pametno zvuče, no čini mi se da je sve poprilično šuplje. Npr. jasno mi je da podučavanje može biti kolektivna aktivnost, odnosno da osoba koja je stručnjak u nekom području može na nekom primjerenom mjestu podučavati grupu djece/ljudi. I to se tako radi i radilo se na svim razinama sustava obrazovanja. No u cjelodnevnoj školi zamišljeno je i kolektivno učenje. Naime, pokušavam zamisliti sebe kao učiteljicu kemije kako bih funkcionirala u realizaciji programa A2. U učionicu (ili možda u sobu za dnevni boravak s foteljama) dođe mi 20-ak učenika i, eto, sad će oni „uz moju potporu, potpomognuto i obogaćeno“ učiti npr. o kiselinama i to na način da poslije toga kod kuće ne trebaju više ništa. Čista utopija! Naime, sjećam se sebe kad sam bila učenica i studentica i trebalo je učiti i naučiti. Naravno, važnu je ulogu imao učitelj/profesor koji nam je, ako je, sve fino na nastavi objasnio. Ali nakon toga slijedi samostalna aktivnost učenja, koja iziskuje koncentraciju, zadubljivanje u sadržaj, određeni napor, vrijeme i moj radni kutak u kojem želim biti sama i u miru. Molila bih nekog od autora ovog dokumenta da mi objasni kako zamišlja ovo kolektivno učenje. O svim drugim nedorečenostima i problemima vezano uz provedbu tako zamišljene cjelodnevne škole već su drugi rekli. Nije ovdje riječ ni o kakvoj dobrobiti za učenike i njihove obitelji, već se ne zna na bolji način iskoristiti raspoloživi novac. S obzirom na sve veći broj djece s raznim vrstama poteškoća, mislim da nam od svega što nedostaje najviše trebaju stručni suradnici: dječji psiholozi, pedagozi, defektolozi… pa bi trebalo zaposliti puno novih ljudi. No pitam se ima li ih? Već sad nema ni učitelja/profesora iz pojedinih predmeta. U školi u kojoj radim već dvije školske godine ne možemo dobiti stručnjaka za nastavu fizike. I sve je više mlađih kolegica i kolega koji ozbiljno razmišljaju o napuštanju prosvjetarske profesije. I ja bih na njihovu mjestu (imam 33 godine staža). | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 973 | DANIJEL TOMAŠIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, kao i ostali kolege koji su ostavili svoje komentare, želim iskazati svoje nezadovoljstvo načinom provedbe ove reforme i nedoumice koje me muče u vezi toga. Kao gimnazijski profesor već godinama gledam rezultate sustavnog zanemarivanja našeg obrazovnog sustava i promatram provođenje prethodnih pompozno najavljivanih promjena bez ikakvoga konkretnog plana, podrške i kasnije evaluacije. Sjetimo se samo zadnje velike promjene, Škole za život, koja je rezultirala sve manjom razinom znanja djece koja završavaju osnovnu školu (a svi s odličnim ocjenama!), sve manjom motivacijom te iste djece da se aktivno uključe u odgojno-obrazovni proces, sve većom demotiviranošću kolega koji su zbunjeni svojom ulogom u toj promjeni koja je često ostala samo mrtvo slovo na papiru te, općenito, sve tužnijom slikom našega školstva iz kojega sve veći broj odgojno-obrazovnih djelatnika razočaran, iscrpljen i demotiviran odlazi „u neko bolje sutra“. Da, promjene su nužne, to se ne može osporiti, i našem školskom sustavu treba korjenita promjena. No, baš zbog svega gore navedenog nameće mi se nekoliko važnih pitanja u vezi ovoga prijedloga, jer se prije svega kao roditelj, ali i kao nastavnik, bojim da ćemo stihijskim i nepromišljenim promjenama smanjiti kvalitetu obrazovanja budućim generacijama umjesto da ju povećamo. Ako krenemo od djece, a trebali bismo, prvo bi pitanje bilo – zbog čega bi cjelodnevna nastava trebala biti obvezna za svu djecu? Što je s onima koji polaze druge škole (umjetničke, glazbene i sl.), ili su sportaši koji imaju obveze u svojim klubovima? Kako će oni nastaviti sa svojim aktivnostima i kada će provoditi vrijeme sa svojim obiteljima? Ili s onima koji se ne žele iz bilo kojeg razloga uključiti u izvanškolske aktivnosti organizirane u škole? Ili eventualno onima kojima ne treba potpora u učenju (ili bar ne takva potpora kakvu škola može organizirati)? Ili naprosto s onima čiji roditelji neće htjeti da djeca toliko vremena budu u školi? Hoće li oni biti prisiljeni ostati u školi, ili će moći birati hoće li nakon redovnog dijela nastave ići kući? Doista ne vidim nijedan razlog da cjelodnevna nastave bude obveza; ona bi od strane učenika (tj. njihovih roditelja) trebala biti izbor. Također, kad smo već kod učenika, je li doista pravi način da pozitivno utječemo na njihovo psihičko zdravlje i stvorimo pozitivan odnos prema školi da te iste učenike ostavimo (prisilno ili dobrovoljno) u istoj toj osam sati dnevno bez da radikalno ne restrukturiramo način na koji istu tu školu doživljavamo? Jer, škola nije samo zgrada u koju je „ulupano“ nekoliko stotina tisuća eura za nove projektore, računala i sl, već prije svega njezini učenici, djelatnici, uprava, stručna služba, pomoćno i administrativno osoblje i svi drugi akteri. Oni moraju biti visoko motivirani, adekvatno valorizirani (da ne kažem - plaćeni) i imati organizirane adekvatne radne uvjete da bi kvalitetno mogli odraditi program s učenicima. Zbog nedostatka komunikacije između Ministarstva i nastavnika odgojno-obrazovne djelatnike muče nebrojena pitanja na koja treba što hitnije odgovoriti ako ih se ne želi dodatno demotivirati i uništiti im svaku nadu u korisnost ove reforme prije nego što je ona uopće i počela. Kako će izgledati radni dan tih učitelja? Hoće li im biti povećana norma (izgleda da hoće), hoće li ujutro odrađivati svoju redovnu nastavu, poslijepodne pomagati učenicima i pripremati nastavu za iduće dane (izgleda da hoće)? Sve to uz povećanje plaće od 25-30%? Zar je povećanje opsega posla za 25-30%, a u praksi i više od toga, i onda davanje povišice u iznosu od 25-30% dobar način da se ljude motivira? Učiteljski je posao specifičan i postoje jasni razlozi zbog kojih se norma učitelja i nastavnika računa kako se računa. Ne bi li trebalo jasno i nedvosmisleno reći kako se planira riješiti pitanje norme nastavnika te kako i koliko će oni biti nagrađeni i plaćeni? Također, ne treba li prvo privući, a onda i zaposliti dodatne kvalitetne ljude u sustav ako ovu reformu želimo kvalitetno provesti? Zar netko doista misli da isti nastavnik može (i želi!) čitavo jutro odraditi u razredu, a zatim čitavo popodne provoditi izvannastavne aktivnosti i pomagati učenicima u svladavanju gradiva, pripremati se za nastavu, i to sve za, kako sada stvari stoje, istu ili manju plaću? Ideja da se učenicima nakon redovne nastave ponude dodatni sadržaji i pomoć u učenju načelno je dobra, no nigdje nije specificirano kako se planiraju osigurati uvjeti za provedbu te ideje. Najavljuje se općeniti prelazak na cjelodnevnu nastavu nakon isteka eksperimentalne faze, tj. kad sve škole prijeđu na rad u jednoj smjeni, no nigdje se ne konkretizira kako će se riješiti temeljni organizacijski problemi koji već godinama muče naše školstvo. Odakle će se stvoriti financijska sredstva za dogradnju postojećih i izgradnju novih škola, za izgradnju školskih kuhinja i dvorana, prostorija za nastavnike gdje će se moći pripremati za nastavu, za uređivanje okoliša škola? Ne bi li prvo trebala postojati infrastruktura (ili bar naznake mogućnosti postojanja infrastrukture) prije nego što se krene u radikalne promjene? Pitanja je mnogo, i ovo su samo neka od njih, no i ovo je više nego dovoljno da bude jasno – iako imamo hvalevrijedan cilj, bez kvalitetne pripreme i jasnoga plana kako taj cilj ostvariti, ova reforma ima potencijal da ostane još jedno mrtvo slovo na papiru i da u procesu svoje provedbe generira još veće nezadovoljstvo i frustracije nastavnika, učenika i njihovih roditelja. Nemojmo uništiti sve ono dobro čega ima u hrvatskom školstvu, već jasnom i otvorenom komunikacijom sa svima uključenima u ovaj proces dajmo priliku kvalitetnim promjenama. Bilo bi doista tragično da ovo bude jedini krug e-savjetovanja, stoga se nadam da će Ministarstvo poslušati glas učitelja i nastavnika koji žele bolje za svoje učenike i da će s njima ući u otvoren dijalog u kojem će se raspraviti načini rješavanja gore navedenih problema. U nadi da će se to što prije dogoditi, s poštovanjem Danijel Tomašić, prof. hrvatskoga jezika i filozofije | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 974 | Slađana Tekaić | Eksperimentalni program | Nedopustivo je u 21. stoljeću u kojem je digitalna kompetencija ključna za rad i aktivno sudjelovanje u društvu da Ministarstvo smanjuje satnicu informatike. Ministarstvo uvodi obvezanu informatiku, ali sa 50% smanjenom satnicom! U Hrvatskim školama sada je informatika zastupljena s 2 sata tjedno, kao izborni predmet. Gotovo svi učenici polaze izbornu nastavu informatike u trajanju 2 školska sata (konkretno u našoj školi informatiku polazi 100% učenika, točnije nema učenika i roditelja koji nije prepoznao važnost tog predmeta i svi ga polaze). Tako da se ovom odlukom satnica informatike zapravo reže za 50%. Ovaj prijedlog šteti učenicima, roditeljima i dugoročno cijelom društvu koje ovom odlukom nazaduje. Da sada ne spominjem i masovne tehnološke viškove učitelja informatike. Nisam za ukidanje ničije satnice, da se razumijemo, ali ima tu puno nelogičnosti. Kako ste odlučili da se predmeti kao što je primjerice vjeronauk i obvezan izbor novi predmet, svijet i ja, uče 2 školska sata a da je za informatiku dovoljan 1 sat?!. Informatika je obrazovni predmet i metodički je vrlo zahtjevan. Vratite satnicu informatike (kako god se sad predmet zvao) na 2 sata tjedno. Nije istina da se ishodi ponavljaju, nego se ishodi u kurikulumu stalno spiralno nadograđuju i postaju sve složeniji. Velika većina toga ne može se zbog specifičnosti metodike informatike odraditi bez blok sata. Nadam se da će se javiti mnogi stručnjaci i metodičari informatike i da će se ovakva ideja kojom se značajno nazaduje na vrijeme promijeniti u svrhu dobrobiti djece i društva u cjelini. Potrebno je normirati ostale poslove gdje se navodi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV. Navedeni poslovi su različito složeni i treba ih normirati. Primjerice poslovi Administrator e-upisnika i IKT podrška su jako složeni i iziskuju jako puno vremena i stručnog znanja. Ti su poslovi prezahtjevni da bi se svrstali u ostale poslove. Što se tiče cijelog koncepta cjelodnevne nastave smatram kako će takvo predugo zadržavanje djece u školi imati za posljedicu otuđivanje roditelja i djece i dugoročno štetiti razvijanju zdravih obiteljskih odnosa. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 975 | DANIJELA DRAGANIĆ | Eksperimentalni program | Zanima me kako ste osmislili fleksibilan raspored, ako pojedini učitelji rade na više škola ili predaje i u višim i u nižim razredima? Intencija je da svi učitelji svoje profesionalne zadatke obavljaju u školi. Gdje? U tri godine nisu se mogle sanirati posljedice potresa u svim školama u područjima pogođenim potresom, a za četiri ćemo imati sve prostorne i materijalne uvjete za CŠ u cijeloj državi. Kada? Gledajući satnicu, obogaćena zaduženja koja nam spremate uz postojeća, kao i beskrajan popis ostalih poslova koji stalno raste, a satnica za te poslove ostaje ista, to će ozbiljno premašiti osmosatno radno vrijeme. Poboljšat će se kvaliteta obiteljskog života. Pogotovo onim roditeljima koji rade u popodnevnim smjenama, koji svoju djecu neće viđati danima. Ne žele svi roditelji da im škola odgaja djecu, te tragom toga CŠ ne bi smjela biti obavezna za svu djecu. Zanima me kako ste zamislili to druženje sa vršnjacima, druženje sa obitelji i bavljenje nekim drugim aktivnostima, nakon toliko vremena provedenog u školi? Cijelo prvo poglavlje obiluje floskulama i parolama, a žrtve ovako nabrzaka i nepromišljeno donešene reforme koju su očito pisali oni koji su zadnji put u školi bili kad su je pohađali, bit će prvenstveno djeca, koja su svedena na pokusne kuniće. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 976 | ZVIJEZDAN DABAC | Eksperimentalni program | Poštovani, Smatram da smanjenje satnice informatike nije u redu jer se nalazimo u 21. stoljeću , gdje je upotreba računala i digitalnih uređaja svakodnevna i povećava se svakim danom sve više i više. A ovim prijedlogom , u kojem se nastava informatike smanjuje s 2 školska sata na 1 školski sat , mi idemo korak unazad. Smatram neprimjerenim pojašnjenje MZO-a prema kojem se 'povećava obavezna satnica' informatike. Smanjenjem satnice nastavnog predmeta informatike bit će zakinuti svi učenici u osnovnoj školi za 50%. Prema prijedlogu, nastavni predmet informatika, koji bi se trebao zvati informacijske i digitalne kompetencije, postaje JEDINI OBRAZOVNI predmet kojem se satnica smanjuje i iznosi 1 SAT TJEDNO. Informatika, tj. informacijske i digitalne kompetencije postat će nevažan predmet i učenici neće biti osposobljeni za život i rad u digitalnom svijetu , te spremni za uporabu računala. Također, smatram da je potrebno izbaciti dio koji se odnosi na ostale poslove gdje se navodi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV. Navedeni poslovi zbog složenosti i obujma posla treba svrstati normirati kao što je bilo do sada. Ti su poslovi prezahtjevni da bi se svrstali u ostale poslove. S poštovanjem i lijep pozdrav, Zvijezdan Dabac , učitelj informatike | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 977 | MELITA KOVAČEV | Eksperimentalni program | Poštovani, podržavam sve kolegice i kolege koji su izrazili svoje NEzadovoljstvo i NEodobravanje provođenja ovog eksperimentalnog programa. U hrvatskom obrazovanju od početka ovog stoljeća, a i krajem prošlog stalno nam se nameću neke reforme i promjene koje osobno ne vidim da su pokazale neke pozitivne pomake. Čini mi se da se ide s reformom na reformu, s jednim eksperimentalnim programom na postojeći, a sve slijedeći neke svjetske trendove koji su pokušani pa odbačeni. Radim u dvije škole, osnovnoj i srednjoj i vidim posljedice svih navedenih reformi i promjena i u osnovnom i u srednjem obrazovanju. Učenici dolaze u srednju sa svakakvim predznanjima a sve to zbog neprestanih promjena koje se provode. Tek smo uveli "Školu za život" već idemo na "Cjedodnevnu školu". Državna matura se baš nije pokazala onako kako je to bilo zamišljeno. Promjene nam se nameću bez ikakvih prethodno isprobanih modela, sve ide "krenimo pa ćemo usput vidjeti funkcionira li". Izričito sam protiv toga. Kao što je netko od kolega već naveo, sve ovo se već radi u produženom boravku i ne vidim zašto bi trebalo biti obavezno za sve učenike. Nadalje, većina škola u Hrvatskoj, posebice u većim gradovima odvijaju nastavu u dvije pa čak i tri smjene. Tu nema govora o cjelodnevnoj školi kad nema prostora za ono osnovno. Prvo valjda treba osigurati infrastrukturu da svi mogu raditi u jednoj smjeni a tek onda razmišljati o promjenama koje bi se eventualno mogle provesti. I kao prosvjetni djelatnik i kao roditelj zalažem se da se djeci omogući da imaju sve slobodne aktivnosti u školi. No ako nastava u startu nije u jednoj smjeni o tome nema ni govora. Da se nadovežem na kometare kolega i kolegica, smanjivanje sati informatike u doba digitalizacije također smatram neprihvatljivim. Što se može napraviti u 45 minuta tjedno iz bilo kojeg predmeta koji će biti temelj za nečije zanimanje u budućnosti? Duge odmore koji se navode smatram samo smetnjom. Kako će se učenici na išta koncentrirati ako budu stalno imali pauze i odmore? A smatram da su već sad učenici preopterećeni količinom predmeta i tjednim rasporedom. Da, trebaju vještine za život, da, trebaju slobodne aktivnosti, ali trebaju i biti samostalni i imati inicijativu, a to neće dobiti u cjelodnevnoj školi. Kad im se sve nudi na pladnju, neće imati potrebu a ni želju nešto pokušati sami. Kako će naučiti kako učiti ako budu stalno vođeni? NE | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 978 | Natalija Arbutina | Eksperimentalni program | Smatram da je ovaj program izrazito nedorečen i da ne proizlazi iz smislenih analiza i/ili istraživanja relevantnih struka. Kako će se cjelodnevna nastava odraziti na psihofizičko zdravlje i razvoj učenika? Znate li što se događa s koncentracijom tinejdžera nakon 4 sata nastave? Što će biti s učenicima s posebnim potrebama kojih je sve više i čije potrebe su sve raznolikije? Kako se oni uklapaju u ovaj eksperiment? Nakon nekoliko vrlo teških i zahtjevnih pandemijskih godina kod djece i mladih ima sve više problema s mentalnim zdravljem. Kako će cjelodnevni boravak u školi i povećanje sati provedenih u školi utjecati na te učenike? Kako će sve dulji boravak u nekoj instituciji pomoći izgradnji kvalitetnijeg obiteljskog života? NE. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 979 | NIVES BEŠIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, podržavam kolegice/kolege koji su iskazali svoje mišljenje i nezadovoljstvo vezano za smanjivanje satnice predmeta Informatike i smatram da je vrijeme da prestanemo provoditi eksperimente u sustavu obrazovanja jer dosadašnji nisu bili baš uspješni. Novac, znanje, stručnost i entuzijazam učitelja iskoristimo za poboljšanje već postojećeg obrazovne sustava. Iskoristimo uspješne obrazovne sustave skandinavskih država kao obrazac te ga nastojmo primijeniti sukladno našem uzimajući u obzir mentalitet društva. Važno je naglasiti da je okosnica ovoga programa trebala biti dobrobit djece. Iz svega napisanog to se ne može zaključiti, te vas pitam sljedeće: Jesu li autori ovoga programa mislili na djecu, naše učenike? Jesu li proveli anketu o zadovoljstvu u školi? Mislite li da će biti sretniji ako su u programu CŠ? Jeste li se konzultirali s roditeljima i učiteljima prije pisanja ovoga programa? Nives Bešić, učiteljica informatike i tehničke kulture | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 980 | Katarina Oreb Sajfert | Eksperimentalni program | Poštovani, na prvi pogled ideja o cjelodnevnoj nastavi gdje će učenici biti pod nadzorom, napraviti sve domaće zadaće i izvannastavne aktivnosti u školi dok su roditelji na poslu zvuči primamljivo, međutim postavlja se tu nekoliko pitanja na koja ovaj oblik školovanja ne daje odgovore. Što je s djecom čiji roditelji rade u popodnevnoj smjeni? Hoće li njima odgovarati da djecu ne vide cijeli dan? Kako će aktivni sportaši i učenici koji pohađaju glazbenu školu stići na treninge i nastavu koja se održava u jutarnjim i ranim popodnevnim satima? Ako 1 učitelj do 15.30 boravi s djecom, kad će upisivati pedagošku dokumentaciju, pisati pripreme, ispravljati pisane provjere, bilježnice, ići na usavršavanja i obavljati ostale poslove koji su dosad bili sastavni dio 40-satnog tjednog radnog vremena? Onaj tko misli da se ti poslovi mogu kvalitetno odrađivati uz buku, bez svog mirnog kutka, računala, printera, nije nikad kročio u učionicu. Imam 24 godina staža u nastavi, iskustva u radu s odjelima od 30 učenika, malim grupama i s individualnom nastavom. Učenici koji trebaju pomoć u učenju, bilo da se ne mogu koncentrirati, imaju određene teškoće ili jednostavno ne žele pratiti redovnu nastavu, još manje će to moći ili htjeti u popodnevnim satima. Dopunska nastava zahtijeva rad u malim grupama, individualni pristup pa se postavlja slijedeće pitanje o efikasnosti takve nastave ako broj učenika znatno poraste. Učenicima koji iz različitih razloga trebaju instrukcije i individualna pomoć u učenju, rad u većim grupama to ne može kompenzirati. Da bi ideja o pomoći u pisanju domaćih zadaća, prezentacija i ostalih oblika učenja, koja su djeca dosad obavljala u tišini svog doma, bila ostvariva, trebalo bi zaposliti novi učiteljski kadar za rad u malim grupama koji bi se za to ciljano pripremao, kao što se i učitelji u produženom boravku pripremaju za svoju nastavu, dakle u nižim razredima cjelodnevnu nastavu obavljaju 2 učitelja i za to se izdvajaju 2 plaće. Hoće li Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurati duple plaće za učitelje u cjelodnevnoj nastavi? Znači li to da ćemo sada za duplo veću satnicu primati svega 15 do 20 % veće plaće i da ćemo testove i pripreme ipak morati obavljati kod kuće? A gdje je nestalo razumijevanje za specifičnost učiteljskog zanimanja, što je s terenskom nastavom, radom s roditeljima, poslovima razrednika, što je s odgovornosti iz kojih je razloga nužan odmor između neposrednog rada s djecom i onog administrativnog? Imaju li učitelji pravo na obiteljski život, na zdravlje koje će im se znatnim povećanjem odgovornosti i količine obveza koje su već ionako velike i od javnosti često neshvaćeni, nužno narušiti? Mišljenja sam da će brojni moji kolege i kolegice odustati od svog poziva, da će kvaliteta nastave znatno pasti ukoliko se ne zaposli novi kadar koji će obavljati novonastale poslove. Čak ni povećanje plaće ne smatram dovoljnom motivacijom jer specifičnost učiteljskog posla jest potreba za odmorom od neposrednog rada s djecom i nakon 5 do 6 sati svima nam treba odmak kako bi funkcionirali zajedno, i djeci i učiteljima. Mnoge mlade majke i očevi odabrali su ovo zanimanje kako bi više vremena provodili s vlastitom obitelji, mogli organizirati vrijeme za ručak, izvanškolske aktivnosti i ostatak učiteljskih poslova odraditi u periodu dana koji im odgovara. Ove beneficije novim će oblikom školovanja tj. rada u školi prestati pa se pitam tko će u budućnosti htjeti izabrati ovo zanimanje, a čijenica je da su neki predmetni učitelji već sada deficitarna struka i sve je manje onih studenata koji upisuju nastavnički smjer na fakultetima. I postavljam još zadnja 2 pitanja, a prvo se odnosi na učenike s posebnim potrebama: Kako će se 8 sati obaveznog boravka u ustanovi, u buci, u zatvorenom prostoru odraziti na njihovo psihofizičko zdravlje? I posljednje: Koliko učenika i učitelja će biti prisiljeno jesti nametnute im obroke koji često ne odgovaraju njihovim zdravstvenim potrebama i obiteljskim navikama? I konačno, osobno poznajem kolege koji ne bi imali ništa protiv da svoje dosadašnje ostale poslove, nakon potrebne pauze za ručak po izboru, obavljamo u nužnim uvjetima kao što je tišina kabineta, dostupnost printera i da isti taj posao ne nosimo kući, ali samo pod uvjetom da naša vlastita djeca nisu nikad bolesna, da imaju zdrave i mlade bake koje će ih pričuvati i skuhati im ručak. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 981 | Petra Zidaric Györek | Eksperimentalni program | Prvenstveno se kao roditelj, a zatim kao odgojno- obrazovni djelatnik ne slažem sa idejom da svi učenici osnovne škole, budu obavezni boraviti u školi od jutra do popodnevnih i kasnih popodnevnih sati (model A2). Smatram kako na razvoj dječjeg identiteta, osobnosti i interesa jednako utječu i druge aktivnosti koje nisu u sklopu redovnog obrazovanja. Ovako postavljena cjelodnevna nastava taj rad uvelike otežava ili gotovo onemogućava. Navodite da: „Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima“. Ova konstatacija djeluje vrlo kontradiktorno. Kao roditelj/zakonski skrbnik želim biti uključena u život vlastitog djeteta što uključuje i praćenje njegovog snalaženja kod pisanja domaće zadaće, lektire, učenja i sl. Dijete je samostalno pisalo zadaću kod kuće i time razvijalo odgovornost ali isto tako kreiralo vlastiti raspored za period kada je kod kuće. Meni kao roditelju iznimno je bitno da u ranoj dobi razvije kompetencije za samostalno obavljanje svojih zadataka. Obvezno pisanje zadaće u školi (koje će se zasigurno provoditi grupno jer druge mogućnosti niti kapaciteti ne postoje), utječe na aspekt samostalnosti koji je djeci također potrebno usađivati za daljnji život, a time ukida i individualni stil učenja i kreiranja rasporeda za isto. Navodite da je A2 model: „Osmišljen i strukturiran s ciljem da se samostalnom i zajedničkom učenju učenika pruži konkretna, prilagođena i učinkovita potpora, odnosno obogaćivanje od učitelja i stručnih suradnika“ – u praksi ta samostalnost postaje nemoguća zbog infrastrukturnih uvjeta, kapaciteta nastavničkog osoblja i sl., pa se sve svodi na grupni rad a samostalnost time uništava. Na papiru ovo može super zvučati, međutim u realizaciji je ovo daleko od mogućeg u postojećim uvjetima. Time, kao što sam već navela, obveznim A2 modelom ulazite u sferu roditeljskih odluka te smatram da apsolutno nemate pravo A2 model nametnuti kao obvezni. On može postojati kao izborni ali obveznom ne vidim svrhu. Odmor od 40 minuta (5. po redu) – ovakva ideja bez prostornih kapaciteta koji su potrebni je apsurdna. Dapače, mislim da će se baš u takvim vremenskim okvirima dodatno produbiti problem vršnjačkog nasilja koji se isto tako sustavno ne rješava. Nadalje, u odjeljku Kontekst spominjete: „Predloženi model nastao je kao rezultat sustavnih analiza i razmatranja postojećih nedostataka i potreba, postavljenih ciljeva te komparativnog sagledavanja najboljih praksi“ – ne navodite izvore navedenih analiza niti komparacija, pa da svi možemo vidjeti jasne rezultate na koje se pozivate. Za ovakve tektonske promjene nitko nije spreman a ponajviše jer se žele izvesti bez temelja, bez dubokih (objavljenih) višegodišnjih analiza našeg sustava i stanja na terenu tj. u praksi. Takve duboke probleme u kojima se naš obrazovni sustav nalazi, ovaj eksperiment neće niti najmanje riješiti. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 982 | Danijela Mikić | Eksperimentalni program | Učiteljica sam informatike koju već nekoliko godina predajem svim učenicima naše škole od 1. do 8. razreda. Samo dva učenika ne pohađaju nastavu informatike. Svoju nastavu odrađujem savjesno i odgovorno te pokušavam svojim učenicima prenijeti što više znanja i osposobiti ih za rad s digitalnim tehnologijama. I zato me strašno smetaju komentari kako se na informatici ionako samo igraju igrice. S vremenom sam ih, naravno, naučila ignorirati i raditi i dalje svoj posao najbolje što mogu s onim što mi je u školi dostupno. Međutim, ovaj model cjelodnevne škole me uhvatio totalno nespremnu jer ovakvo što nisam očekivala ni u ludilu. U prosvjeti sam preko 18 godina i prošla sam već nekoliko reformi i uvijek se čovjek nekako nada da će biti bolje. Ako ne zbog sebe, onda zbog svojih učenika. Ali ovo je vrhunac svega. I naravno opet smo sve doznali preko medija. Unazad nekoliko godina nema tog webinara, stručnog skupa ili projekta gdje se nisu spominjale digitalne kompetencije učenika, nastavnika, STEM, robotika, digitalni alati i slično. Već godinama slušam kako informatika treba biti obavezan predmet u svim školama. Ne samo za 5. i 6. razred, kako je bilo do sad, već i za 7. i 8. I mislim da je svaki učitelj informatike pomislio da će to konačno biti riješeno ovom reformom. No i ovaj put upleli su se oni koji dana nisu proveli u razredu niti su se sjetili pitati ikoga od učitelja za mišljenje. I upravo, kako je netko ovdje komentirao, dosjetili su se kako se riješiti manjka kadra za ovaj predmet – jednostavno smanjite satnicu i to je to. I onda, dogodi se to da i učitelj koji već 18 godina radi i ima punu satnicu sada je više neće imati. Naši učenici žive u digitalnom dobu, željeli mi to ili ne, i potrebno ih je svakodnevno usmjeravati i pružati potporu u radu s digitalnim tehnologijama. Koriste pametne uređaje veliku većinu dana i sve im je dostupno. Izloženi su raznim zlonamjernim sadržajima, elektroničkom nasilju. Kao njihova učiteljica dajem sve od sebe da ih poučim kako koristiti sve što im je dostupno, ali i kako da budu odgovorni te kako da reagiraju na određene situacije na mreži. Učim ih kako da odgovorno koriste različite digitalne alate u nastavi, da istražuju sami, a vjerujte mi to u 45 minuta tjedno se jednostavno ne može stići. Ne tako davno stigli su nam novi kurikulumi čija provedba jedva da je i ozbiljnije započela, a sad ovo. Zašto? Kako? Nije mi jasno. Nije ovdje riječ o nikakvoj dobrobiti učenika niti učitelja. Učenici donekle funkcioniraju do negdje 5. sata (ovdje mislim na učenike predmetne nastave), a oni mlađi do 4. sata. A po ovome bi trebali biti u školi do 15. sati. Za učenike razredne nastave da organiziramo onda i popodnevni odmor, spavanje. Ali tu je sva sila nekakvih odmora od 10 minuta, pa od 30, pa ručak od 40. Tko će paziti na djecu u tom vremenu ako i učitelji imaju svoju stanku? A nakon 15.00. sati su izvannastavne aktivnosti za one koji žele. Samo tko će uopće ostati na nekim tamo aktivnostima kad jedva čeka da dođe kući. Da su stavili da je do 13.00. sati redovna nastava, a nakon toga do 15.00. izvannastavne aktivnosti i sve ostalo još i Bože pomozi, ali ovo je totalni kaos. U našoj školi nema šanse da itko ostane više nego što mora. U prilog tome ide i činjenica da su većina naše djece putnici i jednostavno ovise o prijevozu. A što se tiče satnice, dakle realno moja bi se smanjila za 50 %, ali to nije razlog da u ostale poslove ne dobijem još hrpu kojekakvih gluposti i nebuloza koje je netko smislio, ali i da ne budem plaćena za to jer eto to se mora. Do sada sam radila sve što je u školi bilo potrebno i nikad mi nije bilo teško, prvenstveno zbog djece, a onda i zbog mojih kolega i kolegica i zbog same škole. Ali sada kažem NE. Volim svoj poziv i svoje učenike i oni su jedina svijetla točka u svemu ovome. No ovo doživljavam kao još jedno u nizu podcjenjivanja i omalovažavanja i DOSTA mi je. Vratite nam naša 2 sata informatike. Dajte priliku školama koje nemaju uvjete za rad u jednoj smjeni da se prijave i ostvare te uvjete uz novčanu pomoć koju tako velikodušno nudite, a do tada ostavite nas da radimo svoj posao. I konačno počnite misliti na djecu. S poštovanjem, profesorica matematike i informatike Danijela Mikić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 983 | VEDRAN LAKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, uopće ne podržavam ovaj Eksperimentalni program jer smatram da je boravak učenika od 8 do 17 sati pretjeran i to nije nikako dobro za obiteljske odnose na koje se stalno vladajući nadovezuju i što stalno naglašavaju. U potpunosti je nejasan koncept dodatne i dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti jer kad će sve to učenici imati? Svaki dan? Nadalje, nejasan je koncept satnice Hrvatskoga jezika. Kako ste zamislili ostvarivanje ovakvoga programa kad većina škola muči muku s prostorom, internetom, ponegdje i grijanjem? U nekim školama papir za kopiranje je isto problem... Zašto se satnica Informatike smanjuje za 1 sat? Tko će raditi s učenicima popodne dodatnu i dopunsku nastavu? Ja kao nastavnik Hrvatskog koji radi od 8 do 17 ili netko popodne kao što to rade kolege iz produženog boravka? Nadalje, što Vam znači ovo: „Sve aktivnosti Programa A2 ne mogu voditi proširenju obaveza učenika, a obogaćuju postojeće vrste radnih obaveza učiteljima (primarno one radne obaveze koje učitelji obavljaju, na primjer kada je riječ o dopunskoj i dodatnoj nastavi i nekim oblicima izvannastavnih aktivnosti).“??? Sve se skupa čini jako ishitreno i nepromišljeno, bez konzultiranja s nastavnicima koji sve to rade. Pozdrav, Vedran Laković | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 984 | Marija Dianežević | Eksperimentalni program | Zanimljivo je da će posao koji su do sad obavljale dvije osobe obavljati jedna osoba, dok će učiteljice produženog boravka letjeti u zrakopraznom prostoru između vrtića i staračkih domova, a samim tim njihove diplome su postale bezvrijedne. Nadalje, što s uvjetima rada? Na koji način će se osigurati recimo 40 minuta odmora za 500 djece u jednoj školi da svi prežive dan? Ovakav raspored rada u OŠ je mogao napraviti samo netko tko jedan jedini dan nije proveo u radu u razredu. Gdje su tu stručnjaci poput psihologa, defektologa, pedagoga i na koncu konca medicinsko osoblje? Gdje su prostori za odmor? Hoćemo li zaista izbaciti konačno klupe i stolice iz razreda, ionako ih većina datira iz šezdesetih godina. Gdje je vrijeme za pripremu nastave, gdje je vrijeme za razredna vijeća, roditeljske sastanke, informacije, rad na projektima, razredničke poslove? Radno vrijeme učitelja u OŠ nije 18 sati dnevno nego OSAM. Što s djecom s poteškoćama koja i sad jedva izdrže pet sati? Donosi li ovakav oblik organizacije rada dobro ili loše djeci s poteškoćama koja ne izlaze doslovno iz sustava cijeli dan? Jedini zdravi dio prosvjete koji još nije u potpunosti devastiran je RN, ovo je doslovno propast cjelokupnog školstva na hrvatski način. Tko će ostati raditi uopće u školi? Gdje su kabineti za učitelje? Hoće li se pripremati po hodnicima za vrijeme ručka od 40 minuta na svojim privatnim mobitelima čuvajući pri tom djecu koja nemaju gdje biti? Na koji način će se do 2027. osigurati jednaki uvjeti za svu djecu u RH nadogradnjom škola, izgradnjom dvorana, sala za svadb... sori, ručkove, zamjenom namještaja? Pa da bi to sve funkcioniralo kako treba izgradnja je trebala početi prije pet godina (i još ne bi bila gotova, hint potres). O kraju ovog eksperimenta uopće neću jer znamo da će evaluacija biti famozna. Da će sve biti savršeno, da ćemo bit bogati, sretni i da možda, samo možda, ovo preživimo. Mogla bih sada secirati dokument dio po dio, ali nema smisla, ovo ovdje je ionako nebitno, saznat ćemo sve na RTL-u. I da, prodajem golf dvojku. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 985 | IDA POPOVSKI | Eksperimentalni program | Poštovani, Nije cjelodnevna škola problem, problem je OVAKVA cjelodnevna škola. U Hrvatskoj postoje škole koje rade na principu cjelodnevne nastave i koja gle čuda funkcionira, ali vi te ljude, ravnatelje, učitelje, roditelje, djecu, niste pitali za iskustvo jer to funkcionira i onda ne bi bila Vaša ideja pa ju ne možete potpisati i kapitalizirati. Zadnjih 15 godina je cilj da sve škole u Hrvatskoj prijeđu na rad u jednoj smjeni. Koliko ih je to uspjelo? Uvijeti u školama su grozni, oni osnovni, klupa, stolac, ploča, o tehnici da i ne pričam. A Vi u programu spominjete specijalizirane učionice za odmor, druženje i igru koje nisu učionice, sa specijalnom opremom. U današnje vrijeme novac koji nudite školama da uđu u eksperimentalni program nije dovoljan ni da se pokrpa postojeće a ne za novo i moderno. U programu koji ste iznijeli je toliko teških riječi i stručnih izraza koje prikrivaju toliko nodostataka i nedorečenosti koje se ne mogu popravljati i dorađivati "u hodu" jer u tom procesu sudjeluju prvenstveno djeca. Neopisivo je neozbiljno u takvom odgojno obrazovnom procesu u kojem sudjeluju mali ljudi, koje mi odrasli stručnjaci usmjeravamo i služimo im na primjer, ne znamo što i kako radimo. Kako išta smisleno očekivati od njih? Je li itko od veleumova i kreatora programa u barem zadnjih 10 godina proveo pišljivih nekoliko sati u učionici razredna nastave, ne radeći nego evo samo sjedeći? I to ne zato da vidi što mi učiteljice radimo i da procjenjuju naš rad nego da vide djecu, kako ona funkcioniraju ujutro, prijepodne i poslijepodne. Jeste li možda pitali stručnjake psihologe, pedagoge i edukacijske rehabilitatore koliko djece ima poremećaje pažnje i koncentracije? I Vi bi sada tu djecu natjerali da cijeli dan budu u školi, da ne stižu na svoje izvanškolske aktivnosti koje ih vesele i kojima se raduju, jer eto neće stići na njih jer su u školi. Općenito koncept da se sve odradi u školi i sve ostaje u školi je neodrživ iz vrlo jednostavnog razloga a to je prosjek od 25 učenika po razredu. Je li stvarno mislite da su svi učenici jednaki s jednakim potrebama i kapacitetima, da jednako reagiraju i usvajaju sadržaje ili mislite da smo mi učitelji čarobnjaci iz Hogwartsa. Ima još mnogo roditelja koji vole znati što se u školi radi, vole surađivati sa školom i kroz projekte i kroz druženja jer to je briga za djecu, biti zainteresiran za ono što ispunjava i čini većinu njihovog dana, a ne ostavljati ih i preuzimati kao kofer na traci. A križaljka satnice je horor, A1, A2 ali u A2 ako netko neće ne mora, tko će onda umjesto njih? Ali ako hoće ok, biti će plaćeni. Koliko? Nedovoljno. Što je sa tim silnim pauzama i odmorima za djecu? S kim su onda, pod čijim nadzorom? Duhova ili istih onih učitelja kojima to opet ulazi u poslove "podrazumijeva se" jer djeca ne mogu biti bez nadzora tj. dokle god su u školi, škola je odgovorna za njih, ali naravno ne ravnatelj nego učitelj. Priprema za nastavu, kada? Odmor za učitelja, kada? Svi poslovi svijeta i svi zakoni o radu predviđaju za bilo koji posao 30 minuta pauze, kada je ta naša pauza? Svaki puta kada odemo na toalet riskiramo, jer djeca nisu pod nadzorom. Više slobodnog i kvalitetnijeg vremena za obitelji, koje? Obitelji učenka svoje dijete ne vide do 17 sati, obitelji učitelja/ice svoje majke i očeve ne vide i duže jer mi nismo prvi koji izlazimo iz škole nego zadnji (ne računam spremačice i tehničko osoblje). I nakon takvog dana trebali bi biti normalni, spremni i energični da tih par sati dana budemo s obiteljima, svojom djecom. Dok su ta naša djeca isto u vrtićima do 17 sati i duže. HOROR!!! Najbolje da onda promijenite i zakon i izglasate članak koji je bio na snazi od 1888. do 1914. i zabranite učiteljicama/učiteljima udaju/ženidbu jer očito sve vodi ka tome. Dakle ne pronatalitetna politika nego sasvim suprotno. I za kraj ono meni najvažnije a to su učitelji u produženom boravku, jer eto jedna od tih sam. Jedino gdje se spominjemo je da će se za učitelje u produženom boravku naći prijelazno riješenje odnosno aktivnosti. U prijevodu nemamo pojma što ćemo s vama, ali eto budete tu negdje pa će te krpati rupe u hodu. Ako niste znali mi smo isto ljudi, s obiteljima, djecom koje ovise o nama. Akademski obrazovani ljudi, doduše s najnezahvalnijim fakultetom koji postoji. To je apsolutno neprihvatljivo jer pola toga što u programu navodite da će se raditi popodne već se radi samo se zove program produženog boravka i oastavljeno je roditeljima da biraju žele li da djeca pohađaju taj program ili ne. Već godinama radimo popodne sve to što vi teškim stručnim riječima i frazama nabrajate u uvijetima koje imamo i snalazimo se i ne bi vjerovali ali djeci ništa ne nedostaje, zadovoljni su. Program ima toliko ideja, zahtjeva i opterećenja učitelja, a mamac napisan u obilu postotnog povećanja plaće ne prati to. Kao i uvijek grozno podcjenjivački i nerealno. Jedno tako važno ministarstvo koje uključuje najosjetljiviju skupinu društva, djecu, zadnje je dobilo svog ministra i to po principu a kvrapcu ako nitko neće budem ja, je grozno poražavajuće. I onda još uz sve baš u tom ministarstvu se stalno nešto šuplje reformira. Čak je i poljoprivreda, gdje su biljke i životinje, pošteđena takvih fenomenalnih rješenja. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 986 | Marina Kulaš | Eksperimentalni program | Predmet Informacijske i digitalne kompetencije bit će zapravo okrnjeni postojeći kurikulum Informatike. Slažem se s izjavama da se smatra skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u 21. stoljeću, stoljeću digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, jedini u Europi smanjujemo satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi. Također i ja smatramo neprimjerenim i skandaloznim pojašnjenje MZO-a prema kojem se 'povećava obvezna satnica' Informatike. I do sada je većina učenika nižih razreda birala Informatiku za izborni predmet. Smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike bit će zakinuti svi učenici u osnovnoj školi za 50%. Informatika, tj. Informacijske i digitalne kompetencije postat će nevažni predmet i učenici neće biti osposobljeni za život i spremni za uporabu računala, a sigurno neće biti dovoljno sati da im se može razviti logičko razmišljanje! Moje je mišljenje, nakon 30 godina predavanja predmeta Informatika, da bi se trebala uvesti kao redovni predmet od 3.-6. razreda osnovne škole. Naravno, 2 sata tjedno! U ostalim razredima ostavila bi je kao izborni predmet (bez rezanja satnice). | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 987 | ŽELJKA KIŠIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani! Nakon iščitavanja dokumenta, vjerujem da mnogi od nas dolaze do novih činjenica koje nedostaju u samome dokumentu. Naravno da učitelji neće biti opterećeni nastavom doslovno svaki nastavni sat, no svejedno prisutni će biti na radnome mjestu 8-17h što je 9 sati (realno većina nas ima neku INA). Koliko me matematika služi to je 45 sati tjedno? S time da prvi sat počinje u 8h, a svi dolazimo ranije na posao da si pripremimo radno mjesto. Ukoliko se netko od nastavnika uvijek bavi učenicima u tom razdoblju, dakle ne postoji razdoblje kada smo svi u svojim uredima (koji ne postoje) i radimo ostale poslove, kada je predviđeno vrijeme za sjednice, školske aktive, stučna usavršavanja (ŽSV), roditeljske sastanke? Nadalje, što je sa učenicima koji imaju zanimacije i interese koje im škola ne može priuštiti poput bavljenja određenom vrstom plesa, skateboardingom, atletikom, glumom, volontiranjem, u najgorem slučaju uzivanju sa svojim kućnim ljubimcima i odrastanju na svojstveni način? Zašto učenici koji savladaju gradivo u nastavi, moraju biti prisutni u školi do 15:30? Učenicima koji nisu savladali, imaju teškoće te im odgovara pomoć u školi ili učenicima koji nemaju potrebna sredstva kod kuće, škola treba osigurati dodatnu pomoć no tada bi ti učenici trebali biti obazevno prisutni u tim programima potpore. Dosadašnji program nudi dopunsku nastavu no učenici kojima učitelji preporuče dolazak, a ne dolaze, nisu nigdje evidentirani. Smatram da se treba na toj problematici poraditi, a ne forsirati sve (bez gledanja na njihove individuane potrebe) da moraju sudjelovati u CN. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 988 | Petra Đođo | Eksperimentalni program | Čitajući ovaj dokument dolazim do zaključka da nam je potrebna promjena, no smatram da promjena koja je navedena u ovom dokumentu nikako nije dobra ni za jednog sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Učenici će duže ostajati u školi pod krilaticom „kvalitetnije provedenog vremena u krugu obitelji“. Nitko nam ne može garantirati da će učenici kvalitetnije provoditi vrijeme s obitelji ako sve obaveze riješe u školi. Iako će jedan dio učenika uspjeti riješiti sve obaveze u školi, zanima me što je s ostatkom. Kako ste zamisli da baš svi učenici mogu raditi u okruženju u kojem se stalno nešto zbiva te tempom kojeg prati većina učenika. Što je s učenicima koji imaju poteškoće? Kako će se osjećati učenici koji se inače ne osjećaju ugodno u školi, razredu i okruženju u kojem se nalaze. Koji i danas jedva čekaju da dođu kući. U kakvom stanju će kući doći učenik koji cijeli dan provede u organiziranim aktivnostima od strane učitelja. Bez prostora za odmor, mogućnosti samostalne organizacije svojih aktivnosti, hobija i interesa. Tko će biti odgovoran ako učenici ne nauče sve što su trebali taj dan? Pretpostavljam da učitelji. Učiteljima dajete još jednu dužnost, a sve manje i manje prava. Kako ste zamislili da će učitelji (koji u današnjem modelu nastave kući dolaze izmoreni te još provode sate i sate u pripremama kojekakvih materijala, rješavanju poslova razredništva, planiranja, rješavanja problema, odrađivanja edukacije, sjednica, projekata i sl.) odrađivati toliko sati nastave više svakodnevno? Kada i u kojem fizičkom i psihičkom stanju će uspjeti pripremiti za idući dan koji zahtjeva još više sati nego što je to danas? Kada će odrađivati sve ostale poslove, sjednice, edukacije i sl.? Jeste li razmišljali koliki postotak ljudi će otići iz prosvjete ukoliko se ovako nešto ostvari? Ovako nešto se ne može i ne smije planirati bez učitelja/profesora koji su na prvoj crti provedbe svega. Nadalje… Što je s informatikom? U današnje vrijeme, kada sve više ljudske populacije provodi puno vremena koristeći digitalne uređaje, informatiku ste s dva sata tjedno smanjili na jedan sat pod izgovorom da je sada obavezna i da nam zapravo to ide u korist. Koji je postotak učenika koji danas ide na izbornu informatiku? U našoj školi, mogla bih procijeniti, je oko 98%. Jeste li se konzultirali s ijednim profesorom informatike? Jeste li kada sudjelovali na satu informatike te vidjeli kako je to raditi s učenicima kojih je nerijetko više i od 20, s računalima koja su zastarjela, s internetskom vezom koja puca? Kako je to raditi kada svakom učeniku treba prići, prstom pokazati što pritisnuti, riješiti problem/grešku koja se javila u datom trenutku? Jeste li svjesni da učenici računala uopće ne koriste u slobodno vrijeme kao što smo mi to nekada? Svo vrijeme provode na digitalnim uređajima sa zaslonima na dodir, igraju igrice kojekavih sadržaja, od najranije dobi otvaraju korisničke račune na društvenim mrežama, komuniciraju s ljudima iz cijelog svijeta te se nerijetko dovedu i u opasnost, a da toga nisu ni svjesni. Kako će učenici kroz jedan sat naučiti koristiti računalo, rješavati probleme i pogreške koje im se jave, naučiti logički razmišljati i programirati te koristiti programe bez kojih danas ne možemo?? Koliko učitelja informatike će izgubiti svoje radno mjesto? Što se s njima planira? Smatram da informatika možda nije potrebna u prvom razredu, ali od drugog je itekako potrebna i to nikako manje od dva sata. Nemojmo smesti s uma još jedan veliki propust. Umjesto da učitelje informatike oslobodite održavanja sve informatičke opreme te u školi zaposlite osobu koja će biti zadužena isključivo za održavanje IKT-a, vi ste to odlučili staviti u ostale poslove. Jeste li se zapitali koliko svaka škola u prosjeku ima računala, pametnih ploča, projektora, tableta te koliko sati tjedno mjesečno i godišnje na to odlazi. Koliko sati svakodnevno potroši administrator e-dnevnika? Koliko sati se potroši na satničarstvo? Kako i čime ćete motivirati učitelji/profesori koji ostanu raditi u tim uvjetima? Zar stvarno mislite da će nastava i sve što će se odraditi biti bolje i kvalitetnije nego što je to danas? Što je sa DOD, DOP i INA-ma? Kako će učitelji raditi ako se nisu pripremili za to? Zar to nije nastavni sat sa svim svojim sastavnicama? Smatram da se ti sati moraju uvrstiti u tjedna zaduženja učitelja. Što je s produženim boravkom? Zašto se niste vodili modelom koji sad već postoji u nekim školama diljem Hrvatske gdje se u cjelodnevnoj nastavi izmjenjuju dva učitelja odrađenog razreda? Ovo je jedan šturi osvrt na CN-u prema ovom dokumentu. Mišljenja sam da se ovako nešto ne može kvalitetno osmisliti u svega par mjeseci te smatram da će se takvom nastavom cijelom školstvu, učiteljima i učenici načiniti više štete nego koristi. Uzmite si još koju godinu te napravite to kako spada. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 989 | Ivana Stančin Letinčić | Eksperimentalni program | Ovaj eksperimentalni program u mnogim školama u Hrvatskoj već imamo za učenike razredne nastave, ali popodnevni dio nazivamo "produženi boravak". Ogromna razlika je činjenica da u sadašnjem programu s učenicima rade dvije učiteljice razredne nastave čime se osigurava kvalitetan rad s učenicima kako bi sati vježbanja i ponavljanja koje u poslijepodnevnim satima (ono što se novim planom naziva A2) organizira i realizira učitelj/ica produženog boravka bili prilagođeni učenicima s kojima se radi. Za te se sate učitelji pripremaju jednako kao i za sate jutarnje nastave. Ako će to u eksperimentalnom programu raditi jedna učiteljica, sati u tjednoj satnici osigurani za pripremanje nastave (9 do 10 sati) su u potpunosti nedostatni. Druga velika razlika je što produženi boravak nije obavezan već se roditeljima nudi prema njihovim potrebama. Kao roditelj, želim imati mogućnost odabira hoću li sama s njima vježbati i ponavljati nakon redovne nastave ili će to činiti učitelji ako djeca budu u produženom boravku. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 990 | Dario Ceranić | Eksperimentalni program | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam slijedeći komentar koji se odnosi na uvođenje Cjelodnevne škole: "ANA BENAZIĆ JURČIĆ 24.03.2023 23:195 0 Opis programa sadrži neujednačen stil pisanja, sadrži niz nepotrebnih nepovezanih rečenica npr. „Kroz brojne i važne aktivnosti Programa A2 zahtjevi integracije bit će dodatno osnaženi i provedbeno olakšani.“ ili „Sudjelovanje učitelja predmetne nastave u aktivnostima Programa A2 ovisi o nekoliko elemenata, uključujući potrebu sudjelovanja pojedinih učitelja. Kao što je naznačeno, unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja (jezično-čitalačko, matematičko, prirodoslovno), sudjelovanje učitelja je obavezno, dok je unutar drugih odgojno-obrazovnih područja ono dijelom obavezno.“ Ovakav oblik rečenica ne kazuje jasno što su to brojne, važne aktivnosti, koji su to elementi niti što to treba osnažiti da do sada nije bilo snažno. Također postoje rečenice u kojima se spominju dosadašnja ograničenja u npr. organizaciji, a ne navodi se koja su to dosadašnja ograničenja i sl. Tekst treba biti pisan jasnije bez suvišnih pridjeva, epiteta i sl.! Također u programu se navodi: „Sve aktivnosti Programa A2 ne mogu voditi proširenju obaveza učenika, a obogaćuju postojeće vrste radnih obaveza učiteljima (primarno one radne obaveze koje učitelji obavljaju, na primjer kada je riječ o dopunskoj i dodatnoj nastavi i nekim oblicima izvannastavnih aktivnosti).“ Što nije točno jer se radne obaveze povećavaju zbog zahtjevnosti izvođenja programa npr. nije predviđena potreba za stručno metodičkom pripremo učitelja prilikom izvođenja izvannastavnih aktivnosti. Do sada za izvođenje izvannastavnih aktivnosti nije bila predviđena potreba za stručno metodičkom pripremom učitelja te su učitelji aktivnosti izvodili unutar svojeg radnog vremena. Kako se niti jedna aktivnost ne može izvoditi bez da se planira tako se niti izvannastavne aktivnosti ne mogu provoditi bez priprema. Učitelji su to sada izvodili u okviru svojeg radnog vremena, no za izvođenje izvannastavnih aktivnosti potrebna su dodatna znanja učitelja koji će izvoditi program te vrijeme za pripremu. Ne postoji učitelj koji dolazi na sat izvannastavnih aktivnosti i provodit tu aktivnost bez jasnog plana rada i predviđenih planiranih aktivnosti za učenike. Treba dodati da se za izvannastavne aktivnosti uvodi vrijeme potrebno za pripremu kao što je to predviđeno za redovnu nastavu. Novom eksperimentalnim programom (A1.10) ukida se predmet informatika te se uvodi novi Informacijske i digitalne kompetencije. Naziv predmeta treba biti jedna riječ, Informatika. Nazivi predmeta su uvijek iskazuju pomoću 1 riječi. Novim se programom ukida predmet te se uvodi novi Informacijske i digitalne kompetencije od 1 sat tjedno uz pretpostavku da će se dio informatičkih kompetencija stjecati na izvannastavnim aktivnostima. Koji će učitelj informatike izvoditi takav oblik nastave ako je time smanjena cijena rada učitelja jer se za izvannastavne aktivnosti treba pripremati pogotovo ukoliko se radi o npr. robotici, 3D printanju, izradi chat botova i sl. To su znanja koja se učenicima prenose uz jako nisu cijenu rada i u lošim radnim uvjetima npr. razredi od 20 i više učenika, stara informatička oprema, spor pristup Internetu (Edurom koji ne radi u zadovoljavajućem obliku i sl.). Također novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije u satnici od 1 sata tjedno nije potreban. Predmet kao što je gore rečeno treba ostati Informatika u satnici koja je bila i do sada, a to je 2 sata tjedno. Zbog tehničkih poteškoća (zastarjela računalna oprema, ažuriranja računala, neispravnost opreme u trenutku izvođenja nastave i sl.) koje su često prisutne za vrijeme izvođenje nastave na računalima satnica se ne smije smanjivati s 2 sata na 1 sat. Novim eksperimentalnim programom u tablici (Slika 4. Okvirni vremenski raspored i podjela ukupnog dnevnog školskog vremena u predmetnoj nastavi ) predviđeno je 85 minuta pauze za učenike. U navedenim pauzama postoji potreba za dežuranjem učitelja u prostorima gdje borave učenici što dovodi do problema povećanja satnice učitelja koji će ostale poslove provoditi dežurajući umjesto da se usmjere na nastavni proces. U školi ne postoji pauza za učitelje jer su učitelji uvijek dežurni jer ne mogu ostaviti učenike bez nadzora. Prema navedenom novom programu predviđeno je maksimalno tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave programom A1 i A2 i kreće se od 20 do 28 nastavnih sati, odnosno 15 do 21 solarni sat na tjedan. Tjedno radno opterećenje programima A1 i A2, kao dio radnog vremena za koji je obavezan boravak učitelja u prostoru škole, kreće se od 37,5 posto do 52,5 posto 40-satnog zakonskog tjednog radnog vremena. Što je neprovedivo jer nisu uračunate pauze i vrijeme potrebno za kvalitetnu pripremu za sat. Ukoliko je učitelj do 15:30 u školi on fizički i psihički nije više sposoban pripremiti se za novi radni dan. Nemoguće je u takvim uvjetima raditi od 8:00-15:30 (npr. buka). Raspored sati nije moguće napraviti tako da učitelj kvalitetno odradi svoje radno vrijeme i bude potpora učenicima jer će fizički biti iscrpljen. Također, učitelji matematike su preopterećeni obvezama koje proizlaze iz same provedbe predmetnog kurikuluma te za kvalitetnu pripremu potroše više od 30 minuta koji su sada predviđeni zakonskim okvirima. Potrebno je izbaciti dio koji se odnosi na ostale poslove gdje se navodi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV. Navedeni poslovi zbog složenosti i obima posla treba svrstati normirati kao što je bilo do sata (1 sat IKT podrške, 1-4 sata eDnevnik/eMatica, 2 sata satničar…) Ti su poslovi prezahtjevni da bi se svrstali u ostale poslove. Uvidom u rad škola lako se može vidjeti da je svaki učitelj barem 3 dana u tjednu zadužen nekim oblikom dežurstva. Nemoguće je ne dežurati u OŠ jer učenici ne mogu biti bez nadzora pogotovo učenici RN. Lako se izračuna prema priloženim tablicama da npr. ukoliko učitelj 3 dana u tjednu provede na dežurstvu to je ukupno 3*85 min=4.25 sati ostalih poslova provedenim u dežurstvu. Kada će učitelj u okviru svojeg 40 satnog radnog vremena obaviti ostale poslove koje ne trpe odgodu npr. upis u eDnevnik, u eMaticu, IKT podršku učiteljima, poslove satničara i ostale gore nabrojene. Dokument je potrebno doraditi prije implentacije programa." | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 991 | MARIJA PETRINOVIĆ | Eksperimentalni program | Komentiram ovaj prijedlog kao roditelj. Ne želim da mi se nametne da moje dijete cijeli dan provodi u školi. Svakodnevno se naglašava da je obitelj važna, naši političari na vlasti ističu kako pripadaju tom svjetonazoru, a svjesno rade suprotno! Smatram da se nije dovoljno promišljalo o roditeljima i njihovom mišljenju na ovakav oblik nastave. Shvaćam da je ponekad potrebno ako roditelji rade produžiti boravak u školi, no onda je ostavljeno na roditelju da ODLUČI hoće li ili neće tj. je li potrebno ili ne da dijete pohađa školu do 17.00. U predmete neću ni ulaziti jer se nadam da do ovog uopće neće doći, samo ću reći da neke škole odavno imaju domaćinstvo i u ovoj po vama očito loše organiziranoj nastavi. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 992 | MARINA MARKOVIĆ VUKMIROVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s uvođenjem Cjelodnevne škole jer uvođenje nečega u čemu se ne zna što će biti s učiteljima produženog boravka nije prihvatljivo. O učiteljima produženog boravka spomenulo se jedino da će osnivač odlučiti o našoj sudbini i da ćemo raditi u odgojno-obrazovnim ustanovama osnivača ukoliko bude potrebno. To nije prihvatljivo, jer svi znamo da to samo znači da postajemo višak. Tražim točan, konkretan i napisan odgovor koji je plan za nas učitelje produženog boravka. I osim gore napisanog teksta molim pojašnjenje i na ova pitanja: Što s pripremanjem za nastavu, kada će to učitelji raditi, jer u pauzama i dalje moramo biti s učenicima? Kada će moći biti vrijeme za održavanje roditeljskih sastanaka i informacija? Što ako učenici imaju loše ocjene, a učenje se treba odvijati samo u školi? Što s roditeljima koji rade popodne i te dane neće vidjeti svoje dijete? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 993 | Petra Šimenić | Eksperimentalni program | Ne podržavam niti jedan program koji će rezultirati otkazima, čime će ovaj očito rezultirati. U programu je sve nedorečeno, nema konkretnih rješenja, brojki (što se plaće tiče), a treba se početi za manje od 6 mjeseci. Nadam se da će i autori uvidjeti kraj prije samoga početka te se ozbiljno posavjetovati s nekim gdje program cjelodnevne NASTAVE (ne škole, kao u ovom slučaju) dobro funkcionira i gdje su ljudi zadovoljni. Također, mislim da bismo svi voljeli znati tko su autori programa, imenom i prezimenom jer bojim se da poprilično nestručni ljudi upravljaju našom sudbinom. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 994 | JELENA LESIĆ IVANIĆ | Eksperimentalni program | U potpunosti se slažem i podržavam slijedeći komentar: "ANA BENAZIĆ JURČIĆ 24.03.2023 23:195 0 Opis programa sadrži neujednačen stil pisanja, sadrži niz nepotrebnih nepovezanih rečenica npr. „Kroz brojne i važne aktivnosti Programa A2 zahtjevi integracije bit će dodatno osnaženi i provedbeno olakšani.“ ili „Sudjelovanje učitelja predmetne nastave u aktivnostima Programa A2 ovisi o nekoliko elemenata, uključujući potrebu sudjelovanja pojedinih učitelja. Kao što je naznačeno, unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja (jezično-čitalačko, matematičko, prirodoslovno), sudjelovanje učitelja je obavezno, dok je unutar drugih odgojno-obrazovnih područja ono dijelom obavezno.“ Ovakav oblik rečenica ne kazuje jasno što su to brojne, važne aktivnosti, koji su to elementi niti što to treba osnažiti da do sada nije bilo snažno. Također postoje rečenice u kojima se spominju dosadašnja ograničenja u npr. organizaciji, a ne navodi se koja su to dosadašnja ograničenja i sl. Tekst treba biti pisan jasnije bez suvišnih pridjeva, epiteta i sl.! Također u programu se navodi: „Sve aktivnosti Programa A2 ne mogu voditi proširenju obaveza učenika, a obogaćuju postojeće vrste radnih obaveza učiteljima (primarno one radne obaveze koje učitelji obavljaju, na primjer kada je riječ o dopunskoj i dodatnoj nastavi i nekim oblicima izvannastavnih aktivnosti).“ Što nije točno jer se radne obaveze povećavaju zbog zahtjevnosti izvođenja programa npr. nije predviđena potreba za stručno metodičkom pripremo učitelja prilikom izvođenja izvannastavnih aktivnosti. Do sada za izvođenje izvannastavnih aktivnosti nije bila predviđena potreba za stručno metodičkom pripremom učitelja te su učitelji aktivnosti izvodili unutar svojeg radnog vremena. Kako se niti jedna aktivnost ne može izvoditi bez da se planira tako se niti izvannastavne aktivnosti ne mogu provoditi bez priprema. Učitelji su to sada izvodili u okviru svojeg radnog vremena, no za izvođenje izvannastavnih aktivnosti potrebna su dodatna znanja učitelja koji će izvoditi program te vrijeme za pripremu. Ne postoji učitelj koji dolazi na sat izvannastavnih aktivnosti i provodit tu aktivnost bez jasnog plana rada i predviđenih planiranih aktivnosti za učenike. Treba dodati da se za izvannastavne aktivnosti uvodi vrijeme potrebno za pripremu kao što je to predviđeno za redovnu nastavu. Novom eksperimentalnim programom (A1.10) ukida se predmet informatika te se uvodi novi Informacijske i digitalne kompetencije. Naziv predmeta treba biti jedna riječ, Informatika. Nazivi predmeta su uvijek iskazuju pomoću 1 riječi. Novim se programom ukida predmet te se uvodi novi Informacijske i digitalne kompetencije od 1 sat tjedno uz pretpostavku da će se dio informatičkih kompetencija stjecati na izvannastavnim aktivnostima. Koji će učitelj informatike izvoditi takav oblik nastave ako je time smanjena cijena rada učitelja jer se za izvannastavne aktivnosti treba pripremati pogotovo ukoliko se radi o npr. robotici, 3D printanju, izradi chat botova i sl. To su znanja koja se učenicima prenose uz jako nisu cijenu rada i u lošim radnim uvjetima npr. razredi od 20 i više učenika, stara informatička oprema, spor pristup Internetu (Edurom koji ne radi u zadovoljavajućem obliku i sl.). Također novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije u satnici od 1 sata tjedno nije potreban. Predmet kao što je gore rečeno treba ostati Informatika u satnici koja je bila i do sada, a to je 2 sata tjedno. Zbog tehničkih poteškoća (zastarjela računalna oprema, ažuriranja računala, neispravnost opreme u trenutku izvođenja nastave i sl.) koje su često prisutne za vrijeme izvođenje nastave na računalima satnica se ne smije smanjivati s 2 sata na 1 sat. Novim eksperimentalnim programom u tablici (Slika 4. Okvirni vremenski raspored i podjela ukupnog dnevnog školskog vremena u predmetnoj nastavi ) predviđeno je 85 minuta pauze za učenike. U navedenim pauzama postoji potreba za dežuranjem učitelja u prostorima gdje borave učenici što dovodi do problema povećanja satnice učitelja koji će ostale poslove provoditi dežurajući umjesto da se usmjere na nastavni proces. U školi ne postoji pauza za učitelje jer su učitelji uvijek dežurni jer ne mogu ostaviti učenike bez nadzora. Prema navedenom novom programu predviđeno je maksimalno tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave programom A1 i A2 i kreće se od 20 do 28 nastavnih sati, odnosno 15 do 21 solarni sat na tjedan. Tjedno radno opterećenje programima A1 i A2, kao dio radnog vremena za koji je obavezan boravak učitelja u prostoru škole, kreće se od 37,5 posto do 52,5 posto 40-satnog zakonskog tjednog radnog vremena. Što je neprovedivo jer nisu uračunate pauze i vrijeme potrebno za kvalitetnu pripremu za sat. Ukoliko je učitelj do 15:30 u školi on fizički i psihički nije više sposoban pripremiti se za novi radni dan. Nemoguće je u takvim uvjetima raditi od 8:00-15:30 (npr. buka). Raspored sati nije moguće napraviti tako da učitelj kvalitetno odradi svoje radno vrijeme i bude potpora učenicima jer će fizički biti iscrpljen. Također, učitelji matematike su preopterećeni obvezama koje proizlaze iz same provedbe predmetnog kurikuluma te za kvalitetnu pripremu potroše više od 30 minuta koji su sada predviđeni zakonskim okvirima. Potrebno je izbaciti dio koji se odnosi na ostale poslove gdje se navodi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV. Navedeni poslovi zbog složenosti i obima posla treba svrstati normirati kao što je bilo do sata (1 sat IKT podrške, 1-4 sata eDnevnik/eMatica, 2 sata satničar…) Ti su poslovi prezahtjevni da bi se svrstali u ostale poslove. Uvidom u rad škola lako se može vidjeti da je svaki učitelj barem 3 dana u tjednu zadužen nekim oblikom dežurstva. Nemoguče je ne dežurati u OŠ jer učenici ne mogu biti bez nadzora pogotovo učenici RN. Lako se izračuna prema priloženim tablicama da npr. ukoliko učitelj 3 dana u tjednu provede na dežurstvu to je ukupno 3*85 min=4.25 sati ostalih poslova provedenim u dežurstvu. Kada će učitelj u okviru svojeg 40 satnog radnog vremena obaviti ostale poslove koje ne trpe odgodu npr. upis u eDnevnik, u eMaticu, IKT podršku učiteljima, poslove satničara i ostale gore nabrojene. Dokument je potrebno doraditi prije implentacije programa." | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 995 | EMILIJA BUDIMIR | Eksperimentalni program | Pod ostalim poslovima svrstana je većina poslova koja je trenutno prema Pravilniku o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika NORMIRANA i ulazi u satnicu učitelja budući da predstavlja itekako zahtjevan posao. Prema vašem prijedlogu taj se posao sad ne vrednuje i trpa se među ostale poslove. Informatičari nisu sistemci, tehničari, serviseri, pa da budu zaduženi za svu moguću opremu i podršku, odnosno doslovno sve što je na struju u ustanovama. Posao IKT podrške, kao i administracije e-upisnika treba vrednovati konkretnim satima u zaduženju. Količina opreme se povećava, kao i količina digitalnih baza u radu obrazovnih ustanova te se posao za korištenje istih treba vrednovati kao i dosad, a razmisliti o povećanju i postojeće satnice, budući da se količina opreme povećao od trenutka donošenja trenutno važećeg Pravilnika, a Carnet i dalje razvija aplikacije koje zamjenjuju mnoge druge poslove i predstavljaju važan i složen posao za svakog učitelja informatike koji se imenuje kao administrator istih. Svojim trpanjem ovih poslova u ostale poslove koji nisu normirani, omalovažavate trud i rad učitelja informatike te ih svodite na obične servisere i tehničare koji "moraju" pomoći u svemu, znati sve i raditi sve, te ih se ne gleda kao i ostale učitelje, a to i jesmo, prvenstveno učitelji. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 996 | JASMINA KLANAC | Eksperimentalni program | Što škole u smislu infrastrukture osim klupe i stolca, zastarjele opreme, slabe internet veze, zastarjele informatičke opreme s kojom se mučimo i nakon "Škole za život" koja je podrazumijevala da se škole osuvremene kako bi se novi kurikulumi uopće mogli provoditi, može ponuditi učenicima da imaju volje nakon 15,30, a i prije, ostati tamo gdje su već proveli 7 sati? Imamo li polivalentne učionice, raznolike prostorije, prostore tipa boravka s naslonjačima, foteljama, strunjačama kao npr. u nekim EU zemljama na koje se pozivamo? Imaju li škole parkove, više uređenih igrališta, učionice na otvorenom, školske dvorane? Imaju li dovoljno ljudi koji održavaju te prostore da liče na nešto? Škole se i izgrade, no nakon toga u pravilu dok se ne raspadnu ne ulaže se ništa u njihov održavanje. I ono malo motiviranih učenika za INU, a i ostale sadržaje, ćemo izgubiti jer ako obogaćenje znači samo individualni napor učitelja, koji je nakon 7 sati nastave, dadiljanja, hodanja za problematičnim učenicima po hodnicima da se ne dogodi nešto loše, jer učitelj uvijek mora biti prisutan, inače je i on jednako kriv za incident, razgibavanja na otvorenom, dežuranja u buci pod ručkom i pod svim tim pustim odmorima i sve to za gotovo nikakvo povećanje plaće već samo dodatno opterećenje, onda se bojim da takvih učitelja više neće biti u školi, a djece zainteresirane za išta, osim izjuriti nakon obaveznog dijela nastave sve više. Prvo infrastruktura, oprema, povećanje zaposlenja u kuhinji, tehničkoj podršci i održavanju opreme, veći broj spremačica, po dvije učiteljice u razrednoj nastavi ako je više od 20 učenika, više ljudi i stručnim službama i asistenata jer ćemo inače imati i veći broj anksiozne i suicidalne djece, više administratora u školama koji će rasteretiti ispunjavanje pustih tablica, organiziranja i ispunjavanja silnih formulara za slikanje, izlete, prehranu...Na taj način će učitelji u neposrednom radu lakše disati, a ne baviti se svime, a najmanje nastavom. Isto tako treba jednom zauvijek točno definirati ostale poslove učitelja, a ne da ovise o trenutnoj situaciji u školi pa da sve što u školi iskrsne trpamo u tu kategoriju. Npr, trogodišnje dežuranje na autobusnim stanicama i pratnja djece u školu i iz škole dok se tri godine gradi nova škola. Eh da, našu grade tri godine, a za očekivati je da će sve škole u HR imati do 2027. uvjete u kojima će se provoditi CN? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 997 | Đurđica Kuleš | Eksperimentalni program | Poštovani, NE cjelodnevnoj školi. Najprije opremite škole i pripremite sve preduvjete kako bi se ovako osmišljena nastava mogla provoditi. Uvođenje reformi na brzinu i bez dobrih priprema u prošlosti pokazalo se kao promašaj. Do prije nekoliko godina uvodila se IKT tehnologija u škole,tražili se učitelji informatike,a sada smanjujete satnicu informatike!'!?Suludo je kako navodite rješavanje radnog statusa kolegica i kolega iz produženog boravka rješavati "u hodu ". Ljudima je egzistencijalno pitanje imaju li posao ili ne.Za novac koji je došao iz Europe najprije opremite škole i zaposlite učitelje koji godinama ne mogu naći stalni posao pa neka škole rade cijeli dan,ali zaposlenici dijele posao i obveze koje ste zamislili.Vi mislite kako će djeca sve naučiti u školi i ništa neće trebati ponavljati kod kuće?!!!Neka djeca trebaju miran kutak za učenje ,a ne buku i gomilu djece oko sebe.Od takvog učenje nema ništa. Neme konkretnih planova za glazbene i ostale škole.Kako će učitelji tih škole obavljati nastavu po školama u Hrvatskoj.U kojem vremenu i u kojim uvjetima?Hoće li učitelji klavira nositi klavir na leđima od škole do škole?Gdje će se učitelji pripremati za nastavu? U kojem prostoru i u kojem vremenu? Možda za vrijeme odmora kada čuvaju djecu!!!Kada je planirano vrijeme za pauzu učiteljima? Uvodite nove predmete umjesto da se postojeći revidiraju i izbaci sve nepotrebno .Jeste li u izradu plana CŠ uključili učitelje praktičare i ljude koji svaki dan rade s djecom?Jeste li ih pitali što je dobro ,a što bi trebalo popraviti?Jeste li pitali roditelje žele li da njihova djeca borave u školi po cijele dane?Odgovori na sva ova pitanja su NE!Promjene u hrvatskom školstvu su nužne,ali ne na ovakav način. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 998 | MARINA BOLJAT | Eksperimentalni program | Poštovani, Kao majka i učiteljica informatike ne slažem se i ne podupirem ovakav način cjelodnevne nastave. Kao majka se ne slažem s tim da mi dijete cijeli dan provodi u školi, ne imajući slobodnog vremena za aktivnosti koje ona želi i nemogućnosti provođenja s nama kao obitelji. Kao učitelj, uzimate nam INU i administrativne poslove e-Dnevnika, održavanja IKT, tableta, i svega ostaloga (drugi kolege su već sve nabrojali, pa da se ne ponavljam), kao i pomoć u svim sastavnicama Škole. S druge strane, u 21. stoljeću, kada nam rapidno raste digitalizacija, AI nam ne kuca na vrata, nego nam je već debelo implementirana u cijeli sustav i cijela Europa već drži predavanja, primjere prakse na koji način AI sudjeluje (znam, jer i sama slušam i sudjelujem u o-o programima i stručnim usavršavanjima Europske Unije), vi nama ukidate 50% satnice informatike. Sigurno znate i sami da nam preko 93% učenika pohađa nastavu informatike, a ukidanjem samo ovog jednog sata, kod nas u školi, sigurno 1,5 – 2 nastavnika informatike, ide na burzu rada. Isto tako, ovakvim povećanjem satnice, mnogi će se naći kao tehnološki viškovi. Pitam se gdje ćete nas sve preraspodijeliti i omogućiti nam da radimo? Pedagoški standard nam se nije mijenjao, pa ćemo vjerojatno potražiti posao u drugoj struci ili ćemo otići van granica Lijepe Naše. S dužnim poštovanjem, Marina Boljat, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 999 | mirjana vugrinec | Eksperimentalni program | Poštovani, radim u osnovnoj školi 30 godina i nosila sam na svojim leđima brojne pokušaje neuspjelih reformi. Niti jedna reforma dosad nije uspjela jer se ne pita one koji ih trebaju provoditi. Pitajte učitelje koji su svoje najbolje godine života dali osnovnoj školi koje i kakve promjene nam trebaju. Projekt cjelodnevne nastave je potpuni promašaj. Želite li u potpunosti odvojiti djecu od roditelja? Želite li u potpunosti upropastiti hrvatsku obitelj? Osnovna škola i roditelji trebaju biti ravnopravni partneri u odgoju osnovnoškolske djece. Umjesto da djecu držite cijeli dan u školi organizirajte radije obavezne tečajeve za sve mlade ljude čim postanu roditelji. Mladim roditeljima trebaju osnovne smjernice o odgoju djece! Ne znaju što znači odgojiti dijete u vrijednu, marljivu i empatičnu osobu. Misle da su dobri roditelji ako djetetu priušte sve u materijalnom pogledu, a zanemaruju ono najosnovnije: postavljanje granica djetetu pomoću kojih će dijete postati kvalitetno ljudsko biće, a ne razmaženo derište koje misli da je centar svijeta i da se sve mora vrtjeti samo oko njega. Nekontrolirani boravci djece na društvenim mrežama, redovito praćenje neprimjerenih sadržaja upropaštavaju mlade generacije. Mladi odrastaju u virtualnom svijetu, a da pritom gube svaki doticaj sa stvarnošću. Kada će se početi razmišljati o ovim problemima i kada će se oni početi rješavati? U vašem prijedlogu cjelodnevne nastave očekujete od učitelja da radi doslovno cijeli dan! Od 8-15.30h učitelj se mora u potpunosti posvetiti radu s djecom u školi. U koje vrijeme da se učitelj kvalitetno priprema za nastavu? U koje vrijeme da se posveti svojoj obitelji i odgoju svoje vlastite djece? Ima li učitelj pravo na svoje slobodno vrijeme, vrijeme u kojem će puniti svoje baterije za novi radni dan? Kako vrijeme prolazi situacija u našem društvu, a onda i u našem školstvu sve je gora i gora. Zar se stvarno pametni ljudi u ovoj državi u potpunosti ignoriraju? To sigurno nije dobar recept za prosperitet i napredak! Trebaju nam reforme u svakom segmentu društva, ali ovakve reforme u prosvjeti kakve predlažete ovim eksperimentalnim programom su potpuno promašene! Mirjana Vugrinec, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1000 | Alma Šuto | Eksperimentalni program | Poštovani, Prema Okviru za razvoj digitalnih kompetencija EU dostupnom preko ove poveznice: https://joint-research-centre.ec.europa.eu/digcomp/digcomp-framework_en jasno je kako su digitalne kompetencije jedne od ključnih za konkurentnost na tržištu rada u svim područjima ljudskoga djelovanja, stoga smatram kako je potpuno neprihvatljivo u 21.stoljeću smanjite satnicu nastavnog predmeta Informatika. Uzimajući u obzir specifičnost izvođenja nastave informatike i to pristupom, metodikom, tehničkim I materijalnim sredstvima predložena satnica od 1 sata tjedno nikako ne odgovara tim potrebama i u potpunom je neskladu sa svim obrazovnim politikama Europske unije, čiji smo dio i mi. Mišljenja sam kako je učenicima nužno osigurati najmanje dva sata redovne obvezne nastave informatike, dodatnu nastavu informatike, i poticanje razvijanja digitalnih kompeticija kroz izvannastavne aktivnosti. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1001 | Natalija Kurjaković | Eksperimentalni program | Poštovani, radim u nastavi preko 32 godine. Za to vrijeme bilo je pokušaja mnogih reformi koje su sve propale iz vrlo jednostavnog razloga - mi koji smo ih trebali provoditi znali smo od početka da nisu dobre i da neće zaživjeti. Tako je bilo s HNOS-om, tako je bilo sa Školom sa život, a to će se dogoditi i sa ovim projektom ako se ne doradi i ako se neće slušati struka. Reforma je potrebna i od toga nitko ne bježi. ali u ovom Vašem predloženom dokumentu mnogo je nepoznanica, nedorečenosti, nemogućih rješenja. Mnogo je prijedloga koji će ostati samo na papiru. Mnogo je nezadovoljnih jer ih se nije pitalo niti ih se sluša. Da bi bilo kakva reforma zaživjela, a pogotovo ovako sveobuhvatna, potrebni su ljudi koji će ju htjeti provoditi, potreban je širok konsenzus svih koji su na bilo koji način uključeni u obrazovanje i naravno financijska sredstva. Za sad imate samo ta sredstva. Nadam se da će se rok za javnu raspravu produžiti te da će se dokument značajno doraditi što bi bio korak u pravom smjeru. Natalija Kurjaković, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1002 | Enis Ramadan | Eksperimentalni program | Mislim da smo zaslužili da ta radna skupina javno izađe ispred informatičara i pokuša argumentirati kako su došli do takve ideje? Nakon svega što su informatičari dali državi i obrazovanju postaju tehnološki višak. S obzirom da se kolege iz informatike bave svim Carnetovim "idejama", sudjeluju u pomoći ostalih učitelja, rješavaju informatičku problematiku škole i učitelja, bave se kineskim tabletima i starim računalima, pokušavaju digitalizirati mlade ljude, a vi, kada im treba pomoć još ih bacite dublje u probleme. Ovo nije samo borba za informatičare, ovo je borba za Hrvatsku kojoj će u skoroj budućnosti digitalizacija i informatička pismenost naroda biti loša strana. Informatičari će naći posao, a vi će te odgovarati za propast digitalne pismenosti svih mladih. Iskreno mi vas je žao i sretno vam bilo s ovom smiješnom idejom kojoj je smije cijeli svijet. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1003 | OLIVER HIP | Eksperimentalni program | Poštovani, složio bih se sa većinom kolega, kolegica koji su "stali" u obranu satnice predmeta Informatike u osnovnoj školi. Sa svima se slažem i smatram potpuno nepriklanim da se smanjuje satnica Informatike u osnovnim školama. Pa je li moguće da mi u 21. stoljeću raspravljamo o smanjenju nastave Informatike u školi? Mene samo zanima kao profesora informatike u srednjoj školi tko je smislio takav prijedlog i kako je on prošao i završio u ovom savjetovanju u ovom obliku - prijedlog samo 1 sata tjedno kroz 8 godina?!? Tko je bio taj koji je to zaključio? Molim vas da navedete imena i prezimena osoba koje su smislile i predložile ovakav nakaradni prijedlog (oprostite na izrazu) jer je ovo dno dna. Ne znam da li je netko primjetio (mislim od onih koji su to smišljali), ali niti jedan drugi predmet se ne smanjuje u eksperimentalnom programu osim Informatike. Stoga podržavam prijedlog ostalih učitelja i učiteljica da se poveća satnica Informatike s jednog sata na dva sata tjedno od 1 do 8 razreda u osnovnoj školi. Moram se osvrnuti i na ostale poslove nastavnika gdje ste "utrpali" i održavanje računala u školama. Meni nije jasno, jel vi stvarno mislite da će profesori informatike i nadalje obavljati većinu poslova besplatno, a koja se iz godine u godinu povećavaju (održavanje školske mrežne stranice - pa nije to jedna objava mjesečno već 30 ili više objava, administracija školske platforme Microsoft Teams, administracija e-dnevnika, administracija mrežnih printera (ukoliko ih škola ima), instalacija različitih programa za potrebe ostalih predmeta, rad na upisnim povjerenstvima, rad u inventurnom povjerenstvu, itd.). A da ne spominjem tehničku podršku ostalim kolegama kolegicama u školi (tajništvo, računovodstvo i slično). Sva navedena računala u školi gdje radim održavaju profesori informatike (101 računalo, 12 printera, 3 mrežna fotokopirna uređaja te 12 projektora). Na oglasnoj ploči u našoj školi u Zbornici postavljena je tablica gdje profesori mogu upisati probleme s računalima i ostalom opremom. Da vam „dočaram“ posao profesora informatike tijekom jedne školske godine u nastavku sam izvukao probleme s kojima se susrećemo i koje održavamo/popravljamo: U učionici broj 2 se gubi kontakt monitora i kućišta te se gubi slika; U učionici broj 5 projektor ne projicira sliku s računala, U učionici broj 4 nema zvučnika, U učionici broj 1 ne radi računalo/monitor – javlja nema signala iako je sve uključeno, U učionici broj 9 ne radi monitor, U učionici broj 11 ne radi monitor, U učionici broj 9 ne radi mreža, U učionici broj 10 ne radi monitor, U učionici broj 3 ne radi projektor, U učionici broj 5 ne radi projektor (kratko reagira zelenim svjetlom – uz daljinski ili fizički dodir) ali se onda isključi, U učionici broj 2 ne radi daljinski za projektor, U učionici broj 8 nedostaje miš, U učionici broj 6 monitor gubi kontakt na kablu čim učenici pomaknu klupu, U učionici broj 11 kontakt kabla s monitorom je loš pa se gubi slika, U učionici broj 2 ne prihvaća usb stick sa prednje strane. Samo jedan usb port na zadnjem dijelu kućišta je slobodan, a trebaju 2 slobodna – za usb i prezenter; U učionici broj 6 ne prihvaća usb stick, U učionici broj 4 ne radi Internet već 2 dana, U učionici broj 7 računalo je jakooooo sporo te ne otvara slušanje i video s CD-a, U učionici broj 3 zvučnici ne rade, U učionici broj 5 nema interneta te ne radi projektor, U učionici broj 1 ne radi projektor, Računalo pred uredom ravnateljice ne radi, Zvučnici u učionici broj 7 su jako tihi, tj. ne čuje se ništa, U učionici broj 6 nema zvučnika, U učionici broj 3 nema zvučnika, U učionici broj 11 ne radi monitor, U učionici broj 5 ne možemo otvoriti pdf dokument (ne radi Acrobat reader) U učionici broj 11 ne radi projektor, U učionici 8 (informatički kabinet) ne radi računalo broj 4, računalo broj 10, računalo broj 12 U maloj zbornici na računalima 1, 2 i 3 ne otvara pdf dokumente. Molim instalirati Acrobat reader U učionici broj 1 ne radi e-dnevnik (ne može se pristupiti), U učionici broj 5 ne radi računalo, U učionici broj 4 ne može se otvoriti otvor za CD/DVD, U učionici broj 12 projektor ne prikazuje sliku, U učionici broj 5 ne radi projektor (ugasi se nakon pola sata rada), U učionici broj 8 (informatički kabinet) ne radi računalo broj 12 (smrzne se u radu), U učionici broj 4 ne radi monitor, U učionici broj 2 ne radi tipkovnica (probali promijeniti sve usb utore ali i dalje ne radi) U knjižnici ne radi printer (stalno javlja da je zaglavljen papir, a nije, ne želi printati) U učionici broj 4 projektor je loš - Jako slabo i blijedo se vidi, U učionici broj 4 zvučnik nije u funkciji, U učionici broj 7 ne radi računalo, U učionici broj 6 nema internetske veze, U učionici broj 4 i dalje ne mogu otvoriti ladicu za CD/DVD, Nema instaliranog Choices (program za slušanje engleskog jezika na računalu) na računalima u učionici 7 i 11 U učionici broj 5 računalo ne otvara pdf dokumente, Ne radi daljinski od projektora u učionici broj 10 U učionici broj 8 projektor ne pokazuje sliku s monitora U učionici broj 11 ne radi tipkovnica, U učionici broj 8 (informatički kabinet) na računalu broj 3 nema interneta, na računalu broj 8 monitor je neispravan (crta preko ekrana), U učionici broj 2 ne radi računalo. Ekran je bez ikona kad se uključi, U učionici broj 6 netko je obrisao Choices. Molim ponovno instalirati, U učionici broj 7 ne radi miš, U učionici broj 8 (informatički kabinet) na računalu 11 primijećeno da se dugo „vrti“ prilikom paljenja te se ne podižu Windowsi, U prostoru ispred ravnateljice, na računalu nije prebačen sat (promjena vremena) pa se ne može uči u e-dnevnik koji je potreban zbog informacija za roditelje, U učionici broj 10 prerezan kabel na tipkovnici. Potrebno je zamijeniti tipkovnicu, U učionici broj 3 ne radi zvučnici, U učionici broj 1 projektor je iskrivljen, ne pokazuje dobro sliku, U učionici broj 6 računalo treba 20 minuta da otvori Internet ili da prebaci stranicu, Nema boje na printeru u maloj zbornici, Računala u učionici broj 8 (informatički kabinet) ne vide ostala računala u mreži. Molim pogledati to i popraviti, U učionici broj 2 nema signala za projektor te isti ne radi, Na nijednom prezenteru ne radi laser, U učionici broj 10, na računalu broj 4 ne radi slovo D, molim zamijeniti tipkovnicu Ne radi fotokopirni uređaj u učionici broj 8 (informatički kabinet) Postavljena je kriva godina na računalu broj 3 (prikazuje godinu 2038.) te se ne može uči u e-dnevnik Iz svega ovoga, može se zaključiti da na školi svake godine postoji potreba za održavanjem sve većeg broja računala jer se digitalizacija odvija prevelikom brzinom što zahtjeva od nas profesora informatike sve veći broj sati za održavanje navedenih računala. Ja se na kraju pitam, kako je moguće da nitko iz MZO ne vidi što se događa u školama godinama i da jednostavan ovakav povećan obujam poslova profesori informatike ne mogu više raditi u ostalim poslovima! Dajte popravite to jednom već nabolje, jer ovako više ne ide. I onda se čudite, kako nitko od informatičara ne želi raditi u školama! S obzirom na sve rečeno, ne mogu podržati ovakakv eksperimentalni program jer ga smatram promašenim ne samo za predmet Informatiku već i za raspodjelu ostalih poslova nastavnika. S poštovanjem dr. sc. Oliver Hip, profesor informatike | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1004 | NATAŠA LJUBIĆ KLEMŠE | Eksperimentalni program | Poštovani, molim pojašnjenje ovog Vašeg navoda (str. 14 Dokumenta) Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti i opterećenje, a što je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja propisuje da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i učitelji tjelesne i predmeti. Predlažem pojasniti smisao rečenice. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 1005 | ANA BENAZIĆ JURČIĆ | Eksperimentalni program | Opis programa sadrži neujednačen stil pisanja, sadrži niz nepotrebnih nepovezanih rečenica npr. „Kroz brojne i važne aktivnosti Programa A2 zahtjevi integracije bit će dodatno osnaženi i provedbeno olakšani.“ ili „Sudjelovanje učitelja predmetne nastave u aktivnostima Programa A2 ovisi o nekoliko elemenata, uključujući potrebu sudjelovanja pojedinih učitelja. Kao što je naznačeno, unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja (jezično-čitalačko, matematičko, prirodoslovno), sudjelovanje učitelja je obavezno, dok je unutar drugih odgojno-obrazovnih područja ono dijelom obavezno.“ Ovakav oblik rečenica ne kazuje jasno što su to brojne, važne aktivnosti, koji su to elementi niti što to treba osnažiti da do sada nije bilo snažno. Također postoje rečenice u kojima se spominju dosadašnja ograničenja u npr. organizaciji, a ne navodi se koja su to dosadašnja ograničenja i sl. Tekst treba biti pisan jasnije bez suvišnih pridjeva, epiteta i sl.! Također u programu se navodi: „Sve aktivnosti Programa A2 ne mogu voditi proširenju obaveza učenika, a obogaćuju postojeće vrste radnih obaveza učiteljima (primarno one radne obaveze koje učitelji obavljaju, na primjer kada je riječ o dopunskoj i dodatnoj nastavi i nekim oblicima izvannastavnih aktivnosti).“ Što nije točno jer se radne obaveze povećavaju zbog zahtjevnosti izvođenja programa npr. nije predviđena potreba za stručno metodičkom pripremo učitelja prilikom izvođenja izvannastavnih aktivnosti. Do sada za izvođenje izvannastavnih aktivnosti nije bila predviđena potreba za stručno metodičkom pripremom učitelja te su učitelji aktivnosti izvodili unutar svojeg radnog vremena. Kako se niti jedna aktivnost ne može izvoditi bez da se planira tako se niti izvannastavne aktivnosti ne mogu provoditi bez priprema. Učitelji su to sada izvodili u okviru svojeg radnog vremena, no za izvođenje izvannastavnih aktivnosti potrebna su dodatna znanja učitelja koji će izvoditi program te vrijeme za pripremu. Ne postoji učitelj koji dolazi na sat izvannastavnih aktivnosti i provodit tu aktivnost bez jasnog plana rada i predviđenih planiranih aktivnosti za učenike. Treba dodati da se za izvannastavne aktivnosti uvodi vrijeme potrebno za pripremu kao što je to predviđeno za redovnu nastavu. Novom eksperimentalnim programom (A1.10) ukida se predmet informatika te se uvodi novi Informacijske i digitalne kompetencije. Naziv predmeta treba biti jedna riječ, Informatika. Nazivi predmeta su uvijek iskazuju pomoću 1 riječi. Novim se programom ukida predmet te se uvodi novi Informacijske i digitalne kompetencije od 1 sat tjedno uz pretpostavku da će se dio informatičkih kompetencija stjecati na izvannastavnim aktivnostima. Koji će učitelj informatike izvoditi takav oblik nastave ako je time smanjena cijena rada učitelja jer se za izvannastavne aktivnosti treba pripremati pogotovo kad se radi o npr. robotici, 3D printanju, izradi chat botova i sl. To su znanja koja se učenicima prenose uz jako nisku cijenu rada i u lošim radnim uvjetima npr. razredi od 20 i više učenika, stara informatička oprema, spor pristup Internetu (Edurom koji ne radi u zadovoljavajućem obliku i sl.). Također novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije u satnici od 1 sata tjedno nije potreban. Predmet kao što je gore rečeno treba ostati Informatika u satnici koja je bila i do sada, a to je 2 sata tjedno. Zbog tehničkih poteškoća (zastarjela računalna oprema, ažuriranja računala, neispravnost opreme u trenutku izvođenja nastave i sl.) koje su često prisutne za vrijeme izvođenje nastave na računalima satnica se ne smije smanjivati s 2 sata na 1 sat. Novim eksperimentalnim programom u tablici (Slika 4. Okvirni vremenski raspored i podjela ukupnog dnevnog školskog vremena u predmetnoj nastavi ) predviđeno je 85 minuta pauze za učenike. U navedenim pauzama postoji potreba za dežuranjem učitelja u prostorima gdje borave učenici što dovodi do problema povećanja satnice učitelja koji će ostale poslove provoditi dežurajući umjesto da se usmjere na nastavni proces. U školi ne postoji pauza za učitelje jer su učitelji uvijek dežurni jer ne mogu ostaviti učenike bez nadzora. Prema navedenom novom programu predviđeno je maksimalno tjedno radno opterećenje učitelja predmetne nastave programom A1 i A2 i kreće se od 20 do 28 nastavnih sati, odnosno 15 do 21 solarni sat na tjedan. Tjedno radno opterećenje programima A1 i A2, kao dio radnog vremena za koji je obavezan boravak učitelja u prostoru škole, kreće se od 37,5 posto do 52,5 posto 40-satnog zakonskog tjednog radnog vremena. Što je neprovedivo jer nisu uračunate pauze i vrijeme potrebno za kvalitetnu pripremu za sat. Ukoliko je učitelj do 15:30 u školi on fizički i psihički nije više sposoban pripremiti se za novi radni dan. Nemoguće je u takvim uvjetima raditi od 8:00-15:30 (npr. buka, prašina, neadekvatni prostori...). Raspored sati nije moguće napraviti tako da učitelj kvalitetno odradi svoje radno vrijeme i bude potpora učenicima jer će fizički biti iscrpljen. Također, učitelji matematike su preopterećeni obvezama koje proizlaze iz same provedbe predmetnog kurikuluma te za kvalitetnu pripremu potroše više od 30 minuta koji su sada predviđeni zakonskim okvirima. Nedopustivo je smanjimavanje vremena za pripremu s 30 minuta na 22'30''. Potrebno je izbaciti dio koji govori o preračunavanju školskih sati u solarne satove jer sat od 45 min ima i 5 minita koji su sastavni dio posla učitelje jer je on na svojem radnom mjestu u interakciji s učenicima. Potrebno je izbaciti dio koji se odnosi na ostale poslove gdje se navodi: Povjerenik zaštite na radu (KU čl. 40.); Satničar; IKT podrška; Administrator e-upisnika; Međunarodni projekt; ŽSV. Navedeni poslovi zbog složenosti i obima posla treba svrstati normirati kao što je bilo do sata (1 sat IKT podrške, 1-4 sata eDnevnik/eMatica, 2 sata satničar…) Ti su poslovi prezahtjevni da bi se svrstali u ostale poslove. Uvidom u rad škola lako se može vidjeti da je svaki učitelj barem 3 dana u tjednu zadužen nekim oblikom dežurstva. Nemoguće je ne dežurati u OŠ jer učenici ne mogu biti bez nadzora pogotovo učenici RN. Lako se izračuna prema priloženim tablicama da npr. ukoliko učitelj 3 dana u tjednu provede na dežurstvu to je ukupno 3*85 min=4.25 sati ostalih poslova provedenim u dežurstvu. Kada će učitelj u okviru svojeg 40 satnog radnog vremena obaviti ostale poslove koje ne trpe odgodu npr. upis u eDnevnik, u eMaticu, IKT podršku učiteljima, poslove satničara i ostale gore nabrojene. Sve kurikulume je potrebno revidirati prije uvođenja bilo kakvog eksperimentalnog programa. Nakon uvođenja novih kurikuluma nije provela evaulacija istih. Tako npr. pokazalo se da kurikulum matematike treba doraditi jer je neprovediv u OŠ, kao što su i elementi vrednovanja koji trebaju biti samo pisana i usmena provjera znanja, a ne kako je to propisano važećim kurikulumom. Dokument je potrebno doraditi prije implentacije programa. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1006 | Mia Muža | Eksperimentalni program | Ukidanje satnice Informatike kao predmeta u školi je apsolutni apsurd. U današnjem dobu, gdje živimo okruženi informatikom, računalima, mobitelima te svom ostalom tehnologijom, Infromatika je obvezna kao predmet i kao satnica od 2 sata tjedno, AKO NE I VIŠE. Dapače, u Europskoj uniji smo, zajednici gdje sve ostale države povećavaju satnicu Informatike , jer je to budućnost. U svakom poslu potrebna je infrormatička pismenost, koja se ne mjeri brojem sati provedenim na Tik Toku. Osobno, nemam ništa protiv Vjeronauka, no kao vjernik, smatram da molitva nam neće pomoći kod pisanje prijave za posao, niti kompetencija kod dobivanja istog. Uostalom, u ovom suvremenom svijetu, nažalost sve je manje vjernika, tako da satnicom Vjeronauka od 2 sata tjedno se neće magično povećati broj vjernika. Nemojmo do kraja uništiti i ovo malo normalnog obrazovanja što današnja djeca dobivaju. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1007 | Nikola Pavčec | Eksperimentalni program | Poštovani, poćet ću s kratkom digresijom; da su Janica i Ivica Kostelić ili bilo koji drugi izvrsni hrvatski sportaš, znanstvenik ili poduzetnik provodili cijele svoje osnovno-školske dane u školskoj zgradi, u uvijek istom krugu vršnjaka, uravnilovka "potpomagajućoj" atmosferi i "rekreacijskim pauzama", zasigurno ne bi postali to što su postali - IZVRSNI "pobjednici" u svojoj vještini, domeni djelovanja i/ili znanju. Mišljenja sam da, tako dugo dok će se forsirati pravilo da bude obavezna za sve učenike, Cjelodnevna Škola je promašen projekt na razini samog koncepta, a kamoli dubljeg dizajna detalja i organizacije. U slučaju izbornosti, možda bih ju i mogao podržati, ali ne bez neovisne i sveobuhvatne analize koja bi decidirano p(r)okazala loše rezultate Produženih Boravaka koji se dan danas provode u velikom postotku škola; nisu skupi kao izgradnja novih šk. zgrada - dapače, smatram ih izuzetno efikasnim, praktičnim, fleksibilnim i agilnim rješenjem. Kao roditelj, apsolutno se protivim činjenici da mi dijete provodi 8+ sati dnevno unutar iste zgrade, istog skupa vršnjaka i istih, po svemu sudeći, uglavnom nezadovoljnih, učitelja. Sociološka i svaka druga diverzifikacija i izazovi novog i nepoznatog, kao i izazovi "dosade" su jako važan čimbenik kod razvoja psiho-socijalnog i motivacijskog sklopa kod djece, pogotovo u sadašnjem svijetu gotovo eksponencijalnog povećanja kompleksnosti svih egzistencijalnih sustava, sve već uronjenosti u IKT, tehnologije općenito, te ekonomske, zdravstvene i druge izazove današnjice. Dig.; KISS princip, originalno nastao u jednom od najefikasnijih sustava na svijetu (SAD Mornarica), s vremenom je, empirički preslikan u gotovo sve dizajne velikih društvenih sustava svih zapadnih država (".. most systems work best if they are kept simple rather than made complicated..") i pokazao se nepogrješiv! Dakle, velike sustave potrebno je POJEDNOSTAVITI, olabaviti odnose između svih (tj. čim više) elementata sustava, pokušati maknuti čim više "tvrdih" pravila i spustiti autonomiju i odluke čim niže u hijerarhije operative. To je dijametralno suprotno ovom Eksperimentu, koji predlaže većinom tvrdo povećanje kompleksnosti, cijele lepeze obvezatnosti, više pravila, odnosa i opterećenja svih dionika sustava iako se izrjekom poziva da je sadašnja organizacija u "krutom rasporedu", a predlaže još obujmniji i još krući (iz aspekta 24 sata djeteta, tako i radnika u sustavu). Takav pristup, čak i ako bi i rezultiralo kratkoročnim poboljšanjem agregata outputa (izlaza, ishoda), samo je pitanje vremena kad će iste outpute doseći neki drugi, puno jednostavniji, jeftiniji i pragmatičniji, da ne velim liberalniji, sustav neke druge, nama bliske ili daljnje države. Kad sam kod toga, Finska nije bliska država Hrvatskoj, ali to, u ovom komentaru, neću detaljnije elaboritati. Umjesto da omogućimo civilnom društvu te lokalnim sportskim, religijskim i svim drugim udrugama, da aktivno razvijaju i ponude čim veću lepezu izvanškolskih aktivnosti i posredno diverzificiraju interese i kompetencije djece za buduće društvo, MZO de-facto "uvozi" IŠ aktivnosti u školske zgrade, postavlja kruta pravila (školski zidovi ili ograde dvorišta) i ograničenja (termine). Volio bih vidjeti kako će neka škola organizirati IŠ aktivnost poput cross-country trčanja, tenisa, skijanja, plivanja, a o manje popularnim i specijalnoj logistici okrenutim aktivnostima poput npr. streljaštva, kuglanja, paintball lige, da ne govorim. Nove injekcije resursa (tj. novaca) u sustav je potrebno utrošiti na jačanje potrebitih kompetencija i radne motivacije ZAPOSLENIKA sustava; od ravnatelja, preko stručne službe, učitelje do tehničkog osoblja, jer realno, ljudi su ti koji organiziraju i provode posao odgoja i obrazovanja djece, a ne koliko pojedina školska zgrada ima kvadranih metara, kako bi se mogla provoditi ovakva ili onakva (kruta!) organizacija Cjelodnevne ili bilo kakve druge nastave/aktivnosti. Završit ću s temom Informatike. Predmet uopće nije trebao promjenu imena niti izbornosti, a najmanje rezanje satnice - rezanje satnice je potpuni PROMAŠAJ. Promjena izbornosti je non-issue jer ovako i onako je postotak polaznika izborne Informatike izrazito velik (90%+) što je zato jer roditelji i djeca itekako prepoznaju benefite vježbanja i slušanja nastavnog predmeta Informatike. Predmet je specifičan jer ima za zadatak poučiti specijalne motoričko-ergonomske vještine korištenja IKT tehnologije, od kojih se veliki postotak njih temelji na iskustvu učenja i iskustvu rada; prepoznavanju koncepata (npr. pohrani, otvori, prenesi, skini, itd.), shvaćanju struktura podataka, pristupa rješavanju problema i mnogih drugih interdisciplinarnim i uvelike aktualnim, što mikro-tehnologijama, što momentima u društvu (umjetna inteligencija, i sl.). Te vještine su duboko uronjenje u gotovo sve sadašnje i buduće poslove s tendencijom samo povećanja (!) - tako da nema te mentalne aritmetike niti argumentacije koja može racionalno objasniti smanjenje satnice predmeta; zvao se on Informatika, Informacijske i digitalne kometencije ili pak neki treći naziv. Vjerovali ili ne, u današnje vrijeme veliki postotak učenika nema vlastito računalo, te osim rada sa računalom u svojoj školi, doista nije dovoljno izloženo tim tehnologijama. Svojevremeno sam predavao set informatičkih i računalnih predmeta prvim razredima tehničke srednje škole, te sam vidio i doživio muke učenika koji, unatoč izvrsnom poznavanju informatike iz osnovne škole, nisu imali dovoljno prakse (vježbe) rada za računalu baš zbog toga što dolaze iz siromašnije obitelji (kućanstva). Od činjenice sporijeg tipkanja, slabije motorike pokazivača, neuvježbanih kratice, neprepoznavanje intuitivnih elemenata GUI sučelja itd. To sve se dobiva sa VREMENOM provedenim na računalu uz nadzor i vođenje stručnjaka. Smanjivanje satnice informatike rezultirat će još većim JAZOM između djece po tom pitanju. Kao očitu kontradiciju, citiram zadnju rečenicu iz poglavlja "Kontekst" ovog dokumenta: "Danas su u osnovnim školama prisutne sistematične razlike između pojedinih skupina učenika, koje prate njihove sličnosti i razlike u trajnim, obiteljskim i društvenim obilježjima, te je novim programskim okvirom potrebno učinkovito odgovoriti s ciljem trajnog otklanjanja tih razlika." Dakle, djete koje kod kuće nema vlastito računalo, praktički do 14-te godine života (!) dobiva 50% manje formalnog, što korisničkog, pa tako i stvaralačkog, iskustva rada za računalom od svojih vršnjaka, a ono koje ga ima, ovako ionako to će (ako je motivirano) moći (i hoće!) to kod kuće nadoknaditi. Kurikulum informatike je zaseban dokument koji nije uklesan u kamen i može ga se promjeniti, doraditi, modificirati. Isto kako se i moderna računalna i informatička znanost redovito, gotovo na dnevnoj bazi mijenja, dorađuje, unaprjeđuje i modificira. Postoji li koji predmet/znanost/struka, koje se tako brzo i propulzivno mijenja kao Informatika?! To nikako nije (bilo) razlog za mijenjanje naziva predmeta, a definitivno ne za sramotno rezanje satnice upola. U buduće sugeriram konzultirati se sa strukom prije ovakvih naprasitih i radikalnih odluka. U sadašnjem prijedlogu teksta konstatiram da NE podržavam dokument "Eksperimentalni program - OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja". Uz nadu da će doći do korekcija i, potencijalno, novog kruga savjetovanja s javnošću, Srdačno, Nikola Pavčec, mag.inf. Prelog, Međimurje | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1008 | Ina Venier | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam informatike sa 16 godina staža. Svom sam poslu uvijek pristupala s entuzijazom i motivacijom jer volim svoj posao i ne žalim za stotinama volonterskih sati koje sam odradila zbog djece, njihove znatiželje, motiviranosti, sreće i veselja od projekta snimanja filma, stvaranja animacija, programiranja do robotike. Vi niste nikad cijenili, niti znali prepoznati takav rad, a ovom reformom uspjeli ste ugasiti sav moj entuzijazam i natjerali me da počnem razmišljati o odlasku iz obrazovnog sustava. Ponizili ste mene i sve učitelje informatike dajući nam do znanja da smo hrvatskom obrazovnom sustavu nebitni. U 21. stoljeću, stoljeću digitalne revolucije, rastućem razvoju umjetne inteligencije, sve većoj pojavi elektroničkog nasilja, online izazova među djecom na društvenim mrežama, vremenu dezinformacija u kojem je sve potrebnije učenike naučiti kritički vrednovati sadržaje na internetu, naučiti ih kako se zaštiti od sve većeg broja i vrsta zlonamjernih sadržaja, vremenu u kojem nastaje sve više online zanimanja gdje je među ostalom stalna potražnja za administratorima i programerima, vremenu u kojem su na gotovo svakom radnom mjestu potrebne osnovne vještine rada s digitalnim uređajima, vi smanjujete satnicu informatike za 50% pritom vrijeđajući našu inteligenciju s vašom izjavom kako ste satnicu nastave informatike povećali! Zaboravili ste koliko puta smo vam mi informatičari podmetnuli leđa za 0kn! Održavanje računalne opreme po školama, edukacija kolega za korištenje osnovnih programa Office-a, e-matice, eDnevnika, help desk 0-24h učiteljima, roditeljima i učenicima za vrijeme online nastave. Nakon nekog vremena ste ipak uveli plaćene sate za IKT podršku i administrator e-upisnika što ovom reformom ukidate i stavljate ta zaduženja u ostale poslove. Nastava informatike se ne može odraditi u 1 satu jer učenici većim dijelom nastave svladavaju vještine rada na računalu. Na prvom satu učenici rade korak po korak na računalima prema demonstraciji učitelja tijekom koje učitelj u više navrata zaustavlja demonstraciju, pomaže učenicima na njihovim računalima ili ponavlja nekoliko puta postupak rada na računalu. Na drugom satu učenici samostalno primjenjuju stečeno znanje i vještine. U nižim razredima samo prijava u sustav potraje cijeli sat (1. i 2.razred). Pri obradi programiranja, učenicima je potrebno minimalno 20 sati vježbanja na nastavi (ne računajući sate obrade) pa je onda pretpostavka da namjeravate izbaciti programiranje iz kurikuluma ili će učenici prepisivati gotove programe iz udžbenika, pokrenuti ih i zatvoriti bez razumijevanja i rješavanja problemskih zadataka? Nadalje, vašim prijedlogom da se puno radno vrijeme ostvaruje samo s 20 do 22 sata isključivo satima A1 programa, učitelje informatike koji rade u manjim školama s 8 ili 16 razrednih odjeljenja dovodite u poziciju „nemoguće misije“ za ostvarenje pune satnice. Naime, u svim će školama, u isto vrijeme, dio učitelja informatike ostati bez posla ili bez dijela satnice što onemogućava učitelju s manjkom sati popunjavanje satnice u nekoj drugoj školi. Osim toga, uvođenjem 1 sata obavezne informatike od 1.-8.razreda, za razliku od dosadašnje izborne informatike u nižim razredima 1.-4. i 7. i 8. razredu po 2 sata, te obavezne informatike u 5.-6. razredu po 2 sata smanjuje se u svim razredima ukupan godišnji fond od 70 sati, na 35 sati godišnje što se protivi svim strategijama i akcijskim planovima po pitanju razvoja digitalne pismenosti učenika u RH i EU: 1. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_13_230.html Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: - „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „ - „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” 2. Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) https://education.ec.europa.eu/focus-topics/digital-education/action-plan U kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”. Navedeni plan ukazuje na potrebu pružanja visokokvalitetne računalne/informacijske tehnologije u obrazovanju za sve učenike u Europi: “Informatičko obrazovanje [poznato i kao informatika ili računalna znanost u mnogim zemljama] u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Upoznavanje učenika s računalstvom od najranije dobi, kroz inovativne i motivirajuće pristupe poučavanja, u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju rješavanja problema, kreativnost i vještine suradnje. […] 3. Pregled područja računalnog razmišljanja u EU obrazovanju https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128347 Studija objavljena 3.3.2022. koja sadrži sve relevantne podatke o informatičkom obrazovanju u EU državama. Iz dokumenta je jasno vidljivo da nijedna država ne smanjuje satnicu informatike (ni kao izbornog, ni kao obaveznog predmeta). Države koje je još nemaju informatiku kao predmet većinom se pripremaju za njegovo uspostavljanje (s naglaskom na računalno razmišljanje i programiranje kao najvažniji dio) - primjerice Luksemburg, dok države koje već imaju predmet podižu njegovu satnicu (primjer Grčka s 1 na 2 sata tjedno kao obavezan predmet). Zbog svega navedenog, moj prijedlog je da se satnica predmeta Informacijske i digitalne kompetencije poveća na 2 sata tjedno od 1.- 8. razreda. S poštovanjem, Ina Venier, uč.inf. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1009 | patricija pendo | Eksperimentalni program | Postovani, predlazem da A2 ne bude obavezna za sve ucenike nego da bude za one ucenike kojima ce to biti dobro i na neki nacin potreba. Postoje i stvari u nastavi koje se ne mogu rijesiti u skoli na nacin da bude ugodno kao kod kuce, npr.citanje lektire i dr. Zato bi bilo dobro da na dopunsku nastavu dolaze oni kojima ce pomoc. Ne svi. Iz svog iskustva ucitelja RN zadnjih 20.g. mogu reci da se danasnji ucenici brzo kognitivno umaraju te je zaista vazno da svako dijete ocjeni moze li u tako kasnom terminu pratiti taj predmet. Hvala na paznji. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1010 | Ivanka Božičević | Eksperimentalni program | Poštovani, U 21. stoljeću dati prednost vjeronauku ispred informatike je posve neshvatljivo. Vraćamo se u srednji vijek. Trebamo reformu , ali u ovakvom obliku i toliko konfuznu sigurno ne. Učitelji i nastavnici nisu strojevi i bez obzira koliko vole svoj posao dodatni poslovi se svake godine samo gomilaju. Zabrinjava me i najava promjena i uvođenje modula u srednjim strukovnim školama, gdje više ne postoje fizika , kemija, biologija kao predmeti. Reforma se ne provodi na takav način. Ishitreno i bez imalo dubljeg promišljanja. Ne, to zaista nema nimalo smisla. Zapitajmo se onda zašto tako malo mladih upisuje PMF i ostale tehničke fakultete. Lijep pozdrav! Ivanka Božičević | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1011 | VIŠNJA DELAČ PARIPOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, kao profesorica matematike i informatike u Strukovnoj školi Gospić ovim putem izražavam veliko nezadovoljstvo eksperimentalnim programom cjelodnevne nastave prema kojem ste predvidjeli smanjenje satnice informatike u osnovnoj školi za 50%. Nezamislivo je da u ovo vrijeme, točnije vrijeme digitalne tehnologije koja se proteže u sve sfere čovjekova života, dolazite na ideju da to učinite. Većina učenika teži ka tome da postanu vrhunski stručnjaci u ovom području, a vi im na taj način umanjujete kvalitetnu njihova obrazovanja. Isto tako većina kolega će ostati na nepunoj satnici pa me zanima jeste li uzeli i njih u razmatranje ovoga problema? Molim da još jednom preispitate prijedlog prije donošenja konačne odluke. Lijep pozdrav, Višnja Delač Paripović | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1012 | Josipa Baljkas Klisović | Eksperimentalni program | Poštovani, „Prvi put u Hrvatskoj uništen je tumor na bubregu i to uz pomoć navigacije robotske ruke. … Pacijent je odmah pušten kući. … Roboti već godinama pomažu liječnicima. Jedan takav s četiri ruke je od 2019. u KBC-u Zagreb. Uz pomoć robota iza tima je preko 400 operacija… Robot sam prati oči kirurga i zna koji dio slike treba uvećati. „Ronna“ je robot koji je prije 7 godina prvi put operirala, a sada je iza nje stotinu operacija. Prednost je veća preciznost, a uz to na nju su posebno ponosni jer je Ronna Hrvatica. Ponosni smo zato jer je to naš proizvod, razvoj ideje uz pomoć Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu gdje je akademik Jerbić i njegova ekipa, odnosno tim inženjera, brojan tim, pomogao da se razvija ovakav jedan robotski sustav i da mi s njim možemo upravljati. … Budućnost je u kirurškim i robotskim rukama.“ - prilog je s informativne emisije RTL DANAS u 19 sati. Ova vijest je još jedna u nizu lijepih vijesti naše Hrvatske koja, između ostalog, pretpostavlja usavršavanje i na području Informatike. S 35 nastavnih sati godišnje Informatike u OŠ u nekom budućem razdoblju možemo očekivati da će ti mladi ljudi znati možda napisati nekoliko rečenica u Wordu. Oni sigurno neće razvijati složene sustave niti će njihove vijesti biti ovakve kao ova današnja. Zašto? Zato što se logičko i računalno razmišljanje razvija od najmanje dobi. O tome ima dostupnih i studija. „Razvijanje računalnoga razmišljanja njeguje pristup rješavanju problema koji je primjenjiv na računalu. Takvim pristupom učenici nisu samo korisnici različitih računalnih alata nego postaju i njihovi stvaratelji. Razvijaju se vještine logičkoga zaključivanja, modeliranja, apstrahiranja te rješavanja problema. Računalno razmišljanje univerzalna je vještina koja potiče preciznost i sustavnost, a može se primijeniti u različitim područjima i u svakodnevnome životu. Apstrakcija kao temeljni koncept računalnoga razmišljanja potiče uporabu metakognitivnih vještina te omogućuje rad na složenim problemima razdvajajući ih u više jednostavnih problema. Kvalitetnim informatičkim obrazovanjem koje se temelji na računalnom razmišljanju i kreativnosti omogućuje se razumijevanje i mijenjanje svijeta koji nas okružuje.“ – dio je Kurikuluma Informatike koji je također na putu svemu gore napisanom. Odustanite od neutemeljenog poteza smanjivanja satnice za nastavni predmet Informatiku dok je još vrijeme. Sigurna sam da svi zajedno želimo naše mlade snage u tom području s kojima ćemo se ponositi, a ne da ih „sutra“ uvozimo iz drugih zemalja. Znamo da imamo te kapacitete. Srdačan pozdrav svima, Josipa Baljkas Klisović, učiteljica Informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1013 | ŽELJKA KIŠIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani! Iz nekog poštovanja htjela bih krenuti sa pozitivnim riječima no nakon 14 godina rada u školstvu, teško mi ih je pronaći. Cijelo vrijeme su svi zaposlenici škole, kao i učenici, pokusni kunići u eksperimentima koji očito ne zadovolje jer ih se iznova baca u novi laboratorij. Mnoge reforme su prošle no koliko su dovele do povećanja KVALITETE i poboljšanju UČINKOVITOSTI je upitno. Rekla bih da učenici nisu nikad manje bili motivirani za rad nego trenutno, a jedan od pokazatelja su upravo Nacionalni ispiti u kojima učenici sve manje imaju općenitu želju za rješavanjem nečeg što ih se ne tiče (jer oni ne žive za statistiku niti ih to ne zanima). Rezultati će pokazati pravo stanje i koliko je ta kvaliteta zbilja povećana no vidimo ono što vidimo na ponašanju učenika. Da, reforma je potrebna, ali ne neka kozmetička i ne neka koja će svakih nekoliko godina mijenjati programe već reforma koja će zbilja poboljšati kvalitetu kako učenika tako i zaposlenika škole, sa jasnim i IZVEDIVIM programima te poslovima. Prvo što je potrebno je uložiti u škole da imaju jednake uvjete za rad, od mjesta, pomagala i vremena za SVE što se traži, kako od učenika tako i od učitelja te stručnih suradnika i pomoćnog osoblja. Mi nismo čarobnjaci koji će se svemu jednostavno prilagoditi i iz ničeg izmisliti nešto i uvijek sve odraditi na štetu svog privatnog života i zdravlja. „Priličan broj učitelja ne danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi. Nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad.“ Rasporedom koji je prikazan u dokumentu te ostalim poslovima koji ne ulaze u satnicu (niti u A1, niti u A2 program), ne uočavam vremensko razdoblje kada će učitelji te svoje poslove i u cjelodnevnoj nastavi obaviti u školi. Ponovo će se to obavljati kod kuće. Drugi problem je baš onaj infrastrukturni. Recimo da će učitelji imati neke pauze između predavanja kada neće biti opterećeni ostalim poslovima dežurstva i koječega, smatrate li da u prometnoj zbornici se može obaviti koncentrirani rad pripreme nastave ili pregledavanja učeničkih ispita ili zadataka? Ne vidim na koji način je zamišljeno povećanje kvalitete ovim dokumentom jer uredi za obavljanje posla van nastave za većinu ne postoje. Žalosno je da većinu informacija prvo dobiju mediji koji propagiraju na svoje senzacionalističke načine pa tek tada zaposlenici škola koji će to sve provoditi. Kada bi mi trebali imati pripremu za izvođenje ovog programa? Tijekom godišnjeg odmora koji ne možemo birati? Spomenuta je promjena satnice nekih predmeta poput (aspolutno nepravedno) Informatike koja se brzinski uvela u niže razrede, gdje su zaposleni novi kolege koji će sada odjednom dobiti otkaze jer se netko sjetio igrati sa životima kao pijunima u šahu. Zatim Geografija, Priroda koja u potpunosti mijenja naziv, a da ne kažem novi predmet Društvo i zajednica, Praktične vještine te Svijet i ja za koje nisam sigurna tko je osposobljen predavati. Prema tome, bilo tko može raditi u školi, ako se tako može pripremiti za neki predmeta kojeg će učenike stručno poučavati od rujna. „U sklopu nove strukture ne uvodi se suštinski nova kvalitativna vrsta radnih obaveza, nego se mijenja način iskazivanja pojedinih radnih obaveza kada je riječ o redovitoj nastavi, razredništvu, dodatnoj nastavi, dopunskoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima. Većina ostalih radnih obaveza i prava iz radnih obaveza učitelja ostaju nepromijenjeni, ali se dijelom iskazuju na drugačiji način.“ Ne uvodi se nova kvalitativna vrsta radnih obaveza? Naravno da ne jer mnogi poslovi koji su ulazili u satnicu učitelja (Povjerenik zaštite na radu, Sindikalni povjerenik, voditelj ŽSV-a, IKT podrška, Administrator e-upisnika itd) sada ne ulaze nego se trpaju u ostale poslove. Sati Stručno-metodičke priprema za izvođenje izravnog rada s učenicima su drastično smanjeni te smatram da neće biti izvedivi (uz sve ostale poslove i neposredni odgojno obrazovni rad) unutar vremena izvođenja cjelodnevne nastave te će ponovo pasti na leđa učitelja i rada kod kuće. Ne uvode se nove obaveze nego se neke itekako povećavaju, a ostale se navode potpuno sporedno iako je za njih potrebno veliko vrijeme da se odrade. Uloga Satničara je stavljena također u ostale poslove. Otvoreno Vam mogu tvrditi da nitko NEĆE htjeti raditi taj posao kao ostale poslove jer je to izuzetno zahtjevan posao koji se ne može usputno odraditi. Nadalje razredništvo – 1 sat razredništva je onaj sat proveden sa učenicima unutar razreda. Ovaj posao bi trebao biti vrednovan s više od samo 1 sata jer poteškoća u radu, ponašanju, odnosima, samopouzdanju učenika je sve više i razrednici to ne mogu obaviti samo unutar 1 sata. Rekreacijska stanka je u ovom dokumentu potpuno nedorečena. Središnji nositelj je učitelj razredne nastave koji je ujedno i razrednik svojem razredu. To znači da taj učitelj od 9:45 – 11:35 nema nikakvu pauzu? Također učitelj razredne nastave je nositelj Rekreacijske stanke i za učenike 5.-8. razreda kojima stanka traje 25 minuta, dok učenicima 1.-4. razreda 20 minuta? Naša profesija se konstantno podcjenjuje, umanjuje i degradira. Ovaj dokument to uvelike potvrđuje i na kraju mogu reći da ga ne podržavam te se ne slažem se sa ovim oblikom reforme u školstvu. Željka Kišić, učiteljica prirode i biologije | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1014 | MARINA TRSTENJAK | Eksperimentalni program | Poštovani, u 21. stoljeću srezati Informatiku na 1 sat tjedno? Voljela bih vidjeti kako ga održavaju u 1. razredu ti ljudi koji su taj prijedlog osmislili. U jednom satu u 1. razredu s 25 učenika zapravo uspijete upaliti i ugasiti računala (ponekad ni to), a u međuvremenu imate 20 ručica u zraku...i trebali biste se klonirati da uspijete doći do svakoga od njih i pomoći mu. Govorim iz iskustva, ne? No, pitam se jesu li sastavljači održali koji nastavni sat informatike? Smatram sramotnim smanjivanje satnice Informatike na 1 sat tjedno. Informatika je usvajanje i znanja i vještina, za koju nikako nije dovoljan jedan sat tjedno. Živimo u vremenu kada djeca u najranijoj dobi drže digitalne uređaje u rukama. No ono što je važno, je naučiti kako rukovati njima. Uvriježeno je mišljenje kod puno ljudi kako se djeca znaju koristiti digitalnim uređajima. Znaju, igrati igrice. No nikako nisu informatički pismeni. Većina ih ne zna pravilno ugasiti računalo i pravilno držati miš. Kako će to uspijeti bez puno vježbe? S jednim satom tjedno informatike? Danas skoro svako zanimanje treba znanje u radu na računalu - poslati e-mail, pisati i urediti tekst u Wordu, izraditi prezentaciju, postaviti datoteke na oblak....da ne govorim o nekim složenijim problemima. Satničarstvo = ostali poslovi. Zbilja? Opet se vraćam na početak - sumnjam da je itko iz tima ikad bio satničar i zna što taj posao nosi. Jer da je bio, uvjerena sam da nikada ga ne bi svrstali u ostale poslove. Također, IKT u ostale poslove? U nadi da ćete uzeti u obzir komentare, mišljenje struke i ipak nešto promijeniti, šaljem srdačan pozdrav! Marina Trstenjak, nastavnica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1015 | Mario Hrženjak | Eksperimentalni program | Poštovani, u svojih 15 godina rada unutar odgojno-obrazovnog sustava naslušao sam se priča o reformi obrazovanja. Svakih par godina idemo uvesti nešto novo. Naj žalosnije od svega je što svaka nova struktura donosi novine, a pri tome ne uzima ili jako malo uzima u obzir dobre stvari otprije, već uvijek sve mijenja iz temelja. Kao roditelju nije mi niti malo drago što će moja djeca po cijele dane provoditi u školi, s opravdanjem kako se navodi u dokumentu da su „među željenim posljedicama kvalitetnijeg i duljeg sudjelovanja učenika u odgojno-obrazovnom sustavu, roditeljima pružene brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života“. U prevedenom smislu s malo sarkazma i bez uvrede nekome, to mogu protumačiti na dva načina: „ Vi roditelji koji radite i ubijajte se od posla, slobodno nađite i dodatni posao, jer vam mi djecu čuvamo i odgajamo umjesto vas.“, ili još gore, „Vi roditelji koji ionako ne radite, sad ćete imati još više vremena za uživanje u miru bez svoje djece, jer smo vam omogućili besplatne bejbisitere.“ Ovime ispada da većinu brige o djeci preuzima država. Svrha roditeljstva i prave države jest briga o djeci, ali ne na način da jedino sustav brine o njima i odgaja ih u smjeru u kojem želi da ona idu. Svi znamo države koje vode takvu politiku gdje sustav usmjerava i odgaja djecu kako njima paše, ali ih s razlogom neću navoditi. Također smatram da roditelj koji se daje, ne samo u odgoj, već i u obrazovanje svojeg djeteta, postaje svjesniji svih njegovih kako vrlina, tako i mana. Ovako mi se čini da će djeca „sve“ odraditi u školi i strah me da će se na taj način roditelji suočiti s odrastanjem svoje djece, a da zapravo neće niti imati prilike zaista ih upoznati kao osobe. S druge strane, niti kao učitelj nisam zadovoljan ovakvim prijedlozima, jer je po mome skromnom sudu puno propusta. Primjerice, kao tjelesnjak ne mogu se ne osvrnuti na ulazak kineziologa u niže razrede. Smatram da je slanje kineziologa u niže razrede samo loša kompenzacija onoga o čemu struka priča već 20-ak godina, a to je povećanje fonda nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Tjelesna i zdravstvena kultura, a sam naziv „zdravstvena“ dovoljno govori o njoj, jedan je od glavnih čimbenika zbog čega imamo gotovo 35 % djece koja posjeduju prekomjernu tjelesnu masu, te smo prema tim pokazateljima među najlošijima u Europi. Umjesto da se uvede dodatni sat nastave tjelesne i zdravstvene kulture u predmetnu nastavu, ovime mi i dalje ostajemo jedina zemlja u okruženju koja ima samo dva sata tjedno za učenike od 10 do 14 godina i to je ono što je poražavajuće. Znanstveno je dokazano da je djeci u fazi rasta i razvoja potrebno najmanje 60 minuta dnevno tjelesne aktivnosti. Nažalost, kod nas u državi još uvijek nisu stvoreni takvi socio-ekonomski uvjeti da sva djeca imaju mogućnost pohoditi izvanškolske sustavno programirane aktivnosti koje bi zadovoljile potrebu za dovoljnom količinom tjelesne aktivnosti i jedino što im preostaje je tih nedostatnih 2 puta 45 minuta tjedno. Takozvani B1 i B2 program nisu dodatni sat izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti tjelesne i zdravstvene kulture, kako neki to žele predstaviti, jer kao i do sada te će programe i dalje pohađati samo manji broj učenika, a uglavnom su to učenici koji inače nemaju problema s prekomjernom tjelesnom masom. Također, nisam siguran koliko će djece uopće imati snage i volje za pohađanjem izvannastavnih aktivnosti bilo kakve vrste nakon gotovo 7 sati provedenih u učenju. Da sumiram, ukupan propisani broj sati tjedno nastave tjelesne i zdravstvene kulture u izravnoj je korelaciji s postotkom prekomjerne tjelesne mase kod osnovnoškolaca. Jedna smo od država koja ima najmanji propisani fond sati tjelesne i zdravstvene kulture, a to samim po sebi podrazumijeva kako smo zato i jedna od najlošijih zemalja kada je riječ o postotku prekomjerne tjelesne mase. Ne znam kome nije jasan ovaj odnos i zašto se o tome ne govori niti u jednoj „reformi“. Mislim da je nepotrebno govoriti koliko prekomjerna tjelesna masa ima negativnog utjecaja po zdravlje pojedinca, ali i po zdravstveni sustav općenito. Nadalje, podržavam povećanje fonda sati hrvatskog jezika i matematike, ali mi je neshvatljivo da u današnje vrijeme kada čovjek ovisi o informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, fond sati nastave informatike se smanjuje. Pa ne mislite valjda da će učenici na tik toku, instagramu, youtube-u i ostalim društvenim mrežama učiti o softverima i programiranjima, a svi znamo da su to jedna od zanimanja kako već sadašnjosti, tako i budućnosti. Što se tiče razredničkih poslova, nisam uspio iščitati da će se razrednicima dati malo više na važosti i uzeti u obzir sve ono što odrade u odnosu na učitelje koji nisu razrednici. Svatko tko je ikada bio razrednik zna da je 2 sata koja su propisana za razredništvo u najmanju ruku smiješno, u odnosu na obim posla koji razrednik obavi tijekom tjedna. Sve u svemu, ovim eksperimentalnim programom zamišljena je kakva takva reforma koju svi zazivamo godinama. Samo se iskreno nadam da ona neće ući u obrazovni sustav pošto poto, već da će se nakon cjelokupnog provedenog eksperimentalnog programa sagledati svi pozitivni ali i negativni učinci, te da će se na kraju o eventualnoj integraciji u sustav pitati sve dionike odgojno-obrazovnog sustava, od učenika i učitelja preko roditelja, a da to neće biti odluka samo jednog čovjeka ili manje skupine ljudi. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 1016 | MISLAV KNEŽEVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Ovim planom je uvelike otežan, čak i onemogućen rad umjetničkim (glazbenim) školama jer ste im ograničili moguće vrijeme odvijanja nastave na samo dva sata dnevno. To je neizvedivo za sve glazbene škole u državi . Isto tako, učenike se ovim planom demotivira da upisuju glazbenu školu, jer bi to značilo da će u školi provesti više od 8 sati u kontinuitetu, što je za osnovnoškolce previše. Škola izgrađuje čovjeka, a umjetničke škole nisu tomu izuzetak. Ja vam to govorim kao maturant koji je uz to i učenik srednje glazbene škole kojega je glazbena škola, u početku osnovna, a sada i srednja, izgradila i još uvijek ga gradi. Zato vas molim da prestanete zanemarivati umjetničke škole i da odustanete od ovog plana koji će umjetničke škole dovesti na rub uništenja, a kasnije i preko njega | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1017 | MARINA GUDELJ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram sramotnim smanjivanje satnice Informatike na 1 sat tjedno. U vrijeme kada se djeca u ranoj dobi susreću s digitalnim uređajima izuzetno je važno naučiti ih pravilno se koristiti njima. Informatika je vještina za koju je potrebno vrijeme, a to je sigurno puno više od jednog sata tjedno. Vjerujem da će svim budućim generacijama i dalje biti potrebno znati poslati e-mail s privitkom, izraditi prezentaciju, postaviti datoteke na oblak i podijeliti ih, napisati i urediti tekstni dokument, organizirati podatke na svojim uređajima, pregledati svoje ocjene u eDnevniku. Mogla bih nabrajati do u nedogled, ali činjenica je da nam djeca znaju igrati igrice, a u praksi bez vježbe i ponavljanja većina ih ne zna ni pravilno isključiti računalo, a kamoli koristiti se mišem i tipkovnicom. Kako i kada stići kvalitetno naučiti učenike osnovama programiranja? Na koju razinu bi ishodi trebali biti "srezani"? Iskreno se nadam da u bližoj budućnosti nećemo morati gledati ovakve scenarije. Lijep pozdrav, Marina Gudelj | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1018 | Marija Pokos | Eksperimentalni program | Poštovani, imam potrebu izraziti svoje mišljenje o novonastaloj situaciji uvođenjem cjelodnevne nastave i najdublje se nadam da ćete pročitati sve ove komentare i prije mojeg i uvažiti mišljenje struke. Radim kao učiteljica informatike i u tome sam stručna, stoga ću se prvo dohvatiti te teme. Istina je da kurikulum informatike treba neke promjene, no to definitivno ne obuhvaća promjenu satnice. Nabrojit ću nekoliko razloga zbog kojih smatram da se ova promjena još za sada ne bi trebala dogoditi. Prvo, u nekim školama gdje nemaju novu opremu nije dovoljan jedan sat da se računala upale, još ako je slaba internetska veza učenici se ne mogu ni prijaviti u određene programe. Smatram kako bi nadležne institucije prvo trebale obići sve škole u Hrvatskoj i izvidjeti u kakvoj situaciji se nalazimo i kakve je promjene potrebno uvesti u prostornom planu škola i infrastrukturi. Nije samo do informatičkih učionica već i do ostalih prostornih problema (učionice, dvorane, kuhinje…). Sigurna sam da postoje bolji načini ulaganja novaca, prvo u kvalitetno opremanje škola, a onda možemo govoriti i o eksperimentima koji obuhvaćaju cjelodnevnu nastavu ili neke druge promjene. Zatim, nezamislivo mi je, da u današnje vrijeme, vrijeme informacijsko-komunikacijskih tehnologija, umjetne inteligencije, robotike itd. pokušavamo udaljiti jedini kvalitetan izvor informatičkog opismenjavanja djece. Iako djeca danas koriste mobitele, tablete itd. od malih nogu to ne znači da su informatički pismeni. Do sada sam radila u tri škole i mogu reći da je odaziv pohađanja Informatike skoro pa stopostotan, ako ne i stopostotan. Smanjivanje satnice iz razloga što bi sada Informatika bila obvezni predmet od 1. do 8. razreda nije validan razlog. Bolje da onda ostane izborna i da se i dalje nude dva sata. Nadalje, je li netko pitao djecu što oni žele i što oni misle o tome? Kada će viđati roditelje? Kada će odlaziti na treninge? Djeca su nekad pametnija i od nas odraslih! Rečeno je da postoji mogućnost da se sadašnje izvanškolske aktivnosti uvedu i izvode u školama, no nitko nije objasnio konkretan način kako će se to izvesti. Kako će, primjerice, jedan učitelj klavira obilaziti više škola kako bi zainteresiranoj djeci pružio određeno znanje. Kako će djeca zainteresirana za gimnastiku odrađivati treninge u neopremljenim dvoranama? Svako dijete je individua za sebe i ovom promjenom neće moći iskazati svoje talente u drugim područjima. Čini mi se da srljamo pred rudo. Uzmimo u obzir da je sada kraj ožujka, a reforma bi se trebala provoditi od rujna. Budući su informacije počele izlaziti u medije tek sada, kako će biti moguće napraviti kvalitetan plan provođenja te iste reforme? U Hrvatskoj su provođene analize digitalne zrelosti škola, provođena su mnoga testiranja i postoji ogromna baza znanstvenih članaka gdje bi se moglo saznati mnogo o istom. Je li netko napravio bilo kakvu analizu realnog stanja prije uvođenja ovog programa i ako je gdje su rezultati? Apeliram i na pojedine ravnatelje da ne zaborave da su i oni učitelji te da slušaju svoj kolektiv i donesu odluku prema nahođenju većine. Vjerujem da u eksperimentalnom programu ima i dobrih stvari, no svakako je potrebno dobro razmisliti što od toga usvojiti. Sve se dešava prebrzo, a na taj način ne postiže se kvaliteta. Komunikacija je vrlo bitna u svim odnosima, a ovdje je iste nedostajalo. Protiv sam uvođenja cjelodnevne nastave na ovaj način i nadam se da ćete uzeti u obzir navedene probleme iznesene u ovom e-savjetovanju od strane struke, roditelja, a na kraju i da mislite o onim najbitnijima koji će biti suština ove reforme, o djeci! U nadi da ćete uzeti u obzir komentare ljudi koji dolaze iz struke šaljem srdačan pozdrav. Marija Pokos, mag. educ. inf. et philol. ital. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1019 | NIKOLINA JANC | Eksperimentalni program | Poštovani, evo tipkam drugi puta jer komentara nema dovoljno a želim da se naš glas čuje!! Radim u osnovnoj školi, predajem engleski i njemački od 1. do 8.razreda. i najveći problem naše škole trenutno, uz naravno uvjete rada koje nemamo ni približno kako je navedeno planu rada CN, jest manjak učenika..naša škola koja ima jednu matičnu i pet područnih ukupno broji 230 učenika kako se išta planira a učenika nema?? kako će plan u našoj školi biti uravnotežen sa ostalim školama? kako će biti pravedan? učinkovit ? a održiv? po meni će biti samo jedva održiv a ostalo propada jer učenika nema. Smatram da je potpuni promašaj preuzimati prakse drugih zemalja naprednije od nas a u našoj državi u gradu Rijeci postoji praksa CN koja je dokazano uspješna kod nas i uravnotežena i pravedna i učinkovita. Tko je to zanemario? zašto se nije pravilno informiralo? lp, Nikolina Janc | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1020 | Tamara Lajoš | Eksperimentalni program | U sklopu provedbe projekta Nova škola Nansen Diajlog Centra iz Osijeka vodila sam grupu učitelja iz Slavonije i Baranje na studijsko putovanje u Norvešku. Tamo smo obišli nekoliko škola i upoznali se s njihovim načinom rada. Da, sve su imale cjelodnevnu nastavu. Ne, nije bila ni približno slična ovome što mi možemo provesti u, usuđujem se reći, većini škola u Republici Hrvatskoj. "U učinkovitoj prilagodbi okruženja, škole posebnu pozornost posvećuju korištenju vanjskih prostora – školskih igrališta, parka, školskog dvorišta i vrta te zajedničkih prostora stavljajući ih sve zajedno na učinkovit način u funkciju aktivnosti, osobito Programa A2, te ukupnih odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole" zvuči dobro, ali samo nekome tko ne zna da škole ne raspolažu ni s dovoljno prostora za redovan rad, a kamoli zajedničke prostore, parkove i vrtove. U Norveškoj se djeca ne vraćaju nakon ručka ni u učionice, a kamoli klupe. Čak se u eksperimenatlnom programu spominju "kutci", jer negdje je usput nekome došlo do mozga da je kutak maksimum koji možemo omogućiti, ali to je ujedno i zastrašujuće, jer netko smatra da djeca mogu i trebaju provesti par sati po kutcima. U Norveškoj se djeca nakon ručka bave sportskim aktivnostima u dvoranama i sportskim terenima na otvorenom (imaju ih po nekoliko), te bazenima; glazbenim aktivnostima u prostoru za bend, prostoru za orkestar, prostoru za zbor itd.; kuhanjem u kuhinjama opremljenim sa nekoliko radnih postaja koje imaju radne površine, štednjake, sudopere, pa čak i perilice; izradom različitih predmeta ili popravcima postojećih na aktivnosti koja je nešto kao tehnička kultura kod nas, ali neopisivo bolja, i na kojoj koriste pravi alat i nauče korisne životne vještine; debatama, književnim klubovima i raznim drugim društvenim aktivnostima u zajedničkim prostorijama koje su velike i udobno opremljene za ugodan boravak nekoliko grupa učenika (četiri kauča sližena u četverokut, desetak fotelja složenih u krug, vreće za sjedenje koje se mogu rasporediti po želji...) itd. Ovo je samo jedno iskustvo iz jedne zemlje, ali sigurna sam da je i u drugim zemljama koje imaju cjelodnevnu nastavu vođeno puno više računa o dobrobiti učenika, nego što je kod nas. Pritom ne mislim na papiru, nego u stvarnosti. Nemamo uvjete za to. Ne znam ni kad ćemo ih imati. Moja škola je već u dvije zgrade, i nismo ni približno spremni za prelazak na rad u jednoj smjeni, a kamoli za cjelodnevnu školu. Osim, naravno, ako ne skarabučimo još nekoliko učionica i onda tamo djecu držio u sjedećem položaju od jutra do mraka. A to je zločin, a ne napredak. U učinkovitoj prilagodbi okruženja, škole posebnu pozornost posvećuju korištenju vanjskih prostora – školskih igrališta, parka, školskog dvorišta i vrta te zajedničkih prostora stavljajući ih sve zajedno na učinkovit način u funkciju aktivnosti, osobito Programa A2, te ukupnih odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1021 | Nikola Grgić | Eksperimentalni program | Jako loše zamišljen model cjelodnevne nastave. Nedostaje detaljna priprema i planiranje ovog modela nastave. Problema i nerješenih pitanja je previše. Najvažnije od svega u izradi ovog plana kao da se ništa nije pitalo prosvjetne djelatnike koji bi ovo trebali provesti u djelo. Ima više primjera odlične prakse primjene produženog boravka i cjelodnevne nastave, ali nije se niti kontaktiralo ljude koji to provode već nekoliko godina. Neki od problema: 1. Infrastruktura pojedinih škola, nedostaju kuhinje, blagovaonice i prostor za boravak učenika. Pitanje je može li se kod većeg broja škola to i prilagoditi i na koji način riješiti postojeće i infrastrukturne arhitektonske probleme. 2. Norma za predmetnu nastavu od 20 do 22 tjedno bez INA, razredničkih i drugih poslova, ovaj dio nije definiran precizno. Trenutno su uključena, ali na koji način? Kako to utječe na buduća zaduženja nastavnika? Povećava li se broj potencijalnih tehnoloških viškova? Posebno se to odražava na nastavu informatike što će utjecati na zaduženja nastavnika i kvalitetu izvođenja same nastave za taj predmet budući da se broj sati tjedno smanjuje sa 2 na 1. Ozbiljno??? Informatika je budućnost, mi smanjujemo obrazovanje u predmetu koji se danas definira kao druga pismenost. 3. Preveliko radno opterećenje za djecu i nastavnike. 4. Edukacija za predmet Svijet i ja. U biti govori se o etici za osnovnu školu. Čemu edukacija za društveno humanističke diplome, posebno za filozofiju i sociologiju koje se bave temama predmeta Svijet i ja. 5. Prekratak rok za javno savjetovanje, svega dva tjedna za raspravu o ovoj iznimno važnoj temi. 6. Značajno povećanje radnih zaduženja uz minimalno povećanje plaće, npr. dodatak na plaću od 2,5% što znači dodatak na plaću od 15 do 25 eura. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 1022 | Anamarija Didović Batinić | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram navedeni prijedlog eksperimentalnog programa monstruoznim, neozbiljnim, nabrzinu “sklepanim” po svemu sudeći od stručnjaka koji nisu nijedan dan proveli u razredu s učenicima. Čitajući dokument pozorno, zapitala sam se i jesu li ikad prošetali barem praznim hrvatskim školama (ako nisu imali vremena malo “proboraviti” u punim) jer očigledno sastavljači nemaju uvid u prostorne uvjete 90% hrvatskih škola. 300 000 eura nije ni približno dovoljno da bi se jednu prosječnu hrvatsku školu dovelo na razinu potrebnu za kvalitetno izvođenje ovoga programa. Ovakav eksperiment u našim je školama neprovediv, a ako se provede, to će biti nekvalitetno i na štetu većine učenika. Nameće se nekoliko pitanja: 1. Gdje će i što jesti više stotina učenika koji bi, ukoliko budu u eksperimentu, trebali doručkovati i ručati u prosječnoj hrvatskoj školi (nemamo finske, danske ili švedske uvjete, a bilo bi, naravno, lijepo da djeca čiji roditelji to žele mogu zaista i ručati u školi)? Tko će to pripremati? Poslužiti? Škola u kojoj radim ima oko 800 učenika. Blagavaonica, u kojoj se može poslužiti ručak za cca 40 učenika, nekad u nedostatku prostornih uvjeta služi i kao učionica… I takva škola ima uvjete za prijavu na ovaj javni poziv jer, koliko čujem, razmatramo prijavu, a navodno je i opća navala diljem Hrvatske za sudjelovanje u ovom eksperimentalnom programu. Sudeći po dosadašnjim komentarima, razvidno je da oduševljenje ne dolazi od učitelja… Jedva se uspjelo organizirati i projekt “sendvič” za sve učenike (u nekim udaljenim, manjim ili otočnim školama u Lijepoj Našoj učitelji “nose i razvoze” sendviče, možda ih neki i prave – ni to me ne bi začudilo – eto tako je i taj projekt slavno uveden). 2. Konkretno se osnovna (to je samo A1, bez uvećanja satnice A2 u kojoj se mora sudjelovati) satnica pojedinih učitelja uvećava za 4 sata tjedno/cca 16 mjesečno. Za to je, u “svrhu poboljšanja društvenog i materijalnog statusa odgojno-obazovnih djelatnika” kako predlagači ističu, predviđeno uvećanje osnovne plaće za 4.5%... Nedvojbeno se radi o degradaciji i dodatnom iskorištavanju odgojno-obrazovnih djelatnika za još manje novaca (a mislili smo da ne može manje i niže). Izračun je jednostavan: za navedena dodatna 4 prekovremena sata tjedno/16 mjesečno (jer to su, kako god ih nazvali, uz postojeće propise PREKOVREMENI SATI) učitelj zadužen prekovremenim radom dobio bi cca. 130 eura. Ovako lijepo osmišljenim planom za ista 4 sata tjedno/16 mjesečno dobit će cca 50 eura. Nema što, odlična ideja za poboljšanje društvenog, a naročito materijalnog položaja učitelja. Ako je takva “računica” u ovom jasno definiranom dijelu koji se tiče točno određenog postotka za održane sate, pitam se tko će i za koliko sati dobiti tih famoznih 25%? Ravnatelji škola? 3. je pitanje retoričko: zašto se nije npr. “posudio” neki od učinkovitih modela razvijenih zemalja u kojima se dokazalo da je sustav funkcionalan i učinkovit nego se radio ovaj “frankenštajn-dokument” pod geslom “uzeli smo pomalo od svih ponajboljih sustava na svijetu”? Pitanje je retoričko, jer kao što možemo vidjeti na fotografijama škola iz Švedske u nekim plaćenim člancima koji nekritički hvale projekt, mi takvih prostornih uvjeta, a nažalost ni želje (namjerno ne pišem novaca, jer novaca imamo, ali odlaze na pogrešne stvari, a ponešto ode i na kriminal i korupciju) da ih oplemenimo, izgradimo i pošteno honoriramo one koji će u tom projektu sudjelovati te zaposlimo dodatne stručnjake NEMAMO. Bojim se da svaki magarac može na sebe tovariti do jedne točke – a to je točka crkavanja i kolapsa. Učenici će biti primorani boraviti u ustanovi do NAJRANIJE 15.30 što neće dobro utjecati na njihovo mentalno zdravlje, učitelji će kolabirati kad nakon 8 - 9 sati provedenih u školi kod kuće budu morali pripremati nastavu, planove, rješavati pedagošku dokumentaciju, ispravljati pisane provjere, izlazne kartice i nastavi niz…. Doći će do točke pucanja, a po svemu sudeći što se događa u posljednje vrijeme – i ovako smo na korak do američkih scenarija (svi znamo koji su, nema ih potrebe detaljnije navoditi). Učitelji će početi ili bolje rečeno nastaviti bježati iz škola, a bit će još teže naći stručne ljude za brojne predmete. 4. Postoji li ijedan stručnjak u tom timu koji uviđa da navedeni eksperiment ne donosi rasterećenje učenika? Za učenike je uglavnom uvećana satnica postojećih i uvedeni su novi predmeti – kako se to može nazivati rasterećenjem?? Floskule da se više neće učiti kod kuće, da se neće ići na instrukcije, da će se sve odraditi u školi su, nažalost, samo floskule. Npr. u njemačkim školama koje imaju program za učenike od 8 do 16 sati, ručak i ponudu različitih aktivnosti i dopunskog rada (koji je nakon 13 sati izboran, nije obvezan) djeca također uče kod kuće iz jednostavnog razloga što je nakon nekoliko školskih sati mozgu i tijelu djeteta potreban odmor da bi nešto dodatno usvajalo. Gdje će se u našim školama odmarati ta djeca? Mi nemamo dvorane za tekvando, učenje sviranja gitare, sobe za čitanje, dvoranu za stolni tenis, dvoranu/scenu za uvježbavanje školskih nastupa, kabinete za pokuse, mini-zoo (navedena škola u Njemačkoj ima sve nabrojeno uključujući i mali zoo u kojem su zečevi i slične male životinje te učenici mogu proučavati biljni i životinjski svijet, brinuti o životinjama). Naravno, sve navedene aktivnosti koje se odvijaju nakon obvezne nastave su u toj školi izborne i provode ih učitelji koji nisu provodili obveznu nastavu do 13 sati. Škola ima i školsku menzu koja se prostire na nekoliko stotina kvadratnih metara, a ima i zaposlene stručne suradnike, socijalne pedagoge koji rade SAMO S RODITELJIMA učenika radionice i roditeljske sastanke. E, to je ideja cjelodnevne nastave koju bi svatko normalan podržao! 5. Fama koja se diže oko instrukcija diže se iz pogrešnih razloga. Naime, većina učenika hrvatskih škola ne ide na instrukcije kako bi ispravila negativne ocjene jer ne može pratiti postojeće kurikule, već kako bi ostvarila bolji školski uspjeh. Mnogobrojni su učenici koji imaju dobre i vrlo dobre ocjene i žele biti odlikaši pa je to razlog njihova odlaska na instrukcije, a ne činjenica da im je 5 sati hrvatskoga jezika bilo malo ili da ta lijenčina koja im predaje nije dobro odradila svoj posao. S jedne strane se stalno u medije šalje poruka o poplavi odlikaša, a s druge strane poruka da svi MOGU i MORAJU MOĆI biti odlikaši. Pa, hajdemo stvari nazvati pravim imenom i reći da naprosto sva djeca nemaju iste kognitivne, afektivne i ine potencijale i ne moraju ih ni imati za ime Boga! 5. Stoji da je razredništvo “izborno sudjelovanje”. Ne znam znaju li predlagači programa da je razredništvo u učiteljskom žargonu najčešće “skup poslova koje nitko ne želi” (ne zbog djece, naravno) ili misle da će se ljudi otimati za njega kad vide poticaj od 2.5% uvećanja plaće? Na razredničke poslove odlazi najmanje 30% vremena jednog učitelja u osnovnoj školi. Taj posao nikad nije bio dovoljno i pošteno vrednovan. Znači li to da će učitelji, po ovom prijedlogu, moći birati žele li biti razrednici??? To bi svakako bila promjena koju iskreno svim srcem podržavam jer će napokon taj posao raditi baš oni kolege koji ga žele i uživaju u njemu… 6. Ideja dodatne individualne pomoći/poticanja izvrsnosti u razredu s 25 učenika je naprosto neumjesna. Kako je moguće raditi dodatnu ili dopunsku nastavu s 25 učenika u, uglavnom, premalim učionicama (A2)? Svakako je potrebno te skupine smanjiti na do 10 učenika, ali, ako svi učenici moraju sudjelovati - nije jasno kako će se to učiniti s postojećim brojem učitelja (svašta smo naučili, ali za bilokaciju se još nismo osposobili), a i za to opet nedostaje učionica/prostora. 7. Informatika – brojni učenici ne znaju napisati i poslati e-mail s privitkom, spremiti dokument na One drive i podijeliti poveznicu… sa satom manje pretpostavljam da se neće postići dodatno opismenjavanje na tom području. Jedan sat je malo. 8. Izvannastavne aktivnosti nisu obvezan dio zaduženja učitelja i odvijaju se nakon 15.30? Krasno, i to malo kreativnosti i stvaralačke energije za koju smo imali taj 1 sat, a često radili i u svoje osobno vrijeme, ode u nepovrat jer ćemo biti smoždeni i mi i djeca. 9. Rekreacijske stanke – tko će ih provoditi i gdje za sve učenike? 10. Ulazi li dežurstvo učitelja tijekom malih i velikih odmora u tjedno zaduženje/normu ili je to ono vrijeme kad se mi kao ustvari odmaramo lol? 11. Većina škola nema osigurane uvjete za pripremu učitelja za nastavu kako ne bi navedeno radili kod kuće (1 kabinet dijeli 5 učitelja, a brojne škole uopće nemaju kabinete za sve učitelje). Dakle, potrebno je svim učiteljima omogućiti miran i primjeren prostor za rad. 12. Smatram da za učiteljice produženog boravka itekako ima mjesta u osnovnoj školi i da bi trebale nastaviti raditi svoj posao. Jedna učiteljica razredne nastave ne može kvalitetno raditi ono što je dosad bio posao dviju. 11. Nije isto, i nikada neće biti isto, provesti 8 sati u učionici s djecom i raditi u uredu. Učiteljski posao je psihofizički zahtijevan na više razina i stoga ga svi i ne mogu raditi. Mi nemamo radno vrijeme jer je naš cijeli dan prožet poslom koji obavljamo. U neposrednom odgojno-obrazovnom radu trebamo biti u potpunosti koncentrirani, usmjereni, odmjereni, imati strpljenja, samokontrole otrpjeti nekad i uvredljiva ponašanja, biti primjer svojim učenicima. Može li tu razinu funkcioniranja zadržati čovjek koji će raditi po predloženoj normi? Za reformu, da, ali za ovakvu – odlučno NE! Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1023 | Deni Janković | Eksperimentalni program | Način na koji smo, mi učitelji saznali o eksperimentalnom programu cjelodnevne škole (iz medija), govori o tome koliko nas uvažavaju od vlade do ministarstva. I do sada je bilo pokušaja da se provedu reforme, pa se ni jedna nije održala, jer nisu ostvareni uvjeti. Jedan od najvažnijih uvjeta je rad škola u jednoj smjeni. Velika većina škola radi u dvije smjene, a neke (ne mali broj) i u tri smjene. Dakle, za tako nešto potrebno je izgraditi jako puno škola. Pitam se koliko je potrebno za to vremena, a moje skromno mišljenje je da treba jako puno vremena. To je jedan jako bitan uvjet. Slijedeći je plaće učitelja koji bi trebali raditi do 15,00 h , ili možda i duže. Konkretno ja radim u školi koja je 60 km udaljena od mog mjesta stanovanja (putujem 23 godine). Znači krećem ujutro u 7,00 h , a po tome kući ne bi dolazila prije 16,00-17,00 h. Možda ne bi bilo loše da za ovakve slučajeve potrošite još koji euro i kupite nam krevet, pa da prespavamo (sarkazam) i zaboravimo na obitelj. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 1024 | TINA CVIJANOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, 1 sat informatike!!!! Taj predmet je godinama nedopustivo zanemarivan i 20 godina pričamo kako trebamo povećavati satnicu. A naši stručnjaci odjednom zaključuju da je potrebno smanjiti. Danima se pitam kako je to nekome moglo pasti na pamet. U današnje vrijeme...kada analogno nestaje i cijeli svijet brzinom munje ide u digitalni oblik. Virtualni svijet umjetne inteligencije obuzima svaki segment našeg života. Problem je što kod nas već duže vrijeme vlada mišljenje da svi znamo informatiku ako smo sposobni površno proguglati neki sadržaj i objaviti post na društvenim mrežama. Kritičkog razmišljanja prilikom izrade ovog kurikuluma nije bilo upravo zbog toga što su sudionici imali manjka naobrazbe u tom području. Kurikulum informatike je još JUČER zastario i potrebna mu je nadopuna satnice da bi uključio sve novitete u program, a ne ukidanje. Svaki sat nešto novo se desi ili poviri u tom polju. Svaki dan neko dijete osjeti nelagodu i nasilje u tom svijetu koji ne razumije dovoljno...mogla bih nabrajati i nabrajati. Dragi moji stručnjaci, upravo ste ukinuli pravo našoj djeci na kvalitetno obrazovanje i umjesto da gradite digitalno kompetentne građane kojima teži cijeli svijet, vraćate nas gdje smo bili prije 10 godina. Stvarno sam mislila da će se ići u smjeru napretka i kvalitete. Ovako našoj djeci ostaje samo strah i anksioznost jer se neće znati nositi sa svim što svijet nosi. Uskraćujete im pravo na bolji posao i bolji život. Nema mjesta, čovjeka i životne prilike koji od naše djece neće tražiti puno na ovom polju. A naših temelja... | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1025 | ZORAN ŠTEFANAC | Eksperimentalni program | Počet ću s... "Naglašava i da je cilj ovog programa izjednačiti priliku za sve učenike, koji će kroz program sve ili većinu odgojno-obrazovnih aktivnosti obavljati u školi, a nakon škole imat će vrijeme za sebe, obitelj i prijatelje." "Zatim da povećamo kvalitetu obiteljskog života, jer s obzirom na to da neće biti domaćih zadaća, u to će se vrijeme moći provoditi kvalitetnije obiteljsko druženje." Komentar: Tko Vam daje za pravo napisati kako ću ja ili netko provoditi kvalitetnije obiteljsko druženje? 1. "Novi izborni obvezni predmet je i predmet Svijet i ja koji će biti alternativa Vjeronauku, te će ga oni koji ne idu na Vjeronauk morati pohađat" Komentar: Što to znači "izborni obvezni predmet"?. Zašto "morati pohađati"? 2. "Nakon tog trećeg sata održala bi se rekreacijska pauza od 25 minuta, u sklopu kojeg bi učiteljice učenicima držale rekreacijske aktivnosti." Komentar: Učiteljice ili učitelji/učiteljice TZK-a. Jesu li kompetentne!? Po prijedlogu da učitelji/učiteljice TZK-a (završeni Kineziološki fakultet) izvode nastavu potonjeg? 3. Uvođenje novih predmeta Prirodoslovlje te Društvo i zajednica. Komentar: Udžbenici? Kurikul? 4. U vrijeme digitalizacije Informatika će biti 1 sat tjedno!? 5. "Što je s radom nastavnika i plaćanjem?" Komentar: Da, nisam niti mogao drugačije očekivati. Sada je fiksna 4,5%. Bruto ili neto na osnovnu plaću? Dodaci i do 25% i tako dalje, i tako dalje!? Platite učitelje/učiteljice barem približno ostalim članicama EU. Pustite učiteljima/učiteljicama da rade svoj posao, koji ih dodatno opterećuje u moru papirologije, mejlova itd. U ovo se ulazi preko noći. Gdje su rezultati "Škole za život"? | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 1026 | Davorka Hrženjak | Eksperimentalni program | Poštovani, razočarana sam ovakvim prijedlogom za izvođenje CN, a posebno smanjenjem satova informatike. Učiteljica sam informatike u osnovnoj školi 22 godine. Kada sam počela raditi škola je imala „sklepanu“ jednu informatičku učionicu, ali učenici su rado dolazili na izbornu nastavu informatike 2 sata tjedno. Danas imamo u školi računala za 3 informatičke učionice, a sada želite djeci ukinuti mogućnost svladavanja sadržaja iz područja informatike. Algoritamsko i logičko razmišljanje (koje je danas neophodno) radimo kroz 20-tak sati (i više) godišnje, a sada bi ukupna satnica informacijske i digitalne kompetencije trebala biti 35 sati godišnje. Koje sadržaje bi učenici u toj kratkoj satnici trebali usvojiti? Očekuje se da učenici znaju izraditi prezentaciju, napisati i poslati e-poruku, napisati životopis (CV), napisati seminarski rad, razumjeti i ne kršiti autorska prava, sudjelovati u e-savjetovanju, kritički razmišljati i vrednovati informacije pronađene na internetu, koristiti sve usluge e-građana… I očekujete da će to sve naučiti samostalno? Učenicima 4. razreda osnovne škole treba 15-tak minuta da uključe računalo i prijave se na office 365 sa svojim AAI@edu.hr identitetom, a ako pogriješe nekoliko puta u upisivanju lozinke (što je često) i duže. Ne znaju napisati znak @, bore se s upisivanjem velikih i malih slova, zaboravljaju se odjaviti ako ih ne podsjetimo. I što ćemo stići odraditi u 45 minuta? Prijedlog: razredna nastava - 2 sata izborna, predmetna nastava - 2 sata obavezna. Srdačan pozdrav, Davorka Hrženjak | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1027 | TOMI | Eksperimentalni program | Kao roditelj troje učenika osnovne škole mogu prijetiti da je predloženi Eksperimentalni program osnovno školskog obrazovanja ravan katastrofi i ne smije se na ovaj način pustiti u provedbu. Osnovnim školama zbog loših uvjeta rada nedostaje velik broj stručnjaka, učitelja, nastavnika i profesora, nedostaje potrebna infrastruktura i koordinacija za provedbu ovakve reforme. Postavlja se pitanje za koga se provodi ovako predloženi Eksperimentalni program, također postavlja se pitanje jesu li su naša djeca eksperiment nekim drugim državama koje planiraju bolji obrazovni sustav za svoju djecu? Kako je propala reforma škole za život, da li je to također bio nekakav ekspreminet naručen za nekog? Obrazovni sustav dokazano nije uravnotežen, dokazano nije pravedan djelomično je učinkovit i kao ovakav je jedva održiv. Obrazovnom sustavu dosta je ovako naručenih eksperimenata na našoj djeci, sigurnim koracima galopiramo u sumrak hrvatskog obrazovanja, osigurajte nastavnom kadru bolje uvjete rada, bolja primanja i izgradite potrebnu infrastrukturu to će vam biti najbolja obrazovna reforma. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1028 | Smail Hibeljić | Eksperimentalni program | Poštovanje! Promjene u školstvu su nužne, od cjelodnevne nastave nitko ne bježi, međutim na ovaj način koji je ovdje prezentiran mislim da nije dobar. Dodatna, dopunska, izvannastavne aktivnosti, satničarstvo i sve ostalo, a posebno SAT RAZREDNIKA izvan norme, izvan neposredno odgojnog obrazovnog rada. Volio bih da to objasnite kako? To pretpostavljam da je dao prijedlog jedino netko tko nije radio u školi upće ili ako je i radio nikada nije bio razrednik.Sat razrednika koji ne samo da treba ići u redovnu satnicu, nego je trebao biti povećan brojem sati. To što se piše o povećanju plaće baš i nije tako. Većina učitelja neće moći skupiti toliku normu neposrednog rada, tako da će automatski većina biti tehnološki višak. Dakle ovdje možemo vidjeti materijalna ulaganja u škole, a više se ide na uštede na tehnološkim viškovima i otpuštanjima jer bit će biti rijetki tko može sakupiti toliku normu redovne nastave. Još jednom kažem, učitelji se ne boje posla i do sada se najveći dio učitelja iskreno trudi i radi sigurno više od norme, ali se jako boje neizvjesnosti za sebe i svoje obitelji, jer vjerovali ili ne i učitelji imaju obitelji. Nadam se da ćete uvažiti neke od ovih svih komentara, ako doista želite kvalitetno školstvo za koje se zalažete! Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1029 | MARIO KAMBIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, smanjenjem satnice Informatike (ili kako će se već nastavni predmet zvati) za 50% će se učiniti nenadoknadiva šteta učenicima i njihovoj budućnosti te budućnosti našeg društva. Kvalitetno stjecanje potrebnih kompetencija u korištenju komunikacijsko-informacijske tehnologije, temeljito ovladavanje potrebnim vještinama i usvajanje znanja (u današnje informacijsko doba) je nespojivo s ovim prijedlogom i na način kako ste predložili. Siguran sam da svi koji imaju iskustva vezanog za ovu temu mogu to potvrditi i svjedočiti. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1030 | Tamara Ređep | Eksperimentalni program | Poštovani, U potpunosti se slažem sa svim prethodno iznesenim kritikama na ovaj prijedlog cjelodnevne nastave. Osobno bih se izjasnila kao roditelj djeteta osnovnoškolske dobi da ne želim da moje dijete provede cijeli dan u školi i da se nadam kako škola koju polazi neće biti eksperimentalna škola. Ne razumijem zašto bi djeca morala pisati zadaću u školi ako to ne žele i imaju druge mogućnosti koje su za njih bolje. Poštujem činjenicu da neki roditelji rade dulje, ali zato postoji produženi boravak koji se ovime misli u potpunosti maknuti. Kao učiteljica informatike s 22 godine radnog staža, ne mogu još uvijek pronaći razumno objašnjenje za smanjenje satnice informatike, obzirom na veliki interes učenika i činjenicu da živimo u „digitalnom dobu“. Svođenje informatike na 1 sat tjedno pokazuje da očito nema potrebe da svi učenici postani informatički pismeni i digitalno kompetentni građani. O samom predmetu i njegovim specifičnostima te zašto je problem izvođenje nastave 1 sat tjedno već je prethodno rečeno. Također osvrnula bih se na ostale poslove koji više ne ulaze u satnicu. U tu kategoriju stavljena je administracija, satničarstvo, dežurstvo za vrijeme odmora, itd. Ne razumijem kako je moguće to poistovjetiti. Kao satničar i administrator cijele škole, ne mogu ove prilično zahtjeve poslove usporediti s poslom koji obavljam kao dežurni učitelj. mr.sc. Tamara Ređep, izvrstan savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1031 | Maja Šikić | Eksperimentalni program | Poštovani, ovim putem izražavam ogromno nezadovoljstvo s Vašom reformom na nekoliko razina. Radila sam u cjelodnevnoj nastavi četiri godine u Rijeci te ju smatram odličnim, kvalitetnim modelom cjelodnevne nastave koja je definitivno ispred svog vremena. Kvalitetna je za učenike, roditelje i učitelje. Kao učiteljica u Produženom boravku koja ima 17 godina staža te imam kolegice s kojima radim koje imaju i puno više staža te i manje, nije mi jasno što ste zamislili da se događa s nama, bile mi plaćene od Grada ili Ministarstva, mi smo građani Republike Hrvatske koje od svoje države očekuju da se brinu o nama , a ne da nam dijele otkaze zbog loših, nekvalitetno i nepromišljeno napravljenih reformi. Većina nas koje radimo smo žene te smo ravnopravni prehranitelji obitelji te s tim otkazima ugrožavate naše obitelji. Uzalud Vam Građanski odgoj u školama kada Vi kao zreli i odrasli ljudi na ovaj način tretirate svoje građane i nije Vas za njih briga umjesto da razmišljate kako ćete što više ljudi zaposliti. Ovo je nebriga za vaše građane te niste primjer toj istoj djeci za koju smišljate reforme koje nisu kvalitetne. Vi biste trebali biti uzor toj djeci, a ne da majke koje su dobile otkaze pričaju takvu priču svojoj djeci koja nema smisla. Osim toga učiteljice koje će po Vašem modelu raditi od 8.00 do 15.00 sati nije nam nikome jasno kada i gdje će one raditi pripreme, osmišljavati ispite, pregledavati bilježnice, ispravljati ispite i pisati bilješke o učenicima. To nije posao koji možete raditi dok ste u učionici s učenicima. Nevjerojatno mi je da tako nešto odrasla osoba može ponuditi i iznijeti kao genijalnu reformu. Ovime ispadamo kao lutke u Vašoj reformi te nitko ne brine i ne mari za nas, dok se djeci pruža iskrivljena slika društva. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1032 | MARIJA BILIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, cjelodnevna nastava ne smije biti obaveza, nego IZBOR svakog roditelj. Svatko se najbolje odmara u svom vlastitom domu, a nakon odmora su moguće nove aktivnosti. Cjelodnevna nastava će za većinu učenika biti neučinkovita jer je prisilna, a ne dobrovoljna. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1033 | Marijana Berać | Eksperimentalni program | Poštovani, Kao učiteljica i kao roditelj protivim se ovakvom programu cjelodnevne nastave. U svom relativno kratkom radnom vijeku svjedokom sam već treće reforme školstva, što dovoljno svjedoči o sposobnostima prosvjetnih vlasti da nešto suvislo učine. Svima je jasno da su novci EU u džepu i da ćete gurati ovo pošto-poto jer ćete ih, ako sve ovo ne uspije, morati do zadnjeg centa vratiti. Nije mi jasno kako o reformi uvijek odlučuju ljudi koji veze nemaju s obrazovanjem (što me zapravo ni ne bi trebalo čuditi kad tradicionalno za ministre obrazovanja možemo reći da imaju veze s obrazovanjem samo zato što su nekada išli u školu). Kada je zadnji puta netko od "stručnjaka" zaista bio na terenu, vidio kako to zaista izgleda, što učitelji zaista rade, kako nam škole izgledaju. Jer po pričama koje dolaze do nas, ti "stručnjaci" koji odlučuju o budućnosti naše djece i nas učitelja, žive u balončiću, bez ikakvog doticaja sa stvarnim životom. Znate li koliko škola još uvijek radi u dvije smjene, neke i u tri? Znate li koliko škola nema prostora za adekvatno odvijanje nastave? Što je s područnim školama? Kad smo kod područnih škola, što planirate s njima? Ako ćete ih zatvoriti, kada će ta djeca dolaziti u školu i iz nje odlaziti? Kojim linijama? Znate li koliko škola nema školsku kuhinju? Kakve ćete obroke servirati djeci? Jabuku i burek? Kuhane obroke? Tko će ih skuhati? Hoćete li zaposliti nove kuhare? Tko će čistiti? Neke škole mjesecima mole da im se odobri raspisivanje natječaja za spremačice a kojekakvi uredi ne odobravaju unatoč tome što škola ima kvadraturu za još barem tri spremačice. Što je s učiteljima RN-e? Jeste li svijesni koliko je naporno predavati u prvom razredu? Ili razmišljate kao i 80 % prosječnog hrvatskog puka-oni samo sjede i igraju se. Jeste li kada vidjeli prvašića nakon 5 sati nastave? Ili njihovog učitelja? A sad biste tim istim učiteljima povećali normu. Koliko ćete platiti učitelje? Jer povišica između 15 i 25% nije dovoljna za ovo što kanite napraviti. I za kraj, kao roditelj, odbijam svoje dijete u školu poslati u 7:30 ujutro a kod kuće ju čekati u 17 sati. Djeca nisu roboti niti će biti nečiji robovi. Svako je dijete drugačije a vi biste svu djecu zatvorili u škole i natjerali ih da uče na isti način. U zimskom periodu sunca neće vidjeti. Sve što mogu na kraju reći je da se sramim biti dijelom sustava obrazovanja u Hrvatskoj. I nikada nisam mislila da ću reći da mi je žao dana kada sam odlučila život posvetiti toj profesiji. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1034 | KRISTINA REPEK | Eksperimentalni program | Poštovani, javljam se kao majka i kao učiteljica informatike. Kao majka smatram da je nedopustivo da dijete u školi provede više od 5 sunčanih sati. Ne odgovara svakom djetetu ista atmosfera za učenje i ponavljanje. Djeca su nakon redovne nastave umorna i razdražljiva te im je potreban kvalitetan odmor, a mnogima je za učinkovitije učenje potreban mir i tišina kojeg imaju u svom prostoru unutar vlastitog doma. Nadalje, kao učiteljica informatike neizvedivo je u jednom školskom satu napraviti kvalitetnu obradu nastavnih sadržaja i to još dodatno provježbati. Ako uzmemo u obzir da jedan školski sat traje 45 minuta, ponekad je potrebno 5 do 10 minuta da bi se naša oprema pokrenula za rad. Nadalje, praktični rad na računalu često se protegne i na drugi školski sat. Iz tog razloga se nastava informatike i održava kroz blok sat, upravo iz tih razloga što se u jednom satu ne može puno toga napraviti. Ovo što se spominje da bi nastava informatike bila obavezan predmet od prvog do osmog razreda ne utječe na satnicu pojedinog nastavnika jer djeca uglavnom rado pohađaju izbornu nastavu informatike. Smatram da će ovime djeca biti zakinuta za osnovno znanje informatike te će velik broj učitelja informatike ostati bez zaposlenja. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1035 | ANA MATUŠAN | Eksperimentalni program | Poštovani, nakon upoznavanja s Vašim modelom cjelodnevne nastave mogu samo iskazati ogromno nezadovoljstvo s Vašom vizijom modernog i suvremenog školstva. Upoznata sam dobro s riječkim modelom cjelodnevne nastave za koju smatram da je izuzetno kvalitetna i neusporediva s Vašim modelom. Kvalitetna je za učenike, roditelje i učiteljice te je model provjeren te postoji već dugi niz godina. Puno toga nije dobro razrađeno u Vašem eksperimentalnom programu, a moje pitanje ide u smjeru nas zaposlenika u produženom boravku koje su većinom žene i ravnopravno prehranjuju obitelj te s Vašim modelom završavaju na cesti bez posla, završavaju na birou i na teret države što opet nema smisla. Svi mi koji radimo u produženom boravku te imamo i preko 20 godina staža se ne slažemo da nas ovako degradirate jer smo bile plaćene od Grada ili Ministarstva državljani hrvatske države s radničkim pravima. Rečenica "učitelji u produženom boravku su na teret osnivača, gradova i općina te sam siguran da će oni pronaći mjesto za njih u nekim od svojih odgojno-obrazovnih ustanova" je u najmanju ruku smiješna i vrijeđa zdrav razum svih nas, Vi ste toga itekako svjesni. Još je jako važno definirati kako ste zamislili da jedna učiteljica radi od 8,00 (s dežurstvom i ranije jer mala djeca dolaze u škole 7,00 sati) pa sve do 15,30? Kada bi po Vašoj procjeni trebali pripremati materijale, ispite i pisati bilješke, sve administrativne poslove koji su se abnormalno povećali s Vašim reformama??? Jeste li Vi ikada bili u razredu od 1. do 4. razreda? Niste! Jeste li ikada vidjeli kako se radi u Produženom boravku, niste! Da jeste, ne biste nikada predlagali ovo što predlažete, a postoji model koji savršeno funkcionira godinama, ignorirate ga! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1036 | Martina Cindrić | Eksperimentalni program | Poštovani! Ako ćemo pratiti razvojne programe ostalih zemalja i uključiti se u cjelodnevnu tada je potrebno sagledati njihove koncepcije. Učenici nemaju ocjena prva dva razreda, nema udžbenika iz Prirode. Usvajanje teče polagano i temeljito. No ako upitate roditelje koji godinama imaju djecu u takovom sustavu shvatit ćete da dijete i dalje UČI kod kuće. Prvotni zamišljeni program u vidu jednog učitelja do podneva pa ručak i drugi učitelj koji bi preuzeo učenike koji žele ili trebaju pomoć u radu i provođenje aktivnosti je sasvim idealno zamišljen. Nemaju sva djeca potrebu za ostajanjem u školi. Također se postavlja pitanje koliko djece će htjeti raditi nakon toliko sati, biti zatvoreni u istom prostoru? Ipak odlazak doma mijenja okolinu i s psihološkog aspekta dijete ima odmor. Roditelji ističu kako djeca neće htjeti surađivati i smatraju da će nastati problemi. Isto tako navike učenja i samostalnosti će izostati jer će biti naviknuti na stalnu pomoć učitelja. Satnica učitelja razredne nastave seže preko 30 ako pogledamo da mora čuvati učenike za vrijeme odmora i ručka. To znači da nema dovoljno vremena za adekvatnu pripremu. Ostaje vrijeme isključivo za administraciju čime zakidate djecu za projekte ili inovativnu nastavu jer je nemoguće sve odraditi, pripremiti u navedenom satnici, a i motivacija je upitna s psihološke strane. Prekovremeni rad plaća se 50%, a ne do 25% koji vi nudite! Ipak učitelj MORA još i kući raditi jer je posao na takav način kompleksan. Također smatram da problem satnice informatike je rješiv tako da dio izbornih se pohađa nakon ručka, a potporni dio može odraditi se prije. ODUZIMANJE Tjelesno- zdravstvene kulture učiteljima koji su adekvatno osposobljeni je krajnje nepravedno. Učitelj koji provodi vrijeme s učenicima najbolje zna koliko dijete može, na koji način će ga motivirati i naučiti. Učenici u 4.r. negoduju generacijama što i dalje nisu kod iste učiteljice na glazbenoj kulturi. Tako će biti i za ovo oduzimanje. Misli li itko na dobrobit djece? Ostavljanjem Tjelesno- zdravstvene kulture učitelji imaju dovoljno sati i može još jedna učiteljica voditi popodnevni program, a učitelj imati svoja 3 sata za primjerenu pripremu i poslove. Ako želite nekvalitetan rad, lošiju nastavu u smislu inovacija i motiviranosti učenika i učitelja ovakav eksperimentalan program jer dobitna kombinacija! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1037 | Tina Abramac | Eksperimentalni program | Pozdravljam uvođenje obveznog 2.stranog jezika i kažem :"Napokon". Napokon smo stali uz bok drugih europskih zemalja. Napokon smo poslušali zahtjeve Europske komisije i omogućili svim učenicima učenje 2.stranog jezika. Bravo! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1038 | Marijana Cerovec | Eksperimentalni program | Poštovani svi, rado ću se uključiti u raspravu. Sam naziv eksperimentalnog programa postavlja visoke i plemenite ciljeve pa smatram provedbu zahtjevnom i vrlo izazovnom u vremenima kada nije uopće sporno da nam promjena odgojno-obrazovnog sustava i prilagodba novim generacijama učenika neophodno treba. Za razliku od nedavne reforme kada smo nakon mjesec dana, u listopadu čuli da iduće godine primjenjujemo ono što se još nije ni provelo kroz eksperimentalnu provedbu ; ova je zamišljena u koracima i to je ono što pozdravljam. Očekujem da će škole koje će je provoditi dati nova inovativna, najbolja rješenja za osnovne škole u Hrvatskoj i da će se to konkretno implementirati u novi sustav. Osobno mislim da je vrijeme krenuti u strukturnu i organizacijsku reformu i početi mijenjati obrasce ponašanja. Moramo biti svjesni neujednačenosti u materijalnim, tehnološkim i kadrovskim uvjetima škola diljem lijepe naše te činjenice da se to ne može preko noći ispraviti. Moramo dopustiti promjene prema uzoru na razvijenije zemlje od nas. Moje je iskustvo rada u školi tridesetogodišnje i dobro sam upoznala tromost sustava i otpor prema promjenama. U prijedlogu eksperimentalnog programa izdvojila bih podudarnosti sa našom organizacijom rada unutar škole: u jednoj smo smjeni, nastava počinje u 8.00 h, imamo doručak ujutro a nudimo ručak učenicima koji ostaju dulje u školi nakon 6. sata, nakon ručka imamo izborne predmete, dopove i dodove, te izvannastavne aktivnosti. Ako uzmemo u obzir učenike osmih razreda koji su izabrali tri izborna predmeta, njima školske obaveze u dva dana tjedno traju do 15.00 sati. Ako će učenik sudjelovati u nekoj aktivnosti , čak i četiri dana tjedno može mu trajati do 15.00 sati. To je naša sadašnja realnost. Znači da pomak u eksperimentalnu provedbu za neke učenike neće predstavljati drastičnu promjenu. Ono što predlažem je mogućnost oformljavanja učeničkih grupa podrške i pomoći za koje škola smatra nužnim, te preispitati je li obaveza učenika biti na programu A2 u sve dane tjedna neophodna ili o tome može odlučiti učitelj / razrednik / stručni suradnik. Radno vrijeme učitelja, stručnih suradnika, osoblja, asistenata odn. svih zaposlenika škole moraju se urediti u skladu sa zakonskom regulativom. Omogućiti im ugodno radno okruženje, pauze, veće odmore, potrebnu opremu za rad te uz sate nastave predvidjeti i vrijeme dežurstva. Naime, s obzirom na povećanu minutažu odmora treba više vremena posvetiti dežurstvu. Možda je dobro razmisliti o dodatnom zapošljavanju učitelja razredne nastave, a svakako omogućiti školama koje prema standardu nemaju dovoljan broj stručnih suradnika , i zapošljavanje kadra koji nedostaje. Pozdravljam odbacivanje domaćih zadaća i novi predmet Praktične vještine. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1039 | Domagoj Matić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao jedan FER-ovac koji je lud i odlučio se posvetiti mladim mozgovima najponiznije vas molim da preispitate vašu odluku s ljudima s fakulteta i ostatkom struke. Smatram da u današnje vrijeme gdje je programiranje postalo „bauštela 21.stoljeća“ i gdje je u svijetu nedostaje dobrih programera i ljudi koji se znaju dobro služiti računalom našoj budućnosti pucamo u koljena ako im damo samo 1 sat informatike tjedno. Moje malo iskustvo mi pokazuje da 1 sat tjedno bi bilo iznimno malo za niže razrede dok se obave neke jednostavne stvari kao što je paljenje računala, ponavljanje uz jako im zabavni Kahoot, prijava na Webmail ili slične stvari traju jako dugo. Također za starije učenike programiranje ako želimo da ga razumiju i da se danas sutra mogu zaposliti kao programeri s ovom satnicom bi bilo nemoguće. S druge strane ideja o CN. Zašto bi bila obvezna za sve, zašto ne bi jedan roditelj koji radi od doma i želi ručati sa svojim djetetom imao tu priliku. Zašto majka koja ne radi i brine o djeci, sprema im i kuha ne bi mogla brinuti o odgoju svoje djece i provoditi s djecom vrijeme i u učenju i u odmoru. Molim vas da preispitate svoju odluku, jer vašim činom smatram da ne pomažete budućnosti zemlje i ne dajete djeci mogućnosti da se zaintrigiraju za informatiku i ispravan rad s računalom. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1040 | Jasminka Dubravica | Eksperimentalni program | U mom dugogodišnjem radu prošla sam mnoge reforme. Mnoge od njih su bile dobro zamišljene, ali loše realizirane. Mnoge su došle i prošle. Ne slažem se ovim eksperimentalnim programom jer prisiljavamo djecu da cijeli dan borave u školi, određujemo im kad će pisati domaće radove... A gdje je obiteljski život, druženje s prijateljima gdje i kako oni žele? Također smanjiti satnicu Inoformatike u današnje doba je vrlo nerazumno. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1041 | Petra Žganec | Eksperimentalni program | Poštovani, Dokument CN je bolno čak i čitati. Učiteljica sam koja rado prihvaća novitete i promjene koje donose dobrobit učenicima, ali ovdje je toliko toga nedorečeno, toliko toga se na pogrešan način želi promijeniti. Od sveg lošeg, a ima ga, izdvojila bih rečenicu koja odmah na prvu ruši cijeli ovaj pokušaj „nečega“ jer se „to“ ni ne može drugačije nazvati: Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima. Želite li vi reći da ako roditelji pošalju svoje dijete da što više vremena provede u školi, da će imati kvalitetniji život??? Ovo vrijeđa na toliko različitih načina i na toliko različitih nivoa. Ako je smisao obrazovnog sustava čuvanje djece kako bi roditelji imali kvalitetniji život i više vremena za kavicu, onda nam spasa nema… I kao majka i kao učiteljica, borit ću se da moje dijete nikad ne doživi tu vašu cjelodnevnu nastavu! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1042 | Ana Lapčević | Eksperimentalni program | Poštovani, ovim programom će učitelji u produženom boravku završiti na burzi rada, ne samo oni. Učenike ćete izolirati od roditelja i obitelji, uskratiti im slobodne aktivnosti koje su započeli, ili, žele, a škola im ne može pružiti. O stručnom aspektu programa prethodnici su rekli NE, što podržavam. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1043 | Ana Lasić | Eksperimentalni program | Poštovani, Kao netko tko je završio informatiku, kao netko kome su tijekom cijelog obrazovanja govorili kako ga čeka svijetla budućnost, kao netko tko je čitavo djetinjstvo sanjao o tome da predaje informatiku u školi, pišem ovo u nadi da ćete ipak donijeti drugačije odluke. Smatram da je uvođenje CN na ovaj način krajnje nemoralno i nerealno, jer se ne misli ni na koga. Zar će netko od nas učitelja ili djece imati vremena za obitelj, prijatelje i druženje? Zar će djeca uspjeti biti koncentrirana na nastavu toliko dugo ili će jedva čekati da dođu kući? Nemam ništa protiv povećanja satnice HJ i MAT, ali smanjenje satnice informatike na 1 sat tjedno? Smatram da očigledno nitko tko predaje informatiku u osnovnoj školi nije sudjelovao u ovom Vašem programu. u 1. razredu 10 sati učimo dijelove računala, što možemo s njima napraviti u ostalih 25 sati? Da ne govorim o tome kako je sva oprema zastarjela i da treba i po 10 minuta da se jedno računalo uključi. Vjerujem da nema učitelja koji nije isfrustiran Vašom odlukom i vjerujem da će 95% učitelja, nastavnika, profesora podržati štrajk u još većem broju nego prošli put, jer Vašim činom gazite školstvo i uskraćujete djeci pravo na slobodu. Srdačan pozdrav, Ana Lasić, mag. educ. inf. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1044 | Kristian Iskra | Eksperimentalni program | Poštovani, Ovaj komentar stavljam kao učitelj predmeta Informatika, o mnogim drugim stavkama dalo bi se dodatno pisati, ali zbog kratkoće ograničiti ću se samo na svoj predmet. Smanjenje satnice djelovati će katastrofalno na buduće generacije učenika. U dobu tehnologije kada pripremim sat za više razrede o umjetnoj inteligenciji u listopadu, a već u veljači taj isti je jako zastario – smatrati da jedan sat informatike od prvog do osmog razreda je dovoljno ravno je pucnju u vlastitu nogu i planu da se ide na olimpijadu (života). Na stranu programiranje (za sad) i ostale stavke kurikuluma – što se tiče digitalnih kompetencija – jednom zauvijek treba reći - klizati prstom po zaslonu nije digitalna kompetencija! To je na rangu izjave da djeca kad upišu prvi razred osnovne škole znaju brojati do deset, pa ajmo ukinuti onda matematiku u prvom razredu. Znate li vi da preko 25% petaša izuzetno slabo koristi miš? Bezbrojna su navođenja kolega i ostalih što sve mi radimo i zašto su dva sata – premalo nastave informatike. Kažem premalo, jer dva sata za sve osim programiranja je dovoljno – ali programiranje zahtjeva dodatni angažman – jer programiranje je - pojednostavljeno – logika i programski jezik – a očekivati da tako nešto u jedan sat (uz ostale kurikulume informatike) učenici rade je ravno očekivanju da temeljem jednog zadatka obrađenog na satu matematike svi učenici na ispitu budu najmanje pozitivni. Što je sa učenicima koji imaju IOOP ili prilagođeni program – iz godine u godinu sve ih je više i naravno da zahtijevaju povećanu pažnju i same prilagodbe u programu te pomoć. Kako to sve stići u jedan sat i održati kvalitetan prijenos znanja svim učenicima? Dakle – minimum je dva sata informatike, a bilo bi dobro i dodati dodatne sate za programiranje. A vezano ludost za ostale poslove koji to postaju (a sada to nisu) od satničara na dalje – ali ponavljam osvrnuti ću se na dio za informatiku: 1. IKT podrška – dolazak servisera dođe najmanje 15€, da klikne nešto ili resetira nešto ili išta napravi – još najmanje 15€. To je svakodnevna pojava u školi bilo kojeg učitelja informatike. Neću niti govoriti o pomoći u administraciji škole, tabletima, računalima i svemu što god ima tikpu za uključiti – iskreno očekivao sam da će nam se to priznati DODATNO a ne oduzeti. Radim u školi od 40 razreda, praktično radim dva posla (jedan održavanje i jedan učitelj informatike), s tim da održavanje je samo dva (2) sata – i to će se ukinuti. Koliki će trošak doći školi (zatim osnivaču pa zatim državi)? 2. Mrežna stranica – svakodnevne objave zahtijevaju vrijeme, održavanje – tvrtke koje održavaju mrežne stranice itekako koštaju – a do sada je to (sitno) ulazilo u satnicu – ovime tko će to raditi besplatno (jer realno tko je osposobljen to raditi i zašto bi svoje znanje besplatno dijelio/radio?). 3. E-dnevnik/matica – izuzetno zahtjevno zaduženje koje traži najveću koncentraciju, organiziranost i stalnu dostupnost. Kompletna online dokumentacija škole je u tom zaduženju. A to se kroz godinu itekako nabere preko ta dva sata tjedno izuzetno osjetljivog posla – koji uostalom traži specifične kompetencije. Tko će to raditi po novome? 4. Voditelj ŽSV-a – biti odgovoran za organizaciju stručnog vijeća u županiji, koordinirati s AZOO, biti na dispoziciji kolegama, organizirati i držati izlaganja – zahtijeva puno više vremena nego do sada danog. Tko će to raditi? 5. Razredništvo – moj je prijedlog ne samo pustiti dva sata, nego to dodatno i financijski nagraditi (razredništvo zaista zaista, ali zaista zahtijeva puni angažman koji daleko nadilazi ta dva sata) I za kraj – uzmimo neku školu sa 16 razreda (A i B). Tu učitelj informatike neće imati punu satnicu. Uz to odrađivati stvari koje su sada u satnici i škola se na njega oslanja. Dodajmo da u ovom trenutku u toj istoj školi radi i još jedan učitelj informatike – kojem se sprema otkaz. Tko će ostati raditi? Osobno obožavam svoj poziv, ali imam obitelj, a tako i 99% kolegica i kolega – tko će ostati predavati? Bez pune plaće raditi posao koji je tražen u drugim granama osim prosvjete ( ili biti ovaj koji je dobio otkaz)??? U kratko vrijeme u zadnjih 48 sati – niti jedan kolega učitelj informatike, niti ijedan drugi učitelj s kojim razgovarao ne slaže se s najavljenim promjenama. Niti jedan roditelj s kojim sam komunicirao. A na kraju – niti jedan učenik nije imao pozitivno mišljenje da se informatika smanji na jedan sat (za dio što je njima eto važno) Molim odgovorne, promislite što radite, unazaditi ćete nastavu općenito, a nastavu informatike (nepovratno) osakatiti. Napominjem još jednom – ima mnogo drugih područja gdje su također ogromni problemi, ali ja sam se držao samo svog predmeta. Molim Vas, stanite s ovim i ovakvim planom. U nadi da će ovo išta promijeniti Kristian Iskra, učitelj mentor | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1045 | Marina Žugaj | Eksperimentalni program | Ne želimo Informacijske i digitalne kompetencije, želimo natrag Informatiku s barem 2 sata tjedno. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1046 | ZVONIMIR ANDRIŠEK | Eksperimentalni program | Poštovani, U vremenu kad je sve u svijetu informatizirano i ne postoji posao koji na ovaj ili onaj način nije u doticaju s digitalnim tehnologijama, počevši od poljoprivrede pa do samog IT sektora Vi smanjujete satnicu Informatike. Isto tako tko god da je pisao ovaj program ni na koji način nije razmišljao o roditeljima, učiteljima a ponajmanje o djeci i iz tog razloga veliko NE ovakvoj cjelodnevnoj školi. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1047 | Edita Brljak | Eksperimentalni program | Poštovani, čitajući ove silne komentare moram uočiti nisam naišla niti na jedan komentar koji bi podržao ovaj program cjelodnevne nastave. Razlozi su jasni i slažem se u potpunosti sa svakim odgovorom. Žalosno je zapravo da su se ljudi potrudili i iscrpno iznijeli sve argumente, a nekako ne vjerujem da će se uopće netko od vas potruditi sve pročitati i uopće razmisliti o tome što vam govore ljudi koji rade u školi i imaju jasnu predodžbu na temelju dosadašnjeg iskustva kako će to sve skupa izgledati. Smatram da ovaj model nikome ne donosi ništa dobro. Zgodno je to sve osmišljeno, ali u praksi to ne izgleda baš tako, a to mogu znati samo ljudi koji rade u razredu i znaju sve što taj rad nosi sa sobom. Ovo će sve skupa izgledati baš kao život na društvenim mrežama - u javnost prikazano kao savršenstvo bez mana, a u pozadini će se skrivati očajni i iscrpljeni učenici, učitelji i roditelji koji moraju biti žrtve ovog neuravnoteženog, nepravednog, neučinkovitog i neodrživog sustava bez mogućnosti odabira žele li to ili ne. Iz svega ovog posebno sam zgrožena namjerama uvođenja informatike kao obveznog predmeta 1.sat tjedno. Razlog je taj što radim upravo kao učiteljica informatike i znam izgubiti prvih 15-ak minuta da učenici uopće uključe računala i da se svima učitaju svi potrebni programi za rad (a u nekim razredima imam i 29 učenika pa možete misliti kako to izgleda). Jako je velika zabluda da učenici već ionako sve znaju jer su s mobitelima u ruci od rođenja - vjerujete mi, u 5. razredu u početku odvajam 30-ak minuta (od 2 školska sata u bloku) da učenike naučim spremiti običan Word dokument na računalo i da u daljnjim satovima onda to možemo usavršiti (jer nisu svi učenici jednakih sposobnosti i ne shvate svi odjednom). Nadam se da ćete bar saslušati mišljenja ljudi koji rade u školama jer drugo osim štrajka u ovom slučaju ne vidim kao rješenje. S poštovanjem, Edita Brljak, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1048 | ROMANA KIŠIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam razredne nastave u produženom boravku. Smatram da su reforme potrebne, ali ne na ovaj način. Osvrnut ću se na produženi boravak. Tek sam ove godine uspjela dobiti posao na neodređeno (diplomirala sam 2011.godine) i već moram razmišljati o traženju novog posla jer ću kao i većina mojih kolega/kolegica ostati bez posla, a s time i bez primanja. Nedavno sam postala i majka male djevojčice te više ne mislim samo na sebe već mi je ona u prvom planu. Kako će nas osnivači zbrinuti? Govori se da će dio učitelja ostati raditi u školama (gdje, kako, koliko dugo, koje radno vrijeme...?), dio će biti raspoređen u druge odgojno-obrazovne ustanove (kamo,?). smatram da je ovo degradirajuće prema nama učiteljima iz produženog boravka jer smo uvijek zadnja rupa na svirali a ovime dokazujete da uopće ne mislite na nas kao obrazovne djelatnike. Učenicima smo važni kao i učitelji razredne nastave koji im predaju u redovnoj nastavi. Čak i važniji ponekad jer im se možemo posvetiti više što se tiče emocionalnih potreba, puno više vremena provedemo razgovarajući o njihovim željama, interesima, potrebama, emocijama... Čim dođu u razred znamo jesu li tužni, sretni, razočarani, ljuti. Uvijek nam se povjere i imamo blizak odnos. Produženi boravak u mojoj školi funkcionira odlično. Roditelji koji imaju potrebe za PB, upisali su svoju djecu i zadovoljni su načinom rada. Dolaze po djecu kad završe s poslom, neka djeca idu sama pješice doma kad završe s pisanjem zadaće, učenje, radionicama, druženjem s vršnjacima. Nitko ih ne prisiljava da budu u školi do 16-17h. Svako dijete je individua i radi na svoj način. Neka djeca jednostavno ne mogu funkcionirati tako dugo u školi, potreban im je mir i tišina i za pisanje zadaće i za učenje. Smatram da se i djeca i roditelji žele družiti u svoje slobodno vrijeme koje ovom reformom neće ni imati. Mnogi od njih idu i na izvanškolske aktivnosti od kojih neke počinju već oko 14h. Kad će ići na te aktivnosti ako će biti u školi do 15-16h? Hoće li morati odustati od svojih interesa i želja, "zakopati" svoje hobije? Reforme su potrebne, ali samo one koje su dobro osmišljene i na dobrobit svih. Ova reforma nije na dobrobit ni učitelja ni učenika, a ni roditelja. Nešto provoditi, samo da se može reći kako se provodilo, nema smisla ako svi ne sudjeluju aktivno i ako ih te promjene ne motiviraju. Jedina motivacija ove reforme je pronalazak posla van struke, van školskih ustanova. LP | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1049 | NINA MIKIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Ideja cjelodnevne škole nikako ne ide uz pojmove uravnotežen, pravedan, učinkovit, a ponajmanje održiv sustav. Sam naslov programa je obmanjivanje javnosti na perfidne načine. Cjelodnevna škola za djecu nikako nije korisna, poželjna niti će podići razinu dobrobiti. Nikako ne može biti obavezna za sve učenike podjednako jer to definitivno nije pravedno. Kao učiteljica razredne nastave i kao majka dviju djevojčica ne podržavam ovaj program jer ne želim da moja djeca niti moji učenici provode dane zatvoreni u učionici zbog nečije čudne ideje o tome što je uravnoteženo, učinkovito i pravedno. Drugi komentatori čije komentare podržavam su izrazili protivljenje programu te razloge zbog kojih je program pogrešan za sve uključene u odgojno-obrazovni proces. Naravno, svima je jasno da je MZO novce dobilo i da mora silom implementirati jako loš eksperiment umjesto da novac iskoristi da se podigne životni standard učenika u školama koje nemaju osnovne potrebe kao što je kuhinja i blagovaonica (da djeca pojedu kvalitetan obrok sjedeći za stolom) ili dvorana za TZK ili namještaj koji nije star 20 i kusur godina. Nadam se ipak da se varam i da će se odustati od provedbe ovog najblaže rečeno loše osmišljenog eksperimenta. -Nina Mikić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1050 | Mario Bublić | Eksperimentalni program | Poštovani, toliko je bolno i frustrirajuće gledati što radite od nas učitelja/nastavnika. Koji "lumen" u 2023. godini može predložiti smanjenje satnice predmeta "Informatika" a većina populacije ove naše domovine ne zna pravilno uključiti i isključiti računalo? Tko se to usudi ubiti informtaiku u nastavi a istodobno informatizirati i digitalizirati cijeli državni sustav i očekivati manje redove u bankama, poreznim upravama, mirovinskim pultovima i sl... Nadalje, na temelju čega je odlučeno da djeca ostaju toliko dugo u školi a koncentracija za učenje im već kod trećeg/četvrtog sata pada na nulu? Postoje li studije negdje o svemu tome, ili samo kopiramo tuđe obrazovne sustave, kao i cijene, a standard i uvjeti su takvi kakvi jesu? Od mene jedan VELIKI nedovljan(1) te podnosim papire za produženu nastavu jer niste usvojili osnovne ishode učenja. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1051 | Patricia Zadravec | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam informatike koja predaje u razrednoj nastavi. Od ovog cijelog dokumenta, pohvalno je jedino to što se Informatika uvodi kao obavezni predmet. Međutim, srezati satnicu na 1 sat tjedno u 21. stoljeću kada je ona prijeko potrebna u svim segmentima je SRAMOTNO. U jedan sat se s učenicima ne stigne napraviti ništa. Da ne spominjem razrednu nastavu! Potrebno je imati na umu da se ti učenici uče osnovama i većinu stvari je potrebno nekoliko puta ponoviti te je praktičan rad neizvediv u tako kratko vrijeme. Do sad smo se trudili opremiti naše škole da bi sada ta ista oprema skupljala prašinu, jednako kao i učitelji informatike koji će masovno dobiti otkaz radi unatoč školovanju! Nadalje, nikako se ne slažem s uvođenjem cjelodnevne nastave koju ste predstavili. Učenicima želite nametnuti izvannastavne aktivnosti koje učenici sa sigurnošću neće odabrati zbog vremena održavanja istih. Učenici su već sad umorni i dekoncentrirani nakon 5. sata, a kamoli da će ostajati na izvannastavnim aktivnostima na koje nisu dužni dolaziti. Također, ovo je odvajanje djece od vlastitih roditelja. I dalje postoji jako puno škola koja nemaju produženi boravak zbog toga jer roditelji nisu zainteresirani da im dijete ostaje u školi većinu dana, tako da se to niti u cjelodnevnoj nastavi neće promijeniti iako vi to uporno forsirate! Djeca, kao i njihovi roditelji, žele da oni imaju život i izvan škole. Gdje su tu učenici s poteškoćama koji ne mogu svoju koncentraciju držati 45 minuta u komadu? Njih ste zaboravili u potpunosti. Kako mislite da će oni izdržati cijeli dan u školi? Sramotno je također što učiteljima želite nametnuti cjelodnevni rad, dok niti jedna škola u RH nema potrebne uvjete za rad! Imajte na umu da je ovo vaš korak natrag, a ne naprijed! Lijep pozdrav s nadom da će ovaj eksperiment propasti prije nego što je započeo! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1052 | Ivana Črnelč | Eksperimentalni program | Poštovani, Kao zaposlenica u sustavu odgoja i obrazovanja moram primijetiti da u eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave postoji nekoliko nedorečenih i nejasnih stvari i molim da se uzme u obzir da škole nisu opremljene za izvođenje ovakvog tipa nastave. Sve dok u svim osnovnim školama ne postoji potrebna infrastruktura, iluzorno je očekivati da bi ovakav tip nastave mogao zaživjeti. Dobar dio škola radi u dvije smjene, većina nastavnika nema svoje kabinete, dobar dio škola nema prostorne kapacitete za podjele učenika u manje skupine, dvorane su u nekim školama u lošem stanju itd. Navodite se da je cjelodnevna nastava pravedan i održiv sustav obrazovanja, no ne vidim kako je to moguće ako nemaju svi ni približno jednake uvjete. Potrebno je prvo osigurati infrastrukturu, a zatim reformirati odgojno-obrazovni proces. Nadalje, zaduženja učitelja smatram vrlo zabrinjavajućima. Na sva se zvona ističe rasterećenje i dignitet učitelja, no iz ovoga dokumenta proizlazi da dobar dio poslova koji se obavljaju u školi ne ulazi u satnicu nastavnika. Recimo, satničarstvo se ubraja u ostale poslove (a to je u većim školama izuzetno kompliciran posao koji iziskuje priličan broj radnih sati). Slično je i s vođenjem međunarodnih projekata. Voditi primjerice Erasmus+ projekt, posebno ako se radi o strateškom partnerstvu, izuzetno je zahtijevan posao koji iziskuje vrlo velik broj radnih sati jer uključuje pripremu i pisanje projektne prijave, budžetiranje projekta, pripremu i organizaciju aktivnosti i putovanja, vođenje financijske evidencije, administraciju projekta, izvješćivanje prema AMPEU itd. Nemoguće je da netko iole ozbiljan očekuje da učitelji to rade u svoje slobodno vrijeme bez ikakve naknade i/ili umanjenja satnice. Također, smatram da su informatičari posebno zakinuti jer im je satnica predmeta svedena na jedan sat tjedno (velik broj djece od 1. razreda pohađa izborni predmet informatika koji se odvija tijekom dva sata tjedno). Informatika je vrlo važan predmet s obzirom na to da na današnjem tržištu rada čovjek bez IKT kompetencija nije konkurentan. Osim toga, od tih se istih informatičara očekuje da pružaju IKT podršku bez ikakve naknade. Nastavnici informatike već su sad deficitarno zanimanje, a ovakvim statusom taj bi se deficit mogao samo povećati jer su njihove plaće potpuno nesrazmjerne opsegu posla koji obavljaju (u privatnom sektoru informatičari mogu zaraditi mnogo više radeći jednako ili manje). Kao roditelja osnovnoškolca i predškolca zabrinjava me uvođenje cjelodnevne nastave jer ona podrazumijeva obavezu boravka u školi do popodnevnih sati. Budući da radim u smjenama, za mene bi to značilo da djecu svaki drugi tjedan gotovo uopće ne vidim. Zbog toga moje dijete koje pohađa OŠ ne ide ni u produženi boravak jer ipak je jasno da škola ne može zamijeniti roditelje i da mora biti osigurano vrijeme koje će učenici i roditelji provoditi zajedno. Sustav cjelodnevne nastave, koji roditeljima ne ostavlja mogućnost izbora, zakida sve roditelje koji rade popodnevne smjene ne omogućujući im da sa svojom djecom provode vrijeme. Osim toga, kao roditelja zabrinjava me i dio dokumenta koji govori o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Nije jasno koje će to aktivnosti biti ponuđene i tko će ih provoditi, a čak i ako dijete ne odabere ništa od ponuđenog u školi jer se želi baviti nekim sportom koji škola nije ponudila ili primjerice pohađati glazbenu školu, značajno je smanjen raspon termina u kojima može pohađati aktivnosti izvan škole. Nije isto ako dijete završava s nastavom u 12:20 i može imati trening ili sate u glazbenoj školi u 13 ili 14 sati (pogotovo ako se radi o individualnim satima) ili ako je u školi najmanje do 15 sati jer tada bilo koji drugu aktivnost ne može započeti prije 16 sati, a to ponovno znači da je vrijeme koje može provesti sa svojom obitelji minimalno. Smatrate li doista da je cjelodnevna nastava za sve roditelje način na koji se ostvaruju "brojne poželjne indirektne posljedice na roditelje/skrbnike i kvalitetu obiteljskog života"? Smatram da je sadašnji model produženog boravka daleko pravedniji i prilagodljiviji potrebama roditelja jer svaki roditelj može izabrati model koji odgovara potrebama obitelji i djeteta. Općenito, smatram da postoje gorući problemi koje je potrebno rješavati (deficitarna zanimanja, odnosno osiguranje stručnog kadra iz primjerice matematike i informatike te poboljšanje infrastrukture - izgradnja novih škola, obnova škola, povećanje prostornih kapaciteta i opremljenosti škola) te da se je u uvođenje cjelodnevne nastave ušlo nepromišljeno i s nedovoljno pripreme. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1053 | Marjana Goričanac | Eksperimentalni program | Kao i ostali, smatram da je smanjenje satnice Informatike vrlo nazadno u današnje vrijeme i potpuno neshvatljivo. Uvođenje Informatike kao obveznog predmeta u svim razredima ne kompenzira smanjenje satnice jer ionako većina učenika pohađa Informatiku. Trebali biste imati te podatke i njima se voditi u planiranju svojih eksperimenata. Izražavam i svoje protivljenje cjelodnevnoj nastavi. Nadam se da prostore škole namjeravate opremiti udobnim kaučima, djeci dozvoliti da odmore izute noge na mekanim tepisima... Cjelodnevno sjedenje na tvrdim i hladnim, mahom oštećenim stolicama bilo bi izazov i izdržljivim odraslim osobama. Osobno ne mogu održati pažnju na strukturiranoj aktivnosti više od 45 minuta, a kako je tek djeci, osobito onoj s teškoćama. Vjerovali ili ne, učenici jedva čekaju da iz škole pobjegnu kući. Dosta njih se ne želi baviti izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, jer npr. vole vrijeme provoditi pomažući obitelji u svakodnevnim poslovima u domaćinstvu i na poljoprivrednim gospodarstvima. Vidim da stručne suradnike, koji su već članovi brojnih povjerenstava, namjeravate opteretiti s „više važnih profesionalnih uloga i radnih zadataka“. Svakodnevica nam se ionako svodi na preživljavanje. Imate neke ideje o dodatnom radu s učenicima s teškoćama individualno i u grupama. Učenici s teškoćama se mentalno iscrpe na nastavi, a zatim bi trebali pohađati i dopunsku nastavu. Nakon svega toga, trebali bi dolaziti na utvrđivanje istih nastavnih sadržaja kod stručnog suradnika edu.-reh. profila. Probala sam – učenici uglavnom ne dolaze jer im je svega dosta, iscrpljeni su. Jednako bi bilo meni da me se uporno trenira u izvođenju gimnastičkih vježbi. Možda bih manje padala sa grede, ali bih bila frustrirana i puna neprijateljskih osjećaja prema školi. Uostalom, što se postiže s više „drilanja“ učenika s teškoćama u obrazovnom smislu? Oni imaju neka svoja ograničenja koja neće nadići s više podučavanja i vježbanja. Postići će se jedino narušeno duševno zdravlje i manja spremnost da agoniju nastave srednjoškolskim obrazovanjem. Pustimo ih na miru. Stručni suradnici bi trebali imati više vremena da se usmjere na edukaciju učitelja i savjetodavni rad. Da ne pričamo o osmišljavanju i provedbi projekata… Podržavam sve oblike organiziranog otpora ovom eksperimentu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 1054 | Tea Pavičić Zajec | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica razredne nastave s pojačanim predmetom informatika, kao doktorica informacijskih i komunikacijskih znanosti te kao školski projektni koordinator s diplomom voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova smatram ovaj prijedlog (a nadam se da će na tome i ostati) potpuno neozbiljnim, neprihvatljivim i ponižavajućim za nas učitelje. Prije svega, kako je moguće da se uvode promjene u postojeći kurikulum informatike koji se tek nedavno (prije 3 godine) mijenjao zahvaljujući kojem je dosta učitelja informatike konačno dobilo priliku da se zaposli. Gdje su rezultati evaluacija koje ukazuju potrebu za ovakvom vrstom promjene? Uz to, naravno, mladi ljudi koji su tek nedavno uspjeli dobiti posao, digli kredite i krenuli oformiti obitelj ostaju bez posla. Nadalje, izjave poput "učenici će tijekom cjelodnevne nastave kvalitetnije provoditi vrijeme"; "učitelji će imati bolje uvjete za rad"; "svi učenici će postići jednaku razinu usvojenosti ishoda",....može izreći samo osoba koja nije provela u razredu ni jedan radni dan. Nažalost, učenici, posebno nižih razreda već nakon četvrtog sata gube bilo kakvu motivaciju za rad, koncentracija im je na minimalnoj razini, umorni su i nemirni te jedva čekaju da nastava završi. Prijedlog ove besmislene cjelodnevne škole uključuje nove predmete koje će eto predavati učitelji koji nisu za njih osposobljeni niti su na fakultetima slušali predavanja i metodike o navedenome, dok za predmete poput TZK za koji su polagali metodike i slušali predavanja najednom više nisu osposobljeni ni dovoljno kompetentni. Iskreno se nadam da će netko ipak realno sagledati situaciju, konzultirati se s psiholozima, pedagozima, znanstvenicima vezano uz promjene koje se planiraju provesti te barem na sekundu razmisliti i o tim svim ljudima koji će ostati bez posla i satnice u slučaju provedbe "cjelodnevne škole". Za kraj, kao majka dvoje male djece, nikako ne bih htjela da uđu u taj sustav i da budu u školi cijeli dan. Iako znam da glasovi nas učitelja nisu važni i nitko ih neće uzeti u obzir (kao što je situacija i u struci), drago mi je da sam barem javno iznijela svoje nezadovoljstvo. Lijep pozdrav svima! Tea Pavičić Zajec | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1055 | MARIJA BUHIN HUZANIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, nije moguće da sva djeca uče na isti način i istom brzinom usvajaju odgojno obrazovne ishode. A2 dio treba biti izborni kao što je sada produženi boravak. Nekoj djeci nije potrebno ostajati tako dugo u školi, onim roditeljima kojima je to potrebno djeca će ostajati u školi. Trebalo se produženi boravak koji već imamo ponuditi svima u OŠ na izbor, a ne obvezati djecu da budu u školi do 15, 16 sati. Kao roditelj to ne želim za svoju djecu jer imaju mogućnosti razvijati se svojim tempom. Tko će od učenika pohađati ikakve izvannastavne aktivnosti, dodatne i dopunske? Nitko jer će biti preumorni i željni otići iz škole. Kao što je ministar Fuchs rekao na presici, to mora biti izbor roditelja i učenika. Program CN ima puno nedorečenosti i nedefiniranosti poslova učitelja koje je trebalo detaljno razraditi i propisati da se zna tko što radi i za kolike novce. Razredništvo nije dovoljno plaćeno jer je obujam posla i ovako prevelik. Pozdravljam uvođenje drugog stranog jezika kao redovnog, ali se ne slažem sa smanjenjem satnice Informatike koja je neophodna za funkcioniranje društva. Informatika je trebala ostati kao i do sada 2 sata tjedno, no trebalo je staviti da je obavezan predmet. Tko će provoditi rekreacijske vježbe tijekom odmora, ja za to nisam studirala pa se ne smatram kompetentnom. Tko će dežurati pod odmorima, hranom.....tko će i kada i gdje ispravljati pisane provjere, pripremati nastavu, bilježiti bilješke, pisati mišljenja, izvoditi terenske i izvanučioničke nastave, tko će vodititi računa o učenicima s teškoćama u razvoju i učenju, provoditi brojne projekte...Treba nam vojska ljudi za ovo. Rad s djecom ne može se uspoređivati s radom u uredu od 8 sati. Kao što je savjetnik ministra Burušić rekao povećat će se mišljenje o učiteljima u društvu. Zašto? Zato jer ćemo biti 8 sati u ustanovi pa će nas se više cijeniti? Zar je cilj provođenja reforme da učitelji budu 8 sati u školi kako bi društvo smatralo da mi radimo pa nas tako cijenilo? Iako nisam 8 sati svaki dan u ustanovi - u školi, nego dio posla odrađujem i kod kuće i vikendom, moj radni tjedan ima 40 sati rada tjedno, a često i više, bez obzira koji je dan i koje je doba dana. Ovakva reforma zahtijeva analizu mišljenja cijelog društva te se osim radnika u odgojno - obrazovnim ustanovama treba konzultirati i s roditeljima. Sve se može riješiti ako A2 bude izboran. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1056 | GORAN REBRAČA | Eksperimentalni program | Eksperiment, samim svojim imenom opravdava provedbu - nema drugog načina kojim bi se dobila povratna informacija sa terena/škole. Postavke eksperimenta su nešto drugo. Jasno je da svatko svojim komentarom vuče na svoju stranu (predmet), pa ću tako i ja. Od 1998. radim i predajem Tehničku kulturu. Oduzeta nam je satnica, logično (sarkazam), pošto tržište rada ne zahtjeva proizvodna zanimanja. Djeci ne trebaju temelji rada i stvaranja vlastitim rukama i promišljanjem. Tržište ne treba keramičare, bravare, zidare, armirače, električare, elektroničare, građevinare, arhitekte....stvaramo "kviz" djecu, nezainteresiranu, preopterećenu. Kako da upisuju strukovne škole i fakultete, kad im je satnica TK svedena na 1 sat tjedno... Obrazovni sustav se treba prilagoditi potrebama tržišta rada. Rimac nam iskače iz svih vjesti i slični njemu - temelj je dobio u osnovnoj školi, na kojim satima? Tehnička kultura, tj. STEM predmeti trebaju biti TEMELJ satnice. Klinci gube interes za nastavu nakon 5 sata, nisam siguran kako će izdržati taj sustav cjelodnevene nastave.... a ono malo izvrsnih ionako idu na INA poslije 6 sata i ići će..njih ne treba "siliti" na to... Srdačan pozdrav Goran Rebrača, učitelj-savjetnik TK | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 1057 | Sanja Đunisić | Eksperimentalni program | Cjelodnevna nastava u drugim državama organizirana je na način da su u istom razrednom odjelu dva učitelja, poslovi su jednako raspodijeljeni na dvije osobe. Učitelj, osim nastave, bavi se administracijom, roditeljskim sastancima, individualnim razgovorima s roditeljima, razredna vijeća, aktivni , sjednice i edukacije... Po završetku nastave učitelji pripremaju nastavu za idući dan i ispravljaju učenicima pisane provjere te bilježnice i radne bilježnice. Stoga, jedan učitelj uz cjelodnevnu nastavu neće biti u mogućnosti završiti sve poslove vezane uz posao za 8 sati. Nemojte zaboraviti da i mi imamo kući obitelji i poslove izvan škole koje trebamo stići obaviti tijekom dana. Ponavljam, cjelodnevna nastava je predviđena za dva učitelja po razrednom odjelu. Učenici su također dodatno opterećeni, u mom razredu ne pohađaju svi učenici produženi boravak. Neka djeca odlaze na treninge u drugi grad ili u glazbenu školu, to neće biti moguće ako su u školi do kasnih popodnevnih sati. Završila sam preddiplomski i diplomski integrirani sveučilišni studij u trajanju od pet godina. Odslušala sam Kineziologiju i Kineziološku metodiku kroz nekoliko semestara, odlazila na praksu u osnovne škole i imala ogledni sat pred komisijom. Položila sam te ispite, diplomirala i stekla pravo predavati TZK. Ne postoji zakonska osnova da mi se to pravo oduzme. Moja se INA također odvija u dvorani i vezana je uz TZK, hoće li se i to ukinuti? Ili ću biti stručna za predavanje INA, ali ne i nastave? Za predmete koje namjeravate uvesti nemam dovoljno kompetencija da bih predavala što znači da pored završenog studija i stjecanje zvanja magistre primarnog obrazovanja i pored cjelodnevne nastave moram ići na edukacije kako bih predavala predmete za koje neću biti ili ću biti djelomično osposobljena, a s druge strane prestajem predavati TZK za koji sam stručna. Mijenjajte sustav na drugačiji način, zaposlite ljude koji godinama čekaju na Zavodu za zapošljavanje, a ne "punite" taj isti Zavod s učiteljicama iz Produženog boravka. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1058 | Branka Turkalj | Eksperimentalni program | U školski sustav ušla sam nakon puno godina rada u privredi puna entuzijazma i želje učenicima prenijeti svoje znanje i ljubav prema računalima, osobito programiranju. Rad sa djecom sam zavoljela kao i same učenike, sudjelovati u odrastanju djece je divna privilegija ovog posla. Sam učiteljski posao je izuzetno dinamičan i zahtjevan, boravak u instituciji s velikim brojem djece donosi pojačanu količinu buke, informacija, razgovora, odgovaranja na pitanja, šuškanja, šaptanja, trčanja i nakon odrađenog dana potreban mi je mir i tišina da bi si ponovo napunila baterije. Isto to je potrebno i samim učenicima – mir da im se slegnu dojmovi i opuste živci kako bi mogli dalje funkcionirati. Stoga nikako ne podržavam cjelodnevnu nastavu. O psihološkom aspektu cjelodnevnog boravka na istom mjestu unutar jedne zgrade trebali bi se oglasiti psiholozi, ja kao roditelj samo mogu reći da svoju djecu nikako ne bi ostavljala tako dugo na jednom mjestu. Djeca se moraju učiti samostalnosti i odgovornosti, a to neće naučiti ako ih stalno netko nadzire i kontrolira. Isto tako djeca trebaju svoje slobodno vrijeme, pa čak i dosadu kako bi im se probudila kreativnost. Produženi boravaka za djecu nižih razreda kojima je potrebno čuvanje i sada postoji i sasvim u redu funkcionira. Može se poraditi na poboljšanju uvjeta produženog boravka poput manjih grupa djece (a ne dvije učiteljice na 60 djece kako je to sada) ili dodatnih aktivnosti koje bi vodili drugi učitelji, no produženi boravak bi svakako trebao ostati izbor roditelja. Predavala sam u životu svim dobnim skupinama, djeci od 5 godina, studentima, odraslima i moje iskustvo je - što su djeca mlađe dobi, to je zahtjevniji rad s njima. Imati 20 učenika prvog i osmog razreda nije isto. Ako se želi olakšati rad učiteljima onda bi se predmeti poput informatike i tehničkog trebali provoditi u grupama od najviše 15 učenika, a za najmlađe i manje. Smanjenje satnice informatike apsolutno je odluka za koju ne razumijem tko ju je uopće imao hrabrosti staviti kao prijedlog. Sramotno je marginalizirati danas najvažnije vještine bez kojih je čovjeku onemogućeno normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu. Informatika je predmet za koji doista ne možemo nikako reći „kad će mi to trebati u životu“ – jer trebat će ti sutra, ako ne već i danas. Stoga predlažem obaveznu informatiku od petog do osmog razreda (izborna neka ostane za razrednu nastavu) i to neminovno dva sata tjedno jer je predmet specifičan i zahtjeva praktični rad koji je nemoguće ostvariti u jednom satu. Čak je i sa ovim dva sata tjedno nemoguće kvalitetno odraditi sve ishode i puno se toga ne utvrdi kako treba. Učiteljima informatike omogućiti više izvannastavnih aktivnosti usmjerene na programiranje i robotiku kako bi nadarenu djecu mogli podučavati i pružiti im kvalitetnu potporu u savladavanju ovih zahtjevnih vještina. Niti jedan izborni predmet ne treba biti u prvom osnovne. Djeca su zbunjena, ne znaju čitati, neki ne znaju ni boje – pustiti ih da se lagano priviknu na obaveze i novo okruženje. Školski sustav je neophodno mijenjati ali ovakav prijedlog je nemoguće provesti a da stvari idu na bolje. Plaća u školstvu je problem koja se godinama proteže bez značajnih pomaka – i dalje je plaća u ostalim sektorima znatno veća. Ovakvim promjenama učitelje se stimulira za odlazak iz ove struke. Osobno ne bi mladim informatičarima savjetovala da karijeru započnu u školstvu (iako volim svoj posao) – ponižavajuće je da se informatičari u današnje doba u školi trebaju boriti za opstanak. To ostavlja gorak okus i jednostavno je možda najpametnije raditi nešto drugo unutar struke u miru i tišini ureda s plaćom koja odgovara trudu. Ukoliko ova reforma prođe u ovakvom obliku većina učitelja, učenika i roditelja bit će nezadovoljna. Koliko pratim objave velika većina roditelja ne želi da im djeca budu cijeli dan u školi, tako da mi se čini besmisleno uvoditi nešto što se neće u praksi moći provesti i izaziva revolt kod onih koji bi trebali koristiti te nove „pogodnosti“. Trebalo je više istraživati mišljenja roditelja, učenika, učitelja, psihologa, pedagoga, dječjih pravobranitelja pri donošenju ovako velikih odluka. Povoditi se za drugim zemljama nije adekvatno ako nemamo iste uvjete, a svi znamo da nemamo i nećemo ih imati, na žalost još dugo. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1059 | TAMARA PLEŠE | Eksperimentalni program | Poštovani, najprije, ne slažem se s cjelodnevnom nastavom jer smatram da djeca trebaju provoditi vrijeme s prijateljima, obitelji, na svježem zraku i baveći se aktivnostima koje ih zaista zanimaju. Cjelodnevna nastava neće omogućiti svakom djetetu da se bavi izvanškolskom aktivnošću koju želi, nego samo onima koje njegova škola nudi (ako ih uopće bude nudila). Nadalje, velika većina škola nema blagovanicu (neke ni kuhinju) da bi učenici mogli imati kvalitetan ručak. I posljednje što mi uopće nema nikakvog smisla je smanjenje broja sati sadašnjeg predmeta Informatika. Pogotovo u današnje digitalno doba u kojem živimo. Ne bih se nikako složila s dijelom Vašeg slogana da je ovo "učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja". | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1060 | VESNA MIKULIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani! Ne slažem s novim prijedlogom uvođenja novog predmeta koji se sad naziva Informatika kao i satnicom od 1 sat tjedno. Učiteljica sam informatike s 25 godina staža. Digitalne vještine dio su svakodnevice, a usmjeravanje djece i mladih k pravilnom i sigurnom korištenju istih dio je našeg predmeta. Logičko razmišljanje i zaključivanje također je dio predmeta Informatika. Zakinuti djecu za tako važne stvari bila bi velika greška. Vesna Mikulić, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norm |
| 1061 | Marija Kašnjar Dijanić | Eksperimentalni program | Ne slažem se s obaveznim cjelodnevnim obrazovanje na uštrb obitelji, djeci kojoj je potreban produženi boravak, osigurati ga i organizirati kvalitetno provođenje vremena, a ostalu djecu pustiti da organiziraju život po svojim željama. U većini komentara je već istaknuta većina problema u sustavu školstva i potrebno je prvo raditi na tome jer kuća se gradi od temelja, zar ne?! Ni krov ni fasada ne mogu prije toga! Nažalost neke škole će se prijaviti za taj projekt zbog novca, netko uvijek mora biti pokusni kunić, žao mi je te djece i tih učitelja no nadam se da će njihov put pokazati da taj program nije održiv, za dobro svih u narednim generacijama. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1062 | JOŠKO MAČELA | Eksperimentalni program | U 21. stoljeću vi smanjujete satnicu "Informatike", točnije ukidate je i zamjenjujete je s predmetom "Informacijske i digitalne kompetencije", a uz to iz redovne nastave u ostale poslove dižete tj stavljate IKT podršku, Administratore e-upisnika itd. Kako ste krenuli najbolje da ukinete informatiku jer je očito cilj ove reforme potjerati iz škola kvalitetni obrazovni kadar. Već u školstvu (svi zaposlenici) imamo najmanje plaće od ostalih javnih i državnih službi kada uzmemo u obzir stupanj obrazovanja, a ova reforma je samo još jedan pokazatelj nebrige za školstvo i degradiranje učitelja. Satnica "Informatike" ili kako god da ćete je zvati, u konačnici pada za 50%. Ja i svi ostali kolege se ne možemo načuditi/shvatiti koji "lumen" se sjetio te ideje. Ja osobno radim u 2 škole tj na 5 mjesta ( dvije glavne škole + tri područne) da bih napunio satnicu. E sada po vašem prijedlogu ja bih trebao raditi u još toliko škola da bih napunio satnicu, a to ne da nije opcija nego je nemoguće, a ima još jako puno učitelja u istoj/sličnoj ili čak i goroj situaciji! S druge strane zar mislite da je dobro da djeca budu u školi cijeli dan? Kada će imati vrijeme za sebe, obitelj i prijatelje? Također što će biti s učiteljima koji sada rade u produženom boravku? ZA CIJELI OVAJ EKSPERIMENT CIJELODNEVNE ŠKOLE I SMANJIVANJE SATNICE INFORMATIKE DAJEM ČISTU JEDINICU, I JEDNO VELIKO NE! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1063 | Sonja Vidalin | Eksperimentalni program | U doba kada na prste jedne ruke možete nabrojati zanimanja za koja vam ne trebaju digitalne kompetencije, vi smanjujete satnicu Informatike? Pod isprikom da se taj predmet sada zove drugačije!? I sada će biti obavezan?! U većini škola nastavu Informatike pohađa preko 90% učenika. Do sada su imali dva sata tjedno. I po izlasku iz osnovne škole utkali smo im temelje za daljnje širenje znanja iz informatike. Što mi možemo napraviti u jednom satu tjedno? Ako uzmemo u obzir koliko puta računala na satu znaju "otkazati poslušnost". Dok riješimo sve tehničke probleme, prođe 20 minuta sata. Da ne pričam o učenicima prvog i drugog razreda, kojima treba 20 minuta za pokretanje računala i zadanog programa za rad. Kako ćemo djeci približiti informatiku, računalno razmišljanje, da ne spominjem programiranje? Znate li uopće na koji se način odvija nastava u informatičkoj učionici? Što će biti s nama učiteljima i našim satnicama? Ako ste zamislili različite izvannastavne aktivnosti, s čime ćemo mi izvoditi tu nastavu? DAJEM JEDNO VELIKO NE ZA OVU CJELODNEVNU NASTAVU I SMANJENJE SATNICE INFORMATIKE! Učiteljica informatike, Sonja Vidalin | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1064 | Mateja Peter | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica informatike smatram ovo apsurdom! U dobu kada informacijske tehnologije zauzimaju svaku sferu našeg života, informatika se smanjuje na 1 sat tjedno. Naš je zadatak pripremiti učenike za daljnji život i obrazovanje, a u konačnici i rad. Škola u kojoj sam zaposlena, zbog manjka učionica, nema ni informatičku učionicu (radimo u dvije smjene). Svaki sat informatike nosimo prijenosna računala u razrede i spajamo sve kako bismo mogli raditi. Naravno, nisu sva računala nova pa vjerujem da ste svjesni kakve sve probleme imamo. Uz tehničke probleme, u jednom školskom satu treba obraditi gradivo, nakon toga treba i ponavljati, ali i vrednovati. Iako živimo u 21. stoljeću, još uvijek imamo djece koja ne posjeduju računala kod kuće. Kako onda od njih tražiti učenje kod kuće? Svjedoci smo da je tehnologija sveprisutna, a satnica se onda smanjuje? Nadalje, satovi informatike većinom su zadnje satove, sedmi i osmi satovi. Učenici tada više nisu koncentrirani i vrlo je teško s njima odraditi programiranja i slične teže zadatke. Kako će onda tek funkcionirati u 15 sati? Što sa školama koje nemaju mjesta za rad u jednom smjeni? Ne mislite da bi prvo bilo bolje uložiti novac u infrastrukturu škole, a tek onda raditi reforme? Ako već moramo "čuvati" djecu, ne bi li bilo pametnije prvo uvesti produženi boravak i dati roditeljima na biranje žele li ostaviti svoje dijete u školi? Iz televizijski priloga i novinskih članaka može se zaključiti da djeca više ništa ne moraju raditi kod kuće. Kada će oni učiti? U školi, nakon što napišu zadaće i prođu kroz izvannastavne aktivnosti? A kada se vrate iz škole, jurit će na izvanškolske aktivnosti, doći doma navečer i moći reći samo "laku noć" roditeljima. Oprostite, ali bojim se da svi oni koji su ovo osmislili nisu jako dugo radili u školi ili čak nikada. U nadi da se ovaj apsurd neće dogoditi, srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1065 | Ivana Ružić | Eksperimentalni program | Digital Decade dostupno na poveznici: https://digital-skills-jobs.europa.eu/en/actions/european-initiatives/digital-decade Ističe: "DIGITALNE VJEŠTINE, OSNOVNE I NAPREDNE, BIT ĆE KLJUČNE ZA JAČANJE NAŠE KOLEKTIVNE OTPORNOSTI KAO DRUŠTVA". Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU dostupan na poveznici: https://joint-research-centre.ec.europa.eu/digcomp/digcomp-framework_en ističe pet područja digitalnih kompetencija: 1. INFORMACIJSKA I PODATKOVNA PISMENOST: artikulirati potrebe za informacijama, locirati i dohvatiti digitalne podatke, informacije i sadržaj. Procijeniti relevantnost izvora i njegovog sadržaja. Za pohranu, upravljanje i organiziranje digitalnih podataka, informacija i sadržaja. 2. KOMUNIKACIJA I SURADNJA: Interakcija, komunikacija i suradnja putem digitalnih tehnologija uz svijest o kulturnoj i generacijskoj raznolikosti. Sudjelovati u društvu putem javnih i privatnih digitalnih usluga i participativnog građanstva. Za upravljanje vlastitom digitalnom prisutnošću, identitetom i ugledom. 3. STVARANJE DIGITALNOG SADRŽAJA: za stvaranje i uređivanje digitalnog sadržaja za poboljšanje i integraciju informacija i sadržaja u postojeće tijelo znanja uz razumijevanje načina na koji se primjenjuju autorska prava i licence. Znati dati razumljive upute za računalni sustav. 4. SIGURNOST: Za zaštitu uređaja, sadržaja, osobnih podataka i privatnosti u digitalnim okruženjima. Zaštititi fizičko i psihičko zdravlje te biti svjestan digitalnih tehnologija za društvenu dobrobit i društvenu uključenost. Biti svjestan utjecaja digitalnih tehnologija i njihove uporabe na okoliš. 5. RJEŠAVANJE PROBLEMA: Prepoznavanje potreba i problema te rješavanje konceptualnih problema i problemskih situacija u digitalnim okruženjima. Koristiti digitalne alate za inoviranje procesa i proizvoda. Kako bismo bili u tijeku s digitalnom evolucijom. Za cjelovit razvoj ključnih vještina za opstanak i razvoj našeg društva nužno je osigurati odgovarajuću satnicu kako za darovite učenike kako bi postali stvaratelji, pokretači razvoja društva kako na lokalnoj, nacionalnoj tako i na globalnoj razini; učenike koji se školuju po redovnom programu, a još više i za učenike koji se školuju po individualiziranom/prilagođenom programu. Našim učenicima potrebno je osigurati najmanje dva sata redovne nastave tjedno kako bi postali odgovorni korisnici tehnologije te dodatno najmanje dva sata tjedno dodatne nastave/izvannastavnih aktivnosti kako bi postali stvaratelji. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1066 | Ivana Novak Kamenčak | Eksperimentalni program | Poštovani, kao majka i učiteljica ne slažem se s ovakvom reformom školstva i obveznom cjelodnevnom nastavom. Smatram da je učenicima previše toliko vremena provoditi u školi (kao ustanovi). Kao majka mogu reći da je moje dijete presretno kada dođem po njega u produženi boravak ranije (a voli biti u produženom boravku). Ako imate iskustva u nastavi unazad nekoliko godina, znate da se fokus djeteta mijenjao. Trebali biste znati i da je koncentracija djeteta prvog ili drugog razreda vrlo kratka. Učitelji razredne nastave rade česte mikropauze kako bi djeci zadržali pozornost 4 do 5 sati rada, a i zadnji sat je vrlo upitna dječja pozornost i motiviranost. Trebalo bi promišljati o promjeni pedagoškog standarda. Zanima me imaju li razredi u državama, iz kojih se prijedlog preslikava, 28 učenika. Isto tako učenici imaju pravo na privatni život i osobne izbore. Škola sigurno ne može omogućiti i osigurati SVE aktivnosti koje njih zanimaju. Sigurno SVAKA škola ne može imati plesnu radionicu, glazbenu, robotiku, šah, skijanje, plivanje, košarku, nogomet, rukomet, crtanje, jezike koji ih možda zanimaju (japanski, španjolski, portugalski...), slikarstvo i slične aktivnosti koje oni pohađaju nakon škole. Ako će ih pohađati nakon škole, hoće li uopće vidjeti svoje roditelje? Hoće li uspjeti sjesti za stol i pojesti ijedan zajednički obrok? Može li se obiteljska kvaliteta povećati ako se roditelji i djeca tijekom dana gotovo ne vide (pogotovo ako roditelj radi drugu smjenu, a takvih ima puno)? A kažu da odgoj dolazi iz obitelji. Osobno ne bih voljela da svoju djecu vidim dnevno cca 5 sati. Smatram da drugi strani jezik treba biti i dalje izbor učenika. Neki učenici jedva ostvaruju ishode materinjeg i jednog stranog jezika. Treba razmišljati i o učenicima s poteškoćama. Mogu li oni izdržati taj tempo 175 radnih nastavnih dana? U slučaju održivosti cjelodnevne nastave trebalo bi učenicima ponuditi više izvannastavnih aktivnosti gdje bi do izražaja došli njihovi talenti, i to bi trebao biti izbor a ne nešto nametnuto. Svakako bi trebali biti manji razredni odjeli u kojima bi se kvalitetnije i učinkovitije radilo. I trebalo bi TOČNO navesti broj sati zaduženja svakog nastavnika (i u eksperimentu) | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1067 | Jelena Soume | Eksperimentalni program | Poštovani, kao majka djeteta koje je učenik 2. razreda i koristi uslugu produženog boravka u jednoj OŠ moram reći kako sam veliki protivnik uvođenju projekta cjelodnevne škole. S jedne strane, djeca su nam već i sada preopterećena gradivom i obavezama, te mnogi učitelji i nastavnici svjedoče činjenici kolika je koncentracija djeteta 4. ili 5. sat nastave, da ne pričam o koncentraciji za pisanje zadaće u PB. S druge strane, ovaj pokušaj odvajanja djece od roditelja sigurno ne pridonosi poboljšanju i nije na dobrobit obiteljskog života. Rado asistiram svome djetetu prilikom učenja i pisanja domaćih zadaća ukoliko je potrebno i ne vidim benefit u činjenici pisanja zadaće i "utvrđivanja gradiva" u navedenoj satnici, jer budimo realni, niti odrastao čovjek ne može zadržati toliku koncentraciju da bi nakon 6 sati nastave kvalitetno nešto napisao ili utvrdio, a kamoli djeca u dobi 6 ili 7 godina. Navedeno će opet rezultirati ponovnom potrebom za ispravljanje istih domaćih zadaća i dodatno učenje kod kuće. Krajnji proizvod su isfrustrirana djeca, roditelji i učitelji jer se bojim da bi isto moglo rezultirati i lošijim ocjenama i animozitetom prema sustavu obrazovanja. Vezano uz smanjanje satnice informatike, ne moram niti govoriti kako je isto nazadovanje u današnje vrijeme sveopće informatizacije, te iskazujem svoju punu potporu učiteljima, nastavnicima i profesorima informatike. Dodatni problem su obroci u školi, često nekvalitetno i bezukusno spremljeni toliko da ih 90% učenika ne želi niti kušati, pa Vam postavljam pitanje jeli normalno da se u današnje vrijeme, ukoliko dijete ne konzumira hranu koja je ponuđena u školi, istom djetetu zabranjuje da obrok ponese od kuće i konzumira ga u blagovaonici za vrijeme odmora?! Dakle, postoji mogućnost da će dijete biti GLADNO do 17 h poslijepodne! Problem vršnjačkog nasilja u školama je sve izraženiji, što će se u tim uvjetima događati s djecom koja su žrtve? Mišljenja sam, kako je ova problematika zrela za referendumsko pitanje koje treba postaviti pred roditelje i prosvjetne radnike jer krši jedno od TEMELJNIH LJUDSKIH PRAVA NA POŠTIVANJE PRIVATNOG I OBITELJSKOG ŽIVOTA, jer isti onemogućava!!! Zaključno, dijete nisam rodila da bi popunjavalo brojčano stanje u sustavu školstva!!! Uvjerena sam, da će se ovaj pilot projekt u 50 škola pokazati kao čisti promašaj, ako se itko i prijavi na natječaj, odnosno baš me zanima koji su to roditelji koje će pristati poslati djecu u školu na cijeli dan. Uz dužno poštovanje osobama koje su u ovaj projekt utrošile vrijeme, znanje i druge resurse, od mene jedno veliko NE provođenju istog! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1068 | Tanja Grgetić | Eksperimentalni program | Poštovani! Proučila sam jučer dokument i odlučila prespavati da danas uspijem sročiti nešto razumno, jasno i konstruktivno. Nisam se naspavala jer i u snovima sam vrtjela neke pročitane stvari koje, budimo realni, nemaju veze sa zdravim razumom. Odmah na početku se ispričavam zbog, možda grubih riječi koje ću koristiti, ali sigurno neću štedjeti riječi. Čitajući komentare, jasno je da nitko nije za takvu cjelodnevnu nastavu kakvu ste predložili, pa ipak, bojim se koliko će toliko nezadovoljstvo nametnutim programom imati učinka na to da se program ipak ne provede. Jer svima nama je jasno gdje živimo i kako stvari kod nas funkcioniraju. NE, nisam za uvođenje cjelodnevne nastave iz previše razloga pa vjerojatno neću sve ni uspjeti napisati. Kao učiteljica razredne nastave koja je godinama radila po zamjenama, prošle godine sam napokon uspjela dobiti ugovor na neodređeno i to u produženom boravku. Život se posložio, nade su se rodile da ću konačno moći i nastaviti graditi život s obitelji zbog sigurnosti od stalnog zaposlenja. Moram li dalje išta pisati u vezi toga? Uspjeli ste "pokloniti" učiteljima iz PB jedan mali odlomak u cijelom dokumentu. Rad u boravku nije lagan, iako većina kolega smatra da jest. Svi smo završili iste ili slične fakultete, svi smo stručni u svome poslu. Svaki rad u školi nosi svoje teškoće, ali i vrijednosti i prije svega to je plemenit posao. Barem ga ja takvim smatram. Učitelje iz PB će se zbrinuti u druge odgojno-obrazovne ustanove? Činjenica da netko želi poistovjetiti učitelje i odgajatelje (kako se po raznim portalima, a i dokumentu daje pročitati) je jako žalosna i nepoštena. Previše ljudi će ostati bez posla i to je nedopustivo! Čitajući dokument nigdje se ne vidi to rasterećenje učitelja i učenika o kojima govorite. Izbor roditelja da dođu po djecu nakon redovne nastave mora postojati! Boravak djece u školi od 8 do 15h, pogotovo učenika iz razredne nastave je naporan. Produženi boravak postoji za djecu i roditelje koji rade i nemaju druge mogućnosti zbrinjavanja djece, ali zato je i izbor. Tko ne mora, ne ide u PB. Nametanje obaveze da su djeca u školi do 15h je van svake pameti i ja kao roditelj ne bih prihvatila i željela da mi je dijete svaki dan toliko opterećeno, pogotovo ako ne mora biti. Pustite roditelje da sami odluče što će i kako će sa svojom djecom! Postoje roditelji koji žele pisati zadaću sa svojom djecom, postoje roditelji koji žele voziti svoju djecu na dodatne aktivnosti, postoje roditelji koje zanima što se dešava i radi u školi, postoje roditelji koji žele sudjelovati u odgoju svoje djece. Prema programu cjelodnevne nastave, kada će to sve roditelji raditi? Navečer prije spavanja? Svako dijete je individua za sebe. Nemaju sva djeca isti tempo rada, iste stilove učenja, iste sposobnosti. Vjerujete da, nakon što napokon dođu doma, da djeca neće morati učiti? Što je s onom djecom koja su maltretirana u školi, što je onom djecom koja imaju lošija ponašanja? Već ovako su učitelji, stručna služba i ravnatelji bespomoćni, što će biti sada kada će djeca još duže boraviti u školi? Ako želite promjene, pobrinite se da svaka škola ima psihologa jer su očajnički potrebni. Mogu pričati do sutra. Nisam se ni dotakla satnica, normi, opremljenosti škola, ostalih poslova, dežurstva, samostalnosti djece, prehrane u školi... Program ima previše nedorečenih stvari i suludo je gurati nešto što nije do kraja pripremljeno, nauštrb tolikih ljudi, a pogotovo djece. S poštovanjem, Tanja Grgetić, učiteljica u PB, mag.prim.educ | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1069 | MARIJA MAČEK | Eksperimentalni program | Predmet informatika bi se i nadalje trebao tako zvati. Novi naziv informacijske i digitalne kompetencije je vrlo ambiciozan za kojega 1h tjedno ne daje nikakvo pokriće. Mnoga djeca su do sada odabirala informatiku kao izborni predmet 2h tjedno i ovo je samo prikriveno rezanje satnice. Nedopustivo! U 21. stoljeću je upravo informatička osposobljenost nužna za daljnje obrazovanje, rad i za život. Spominju se usporedbe ovog predmeta u RH s drugim zemljama EU. Zar ne znate da većina zemalja teži reformama za bolje informatičko obrazovanje? Eksperimentalni program u kojem se vitalnom predmetu za društvo reže satnica i koji jedini ostaje na margini u ovom prijedlogu, apsolutno ne podržavam. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1070 | Slavica Jaklenec | Eksperimentalni program | Svaka Vaša ideja u zadnje vrijeme u ovoj drzavi izgleda kao pokrivanje kuće bez temelja.Škole nemaju osnovne uvjete za školsku kuhinju i primjerene ucionice.Da ne govorim o tome da su djeca zatvorena za vrijeme nastave u šjolskoj zgradi jer su odmori prekratki da izađu na zrak.Knjižnice ne služe za posudbu knjiga već za učionicu jer su pretrpani s djecom.Nema šanse da ću dozvoliti svojoj djeci zatvor zbog trulog školstva.Ionako će vjerojatno svi otići van drzave za boljim životom jer ovdje je sve promašeno od samog starta.Djecu sam osobno odlučila imati,brinula i snalazila se s njima kad su bili problemi,bolesti...gdje ste bili tada?Oni nisu Vaše vlasništvo da se igrate njihovim životima i djetinjstvom.Kad budemo imali mogućnosti za ponuđeno onda se javite a do tada zaboravite jer neće dobro proći. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1071 | ANDRIJANA SKELIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, Ne volim riječ reforma, asocijacija je na vrlo često nešto nejasno/nedorečeno... Današnjim roditeljima radno vrijeme traje do 16:30 ili 17:00 ili dulje, stoga se slažem s uvođenjem cjelodnevne nastave. Ono u što zaista ozbiljno sumnjam to je tehnička realizacija svega skupa. Ako se već kreće u eksperimentalnu fazu mišljenja sam da su trebale biti zastupljene sve "vrste" škola a ne samo one koje imaju odgovarajuće uvjete jer se ne dobiva realna slika stanja, mogućnosti i potreba... Što se tiče satnice Informatike apsolutno sam protiv smanjivanja pod bilo kojom izlikom, učenici dolaze uglavnom potpuno informatički nepismeni i zapušteni s mišljenjem da su dva lajka sasvim dovoljna... Pitam se vidi li predlagači u kojem mi vremenu živimo i koja znanja i vještine su temelj za budućnost?! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1072 | Kristijan Končinski | Eksperimentalni program | Poštovani, 1. Opseg posla se povećava - nesrazmjeran rast plaća. Vjerujem da će biti još veći odljev zaposlenika koji se trude u sustavu školstva jer za jednako utrošeno vrijeme na poslu, plaća je drastično veća u ostalim sektorima. Osim toga, psihički dio posla koji učitelji odrade sa roditeljima i sve većim problemima sa učenicima će otjerati one koji možda samo razmišljaju o odlasku iz škole. U prijevodu, učenici ponovno nisu u središtu reforme, nego smanjivanje troškova Države i Županije ( ili Grada - ovisno tko plaća produženi boravak) 2. Jedan sat Informatike osim što je korak unazad i što se kvalitetna nastava ne može održati u jednom satu, donosi i velik broj otkaza kao i za učitelje/ice u produženom boravku u nižim razredima. Razmišlja li se o tome da se UPISNE KVOTE na Učiteljske fakultete smanje za određeni postotak. Postotak bi proizašao iz prosjeka koliko učitelja bi otišlo na tržište rada pri uvođenju reforme. Na taj način bi se pokrile rupe. Ova reforma može proći, ali će sustav progutati veliku srdžbu i odbojnost učitelja i nastavnika u sustavu. Dugoročno se očekuje opadanje kvalitete Školskog i obrazovnog sustava. Sadašnji učitelj Informatike koji je na putu prekvalifikacije. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1073 | Danijela Tuđa | Eksperimentalni program | Ne znam odakle krenuti. Prijedlog cjelodnevne nastave nije uravnotežen - dobrobit djeteta, roditelja i svih osoba koje sudjeluju u odgojno obrazovnom procesu ne sastoji se od osmosatnog radnog vremena za djecu, viđanja s roditeljima u večernjim satima nakon napornog dana, nepostojećem slobodnom vremenu djeteta. Nastavlja se sustavno onesposobljavanje djece za samostalan život. Djetetu katkad MORA biti dosadno, NE MORA biti pod nadzorom 24 sata dnevno. Ovim pristupom odgajamo generacije neempatičnih robota koji ne znaju SAMI ništa riješiti. pravedan - Gdje je nestala osoba. NISU sva djeca ista i ne treba svima isto. Radije se pozabavite brojem učenika u razredu, jer razredni odjel s 25-28 učenika, od kojih je nekoliko problematičnog ponašanja je sve samo ne pravedan. Umjesto povećanja od 25 eura nastavnicima, odobrite nove odjele i zaposlite nove ljude. Kad ih u odjelima ne bude više od dvadesetero, možemo razgovarati o pravednosti. učinkovit - Teško će išta biti učinkovito dok se učitelji saznaju što se planira iz javnih glasila (od rada tijekom lockdowna, do gotovo svakog detalja rada). Ponovno broj učenika u razrednim odjelima potkopava i ou premisu. Učinkovitost podučavanja nije moguća u razredima s više od 20 učenika, što god mi govorili (svjesna sam da ih je prije 35 godina bilo i više od 30, ali tada su i djeca i roditelji, a i učitelji imali posve drugačiji sustav vrijednosti.). održiv - Održivost pada u vodu manjkom stručnih učitelja za mnoge predmete... Zapošljavanje učitelja s pojačanim predmetom NIJE rješenje koje će riješiti taj problem. Molim da se objave imena članova ekspertne skupine koja je smislila ovaj kupus od prijedloga. Nisam niti spomenula smanjivanje satnice informatike. Nakon 20 godina rada u nastavi doista sam mišljenja da samo želite izvući novac za izgradnju i dogradnju novih prostora, preko leđa nastavnika, djece i roditelja. Mi nastavnici smo već oguglali na takav pristup, no kad su vam puna usta prava djece, zapitajte se i kao roditelji biste li dopustili da vaše dijete provodi sate punog radnog vremena odrasle osobe izvan svoje obitelji, pod nadzorom osoba koja toj djeci nisu roditelji. I sama sam majka, srećom osmaša, pa ovaj problem ne zadire u moju obitelj, ali kao lavica bih se borila za pravo svojeg djeteta na nestrukturirano vrijeme tijekom svakog dana. Kao jezičar nisam osuđena na rad u školi i ovaj posao radim jer ga volim, ali nakon pola radnog vijeka provedenog u školi, najozbiljnije razmišljam o bijegu iz prosvjete. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1074 | Matea Gligorević | Eksperimentalni program | Ne podržavam ovaj eksperiment .Za one roditelje kojima je potrebno da im nema tko pricuvati djecu nakon skole vec postoji boravak. Ne rade svi po cijeli dan, a neki imaju baku,didu,rodbinu da priskoce pricuvati. Toliko biti u nekoj ustanovi nije dobro ni za psihicko ni za fizicko zdravlje. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1075 | Tena Lončarević | Eksperimentalni program | Poštovani! Čitajući prijedlog eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, zapitala sam se je li itko od sastavljača radio u nastavi ili nogom makar kročio u školu, da jest, ova sramota ne bi izašla u javnost. Program je sastavljen stihijski, sasvim je nerealan i krajnje štetan za sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa, a najoštećenija će biti djeca koja u ovome budu morala sudjelovati. Kao majka, mogu samo reći da mi je drago što imam već poveliku djecu pa ih neće zahvatiti ovo institucionaliziranje djetinjstva u kojem je djetetu oduzeta svaka autonomija, sloboda, mogućnost da svoje svještine i sposobnosti razvija bez stalnog nadzora autoriteta i izvan ustanove. Jesu li mudri sastavljači uzeli u obzir problem nasilja u školama i krajnje neefikasan sustav pedagoških mjera koji zlostavljačima pruža priliku da hahare i maltretiraju učenike i nastavnike bez ikakvih stvarnih posljedica? Što ćemo s takvom djecom? Držat ćemo ih do 15 ili 17h da šteta bude cjelodnevna, a posljedice što dugotrajnije. Što ćemo sa školskim kuhinjama, blagovaonicama u kojima djeca jedu stojeći? To će se čarolijom promijeniti u 4 godine? U kojim se prostorima planira odvijati pisanje domaćih zadaća? Mogu li i moraju li sva djeca na jednak način učiti? Moraju li djeca cijeli dan boraviti s istom djecom? Je li to zdravo za njihov psihološki razvoj? Što ćemo s nastavničkim satnicama? Učitelje materinskog jezika planira se opteretiti kao da su mazge, kojim se to iznosima planira platiti? Zapravo, pravo je pitanje, kako će funkcionirati učitelji s 28 sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada? Je li itko od vrlih sastavljača ikad proveo 45min u radu s djecom? Što ćemo s učiteljima informatike? Zašto se djecu opterećuje novim predmetima umjesto da ih se rastereti kako se već godinama mantra? Ne sumnjam kako odgovora na ova i brojna druga pitanja neće biti, novci su povučeni, treba ih navrat-nanos potrošiti, kao i za sve u ovoj državi, sutra zapravo ne postoji. Reformu ne podržavam, a vidim po ostalim komantarima kako bi se oko ovog pitanja mogla pokrenuti šira društvena akcija, nadam se da će biti dovoljno društvene odgovornosti i zrelosti da se ovakve nedorađene promašaje više ne servira javnosti. Tena Lončarević | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1076 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program | Ovo je jedan izrazito neuravnotežen, nepravedan, neučinkovit te neodrživ primjer sustava odgoja i obrazovanja. U 2023. godini, stoljetni ministar Fuchs, uvest će u škole domaćinstvo nauštrb informatike koja je prijeko potrebna u današnjem tehnološkom svijetu. Ministar Fuchs, vrlo poznati veterinar, kaže da će cjelodnevna nastava u neudobnim, premalenim školama oplemeniti obitelj koja neće ni vidjeti svoju djecu. Gdje je u tom planu glazbena škola u koju učenici idu paralelno, sportski klubovi i sve ostalo?? Djeca će biti po cijele dane u školi. Trenirati će po noći? Kada će spavati? Rasterećenje roditelja i djece? Jedno obično opterećenje za sve uključene, osim za ministra prosvjete i školstva koji je veterinar u mirovini i naravno da samo želi napuniti svoje debele džepove. Ovime se najmanje misli na djecu, roditelje, radnike, te program koji je trenutno neizvedivo sprovoditi u takvim (ne)uvjetima. Još ni jedna kuća od potresa obnovljena nije, a vi ćete nadograditi gotovo sve škole u Hrvatskoj? Ili ćete rađe spajat razrede pa da se tridesetero učenika tiska u minijaturnim učionicama? Što je s profesorima informatike kojima ste smanjili satnicu za duplo? Što je s učiteljima iz nastave produženog boravka? Sve ćete poslati na burzu? Natjerat ćete ih da napuste Hrvatsku da i dalje možete grabiti i krasti? U vrijeme digitalizacije praktički isključujete nastavu informatike u školama smanjujući joj satnicu za 50%. To je zbilja nevjerojatno i nadasve nenormalno. Jedno ogromno NE za smanjenje satnice informatike i još veće NE za cjelodnevnu nastavu. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 1077 | Irena Katinić | Eksperimentalni program | Poštovani, od 2007. godine radim u školi u predmetnoj nastavi. Volim svoj posao i rad s učenicima. Mnoštvo sam aktivnosti tijekom ovih godina rada odradila iz ljubavi prema poslu, a ne iz neke financijske koristi niti pohvale mojih nadređenih. Cjelodnevna škola nije nešto što je potrebno niti će, po mom skromnom mišljenju, uroditi nekim plodom, jer su djeca i ovako dovoljno frustrirana, nemotivirana i nezainteresirana. Kada usporedim generacije iz 2007., 2008. i ove današnje učenike - razlika je kao nebo i zemlja. Strašno su se promijenili, jer se promijenilo i vrijeme. Nedavno je "proslavljen" 30 rođendan interneta, interneta koji toliko utječe na razvoj današnjih generacija, da je to strašno. U svemu se izgubio ČOVJEK. Jedina sličnost između sadašnjih i prošlih generacija je pitanje "Je li to za ocjenu?" - jer je ocjena jedina i glavna motivacija, ali opet, ne kod svih učenika. Učenici, po mom mišljenju, školu, kao cjelinu, baš i ne vole, tako da ostanak u školi, dulje nego što se danas ostaje, nije opcija mnogima. Što se mene, kao predmetnog nastavnika tiče - informatika je moj predmet - smatram je važnom, jer se sve digitaliziralo. Čitam negdje, piše - što će djeci informatika, kada sve već znaju? - znaju, da, ali ne ono što je važno. Znaju pretražiti, instalirati, igrati, ali se ne znaju zaštititi, ne znaju reagirati na loše (osim lošim), ne znaju lijepo komunicirati... Sjetim se "prekonoćnog" uvođenja online nastave zbog COVID-a - tih dana nisam puno spavala jer sam u vrlo kratkom vremenu svima u školi trebala objasniti i pokazati što i kako sada, kada više u školu ne možemo. Sjetim se u višegodišnjeg prijavljivanja na natječaje, strepnje i (opet) nespavanja od neizvjesnosti. Ja u školi imam sve što mi treba, a više od toga mi, hvala lijepo, NE TREBA! Isto tako NI MANJE! Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1078 | Marica Ursić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao majka troje djece i nastavnica glazbene umjetnosti već 35 godina, protiv sam uvođenja obavezne cjelodnevne nastave. Cjelodnevna nastava nije ideja roditelja, jer mi želimo da su djeca s roditeljima i obitelji , te prijateljima na igralištu, u glazbenim i plesnim školama, sportskim klubovima …. Cjelodnevni obavezni boravak djece u instituciji u istom okruženju ne doprinosi samostalnosti, kreativnosti i slobodi učenja. Naglašavam iz iskustva u nastavi kako učenici ne mogu pratiti nastavu niti biti u istom okruženju toliko sati dnevno. Roditeljima je na taj način uskraćeno biti sa svojom djecom, a djeci su onemogućene aktivnosti koje žele sami birati. Kao što se navodi u dokumentu : Osmišljene promjene jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja- ja zaista ne vidim po čemu je ta tvrdnja smislena, osim što će učitelji cjelodnevno bez pauzi (jer će u svakoj pauzi čuvati učenike) provesti u aktivnostima i nastavi – koje treba dobro osmisliti , te će pripreme raditi nakon cjelodnevne nastave, umjesto da provedu vrijeme sa svojom obitelji. Materijalni uvjeti u školama, prostorni uvjeti koji se u dokumentu navode (utopistički i nestvarni), prehrambeni uvjeti (kvalitetni i topli obroci), higijenski uvjeti ( sapuni, toalet papiri, tuš…) samo su želje i snovi za većinu škola. Kao prof glazbe predavala sam u nižim razredima oš glazbenu kulturu, te se pitam budući da je u dokumentu navedeno da je umjetničko područje jako bitno – zašto nastavu glazbene kulture ne izvode stručnjaci glazbe? Isto tako, produžavanje nastave direktno će utjecati na glazbene i plesne škole i sportske klubove – čije sadržaje učenici nikad neće dobiti u cjelodnevnoj nastavi. Cjelodnevna obavezna škola nije rješenje. Slažem se za produženi boravak po izboru roditelja. Rješenje je je u smanjenju obima gradiva, često pretjeranog, te smanjenju broja učenika po razredu kako bi se održala kvalitetna nastava. Marica Ursić, prof savjetnik glazbene umjetnosti | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1079 | Vlatka Šalić Dujmić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao majka i kao učiteljica smatram da Vaša reforma ima više nedostataka nego prednosti. Napravljano je nabrzinu i stihijski, kao i sve reforme do sada. Prije svega, kao majka ne želim da mi dijete većinu dana provede u školi pod krinkom da će se tako poboljšati kvaliteta života. Gospodo draga, o kvaliteti svog obiteljskog života odlučujem ja, a ne vi dragi Ministri i Savjetnici!! I smatram da će se kvaliteta obiteljskog života jako narušiti nakon što djeca umorna dođu kući. Ne znam je li ikada itko od vas radio u Školi? Koliko školskih sati oni mogu izdržati i biti skoncentrirani? Jedva šest sati. A i taj 6. sat je umjetnost ih održati "budnima". Ne mogu sva djeca pisati zadaće i učiti u čoporu, nego im treba mir i tišina. Djeci također treba slobodno vrijeme za igru, druženje, slobodne aktivnosti van škole, kako bi bili zadovoljni, razvijali svoju kreativnost . To bi trebala biti bit života i učenja. Kad čitam taj vaš program, kao da čitam neku bajku. A što se tiče nas učitelja, opet nas smatrate ovcama ( jer očito to i jesmo). Vlatka Šalić Dujmić, prof. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1080 | Danijela Kovač | Eksperimentalni program | Jedno veliko NE cjelodnevnom školstvu | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1081 | Josipa Vučković | Eksperimentalni program | Ne želimo informacijske i digitalne kompetencije, želimo natrag informatiku s barem 2 sata tjedno | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1082 | Dijana Zadrović | Eksperimentalni program | Poštovani, Smatram da možemo samo pričati o uvođenju cjelodnevne nastave u naše škole dok škole, poput moje, nemaju niti školsku kuhinje, niti sportske dvorane, niti prostornih, a sve manje i kadrovskih mogućnosti. Godinama radim u školstvu i stvarno mi nije jasno čemu se uvijek žuri s reformama , a preduvjeti uopće nisu ostvareni. Program, ideja da djeca od 8-17 borave u školi, važnost roditelja i obitelji, samostalnog odrastanja i općenito razvoja samostalnosti, u predloženim okvirima još dobro bi stručnjaci raznih područja trebali detaljnije proučavati. O prostornim, tehničkim, kadrovskim uvjetima koji su u rijetko kojoj školi zadovoljeni da ne govorim. Čemu žurba ? S poštovanjem, Dijana Zadrović, ravnateljica OŠ Generalski Stol | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1083 | DARKO KUSANOVIĆ | Eksperimentalni program | Djeca trebaju više slobode, a manje strukturiranog i prisilnog učenja suhoparnih činjenica upitne relevantnosti pod konstantnim nadzorom autoritativnih figura koje su i same preopterećene radom i imaju manjak slobodnog vremena koji ni najveća plaća ne može kompenzirati. Nevjerojatno je da to donositelji odluka nisu u stanju shvatiti, kao da sami nisu prošli taj isti školski sustav, kao da nisu svjesni da znanje koje danas imaju uglavnom nisu izvukli iz tog sustava, već kroz kombinaciju različitih drugih kanala i čimbenika. (Osnovno)školski sustav treba djecu odgojiti, naučiti kritičkom promišljanju i nekakvim osnovama, dok ih u složenije teme treba tek uputiti i kroz zabavu i igru potaknuti da ih sama dublje istražuju, a potom ih u daljnje obrazovanje usmjeravati u skladu s talentima i interesima koje su iskazali. Govorim ovo kao osoba koja je osnovnu i srednju školu završila s odličnim uspjehom, a fakultet s vrlo dobrim i koja sada uviđa da zapravo ništa što je u tom sustavu učila nije istinski razumjela. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1084 | KATICA LOJDL | Eksperimentalni program | Poštovani, sam izraz cjelodnevna škola kod mene izaziva antagonizam i zasićenje. Tko može izdržati išta cjelodnevno, pogotovo nastavu koja opterećuje u tolikoj mjeri učenike i učitelje. Ne znam kako ste zamislili da će ovaj način nastave pridonijeti poboljšavanju kvalitete obiteljskog života. Tako što ćemo svoju djecu vidjeti tek oko 18-19 sati navečer, a tada će morati učiti jer sigurna sam u školi s ostalom djecom, nakon toliko sati u jednoj ustanovi, neće moći postići koncentraciju za učenje. Pa tko može učiti u čoporu razdražene djece, koja tu sjedi već 8-9 sati s nekim pauzicama bez mogućnosti igre i razbibrige koja im je nužna za zdravi razvoj i na koju prije svega imaju pravo? Kako ste zamislili da će se domaće zadaće pisati? Zna se čemu služi domaća zadaća i kako se piše, ovo će biti još samo jedan školski rad koji će raditi zajedno, a ne samostalno. Podržavam povećanje TZK-a, ali kako možete uzimati te sate od učitelja razredne nastave? Zašto sam ja prije 6 godina kada sam završila studij, 3 semestra slušala metodiku TZK-a? Da bi mi se sada to oduzelo. Još gore, zašto sadašnji studenti upravo slušaju i polažu metodiku TZK-a, a neće je moći predavati? Toliko o pravednoj za „sve“ reformi. Najgore od svega, ukidanje satnice Informatike pod maskom da je sad obavezna svima po jedan sat, a sigurna sam da imate statističke podatke koja škola svake godine izradi i možete vidjeti da je Informatika predmet koji pohađa preko 90% učenika od 1-8 razreda? Naša škola 93% učenika. Čak i učenici uviđaju potrebe učenja tog predmeta i svjesni su koliko im je to potrebno, a vi je ukidate na jedan sat? Ne želim vjerovati da i vi dijelite mišljenje nekolicine koji drže priču „ionako je djeci stalno mobitel u ruci, šta će im informatika“. A onda ta ista djeca koja ne pohađaju informatiku kada dobiju zadatak iz drugih predmeta da ubace u Word sliku svog djeda i donesu na sat, nemaju pojma ni što ni kako nego traže pomoć ovih koji se informatički opismenjavaju. Po odgovorima našeg ministra na pitanje zašto se ukida satnica, oni odgovaraju da će je biti još i više jer će se realizirati kroz izvannastavnu? Što bi informatičari trebali imati 12 sati izvannastavne da si napune satnicu ili će možda napokon biti plaćeni za sve dodatne poslove koje rade „pro bono“, popravke, instalacije, održavanje učionice, pomaganje kolegama sa raznim tehničkim poteškoćama i sl. Je li se na to mislilo kada se cjelodnevna škola opisala kao uravnotežena i pravedna, jer može bit sve, ali pravedno nije. Ukoliko ovo zaživi kad moje dijete pođe u školu, a s najboljim namjerama se nadam se da neće zaživjet, prva ću mu reći da ne upisuje ništa na što ne mora ići, pa tako ni izvannastavnu. Najbolje da dijete dovedemo u ponedjeljak u školu, a pokupimo u petak, čini se da sve ide prema tome. Nikako ne može biti i nije zdravo da dijete toliko vremena pod takvim opterećenjem provede u školi. Radije novac uložite u renovaciju škola da djeci ne prijeti padanje dijelova žbuke i stropova po glavama, izgradite dvorane, opremite kuhinje i blagovaonice te informatičke učionice i napravite mogućnost produženog boravka u svim školama za onu djecu i roditelje kojima je to uistinu potrebno umjesto da pretvarate sve aktere odgojno-obrazovnog sustava u zatvorenike školskih ustanova od 8-5. K. Lojdl, učiteljica razredne nastave / smjer IKT | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1085 | MELITA GRGANTOV | Eksperimentalni program | Cijenjeni, čitajući komentare kolegica i kolega, mogu samo reći da su jako detaljno izložili problematiku i argumentirano sve obrazložili. Pa bih tako i ja sve rezimirala naglašavajući da se u potpunosti slažem da je ovakav oblik nastave u cjelodnevnoj varijanti u potpunosti neprihvatljiv. Neprihvatljiv mi je kao učiteljici i kao majci školske djece. Kao učiteljica razredne nastave koja radi s učenicima prvog razreda, ne mogu niti zamisliti da u školi ostaju po cijeli dan, točnije od jutra do kasnog poslijepodneva. Velika većina njih je već nakon 3. šk. sata preumorna, dekoncentrirana, željna igre i odmora. Svako dulje ostajanje nakon 4. školskog sata za njih je istinsko mučenje. Ništa bolje nije ni s učenicima u 2., 3. i 4. razredu. Da ne govorimo da bi cjelodnevnim boravkom u potpunosti djecu odvojili od obitelji. To je nekima možda i cilj, oslabiti obitelj i pripremati djecu za tržište rada na kojem bi po cijele dane bili daleko od svog doma i na raspolaganju nekom poslodavcu koji će ih dalje izrabljivati na razne načine kako mu se prohtije. Djeci treba slobodno vrijeme za igru, druženje, slobodne aktivnosti van škole, kako bi bili zadovoljni, razvijali svoju kreativnost i sve svoje kapacitete. To bi trebala biti bit života i učenja. Neprestanim nadzorom i zarobljavanjem unutar škola to se ne može postići. Sloboda je u svemu tome jako važna, kao i spoznaja da imaju svoju autonomiju i svoje vrijeme, koje smo svi mi imali u toj dobi . I, gle čuda, jako dobro smo se snašli u životu i prosperirali na više razina. Sam koncept odrađivanja domaćih radova u školi, koji se nudi kao glavni mamac roditeljima za prihvaćanje cjelodnevnog rada, nije baš tako ružičast. Ispada da djeca nisu u stanju samostalno učiti niti odrađivati domaće radove. Kao da se želi sve uvjeriti da je potpuno normalno da sve aktivnosti s učenicima moraju odrađivati roditelji ili učitelji kao njihovi pomoćnici i tutori. Nemojte slučajno da se djecu uči samostalnosti i neovisnosti! Stalno im netko treba "visjeti" nad glavom, čuvati ih i kontrolirati, pomagati im u učenju, odijevanju, hranjenju... Ispada jako štetno da djeca sama raspolažu svojim vremenom i da samostalno razvijaju svoje vještine. Nisam stekla dojam da je takva praksa u drugim zemljama od kojih se navodno pokušava kopirati nekakav oblik rada. Da ne govorimo o učiteljima i njihovim radnim obavezama koje nikad nisu prestajale s odlaskom iz školske zgrade: pripremanje za nastavu, ispravljanje ispita, zadaća, administrativni poslovi, rad na sebi na svim razinama kako bi bili što bolji i ljudi i učitelji. Velika većina kolega informatičara se javila braneći satnicu informatike. Razumijem ih, ali i smatram da je djeci općenito previše sjedenja u nastavi. Svakako bi trebalo uvesti više sati tjelesne i zdravstvene kulture, više kretanja, kako bi učenici bili zdraviji, u boljoj formi i u konačnici lakše svladavali gradivo ostalih predmeta. U svijetu u kojem živimo važna je informatička pismenost, ali sve traženije su i praktične vještine. Majstori (zidari, električari, stolari, vodoinstalateri, bravari...) su jako traženi na svim poljima. To sve kao da se zaboravlja, jer ipak živimo u stvarnom, a ne u virtualnom svijetu, ma koliko netko to želio. Smatram da bi onih 300 000 eura po školi, puta 50 škola = 15 000 000 eura bilo najpametnije iskoristiti za ono što nam nedostaje, a jako je važno, kao što je izgradnja novih školskih zgrada, sportskih dvorana i igrališta. A ne potrošiti na eksperimentalni program koji je očito već u startu osuđen na propast. Nužno je i važno stvoriti materijalne uvjete, osigurati motiviran i stručan kadar koji će s radošću raditi s učenicima. Po meni je u ovom slučaju manje više, točnije bolje je kraće kvalitetno biti i raditi s učenicima prilagođeno njihovim mogućnostima i kapacitetima pažnje i koncentracije, nego na silu cijeli proces bespotrebno rastezati i duljiti do točke mučenja, zamora i revolta. A sve da bi se dodvorilo tko zna kome, stvorio privid da se o obrazovanju promišlja i kao nešto radi. Treba slušati ljude iz prakse, one koji najviše imaju iskustva u radu s djecom. S poštovanjem, učiteljica Melita Grgantov | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1086 | Iva Krklec | Eksperimentalni program | Poštovani, da, reforma je nužna. Da, treba mijenjati sustav. Ali ne na ovaj način. Zašto se ne uvede više produženih boravaka? Znate koliko je učitelja na burzi? Znate li, kada se uvede CN, koliko nas će završiti na burzi? Reforme se ne rade preko noći, reforme ne rade ljudi koji nisu proveli koju godinu u razredu. Znate li u kojem je stanju učitelj nakon 5., 6.školskog sata? Nakon što je proveo zamišljeno, riješio sve sukobe u razredu (a ima ih), detektirao tko nije usvojio, kome treba dodatna pomoć, kome treba drugačiji pristup, posvetio se učeniku koji ima IP ili PP, ispravio bilježnice/zbirke/radne. Vjerojatno ne znate. Nakon nastave, treba riješiti svu dokumentaciju...jer zašto ne. A gdje je priprema za sutra, gdje su pozivi/mailovi roditelja, vijeća, aktivi, usavršavanja? Umjesto da se radi na rasterećenju učitelja, na kvalitetnijoj provedbi nastave gdje 2 učiteljice rade, Vi svedete to na 1 učiteljicu. Vjerojatno će se tako i zaposliti učitelji s burze...jer oni koji će raditi CN izgorit će. LP, Iva Krklec | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1087 | Martina LAKUŠ | Eksperimentalni program | Poštovani, pišem kao majka dvoje školske djece i kao učiteljica u razrednoj nastavi. Trudim se najbolje što mogu na svom radnom mjestu, ali ne slažem se s programom cjelodnevne nastave jer djeca su i ovako preopterećena. Uz ovakvu redovitu cjelodnevnu nastavu kad će učenici polaziti Glazbenu školu i izvanškolske aktivnosti? Učit će u školi? Kad? Gdje? Nekim učenicima treba više vremena, mir i tišina kod pisanja zadaće i učenja, a to je teško ostvarivo u većoj skupini. Kad će dobiti dijete negativnu ocjenu, tko će biti kriv? Učitelj? Sve će se svaliti na leđa učitelja! Od učitelja se uvijek puno očekivalo i da budemo psiholozi, liječnici, pedagozi, a sad da budemo čudotvorci i da dijete ne treba ništa kod kuće raditi. Što je s prostorom i uvjetima u školama? Nemaju sve škole velike dvorane i prostrane učionice. Što je s kolegicama i kolegama u Produženom boravku? Što je s učiteljima Informatike? Radit će u vrtiću? I sami znamo teško je naći posao u razrednoj nastavi. I sama sam 13 godina tražila posao na neodređeno, promijenila četiri različite županije, 27 radnih mjesta te 10 škola. Također vjerujem da ste odabrali kvalitetnu radnu skupinu koja radi na kurikulumima cjelodnevne nastave, ali koji dokument tako važan nastaje u tako kratkom vremenu? Kad ćemo se mi učitelji pripremati? I ovako smo preopterećeni: redovita nastava, izvannastavne aktivnosti, natjecanja, projekti, razredništvo, estetsko uređenje razreda i hodnika škole, radionice, roditeljski sastanci, vijeća... „Ako se prema pojedincu odnosiš kao da je ono što treba i što može biti, on će i postati što treba i što može biti.” (Goethe) Molim Vas neka se cijene učitelji, ono što rade, trud i zalaganje za učenike kao da su njihova djeca, ali nemojte nam uzeti vrijeme koje trebamo provesti sa svojom djecom. S poštovanjem, učiteljica razredne nastave Martina Lakuš | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1088 | Dajana Marnika | Eksperimentalni program | Nakon čitanja predloženog modela osnovnoškolske nastave - moram izraziti nezadovoljstvo i kao majka (jednog prvašića i jednog vrtićarca koji bi trebao krenuti u školu baš kada zaživi navedeni model u svim školama RH) i kao srednjoškolski nastavnik informatike. Umjesto da učenike od najranije dobi pripremamo za zanimanja koja nedostaju u poslovnome svijetu (prvenstveno mislim na informatičku struku) - mi ih od toga udaljujemo. Svaki je predmet bitan - ali u vremenu u kojem jesmo - informatika je bitnija od većine (a ako ne i svih) drugih! Također, obzirom da se ovdje govori samo o osnovnoškolskom obrazovanju - što će biti sa srednjoškolskim kurikulumom informatike? Radim u gimnaziji koja ima opći i jezični program - u općoj je gimnaziji informatika obavezna samo u 1. razredu, a u jezičnoj gimnaziji samo u 2. razredu, u ostalim je razredima informatika izborni predmet. Smatrate li zaista da je to dovoljno informatičkog znanja za 21. stoljeće (nakon što ćete i u OŠ smanjiti satnicu) za jednog gimnazijalca?! Inovacije i tehnologije mijenjaju svijet oko nas, a mi, odnosno vi - umjesto da pratite te promjene - želite djecu učiniti nekonkurentnima na tržištu rada. Dajana Marnika, mag. edu. inf. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1089 | Sunčica Gačić | Eksperimentalni program | Poštovani, NE podržavam ovaj Vaš plan cjelodnevne škole. Smatram da je puno toga u zraku, onako "politički" napisano i nedorečeno. Postoji riječki model COOR-a već preko 45 godina! I gle čuda, funkcionira ODLIČNO! Promišljen, razrađen i toliko generacija učenika pripremio za daljnji život. ALI treba izmišljati toplu vodu s novim potpisanim ministrom :( U Vašem Eksperimentalnom programu nailazim na mnoštvo ishitrenih, nesuvislih i, na koncu, neprovodivih ideja. Ovakvo nešto može biti sastavljeno samo od strane nekoga tko nije imao na pameti ni dobrobit učenika, roditelja ni odgojno – obrazovnih djelatnika, a također ni prakse u radu u COOR-u. Pošto radim u COOR-u Rijeci, slobodno Vas pozivam kod mene u razred pa dođite vidjeti kako kod nas sve odlično funkcionira. P.S. Slobodno smijete prepisati naš oblik COOR-a, nećemo Vas kazniti. S poštovanjem, Sunčica Gačić, mag. prim. educ. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1090 | Ines Pervan | Eksperimentalni program | Poštovani, još uvijek ne vjerujem da smo u 2023.godini došli do smanjenja satnice Informatike. U vrijeme kad je informatička pismenost osnova gotovo svih poslova današnjice, da ne govorimo o budućnosti, a mi joj okrećemo leđa. Izbacujemo Informatiku u 21. stoljeću? Osim toga, Informatiku je nemoguće "uklopiti" u 1 sat tjedno, a očito je da nismo svi svjesni toga. Pored navedenog, minus dajem i cjelodnevnoj nastavi. U vremenu kada uporno stavljamo naglasak na obitelj i važnost obitelji, cjelodnevnom nastavom odvajamo djecu od roditelja. Zar je zaista pozitivna ideja da djeca provode cijeli dan u školi? Mislim da tu ideju treba preispitati još jednom. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1091 | Paola Glavurtić | Eksperimentalni program | Poštovani! Htjela bih prvo nešto reći iz perspektive djeteta u cjelodnevnoj nastavi. Moj sin ima 26 i dani ga dijele od diplome na filozofskom. Citiram ga: "Nakon što sam ga proučio, iz perspektive djeteta koje je poput mene imalo blage motoričke smetnje, koje je zamuckivalo i bilo povučeno te često na meti školskih zlostavljača, pomisao da ostajem u školskom okruženju, izložen svim njegovim negativnim aspektima, od sitnih zlostavljanja do nemogućnosti da se izoliram ili osamim, bi mi sigurno izazvalo suicidalne misli. To bi za mene tada bilo ravno propasti." Što se tiče nas likovnjaka, progutat će nas crna rupa. 20-22 sata bez dod, dop, ina i razredništva. Na koliko škola trebam raditi, sedam? Razmišljam o promjeni karijere, sad pod stare dane. Mi profesori likovne kulture već sad možemo početi tražiti novi posao, nama je čiste nastave 20-22 sata bez razredništva, INA-e, zadruge, nedostižno. Ja ću radom na tri škole dohvatiti niti pola satnice, a za zadružne projekte kroz cijelu godinu, dva školska lista i razredništvo se premorim više nego za redovnu nastavu. I uz to vozim 150 km dnevno. Uz ovakav koncept zaduženja, teško će više itko htjeti u prosvjetu. Nova reforma je predstavljena kao spas za obiteljski život, a u stvari ide uz dlaku korporatvnom iskorištavanju roditelja. Ujutro će ih isporučiti instituciji, a preuzeti u sumrak. Sumrak obrazovanja i ljudskosti. Nebitna su i djeca i mi, njihove individualne želje i potrebe. Znate li da ima djece koja ne podnose buku, kojima treba osama i osobni prostor, koja su često na meti zlostavljača, koja su nesigurna, zbunjena, mucaju, nespretna su... Uvijek na meti. Ostavljajući ih najmanje do 15.30 u neprijateljskom okruženju (da, gospodo, škola je za neke okruženje u kojemu se osjećaju nelagodno i nesretno, koliko god se mi trudili). Naše škole nemaju raskošne boravke, ugodne kutke i fotelje već tvrde stolce i iste razrede u kojima su i kroz jutro boravila, s istim mangupima koji su remetiti nastavu. Mislim da znam zašto ste nam nabildali satnicu čiste nastave. Jer poslije tri popodne neće nitko htjeti ostati u školi tako da će cijeli koncept INA jednostavno propasti, skupa s dopunskom i dodatnom, a time i ti naši sati s kojima smo predano i marljivo zarađivali svoju punu plaću i školski život činili uzbudljivim i kreativnim.. Ako ih i prinudite da učestvuju u izvannastavnim aktivnostima, neće moći u glazbenu školu jer od 17.00 do 21.00 ne možeš održavati normalnu nastavu koja uključuje solfeggio i sviranje instrumenta. Neće moći razvijati svoje interese, ići u amaterska kazališta, KUD-ove, balet, karate, jer je nemoguće to sve smjestiti iza 17.00. Materijalni uvjeti se ne mogu podići u 4 godine na razinu švedskog obrazovnog cjelodnevnog eldorada, a i tamo nije obavezan ni besplatan niti ga popodne održavaju učitelji već vanjski plaćeni pedagoški stručnjaci. Svaki aneks škole u vidu blagovaone ili kuhinje koji se mora nadograditi treba ishodovanje građevinske dozvole. U četiri godine bi trebali izgraditi na desetke novih škola jer cca 30% škola u gradovima još rade u dvije smjene. Kad je u Vrpolju naša škola pogođena potresom, obećali ste nagodinu početak gradnje nove, evo ide treća, a od škole ništa. Dio nastave u koji ulaze INA i ostalo će imati karakter izbornosti, ali zato i držim da će taj koncept doživjeti fijasko. Većina će između dramske do 17.00 i odlaska kući birati ovo drugo. Evo čujem od nekih kolega da im ravnatelji govore da će odabir barem neke od INA biti obvezan (!?). Uostalom, samo rastezanje nastave do 15.30. s razvučenim pauzama djeci stvara osjećaj "beskrajnog dana". Djeca u predmetoj nastavi jednostavno ne žele biti toliko dugo u školi. Svako dijete ima različite potrebe, a o njihovim individualnim potrebama u ovom konceptu ni riječi, osim paušalno, i to me jako žalosti. Kao poprilično istraumatiziran roditelj, sjećam se osnovne škole svog sina koji je imao izvjesne neuro-motoričke smetnje. Tada nismo birali neke izborne predmete samo zato jer nije mogao izdržati toliko biti u školi. U 13.00 bi bio iscijeđena krpa, samo se htio povući u sobu i odmarati naredna tri sata. O satnici pojedinih predmeta niti neću govoriti jer je jednostavno nebitno. Što god stavili u ovaj kotao, isti će gorak okus imati. Roditelje nećete poštediti instrukcija jer istu pomoć koju su djeca dobivala od svojih učitelja u vidu dopunske nastave, dobijat će i sad, samo ste to drukčije imenovali. Nebitno je je li dopunska u 12.20 ili u 15.30, neće dobiti pomoć jedan na jedan već uobičajeni sat dopunske nastave na koji opet neće dolaziti oni koji bi najviše trebali. Zanima me još samo jedno, hoćete li pitati roditelje škola koje ulaze u eksperimentalni program pristaju li na to i hoće li biti moguće tom istom roditelju svoje dijete prebaciti u drugu školu ukoliko eksperimentalni program ne bude odgovarao individualnim potrebama njegovog djeteta? S poštovanjem, Paola Glavurtić, prof. likovne kulture-restaurator | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1092 | DRAGO GRADEČAK | Eksperimentalni program | Akademik prof. emer. dr. sc. Leo Budin, umirovljeni profesor sa Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnike u Zagrebu: "Ukidanje informatike je u potpunom raskoraku sa Strategijom razvoja do 2030. godine. Ukidanje tog sata je nauštrb našeg razvoja. Priča se o umjetnoj inteligenciji, digitalnom upravljanju, to ne može bez ljudi koji poznaju te domene. A kod nas se ukidaju sati informatike umjesto da ih se poveća. Tko je taj čovjek, tko su ti ljudi koji su rekli da treba smanjiti sate informatike? Postojala je radna grupa koja je prihvatila novi kurikulum. Ali tko su oni koji tome oponiraju. Volio bih znati poimence tko je to učinio i tko radi štetu našem razvoju". Govori li vam to išta ili ništa? Drago Gradečak, učitelj Informatike | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1093 | IVAN GRBAVAC | Eksperimentalni program | Prije svega pozdravljam povećanje satnice nastave Tehničke kulture u 5. i 6. razredu, povećanje satnice nastave TZK kao i uvođenje Informatike (Informacijske i digitalne kompetencije) kao obaveznog predmeta kroz cijeli period osnovnoškolskog obrazovanja. Kao nedostatak bih naveo smanjenje satnice sadašnje Informatike, a budućih Informacijskih i digitalnih kompetencija, posebno u višim razredima osnovne škole (od 5. do 8. razreda). Osobno smatram kako je informatička pismenost učenika jako bitna (posebno u ovom vremenu u kojem živimo), a smanjenje satnice informatike za 1 sat nikako ne pridonosi tome. Svakako bi bilo dobro preispitati takvu odluku. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1094 | Irena Andrić | Eksperimentalni program | Poštovani, kada se uvela izborna Informatika od prvog razreda osnovne škole, tražilo se učitelja gdje god se stiglo jer ih nije bilo dovoljno. Sada kad je sve u ravnoteži, donosi se odluka da će ipak većina dobiti otkaz (i to nakon vrlo kratkog vremena rada). Predajem Informatiku u osnovnoj školi, oprema je katastrofa, kao da je iz Prvog svjetskog rata, stalno su neka obećanja i nabavke, ali čini se da se sve 'izgubi putem'. U jednom školskom satu nema šanse da se odradi teorijski dio i praktičan dio. Djeca sada imaju Informatiku svaki tjedan blok sat, i do sljedećeg tjedna su već zaboravili pola alata i funkcija programa, a što bi tek bilo da imaju svaka dva tjedna blok sat (jer blok sat je jedini način da se odradi i teorija i praktičan rad, a i to se nekada ne stigne). Rađe bih Vas savjetovala da stavite Informatiku kao obavezan predmet od 5. do 8. razreda, gdje djeca u 8. razredu uče korištenje e-građanina, e-upisa, izrade svog e-portfolia, web stranice itd., što im je jako bitno u današnjem informatičkom društvu. Djeca su i sad već izmorena i preopterećena kada su u školi po 6-7 sati i gube koncentraciju, umorni su i žele biti kod kuće ili s prijateljima. Rješavanjem zadaće u školi samo još više njegujemo neodgovornost. Cilj te zadaće i je da postanu odgovorni ljudi i da znaju svoje obveze (kao što znaju svoja prava). Ako oni kod kuće ne budu trebali nikada ništa učiti, mi učitelji ćemo biti "krivi" jer su djeca dobila lošu ocjenu. A kako i ne bi? Nakon cjelodnevnog boravka u školi, tako umorni, sada još na kraju trebaju i učiti s nama, a najbolje se uči i pamti nakon dobrog odmora. Definitivno ne podržavam ovakav način školovanja! Srdačan pozdrav, Irena Andrić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1095 | LUKA KARLOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, PROTIV sam prijedloga cjelodnevne škole jer se kronični problemi pokušavaju riješiti naglo i odjednom. Navodite prave probleme, ali ne dajete prava rješenja. Slažem se s idejom strukturiranog vremena nakon obavezne nastave, no problem nestrukturiranog vremena nekog učenika nije posljedica sadašnjih oblika nastave kao što se ovdje predstavlja. Navodite da su ispodprosječni rezultati učenika češće prisutni u određenim skupinama učenika, u pravilu onim koji se školuju u otežavajućim uvjetima odrastanja. Otežavajuće uvjete odrastanja od najlakših do najtežih neće odjednom riješiti cjelodnevna škola, već je to problem koji se rješava sustavno i postupno i uključuje mnogo više od sustava odgoja i obrazovanja koji je samo dio rješenja. Ako učenik kod kuće nije sretan sada (roditelji ga zanemaruju, ima neadekvatne životne uvjete, itd. pa postiže ispodprosječne rezultate pa je još unesrećeniji), neće biti sretan niti nakon cjelodnevne škole. Novce koje trošite na ovakve eksperimente mogli biste preusmjeriti kao stručnu pomoć i podršku učenicima koji su ispodprosječni zbog, kako vi navodite, otežavajućih uvjeta odrastanja. Pretpostavimo ipak da su učenici idealni kao što vi to smatrate. Odmah je očit novi niz problema od kojih ću navesti samo neke jer bih mogao pisati unedogled. 1) Navodite ograničene prostorne, infrastrukturne, materijalne i druge resurse. Zašto se onda ne sredi taj dio? Zašto se novci troše na ovaj eksperiment umjesto na rješavanje ovih problema? Kako da se odvija bilo kakva nastava uz ograničene prostorne uvjete? Škola u kojoj radim jedva ima prostornih uvjeta za dvosmjensku nastavu, a kamoli da svi budu u istoj smjeni ili cijeli dan u školi. Istina je i navod da priličan broj učitelja danas ne može sve svoje profesionalne zadatke obavljati u školi, nego ih često obavlja kod kuće jer u školi nema odgovarajućih infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad. Međutim, ako će učitelji dulje raditi s učenicima u vidu cjelodnevne škole, učitelji ne samo da neće imati infrastrukturnih uvjeta za učiteljski rad nego neće imati niti vremena. Više vremena ćemo provoditi u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Vi biste to riješili nametanjem većih tjednih i godišnjih zaduženja za jednaku plaću što je vidljivo iz dokumenta, ali to nije prihvatljivo. 2) Navodite da je školski dan obilježen krutim rasporedom, a nudite još krutiji raspored s mnogo više sastavnica. Sjetite se da raspored katkad treba i mijenjati iz brojnih razloga, a raspored koji vi nudite mnogo je teže izmijeniti kada je to potrebno jer ima mnogo više sastavnica nego dosadašnji. 3) Predlažete smanjenje satnice informatike ili predmeta drugog naziva i sličnog sadržaja. To se ne slaže s navodima o važnosti STEM kompetencija. 4) Navodite tzv. usporedive europske zemlje na koje se ugledate i temeljite mnogo svojih ideja, a te zemlje s nama se mogu usporediti jedino na način da kažemo da one ulažu mnogo više u obrazovanje nego RH koja troši novce na ovakve besmislene eksperimente. S poštovanjem, Luka Karlović, mag. educ. math. et phys. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1096 | IVANA ŠPEHAR | Eksperimentalni program | Poštovani, Trenutno sam u učiteljica u drugom razredu. Svi koji rade u školi su svjesni da je već 4.sat sat u danu teško održati kvalitetnu nastavu zbog sve manje koncentracije učenika. 5.sat u danu je kvalitetna nastava u nižim razredima gotovo nemoguća. Uopće ne mogu zamisliti osmogodišnjaka koji uči nešto novo u 14:00 ako je u toj učionici od 8:00. Sve te pauze koje na papiru izgledaju izvrsno u stvarnosti su neizvedive u našim uvjetima. Gdje bi oni trebali biti za vrijeme odmora i s kim? I to mislim na prosječnog učenika. Učenika s teškoćama uopće ne mogu zamisliti toliko sati u jednoj učionici. Škola u kojoj radim ima preko tisuću učenika. Gdje će oni ručati sat vremena? A da ne ulazim u pitanje tko će ih sat vremena čuvati. Povećanje satnice? Uz ovoliko opterećenje papirologijom za koju svake godine tvrdite da ste ju smanjili, a u stvarnosti joj nema kraja. Psihički i fizički izdržati neposredni rad s učenicima cijeli dan? Kad mijenjamo kolege u drugoj smjeni to možemo izdržati najviše dva dana. Nezamislivo mi je tako raditi svakodnevno. Opet želite imitirati modele stranih država koje na takav model nastave sigurno nisu prešle kroz dvije godine iz uvjeta koje mi sad imamo. Predlažem da prvo vi sjedite puno radno vrijeme na drvenom stolcu pa onda donesete druge zaključke. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1097 | Ivana Špar | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da se u ovako kratkom roku ne može donijeti kvalitetan, promišljen i razrađen prijedlog za cjelodnevnu nastavu kakav bi on trebao biti. Nailazim na mnoštvo ishitrenih, nesuvislih i, na koncu, neprovodivih ideja koje nikako ne mogu biti realizirane ni u jednom razrednom odjeljenju. Učenicima nikako ne treba obavezna cjelodnevna nastava, a učiteljima dodatno tjedno opterećenje u vidu cjelodnevnog neposrednog rada. Ovakvo nešto može biti sastavljeno samo od strane nekoga tko nije imao na pameti ni dobrobit učenika, roditelja ni odgojno – obrazovnih djelatnika. S poštovanjem, Ivana Špar, dipl. uč. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1098 | Sanja Minarik | Eksperimentalni program | Poštovani, osnovna škola kao cjelodnevna škola zaslužuje jedno veliko NE! Nakon 27 godina rada u RN, ovim planom školovanja naše djece, dođe mi da se maknem iz ovog sustava. A učitelj sam koji živi ovaj poziv. Dakle, često se pitam tko savjetuje i predlaže ovakav sustav obrazovanja, ima li taj tim uopće ikakvog pojma o potrebama i načinu funkcioniranja naših đaka? Djeci boravak u školi nije zamjena za obitelj, provođenje vremena s roditeljima, u udobnosti doma. Hajdemo im i to malo vremena kojega su imali za svoju obitelj-uskratiti. Znaju li timovi koji su donijeli ovaj prijedlog kolikom je broju djece teško poslijepodne boraviti u školi, slijediti uputu, učiti i koncentrirati se uopće na bilo koji zadatak? Govorim o mentalnom i tjelesnom umoru. Velik broj djece ima sve veće teškoće u koncentraciji, motivaciji i pisanju zadaća poslijepodne tijekom produženog boravka. I što vi predlažete? Hajdemo im još produljiti vrijeme boravka u ustanovi koja nije njihov dom. Što se uopće time želi postići? Na koji ste se to sustav obrazovanja pozvali? Prošla sam većinu skandinavskih zemalja, boravila u mnogim školama i upoznala sam više obrazovnih sustava. Skandinavci pohađaju nastavu od 9-13 sati, uz barem jedan odmor od 30 minuta vani na otvorenom i pauzom za ručak. Nemaju zadaće i učenja kod kuće. Naša će djeca provesti čitav dan u školi, a nakon toga još sate učeći i pišući zadaće, jer iluzorno je misliti da će sve uspjeti napraviti u školi. Što će biti s našom djecom što se tiče odmora, slobodnog vremena s prijateljima koje sami biraju, igrom u parku i na igralištu??? Sve ćete im to oduzeti, a zauzvrat im dati još veće opterećenje? Kao da i bez toga ne pucaju po šavovima. Nadalje, ovim komentarom ne želim komentirati satnice učitelja, jer će se time zasigurno baviti sindikati, ali zanima me kako ću ja kao učitelj koji vodi dvije izvannastavne aktivnosti u školi to provoditi? Čekat ću da oni svi sve nauče, riješe zadaće, a tada opet nastupamo mi učitelji? Želite nam možda poručiti da premalo radimo, odradimo nekoliko svojih sati, odmaramo cijelo ljeto i u vrijeme svih ostalih praznika i treba nas zaključati u školu na cijeli dan? Vjerujem da će mnogi učitelji biti mišljenja da je ovaj program potpuni promašaj, vrlo ishitren, nejasan i nepotreban. Nemojmo eksperimentirati s onima koji su nam najdragocjeniji, a to su naša djeca. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1099 | Lucija Šikić | Eksperimentalni program | Još uvijek se ne mogu oteti dojmu vaše tablice sa satnicom i navedenim predmetima. Čitajući sav ovaj silan tekst koji lijepo i milozvučno odzvanja ušima čitatelja, javlja mi se sve više upitnika nad glavom. Smanjujemo satnicu informatike? Oprostite, ali ovo zvuči kao putovanje u prošlost. U vrijeme kada na sav glas vičete STEM i samo STEM smanjujete satnicu informatike.?! Nadalje, zanima me gdje mislite uklopiti glazbene škole i izvanškolske aktivnosti? Kako mislite da će glazbene škole prilagoditi svoju satnicu da bi ih učenici mogli pohađati? Hoćemo li djeci zabraniti bavljenje sportom jer nakon cjelodnevne nastave neće moći ići na izvanškolske aktivnosti da bi se mogli družiti sa svojom obitelji? Dakle, kao majka, ovaj prijedlog cjelodnevne nastave apsolutno ne podržavam. S druge strane, kao učiteljica informatike, također ovakav prijedlog cjelodnevne nastave ne podržavam. Gdje su prikazane kakve statistike i provedena istraživanja za donošenje ovakvih zaključaka navedenih u tekstu? Tko je i što pitao struku? Nacionalni ispiti su mjerilo? Ako to uzimate kao mjerilo, onda vam je valjda jasno da ne da nam ne valja školstvo i cijeli sustav, nego cjelokupno društvo. Nije li sramota da se zadovoljavamo prosjekom? Nije li sramota da nam se učenici izjašnjavaju da ne žele biti akademski obrazovani građani jer su takvi ljudi najlošije pozicionirani u našem društvu? Na tome treba raditi, sustavu vrijednosti, koji je totalno izokrenut. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1100 | Katarina Pauk | Eksperimentalni program | Poštovani, kao majka i učiteljica informatike apsolutno se protivim vašem eksperimentalnom programu - osnovna škola kao cjelodnevna škola. Zasigurno ne želim da moje dijete sutra cijeli dan boravi u školi jer se na taj način sigurno ne povećava kvaliteta obiteljskog života. Djeci je potreban odmor i njihov kutak za učenje, pisanje domaće zadaće i slično. Nemaju svi iste načine učenja, a sigurna sam da neće utvrditi gradivo nakon što su proveli cijeli dan u školi, iscrpljeni i dekoncentrirani u učionici punoj druge djece. Iz perspektive učitelja smatram da je apsurdno smanjivati sate informatike za 50% kojeg lažno predstavljate kao povećanje jer postaje obavezan predmet; kao što svi znamo informatika je bila izbor u većini razreda kojeg je odabiralo više od 90% djece. Vješto izbjegavate komentirati smanjenje sati informatike koja je u današnjem svijetu nužna za stjecanje vještina potrebnih za konkurirati na bilo kojem tržištu rada (pogledajte bilo koji oglas na burzi rada). Ako mislite da ćete nam nadoknaditi izgubljene sate kroz INA, gadno se varate. Djeca koja su nakon cijelog dana boravka u školi iscrpljena i premorena trebali bi ići na INA? U potpunosti sam sigurna da neće. S jedne strane upirete razvijanje logičkog razmišljanja i zaključivanja, nudite nam dodatnu i specijaliziranu opremu (katalog koji je izašao u ožujku), s druge strane smanjujete broj sati najvažnijeg predmeta u 21. stoljeću (hoćemo li tu opremu samo gledati u izlogu?) Tko god je pisao ovaj program, sigurna sam da nikada nije radio u školi, a pogotovo držao sate informatike. Za bilo kakav praktični zadatak, uz uvijek prisutne tehničke poteškoće, 1 sat nije dovoljan. Nemojte me krivo shvatiti, ali smatrate li da je vjeronauk bitniji od informatike u današnjem svijetu? Očito je dok ste nepromišljeno pisali program mislili kako će djeca steći potrebna znanja i kompetencije preko TikToka, Instagrama i slično. Također, zanima me kad je predviđeno vrijeme za pripremu učitelja i slobodno vrijeme s obitelji? Jeste li razmislili o broju otkaza koje će ljudi dobiti? Dovodite u pitanje našu budućnost. Trenutno radim u školi koja je pregradila hodnik da bi dobila učionicu u koju jedva stane 10 učenika. Ako ne znate di ćete s novcima, obnovite nam postojeće škole, sagradite dvorane i vrtiće, ali ne izmišljajte toplu vodu s novim reformama koje su sve samo ne uravnotežene, pravedne, učinkovite i održive. APSOLUTNO PROTIV! INFORMATIKA OBAVEZAN PREDMET 8 GODINA, MINIMALNO 2 SATA TJEDNO! Lijep pozdrav, Katarina Pauk, magistra edukacije informatike i tehnike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1101 | Ivana Vujčić | Eksperimentalni program | Mišljenja sam da cjelodnevnu nastavu ne bi trebalo nametati svima jer postoji veliki broj roditelja koji to uopće ne žele. Za one koji žele neka se organizira produženi boravak. Satnicu učitelja koji bi trebao provesti s učenicima mi je mučno iti komentirati. Također sam mišljenja da na ovakav način uvođenja cjelodnevne nastsve, ionako mali broj koji upisuje učiteljska zanimanja će biti i još manji. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1102 | DRAGAN ULJIČNI | Eksperimentalni program | Proteklih dana pratim izjave “ministra” znanosti i obrazovanja u medijima te s svojh samo 8 godina iskustva rada u predmetnoj nastavi ( informatika, I tehnička kultura) mogu reći da po mom mišljenju ali i mišljenju većine mojih kolega predstavlja potpuni promašaj onoga što se želi postići, a to je kvalitetnija nastava, zadovoljniji učenici, roditelji i nastavnici i rasterećenje (!?) učenik. Što se tiče informatike koja je I u trenutnoj izvedbi praktički zakinuta s samo 2 sata, sada će biti nepostojeća iz mnoštva razloga kao što su: -Učenici će biti zakinuti za najmanje 30% nastavnog sata pa tako i nastavnih sadržaja zbog specifične organizacijske i tehničke izvedbe nastavnog sata predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. -Učenici će biti zakinuti za praktičnu primjenu novih znanja i vještina na samom satu. -Učenici će biti zakinuti za razvoj računalnog razmišljanja jer ćemo biti prisiljeni davat im gotova rješenja u tako malo vremena. Dok ovo pišem prisjećam se pustih izjava raznih ministara u napretku na STEM području, inovacijama itd. Znaju li oni koji su pisali što je STEM uopće? STEM koji ima I barem 35 poddisciplina od kojih je bar 10 usko povezano s informatikom. Svoju dragu tehničku kulturu neću niti dotaknuti jer ste prividno s halabukom naglasili kako se tim učiteljima ovom reformom povećaje satnica. Možda I hoće djelomično prema okviru ali realno ne. Sami predmet je specifičan kao I informatika sa svojim pristupom, tehničkim I materijalnim sredstvima, metodikom itd… Postavit ću rađe pitanje: Zašto se u prethodnom savjetovanju I prijedlogu reformi za tehničku kulturu iz nacrta nakon 1 dan savjetovanja maknuo navod laički rečeno da će se u školama na satovima tk-a raditi po grupama s max 10 učenika ? Sretno svim kolegama s zakinutom informatikom, rascjepkanom tehničkom kulturom I druženju s djecom u školskoj kantini do 17:30. S druge strane bitno je da je netko zaradio veliki novac na ovome svemu, kao i da radimo onako kako kaže EU,jer ipak oni znaju što je za nas dobro a što ne. Cijeli vaš tim I ministarstvo nas ovim nacrtom uči da “naše” mišljenje nije važno. LP Samo učitelj informatike I tehničke kulture!! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1103 | Josipa Baljkas Klisović | Eksperimentalni program | Poštovani, smanjivanje satnice Informatike u osnovnim školama pod krinkom povećanja, ali kao obveznog predmeta i pod drugim imenom u 21. stoljeću je meni, ali i većini ljudi (učenika, roditelja, učitelja) u najmanju ruku neutemeljen i nerazborit potez s kojim se nikako ne slažem. „U posljednjih nekoliko desetljeća razvoj računalne znanosti omogućio je stvaranje informacijske i komunikacijske tehnologije koja je snažno i temeljito promijenila svijet oko nas. Primjena računala u svim područjima današnjega života mijenja i način shvaćanja svijeta u kojemu živimo. Digitalna pismenost danas je neophodna svakomu pojedincu kako bi mogao upotrebljavati računala i različite računalne sustave pri obavljanju svakodnevnih obveza.“ - prve su rečenice napisane u Kurikulumu Informatike 2018. godine i u skladu su s inicijativom Europske unije pod nazivom “Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021. - 2027.)” kojom se države članice podupiru u prilagođavanju obrazovnog sustava digitalnom dobu, a u kojoj eksplicitno piše kako je nastava Informatike nužan dio tog plana. (https://education.ec.europa.eu/hr/focus-topics/digital-education/action-plan) Smatram da današnje generacije (većina) djece nisu dovoljno informacijski i informatički pismena da bi uvođenje 35 sati naspram dosadašnjih 70 bilo dostatno za usvajanje minimuma znanja. Kroz planiranih 45 minuta nastavnog sata učitelji koji su orijentirani praktičnom radu na računalu s učenicima moći će odraditi jako malo sadržaja. Za neke praktične cjeline to je vidljivo i sada dok je planirano 70 sati godišnje (naglasak stavljam na manje razrede, ali može se dodati i 5. i 6. razred). U školi u kojoj radim većina učenika pohađa Informatiku jer su i oni (i roditelji) svjesni važnosti tog predmeta. Kolege koje poznajem, a čitam i po grupama izjavljuju kako je i kod njih slično stanje. Dakle, svi su svjesni važnosti Informatike osim našeg Ministarstva? S tim što se „Informatika“ uvodi kao obvezan predmet nama učiteljima Informatike niste napravili ništa dobro, dapače. U školi sa 16 razreda i 32 sata Informatike satnicu smanjujete je na 16 sati tjedno. Ne nastaje li tako tehnološki višak? Ugrožavate egzistenciju nekih učitelja. Razumijete li da su neki ljudi (pa i ja) dolaskom iz privatnog sustava u odgojno-obrazovni sustav (još jednom) upisali fakultete Informatike kako bi stekli diplome koje su nam potrebne za stalno zaposlenje? A za 4 godine ću s tom istom diplomom dobiti otkaz. Čitajući gore postavljeni Program izdvojiti ću dio: „U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.“ Želite li nam poručiti da su učitelji nekih drugih predmeta kompetentniji za poučavanje informacijskih i digitalnih vještina? Želite li nam poručiti da ono što su nas učili na fakultetu Informatike možemo baciti u vjetar jer ima netko tko to ipak zna bolje od magistara (edukacije) informatike? Ili ćemo osim nastave informatike imati još dva puta toliko sati ostalih poslova? Za to smo se školovali? Zaista nisam imala taj kolegij na fakultetu. Ne smatram se kompetentnom osim za ono za što sam se školovala, ali i godinama na dnevnoj bazi stručno usavršavala. Eh, da. Zato mogu reći da su moje kompetencije cijelu online nastavu iznijele na leđima. (Ne hvalim se, samo podsjećam što je bilo i ne baš tako davno.) Drago mi je zbog toga i puno sam sretna jer sam mogla pomoći kad je bilo najgore. Ali stvarno izgleda kao da je bilo odavno jer brzo se zaboravilo tko je bio na prvoj liniji bojišnice uz sve ostale učitelje. Danas si „svatko“ uzima za pravo da si kaže da bi mogao predavati Informatiku, ali metodiku Informatike (programiranja ćemo izostaviti) nikad vidio nije jer je to nešto što se podrazumijeva da u 21. stoljeću svi znamo. Slična je priča nekih (srećom, velike manjine) roditelja koji kažu da njihovoj djeci ne treba Informatika jer on/ona igra igrice na mobitelu i „ja vidim da on/ona s njim upravlja bolje od mene i da sve zna“. Taj isti dođe u (čak!) peti razred, a ne zna napraviti znak @, ne zna sastaviti jedan pristojan mail prema pravilima (pozdrav, sadržaj, potpis), ne zna upisati svoj identifikacijski (AAi) račun, ne zna se kritički osvrnuti na pronađene informacije osim uzeti zdravo za gotovo one prve na koje naiđe (najčešće je to Wikipedia), ne zna napisati 10 složenih rečenica u Wordu i taj isti spremiti u unaprijed zadanu mapu i još mnogo toga. Informatika je puno, puno više od predstavljenih 35 sati godišnje. Toliko mi se sviđa i volim svoj posao da sam zaista razočarana ovakvim Programom. Sukladno svemu napisanom, smatram da JE DIO: • "Novi školski predmet, koji se izvodi jedan nastavni sat na tjedan, organiziran je kao obavezni predmet u svim razredima osnovne škole i integriran s odgojno-obrazovnim očekivanjima postojeće međupredmetne teme (Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) u okviru nacionalnoga kurikuluma." (str.14) • Predmetni kurikulumi i kurikulumi međupredmetnih tema za provedbu Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« (str.19) • Uvode se novi nastavni predmeti Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine i Informacijske i digitalne kompetencije u predviđenom trajanju kao što je opisano u Programu (str.36) POTREBNO PROMIJENITI U: • "Postojeći predmet Informatika, koji se izvodi dva (2) nastavna sata na tjedan u svim razredima, organiziran je kao izborni predmet od 1.-4 razreda osnovne škole te kao obvezni predmet od 5.-8 razreda osnovne škole." • Informatika Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj • Uvode se novi nastavni predmeti Prirodoslovlje, Društvo i zajednica te Praktične vještine u predviđenom trajanju kao što je opisano u Programu (str.36) TAKOĐER, POTREBNO JE BRISATI DIO: • U Programu A1 nacionalnoga kurikuluma, promjene i prilagodbe koje se provjeravaju u okviru Eksperimentalnog programa uključuju sljedeće: A1.10. Od prvog do zaključno osmog razreda uvodi se obavezni nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u trajanju od 1 nastavnog sata na tjedan. (str. 16) • 22. Informacijske i digitalne kompetencije (str.19) Eksperimentalni kurikulum za nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije • Prvom razredu i svim razrednim odjelima prvog razreda te petom razredu i svim razrednim odjelima petog razreda u školama koje sudjeluju u Eksperimentalnom programu na početku izvedbe programa uvodi se predmet Informacijske i digitalne kompetencije i Prirodoslovlje. U drugoj i sljedećim školskim godinama provedbe eksperimentalnog programa ti učenici pohađaju novi nastavni predmet. (str.35) • Uvodi se novi nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u predviđenom trajanju kao što je opisano u Programu A1. (str. 36) S dužnim poštovanjem, srdačan pozdrav svima. Josipa Baljkas Klisović, učiteljica Informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1104 | DEJANA KATAVIĆ MRAZ | Eksperimentalni program | Kao roditelj se nikako ne slazem sa cjelodnevnom skolom. Sami cemo odredivati koje ce izvannastavne aktivnosti dijete pohadati. Djetetu treba odmor i vrijeme s obitelji. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1105 | Darko Zbukvić | Eksperimentalni program | Kao roditelj ne želim da moje dijete mora toliko dugo biti u školi jer kao profesor znam u kakvim uvjetima bi provodio to vrijeme. Kao profesor ovo vidim kaj korak unatrag jer će se drastično smanjiti kvaliteta nastave. Niti jedan učenik ne želi toliko vremena provoditi u školi. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1106 | ANA MAREČIĆ | Eksperimentalni program | Kao učiteljica-mentor iz nastavnog predmeta Informatika protivim se ovakvom prijedlogu eksperimentalnog programa, posebno onog dijela vezanog uz poginuće nastavnog predmeta Informatika. U školi kao učitelj informatike radim punih 18 godina (svega je bilo kroz godine, a neopremljenosti ponajviše). I sad kad napokon imamo sve uvjete za rad smatram skandaloznim rezati satnicu Informatike, I to u vrijeme eksplozije umjetne inteligencije i nevjerojatne potražnje za IKT stručnjacima. 98 % učenika moje škole pohađa nastavu informatike. 98% gospodo!!! To je postotak koji nema ni jedan drugi izborni predmet, zar vam to ništa ne govori?! Smanjenjem broja sati onemogućujete mojim učenicima kvalitetno i suvremeno obrazovanje i tehnološki napredak koje su jasno pokazali da žele. Nastavni predmet Informatika imenujete kao I do sad, pretvorite ga u redovan predmet s najmanje 70 sati godišnje kako bi svi učenici imali mogućnost kvalitetne i kontinuirane edukacije u skladu s potrebama 21. stoljeća. Ana Marečić, učiteljica informatike-mentor | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1107 | Tamara Januš | Eksperimentalni program | Poštovani, smanjenje satnice nastavnog predmeta Informatika dokaz je kako iza ovakvog programa CN stoji netko tko nikada nije boravio u učionici na satu informatike. U 21. stoljeću kada gotovo 95% zanimanja traži korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije, ministarstvo smanjuje satnicu s obrazloženjem i obmanom da ju 100% povećava. 35 sati godišnje nikako nije dovoljno za stjecanje i usavršavanje digitalnih kompetencija. Poučavanje informatike u 1. razredu pokazalo je koliko učenici malo poznaju digitalnu tehnologiju, koje su njezine prednosti i mane, kako ostati sigurnim u virtualnom svijetu pa zbog toga smanjenje satnice smatram štetnom za sve buduće generacije, a i društvo općenito. Nastava informatike se u nižim razredima provodi s tabletima koje je potrebno nositi iz učionice u učionicu što samo po sebi smanjuje vrijeme za rad. Uz to, uvijek se pojavi neki tehnički problem kojeg je prvo potrebno riješiti. Sve navedeno "troši" minute pa 45 minuta nikako nije dovoljno za kvalitetan rad i pripremu učenika za budućnost koja slijedi. Predlažem da se satnica informatike vrati na 2 sata tjedno u nižim razredima, te 3 sata u višim razredima (svi znamo da programiranje iziskuje puno vremena). S poštovanjem, Tamara Januš | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1108 | Marina Prohaska | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica informatike sam i trenutno predajem u razrednoj nastavi informatiku na tabletima koje nosimo na sat. Jako je teško išta obraditi s učenicima u predmetnoj nastavi, a gotovo nemoguće s mlađim učenicima u razrednoj nastavi u jednom satu. Informatička pismenost je iznimno važna od najranije dobi, jer djeca sve ranije dobiju pristup uređajima i internetu. Najmanje dva sata tjedno je potrebno kako bi ih pripremili za današnji svijet tehnološkog napretka i razvoja umjetne inteligencije. Predlažem 2 sata tjedno, izborni predmet informatike u razrednoj nastavi, a obvezni u predmetnoj. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1109 | Anja Horvatinović | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica Informatike smatram da je smanjenje satnice Informatike za 50% loša odluka kojom učenici u 21. stoljeću ne dobivaju potrebna znanja i vještine koje će im koristiti u suvremenom, digitalnom dobu. Također, u 1 nastavnom satu nije moguće kvalitetno odraditi nastavu jer je nastava Informatike specifična i uvijek su moguće neke poteškoće sa računalima, pitanjima učenika i dodatnim demonstriranjem. Smatram kako bi Informatika trebala ostati na 2 sata tjedno, a od 5. do 8. razreda bi se trebala uvesti kao obavezan predmet. Cjelodnevna nastava je opterećujuća za učenike i u praksi bi bila kontraproduktivna. Mnogi su problemi i pitanja oko CN neriješeni i nedovoljno definirani. Također, većina škola uopće nije spremna za tako nešto, realnost i praksa drugačiji su od teorije koja je ovim Eksperimentalnim programom opisana. Srdačno, Anja Horvatinović | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1110 | MATEJA GRMOVŠEK | Eksperimentalni program | Uz današnji tehnološki razvoj i napredak, informatička pismenost je od iznimne važnosti već od osnovnoškolskog razdoblja. Minimalno dva sata tjedno su neophodna kako bi se djeca naučila osnovama računalne tehnologije, računalnog razmišljanja te postala digitalno pismena. Smanjenje satnice informatike smatram štetnim i poražavajućim za obrazovni sustav. Također, smanjenje satnice informatike će štetno utjecati na digitalnu pismenost pojedinaca što će izazvati dugoročne negativne posljedice na njihovu budućnost. Predlažem da nastava informatike zadrži postojeću satnicu od 2 sata tjedno te da postane obavezan predmet. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1111 | Licia Grohovac | Eksperimentalni program | Cjelodnevna nastava može se tako nazvati jedino ako NASTAVA traje cijeli dan, uz aktivnosti i odmore između blokova. To naravno zahtijeva i dva zaposlena učitelja koji svaki u svoje doba dana izvode kvalitetnu nastavu koju su stigli pripremiti. Trenutni je plan povećavati satnicu svim učiteljima, dok produženi boravak gubi posao u školi. Informatika se smanjuje za 50% sati. Drugi strani jezik - obavezan? Umjesto da težimo većoj izbornosti, pogotovo u višim razredima kad je već jasno vidljivo tko je u čemu "jak", mi namećemo dodatne obavezne predmete. Novi predmet za sve kao alternativa "praznom" satu za vrijeme vjeronauka - 2 sata tjedno. Dodatno opterećenje svima koji pohađaju vjeronauk druge religije izvan škole. Informatika u 2023. godini - 1 sat - obavezna. Za neke učenike previše, za većinu ipak premalo. Mislite li na učenike s teškoćama kojih je u sustavu mnogo? Kojima je teško i zamorno pratiti i redovnu nastavu? Nacrt ovog modela nije zapravo nikakva novina, jer osim produljenja trajanja odmora, neki učenici su i do sada na jednak način provodili dan (na izbor roditelja). Ovako uskraćujete ostalim učenicima koji imaju mogućnost otići kući i u miru svojim tempom učiti i pisati zadaću. Uz trenutnu neučinkovitost pedagoških mjera i ponekad groznim međusobnim odnosima učenika, škola nažalost nije svima utočište. Ovakav problem treba temeljito razraditi, provoditi ispitivanja, razgovarati s nositeljima obrazovnog procesa, a ne za par mjeseci krenuti s prepisanim modelom neke druge države apsolutno neprimjenjivim u našem društvu, sustavu i tehničkim mogućnostima. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1112 | Maja Matković | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam RN sa 35 godina iskustva i prošla sam mnoge reforme i nazovi reforme, ali smatram da će ova reforma s ovakvim materijalnim uvjetima u kakvima je hrvatsko školstvo danas bitno sniziti (a ne unaprijediti) obrazovni sistem. Smatrate da ćete u 4 godine nadograđivanjem škola stvoriti uvjete za cjelodnevnu školu, ali ja mislim da je priprema za takav oblik škole jedan dugotrajan proces koji traje puno više godina. Jasno mi je da određeni broj roditelja radi radnih obaveza treba cjelodnevnu školu, ali nikako s minimalnim uvjetima koji se mogu stvoriti samo za 4 godine. Škole bi trebale imati udobne učionice ( s manjim brojem učenika), s udobnim ležajevima ili strunjačama za odmor (za RN svakako), s dovoljno prostora za različite radne kutke u učionicama, s velikim i dobro opremljenim zajedničkim prostorijama , bar 2 dvorane za TZK, bazenom, ogromnom blagovaonicom,vanjskim igralištima za razne sportove,.... Ne vjerujem da se to može napraviti u svakoj školi za tako kratko vrijeme. I onda će na kraju ispasti da nam mali prvašići sjede preko 30 sati tjedno na starim drvenim stolicama iz 1985. godine! Pitajte doktore što to znači za njihov nježan kostur! Da o psihičkim problemima ne govorim,,,, Da, druge zemlje imaju cjelodnevnu školu, ali se njihovi uvjeti od hrvatskih uvjeta uvelike razlikuju . I ne možete me uvjeriti da ćete napraviti odlične uvjete! Cjelodnevna škola bi trebala biti do 14 sati maksimalno, a poslije bi roditelji trebali birati: žele li da dijete ostane u školi napisati zadaće ili žele da otiđe kući. Mir doma i obiteljsko okruženje nekoj je djeci neprocjenjivo. Nismo svi isti! Predviđeno opterećenje nastavnika je neizvedivo za većinu ljudi u prosvjeti koji već i sada jedva izlaze na kraj s disciplinom i nezainteresiranosti učenika. Mi u Hrvatskoj nemamo adekvatne pedagoške mjere kojima bi sankcionirali neprimjereno ponašanje učenika, a cjelodnevnim boravkom u školi to će se samo pogoršati. Zar smatrate da će s učenici u vrijeme ručka i slobodnog vremena "sami čuvati"? Ili će i to ići u obvezu učitelja? Ali to je onda isto neposredan rad s učenicima, zar ne? Ili smatrate da 8 sati u uredu za kompjuterom je i isto kao i 8 sati neposrednog rada s djecom? Tko je to probao, zna što govorim. Neoprostivo je da taj veliki broj sati učenika u školi ne dijele dva učitelja (konkretno, u RN učitelj ujutro i učiteljica koja je do sada bila u PB). Čitav taj veliki broj sati "natovariti" jednom učitelju je neoprostivo. Ljudi to psihički i fizički ne mogu izdržati te će mnogi (naročito deficitarni) kadrovi otići iz školstva. Da sumiram: 1. Cjelodnevna škola da za roditelje koji to trebaju, za ostale samo IZBOR 2. Smanjenje satnice obaveznih predmeta (posebno za 1. i 2. razred) te stvaranje odličnih prostornih uvjeta za realizaciju cjelodnevne škole, poboljšanje uvjeta u učionicama 3. Smanjenje norme nastavnika preraspodjelom sati na 2 učitelja 4. Adekvatne pedagoške mjere koje će moći zaustaviti nasilje u školama 5. Uvesti cjelodnevnu školu kada se zadovolje svi uvjeti ( i to stvarno kvalitetno zadovolje), a to je nemoguće u predviđene 4 godine Sa ovakvim, na brzinu napravljenim i nedorečenim planom cjelodnevne škole se NE SLAŽEM. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1113 | Tamara Šarlija | Eksperimentalni program | Kao nastavnica savjetnica zaposlena u glazbenoj školi promišljam mogućnost i posljedice uvođenja eksperimenta cjelodnevne nastave u RH. Situacija u glazbenim školama trenutno je takva da već sada nemamo dovoljno prostora za izvođenje nastave i poprilično nam je teško posložiti raspored s obzirom na činjenicu da nam raspored ovisi o rasporedima općeobrazovnih škola. Dakle, glazbene škole uvijek se moraju prilagoditi njihovim rasporedima. Jesu li stručnjaci koji su (pre)pisali eksperimentalni program pod nazivom OSNOVNA ŠKOLA KAO CJELODNEVNA ŠKOLA: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja, vodili računa o glazbenim školama?! Kada bi se trebala provoditi nastava glazbenih škola? U vremenu nakon 17 sati? Tada je djeci koncentracija toliko slaba da se ne može govoriti o nekakvim postignućima nastavnog procesa. Učenici trebaju i neko vrijeme da dođu iz OŠ u GŠ, da odu kući po svoj instrument, da se presvuku, pripreme za drugu školu jer GŠ je škola a ne nekakva slobodna aktivnost za koju se samo treba obući odgovarajuća trenerka i patike te stići na zagrijavanje pred trening. GŠ ima svoj kurikul, Godišnji plan i program (da ne govorim o planu i programu svakog pojedinog predmeta iz kojih učenici imaju i elemente vrednovanja kao i ocjene!). Pod pretpostavkom da bi učenici mogli doći na nastavu u 17 sati, do kada bi ta nastava trajala? Do 22 sata??? S obzirom da radim u sredini gdje GŠ polaze učenici okolnih mjesta koji nemaju dobre autobusne linije, ti učenici će biti prisiljeni ostati cijeli dan izvan kuće ukoliko ih netko ne bude mogao voziti autom. Ili će odustati od pohađanja GŠ-a. A tko će onda pjevati i svirati primjerice himnu na raznim događajima?! Netko s ulice?! Ne želim banalizirati, ali glazba je jako bitna društvu u kojem živimo a glazbenici se također obrazuju. No, vratimo se na prostorne kapacitete. Ako svi nastavnici u GŠ dijele učionicu i instrument (npr. klavir) s nekim drugim nastavnicima u suprotnoj smjeni, koliko bi svaka GŠ koja već sada muku muči s nedostatkom adekvatnog prostora i kvalitetnih instrumenata trebala imati učionica i instrumenata (koji nisu jeftini i to je razlog što glazbene škole nisu dobro opremljene)!? Svatko tko je matematički pismen će zaključiti: dvostruko više! Jer nastavnica koja radi u suprotnoj smjeni i ja ćemo sada biti u istoj smjeni. Ali gdje?! I da imamo dovoljno prostora, tko će ga opremiti, kupiti dvostruko više npr. klavira?! MZO?! Jedinice lokalne samouprave – gradovi i općine?! Zaključak se nameće sam po sebi – trenutno se zbog manjka prostora nastava u GŠ uopće ne može organizirati u jednoj smjeni. Također, u eksperimentalnom programu je navedeno da će cjelodnevna nastava biti dobra za roditelje s obzirom na njihove obveze. Zanima me otkada se škole doživljavaju kao vrtići tj. kao institucije za čuvanje djece zaposlenih roditelja?! Moramo li/trebamo li uvijek uvoziti loše sustave i standarde? Konkretno, mislim da se radi opet o nekakvom dogovoru na razini EU-a koji moramo provesti kako bi dobili neka bespovratna sredstva jer sami više skoro ništa ne proizvodimo pa posljedično i ne privređujemo. Samo čekamo milostinju sa Zapada. CN možda dobro funkcionira na Zapadu koji je ako ćemo gledati samo materijalnu razinu puno bolje opremljen za nastavu nego RH. Kako se onda taj program može preslikati i implementirati u RH kada ne polazimo s iste razine? Mi (RH) nismo Europa niti svijet. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti pa tako i RH. To bi bilo kao da npr. Švedska želi presaditi našu maslinu u Švedsku i da očekuje isti prinos maslina kao u RH. Tako i mi kopiramo neke sustave sa Zapada i očekujemo iste rezultate u RH. Puno je i previše pitanja na koja mislim da u MZO-u nitko nema odgovor. Bilo bi dobro još jednom preispitati odluku o uvođenju CN u RH te čuti i uvažiti mišljenja stručnjaka na terenu, tj. odgojno-obrazovnih radnika, koja za razliku od stručnjaka iz raznoraznih ureda Agencije, proizlaze iz prakse i neposrednog uvida u odgojno-obrazovni rad. S poštovanjem, Tamara Šarlija, nastavnica savjetnica | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 1114 | KATARINA BARIĆ | Eksperimentalni program | U 21. stoljeću smanjiti satnicu informatike je prilično neodgovorna odluka.Sada kad su informatičke učionice konačno opremljene IKT opremom, zaposleni mladi ljudi i imamo uvjete za rad, nekome sad smeta postojeća satnica. Predlažem vratiti tjedno 2 sata informatike. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1115 | Ana Lukačević | Eksperimentalni program | Poštovani, radim kao učiteljica razredne nastave u posebnom razrednom odjelu za učenike s teškoćama u ponašanju. Trenutno u razredu imam kombinaciju 1., 3. i 4. razreda, a od toga tri učenika se školuju po prilagođenom programu uz individualizirane postupke i jedan po individualiziranim postupcima. Svakodnevna priprema za nastavu traje zaista dugo. Potrebno je pripremiti veliki broj aktivnosti kako bi učenici ostali zainteresirani, motivirani za rad i sl. Isto tako, potrebno je osmišljavati metode rada koje će pozitivno utjecati na ponašanje učenika. Također, važno je napomenuti da učenici uglavnom teško borave u školi u danima kada imaju 5 ili više nastavnih sati. Ovim pute izražavam svoju zabrinutost za učenike u posebnim razrednim odjelima, ali i za učitelje koje rade na tim radnim mjestima. Zanima me jeste li tijekom planiranja cjelodnevne nastave razmišljali o učenicima i učiteljima u posebnim odjelima te kako će za njih izgledati jedan nastavni dan uzimajući u obzir da im je i ovako teško boraviti u redovitoj nastavi? Što će biti s pomoćnicima u nastavi, obzirom na njihovu satnicu, jer bez njih bi bilo vrlo teško ostvariti nastavni proces? Hoćete li uključiti veći broj stručnih suradnika koji bi dodano mogli raditi s učenicima s teškoćama? Hoćete li povećati naknade za učitelje na takvim radnim mjestima koje su i sada vrlo niske? Hoće li se učitelju ostaviti dovoljno vremena za metodičku pripremu? Srdačno Ana Lukačević | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa dodatno su pružene informacije vezano uz učenike s teškoćama. Dodatno je objašnjena usmjerenost Programa A2 na učenike s teškoćama, te načine organizacije i provedbe, te sudjelovanje pomoćnika u nastavi. Dodatno je naglašeno kako učenici s teškoćama sudjeluju u programima Cjelodnevne škole vremenski onoliko koliko za tim ima odgojno-obrazovnih, rehabilitacijskih i socijalizacijskih potreba bez bilo kakvih formalnih uvjetovanja koliko dugo moraju i trebaju biti u školi. U pogledu organizacije, dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. Kadrovsko ekipiranje škole je u značajnoj mjeri usmjereno na učenike s teškoćama, čemu će u značajnoj mjeri pridonijeti i nova organizacija zaduženja stručnih suradnika, koji u većoj mjeri će sudjelovati u neposrednom radu s učenicima s teškoćama. Na kraju, izmjenama Eksperimentalnog programa je smanjeno obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je (najkasnije do 14 sati za razrednu nastavu), dok je povećano vrijeme izbornog i dobrovoljnog sudjelovanja za onu djecu čiji roditelji to žele, što će omogućiti veću usmjerenost i na učenike s teškoćama unutar škole, odnosno osigurati potrebno vrijeme za sve potrebne aktivnosti izvan škole. |
| 1116 | Zvijezdana Žigolić Južvak | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam informatike i pretpostavljate, jako nezadovoljna satnicom informatike koja je planirana prilikom uvođenja cjelodnevne nastave. Naime, u praksi nije izvedivo u sat vremena obraditi bilo koji nastavni sadržaj iz informatike. Mi koji radimo u nastavnom procesu u nastavi informatike paralelno, gotovo svakodnevno, rješavamo i niz informatičkih problema koji se pojave na računalima za vrijeme izvođenja nastave. Nadalje, kao što su neki već komentirali, u doba ubrzanog tehnološkog i informatičkog razvoja nužno je obrazovati učenike u tom smjeru. Kao majka, nikako mi se ne sviđa ideja da mi djeca cijeli dan provode u školi. Polaze i glazbenu školu. Gdje to utrpati u njihov raspored. Pa s roditeljima se neće ni vidjeti. Nadam se iskreno da ćete još jednom promisliti o svemu. Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1117 | Daniela Braut | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s navedenim prijedlogom Cjelodnevne nastave ni kao učiteljica razredne nastave, a još manje kao majka djeteta koje bi trebalo pohađati ovakvu nastavu. Umjesto rasterećenja koje nam je obećavano ovim prijedlogom dobivamo dodatno opterećivanje i učenika i učitelja. Već dugi niz godina škole iz Rijeke imaju cjelodnevnu nastavu s dvije ravnopravne učiteljice razredne nastave. Roditelji i učenici su izrazili zadovoljstvo ovakvom praksom. U cjelodnevnoj nastavi koju vi predlažete učitelji razredne nastave opterećuju se dodatnim zaduženjima u redovnoj nastavi, dodaju im se predmeti za koje nisu školovani i kvalificirani, a oduzimaju im se oni za koje jesu. Zanima me kako je zamišljeno čuvanje djece za vrijeme odmora, ručka i rekreativnih stanki. Hoćemo li i za to biti zaduženi? I to u okviru ostalih poslova. Kada će jasno i precizno biti definirano što sve spada u ostale poslove? A što je s vremenom za pripremu za nastavu, vrednovanje ispita, upisivanje svega što se od nas traži u e-dnevnik, držanje roditeljskih sastanaka, informacije za roditelje, razredne priredbe, školske priredbe, osmišljavanje i realizaciju projekata i sl. Ne slažem se ni s jednim satom Informatike. Ne slažem se ni s uvođenjem novih predmeta, niti pretvaranjem izbornih predmeta u obavezne. Iako smatram da je vrlo važno da djeca uče više stranih jezika, nisam ni za to da se drugi strani jezik uvodi kao obavezan. Nemaju svi učenici jednake sposobnosti ni afinitete. Reforma školstva bi trebala ići upravo u tom smjeru da učenici uz osnovne predmete mogu birati izborne predmete u skladu sa svojim mogućnostima i željama. Na taj način bi dobili zadovoljniju djecu koja uče ono što vole i ono u čemu su dobra. Cjelodnevna nastava kakvu ste zamislili možda će riješiti „problem“ pisanja domaćih zadaća kod kuće, ali potpuno je nerealno očekivati da neće biti potrebe za učenjem kod kuće. Pitam se samo koliko će djeca biti sposobna učiti nakon cijelog dana provedenog u školi. Kada će učenici čitati lektiru? Umjesto da pokušamo djecu „potjerati“ van, na svježi zrak, u prirodu, da se bave tjelesnom aktivnošću, da se druže sa svojim prijateljima i sa svojom obitelji mi ćemo ih zatvoriti u škole. Kao roditelj ne želim da moje dijete cijeli dan provede u instituciji. Želim provoditi vrijeme sa svojom djecom, da sami oblikujemo svoje slobodno vrijeme, pa makar to bilo i u pisanju domaćih zadaća. Puno je još toga s čime se ne slažem u ovom prijedlogu no ne želim dužiti. Ono što podržavam je dodatni sati nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Smatram da je ideja cjelodnevne nastave u redu, ali samo kao izborna mogućnost i ne ovakva kakvu je vi zamišljate u vašem prijedlogu. S poštovanjem, Daniela Braut, dipl.uč. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1118 | Dragan Lukić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao profesor mentor iz informatike protivim se ovakvom prijedlogu eksperimentalnog programa. Skandalozno je da se satnica informatike sreže za 50% u vrijeme eksplozije umjetne inteligencije i nevjerojatne potražnje za IKT stručnjacima. Nastava informatike je vrlo specifičan predmet. Ne možemo samo doći i nešto predavati jer je tu i stvar IKT opreme, a i učenici moraju usvojiti neke osnovne vještine. Jedan sat u praksi tjedno je neizvedivo. Predlažem da se nastava informatike vrati na 2 sata tjedno te uvede kao obavezni premet od 5. do 8. razreda te da grupe učenika u informatičkoj učionici ne budu veće od 15 učenika zbog specifičnosti nastavnog procesa. Sada kada su škole opremljene IKT opremom iz projekta e-Škole i kada napokon imamo uvjete za rad, drastično se smanjuje satnica informatike, što je još jedan apsurd sam po sebi. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1119 | NATAŠA KRANJEC | Eksperimentalni program | Poštovani, Učiteljica sam razredne nastave već 9 godina, naravno na zamjeni, a ove godine sam prvi puta u Produženom boravku. Apsolutno sam protiv ovakvog modela cjelodnevne nastave nakon što ste iznijeli program koji uništava sve nas koji radimo u obrazovanju. Niste objasnili gomilu nerazjašnjenih pitanja, a što je najgore, želite i od nas učitelja u kojima su ta najmanja djeca vidjela osobu od povjerenja i sigurnosti kada nisu sa svojim roditeljima (držat ću se samo svoje razredne nastave) – napraviti bezosjećajne marionete upravo ovakvom reformom. Biti učitelj je poziv jer sigurno nismo ovaj posao birali zbog plaće! Cjelodnevna nastava je mogla biti jako dobro napravljena, ali nažalost ne slušate ljude koji zaista rade s tom djecom u OŠ, njihove savjete i preporuke jer vaši stručnjaci 1 minutu nisu proveli u nastavi ! Ono što ste od samog početka govorili je to da će u rad s djecom biti uključena 2 učitelja! Da ćete osigurati radna mjesta za učitelje koji su poput mene godinama na zamjenama, a vi ne samo da nećete meni omogućiti više ikakvu priliku za stalnim zaposlenjem, čak niti zamjenom, već ćete i ostalim kolegama iz pojedinih predmeta oduzeti stalno zaposlenje ukidajući im satnice ! Nažalost niste nikada mislili na ljude koji vam čine školstvo, a pogotovo na djecu ! Razredna nastava s 2 učitelja bi bila izvrsna za napredak djece, ali tako da oba učitelja imaju jednaku odgovornost – a ne da jedan dadilja, dok se drugi sam muči! Zašto sam rekla dadilja, zato što upravo otkad sam ovih nekoliko mjeseci u PB i iz onoga što su mi kolegice iz PB već davno pričale– vidjela sam da svatko može raditi što želi, kako želi ili ne raditi ništa. Moje shvaćanje PB je da se nadopunjujem s razrednom učiteljicom, da ponavljam i vježbam gradivo koje su obrađivali, riješimo dz te radim s djecom na kreativnosti, stvaralaštvu, projektima…tako ja radim, ali ne rade svi niti ih krivim jer možda i sama krivo radim. Zašto se radi krivo, zašto se učitelji u PB smatraju dadiljama i nebitnim osobama, zašto neke roditelji napadaju jer s djecom riješe dz, a neke napadaju jer ne rješavaju tu istu dz i zašto su upravo sada nebitni – zato što naše Ministarstvo NIJE propisalo program PB ! Da, nije obavezan, ali znači li to da ne treba imati program? Najvažniji cilj ove reforme je trebala biti međusobna suradnja nas učitelja kako bi s djecom više radili na onome što je zaista bitno, a ovako neće biti ! Zašto dio iz PB – onaj u kojem roditelj može doći po svoje dijete kada želi ne ostavite ? Smatrate li zaista da svako dijete može i treba biti vrhunski stručnjak za sve i da stvarno to možete postići tako da ćete svu djecu natjerati na ono što ne žele i ne zanima ih te zato uskraćujete mogućnost da neki idu ranije kući jer ne žele ili ne mogu to sve učiti? Možda je vama čudno, ali još uvijek postoje roditelji koji od svoje djece ne očekuju da trče za novcima i titulama niti ih tako odgajaju, već žele sretno djetinjstvo i normalan život pa i ovakav radnički, ali pošteni i da nikom ne unište snove ili pravo na odabir vlastitog puta života !! Jeste li upoznati sa stanjem koje je u hrvatskim školama i pri tom ne mislim na one najbolje opremljene i najljepše izgrađene – jer ćete samo takve odabrati u njih 50, a nema ih niti 50 ? Znate li da u velikoj većini škola koje nisu u ZG ili nekom drugom većem gradu, djeca nemaju sapuna i toaletnog papira? Nemaju čime prati ruke i brisati ako učiteljice i roditelji ne kupe sapun i papirnate ručnike!! Znate li da sjede na neudobnim drvenim stolicama iz kojih vire šarafi, dijelovi…klupe uništene, premalene toliko da koljenima udaraju u njih? Znate li da nema svaka škola barem 1 pametnu ploču, a da ne govorim svaki razred u školama?? Oprema je ista kao kad sam ja prije 26 godina išla u školu ! Učitelji u većini škola ne dobiju niti kemijsku ,a kamoli nešto drugo. Školska dvorišta su derutna i sa možda jednom betonskom tvorevinom koja bi trebala biti igralište ?? Oprema za tzk se sastoji od nekoliko sprava koje su valjda stoljećima iste i sa desetak nekih najjeftinijih lopti! Neke škole izgledaju toliko sablasno koliko su neobnavljane da ih ne mogu spasiti tone dječjih radova i ukrasa te ubijaju volju čim kročite unutra! Hoćete li sve te hrvatske škole obnoviti, vrhunski opremiti i prostorno nadograditi kako bi se ostvarilo ovo što te zamislili do 2027.?? Hoćete li osigurati prikladan vanjski prostor škole kako bi ta djeca mogla nešto raditi i u školskim dvorištima? Gdje ste to objasnili prvenstveno građanima, ako već nije bitno svojim radnicima koji su sve saznali iz novina! Hrvatsko školstvo ne može preko noći ovakvim nerealnim reformama stići do razine sustava obrazovanja nekih zemalja kojima težite, ali može puno napredovati ako počnete uvažavati mišljenje onih koji čine vaš sustav! Kolegama bi samo poručila da se zajedno trebamo svi založiti prvo jedni za druge i onda za sve probleme ovakve cjelodnevne nastave, a ne u većini komentara svatko za samo svoj - informatika, PB, lk...jer je svatko od nas jednako važan i ako nismo mi jedni uz druge, onda se nemojmo čuditi ako neće biti i ostali! Samo zajedništvom možemo ovo promijeniti <3 | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1120 | Josip Nekić | Eksperimentalni program | Poštovani, ne postoji razumsko objašnjenje kojim bi se moglo opravdati ukidanje nastave informatike u 2023.godini. Takvo nešto može pasti na pamet samo nekom tko stvarno ne vidi u kojem vremenu i potrebama živimo, a da ne pričam koliko su odluke i kirikulumi koji se donose u 2 tjedna kvaliteni. Preko noći ukinuti ono jedino po čemu smo konkurentni ostalim zemljama u svijetu je totalni nonsense. Razumijem da fali radnika u građevini, ali ukidanje informatike neće rješiti taj problem. Srdačan pozdrav Josip Nekić | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1121 | ANITA RAMLJAK | Eksperimentalni program | Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima koje su napisale kolege, a ovakav eksperimentalni program sve je osim uravnotežen i pravedan. Učenici, osobito u višim razredima ionako su opterećeni brojem nastavnih sati i sadržaja, a sada bismo nešto slično učinili i razrednoj nastavi. Predajem učenicima koji pohađaju produženi boravak i onima koji dolaze samo na nastavu prema rasporedu ujutro ili popodne. Učenici koji imaju privilegiju i mogućnost kraće boraviti u školi odmoreniji su, pažljiviji, opušteniji, ali i motiviraniji u praćenju nastavnog procesa. Što ćemo postići cjelodnevnom školom? Djeci je potreban predah, kvalitetno vrijeme s vlastitom obitelji, boravak u prirodi i na svježem zraku, biranje sadržaja kojima će se baviti u svoje slobodno vrijeme. Kako onda cjelodnevna škola promiče cjelovit razvoj i dobrobit učenika – intelektualno, emocionalno, fizički, umjetnički i društveno? Srdačno, Anita Ramljak | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1122 | Anamarija Baraba | Eksperimentalni program | Razvoj tehnologije napreduje velikom brzinom. Učenje i poučavanje se temelji na digitalnim kompetencijama i digitalnoj pismenosti. Smanjenje nastavnih sati informatike nikako neće biti od koristi današnjim učenicima. Danas je od velike važnosti usmjeriti učenika kako biti siguran na internetu, informatički ih opismeniti, naučiti ih kako raditi u digitalnom svijetu. Jedan sat je premalo! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1123 | MIRNA OREHOCI | Eksperimentalni program | Poštovani, učiteljica sam u produženom boravku i sasvim prirodno mi se nameće pitanje koja je moja uloga u svemu ovome?! "Nositelj programa i osnivači škola pronaći će rješenje za učitelje/ice produženog boravka uz odluku osnivača škole o nastavku plaćanja njihova rada. Provedbenim smjernicama uz Eksperimentalni program koje se donose nakon odluke o odabiru škola, opisat će se njihovo stručno sudjelovanje u aktivnostima cjelodnevne škole kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa ili u drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u nadležnosti osnivača, kao oblik trajnog rješenja." Zanimljivo da će se uloga učitelja iz PB-a definirati tek nakon odabira škola za pilot-projekt. Zašto ne već sada? Posebno me zabrinjava navedeno "trajno rješenje" o našem statusu. O kojim to drugim odgojno-obrazovnim ustanovama govorite? Očito planirate prebaciti lopticu odgovornosti na osnivača škole. Mislim da je jasno kao dan što "boravkaše" očekuje, a to je burza rada. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1124 | Tea Marmilić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica s preko 25 godina iskustva rada u školi nikako ne podržavam ovaj način uvođenja modela cjelodnevne nastave. Odgoj i obrazovanje mladih treba bi biti temeljni, ozbiljni i važan faktor svakog društva, a način na koji se uvode ovako velike i ključne promjene u sustav je u najmanju ruku neozbiljan. Sve navedeno je vrlo nejasno, općenito, nije do kraja definirano i unosi veliki nemir među učitelje. Zabrinuta sam za psihičko i fizičko stanje sadašnjih i budućih učitelja, kojih već sada ima sve manje, mnogi odlaze iz škola, a mnogi se na taj korak spremaju. Godinama se povećava obim poslova učiteljima u školama, a sve spada pod "ostale poslove", za istu plaću. Sada, sudeći po predloženom, obim poslova i boravak u školi još će se povećati, i to poprilično, uz utjehu da će biti i povećanje plaće. Najviše me neugodno iznenađuje prijedlog da će učiteljima razredne nastave boravak u školi trajati od 8 do najmanje 15 sati, uz pauze za vrijeme sati predmeta koje neće predavati. Oni će morati na sebe preuzeti svu odgovornost da učenike pripreme i osposobe za sve predviđeno kurikulumom (A1 i A2). Smatram da je to u razrednoj nastavi nemoguće. Mišljenja sam da bi Program A1 i A2 trebalo podijeliti na dva učitelja i samo na taj način će svi ostati fizički i psihički zdravi. Učitelje koji trenutno rade u produženom boravku nepravedno se omalovažava, pitam se gdje će završiti svi ti ljudi? Nigdje nisam naišla na podatak da će se mijenjati pedagoška norma, što bi značilo da će razredi i dalje ostati veliki i brojni. S nadom da će se zaista komentari ljudi uvažiti i da će se pristupiti izradi detaljnijeg, humanijeg, jasnijeg i pravednijeg programa na čijoj izradi će sudjelovati veći broj stručnjaka i učitelja iz prakse lijepo vas pozdravljam | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1125 | BOJAN LAZIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, koliko vidim iz svoje perspektive, zanemarili ste pitanje školovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina jer će i te kako biti teško uklopiti još šest (ili 5, svejedno) sati materinskoga jezika i književnosti u ovako razuđen i već prenatrpan raspored sati, pa će opet nastava po modelima A ili B biti preopterećena, a nastava po modelu C još više zanemarena od strane ravnatelja škole nego što je to sad slučaj, što će ukupno pridonijeti smanjenom interesu učenika i njihovih roditelja za obrazovanje po modelima namijenjenim pripadnicima nacionalnih manjina. S druge strane, uloga stručnog suradnika knjižničara koju ste tako zdušno izostavili nastavnim planom iz 2019. godine prijedlogom cjelodnevne nastave dodatno biva minorizirana, umjesto da joj vratite prvobitnu svrhu i ulogu koja je nastavnim planom iz 2006. godine doista bila na zavidnoj razini. Treće, ne mogu vjerovati da se u današnjici, kad je napredak i razvoj IKT-a prioritet i budućnost smanjujete broj sati informatike, a ostavljate isti broj sati vjeronauka, pa se prostim jezikom pitam kako je moguće da crkva toliko dominira nastavom da se smanjivanje satnice ogleda upravo na informatici, a ne, recimo, na vjeronauku? Prva dva navedena nedostatka dodatno potkrjepljujem činjenicom kako među imenovanim članovima radne skupine koja će se baviti izradom dokumentacije na temelju koje će raditi cjelodnevna škola nema NITI JEDNOG PREDSTAVNIKA NASTAVE NA MANJINSKOM JEZIKU i NITI JEDNOG STRUČNOG SURADNIKA. Treći ne vrijedi ni komentirati dodatno. Prijedlog: Dobro razmisliti o reviziji cijeloga prijedloga prije no što ga pustite u eksperimentalu provedbu i uključiti sve relevantne instance u istu! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1126 | Irena Čubra | Eksperimentalni program | Poštovani, uvođenje novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije i smanjenje dosadašnje satnice Informatike sa 70 sati godišnje na 35, uz obrazloženje da će dodatni oblici rada biti mogući kroz B1 oblik rada, apsolutno je apsurdno. Zašto se nije provelo istraživanje među učenicima i roditeljima što misle o toj ideji? Što je s učiteljima Informatike? Naprosto ne mogu razumjeti kako je išta 2023.moguće bez IKT! Sam prijedlog je loše napravljen, štetan je za učitelje na više nivoa, a učenicima i roditeljima svejedno ne pruža sigurnost da neće i dalje biti potrebe za dodatnim usavršavanjem učenika te nemogućnost odbijanja ovakvog oblika rada i poučavanja je zabrinjavajuća. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1127 | Miljenko Borojević | Eksperimentalni program | Poštovani, kao profesor mentor protivim se ovakvom prijedlogu eksperimentalnog programa. Naime, da se u 21. stoljeću nastava predmeta Informatike realno smanjuje sa 2 sata na 1 sat tjedno može donesti samo onaj tko uistinu smatra da STEM područje nije bitno za društvo. Taj prijedlog satnice pod hitno treba promijeniti inače će doći do sve lošije informatičke pismenosti naše djece, a samim time i zaostajanje cijelog društva za najnaprednijim državama. Argumenti da u drugim europskim državama informatika nije toliko zastupljena koliko je kod nas ne znači nužno da je to kod njih ispravno, a kod nas loše napravljeno. Pogledajte si samo silne međunarodne medalje sa raznih natjecanja informatičara. Informatika je znanost budućnosti i smatram da se svi možemo složiti sa time. Također, nikakva Izvannastavna aktivnost učenika ne može nadoknaditi temeljno znanje predmeta koje se treba steći osnovnim obrazovanjem predviđeno sadašnjim kurikulumom (zar bi u izvannastavnoj aktivnosti trebalo učiti Excel ili PowerPoint?). Miljenko Borojević, prof. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1128 | ANITA POLJAK | Eksperimentalni program | Poštovani, Jedini „korak naprijed“ za osobni cjeloviti razvoj svakog učenika je što će novi školski predmet Informacijske i digitalne kompetencije biti obavezan u svim razredima osnovne škole. I s tim prijedlogom se slažem jer smo dugo čekali da Informatika prestane biti izborna iako su je učenici uglavnom svi i birali. Ali za stjecanje temeljnih kompetencija današnjih učenika, budućih aktivnih građana, za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije nikako NEĆE biti dovoljno da se izvodi JEDAN nastavni sat na tjedan. Pokušavam naći razlog čime bi to smanjivanje uopće bilo opravdano. Ne mogu, a da se ne zapitam kome i kako je uopće takva ideja pala na pamet i imala hrabrosti javno to uopće izreći a kamo li uvrstiti u eksperimentalni program. Ovakav program CN sve je samo nije pravedan, nije pravedan prema učiteljima informatike koji su nedavno dobili svoju priliku za rad u školi, a sad im to ovim prijedlogom oduzimate. Nije niti učinkovit za učenike, to znaju svi učitelji informatike i već su argumentirali u svojim komentarima, a nadam se da neće biti niti održiv i da neće dobiti potporu javnosti, bar ne u ovom obliku koji predlažete. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1129 | Jelena Sisko | Eksperimentalni program | Poštovani, s obzirom da je škola odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se podučavaju sadržaji utemeljeni isključivo na znanstvenim spoznajama, a za što obučeni stručnjaci moraju imati fakultetsku diplomu, molila bih vas da navedete nekoliko primjerima kojima ste se vodili (iskreno se nadam da nije pitanje jeste li se kao Ministarstvo znanosti vodili znanošću) u trenutku promišljanja, a onda i sastavljanja novih obrazovnih programa/predmeta te eksperimentalnog programa općenito. Obrazovnim bi stručnjacima bilo daleko jasnije i lakše raspravljati o dobrobiti eksperimenta, kada bismo imali povratnu informaciju o znanstveno utemeljenim činjenicama istog. Također bih vas molila informaciju o statusu kolegica - učiteljica razredne nastave, koje trenutno rade u produženom boravku, jer mi je iz napisanog nejasno njihovo novo zaduženje. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 1130 | ANTONIJA PONOŠ | Eksperimentalni program | Poštovani, želim vam reći, kao roditelj, ne za cjelodnevnu nastavu! Kao učitelj, ne za informacijske i digitalne kompetencije 1 sat tjedno! Hoću svoje dijete u svojoj kući ja odgajati. Hoću 2 sata tjedno informatike sa svojim učenicima kako bi u vrijeme rapidnog rasta umjetne inteligencije i potražnje za informatičkim znanjima i vještinama uspjeli im te iste vještine usaditi što sa jednim satom tjedno ni blizu ne možemo! Da napomenem, radim u 4 škole, u svim školama svi učenici pohađaju nastavu informatike tako da se meni satnica ne bi povećala 100% ukoliko postane obvezatan predmet, nego bi se smanjila 50%. Promišljanje treba ići u smjeru kako poboljšati nastavu informatike - smanjiti grupe učenike i pojačati tehničke uvjete, a ne u smjeru smanjivanja satnice. Lp, | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1131 | Pina Žilić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učiteljica s 20togodišnjim iskustvom i roditelj mislim da bi ovakav oblik nastave trebao biti izbor a ne obaveza. Također, kako sam radila u više škola u Sisačko moslavačkoj županiji iz iskustva znam da škole nemaju uvjete za cjelodnevnu nastavu. Djeca bi trebala biti više kod kuće i u krugu obitelji gdje je i potrebno usvojiti određene vrijednosti i kako ste to nazvali povećati kvalitetu obiteljskog života. Sretna sam što će moja djeca uskoro izaći iz sustava obaveznog školovanja ali istodobno tužna zbog onih koje očekuje ovo. U Petrinji u jednoj ustanovi imamo nekoliko institucija a isto je i s školama. Nema adekvatnog prostora ni drugih uvjeta za cjelodnevnu školu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1132 | VEDRANA JAŠAREVIĆ | Eksperimentalni program | Ne podržavam uvođenje cjelodnevne nastave. Pišem ako mlada učiteljica informatike i razrednica. Ne mogu vjerovati da se u 21. stoljeću smanjuje satnica informatike. Ono što učenici uče na informatici u osnovnoj školi pratit će ih kroz cijeli život. Možda neće svi biti programeri, ali djeca danas uvelike trebaju razvijati logičko razmišljanje. O digitalnoj pismenosti da i ne pričam. Učitelji drugih predmeta od njih očekuju da znaju napisati seminar, napraviti super prezentaciju, pretraživati informacije na internetu, koristiti se s još hrpom digitalnih alata - sve što smo do sad jedva uspijevali odraditi u 2 školska sata. A zašto jedva? Jer ima generacija i učenika koji dođu u 5. razred i ne znaju držati miš. Problem je dvoklik, problem je voditi miš (zbog tableta i mobitela, nitko od njih više ne igra igrice za računalom, a kamoli raditi nešto drugo). Slažem se da bi trebalo modernizirati kurikulum informatike, ali s jednim satom informatike taman ćemo stići usavršiti klik i dvoklik, a učenici i roditelji će misliti kako su njihova djeca informatički pismeni jer znaju snimiti TikTok video. A što se nastave, INA itd. tiče do 17:00h i dalje. Hrpa učenika mog razreda odmah nakon škole odlazi u školu stranih jezika, na različite sportove, muzičku školu. Kad će oni to sve s cjelodnevnom nastavom stići? I tko može natjerati roditelje da ih ispišu iz tih aktivnosti da bi djeca mogla biti po cijele dane u školi? Ima tu još hrpa nebuloza, ali dotakla sam se samo dijela koji je meni najbliži. Nadam se da će svi još jednom promisliti i staviti učenike na prvo mjesto. Lp, Vedrana Jašarević | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1133 | LUKA ROGULJIĆ | Eksperimentalni program | Kao učitelj Informatike meni je nevjerojatno da se Informatika spušta na jedan sat tjedno iako bi bila obavezna za sve razrede. Prije 2-3 godine se zaposlilo dosta učitelja informatike a sada će ti isti ili bar polovica učitelja dobiti otkaz. U svijetu gdje je informatika ušla u sve sfere društva i gdje se ne možeš skoro zaposliti nigdje ako nisi informatički pismen u nas se vraća sve unatrag. Ja iskreno ne zna tko piše ovu reformu, ali očito po njima Informatike ne treba da bude u školi. Moje mišljenje je da informatike mora biti redovna od 5.-8. razreda, a u nižim neka ostane izborna, ali 2 sata su minimalna. Pa svim portalima se spominje STEM područje, ali našem ministru to očito nije važno. I onda će opet biti mladi napuštaju Hrvatsku za boljim životom. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1134 | JASMINKA LISAC | Eksperimentalni program | Poštovani, želim iskazati neslaganje s prijedlogom Eksperimentalnog programa Osnovne škole kao cjelodnevne škole jer ga smatram preuranjenim i nedovoljno razrađenim posebice nakon neuspjeha eksperimenta Škola za život. Posebno je zabrinjavajuće da se u 21. stoljeću smanjuje satnica Informatike, predmeta koji bi trebao dobiti još veću satnicu u redovnoj nastavi kako bi što više učenika bilo informatički izobraženo i pismeno. Nastava Informatike, uz dužno poštovanje ostalim predmetima, ne bi trebala biti minorizirana u igru u popodnevnim aktivnostima nego redovan predmet s najmanje 70 sati godišnje kako bi svi učenici imali mogućnost kvalitetne i kontinuirane edukacije u skladu s potrebama 21. stoljeća ( poznavanje programskih jezika, web, sigurnost na internetu i odgovorno korištenje društvenih mreža, korištenje raznih aplikacija, istraživanje interneta kao digitalnog izvora i sl.) Smanjenjem broja sati onemogućujete učenicima kvalitetno i suvremeno obrazovanje i tehnološki napredak. Osim toga nisu primjereno osmišljene niti ponuđene pedagoške mjere sprječavanja te se stječe dojam da je cijeli program pripremljen na brzinu i bez imalo razmišljanja o dobrobiti učenika, a i nastavnika. Ovim putem iskazujem svoje neslaganje, posebice idejom smanjivanja satnice Informatike te preporučam dodatnu doradu programa. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1135 | Petra Crnjević Trstenjak | Eksperimentalni program | Ne podržavam uvođenje cjelodnevne nastave navrat nanos kako ste vi to zamislili. Toliko upitnika je iznad svih glava ali bitno da se ide u provedbu. Kao majka dvoje djece ne želim da moja djecu provedu cijeli dan u školi. Jeste li uopće pitali stručnjake kako cjelodnevni boravak u školi utječe na mlađu djecu? Tko će paziti na učenike koji nemaju potrebu za dopusnkom nastavom? Tko će paziti na one koji nemaju potrebu za dodatnom nastavom? Gdje bi se to sve u školama trebalo odvijati? Jeste li vi ikada nogom kročili u škole, da vidite u kakvom su stanju pojedine škole?! I u 21. stoljeću ukinuti sat informatike?? Vraćamo se očito u kameno doba! Kad bi učenici i kako trebali učiti? Kad i gdje će raditi individualno? Kad u manjim skupinama? Gdje će te manje skupine biti (jer dopunska i dodatna rade se u malim skupinama). | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1136 | GORAN ZEC | Eksperimentalni program | Kao otac 4 djece i prof. psihologije ovaj prijedlog smatram skandalozno lošim - djeca i tako previše vremena provode u školi; održavanje nastave rano ujutro za djecu 13+ je posve u suprotnosti o svemu što se zna o cirkadiurnom ritmu i kognitivnom funkcioniranju tinejdžera / adolescenata; uklanjanje potrebe za samostalnim učenjem bez izravne kontrole autoriteta će sasvim sigurno djelovati razorno na motivaciju za samostalno učenje; učitelji iznimno variraju u kvaliteti i pravednost je nemoguće postići tako da se djecu učini taocima loših učitelja, dodatno nervoznih jer provode na poslu 8-17 (9 radnih sati?) Ovo je slabo argumentirano nametanje strukture odozgo koja kažnjava djecu / roditelje koji se trude u okviru postojećeg sustava, za koje kao prof. psiholog smatram da će negativno djelovati i na ishode učenja kod djece koja postižu izvrsne rezultate i na psihičko zdravlje djece. Apsolutno užasan plan u kojem sasvim izvjesno nisu sudjelovali psiholozi; ukoliko jesu, molim da se predstave i objasne svoj manjak profesionalne etike. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1137 | INES PETELIN | Eksperimentalni program | Poštovani, kao roditelj ni kao učitelj ne podržavam uvođenje cjelodnevne nastave. Kao roditelj, smatram da djeca, barem ona u dobi do 11 godina, prvenstveno trebaju vrijeme provoditi u obitelji gdje će biti zadovoljene sve njihove potrebe, posebno emocionalne, što u školi nije moguće. Niti jedan učitelj ne može zamijeniti roditelje, kao što ni škola ne može zamijeniti toplinu obiteljskog doma. Djeci je nakon škole potreban mir i odmor u vlastitom kutku, a ne sjedenje na stolicama u učionici punoj druge umorne i nervozne djece željne odmora i opuštanja. Potrebno im je slobodno vrijeme za igru, vlastiti prostor u kojem se mogu opustiti, leći, igrati, učiti i pisati zadaću na način koji njima u tom trenutku odgovara. U školi to nije moguće jer sve što im se nudi su tvrde drvene stolice i tvrdi drveni podovi, sve to pod stalnim nadzorom i kontrolom učitelja. Zato smatram da bi sudjelovanje u cjelodnevnoj nastavi trebalo biti izborno, a ako to već nije moguće, onda obavezna nastava ne bi smjela trajati duže od 13 sati za djecu do 10 godina i duže od 14 sati za djecu do 15 godina. A kad već pokušavamo ići ukorak s ostatkom svijeta, onda vas također molim da roditeljima ponudite mogućnost školovanja djece od kuće (HOMESCHOOLING) za roditelje koji ne žele svoju djecu prepustiti institucijama, kako bi oni sami mogli organizirati školovanje svoje djece onako kako oni smatraju da je za njihovu djecu i njihov sveukupni razvoj najbolje. Kao učitelj, najvećom pogreškom smatram smanjenje satnice informatike na 1 sat tjedno. U 21. stoljeću, 2023. godine, kad se karijera ni u jednom polju ne može ostvariti bez jezičnih i informatičkih vještina, vi smanjujete satnicu informatike. Smatram da će na taj način naša djeca u startu biti zakinuta za ključne vještine bez kojih neće moći napredovati ni u jednom polju. Također vas molim odgovor na pitanje kada je predviđeno da učitelji pripremaju nastavu i u kojem prostoru, ako nemaju svoju učionicu ni kabinet? Uz to, učitelji nemaju pravo na plaćeni topli obrok, a od njih se očekuje cjelodnevni rad s djecom koji je iscrpljujući jer zahtjeva neprestani fokus i usredotočenost. To je nemoguće bez ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Na kraju, smatram da treba biti vrlo oprezan i ovo smatrati eksperimentom koji je moguće prekinuti u svakom trenutku, ako se pokaže štetnim. U suprotnom, mnoge generacije djece mogle bi biti nepovratno uništene, a djeca su najveća vrijednost i temelj jednog društva. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1138 | Anamarija Diklić | Eksperimentalni program | Poštovani, kao učitelj informatike zgrožena sam novim planom satnice informatike. Kako u nižim razredima u jednom satu nešto napraviti, kad oni još neznaju pravila, a samo uključivanje računala i rad su nemogući u jednom školskom satu. Slična je situacija i s višim uzrastima, gdje je gradivo kompleksnije i gdje učenike treba pripremati za život u informatičkom svijetu. Nitko nas nije pripremio na smanjenje satnice niti na neizvjesnost naše budućnosti. Isto tako nekim predmetima ostaviti normu koja je, a predmet kao što je informatika na kojoj se danas sve zasniva dobiva jedan, ali jedan sat tjedno. Mislim da se neki predmeti jako omalovažavaju i podcjenjuju u ovom slučaju predmet INFORMATIKA, a stup su današnjeg društva. Nadam se da ćete dobro razmisliti i pravilno odlučiti. Srdačno, Anamarija Diklić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1139 | Željana Tupek | Eksperimentalni program | Ne želim da mi dijete bude u školi do 15 sati, a kamoli do 17. Neka budu oni koji žele i uložite više u program produženog boravka. Ne razumijem razlog smanjivanja satnice informatike osim što će hrpa ljudi ostati bez posla, ne znam gdje ih fali, a ne radim u maloj sredini. Također, zanima me znate li vi što znači pripremati se za nastavu, jer vidim da će tih sati manjkati, nerko je očito ljubomoran što učitelj ide doma u 12 ili 13 sati, a što sve radi doma nitko ne piše ni ne govori. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1140 | Hrvoje Kos | Eksperimentalni program | U 21. stoljeću vi biste smanjili broj nastavnih sati informatike, a povećali broj sati hrvatskog jezika, likovne i glazbene kulture?!? Što našoj ekonomiji kritično fali kroatista i likovnih i glazbenih umjetnika?!? Nije ni čudo što vam mladi bježe iz države. STEM predmeti bi trebali biti primarni fokus osnovnog školstva. Jedino tako ćete stvoriti mlade, sposobne ljude koji će nešto značiti na tržištu rada, za druga opredjeljenja tu postoji srednja škola. I još nešto - u nastavnom programu DUPLO više vjeronauka nego informatike. Je li i vjeronauk ključna vještina koja će trebati našoj djeci? | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 1141 | Marko Katalinić | Eksperimentalni program | Tim (nepotpisanih) ljudi koji je osmislio cijeli ovaj program po hitnom postupku treba razriješiti svih dužnosti i čak razmisliti da ih se po hitnom postupku deportira u neku drugu zemlju. Čisto provođenje i nametanje nečijih tuđih kompleksa na neke buduće naraštaje i tako smo u začaranom krugu gdje će se ponovno netko od tih budućih naraštaja sjetiti da možda škola bude još duža pa za pedesetak godina možda neka bude ideja 0-24 škola. Plus što ova ideja donosi nove probleme po pitanju broja ljudi koji će raditi, plaćanje istih itd. Slaba razrada priče s kojom nije ni trebalo ići u javnost... Jedina ispravna reforma je smanjivanje školskih sati i smanjivanje provođenja vremena u školi, a sve drugo je gubljenje vremena, poput ovog programa. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1142 | Maja Birovljevic | Eksperimentalni program | Poštovani, dala bih komentar na cjelodnevnu nastavu prvenstveno kao mama dvoje djece kojima ovo ne želim. Smatram da je ovo previše za djecu, pogotovo za one od 1.do 4. razreda. Trebala bi postojati u školi opcija ako roditelj želi da djete tamo bude a ne da mora. Znači ako želi na izvannastavne aktivnost i ako želi pisati zadaće. Da bude kao produženi boravak, ali plaćeno za sve roditelje. Tako da postoji opcija izbora, a ne da dijete mora biti do 15 sati. Isto tako pitam našeg ministra kako on misli da je zdravo za djecu da sjede toliko dugo? Kada su djeca na svježem zraku, nakon svih tih aktivnosti koje su pripremljene? Odlazak u prirodu, igre vani? Tko tu daje raspored nakon svih zadaća i znanja hrvatskog i matematike?Radim u produzenom boravku i znam koliko to djeci znači i koliko koncentracije imaju nakon cijelog dana. A sada dragi roditelji ako mislite da učitelji to mogu sve raditi umjesto vas, gadno se varate. To su VASA djeca i trebate misliti na njih. Vidim da ima roditelja koji ovo podržavaju jer "ne moraju oni raditi s djecom" ali nije isto na nastavi i kod kuce gdje se oni i opuste i odmore. Srdačan pozdrav svima! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1143 | Mirjana Voćanec | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je smanjivanje satnice Informatike na 1 sat tjedno u 21.stoljeću suludo i štetno. Upropastit ćete generacije djece i ograničiti njihove mogućnosti na tržištu rada. Bez obzira na dosadašnju izbornost predmeta, preko 90% učenika polazi nastavu Informatike. Očito su oni svjesniji potrebe razvijanja digitalne pismenosti i informatičkih vještina od gospode koji su osmislili ovaj eksperiment. Veliko NE ovakvom modelu cjelodnevne nastave. Mirjana Voćanec, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1144 | Krešo Mišura | Eksperimentalni program | Poštovani, što je s administrativno-tehničkim osobljem u školama? Administraciji će se svakako povećati opseg posla, a povišica će iznositi svega 4,5 %. Smatram to izuzetno malim iznosom obzirom na posao koji nas čeka. Administrativno osoblje također sudjeluje u cjelodnevnoj nastavi na način da će trebati svu papirologiju pripremati, obračunavati različite iznose dodataka na plaću za svakog djelatnika pojedinačno, voditi posebnu papirologiju i još mnogo toga. Tehničkom osoblju (spremačice, domari, kuhari/ice) sigurno će se povećati i opseg posla (čišćenja, pripreme tehnologije za uvođenje, priprema dodatnih obroka i slično). I sve to za 4,5 % povećanja smatram da nije primjereno obzirom na povećani opseg poslova koji nas čeka. Mišljenja sam da bi administrativno-tehničkom osoblju trebalo povećati dodatak na 15 %. S poštovanjem, Krešo Mišura, mag. oec. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1145 | Marko Zeman | Eksperimentalni program | Kopiram kolegicu koja je sve to lijepo napisala. "Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama." - trenutno tržište rada treba strukovnjake i radnike, to je činjenica. Ali trenutno tržište rada preselilo se u digitalni svijet. IT sektor jedan je od najbrže rastućih, a to se neće mijenjati jedno dulje vrijeme. Umjetne inteligencije, tisuće digitalnih alata, pa i ono najosnovnije korištenje računala postaju obavezno znanje za svakog građana bilo kojeg kraja svijeta. Pa pogledajte činjenicu da moramo biti informatički i informacijski pismeni kako bismo uopće mogli sudjelovati u javnom savjetovanju! Kako li je u 21. stoljeću moguće pravdati smanjenje satnice informatike na samo 1 sat tjedno kad potreba za informatikom nije nikad bila veća? Dok cijeli svijet jača STEM područja Hrvatska ih pokušava smanjiti. U vrijeme kad svako radno mjesto - pa tako i onih ranije spomenutih strukovnjaka, koji će se za svoju struku odlučiti u srednjoj školi - zahtijeva znanje sigurnog korištenja internetom, komunikaciju i evidenciju rada u digitalnom obliku... Zapadni svijet, u koji se toliko ugledamo, u STEM ubraja oko 35 znanstvenih disciplina, a od toga se barem 12 smješta pod krovni pojam informatike i zahtijeva jaka informatička znanja. Ne možemo tražiti učitelja hrvatskog da podučava izradu prezentacija ili videozapisa u nekom digitalnom alatu, jer, uostalom, on ne poznaje metodiku nastave informatike. Kad i gdje bi se učitelji trebali pripremati za nastavu? Pod odmorima od 10 minuta? Gdje? Još želim istaknuti da to što taj bijedni 1 sat tjedno postaje obavezan ne mijenja činjenicu da je u jednom satu od 45 minuta efektivno nemoguće kvalitetno raditi - ulazak u učionicu, priprema računala, demonstracija, istraživački rad učenika, vježbanje na zadatcima... Ništa od toga ne može se kvalitetno odraditi bez blok sata obavezne nastave na tjednoj razini. Nikakva B1 i B2 nastava ne može to nadoknaditi. Uz to, velik dio kvalificiranih kolega koji su se tijekom posljednje reforme školstva zaposlili kao učitelji informatike svoju će sreću početi tražiti drugdje, prije nego li im se uruči papir koji će reći da su tehnološki višak, koji se nema kamo prerasporediti. A u škole će umjesto njih, kao što je već slučaj s drugim predmetima kojima nedostaje stručnoga kadra, dolaziti nestručni ili nedovoljno stručni ljudi. To baš ne zvuči kao nešto što će našim učenicima pomoći u svim zadaćama i ciljevima koje biste voljeli ostvariti ovakvim programom CDN. Nemam ništa protiv cjelodnevne nastave, ali imam puno toga protiv ovakve raspodjele sati po predmetima koja će imati kontraefekt onome što se navodno želi postići. Stvarno stanje stvari jest da u jednoj (i najčešće jedinoj) informatičkoj učionici škole trenutno na 20 računala sjede 24 učenika. Znamo da je u mnogim školama situacija još i lošija, ali po medjima se samo hvalimo s onim rijetkim izuzetcima. Promijenite, tj. smanjite broj učenika po razrednim odjelima, pa ćete dobiti kvalitetniji rad sa svakim pojedincem. 300 000 € o kojima se govori po medijima nije i ne može biti dovoljno za kompletno opremanje škola, a gdje su još nadogradnje za sve škole koje trenutno rade u 2 smjene. Tko će uopće sve te radove provesti tijekom ovih nekoliko godina eksperimentalnog programa? Obnova Zagreba i Petrinje od posljedica potresa traje već sramotno dugo jer se na natječaje za provođenje radova često nitko ne javlja. Mislite li zbilja da će se na buduće natječaje za dogradnje škola odjednom početi javljati? Još je netko u komentarima spomenuo klima uređaje - škole su jedine javne ustanove koje osnivači nikako ne uspijevaju sustavno i kompletno klimatizirati (izuzev pokojeg ureda). Nastavna godina traje sve duže, učenici već od svibnja skapavaju od vrućine u školskim klupama tih 5-7 školskih sati. Sad bismo ih držali u takvim uvjetima do 17 sati? Rušit će se i učenici i učitelji. Posebno tijekom svih onih planiranih rekereacijskih stanki. "Osmišljene promjene jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje." - Zar je jedini način za "zasluženo" poštivanje učitelja to da nas se i službeno zatvori u škole od 7 sati ujutro (kada realno većina nas već dolazi radi dežurstava i pripreme za radni dan) pa sve do 17 sati? Sramotna formulacija. I o kakvim se to "nadprosječnim" materijalnim nagrađivanjima piše? Nešto nadprosječno bi moralo značiti ne samo u prosjeku učiteljskih plaća nego u prosjeku hrvatskih plaća. Povećanje plaće u mogućem raponu 4,5-25 % je smiješno obećanje jer znamo na kojoj će se strani navedenog raspona realno ostvarivati. učiteljica informatike Klara Majetić, magistra edukacije kroatistike i magistra informacijskih znanosti | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1146 | KLARA MAJETIĆ | Eksperimentalni program | "Uvođenje modela cjelodnevne osnovne škole treba voditi novim znanjima i vještinama učenika koje se formiraju u osnovnoj školi, a koje će posljedično promijeniti tržište rada te pridonijeti inovacijskim i gospodarskim politikama." - trenutno tržište rada treba strukovnjake i radnike, to je činjenica. Ali trenutno tržište rada preselilo se u digitalni svijet. IT sektor jedan je od najbrže rastućih, a to se neće mijenjati jedno dulje vrijeme. Umjetne inteligencije, tisuće digitalnih alata, pa i ono najosnovnije korištenje računala postaju obavezno znanje za svakog građana bilo kojeg kraja svijeta. Pa pogledajte činjenicu da moramo biti informatički i informacijski pismeni kako bismo uopće mogli sudjelovati u javnom savjetovanju! Kako li je u 21. stoljeću moguće pravdati smanjenje satnice informatike na samo 1 sat tjedno kad potreba za informatikom nije nikad bila veća? Dok cijeli svijet jača STEM područja Hrvatska ih pokušava smanjiti. U vrijeme kad svako radno mjesto - pa tako i onih ranije spomenutih strukovnjaka, koji će se za svoju struku odlučiti u srednjoj školi - zahtijeva znanje sigurnog korištenja internetom, komunikaciju i evidenciju rada u digitalnom obliku... Zapadni svijet, u koji se toliko ugledamo, u STEM ubraja oko 35 znanstvenih disciplina, a od toga se barem 12 smješta pod krovni pojam informatike i zahtijeva jaka informatička znanja. Ne možemo tražiti učitelja hrvatskog da podučava izradu prezentacija ili videozapisa u nekom digitalnom alatu, jer, uostalom, on ne poznaje metodiku nastave informatike. Kad i gdje bi se učitelji trebali pripremati za nastavu? Pod odmorima od 10 minuta? Gdje? Još želim istaknuti da to što taj bijedni 1 sat tjedno postaje obavezan ne mijenja činjenicu da je u jednom satu od 45 minuta efektivno nemoguće kvalitetno raditi - ulazak u učionicu, priprema računala, demonstracija, istraživački rad učenika, vježbanje na zadatcima... Ništa od toga ne može se kvalitetno odraditi bez blok sata obavezne nastave na tjednoj razini. Nikakva B1 i B2 nastava ne može to nadoknaditi. Uz to, velik dio kvalificiranih kolega koji su se tijekom posljednje reforme školstva zaposlili kao učitelji informatike svoju će sreću početi tražiti drugdje, prije nego li im se uruči papir koji će reći da su tehnološki višak, koji se nema kamo prerasporediti. A u škole će umjesto njih, kao što je već slučaj s drugim predmetima kojima nedostaje stručnoga kadra, dolaziti nestručni ili nedovoljno stručni ljudi. To baš ne zvuči kao nešto što će našim učenicima pomoći u svim zadaćama i ciljevima koje biste voljeli ostvariti ovakvim programom CDN. Nemam ništa protiv cjelodnevne nastave, ali imam puno toga protiv ovakve raspodjele sati po predmetima koja će imati kontraefekt onome što se navodno želi postići. Stvarno stanje stvari jest da u jednoj (i najčešće jedinoj) informatičkoj učionici škole trenutno na 20 računala sjede 24 učenika. Znamo da je u mnogim školama situacija još i lošija, ali po medjima se samo hvalimo s onim rijetkim izuzetcima. Promijenite, tj. smanjite broj učenika po razrednim odjelima, pa ćete dobiti kvalitetniji rad sa svakim pojedincem. Prenosim i popis planova i strategija kojih bismo se trebali držati u planiranju ovakvih drastičnih reformi kao podsjetnik svima koji su pisali ovaj prijedlog eksperimentalnog programa: 1. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine https://narodne-novine.nn.hr/.../sluz.../2021_02_13_230.html Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „razvoj cjelovitoga i računalnog sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te povećanje razine digitalne zrelosti škola“ „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” 2. Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine: https://narodne-novine.nn.hr/.../sluzbeni/2023_01_2_17.html Prepreka ostvarenju potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Ostale ključne slabosti Hrvatske u području digitalnih kompetencija i digitalnih radih mjesta koje je potrebno razriješiti uključuju nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora. Veliku slabost predstavlja i nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada u odnosu na potrebe i mogućnosti rasta kompanija. Također, analiza je ukazala na nedovoljan broj građana Hrvatske koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju radi stjecanja digitalnih kompetencija. (...) Nadalje, uvedena je digitalna pismenost u različite predmete i izvannastavne programe te je Informatika postala obvezni predmet za pete i šeste razrede osnovnih Škola, a reformirani su i svi kurikulumi Informatike u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2020./2021. sve osnovne škole moraju ponuditi izborni predmet Informatike od l . do 4. razreda. Kako bi se izvršile odgovarajuće pripreme za uvođenje novog predmeta u škole, zaposleni su dodatni nastavnici, opremljene su specijalizirane učionice i nastavnici su educirani za provedbu novog predmetnog kurikuluma usredotočenog na učenje računalnog razmišljanja i kodiranja, a i na sigurnost na internetu te sudjelovanje u e-društvu. 3. Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj (2030) shorturl.at/npIT6 Ovdje ima poprilično toga. Izdvajam ovo: Prema izvještaju prve vanjske digitalne zrelosti u 151 školi (2016), samo 10% škola je na 3. razini (digitalno osposobljene). 4. Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) https://education.ec.europa.eu/.../digital.../action-plan U kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”. Navedeni plan ukazuje na potrebu pružanja visokokvalitetne računalne/informacijske tehnologije obrazovanje za sve učenike u Europi: “Informatičko obrazovanje [poznato i kao informatika ili računalna znanost u mnogim zemljama] u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Upoznavanje učenika s računalstvom od najranije dobi, kroz inovativne i motivirajuće pristupe poučavanja, u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju rješavanja problema, kreativnost i vještine suradnje. […] 5. EU spremna za digitalno doba shorturl.at/kwyD8 - stranica EU komisije na kojoj se navode ciljevi digitalizacije. 6. EU okvir za razvoj digitalnih kompetencija https://publications.jrc.ec.europa.eu/.../handle/JRC128415 7. Pregled područja računalnog razmišljanja u EU obrazovanju https://publications.jrc.ec.europa.eu/.../handle/JRC128347 - Odlična studija objavljena prije godinu dana koja sadrži sve relevantne podatke o informatičkom obrazovanju u EU državama. Može se vidjeti i stanje po državama. Iz dokumenta je jasno vidljivo da nijedna država ne smanjuje informatiku. Države koje je još nemaju kao predmet većinom se pripremaju za njegovo uspostavljanje (s naglaskom na računalno razmišljanje i programiranje kao najvažniji dio) - primjerice Luksemburg, dok države koje već imaju predmet podižu njegovu satnicu (primjer Grčka s 1 na 2 sata tjedno kao obavezan predmet). Nadam se da će se navedeni dokumenti i strategije još jednom uzeti u obzir. 300 000 € o kojima se govori po medijima nije i ne može biti dovoljno za kompletno opremanje škola, a gdje su još nadogradnje za sve škole koje trenutno rade u 2 smjene. Tko će uopće sve te radove provesti tijekom ovih nekoliko godina eksperimentalnog programa? Obnova Zagreba i Petrinje od posljedica potresa traje već sramotno dugo jer se na natječaje za provođenje radova često nitko ne javlja. Mislite li zbilja da će se na buduće natječaje za dogradnje škola odjednom početi javljati? Još je netko u komentarima spomenuo klima uređaje - škole su jedine javne ustanove koje osnivači nikako ne uspijevaju sustavno i kompletno klimatizirati (izuzev pokojeg ureda). Nastavna godina traje sve duže, učenici već od svibnja skapavaju od vrućine u školskim klupama tih 5-7 školskih sati. Sad bismo ih držali u takvim uvjetima do 17 sati? Rušit će se i učenici i učitelji. Posebno tijekom svih onih planiranih rekereacijskih stanki. "Osmišljene promjene jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje." - Zar je jedini način za "zasluženo" poštivanje učitelja to da nas se i službeno zatvori u škole od 7 sati ujutro (kada realno većina nas već dolazi radi dežurstava i pripreme za radni dan) pa sve do 17 sati? Sramotna formulacija. I o kakvim se to "nadprosječnim" materijalnim nagrađivanjima piše? Nešto nadprosječno bi moralo značiti ne samo u prosjeku učiteljskih plaća nego u prosjeku hrvatskih plaća. Povećanje plaće u mogućem raponu 4,5-25 % je smiješno obećanje jer znamo na kojoj će se strani navedenog raspona realno ostvarivati. učiteljica informatike Klara Majetić, magistra edukacije kroatistike i magistra informacijskih znanosti | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1147 | SANDRA JURKOVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ni u kom slučaju se ne slažem s programom cjelodnevne nastave. U konačnici ćemu u školi imati djecu koja su prisiljena ostati do 15 sati svaki dan bez obzira imaju li kod kuće nekoga tko može biti sa njima ili ne. Nadalje, tu iscrpljenu djecu morati će čuvati ( a naglašavam riječ čuvati, jer za nikakve dodatne aktivnosti neće biti sposobni učitelji nakon cjelodnevne nastave) učitelji koji će biti u takvom psiho-fizičnom stanju da će trebati zaposliti dodatne psihologe u školi. Nadalje, velika većina škola u Hrvatskoj nema prostorne kapacitete za odvijanje ovakve "Nastave iz snova". Koliko je realno da će se izgraditi na stotine škola u Hrvatskoj, dok s druge strane vlast nije bila sposobna obnoviti niti jednu kuću u Zagrebu nakon potresa, a da ne pričamo na Banovini. Drugim riječima, kada krene - krenuti će, pa u kakvim god uvjetima da se škole našle. U konačnici imati ćemo frustriranu djecu, frustrirane učitelje zgurane u male neadekvatne prostore. Ne, ja ne želim da moje djete sudjeluje u cjelodnevnoj školi. Ako netko želi, to mora biti izbor. Ministar kaže da neće biti domaće zadaće te da će djeca imati više vremena za druženje. Biti će domaće zadaće koju djeca neće moći napisati u školi, biti će lektira koju će morati pročitati kod kuće, biti će učenja za ispite koje svatko mora obaviti samostalno i u svom "miru". Postavlja se pitanje i kada će djeca koja su uključena u razne sportske klubove i glazbene škole , pohađati iste? Oni predviđaju da bi to bilo od 15.00-17.00 sati. Zanima me samo jesu li se s tim klubovima i konzultirali jer tamo gdje ja živim to je NEMOGUĆE. Zaključak: Jao nama! (svima) | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1148 | Marina Blaževac | Eksperimentalni program | Poštovani! Javljam Vam se kao majka troje djece i kao učiteljica informatike u jednoj maloj školi na istoku Hrvatske. Ideja cjelodnevne nastave nije loša, samo je Vaš prijedlog manjkav iz više razloga: 1. Pitanje vremenskog roka od poziva za radne skupine do prijedloga programa: niti jedan kvalitetan program se ne može napraviti u tako kratkom vremenu. Ovo je doslovno „sklepano“ u zadnji tren i kao takav, ne može biti kvalitetan. 2. Vaš prijedlog se kosi s Državnim pedagoškim standardom: „Učenici razredne nastave mogu biti opterećeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom nastavom i satom razrednika s najviše 25 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno, a učenici predmetne nastave s najviše 30 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno.“ Kad se stavi na papir i zbroje sati učenika npr. u 8. razredu i ako pohađa sve navedeno, opterećenost je preko 30 sati. 3. Gledajući primjere u praksi vezane za obnovu kuća nakon potresa, ne mogu se a ne pitati, Vi stvarno mislite omogućiti školama sve potrebne tehničke i materijalne uvjete do 2027. godine? Mi nemamo niti osnovne uvjete za rad (papir za ispite, pisače, kabinete, projektori dotrajali, računala u učionicama stara po 8 – 10 godina, krov prokišnjava, vodovodne cijevi dotrajale…) Da se vratim na računala… Ta računala održavamo mi, učitelji informatike, ne samo računala, već i sve što se može uključiti u struju, jer škole nemaju novaca za vanjske izvođače (sat IT privatne službe se plaća, ako niste znali) i to, čujte ovo: BESPLATNO, kako bi naši učenici imali koliko – toliko, normalu nastavu. Projektori su nam stari i po 15 godina i zamislite, još rade. Zašto? Zato što mi učitelji smo alkemičari: iz ničega napravimo svašta. Prvo ste nam ukinuli sate i naknadu za vođenje kabineta informatike, sada ćete nam uzimati sate. 4. Nedavno izašao katalog dodatne opreme. U 21. stoljeću, kada je digitalna pismenost itekako potrebna, kada se treba naučiti kritički vrednovati informacije, kada vam za sve treba aplikacija, kada digitalizirate cijelo društvo, kada je STEM područje „in“, Vi smanjujete sate informatike??? Tko će raditi s tom opremom? Ta oprema će stajati kao izložbeni primjerak jer neće biti vremena s njom raditi. Samo ćemo s učenicima, kao u muzeju proći i govoriti: „S vaše lijeve strane vidimo 3D pisač, a s vaše desne strane je grafički tablet, dolje niz učionicu vidimo 10 mBotova…“. Nisam čekala taj famozni katalog jer sam većinu opreme nabavila putem raznih projekata i natječaja. Zašto nisam čekala taj famozni katalog? Jer djeca s kojom radim nemaju gdje naučiti o robotici, 3D ispisu, Internetu stvari, 3D modeliranju. To su prometno izolirana mala područja. Po ovome se opet radi razlika među djecom: ona djeca u većim gradovima će moći ići u razne udruge i na radionice robotike, programiranja, a što je s djecom iz izoliranih, malih sredina? Oni ne mogu postati programeri, developeri, grafički dizajneri? Rastuća grana u 21. stoljeću je Data Science. Ako mi nastavnici informatike to ne implementiramo u svoju nastavu, oni za to nikad neće niti čuti. A kako ćemo to napraviti s 1 satom tjedno? Informatika je područje koje se stalno mijenja, stalno je nešto novo, nešto inovativno. Sve novotarije imaju svoje dobre i loše strane. Tko će ih u to uputiti? Dosta ulažem u svoj stručni napredak, učim, dodatno se obrazujem, čak plaćam i iz svog vlastitog džepa kako bih svoje učenika mogla što bolje podučiti svemu što nam donosi novo doba. Za vrijeme mog studiranja nismo mogli niti zamisliti 3D ispis ili programirati u Pythonu, sve sam to naučila (i još učim) sama. Kažete, ti sadržaji će se moći provoditi u izvannastavnim aktivnostima. Koliko sati tjedno se učitelj može zadužiti sa izvannastavnom aktivnošću? Vi mislite da je to dovoljan broj sati? Uzmite u obzir da će učitelji informatike, koji su u nekim školama kralježnica te ustanove, ili ostati bez posla ili pasti (u najboljem slučaju) na pola radnog vremena. Pričam iz osobnog iskustva i pitam Vas: tko je iznio online nastavu za vrijeme pandemije na svojim leđima? Pomoći ću Vam: učitelji informatike! Tko je u većini škola administrator eDnevnika, eMatice, administartor resursa, MDM administrator, IKT podrška, STP tehničar? Opet, pogodili ste, učitelj informatike. Jeste li primijetili ono slovo „e“ i sve ove silne kratice? I naš obrazovni sustav je digitaliziran, da nema informatike, ne bih mogla niti napisati ovaj komentar i ne bi ni bilo E SAVJETOVANJA. To nam je hvala za sve što radimo za našu djecu i našu školu? Učitelji informatike nemaju radno vrijeme jer radimo i druge stvari, bez kojih bi se obrazovni sustav raspao (mrežni tehničari, administratori, dizajneri školskih web stranica, pomoć kod digitalnog lista, održavanje svega što se napaja strujom, edukacija učitelja u IKT – u, voditelji projekata, robotičari, prijavke kvarova, tehnička podrška na priredbama, skupovima…) i to radimo bez pogovora za našu djecu, plaća nam je zadovoljstvo i osmjeh učenika. Pitam se, pitam… tko bi Vam to radio da ga morate platiti po tržišnoj cijeni??? Ovakvim pristupom ste pokazali koliko nas cijenite. Do čega će ovo dovesti: kvalitetan kadar će otići. Nakon 15 godina u prosvjeti, privlačniji mi se čini posao u staračkom domu u Austriji. 5. Podržavam rekreativne stanke, vidimo rast pretilosti u djece, to je dobra odluka 6. U većim gradovima, gdje roditelji rade od 9 do 17 je potrebno sigurno okružje za djecu kako bi roditelji bili sigurni da su im djeca pod nadzorom i da kvalitetno provode svoje vrijeme, ali na selu, gdje djeca pomažu roditeljima u domaćinstvima, ovo je neizvedivo. Djeca na selu svaki dan prakticiraju Praktične vještine. Što će biti s učiteljima koji rade u produženom boravku? 7. A2? Potpomognuto i obogaćeno učenje. Naravno da ima djece kojoj je potrebna pomoć u pojedinim područjima, što dalje sve ih je više. Pitanje, koliko vidim, u 35 sati pojedinog predmeta bi spadala i nastava s djecom kojoj treba pomoć i nastava s nadarenom djecom. U 35 sati oboje? Većina vremena će se utrošiti na rad s djecom s teškoćama, što je logično i prirodno, ali na taj način se zakidaju nadarena djeca. Gdje ubaciti pripreme za natjecanje iz ostalih predmeta? Spada li i to u A2? 8. Prijedlog - omogućiti učiteljima da svoj posao ne nose kući: opremiti kabinete, kupiti opremu, pisače, licence za edukativne programe, kako bismo što kvalitetnije napravili pripremu za rad s učenicima. Priprema je veoma važna i iziskuje vrijeme. Kao što sam na početku rekla, Vaš prijedlog je „sklepan“, ja svoju pripremu za nastavu ne želim „sklepati“. Ulažem dosta vremena u to i trošim svoje vlastite resurse. Mi smo jedna od rijetkih profesija koji kradu od kuće i materijal nose na radno mjesto. I tada bismo nosili posao kući, ali barem ne bih radila nedjeljom i subotom. U kojem vremenu da se pripremam za nastavu? Od 20 do 24 sata u noći? Putujem svaki dan 35 km na posao, nastava će trajati do 17 sati. Ostatak zaključite sami. Što je s mojom vlastitom djecom? Oni nakon 17 sati neće moći provoditi kvalitetno obiteljsko vrijeme jer će mama morati pripremati materijale za sutra. Kao učiteljica informatike predavala bih od 1. do 8. razreda po modelu A1, a onda bih nakon 15 sati trebala držati 2 sata izvannastavne aktivnosti po B1 modelu? 9. Dok Vam ovo pišem, stiže mi poruka da je projektor u matematici otišao (jadan, nije mu više bilo spasa, nakon 12 godina) i da trebam dodati zamjene za sutra. U koje vrijeme ubaciti i sve „ostale poslove“ kojima sam zadužena? Ne mogu reći: administracija je ponedjeljkom u 11 sati, održavanje opreme je utorkom od 12 do 14 sati, prijave kvara tableta su srijedom u 10 sati… na koji način će se voditi svi ovi ostali poslovi? Po ovom modelu bih imala nepuno radno vrijeme i hrpu ostalih poslova koji mi ponekad oduzimaju puno više vremena nego sama nastava. 10. Zaključak: cjelodnevna nastava DA kada nam osigurate uvjete za nju i to NIKAKO do 17 sati, osim za djecu čiji roditelji rade. Omogućiti učiteljima pripremanje za nastavu u školi. NIKAKO SMANJITI SATE INFORMATIKE time stvaramo digitalno nepismenu djecu. OMOGUĆITI svoj djeci u Republici Hrvatskoj iste uvjete i mogućnosti za rast, razvoj i učenje, nekako se nas u malim sredinama zaboravlja. Hvala, Marina Blaževac, učiteljica informatike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1149 | Lana Cvanciger | Eksperimentalni program | Ne slažem se sa cjelodnevnim boravkom u školi niti kao učiteljica niti kao majka. Smatram da dulji ostanak u školi djeci treba biti izbor a ne obveza. Mnoga djeca su nadarena i trebaju ako žele ići u glazbene i sportske škole ali većina njih želi doći kući i igrati se. Trebaju imati vrijeme u kojem neće raditi ništa, a to je ono što i nama odraslima ponekad treba a nemamo vremena za to. Nakon 13 sati djeca koja su bila na nastavi su premorena i teško se koncentriraju na dodatne zadatke, makar to bile dodatna pomoć u učenju ili praktične vještine. Mozgu treba odmor nakon nastave da bi uopće pamtio nove sadržaje. Nakon redovite nastave učenici mogu uvježbavati novo gradivo ali ne ga i pamtiti npr. povijest, geografija. To se radi u miru i tišini doma sa tehnikom učenja koja mu odgovara. Ne treba roditelje lagati da učenja kod kuće neće biti. Nemoguće je da djeca nauče sve u dodatnom radu s učiteljima u prepunom razredu i kada su premoreni. Ljudski mozak to ne može. Slažem se da treba u školi uvesti brojne promjene ali za to treba pitati one koje rade u školi, učitelje! Dovoljno je poslati jedan papir s nekoliko pitanja i dobit ćete mnogo savjeta iz prve ruke a ne da određuje pravila netko tko nije svaki dan u školi s djecom. Mi nismo Europa niti svijet, svaka zemlja ima svoje specifičnosti. Tome se trebamo prilagoditi. Nisu ni učiteljima bitni novci koji se obećavaju. Da je do novca teško tko bi ostao u prosvjeti. Mi kao i liječnici i mnogi drugi volimo svoj posao i djecu. Kao majka želim provoditi vrijeme s djetetom, sve ono vrijeme koje mi ostaje dok se ne pripremam za nastavu i ispravljam ispite. I da, želim mu pomoći oko zadaće i razgovarati s njim, ne želim da to škola radi umjesto mene. Svatko tko radi u školi zna da mu nakon nekoliko sati provedenog u razredu treba mir i odmor. I ono pozitivno u našem poslu da se kod kuće pripremimo za nastavu i usavršavamo na način koji nama odgovara i treba djeci. To nam ne bi trebali uzimati. Zašto dodatno otežavate učiteljima koji jedva napune satnicu, rade na nekoliko škola, putuju satima na posao, imaju rupe u rasporedu, stalno se moraju usavršavati na nametnut način, slušati ravnatelje, roditelje i sve koji naš posao znaju bolje raditi. Ne reformi na ovakav način da učitelje i roditelje nitko nije pitao za mišljenje. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1150 | TOMISLAV DUNAJ | Eksperimentalni program | Namjera mi je da moje mišljenje bude što preglednije pa ću se poslužiti natuknicama: - TZK svakako po jedan sat svaki dan (tako je u Sloveniji, zar ne?) - Informatici treba povećati satnicu, a ne smanjiti (nevjerojatno!) - HJ ne može biti najvažniji predmet, jer nema nikakvu praktičnu vrijednost ako ne namjeravate studirati kroatistiku ili književnost (aliteracija, asonanca, aorist - koga briga za to?) - biologiji smanjiti satnicu, jer nema nikakvu praktičnu vrijednost ako ne namjeravate studirati biologiju ili nešto srodno (medicina, itd. - za što ima dovoljno vremena u srednjoj školi), koga briga za mokraćne sustave kod žarnjaka i slične opskurne teme - TK (tehnička kultura) svakako treba biti u istom rangu s povijesti i geografijom. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 1151 | Marino Vilović | Eksperimentalni program | Poštovani, Ovim putem moram iskazati svoje duboko nezadovoljstvo i ogorčenost predloženim školskim programom, te smatram da je previše toga pogrešno postavljeno. Najprije, izostanak adekvatnog prethodnog istraživanja i savjetovanja s roditeljima i nastavnicima je neprihvatljiva, te se nametanjem programa kao obaveznog krši osnovno roditeljsko pravo - pravo prvenstva na odlučivanje o odgoju vlastite djece. Ovim putem smo primorani "pokloniti" dijete i odgoj djeteta sustavu od prvog razreda osnovne škole što god mi o tome mislili. Nadalje, u izjavama se spominje poboljšanje kvalitete obiteljskog života jer će se svi školski zadatci tamo obaviti - kako nam to možete garantirati?? Kako će se nastavnici adekvatno posvetiti svakom djetetu? To vrlo vjerojatno nije moguće, i vi ne možete tvrditi da se onih nekoliko sati koje će djeca provesti kod kuće neće potrošiti na nadoknadu školskog gradiva i učenje za ispite. Dodatno, što ako se dijete bavi nekom izvannastavnom aktivnosti, ili ako roditelji ne rade ujutro, nego popodne ili u smjenama? Djecu možemo na takav način poslati i u internat, a u tim obiteljima će doći do ozbiljnog narušavanja odnosa i kroničnog nedostatka vremena provedenog zajedno. Dalje, djeca su ionako preopterećena školskim obavezama, a ovim putem ih se još dodatno opterećuje povećavanjem satnice i obaveznim boravkom u školi u kojoj će imati (iskustvom poučeni) nekoliko loših i nezdravih obroka. Što se dogodilo s pravom djece na slobodno vrijeme, na odmor, na igru, na individualnost, na samostalno odlučivanje? O tome se, čini se, nije puno razmišljalo. Nije se razmišljalo niti o slučajevima kada djeca zbog različitih razloga ne budu u stanju pratiti produženi boravak u školi, te se, često i prema savjetima psihologa, naknadno prebacuju u redovni program. Što će se dogoditi s takvom djecom? Mislim da ne treba zatvarati oči i ne primijetiti da u našoj domovini postoji potreba za produženim boravkom za one roditelje kojima je to najbolji izbor. Ali, nametanje takvog sustava je neprihvatljivo, i u najboljem slučaju se može predložiti kao izbor, baš kao i do sada u ranim razredima osnovne škole. Mogao bih pisati još jako puno o nelogičnostima i manjkavostima predloženog programa, a narušavanje kvalitete života nastavnika je dodatna tema. Moram na kraju naglasiti da me nametanje istog vrijeđa kao roditelja, i kao akademskog građanina. S poštovanjem, Doc. dr. sc. Marino Vilović | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1152 | VEDRAN JAŠAREVIĆ | Eksperimentalni program | Kako doskočiti pomanjkanju kadra za informatičko obrazovanje? Smanjiti satnicu. U ovo doba se o tom ne bi trebalo niti razmišljati. Povećajte satnicu za drugi jezik koji su de facto standard u poslovnom svijetu, informatiku... a smanjite ili zadržite satnicu Hrvatskog. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 1153 | Antonija Mihaljević | Eksperimentalni program | Poštovani, ideja smanjivanja satnice informatike je suluda, a vjerojatno i maliciozna. Prvo, suprotstavlja se inicijativi Europske unije pod nazivom “Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021. - 2027.)” kojom se države članice podupiru u prilagođavanju obrazovnog sustava digitalnom dobu, a u kojoj eksplicitno stoji kako je nastava informatike nužan dio tog plana. Čitajte više: https://education.ec.europa.eu/hr/focus-topics/digital-education/action-plan Drugo, zanemaruje tržište rada koje vapi za stručnjacima IT profila koji su, ne samo lako zapošljivi, nego i plaćeni značajno više od drugih. Čitajte više na stranicama američkog zavoda za statistiku: https://www.bls.gov/ooh/computer-and-information-technology/home.htm I treće, najžalosnije od svega, djeci se uskraćuje prilika da usvoje vještine relevantne za život u 21. stoljeću, a to su razvoj algoritamskog razmišljanja, stjecanje medijske pismenosti za suočavanje s rastućim problemom dezinformacija, sigurnost na internetu, stjecanje digitalne pismenosti koja je neophodna za svakodnevnu uporabu računala, suočavanje s etičkim pitanjima koja proizlaze iz razvoja tehnologije itd. Svijet se rapidno mijenja, a nastava informatike može i mora osnažiti učenike za život i rad u suvremenom društvu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1154 | SANJA PORTNAR | Eksperimentalni program | Da, definitivno učenicima koji imaju potrebe za produženim boravkom, nekim oblikom cijelodnevne potrebe za ostankom u školi (zaposleni roditelji, prilagođeni program, poteškoće u učenju.. ) treba osigurati neki vid boravka, učenja, pisanja zadaće , možda ste trebali kopirati izvrstan program iz Rijeke. No ovaj oblik je definitivno pogrešan na više načina. Kao prvo i osnovno, nemaju svi u Hrvatskoj zaposlene roditelje do 17- 18 h, nemaju svi učenici isti način učenja, ne žele svi provoditi svoje slobodno vrijeme na predloženim aktivnostima u školine žele sva djeca biti cijeli dan pod patronatom nastavnika u školi. Jedva i sada izdrže po 6 sati nastave. Roditelji se bune na sve ostale izborne aktivnosti kada učenici budu po 7, 8 sati u školi . Ovako kradete djeci djetinjstvo, bit će još više psihičkih problema, neprimjerenog ponašanja u onom vremnu odmora gdje će po 600-700 djece biti zatvoreno radi lošeg vremena u nekim holovima. Tko će ih čuvati?? Nastavnici kojima ste smanjili satnicu i mislite im sve dosadašnje poslove utrpati u ostale??? Kako se oni to mogu odmoriti?? Na stolicama, tvrdim klupama u zatvorenom,, i do sada je disciplina za vrijeme 10 minutnom odmoru bila teško održiva.Da li je itko tko je predlagao ovu reformu bio u nastavi!! Za par eura mislite otuđiti nastavnike od njihovih obitelji a djecu od roditelja. Mislite li da današnju djecu zanima vez?? Ručni rad?? U koje stoljeće ih želite vratiti?? Kako bi djeca trebala dodatno učiti u istim učionica?? Kako ih sa malo učionica odvojiti u grupe??? Program nije napisan promišljeno!! Nij ni ostvariv!! Na sreću moje dijete je izašlo iz sistema jer bi definitivno i ja otišla u drugu državu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1155 | MHD | Eksperimentalni program | Poštovani, PROTIV sam modela cjelodnevne nastave kao učiteljica! Ne znam možete li zamisliti prvašića nakon cjelodnevnog boravka u školi? Izlazak iz škole i ravno u krevet jer za drugo, u toj dobi, dijete ni nije! Do sada smo imali cjelodnevnu nastavu, ali drugog naziva - produženi boravak! Što je puno bolje jer nije bio obavezan kao takav! Što će biti s učiteljicama i učiteljima koji rade u PB? Od toga nismo ništa KONKRETNO čuli. Ne mogu ni pomisliti da će UČITELJI postati tete u vrtiću kad ih osnivač smjesti tamo gdje je potrebnno. Što je s glazbenim školama? Oni će raditi do ponoći? Treninzi? Spotovi? Osim škole i oni su dio dječjeg života. Previše je tu pitanja, a dali ste premalo odgovora! 6 novih predmeta? Toliko o rasterećenju! Plaće da ne spominjem! Dosta rupa, dosta nelogičnosti, dosta neučinkovitih rješenja! Stoga je prijedlog sljedeći: učiteljice i učitelje u PB treba svakako uključiti gdje će i oni biti dio A dijela nastave! Jedan učitelj fizički, a i psihički ne može izdržati toliko sati neposredno o-o rada s djecom. A2 dio mora biti opušteniji (slično kao u PB). U izvannastavne aktivnosti bi se mogle uključiti i izvanškolske aktivnosti gdje bi djeca u B dijelu nastave mogla sudjelovati bez da, nakon boravka u školi, odlaze na iste. Suma sumarum, ideja nije loša, ali je nedorečena s puna rupa i valja ju se dobro doraditi kako bismo uistinu imali nešto od ove reforme. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1156 | Snježana Sitarić-Knezić | Eksperimentalni program | Poštovani! Protivim se ovakvom modelu cjelodnevne nastave, kao OBVEZNE NASTAVE ZA SVE UČENIKE. Podržavam za one roditelje koji su zaposleni cijeli dan zbog udaljenosti i putovanja na posao. Kao roditelj ne bih voljela da mi je dijete cijeli dan u zatvorenom prostoru bez mogućnosti da se fizički razvija, da je ograničeno satnicom cijeli dan, da se ne druži s drugim vršnjacima i djecom "iz kvrta/ulice", da nije s braćom/sestrama do na večer, da nije s roditeljima... Protivim se ovakvom modelu i kao učiteljica RN, jer ne vidim svrhu "moraju svi učenici" kao i IZBORNI predmet, a MORAJU ga izabrati. Zar smo došli do toga da nam djeca budu kao u internatu, bez socijalnih kontakata s drugima iz okruženja. Otuđunje ljudi je vidljivo već i danas nakon svih zbivanja i karantena, a ovakvim izoliranjem djece postići će se još veće otuđenje među djecom. Odmori nisu dovoljni za kvalitetan boravak vani, za kretanje djece, vožnju biciklom i sl. Raspolažete li podacima koliko je škola osposobljeno prostorno za održavanje ovakvog oblika cjelodnovne nastave? Koliko će vremena i finacijskih sredstava biti potrebno da se osigura ono najnužnije? U kojem periodu će se učitelji pripremati za nastavu i u kojem prostoru? Tko će biti s učenicima za vrijeme stanki i ručka? Imaju li učitelji pravo na odmor i stanku? Hoće li se sve učionice opremiti i prostorom za odmor djece, koji će im biti neophodan ili će sjediti na previsokim stolcima s kojih im vise noge? Smatram da su ovo prevelike promjene koje se donose bez najosnovnijeg uvida u sposobnosti novih generacija, njihovih mogućnosti, koncentracije, zdravstvenog stanja (koje je sve lošije- pretilost, loša kordinacija, grafomotorika, hiperaktivnost, sve veći broj djece s IOOP...). Imam 31 godinu staža i pratila sam prema svojim mogućnostima promjene, usavršava se samoinicijartivno, kako bih bila u toku s potrebama novih generacija, ne zazirem od promjena, ali smatram da je u ovom slučaju previše nedorećenog i ishitrenog. Nadam se da će se sve skupa još razmotriti i da ćete uzeti u obzir mišljenje nas iz prakse, kao i roditelja! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1157 | Josipa Favro Kurtović | Eksperimentalni program | Poštovani, svoj komentar dat ću iz dviju perspektiva: kao roditelj i prosvjetni djelatnik. Eksperiment cjelodnevne nastave, napravljen u vrlo kratkom roku, može dugoročno donijeti negativne posljedice u odgojno-obrazovnom procesu i životu svakog djeteta (zasad, bit će riječ samo o djeci koja pohađaju škole odabrane za eksperimentalno razdoblje). Za kvalitetno odrađene programe, kurikulume i reforme treba znatno više vremena, istraživanja, pripreme pa i edukacije cijelog kadra u odgojno-obrazovnoj vertikali. Novac iz europskih fondova mora biti iskorišten za dobrobit cijele zajednice što brzopletim uvođenjem cjelodnevne nastave nije slučaj. Čitajući Obiteljski zakon uočavamo članak u kojem jasno piše kako „dijete ima pravo na izbor obrazovanja”, a prema Temeljnom sadržaju roditeljske skrbi (članak 92.), roditelj „ima pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na odgoj i obrazovanje”. Premda je riječ o eksperimentalnom uvođenju, jasno je da je konačan cilj obavezno uvođenje cjelodnevne nastave baš svima. Kao roditelj troje djece želim imati pravo izbora, što se ovom reformom neprimjetno oduzima, dakle poštovati pravo djeteta da ima kvalitetno obrazovanje i pravo roditelja da mu ga omogući. Pravo na izbor ključno je i za dijete i za roditelja. U svom osvrtu držat ću se većinom razredne nastave. Iz perspektive roditelja ne slažem se s odrednicama u rasporedu razredne nastave/učenja u kojem su unesena nepotrebno 4 odmora koja uvelike produljuju boravak u školi, a time utječu na kontinuitet odgojno-obrazovnog procesa. Stalno prekidanje nastave remeti dječju koncentraciju (riječ je o najmlađem uzrastu) i neophodno utječe na kvalitetu njihova rada. Iz perspektive učitelja, ne slažem se sa spomenutim prijedlogom jer se naprasito prekida nastavni proces u koji će se djeca teže uključivati zbog stanki na kojima će se zaigrati, opustiti, izgubiti se na hodnicima škole i sl. U spomenutim stankama potrebno je osigurati adekvatan nadzor, povećati broj dežurstava kako ne bi dolazilo više i do međuvršnjačkog nasilja koje je u naglom porastu. Broj zaposlenih u stručnim službama nije dostatan za cjelodnevnu nastavu. Nije dovoljno samo povećati plaću postojećem kadru, već i zaposliti još stručnjaka zbog većeg obima posla. Sve veći broj djece s poteškoćama u učenju zahtijeva i veći broj stručnih suradnika, a i asistenata. Promjene se moraju provoditi postepeno i u skladu s mogućnostima (infrastrukturnim, kadrovskim, tehničkim), a ponuđenim je pristupom nemoguće ostvariti svim učenicima u Republici Hrvatskoj pravo na jednako obrazovanje. Ako se nastavi trend produljivanja nastavne godine koji se približava samom koncu lipnja, a uz to i povećanje rasporeda nastave/učenja, potrebno je u svim školama omogućiti rashladne uređaje kako bi za vrijeme nesnosnih vrućina nastava uopće mogla normalno održavati. Što je s prvašima koji sa svojih 7 godina (prosječno) moraju imati čak četiri dana u tjednu 5 školskih sati, a jednom tjedno 6 školskih sati. S obzirom na to da poznajem koncentraciju učenika u srednjoškolskom obrazovanju, jasno nam je svima da tako mala djeca ne mogu funkcionirati svaki dan po 5 i 6 školskih sati te da je takva nastava bačena u vjetar. Također, piše da je „završetkom aktivnosti programa A1 i A2 u kojem sudjeluju svi učenici, završeno je obavezno školsko dnevno vrijeme” što znači da svi moraju biti u školi do 15:30 iako u nastavku piše da je pohađanje A2 programa izborno za one koji pokazuju interes i potrebu. U dvjema rečenicama (za redom) imamo kontradiktornost: „obavezno” i „izborno”, što je točno? Imaju li djeca pravo otići kući nakon A1 programa ili moraju ostati i na A2 programu? Učitelji nose svoj posao kući, ako se nastavi produljivanje radnog vremena, možda počnu tražiti i krevete u svojim školama. Zaista, kada će i kako učitelji pripremati svoju nastavu ako su toliko dugo u školi? Hoće li i ta priprema ući u „ostale poslove”? U današnje vrijeme brojni učenici pohađaju i glazbenu školu. Srećom, jedna je sastavni dio osnovne škole u gradu, u kojem živim. Što je s održavanjem nastave u glazbenim školama, što je s nastavnicima koji u njima predaju? Nadalje „ukupno, svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada (18 sati unutar A1 za sve učenike, 4,5 sati unutar A2 za sve učenike i 2 sata unutar A1 ili A2 samo za dio učenika) te 1 nastavni sat razrednika. To predstavlja 25,5 nastavnih sati na tjedan kao obavezno tjedno radno opterećenje učitelja razredne nastave.” Učitelji razredne nastave već su sada previše opterećeni, ovakvim nepromišljenim odlukama ugrozit ćete njihovo zdravlje (mentalno, fizičko itd.), a i želju za poslom. Jasno je svima da ovaj posao učitelji ne rade zbog novca jer su plaće puno manje od uloženog truda i vremena. Potrebno je izbaciti suvišno gradivo, razraditi još bolje kurikulume, okupiti stručnjake iz nastave kako bi kvalitetno izradili udžbenike, educirati nastavnički kadar o primjerima dobre prakse, omogućiti im svima bezuvjetno usavršavanje bez obzira na geografski smještaj i adekvatno ih platiti. Za to ne treba cjelodnevna nastava. Kad je riječ o prostornim, kadrovskim i drugim uvjetima, čitajući ovaj dokument, imam osjećaj da ste potpuno personalizirali jednu zgradu. Škola je ustanova koju čine učenici, zaposlenici i roditelji. Škola ne može sama osigurati djeci prostor, ako ga nema, ako ga dijeli s nekom drugom školom, ako nema fizički mjesta za otvaranje kuhinje, učionica za odmor, učenje i igru, dvoranu za TZK, školske parkove, igrališta i sl. Potrebno je istražiti koliko škola ima minimalne uvjete rada, a koliko ih ima uvjete pogodne za uvođenje cjelodnevne nastave. Iznenadili biste se.„Kroz brojna odgojno-obrazovna didaktička sredstava i opremu, učenicima su na raspolaganju dizajnirane igre, kutak ili posebno osmišljen prostor za istraživanje i eksperimentiranje, praktični rad, rukotvorine i građenje, kutak za slikanje, matematičke izazove i slično. Sve to moraju predstavljati suštinska obilježja cjelodnevne škole.” Citirane rečenice u najmanju ruku nasmijavaju svakog prosvjetnog radnika jer znamo dobro što se mora, a što se može ili uistinu ima. Zapitajte se koliko škola nema osigurane kabinete, opremljene učionice za eksperimente (fizika, kemija, biologija), projektore, računala, pametne ploče i ostala nastavna pomagala, a u ozbiljnom dokumentu spominju se nekakvi prostori za istraživanje i rukotvorine. Suštinska obilježja škole ne predstavljaju navedeno, već zadovoljna i kvalitetno zbrinuta djeca, dobro plaćeni prosvjetni radnici i infrastruktura dostojna izvođenja nastave. Na koncu, ono što je nužno i hitno jest revidiranje Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera i Pravilnika o načinu, postupcima i elementima vrednovanja koji se različito tumače, a i nisu konkretni i jasni. Zar milijuni izostanaka godišnje ne ističu krucijalni problem u nastavi? Odnos prema učiteljima i njihova zaštita polazište su za daljnji napredak. Rušenje njihova dostojanstva ruši temelje odgojno-obrazovnog sustava. Produženi boravak da (i na izbor). Cjelodnevna nastava - da ako je izborna i temeljito razrađena. Cjelodnevna nastava ovakvoga tipa - glasno ne. Sa štovanjem, Josipa Favro Kurtović | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1158 | Petra | Eksperimentalni program | Poštovani, protiv sam uvođenja CN. Ako sada izuzmemo učitelje, njihovu satnicu, privlačno povećanje plaće, razne dodatke i sl., ostaju djeca koju će većinom odgajati sustav. Kao učiteljica RN koja planira imati svoju obitelj, moram reći da se ne treba mene poštedjeti učenja s vlastitim djetetom. Jednog dana, želim vidjeti i pitati svoje dijete što se radilo u školi, što se novo naučilo, pisalo i slično. Ne može ustanova odraditi sve jer ja to niti ne želim. Isto tako, trenutno sam na neodređeno zaposlena u produženom boravku, a takvih je mladih učitelja i učiteljica u RH mnogo. Što će biti s nama? Kakav je vaš plan i zašto to nije javno izneseno? Nadalje, može li se sva zadaća riješiti u školi? Što je sa istraživačkim zadatcima iz prirode i društva? Takve zadaće većinom ne odrađujemo u boravku jer je njihov cilj samostalno učeničko istraživanje. Može li se učenje u cijelosti provesti u školi, ako znamo da je to dugotrajan proces pri kojemu svaki učenik ima svoj tempo rada i različite sposobnosti? Kako je točno zamišljena škola budućnosti i moraju li se provoditi reforme tek toliko da se nešto radi? Puno je pitanja u zraku. U teoriji sve zvuči idealno, ali u praksi je sve to ipak malo drugačije. Nadam se da ipak negdje u pozadini svega gledate za dobrobit djece, jer oni su centar obrazovanja, zar ne? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1159 | JAKOV ČURIĆ | Eksperimentalni program | Kao osoba koja se profesionalno bavi IT tehnologijama već 25 godina ( i većinu toga sam zahvaljujući kvalitetnom obrazovanju sam naučio ) smatram da je 1 sat tjedno za IT je u naboljem slučaju iznimno glupo, a u najgorem maliciozno. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1160 | MIHAELA VUKOLIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se sa predloženom satnicom predmeta Informatika odnosno Informacijske i digitalne kompetencije od 1 sat tjedno. Kao učiteljica informatike u 11 razreda odlučno tvrdim da 1 sat tjedno nije dovoljno u doba velikog razvoja tehnologije, gdje je ona neizbježan i neizostavan dio svakodnevnog života. Većina misli kako se učenici znaju koristiti tehnologijom, no tvrdim kako to nije slučaj. Učenici znaju igrati igrice, ali napisati sastavak u Word dokumentu, kvalitetno pretražiti internet i doći do potrebnih informacija, logički razmišljati - NE ZNAJU. 1 sat tjedno nije dovoljno da se kod učenika postigne informatička pismenost koja im je potrebna, a novi naziv predmeta sugerira kako se domena Računalno razmišljanje i programiranje potpuno izbacuje. Dakle, ono što je prije nekoliko godina bilo neizmjerno potrebno da se kod učenika razvija (logičko razmišljanje) sada više ne treba? | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1161 | Katarina Muranić | Eksperimentalni program | Poštovani, Učiteljica sam informatike već 10 godina. Od početka sam radila kao učiteljica izbornog predmeta Informatike samo u višim razredima u 2 škole, a sada radim u jednoj školi u predmetnoj i razrednoj nastavi. Nikako se ne mogu slagati (a zapravo se i pitam kome je to moglo pasti na pamet!!) smanjenjem satnice nastave informatike na 1 sat tjedno. Šokirana sam ovim prijedlogom. U vremenu smo kada nam djeca koriste pametne uređaje i po nekoliko sati dnevno koristeći društvene mreže i igrice, a ne znaju napisati smisleni tekst u Wordu. Svi misle kako učenici znaju sve, a kada sjednu za računalo traže slova i tipke. Učenici u 5. razredu ne znaju napisati na tipkovnici znak @. Učenici nam nikad nisu čuli za naziv cyberbulling, a kada s njima pričamo shvate kako se gotovo svaki dan s njime susreću. Nastavom informatike mi ne osposobljavamo samo naše učenike na koji način se služiti računalom, nego i kako se ponašati i kako reagirati na određene situacije koje se događaju na mreži (i u stvarnom životu), ali i kako logički razmišljati, kako razmišljati izvan okvira... Smanjenjem za 1 sat zakinut ćete ne samo učitelje informatike, nego i učenike. Satnice svih predmeta su se povećale, a satnica informatike se smanjila. Učenicima u suvremenom svijetu informatika je PRIJEKA POTREBA. Uzmimo samo kao primer e-građani, m-zaba i slične usluge koje koriste odrasli, a našim učenicima je to Office 365 za škole. Na satu informatike koji traje 45 minuta, učenicima treba vremena da uključe računala, dok im se pokrenu programi, dok dođu na Office 365 za škole, dok se prijave... i dok u konačnici mi možemo i krenuti s radom gubimo već gotovo trećinu sata (u razrednoj nastavi još i više). I taman dok mi završimo s obradom, učenici isključuju računala... Nema vježbanja, nema ponavljanja,... uopće ne znam... Ali znam da ja tako ne želim i odbijam raditi. Nastava Informatike bila je užitak za raditi, za mene i za učenike.. a ovo... užas. Ostale zemlje su počele povećavati nastavu informatike, a mi ćemo ju smanjiti... UŽAS! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1162 | Leda Tomulić | Eksperimentalni program | Poštovani, PROTIVIM se modelu cjelodnevne nastave. Učenici će cijeli dan boraviti u učionicama u klupama, osim ako je lijepo vrijeme pa će odmore provoditi na školskom dvorištu! Smatram ideju izuzetno lošom za zdravlje naše djece koja imaju potrebu družiti se i trenirati i izvan školskih klupa! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1163 | KATARINA SLADE | Eksperimentalni program | Poštovani, cjelodnevna nastava dobra je i dobrodošla kao mogućnost i izbor, ali ne i kao obveza. Vrijeme u instituciji ne bi smjelo zamijeniti vrijeme djeteta provedeno s obitelji. Stoga predlažem da pravila budu fleksibilna. Ako diijete želi pisati zadaću kod kuće, a roditelj se s tim slaže - neka piše. Također, vrijeme predviđeno za "izvannastavne aktivnosti" ne bi se nikako smjelo pretvoriti u čekaonicu nakon koje roditelji opet razvoze djecu na izvanškolske aktivnosti koje su u zapravo skladu s njihovim interesima. Predlažem da se u "izvannastavne aktivnosti" uključe i izvanškolske organizacije i klubovi kojima će škole ustupiti/iznajmiti prostor kako bi se učenici tijekom boravka školi mogli posvetiti aktivnosti koja ih zanima i nakon izlaska iz škole doista otići kući, a ne opet na trening/u glazbenu školu. NAKNADNO DODANO: Sad vidim da se i program izvanškolskih aktivnosti predviđa u školama, ali tek nakon 17 sati?! Nw razumijem takvu odluku. Dakle, prisilit ćete djecu da sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima koje ih (možda) ne zanimaju i čekaju 17 ili 17 i 30 sati kako bi se uključila u izvanškolsku aktivnost koja ih zanima. Dakle, ta će djeca provoditi vrijeme u školi od 8 do 18 i 30 i vidjeti svoju obitelj tek u 19 sati. Savjetujem vam svakako da izvanškolske aktivnosti nastojite uklopiti u raspored od 15 do 17 sati jer je to puno smislenije, humanije i tako ćete dobiti puno veću podršku javnosti za cijeli projekt. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 1164 | Adela Bašnec | Eksperimentalni program | Poštovani, PROTIV sam ovakvog modela cjelodnevne nastave jer se pogrešno sastavljen na jako puno razina. Prvo, učitelji rn i pn postaju još opterećeniji za neznatno povećanje plaće. Govori se o ukidanju domaće zadaće i poboljšanja obiteljskog života. Domaća zadaća ima svoju svrhu i služi kako bi se nastavni sadržaji dodatno provježbali, automatizirali i lakše prešli u dugotrajni pamćenje. Samo prema ovome se vidi da je program sastavljao netko tko nije nimalo educiran u području psihologije, pedagogije i metodike i općenito nije upućen u način rada u školi i potrebe učenika. Poboljšanje obiteljskog života - za koga?! Učiteljima rn i pn neće ostati vremena za njihov obiteljski život, a djeca će iscrpljena nakon svih izvanškolskih aktivnosti završavati oko 18, 19 sati. Drugo, ŠTO ĆE BITI S UČITELJICAMA I UČITELJIMA U PRODUŽENOM BORAVKU?! Kolegice i kolege koji imaju identično obrazovanje kao učitelji(ce) rn u redovnoj nastavi, pošteno su dobili diplomu, radno mjesto i stručno obavljaju svoj posao će postati VIŠAK. Prebacivat će ih od škole do škole, vrtića do vrtića gdje ima mjesta kao da su diplomu našli na cesti?! Što će biti s njihovim životima i obiteljima? O rezanju satnice nastave informatike u 21. stoljeću neću ni duljiti, budući da se zadnjih 20 godina već govori o uvođenju informatike kao obveznog predmeta za pn, odnosno izbornog predmeta za rn. Sreća pa još nisam roditelj jer bih i o tome imala što nadugo i naširoko napisati. VELIKO PROTIV! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1165 | IVANA ŠIPIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da predloženi program ne treba provesti na sljedeći način jer učenici nisu sposobni držati koncentraciju i motiviranost za rad nakon redovne nastave. Pokazalo se u praksi da učenicima treba odmor i sigurno okruženje doma nakon 6h ili 8h nastave. Ostanak u školi do kasnih poslijepodnevnih sati učenicima će zasigurno izazvati frustraciju i manjak motivacije za radom. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola |
| 1166 | PG | Eksperimentalni program | Mene samo zanima što protivnici reforme predlažu gdje bi djeca, posebno ona nižih razreda, trebala boraviti dok su roditelji na poslu? S bakom koja također radi ili je stara i nemoćna? Na ulici? Biti sami u stanu? Pisati zadaću na društvenim mrežama? Zar nije bolje da su na sigurnom pod nadzorom za to obrazovanog kadra? Kako navedeni sustav uspješno funkcionira u zapadnim zemljama gdje je, usput rečeno , manja stopa socijalnih problema maloljetnika? Roditelji su većinom zaposleni te su i sami “u sustavu”, dakle argument da se odgoj djece prepušta institucijama ne drži vodu. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1167 | DINKO MARIN | Eksperimentalni program | Poštovani, ovako organizirana cjelodnevna nastava mišljenja sam nije dobro organizirana. Naime, moguće su situacije u kojima će djeca u školi provoditi i do 8 sati dnevno, dolazit će kući i s roditeljima provoditi jako malo vremena. Vidim sat razrednika u zaduženju jedan sat , ukoliko sam dobro razumio tekst i ide u A2. A što je sa satom kad se primaju roditelji ostaje li i to u zaduženju učitelja ili ćemo to raditi pro bono? Ideja je na dobrom tragu i podržavam, ali dokument je potrebno u potpunosti doraditi. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1168 | ROBERT MILER | Eksperimentalni program | Poštovani Predlažem povećanje satnice nastave povijesti iz razloga što je nastava povijesti dinamičan predmet, svaki dan se otkrivaju nove stvari i događaji, nove spoznaje, zatim iz razloga što se treba više raditi na lokalnoj povijesti, na raznim interpretacijama a sve kako bi ishodi prema kurikulumu bili zadovoljeni. Sva istraživanja su pokazala da učenici ne znaju svoju povijest, svoga grada, županije pa i države. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1169 | Rikardo Baričić | Eksperimentalni program | Nastavnik sam 15 godina u Osnovnoj školi i ne mogu se načuditi nebulozama našeg ministarstva koje zadnjih nekoliko godina uvodi pod krinkom "kvalitetnijeg i boljeg obrazovanja". Naši radnici bilo da se radi o osobama sa višom ili nižom stručnom spremom su već desetljećima traženi u cijelom svijetu zbog svoje stručnost i znanja,pa me zanima jeli to odraz lošeg obrazovanja ili upravo suprotno. To što u Hrvatskoj postoji stotinjak raznoraznih agencija koje izvlače lovu iz EU sa svakojakim projektima ne znači nužno da se i obrazovanju treba pristupati na isti način. Da su nužne promjene jesu ali kakve,ovakve sigurno ne,pa ni projekt "Škola za život". Pitaju li se "nosioci" ovog projekta imaju li nastavnici,učitelji također obitelji,što je sa njihovim kvalitetnim obiteljskim životom. Drugo , škola je odgojno obrazovna ustanova ali primarno bi svoju djecu trebali odgajati roditelji a ne tu funkciju da preuzimaju škole. Koji kineziolozi su sudjelovali u izradi ovog projekta,jesu li uopće uzeli u obzir da učenici koji se bave izvanškolskim sportskim aktivnostima te iste odrađuju u klubovima koji imaju svoje termine (neće se sigurno klubovi prilagođavati školi). Treće , što je sa "SLOBODNIM VREMENOM DJECE" provodit će ga u školi,u zatvorenom prostoru,ljudi jeste li vi sišli sa pameti. Pogotovo u ovom novom vremenu potreba za slobodnim vremenom djece a tako i slobodnim odlučivanjem čime će se baviti u slobodno vrijeme je sve veća a vi ih pokušavate "staviti u karantenu". Mogao bih ovako do sutra . Bitno je da je netko okrenuo lovu na ovome (kao i na svim dosadašnjim projektima) kao i da radimo onako kako kaže EU,jer ipak oni znaju što je za nas dobro a što ne. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 1170 | Maja Jelić | Eksperimentalni program | PROTIV! I kao učiteljica i kao roditelj. Reforma u kojoj će tisuće mladih učitelja produženog boravka ostati bez posla je u startu loša. Niti donosi rasterećenje učitelja već opterećenje jer će ono što su do sada radile dvije učiteljice u RN raditi jedna. Povećanje plaće?! Od 2% do 25% sa tendencijom prema 2%. Prisjetimo se štrajka i borbe za mizerna povećanja koja su nam dali, a sad šakom i kapom pričaju o povećanju od 25%. Reforma će potaknuti mlade ljude da bježe što dalje od rada u školstvu, ali i od rada u Hrvatskoj. Mladi učitelji koji rade u produženom boravku su digli kredite, zasnovali obitelj, ali će očito sredstva za život morati pronaći izvan Hrvatske. "Da povećamo kvalitetu obiteljskog života"- nakon cijelog dana u školi djeca će eventualno otići na jedan trening i doma spavati. Nema pisanja zadaća doma? -uz produženi boravak nisu ih ni do sada pisali doma. Ali uvijek i zauvijek djeca će morati UČITI I PONAVLJATI NASTAVNI SADRŽAJ DOMA! A kad će imati vremena za to? Samo vikendom što znači da se kvaliteta obiteljskog života smanjila. Osobno ne želim da mi je dijete po cijele dane u školi. Hoćete li opremiti sve učionice u Hrvatskoj s klima uređajima ili će djeca 15.6. biti kuhani i pečeni od 8-17h u razredu?! ŠTRAJK! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1171 | Ljiljana Čulić | Eksperimentalni program | Kao stručni suradnik u vrtiću, a s iskustvom rada u školi, brine me činjenica da se odgoj djece prepušta institucijama (u ovom slučaju školi). U vrtiću se uočava koliko roditelji (ne svi, ali sve više) prepuštaju odgoj predškolskoj ustanovi, a sada će se to dogoditi i u školi. Obitelj, koja je još uvijek (sociološki) temelj društvene zajednice, ovim programom, gubi primarnu socijalizacijsku ulogu. Odgoj "moraju" preuzeti učitelji, a činjenica je da nemaju SVI znanja pristupiti djeci na pedagoško ispravan način. I sada zamislite učitelja koji je u sustavu igrom slučaja i mora poučavati i ODGAJATI, a nema te kompetencije. Ne može roditelj ispraviti odgojne greške učitelja u periodu od 17 do 22 h. Otuđenje će se dogoditi i u relaciji škola-obitelj jer roditelj više neće imati uvid i utjecaj na sadržaj nastavnog gradiva, proces učenja - pisanja domaće zadaće (a svjesni smo da nemaju sva djeca kapacitete i potrebna im je pomoć i podrška). Jedina pozitivna činjenica koju uočavam je da će djeca koja dolaze iz disfunkcionalnih i razarajućih obitelji dobiti kvalitetnije osmišljeno vrijeme od onog kod kuće. Osobno, iskreno se nadam da škola mog djeteta neće ući u eksperimentalni program. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1172 | Maja Čop Andesilić | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s provođenjem Cjelodnevne nastave. Djeca ne mogu i ne smiju biti žrtve sustava. Zatvaranje djece u ustanovu je nedopustivo, danas kada su ionako premalo vani, premalo su uključeni u sportske i ostale aktivnosti. Takvim vidom nastave većini djece biti će uskraćene aktivnosti van nastave, druženje s prijateljima i vrijeme provedeno s roditeljima. Kao majka dvije djevojčice i kao profesor u SŠ nikako ne mogu podržati prijedlog Cjelodnevne nastave. U potpunosti podržavam dodatne sate TZK. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1173 | Sandra Vasarevic | Eksperimentalni program | Učiteljica sam razredne nastave 23 godine. Radim u 20 km udaljenoj općini Bebrina,(matičnoj školi )od mog mjesta stanovanja, Slavonskog Broda. Svaku promjenu u svom radu prihvatila sam, ovladala izmjenama u radu, no ovu koju vi predlažete, ne želim prihvatiti, niti ću. U privatnom životu imam obitelj, 14 godišnjeg sina s poremećajem iz spektra autizma koji također ide u osnovnu školu. Želim prvo sebi i svojoj obitelji vrijeme koje ćemo provoditi zajedno, a ne da nam se život u radnom tjednu svede na usputna viđanja. Na isti način gledam i obitelji u kojima žive moji učenici. Seoska je to sredina, roditelji se bave poljoprivredom. Njihova djeca trebaju biti uključena u život svoje obitelji i sve radove i aktivnosti koje ta seoska gospodarstva uključuju. Tko ste vi koji želite oduzeti sve to nama ? Roditeljima ? Učenicima ? Sve vam se svodi na smanjenje troškova, pokušavate nas stvoriti robovima za ostvarivanje svojih ciljeva!! Uključujete sve svoje opcije položaja i moći kako bi nas što više degradirali, ponizili, uskratili nam pravo na dostojan život čovjeka !! Otkud više izvlačite sve te promjene ? Zar mislite da mi ne znamo kako funkcionira sustav obrazovanja u europskim državama ? Naš obrazovni sustav u Hrvatskoj ima nedostataka, ali su nam učenici, daleko samostalniji, snalažljiviji, obrazovaniji u odnosu na sve učenike u toj "važnoj" Europi !! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1174 | Goran Grubić | Eksperimentalni program | Osmosatno radno vrijeme svakako nije primjereno za djecu osnovnoškolske dobi. Djeca su već danas preopterećena INA, treninzi, glazbene i plesne škole. Moraju imati i nešto slobodnog vremena koje bi iskoristili za odmor i druženje sa prijateljima i obitelji. Učitelji kao budući nositelji cjelodnevne nastave bi svakako trebali više sudjelovati u kreiranju istog. Također smatram da je nužno povećanje osnovice i koeficijenta plaće učitelja kako bi, s obzirom na povećanje poslova, motiviranost za rad ostala na visokom nivou. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1175 | TATJANA VLAINIĆ | Eksperimentalni program | Ovo je doslovno eksperiment. Idemo vidjeti, upropastiti koju generaciju, pa onda sve ukinuti. Kao i sve prethodne ishitrene reforme. Svakom novom reformom jasno je da ljudi koji ih rade nisu radili u nastavi. Ili nisu ništa naučili radeći u nastavi. A počinjem sumnjati kako su i svoju školu završili. Kao učitelj smatram da je ovo neizvedivo i ne znam uopće odakle bih počela s razlozima; INA poslije 15 sati - to je van pameti. Naguravati djeci drugi strani jezik i dodatne sate. Naguravati učiteljima dodatne obveze koje će vjerojatno ići u "Ostale poslove". Dijete koje predano prati redovitu nastavu i sudjeluje u nastavnom procesu radom i aktivnošću, poslije 15 sati više nema koncentraciju za dodatni rad. Djeca bi u školi trebala provesti vrijeme koje provodi odrastao čovjek na radnom mjestu. Ionako nam ljudi bježe iz prosvjete, ovaj "eksperiment" će to samo pojačati. A kao roditelj, kažem jedno veliko "NE". I svoju ću djecu isključiti iz čega god budem mogla. Djeca imaju pravo na slobodno poslijepodne, svoje slobodno vrijeme za druženje i igru pod svojim uvjetima i prema svojim željama, a ne kako im se kaže. Izvan redovite nastave ja kao roditelj odlučujem. I ne planiram eksperimentirati. I znam da nisam sama u ovom razmišljanju. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1176 | Ivona Konjetić | Eksperimentalni program | Kao nastavnica klavira u glazbenoj školi i kao osoba koja planira obitelj i djecu, ne mogu se nikako složiti s cjelodnevnom nastavom. Prvi problem je problem mog radnog mjesta, naime što će biti s glazbenim školama? Kada će se provoditi nastava glazbenih škola, ako su učenici u osnovnoj školi do 17h (ili do 15.30)? Mogu zamisliti da će velik broj roditelja i djece odustati od upisa jer za te učenike to bi značilo da cijeli dan uopće nisu kod kuće sa svojom obitelji! Osim toga, zbog manjka prostora, ne znam kako bi se nastava u glazbenoj školi uopće mogla organizirati u jednoj smjeni. A kad bi sve i funkcioniralo, što bi to značilo za mene i moj obiteljski život jednog dana? Vrtići ne rade do kasnih večernjih sati, a nastavnici u glazbenoj školi koji imaju djecu školskog uzrasta uopće ih ne bi viđali tijekom tjedna jer su u suprotnim smjenama! Također, kao i drugi, ne vidim smisao prepuštanja djece instituciji u tolikoj mjeri. U dokumentu je navedeno da će cjelodnevna nastava biti dobra za roditelje s obzirom na njihove obveze, ali nigdje se ne spominje obiteljski život koji je većini ljudi najbitniji. Također, ne vidim potrebu da sva djeca ostaju na programu A2 jer se im se tako oduzima pravo na samostalnost i ne razvija osjećaj odgovornosti za sebe i svoj rad. Osim toga, djeci je potrebna igra i njihovo slobodno vrijeme da bi se razvijala. Ivona Konjetić, magistra muzike | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano obvezno vrijeme sudjelovanja učenika u Cjelodnevnoj školi je smanjeno (najkasnije do 14.05 sati za razrednu nastavu, odnosno 14.40 sati za predmetnu nastavu). Svaka škola izrađuje raspored specifično za potrebe svojih učenika i roditelja. Moguće je kraće obvezno trajanje aktivnosti Programa A1 i A2, te nakon toga izborno sudjelovanje učenika u aktivnostima unutar škole ili aktivnostima izvan škole, kao što su glazbene škole i slično. Model cjelodnevne škole provodi se eksperimentalno u školama koje rade u jednoj smjeni. Rad glazbenih škola u uvjetima kada sve osnovne škole budu radile u jednoj smjeni je pitanje koje je potrebno razriješiti, neovisno o modelu rada osnovne škole kao cjelodnevne škole. Unutar Eksperimentalnog programa je povećano vrijeme nastavnih sati za redovitu nastavu unutar umjetničkog područja, te su izložena očekivanja o potrebi što što kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja svih učenika u ranijoj životnoj dobi u umjetničkom području. Također, pružena je sloboda školama i učiteljima u integraciji umjetničkog područja. U izmjenama teksta Eksperimentalnog programa je dodatno naglašeno kako se Cjelodnevne škole svim učenicima i roditeljima dostupne brojne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su potpuno besplatne svakom učeniku, bez roditeljskog plaćanja troškova i/ili participacije. Time se jasno povećava dostupnost svih izvannastavnih i izvanškolskih sadržaja u svim školama te se pruža mogućnost participacije većeg broja učenika, u odnosu na sadašnje stanje. |
| 1177 | Ivana Brajković Popović | Eksperimentalni program | Poštovani, mislim da su pogrešni svi pridjevi u naslovu koji se odnosi na cjelodnevnu nastavu, a koje ne želim ponavljati. Brojni su razlozi zbog kojih je za mene uvođenje cjelodnevne nastave glupa i ishitrena ideja. Navesti ću samo neke od njih jer bi se moglo pisati cijeli dan: - najprije i možda najvažnije nitko nije konzultirao ljude koji stvarno i rade u školi, a ne teoretiziraju iz ureda iako smo se na to već navikli i kod provođenja ostalih reformi. -ponovo se problemi roditelja i sustava pokušavaju prebaciti na učitelje koje će se kasnije prozivati za eventualne neuspjehe djece. - većina škola nije uopće sposobna provesti ovakav način radi ne u jednoj nego u više smjena. Nedostaju nam osnovne stvari poput papira za kopiranje, a o dvoranama da i ne govorim tako da me baš zanima gdje će to učenici boraviti cijeli dan. - povećanje plaće za 25 eura učiteljima koje bi trebalo dodatno opteretiti jer ste već shvatili da nema novca za dodatne učitelje na način na koji se već godinama radi u cjelodnevnom boravku je stvarno smiješno i sigurno će privući nove kadrove u školu, posebno učitelje matematike, fizike, stranih jezika,... - navodno ukidanje instrukcija te obećanje da djeca neće morati učiti kod kuće utopija. Kako sam i sama kao dijete bila u cjelodnevnom boravku jasno mi je koliko je ta ideja neizvediva, pogotovo s ovoliko učenika u razredima te ovakvim sastavom razreda. - zadnji razlog koji ću navesti je meni kao roditelju osobno najvažniji. Ova ideja NIKAKO ne pridonosi kvaliteti obiteljskog života nego samo pravi od roditelja robovsku radnu snagu, a od učitelja tete čuvalice. Znam da vam je teško povjerovati, ali ja na primjer stvarno ŽELIM raditi domaće zadaće sa svojim djecom, voziti ih na treninge, gledati TV i pričati s njima prije 18 sati navečer. Dosta roditelja radi i u dvije smjene pa ne vidim kako bi im ovaj model išta olakšao. Ukoliko stvarno želite pomoći roditeljima koji se možda ne mogu zbog posla ili ne žele iz bilo kojih razloga baviti vlastitom djecom možda je pametnije povećati broj boravaka i otvoriti internate. U svakom slučaju nadam se da ova ideja nikada neće zaživjeti i da ćete uvidjeti koliko je pogrešna prije nego što uništite generacije djece taman načete prijašnjom reformom školstva. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1178 | Maja Jurić-Babaja | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s uvođenjem CN na način da se informatika izvodi 1 sat u svim razredima. Kakva kvaliteta nastave informatike se može postići sa 1 satom. Većina zadataka se ne stigne napraviti u 1 satu zbog čega se informatika od kada se pojavila u školi izvodi u blok satu. Nadalje učenici više neće ići na natjecanja iz informatike jer 1 učitelj može imati samo 2h INA na sve razrede kojima predaje (najčešće će predavati svima od 1.-8.r). Bilo kakvo razvijanje logičkog razmišljanja i programiranje u takvom modelu nije uopće izvedivo. Nadalje, pojavit će se još veći manjak učitelja informatike jer nitko neće htjeti raditi od 1.-8. i još na 2 škole za ovakvu plaću ako ima mogućnosti zaposliti se negdje drugdje (što informatičari imaju). Ja ću po tom modelu predavati svim razredima od 1. do 8. razreda i neću imati punu satnicu (2 paralelke-16 razreda). U 21.st kada se stalno pozivamo na Finsku i s.l zemlje i pokazujemo kako već u vrtićima uče programiranje mi praktično izbacujemo informatiku iz škole. Podržavam dodatne sate TZK. Maja Jurić-Babaja, profesor matematike i informatike, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1179 | Kristina Petrić | Eksperimentalni program | Poštovani, u nevjerici pratim ovih dana istupanja ministra znanosti i obrazovanja u medijskom prostoru i njegove najave o realizaciji cjelodnevne nastave. S 20- godišnjim iskustvom rada u predmetnoj nastavi mogu reći da ponovno svjedočim nečemu što po mom mišljenju a i mišljenju većine mojih kolegica i kolega predstavlja potpuni promašaj onoga što se želi postići, a to je kvalitetnija nastava, zadovoljniji učenici, roditelji i nastavnici i rasterećenje (!?) učenika. Još jednom se nas koji smo neposredno uključeni u rad s djecom, možemo to nazvati i bazom, uopće ne uključuje u donošenje bilo kakvih odluka koji se tiču dobrobiti učenika i napretku hrvatskog školstva općenito, već nam se nameću dodatna opterećenja za koja već i sad nismo adekvatno plaćeni. Navest ću nekoliko razloga kojima želim potkrijepiti svoja razmišljanja u nadi da će se od ovog oblika nastave koji je neusporediv sa bilo kojim u zapadnoj Europi ili na Zapadu općenito, na koji se mi kao država volimo toliko često pozivati i koji nekritički često preuzimamo (i sama sam bila učenica koja je svoje osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekla u najrazvijenijoj državi zapadne Europe u kojoj nisam boravila u školi do 17.00 sati, već najkasnije do 14.00): a) Boravak u školi za učenike i njihove nastavnike do 15.30 odnosno 17.00 radikalan je i neopravdan obzirom na psihofizičke dispozicije i jednih i drugih u nastavnom procesu, a posebno u pogledu današnje problematike u školama (preopterećenost učenika nastavnim gradivom mnogih nastavnih predmeta, odgojna zapuštenost pojedinih učenika i nemotiviranost istih kao rezultat prilika i (ne)prilika u vlastitim obiteljima, nedovoljna potpora nastavnicima, a posebice razrednicima od strane stručnih suradnika - pedagoga i psihologa (osjećaj da si "Pale sam na svijetu"), nasilje - fizičko i verbalno na relaciji učenik - učenik odnosno učenik - nastavnik i frustracije koje proizlaze iz takvih pojavnosti i nemogućnosti da se pronalaze adekvatna rješenja i pruža istinska pomoć b) Zadiranje u prava roditelja da učenici odnosno djeca i njihovi roditelji veliki dio dana provode zajedno i osmišljavaju na način na koji oni to žele - bilo da se radi o zajedničkom obroku, pisanju školskih zadaća, poslijepodnevnim aktivnostima ili slično. c) Dodatno i preveliko opterećenje nastavnika koje nije usklađeno s povećanjem plaća do 25%. Rezultat odnosno scenarij kojem ćemo, bojim se, a sigurna sam, svjedočiti biti će egzodus onih koji na takve uvjete neće pristati i koji će nastaviti svoj stručni rad u nekim drugim sektorima (prvenstveno nastavnici matematike, informatike, fizike, kemije i biologije pa i stranih jezika) d) Nemogućnost izvršavanja ostalih odgojno-obrazovnih poslova nastavnika, a posebice razrednika, u okviru cjelodnevne nastave zbog obveza redovnog i dopunskog rada odnosno izvannastavnih aktivnosti što nadilazi 40-satno radno vrijeme radnog tjedna. U nadi da će se još jednom preispitati odluka o uvođenju cjelodnevne nastave i konačno uvažavati mišljenja koja proizlaze iz saznanja o neposrednom odgojno-obrazovnom radu s poštovanjem, Kristina Petrić, profesorica njemačkog i engleskog jezika | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1180 | DOLORES STANČIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se s navedenim prijedlogom Cjelodnevne nastave. Ukoliko su svi učitelji na nastavi do 15:30 kada će ispravljati zadaće, pripremati se za nastavu, održavati roditeljske sastanke, sastanke Razrednog vijeća i slično? Sigurno ste svjesni da je priprema za nastavu i vrednovanje ispita veoma važan aspekt našeg posla. Nadalje, kako će se izvoditi A2 program ukoliko je preduvjet za to manji broj učenika u učionicama kojima je potpora potrebna jer nisu dovoljno savladali gradivo? Potpora je besmislena ukoliko je u razredu više od 10 učenika, a u Cjelodnevnoj nastavi ona će biti obvezna za sve? Škole nemaju toliko prostora kako bi se organizirala nastava, potpora, u manjim grupana osim ukoliko se bude održavala u jednom razredu s više predmeta što je besmisleno. Nadalje, znamo da učenici uče različitim tempom. Netko voli učiti u tišini, netko je auditivni tip, netko kinestetički. Gledajući navedeno mislim da ćemo postići suprotan efekt i učenici neće moći ispuniti svoje zadatke. U dokumentu nije navedeno tko će s učenicima učiti i pisati domaći zadatak. Predmetni učitelj (ponovno dolazimo do nedostatka prostora i dovoljno kadra), razrednik? U dokumentu je također navedeno da će predmetni učitelji Hrvatskoga jezika, Matematike, Biologije, Fizike i Kemije morati održavati većinu A2. Pitam Vas što je s drugim predmetima u kojima je učenicima potrebna potpora? Ukoliko se bude održavala samo 1 sat tjedno s razredom punim učenika to nije odgovarajuća potpora. Kako bi bila odgovarajuća potreban je rad u manjim skupinama. Također mislim da nije u redu da će neki predmetni učitelji raditi s povećanom normom (bez obzira na povećanje plaće) dok ostali neće morati držati A2 niti imati povećanje satnice. Također je pitanje je li 25% povećanja ide na osnovicu ili plaću jer je velika razlika. Opterećenja učenika, koji su ionako opterećeni, je besmisleno s uvođenjem novih predmeta, a smanjenjem satnice Informatike u 21. stoljeću. Umjesto da se ide na veću izbornost nastave, rasterećenje kurikula, Vi povećavate broj predmeta. Nadalje u dokumentu piše o pauzama za učitelje u kojima će moći obavljati svoj dio posla. Međutim pitam se ukoliko učenici imaju 40 minuta za ručak, a škola ima preko 800 učenika, tko će dežurati i paziti na učenike? Reforma školstva nam je svakako potrebna, ali ne na ovakav način. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). Cjelodnevna osnovna škola kroz četiri odgojno-obrazovna programa (A1, A2, B1 i B2) vodi optimalnom ostvarenju postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz različite oblike nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, kombiniranjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, te kroz pravilnu izmjenu rada, igre, odmora i prehrane učenika. Promičući različitost i ravnotežu, u središtu cjelodnevne škole su učenici, njihov razvoj i dobrobit. U organizaciji cjelodnevne škole pruža se značajno veća fleksibilnost i sloboda postizanja postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeve, te škole organiziraju svoj rad tako što nastavu, kao samo jedan dio odgojno-obrazovnih aktivnosti, kombiniraju s drugim oblicima rada, kojim uvažavaju potrebe i mogućnosti vlastitih učenika. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1181 | ŽELJKO CVITKOVIĆ ĐONE | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se sa predloženom satnicom predmeta Informatika/Informacijske i digitalne kompetencije od 1 sata tjedno iz više razloga: 1. Učenici će biti zakinuti za najmanje 30% nastavnog sata pa tako i nastavnih sadržaja zbog specifične organizacijske i tehničke izvedbe nastavnog sata predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. 2. Učenici će biti zakinuti za praktičnu primjenu novih znanja i vještina na samom satu. Onaj tko je već predavao 1 sat tjedno u nekom razredu ili zanimanju zna da će učenici nakon što sjednu za računalo, uključe računalo, pokrenu potrebni program i/ili se prijave na određene digitalne platforme i odslušaju nastavnika što im predaje moći će samo pristupiti odjavljivanju s platformi (treba paziti na zaštitu privatnosti učenika i njihovih korisničkih računa), zatvaranju pokrenutog programa i isključivanju računala. 3. Učenici će biti zakinuti za razvoj računalnog razmišljanja jer ćemo biti prisiljeni davat im gotova rješenja u tako malo vremena. 4. Učenici će imati loše informacijske i digitalne kompetencije bez obzira što svakodnevno koriste pametne telefone, računala i tablete. Zbog svega gore navedenog, moj prijedlog je da se satnica predmeta Informacijske i digitalne kompetencije poveća na 2 sata tjedno. Ne slažem se ni sa predloženim normama nastavnika. Norma od 20 - 22 sata neposrednog rada za sve nastavnike iz svih predmeta je nepoštena prema svim onim nastavnicima koji predaju predmete sa satnicom od 1 sata tjedno. Predlažem zadržavanje postojećih normi. Željko Cvitković Đone, prof. savjetnik informatike | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1182 | MAJA SMREKAR | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je ovo pogrešno jer se opterećuje učitelje i nastavnike što rezultira gubitkom kvalitete rada. Ako je učitelj od 8:00 do 15:00 sati s učenicima kada će se pripremiti se za nastavu, rješavati pedagošku dokumentaciju i ostale poslove s time da učitelji i nastavnici nisu adekvatno plaćeni za svoj posao i odgovornost koju on veže uz sebe. S druge strane smatram da je pogrešno djecu zatvoriti u instituciju na cijeli dan. Kako bi se djeca pravilno razvijala na svim razinama potrebno im je slobodno vrijeme i promjena okruženja te njihov vlastiti izbor prijatelja. U instituciji je sve organizirano i okruženi su kolegama, ne prijateljima. Cjelodnevnom nastavom im se uskraćuje prilika da budu samostalni. Kao učiteljici ovaj prijedlog je neprihvatljiv jer mi ne ostavlja vremena u danu za vlastiti život, obitelj, djecu, hobi ili što drugo jer mi tada radni dan ne završava u 15 sati. Kao majci mi je neprihvatljivo prepustiti odgoj vlastite djece instituciji. Prihvatiti činjenicu da su pod nadzorom cijeli dan te da ne mogu sami sudjelovati u organizaciji svoga dana te imati vremena za slobodnu igru s prijateljima ili obitelji. Nema tog nastavnog predmeta koji može zamijeniti obitelj i ulogu koju ona ima u razvoju svakog čovjeka. S poštovanjem, Maja Smrekar, mag.prim.educ. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1183 | Krešimir Tuk | Eksperimentalni program | Poštovani, ne slažem se prije svega sa prijedlogom da se meni i drugim kolegicama i kolegama koje predaju informatiku ODUZIMA 1 SAT KROZ SVE RAZREDE. Ugrubo pola svih informatičara u OŠ u 21. stoljeću treba dobiti otkaz? | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1184 | TAJANA PAVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, teško mi je za povjerovat da je ovo pisao netko tko ima iskustva rada u nastavi... Prije svega dnevno/tjedno povećanje opterećenja učenika? Znate li kakve su kognitivne, psihomotoričke i afektivne mogućnosti učenika nakon 5. sata? Ne znate jer da znate ne bi redovna nastava bila do vremena kad ste naveli. Nadalje, 1 sat informatike, u vrijeme kad je AI, računalno razmišljanje, kritički stav prema sadržajima na internetu nešto što je oko nas (koliko god se odupirali).. Ponovno postavljam pitanje, jeste li bili u učionici s učenicima prvog razreda i zadali im zadatak da uključe računalo (naravno nakon obrade nastavnog gradiva u kojem pale računala, sata uvježbavanja (i početnik, i osnovnog, i završnog i korektivnog). A zamislite sad još reći da otvore program Word i napišu tri rečenice na zadanu temu. Pisat će ih dva tjedna radi vašeg jednog sata.. Niste! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1185 | Ines Kojundzic | Eksperimentalni program | Ja se kao roditelj NE SLAŽEM NITI ĆU PRISTAT NA TO DA MI JE DITE CILI DAN U ŠKOLI. PRIJEDLOG JE u krajnju ruku retardiran Ne želim dijete prepustit sustavu da ga uništi. Sa druge strane, ne želim nastavnicima dodatno opterećenje posla za bijedu za koju rade!! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1186 | ANA RAJKO NIMČEVIĆ | Eksperimentalni program | Poštovani, smatram da je ovo dodatno opterećivanje i učenika i učitelja (pogotovo razredne nastave) neučinkoviti način rješavanja problema i opet prebacivanja odgovornosti s roditelja na škole i učitelje. Cjelodnevnu nastavu već više od 40 godina odrađuju 2 učitelja (očito s razlogom). Ako je svaki učitelj na nastavi od 8-15:30, kada i kako on treba vrednovati ispite, upisivati sve što se od nas traži u e-dnevnik, držati roditeljske, informacije za roditelje, pripremu za nastavu, razredne priredbe, školske priredbe, školski list, razna natjecanja i sl. Isto tako smatram da je oduzimanje TZK razrednoj nastavi kršenje prava koja je svaki učitelj razredne nastave stekao u trenutku kada je diplomirao. Dodavanje novih predmeta za koje nemamo potrebne pre/kvalifikacije isto smatram neutemeljenim. Povećanje neposrednog rada s 21 (dop,dod,INA uključene) na 27,5 zahtjeva puno veće povećanje plaće, pogotovo jer u to nisu uračunati svi odmori i ručkovi na kojima učitelj od 1.-4.razreda mora biti prisutan, što je još dodatno povećanje od otprilike 105minuta u 1 danu (tjedno 525 minuta, odnosno više od 8h tjedno po 60 minuta). Stoga se tjedna zaduženja učitelja razredne nastave penju na 35,5 sati neposrednog rada s učenicima. Kada sve to uzmemo u obzir, jasno je vidljivo da je ovo preopterećivanje već sada preopterećenih nastavnika i krpanje rupa jer se shvatilo da nema novaca za još po jednog učitelja razredne nastave po razrednom odjelu kako je to trebalo biti u početku kad je program krenuo s prezentiranjem. S poštovanjem, Ana Rajko Nimčević, dipl.uč. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1187 | Hrvoje Kraljik | Eksperimentalni program | Dok sve škole ne budu imale podjednake uvjete za rad, kao što je sportska dvorana i sl., bilo kakva rasprava o cjelodnevnoj nastavi je suvišna. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1188 | Jasna Dražina | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | 1. žalosno je da nam nisu poznati autori ovog dokumenta koji izlazi iz svih okvira Zakona o odgoju i obrazovanju i mnogih Pravilnika... na osnovu istoga (ne želim Vam isticati čl.koji se krše jer tih 200 stručnjaka bi trebalo poznavati svaki). Istaknut ću samo kako se mogu povećavati norme; izuzimati iz neposrednog rada ono što on u osnovi je tj.neposredan rad s učenicima; smanjivati ili ukidati vrijeme za pripreme; "trpati" u ostale poslove razredništvo, poslove satničara, povjernika i povjerenstava i izuzimati iz neposrednog radnog vremena odmore i sl. (što bismo mi u školama trebali za to vrijeme, ne paziti naše učenike, ne reagirati ako im treba pomoć...). Vjerujem još uvijek kako nikome ne trebaju umorni i izrabljivani učitelji, a ovakvim konceptom dobili biste upravo takve učitelje koji bi sigurno obolijevali jer rad s učenicima (djecom) nikako se ne može normirati kao neki uredski posao. 2. Cjelodnevna nastava vjerojatno je neophodna (nužna) nekim roditeljima i to od 1.-4.razreda (preporučeno do 3.raz.) ali upravo zato ne smije se uvjetovati onima kojima nije potrebna. Npr.otac pomorac želi sa svojim djetetom intenzivnije i kvalitetnije provoditi vrijeme kad je doma pa zašto mu oduzimati tu mogućnost. Osim toga danas suvremena društva idu ka skraćivanju radnog tjedna, omogućen je i rad od kuće i sl., a sve to pruža mogućnost roditeljima da se posvete više djeci. Naravno ne smijemo zaboraviti niti roditelje koji rade u uslužnim djelatnostima tj.u smjenama pa bi im se s ovakvim konceptom CDŠ onemogućilo provođenje vremena tijekom tjedna s djecom. Samim tim jasno je kako trebate mijenjati koncept ka dobrovoljnosti tj. izboru kome je potreban i to na osnovu već uspješnih modela koji se provode u Rijeci i dr. (2 učiteljice u RN) 3. Učenici i njihova dobrobit nam svima trebaju biti u centru i ovakvom CDŠ neće se smanjiti postotak od 25% učenika koji nam ne vole školu. Godinama govorimo o rasterećenju, a sad se uvode novi predmeti kao obvezni. Našim učenicima je potrebna mogućnost izbornosti. Mogla bi još puno toga istaknuti ali brojne kolege su već to naveli tj.podržavam komentare od strane nastavnici.org., Zagrebačkog psihološkog društva, Učiteljskih fakultetea i sl. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1189 | Dragica Antolović | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, budući ne uspijevam pronaći moj današnji komentar, te ni "uređivati" ga, a željela bih u njemu zamijeniti dvije (nehotice) neprecizno upisane znamenke, točnim, činim to ovdje. U svom tekstu, pred kraj spomenutog komentara, a u rečenici sadržaja......nalazila između 19 i 23 sata....svoj tekst korigiram na sljedeći način... nalazila između 18 i 21 sat redovne nastave.... Hvala na razumijevanju. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1190 | ILEANA RINALDIS | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, ako se “...uključuju svi učenici u istovjetnu količinu nastave i učenja u svim osnovnim školama kroz sudjelovanje svih učenika u jednakom broju sati strukturiranog odgojno-obrazovnog rada tijekom osnovne škole…” ne poštuju se različitosti; samo opet dokaz stvaranja mase i ukalupljenosti. Svi svugdje, ali ni ovaj model nema rješenje za one koji mogu više. Do kad će oni biti zapostavljeni, a kao stalo nam je do obrazovanja. Jednom godišnje na natjecanje - i to je to? A stalna podrška? Ne, jer njima ne treba? Jer mogu sami? - ileana Rinaldis | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1191 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Nastavnici informatike ujedno održavaju i informatičku infrastrukturu škole, a smanjenjem broja nastavnika te poslove će morati odrađivati netko drugi na trošak škole što najvjerojatnije vodi rušenju kvalitete rada škole i cjelokupnog informacijskog sustava škole. Iako ni do sada nastavnici informatike nisu bili adekvatno plaćeni za taj posao, odnosno razni serviseri bi ta održavanja puno više naplatili, nastavnicima informatike taj se sat priznao u normu. Nastavnici informatike su i administratori resursa, e-Dnevnika, školskih mrežnih stranica i drugih službenih platformi što im je do sada isto ulazilo u normu. To su poslovi koji iziskuju daleko više sati od jednog ilil tri, koliko im je bilo priznato. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1192 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Kako je sada, većim dijelom informatika izborni predmet, i učenici ga u osnovnim školama odabiru svojevoljno i bez ikakve prisile skoro 95%, zašto im sada nametati da informatiku imaju samo jedan sat tjedno. Osim toga, teme vezane uz sigurnost na internetu nužne su u današnje vrijeme sveopćeg online djelovanja u kojem se mladi vrlo brzu mogu izgubiti i postati žrtve raznih prevaranata i predatora. Ukidanjem jednog sata informatike i te teme se neće moći obratiti u potrebnom opsegu. Kako učenici IKT tehnologiju koriste, svakodnevno mora ih se za to pripremiti da je koriste na siguran i kritički način, a to ne može niti jedan drugi predmet i niti jedna druga struka osim nastavnika informatike | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1193 | Slaven Pokos | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Umjesto uvođenja besmislenih predmeta, ostavite 1 sat obavezan IDK (informatika) te dodajte predmet ROBOTIKA. Prednosti uvođenja predmeta robotike: Razvoj STEM vještina: Robotika može pomoći učenicima da razviju znanja iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, poznatih kao STEM vještine. To bi moglo pomoći učenicima da se bolje pripreme za budući uspjeh u karijeri. Razvoj kreativnosti: Učenje robotike može potaknuti kreativnost i inovativnost kod učenika. To bi moglo pomoći učenicima da se bolje nose s problemima i izazovima u svijetu u kojem se tehnologija sve više koristi. Interdisciplinarni pristup: Robotika može povezati različita područja poput matematike, fizike, informatike, elektrotehnike, te mehanike u jedan predmet. To bi moglo pomoći učenicima da vide povezanost između različitih područja i primijene svoje znanje u praktičnim situacijama. Razvijanje praktičnih vještina: Učenje robotike može pomoći učenicima da razviju praktične vještine, poput rada s alatima, programiranja i konstrukcije. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1194 | Milana Arbutina | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, Smatram da nam u školstvu treba promjena, ali ovaj Program nudi puno toga što nije dobrobit prvenstveno za djecu a onda i nas učitelje. Boravak u školi za neku djecu danas je mučenje jer nemaju prijatelja istomišljenika, vole učiti sami uz glazbu, vole prošetati dok uče, pjevušiti. U razredima uvijek postoji barem jedan učenik koji maltretira sve pojedince, vrijeđa ih, ometa ih u nastavnom procesu za kojega sve pedagoške mjere ne predstavljaju ništa. Zamislite da morate s takvim učenikom provesti svo ovo vrijeme ( A1,A2 + B1). Užas!!! • Prvenstveno treba osigurati uvjete za cjelodnevan boravak. • Za svaki održani sat u A2 modelu potrebno je računati stručno-metodičku pripremu, jer se učitelj za svaki taj sat treba pripremiti • Molim Vas da dopunsku, dodatnu vratite u neposredan odgojno-obrazovan rad jer to ti sati i jesu • Pohvala za uvođenje drugog stranog jezika kao obaveznog • Molim da vratite predmet Informatika te da umjesto planiranog 1 sata obaveznog vratite na dva sata ( prijedlog od 1-3razreda 1 sat, od 4-8 razreda 2 sat) jer digitalne kompetencije u današnjem vremenu su bitne i 1 sat nije dovoljan • Molim Vas da A2 model bude izborni dio za učenike • Sat razrednika također treba stručno-metodičku pripremu, te također obavezno maknuti onaj jedan sat, jer svatko tko je barem jednom iskusio razredništvo zna da je to ogroman posao, ogromna odgovornost i potrebno je razmisliti o barem 4 sata - neposredan odgojno-obrazovni rad • Molim Vas da zaduženje satničara, administratora e-dnevnika, e-Matice ponovno vratite u normu zaduženja a ne pod ostale poslove • Molim Vas da računanje učiteljske norme ne računate u solarnim satima • Molim Vas da kao neposredni rad računate i dežurstva i odmore učenika • Molim Vas da učitelj ima pravo na pola sata odmora u svom radnom danu/bez učenika • Molim Vas da stručno- metodičke pripreme nastavnog sata i dalje vrednujete 30 minuta umjesto predloženih 22.5minute • Molim Vas da obavezan program A2 računate jednakovrijedno kao i A1 kod izračuna osnovice za puno radno vrijeme • Molim Vas da omogućite dvije učiteljice u razrednoj nastavi koje ravnopravno dijele A1 i A2 dio nastave • Molim Vas da razmislite o uvođenju i svrsi uvođenja novih obaveznih predmeta za sve učenike Društvo i ja, Praktične vještine, Svijet i ja…jer ako težimo rasterećenju učenika brojem sati na tjednoj razini…Mogu se ponuditi kao izborni predmeti • Molim Vas da razmislite o uvođenju više izbornih predmeta koji bi pokrili različite učenikove sposobnosti i vještine • Molim Vas da dopunite Program cjelodnevne škole s novim pedagoških mjera koje su itekako nužne i bitne ( jer i sad imamo problem s nefunkcionalnim mjerama jer pojedini učenici nikoga ne poštuju) l.p. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1195 | Iva Marjanović Kavanagh | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Jedan učitelj treba biti s djecom u školi od 8 ujutro do 15h ? Papir trpi sve pa tako i ovu ideju. Nadam se da će se ovaj program još doraditi. Što je s djecom koja idu u glazbenu školu? Imam dvoje djece u nižim razredima osnovne škole i ne želim da od 5. - 8. razreda provode u školi nego želim da samostalno uče, pišu zadaću i sl. A prije toga im želim slobodu. Kada dođu u srednju školu nitko više neće s njima učiti a tada je prilično kasno za usvajanje zdravih navika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1196 | Barbara Kalčič Grabrovac | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Podržavam uvođenje drugog stranog jezika kao obaveznog. S obzirom da smo zemlja orijentirana na turizam te na gospodarsko-trgovačke veze sa susjednim zemljama, poznavanje samo jednog stranog jezika nije dovoljno da bi bili konkurentni na tržištu rada. Smatram da satnica koju drugi strani jezik dobiva u razrednoj nastavi nije dostatna kako bi učenici do kraja osnovne škole kvalitetno i na razini prvog stranog jezika usvojili jezik. Predlažem da zastupljenost drugog stranog jezika u predmetnoj nastavi bude izjednačena s prvim stranim jezikom. S obzirom da su učenici danas od najranije dobi svakodnevno putem medija izloženi engleskom jeziku, zbog kojeg ga lakše i brže usvajaju, smatram da bi se u budućnosti trebalo podržati i dati naglasak na učenje bilo kojeg stranog jezika osim engleskog kao 1.stranog jezika. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U tekstu Eksperimentalnog programa su u poglavlju 5 naslovljenom „Sadržaj programa“, uz navođenje promjena čija će se vrijednost sagledati tijekom eksperimentalne provedbe, pruženi razlozi promjena u Nastavnom planu osnovne škole. Promjene se očituju u povećanju satnice nekih postojećih predmeta, uvođenju novih nastavnih predmeta, promjeni statusa izbornosti nekih predmeta. U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola, što uključuje i donošenje prikladnih odluka o promjenama u Nastavnom planu. |
| 1197 | KRISTINA GREGUROVIĆ | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Pohvaljujem uvođenje drugog stranog jezika kao obveznog. Slijedom naše gospodarske orijentiranosti turizmu, ali i gospodarsko-trgovačkih veza sa susjednim zemljama znanje jednog stranog jezika danas prilikom izlaska na tržište rada (pozivam se na argumente koje iznosu HZZ i Hrvatska gospodarska komora) nije dovoljno. No, slijedom navedenog moram napomenuti kako satnica koju drugi strani jezik dobiva u razrednoj nastavi, a u odnosu na nove predmete koji se uvode nije zadovoljavajuća. Predlažem da MZO sastavi dokument u kojem se predlaže da se od 1. razreda počne s učenjem bilo kojeg stranog jezika osim engleskog, a da učenici s Engleskim jezikom kreću od 4. razreda. Razlozi za ovi leže u sveobuhvatnoj izloženosti djece engleskom jeziku putem medija, zbog kojeg ga usvajaju lakše i brže u odnosu na bilo koji drugi strani jezik. Na taj način bi se Hrvatska uskladila sa europskim smjernicama, prema kojima se treba razvijati poznavanje više stranih jezika - tj. djeca bi se manje ispisivala s izbornog jezika. Primjer rasporeda je jako loš. Drugi strani jezik je opet samo zadnje sate, zadnja rupa na svirali. Kurikulum izbornog jezika je jako detaljan i zahtjevan i teško se može ostvariti u 70 šestih i sedmih sati. Što se planira s učiteljima PN koji ni na dvije ili tri škole neće imati 20 sati nastave? Izrazito sam protiv toga da nam u normu ne ulazi DOP, DOD, INA i razredništvo. Neće svi biti motivirani držati sate INE, DOP i DOD, ako će biti u ostalim poslovima. Što se tiče razredništva, trebala bi postojati mogućnost da učitelj odbije ovu odgovornost, a ne da minimalno 4 učitelja po školi ima preopterećeni raspored obaveza, dok ostali tog nemaju. Opterećenje kroz ostale poslove bi trebalo barem ostati jednako kao i dosad. Smatram da bi se u suprotnom učitelji manje trudili dodatnim aktivnostima, kao npr. projektima, susretima, kulturnim događajima i "neobaveznim" natjecanjima. Protiv sam toga da se satničarski posao svrsta u ostale poslove. To je ionako težak i dugotrajan posao i trebalo bi ga cijeniti i vratiti ga u neposredan rad. Smatram da je predugo da obvezni nastavni program traje do 15 ili 15:30. Djeca trebaju svoj obiteljski dom i mir od vršnjaka, mnogima škola predstavlja stres i bojim se da bi zbog ionako već komplicirane odgojne situacije u školama moglo doći do povećanja suicidalnih misli, samoozljeđivanja i raznih poremećaja. Nasilje među vršnjacima bi se definitvno povećalo. Apeliram da se unesu izmjene i da se upiše umjesto jednog učitelja izvršitelja nastave u A1 i A2 programu razredne nastave dva učitelja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1198 | Darija Kivač | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, pišem kao osoba koja radi i u osnovnoj i u srednjoj školi predajući predmet koji se godinama sustavno trpa u "zapećak", koji se degradira, a koji ni u ovom eksperimentalnom programu neće doživjeti bolje dane. Glazbena kultura/umjetnost kao predmet zapostavljen, a jedan od bitnijih za reprezentaciju škole (projekti, priredbe, suradnja...), za razvoj djece, predmet na kojem se mogu kreativno izraziti i razvijati svoje potencijale. Kao učitelji/nastavnici glazbene kulture/umjetnosti već sad radimo velika većina nas na dvije i više škola za punu satnicu, a iščitavajući ovaj dokument bojim se šta će biti s nama. Ostvariti ovaj fond sati u predmetu koji je jednom tjedno je NEMOGUĆE. Tražiti dodatnu školu neizvedivo, jer ćemo svi biti u istoj poziciji. Nameće se pitanje i svih nas koji radimo na više škola kako će se to odraziti na našu egzistenciju. Hoće li nam se opet dati određeno povećanje za rad u INA na jednoj školi, a drugu ćemo raditi "gratis", jer je takav naš predmet i to se od nas očekuje? Naš predmet je u vrijeme Covid pandemije pretrpio golemu štetu (nije se moglo pjevati, imati probe zbora i sl.), nije bilo nastupa, djeca su "trpila" u tišini. U ovom eksperimentalnom programu nema kulture ni umjetnosti posebno u predmetnoj nastavi. Stavljeni na marginu, a opet na svakoj priredbi, svakom događaju TU SMO. Postali smo mađioničari u radu s učenicima, gdje odrađujemo besplatne sate gdje s djecom uvježbavamo kako bi postigli ono što treba biti. Pozdravljam određene promjene i one su definitivno nužne za boljitak našeg školstva, ali na ovakav način ne. Stvari nisu razjašnjenje u potpunosti. Dobivaju se različiti odgovori (pogotovo za satnicu) iz dana u dan. Zaduženja učitelja nisu logično postavljena i vjerujem da nitko nema točan odgovor na pitanje o zaduženju učitelja. Ne vidim potrebu za uvođenje novog predmeta "Svijet i ja" kad sve teme koje se planiraju obraditi (a prema dokumentu može predavati bilo koji učitelji) imamo pokrivene kroz međupredmetne teme, GOO i sat razrednika. Umjesto uvođenja novog predmeta TREBA se povisiti tjedna norma nastavi Glazbene kulture/umjetnosti na 2 sata tjedno. Naš predmet u 90% slučajeva pokriva upravo teme tog novog predmeta. Predlažem razmatranje satnice glazbene kulture/umjetnosti, mogućnost da djeca koja žele dobiju dodatnu edukaciju upravo u tom području, da dobiju priliku rasti i kreativno se izražavati što je od velike važnosti za njihov razvoj. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1199 | Snježana Arić | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, ne vidim kako će Cjelodnevna škola pomoći učenicima kojima već sada odlazak u školu predstavlja "mučenje". Naime, sve više djece iz nekog razloga nema prijatelje unutar razrednog odjeljenja ili kako se već grupiraju u grupice uvijek nekog izoliraju, nekome se rugaju i slično. Naravno da je veliki dio na nama učiteljima da djecu usmjerimo, ali često ne uspijemo. Pitam se što će biti s tom djecom. Hoće li im duži boravak u školi utjecati na psihičko zdravlje? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1200 | Irena Čubra | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, smatram kako Eksperimentalni program cjelodnevne škole ne prati postojeći Pedagoški standard i kako predviđena financijska sredstva neće biti dovoljna za zadovoljenje istog. Ili je u izradi novi pedagoški standard? Smatram kako satnica predmeta Informatika nije povećana nego smanjena, jer sa sadašnjih 70nastavnih sati godišnje učenici ostvaruju samo 35 nastavnih sati kroz novi predmet koji mijenja postojeći. Predpostavljam kako će doći do smanjenog obima sadržaja kurikuluma, no pošto isti nije objavljen ne mogu biti sigurna. Smanjenje satnica kosi se sa Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (NN13/2021) koja između ostalog navodi "Manje investicije i slabije usvajanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija jedan su od razloga nižeg rasta produktivnosti u Europi u odnosu na SAD. Iz tog razloga, Europska komisija je kao dio Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. predložila program Digitalna Europa, radi izgradnje strateških digitalnih kapaciteta i omogućavanja širenja primjene digitalnih tehnologija u EU. Poticat će se ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i napredne digitalne vještine. Upravo bi posljedični rast produktivnosti kroz inovacije i nove tehnologije trebao biti jedan od glavnih pokretača rasta u zemljama EU. Međutim, trenutne politike usmjerene na podizanje kvalitete ljudskog kapitala i snažnijeg ulaganja u istraživanje i razvoj neće biti dovoljne već će ih morati pratiti reforme za povećanje digitalne konkurentnosti i bolje funkcioniranje tržišta rada kao i uklanjanje ulaznih barijera za inovativne sektore." "Obrazovanje koje aktivno potiče cjelovit razvoj učenika, približava ih svakodnevnom životu i osposobljava za suvremen život, svijet rada, zapošljavanje odnosno nastavak obrazovanja jamac je društvenog i gospodarskog razvoja na nacionalnoj razini i spremnosti za globalne izazove....Važan naglasak stavit će se na razvijanje analitičkog razmišljanja, racionalnog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja. Isto tako, radi stjecanja vještine razumijevanja i rješavanja složenih zadataka razvijat će se kompetencije apstrakcije, algoritamskog i konceptualnog razmišljanja. ...ujednačavanje uvjeta školskog i nastavnog rada, digitalnu transformaciju i informatizaciju odgojno-obrazovnog sustava, kao i jačanje svijesti u pogledu sigurnog i odgovornog pristupa internetu i elektroničkoj komunikaciji. " Cjelokupni program kosi se s strateškim ciljem 11 navedene razvojne strategije i ukidanjem i prenamjenom ili smanjenjem sadržaja nastave Informatike svoju djecu bi danas osudili na loš start sutra. Omogućimo svojoj djeci podizanje razine osnovnih i naprednih digitalnih vještina za aktivno sudjelovanje u digitalnom društvu, kako Nacionalna razvojna strategija i navodi. Što je sa Strategijom digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. (NN2/2023)? "Kako bi se građanstvo pripremilo za život u doba kada je upotreba tehnologije sastavni dio svakodnevnog života, potrebno je podići osnovne i napredne digitalne kompetencije u svih pet kategorija opisanih u okviru DigComp2.2.[12](https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128415), a s posebnim naglaskom na kompetencije za sigurnu uporabu digitalnih tehnologija. Daljnja digitalna tranzicija obrazovnog sektora i uspostava programa za rad s učenicima koji su zainteresirani za IKT teme Kako bi se budući naraštaji pripremili za život i rad uz digitalne tehnologije i podigla kvaliteta obrazovanja, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje treba neprestano prilagođavati digitalnim tehnologijama i potrebnim digitalnim kompetencijama. Predstojeća digitalizacija obrazovanja sastoji se od četiri ključna područja: digitalno zrele okoline, digitalno zrelih i samopouzdanih nastavnika, IKT kao podrške u učenju i poučavanju te digitalnog vodstva." Što je s ovim palnom? "Potrebno je promicati važnost ravnopravnog sudjelovanja žena u IKT sektoru. Ovim problemom potrebno se pozabaviti već tijekom osnovnoškolskog obrazovanja na način da se djevojke usmjerava i potiče na karijere u STEM području, ali i kasnije ohrabrivanjem na sudjelovanje u programima formalnog i neformalnog obrazovanja u IKT području. Poticanjem veće zastupljenosti žena u IKT sektoru utjecat će i na povećanje broja IKT stručnjaka na tržištu rada." Ovaj eksperiment sam sebi skače u usta, gasi sve moguće propise i standarde koji su do sada donešeni. U eri eksponencijonalnog razvojadigitalne tehogogije i umjetne inteligencije mi uskraćujemo djeci znanje koje im je optrebno i nužno za svladavanje istih. Predlažem ponovno razmatranje satnice IDK (Informatika) i uvođenje obaveznog predmeta od 5.-8. razreda u trajanju od 2 školska sata, a u razrednoj nastavi (1.-2.razredu) obavezan 1 školski sat, a u 3.-4. mogućnost uz jedan sat obavezno odabir još jednog sata izborno. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1201 | Nikolina Španjić | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, zašto se nešto što nije reforma uporno tako u javnosti naziva? Povećanje ili smanjenje satnice određenim predmetima, dijeljenje jednog predmeta na dva, izmišljanje novih predmeta nije rasterećenje nego opterećenje učenika. To nije reforma. Produljenje odmora nije reforma, nego kozmetička promjena postojeće organizacije. Povećanje norme učitelja nije reforma nego javno priznanje da o tom poslu ne znate dovoljno. Reforma bi bila da u RAZREDNOJ NASTAVI sve škole PONUDE ( A RODITELJI BIRAJU) mogućnost PRODUŽENOG BORAVKA ili CJELODNEVNE NASTAVE koji postoje i funkcioniraju godinama u mnogim školama u RH. I naravno s DVIJE UČITELJICE! U PREDMETNOJ NASTAVI reforma bi bila dogovoriti osnovnu razinu znanja za svaki nastavni predmet koju svi učenici trebaju usvojiti uz prethodno rasterećenje postojećih predmeta od svih suvišnih i preteških sadržaja, a onda PONUDITI u poslijepodnevnim satima pomoć u učenju kome treba i ponuditi naprednu razinu učenja iz SVIH predmeta, ne samo matematiku, kemiju, fiziku i sl. predmete. Tko ne treba pomoć u učenju i nije zainteresiran za naprednu razinu ide kući, uči sam i gotovo. Vjerujte mi ima djece koja su sposobna učiti samostalno! Zašto moje dijete koje je likovno nadareno ne bi u školi svaki tjedan imalo osim jednog sata likovne kulture kojeg ima cijeli razred ujutro na redovnoj nastavi (A1) i još jedan blok sat naprednog oblika tog predmeta (A2)? Mislim da u svakom razredu imamo po 3-4 djece koji su likovno talentirani i bili bi zainteresirani. Zašto ne bi dijete biralo napredni engleski jezik umjesto obaveznog drugog stranog jezika? Zašto ne bi dijete koje puno čita i prekrasno piše imalo napredni hrvatski jezik? Navedeno ponuditi za sve nastavne predmete. I pomoć u učenju (dopunski rad) i višu razinu znanja (dodatni rad) koji se u prijedlogu ovog programa gube u prosječnosti obaveznog sudjelovanja sve djece u A2 (a nisu svima potrebni), umjesto da se ponudi izbornost prema sposobnostima. Odrediti maksimalan broj naprednih predmeta koje dijete može izabrati da djecu zaštitimo od prevelikog opterećenja i ponekad nerealnih želja roditelja. Provesti testiranje je li dijete za naprednu razinu ili nije, pa da zaista naprednu matematiku uči dijete koje to može, a ne čija mama to želi (ne mislim pri tome ništa loše, samo roditelji su subjektivni po prirodi svoje uloge). To bi bila reforma kojoj bi se ja kao roditelj i kao učiteljica radovala! Rasteretiti sve učenike, pomoći u učenju onim učenicima kojima pomoć treba i dati mogućnost darovitoj djeci da razvijaju svoje talente! U malim grupama, po slobodnom odabiru i prema svojim mogućnostima! Ali postoji problem! Za to treba još učitelja i još primjereno opremljenog prostora! Sve treba detaljno razraditi! Treba napisati nove kurikulume i za osnovnu i za naprednu razinu! Treba promijeniti način ocjenjivanja! Treba promijeniti sistem upisa u srednju školu! Treba prilagoditi kurikulume u srednjoj školi, što znači provesti istovremenu reformu i u srednjoškolskom obrazovanju! Za to treba vremena i rada! Ali izgleda da je lakše ovako, 5 do 12 izbaciti dokument sklepan u tjedan dana. Izjava o 200 "stručnjaka" ne može biti istinita iz očitih razloga. Dokument je napisan kao da ga je pisalo više ljudi koji su posvađani i ne razgovaraju, pa je svatko napravio svoje i samo su sve zajedno zalijepili u jedan dokument. Nisu u stanju bili ni uskladiti primjer rasporeda sa tjednim brojem sati u A1 po razredu. Znači nastava do ručka. Za to treba znati zbrajati do maksimalno 33 i dijeliti s 5. Po mom skromnom mišljenu izjave da je dokument radilo 200 "stručnjaka" su tragikomične jer nelogičnosti i pogrešaka ima u svim segmentima dokumenta. Ovaj skupi eksperiment neće trajati mjesec dana nego četiri godine. I zato može imati negativne posljedice za sve koji u njemu sudjeluju, pogotovo za djecu. A onda će se ugasiti kao i prethodne reforme jer nije ni dobro osmišljen, ni dobro planiran ni dobro pripremljen. Na žalost, tome nas uči iskustvo naših dosadašnjih reformi! S poštovanjem | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1202 | Ivana Smolčić Padjen | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, u dokumentu su izostavljeni učitelji koji rade u produženom boravku. Iako je jasno da ih zapošljava osnivač, nije nigdje spomenuto na koji način učitelje zbrinuti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima se 18 sati Programa A1 smatra kao minimalna norma za punu plaću. ; Naglašena je sloboda i fleksibilnost svake škole da samostalno odredi trajanje rekreacijske pauze i trajanje vremena za ručak s obzirom na svoje učenike, organizaciju rada i vlastite mogućnosti, što znači da navedene pauze mogu trajati i kraće kako bi radni dan i djece i učitelja završio ranije.; Povećao se se iznos dodataka za razredništvo na 5 posto koje je ranije iznosilo 2,5%.; Fiksni dodatak od 4,5% svim djelatnicima škola u Eksperimentalnom programu povećao se na 5%. ; Dodatno je objašnjeno kako se razredništvo zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika te je mogućnost i obveza ravnatelja da zaduži svakog učitelja predmetne nastave satom razrednika i satima povezanim s razredništvom.; Detaljnije je naglašeno kako su sati Programa B1 važni u ostvarenju ciljeva CDŠ-a, te se učitelji zadužuju na načelu dobrovoljnosti i izbornosti sudjelovanja učitelja, a naglašena je obveza i mogućnost ravnatelja da zaduži učitelja satima B1 programa kako bi se u školi proveo Program B1 izvannastavnih aktivnosti.; Detaljnije je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji iz postojećega produženog boravka, koji za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću i radit će stručne poslove učitelja.; Detaljnije je objašnjeno kako se u Eksperimentalnom programu zadužuju učitelji do pune norme te je istaknuto kako za vrijeme trajanja EP-a neće dobiti otkaz, imat će punu plaću, radit će stručne poslove učitelja te je načelno objašnjen postupak njihova zaduženja.; Detaljnije i dodatno je objašnjen postupak kojim se učitelji koji nemaju minimalnu normu zadužuju pojedinim radnim obvezama, uz naglasak kako zbog sudjelovanja škole i učitelja u Eksperimentalnom programu nitko neće ostati bez pune norme i pune plaće.; Dodatno je naglašeno kako postupak zaduživanja učitelja određenom skupinom ili vrstom poslova ne može u isto vrijeme voditi ispunjavanju minimalne norme, kao i voditi isplati dodatka na osnovnu plaću. Svi predviđeni dodaci na osnovnu plaću isplaćuju se učiteljima za radne aktivnosti iznad ispunjene minimalne norme. ; Detaljnije su sistematizirane radne obveze i poslovi kojima se učitelji zadužuju u kategoriji „ostalih, posebnih i drugih poslova“. ; Dodatno je naglašena potreba ograničenja broja nastavnih sati kojima je moguće učitelje zadužiti 'ostalim' poslovima i otklanjanja različitih praksi zaduživanja, ali i provođenja aktivnosti u školama.; Dodatno je naglašena razlika u zaduživanju u nastavnim i nenastavnim tjednima, s ciljem osiguranja ukupnog ostvarenja ciljeva Eksperimentalnog program u školskoj godini, ali i ostvarenja punih plaća učitelja za punu 40-satnu normu tijekom cijele školske godine.; U ostalim poslovima sistematizirana je kategorija „Stručnog izvannastavnog rada s učenicima“ koja predstavlja aktivnosti Programa B1. Učiteljima i školama ostavljena je mogućnost odluke o načinu zaduživanja ovim poslovima – kao aktivnosti B1 programa ili kao ostali poslovi. U CDŠ-u ti poslovi konceptualno pripadaju aktivnostima Programa B, za koje se isplaćuje B1-dodatak od 5 posto. ; Dodatno je dozvoljeno učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) korištenje ove kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme.; Dodatno je naglašena usmjerenost nositelja Eksperimentalnog programa i osnivača škola na osiguranje stručnih suradnika, učitelja i osoblja škola za uspješnu provedbu i vrednovanje učinaka Eksperimentalnog programa, što uključuje i zapošljavanje potrebnog broja stručnjaka i zaposlenika. |
| 1203 | Valerija Malek | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, Ideju Cjelodnevne škole i rad u jednoj smjeni škole, smo svi priželjkivali, ali ne u ovakvoj formi, tako zamišljenog koncepta, Budući da sam u sustavu 25 godina neprekinutog radnog staža i 30 godina sveukupno, te kao višak prije dvije godine zaposlena u Produženom boravku svoje škole, ideju i provođenje ovakvog programa zastupam sa uvođenjem dvije učiteljice u programu A1 i A2. Zašto? Produženi boravak u mojoj školi nije mjesto za čuvanje djece, već organiziran u najboljoj mjeri da bude baš to, uvježbavanje i ponavljanje ishoda koje je taj dan odabrala razredna učiteljica. Kao takav on ima svoj Kurikulum, koji se sastoji od Organiziranog vremena za pisanje zadaća, uvježbavanja i ponavljanja, Organiziranog vremena za ponavljanje ,vremena za koje se mi itekako pripremamo ( skrivalice, osmosmjerke, križaljke, izrađeni listići, radionice za vezanu temu, vremena za rekreaciju, Slobodnog vremena u kojem djeca biraju što će raditi; čitati, igrati se, družiti, se... Sada sva ta zaduženja padaju na jednu osobu , tj. na kolegicu koja provodu usvajanje i uvježbavanje prema satnici Kurikuluma. I tu joj se ne računa vrijeme za pripremu z A2 program. Ovakav prijenos zaduženja na jednu osobu je prevelik. Napominjem da se ja i kolegice dogovaramo na dnevnoj bazi što treba uvježbati, a obuhvaćeno je formativnom bilješkom, a što posebno doraditi, a obuhvaćeno je usmenim i pisanim ocjenjivanjem. Djeca u našoj školi vole Boravak, što pokazuje da masa njih moli da ostane i jedan sat dulje, Većina ih odlazi nakon 15.00 h, reakcije roditelja su pozitivne. Zašto? Zato što se djecom bave dvije učiteljice koje nisu neprijatelji, već baš suprotno dogovaraju i rade timski u najboljoj namjeri za provjerenu nam djecu. Osnivač u našim sredinama je to prepoznao i prije dvije godine u najboljoj mjeri zaposlio učiteljice u Produženom boravku na neodređeno vrijeme kako bi unaprijedio kvalitetu rada naših škola. Sada se to ukida. Zašto? U dokumentu se nigdje izričito ne spominje uloga učitelja u produženom boravku, niti njihova sudbina. Kao, ministarstvo nije zapošljavalo, nije dužno ni zbrinjavati, tako kažu. Ali osnivač je zapošljavao u najboljoj mjeri i sad se takve odluke poništavaju ovim konceptom škole. Vrlo je to nezgodno, jer se ne može samo tako nekome dati otkaz. Gdje će se nas zbrinuti i kako? Kako mene, nakon 30 godina radnog staža u struci koja svoje zanimanje doživljava kao poziv? Vjerujem i sve moje kolegice, jer da ne doživljavamo ne bismo mogle funkcionirati u tako velikim grupama. Moja grupa broji 31 učenik. 3 iznad norme. Zašto? Jer nismo htjeli cjepkati razred. I bez obzira na sve to. Roditelji i djeca zadovoljni, Zašto? Zato što su naučeni da s njima rade dvije učiteljice i da ih izvješćujemo na tjednoj bazi što treba doraditi i popraviti. Ovako djeca ostaju samo s jednom učiteljicom koja bojim se neće moći kvalitetno obavljati taj posao, ne zato što ne želi , već jer će doći do izgaranja na poslu. U grupi imamo i daroviti djecu, djecu koja teže ili teško usvajaju, djecu sa senzornim teškoćama, motoričkim, teškoćama vida, djecu pod liječničkom terapijom. Sada o svemu tome misli jedna osoba, a ne dvije jer kod nas su cijeli razredi uključeni u Boravak. Također kao majka djeteta koje isto pohada Produzeni boravak i koji uz svoju divnu razrednu učiteljicu ima isto tako predanu učiteljicu u Boravku ne pozdravljam ovaj koncept. Roditeljima treba cjelodnovna škola, ali ne sa jednim učiteljem, već sa dva. Roditelj iako prisiljen , kao ja da dijete pohađa Produzeni boravak , zbog mog i suprugovog termina radnog vremena, želi kvalitetno zbrinjavanje djeteta i poučavanjem, sa jednakom šansom za svu djecu, a ne zadovoljavanje forme.. Naša djeca vole i svoju razrednu učiteljicu i učiteljicu u Boravku. Poštuju ih i cijene i oni i roditelji, te Vas molim da razmislite kako naći neko rješenje s osnivačem da mi kao učitelji koji smo u Produženom boravku ostanemo u svom pozivu, a ne da postanemo u sredini radnog vijeka ili odmah odgajatelji ili socijalni pedagozi u domovima jer nismo odabrali taj poziv. Kao mlada učiteljica sa velikm žarom sam startala u tom Produženom boravku koji je nekad bio u sastava Ministarstva , da bi se eto nekim odlukam odcjepio od svog matičnog djela gdje i pripada. To su popravili osnivači, a sada se te najbolje volje i mjere poništavaju na veliku žalost mene i mojih kolegica. Vjerovali smo da ćemo se ovim uvođenjem vratiti pod okrilje Ministarstva, da nismo rascjepkani . Ovo je velika promjena, velik zahvat, ali vraćanje razreda ( svi razredi uključeni u Boravak) na jednog učitelja u razvijenijim dijelovima je korak nazad i treba dobro razmisliti kako dalje jer učiteljsko zvanje je poziv, a sretan j i odmoren učitelj koji živi svoj poziv, može i najteže dijete podići i usavršiti ga, a onaj nesretan i nezadovoljan i najbolje unazaditi. No takvi brzo odlaze iz ovog našeg posla .Želimo ostati zbog svog poziva i naših učenika!! S poštovanjem i lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1204 | MARIJA TUFEKČIĆ | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Jedino pozitivno na rasporedu za razrednu nastavu jest što ste povećali trajanje odmora, a ostatak je potpuno neizvediv. Molim stručnu litereaturu s referancama kojom potkrepljujete ovaj način izvođenja programa te države u kojima se provodi takav ili slični način izvođenja nastave te relevantna istraživanja. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1205 | Sanela Lolić | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, za sada samo ovo: domaće zadaće nisu zlo koje obiteljima kradu vrijeme, već su možda ponekad i jedina poveznica između škole i obitelji, tj. služe kao sredstvo koje uključuje čitavu obitelj u ono što učenik uči i doživljava u školi. One nisu samo zadatci koje učenici trebaju odraditi da ih se riješe, već pomažu boljem razumijevanju trenutnog gradiva, posebice kroz način da ono što sada uči, učenik podijeli s obitelji i upotrijebi u svakodnevnom životu. Lijep pozdrav! , | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1206 | KARLA KOVAČUŠIĆ | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, Protivim se uglavnom svemu, od cjelodnevne nastave kako bi se učenici "skinuli s grbače" roditeljima do mijenjanja satnice predmetima kao informatici. U niže napisanim komentarima ima tisuće razloga zašto ne dirati predmet i slažem se sa svakim. Kao učitelj informatike, ali i osnova programiranja kao vanjski suradnik na fakultetu (prethodnih godina) znam po učenicima i studentima koliko je važno stjecanje informatičke pismenosti, kao i temeljnih predznanja za daljnje napredovanje u svim segmentima života. U jedan sat tjedno je to neizvedivo. Trenutnim tempom učenici ponekad imaju poteškoća prilikom stjecanja znanja i vještina, ali su voljni i željni daljnjeg rada i izazova. Da se učenike i učitelje pitalo za mišljenje, rekli bi da treba povećati broj sati informatike. Obzirom da živimo u digitalnom svijetu te obzirom da se pretpostavlja da će u budućnosti devedeset posto poslova pripadati IT polju smatram da je nužno djeci omogućiti kvalitetne osnove i ne udaljavati ih od standarda današnjeg, a i budućeg svijeta. Lp, Karla | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u okviru Eksperimentalnog programa nije predviđen da se izvodi prema starom kurikulumu nastavnog predmeta Informatika u novom vremenskom trajanju. Izvodi se kao dio nastavnog plana Eksperimentalnog programa u novoj tjednoj satnici prema novom eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Ukupni broj obveznih sati nastave u kojoj sudjeluju svi učenici je tijekom osnovne škole povećan za 100 posto (u Eksperimentalnom programu ukupno 280 nastavnih sati u odnosu na ranijih 140 nastavnih sati). U okviru Eksperimentalnog programa, dosezanje ukupnih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja povezanih s informacijskim i digitalnim te srodnim i povezanim kompetencijama nije predviđeno samo kroz nastavu (A1 program unutar Eksperimentalnog programa) nastavnog predmeta, nego i kroz zajedničko postizanje ciljeva s međupredmetnom temom, te obogaćeno i prošireno kroz organizaciju B1 i B2 programa, za dio učenika koji imaju izraženije interese i potrebe. U okviru Eksperimentalnog programa, struktura i način iskazivanja tjednih i godišnjih radnih zaduženja na istovjetan način se primjenjuju na sve učitelje predmetne nastave. U izmjenama Eksperimentalnog programa dodatno se naglasilo kako tijekom Eksperimentalnog programa niti jedan učitelj neće ostati bez pune plaće ako ju je imao na početku Eksperimentalnog programa, kao da niti jedan učitelj neće dobiti otkaz zbog provođenja Eksperimentalnog programa. Također, dodatno se naglasilo kako se učiteljima koji se u sklopu kategorije ostalih poslova zadužuju poslovima koji su označeni kao „Podrška školi“ (IKT podrška, E-dnevnik, poslovi satničara, administratora resursa, administratora imenika, estetskog uređenje škole) može koristiti ovu kategoriju i zadužiti ove sate u svrhu ostvarenja minimalne norme. |
| 1207 | Marin | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, biti ću pragmatičan: - Hrvatska uistinu jest na dnu Europe po broju nastavnih sati u cjelokupnom osnovnoškolskom obrazovanju, zajedno s Poljskom ali...statistika je znanstvena metoda koja se može pročitati kako kome odgovara jer... - Hrvatska je, gle slučajnosti, kao i Poljska, jedina koja ima osam godina obveznog osnovnoškolskog obrazovanja pa je logično i da ima cjelokupno manji broj sati od ostalih država koje imaju osnovnu školu u trajanju devet i li deset godina . RJEŠENJE: Uvesti, umjesto predškole, prvi razred, tj. povećati trajanje osnovne škole na devet godina. Istovremeno smanjiti (ne povećati gradivo), uvesti više praktičnog rada, naravno, sve u vremenskim gabaritima kao do sada, tj. max. sedam školskih sati (nebitno u kojoj smjeni). Vjerujem da je navedeno lako provedivo i realno. Srdačan pozdrav, Marin | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1208 | VLADIMIRA RIBIĆ | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne nastave, mislim da je ishitrena, nedorečena i nedovoljno pripremljena. Jedno je čitati u knjigama a drugo je u praksi. Škole nisu opremljene za takav tip nastave, mnoge nemaju kabinete ni odgovarajuće uvjete za rad. Kao učiteljica sa dvadesetogodišnjem iskustvom u nastavi smatram da djecu treba rasteretiti smanjivanjem gradiva, a ne povećavanjem boravka u školi. Umjesto da ste smanjili gradivo, vi ste dodali nove predmete. Žao mi je da odgojni predmeti nisu povećali satnicu gdje učenici svakako osjećaju rasterećenje, opuste se i zabave. Djeca maksimalno trebaju biti u školi do 14 h i onda ići kući, ili na druge aktivnosti poput sporta ili Glazbene škole. Izborni predmeti trebaju ostati "izbor", a ne obveza. Priče da je tako u Europi nisu istinite. Tamo djeca idu oko 14 h kući i kasnije imaju izvanškolske aktivnosti. U europskim zemljama učenici imaju puno bolje opremljene škole, blagovaone, učionice, imaju kabinetsku nastavu, učionicu za odmor i zabavu, a u našim učionicama drvenu klupu i stolicu. Pa kako da dijete (osnovnoškolac) presjedi na tako tvrdoj stolici 8 sati???!!! Smatram da se odgoj događa najvećim djelom u obitelji, gdje roditelji imaju vrlo veliku ulogu, dok škola može samo dodatno usmjeriti. Žao mi je da svaki novi Ministar svojim dolaskom izmišlja nove ideje (toplu vodu) a ne pita struku što napraviti da se poboljša kvaliteta nastave??!! Tako smo imali HNOS, Školu za život koje su neslavno završile, više se niti ne spominju a sada je to CN..... Nadam se da će i ovaj projekat CN neslavno završiti kao pilot projekt bez većih posljedica. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1209 | Vanja Novosel | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, kao roditelj protivim se obaveznoj cjelodnevnoj nastavi. U većini europskih zemalja postoji cjelodnevna nastava, ali je ona izborna. Djeci odgovaraju različiti načini učenja- neka djeca uspješnije će učiti u školi, a nekima je potreban mir i uspješnije će učiti kod kuće. Nekim učenicima dodatan rad nije potreban i zaista nema smisla zadržavati ih u školi samo kako bi duže ostali. Također, učitelj ne može istovremeno raditi s učenicima koji su nadareni i učenicima kojima je potrebna dodatna pomoć. Predlažem mogućnost besplatne cjelodnevne nastave za one koji žele, ali ne nametanje obavezne cjelodnevne nastave svima. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1210 | Ivana Kovač | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Ovaj eksperiment je amaterski proizvod nepromišljenih odluka, pun floskula i u praksi neodrživih promjena. Povećanje norme povlači sigurne tehnološke viškove u svakoj ( S V A K O J) školi. Rad u nastavi neusporediv je s prosječnim radom u pogledu intenziteta. Računanje sunčanih sati samo je medijska klopka kao preduvijet javne podrške projektu. Nebrojeno je puno propusta: od slijeganja ramenima na upite što s učiteljicama u PB, potpuno nerazumnom dodatku za razrednišvo u postotku (razrednici kiji nemaju prunu normu za isti posao biti će plaćeni manje), uvredljivoj ideji o organizaciji "relaksacijskog odmora", nikakvom planu o djelatnicima koji rade na dvije ili tri škole, prebacivanju vrlo opsežnih poslova kao što su projektna zaduženja, volđenje županijskih stručnih vijeća, sindikalnih poslova u ostale poslove, nedefinirana dežurstva itd. E, sad učenici. Cijeli dan u građevinama koje izgledaju ovako kako izgledaju? Što s učenicima kojima je ovo okruženje izvor frustracija, neprilagođenim i zlostavljanim učenicima? Glazbene škole? Vrhunski sportaši? Nadam se da će ovaj projekt završiti samo kao pilot projekt i da i u tom letu neće biti puno žrtava. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1211 | Antonia Kolakovic | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Kao učiteljica s 15 godina iskustva, mogu reći da se naše Ministarstvo trebalo bazirati na osnovne potrebe koje stoje nezadovoljene dugi niz godina. Znate li vi da neke škole nemaju poštene zahode? Znate li da u tamo nekom selu treba zamijeniti prozore i krovove? Da djeci treba dati donekle slične mogućnosti, one osnovne, polazne. Ovdje se priča o svemu- o održivom, pravednom i učinkovitom! Bojim se da će vam sve to ostati samo slovo na papiru. Krenite iz temelja. Treba mijenjati, ali zapitajte se najprije što! Sada se može izgradtiti toliko škola u kratkom vremenu za potrebe opravdavanja eura koje možemo uzeti kao članica EU? A od osnutka države do danas niste mogli obnoviti neke škole u koje su roditelji slali djecu znajući da su u oronulom i vlažnom prostoru? Za koga je ova reforma? Mislite li na indiviudalce? Na djecu kao jedinke? Nja njihove stvarne potrebe? Na to da danas jedna škola u Zagrebačkoj županiji ima 860 učenika, i da joj ne date stručnih suradnika koliko zaslužuje?! Da dijete treba psihologa, logopeda, i da je takvih ujednoj školi mnogo više nego 5. Mislite li o tome da se mora strepiti hoćemo li dobiti i psihologa jer već se i knjižničar računa kao stručni suradnik?! Nemate vi uvid u to. Jer nama učiteljima uvijek netko drugi gura svoje ideje ne imajući pojma u stvarne potrebe, mogućnosti i prioritete. Za promjene jesam, ali ovo o čemu vi pišete, nije ono što školstvu trenutno treba. Krenite obnoviti sve škole kojima to treba, nađite načine da se učiteljski posao plati pošteno i da se zaista osjećamo kao stup društva. Antonia Kolaković, učiteljica | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1212 | IVANA MARŠIĆ | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Izražavam nezadovoljstvo i neslaganje s ovakvim planitanjem cjelodnevne škole. Prvo, nezadovoljna sam time što na ovako složenom, važnom i sveobuhvatnom sustavu radi šačica nekompetentnih ljudi, što se uvodi naprečac i što u planiranje nisu uključeni AZOO te ljudi iz prakse i struke, a to su učitelji. Drugo, ne slažem se da bi ovakav sustav bio uravnotežen, povećanje satnice hrvatskog, matematike, prirode, a smanjenje odgoja nije ravnoteža, a nije ni održivo. Također, osmaosatno radno vrijeme učitelja i učenika zajedno u jednom prostoru nije učinkovito vrijeme, ne sa današnjom djecom koja imaju problem usredotočenosti, koncentracije, motivacije, pozornosti. Ostaje problem, u kojem će se vremenu djeca baviti sportom, glazbom, kad će se odvijati nastava u glazbenim školama, a da ne ulazimo u problem otuđenje iz obitelji. Također ostaje pitanje u kojem će se vremenu učitelji baviti nenastavnim radom: pripremama, ocjenjivanjima, praćenjima, roditeljima, zapisnicima, dokumentacijom, usavršavanjem, hoće li za to biti potrebno 60 sati tjednog rada? Ovakvo planiranje promjena u školama je u najmanju ruku neozbiljno, ali prije svega štetno po djecu, po obitelj, sve sudionike nastave i po društo u cjelosti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1213 | ALEKSANDRA DUŽEVIĆ | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Prije uvođenja svake reforme, a posebno odgojno-obrazovne, smatram da treba sagledati cjelokupni kontekst društva i kulture naše zajednice. RH uglavnom pripada mediteransko, katoličkoj kulturi i stilu života gdje se svakodnevni život najviše odvija u obitelji, izvan zatvorenih prostora... Stil života je ono što je najvrjednije u RH i što bi svakako trebali očuvati i brendirati: opuštajući, obiteljski uz kvalitetno provođenje vremena u prirodi. Sve ovo treba uzeti u obzir pri reformi školstva. To je naša prednost u odnosu na sjeverne Europske zemlje. U tom kontekstu ne vidim poveznicu s reformom CŠ. Osim toga, kao stručni suradnik, pedagog, smatram da je stručnim suradnicima nadodan veliki dio poslova, uz redoviti posao, te ne vidim način na koji bi se izvodio, a da pri tom ne pati redoviti posao?! Hoće li se zapošljavati novi stručni suradnici? Nadam se da se ovako veliki eksperiment i drastične promjene kulture i stila života neće uvoditi bez stručne i detaljne analize našeg kulturološkog habitusa i dobrobiti za dijete, obitelj i cijelo društvo. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1214 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, trenutno se u skoro svim osnovnim školama nudi produženi boravak za učenike nižih razreda. I znate li da tu mogućnost ne iskorištavaju svi jer još uvijek postoje obitelji koje uživaju u druženju sa svojom djecom (roditelji usklade rad u smjenama ili angažiraju bake i djedove za pomoć). Uvođenjem cjelodnevne nastave do 8.razreda kažnjavate djecu iz funkcionalnih obitelji i tjerate ih da cijeli sunčani dio dana provode s problematičnim vršnjacima od kojih jedva čekaju uteći kući. Uvođenjem CN kažnjavate djecu koja pohađaju glazbene škole, plesne škole ili se bave profesionalnim sportom. U anketama sam saznala da više 20% učenika predmetne nastave nikada ne koristi školski WC jer im nedostaje kućna intima. Zar želite da nam svaki peti učenik dobije rak debelog crijeva ili urinarne infekcije zbog neodlaženja na školski WC cijeli dan? Djeca od 5.r do 8.r i sada nakon redovne nastave svaki dan imaju ili dopunsku nastavu ili dodatnu nastavu ili izvannastavne aktivnosti na koje ostaju po svom vlastitom izboru. Prema tome ne treba CN za predmetnu nastavu. Smanjivanjem satnice informatike u vrijeme procvata STEM zanimanja, u vrijeme porasta internet nasilja, internet kriminala, internet pedofilije i pornografije, te u vrijeme povećanja broja suicida mladih je potpuno pogrešna i štetna odluka jer o elektroničkom nasilju najviše se priča i savjetuje baš na satovima informatike. Na satovima informatike se iskustveno uče sve mogućnosti Office 365 alata, učenici samostalno pišu referate, kreiraju i izlažu prezentacije, vrše obrade i analize podataka u Excelu, uče programski jezik i razvijaju logičko mišljenje. Zar to sve postaje nebitno? U velikom broju osnovnih škola nema blagovaonice, školska kuhinja nije dovoljno velika, broj zahoda ne odgovara pedagoškom standardu, tehničko opremanje učionica (računala i projektori) bazira se na donacijama, troškovi struje, vode, lož ulja stvaraju blokade školskih računa,….kada se riješe ovi primarni problemi može se ići na daljnje promjene u organizaciji nastave koje idu na dobrobit učenika, a ne na štetu. I za kraj predlažem da u svakoj gradskoj četvrti, odaberete jednu školu koja će u popodnevnoj smjeni imati nastavnike za izvannastavne aktivnosti i stručne osobe (psiholog, pedagog, zaštitar) za čuvanje učenika od 5.razreda do 8.razreda koji ne znaju kako samostalno učiti i odgovorno se ponašati kod kuće, te neka se u tu školu upisuju djeca čiji roditelji žele cjelodnevnu nastavu. Ideja o cjelodnevnoj nastavi od 5.r do 8.r je odbojna svakom odgovornom, marljivom, savjesnom i samostalnom djetetu koje popodnevne sate provodi u dogovoru s roditeljima. Uostalom, provedite anketu preko AAI@EduHr identiteta za sve učenike od 10 – 14 godina, pa se uvjerite sami koji maleni dio njih želi biti svaki dan do 15:30h u školi. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1215 | NIKOLINA JANC | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, radim kao učiteljica u razrednoj i predmetnoj nastavi predajem engleski i njemački jezik u OŠ te moram komentirati sadržaj CN, potpuno sam razočarana nepromišljenim odlukama našeg Ministarstva, kao da je cijela Hrvatska Zagreb, kao da svi imaju zaposlene roditelje kao da su sve škole opremljene, kao da su sva djeca sama kod kuće. radim u ruralnom području gdje roditelji ne rade, škola nema dvoranu za TZK, škola nema ni uvjete za kuharicu jer je učenika premalo..na hodniku imamo niske klupe na kojima bi trebali biti do 16h/17h? prvo stvorite uvjete, prostor za učenike za odmor i opuštanje i najbitnije dvoranu za fizičke aktivnosti. Tada će i roditelji možda raditi i bit će možda potrebe za malo duži boravak u školi... smatram da je ova odluka prenagla i prije svih uvjeta stvorenih za koje je potreban veliki iznos novca neće biti realizacije. U Kanadi sam bila, učenici imaju prostorije sa krevetima/ kauč i jastuke za odmor i prostor oko škole za odmor i druženje...naša škola nije ni blizu toga... a koliko takvih škola ima u RH?? A tko bi i da se stvore uvjeti te prostorije održavao kad nije dozvoljeno zapošljavanje kadra spremačica? Sa štovanjem, Nikolina Janc, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1216 | TANJA NEMČANIN | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, kao učiteljica s (uskoro) 30 godina staža, ali i kao roditelj duboko sam razočarana nepromišljenim reformama koje godinama nudi naše Ministarstvo, ne mareći previše za posljedice koje su nerijetko vrlo potpuna suprotnost onome što se njima želi postići. Prije ove reforme to je bila Škola za život koja je neslavno završila i gotovo se više niti ne spominje, a sada je to CN koja u potpunosti odgovara potrebama kapitalističkog društva koje treba radnike slobodne od bilo kojih drugih obveza (pa tako i odgoja vlastite djece) kako bi što bolje obavljali zadane im cjelodnevne poslove. Škola jeste odgojno-obrazovna ustanova, ali ne može i ne smije zamijeniti obiteljsko okruženje. Ovakvim modelom nastave možemo postići samo još veće otuđenje roditelja i djece, zamor i ne snalaženje u situacijama kada se u školi "mora" ostajati da bi se napisala zadaća ili dopunilo znanje, nemogućnost odmora u vlastitom kutku mira koji pruža dom. U potpunosti sam protiv ponuđenog eksperimenta (nadam se, samo eksperimenta) u kojem ne samo da se nije mislilo na djecu, već se uopće nije mislilo ni na njihove učitelje koji bi se prema navedenom trebali za nastavu pripremati u školi, valjda u prepunom kabinetu ili zbornici, bez mira i koncentracije koji je potreban za takvu aktivnost. Navedeni eksperiment CN nije ništa drugo nego čuvanje djece poslije nastave, što je do sada sasvim uspješno obavljao produženi boravak kojeg su birali roditelji koji nisu imali drugi izbor. Tamo su se učenici družili, napisali domaću zadaću i zabavili dok roditelji nisu došli po njih. Vezano uz to, očito se nije razmišljalo ni o tome što će se dogoditi s brojnim kolegicama iz produženog boravka koje najvjerojatnije očekuje otkaz. Kao roditelj sam sretna što su moja djeca odrasla i neće morati biti u školi više od pola dana, ali ne želim to ni za svoje unuke u budućnosti. Sramotno je da u današnje vrijeme smanjujemo satnicu informatike, a u stvari bi je trebali povećati. Odbijam biti i čuvalica djece kako bi njihovi roditelji bili sigurni da su im djeca zbrinuta dok su na poslu do tko zna kada, a vjerujem da to ne želi i velika većina roditelja. Djeca koja idu na sportske i umjetničke izvanškolske aktivnosti na ovaj način su zakinuta za taj dio svog slobodnog vremena, osim ako ih neće obavljati poslije 17.00 sati i tako nastaviti beskonačni niz obaveza u jednome danu. Zbog toga sam kategorički protiv uvođenja ovog modela nastave, smatram ga nedovoljno razrađenim i ishitrenim, bez konzultacije struke , odnosno onih koji ga trebaju iznijeti i provoditi. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1217 | MAJA ŽIVIĆ | Eksperimentalni program, SADRŽAJ | Poštovani, ne slažem se s uvođenjem cjelodnevne nastave. Djecu treba rasteretiti smanjenjem gradiva,a ne povećavanjem boravka u školi (ni manje ni više nego do 17 h!). Umjesto da ste smanjili gradivo, vi ste dodali nove predmete. Kojom logikom? Djeca maksimalno trebaju biti u školi do 14 h i onda ići kući. Roditelji se ne slažu s ovim jer nisu rodili djecu da im ih sustav odgaja i brine o njima, već oni sami. Izborni predmeti trebaju ostati "izbor", a ne obveza. Priče da je tako u Europi nisu istinite. Tamo djeca idu oko 14 h kući i kasnije imaju izvanškolske aktivnosti. Ovdje se ne želi poboljšati obiteljski život, već se želi razoriti. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnica modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1218 | Vladimir Gulić | Eksperimentalni program, 1. KONTEKST | Zadovoljni učenici, roditelji, učitelji i svi zaposlenici škole, najbolja su formula za uspješnu reformu. Predlažem da se više uloži u učitelje i zaposlenike škola kroz usavršavanja, suvremeniju opremu, bolje uvjete rada, da se učiteljima i zaposlenicima u odgoju i obrazovanju vrati dostojanstvo i poštovanje kakvo zavređuju. Vjerujem da bi dodatnu motivaciju postigli povećanjem i prikladnim plaćama u skladu s poslovima i odgovornostima koje obavljaju. Smatram da je sustav u kojem smo mi odrasli bio sasvim u redu i da je nastava od 8.00 do 13.00 bila sasvim dovoljna, te da je poslije podne bilo slobodno za druženje, sportske i umjetničke aktivnosti. Obzirom da moja žena radi isključivo poslijepodne, u tri škole, vidim ovu situaciju samo otežavajuću za nju, jer će našu djecu još kasnije dočekati sa ručkom ili će im samo pripremiti ručak i otići na posao. Djeca koja su izvrsna u svojim izvanškolskim aktivnostima će imati još opterećeniji dan. U školi postoje puno veći problemi, a to je nedostatak stručnog kadra, te konstantne zamjene i izmjene učitelja. Trebalo bi napraviti reformu isključivo na tom području. | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1219 | Deniza Gjini | Eksperimentalni program, 1. KONTEKST | Poštovani, pratimo sve pokušaje bezuspješnog reformiranja školskog sustava te sve nam se čini da neće zaživjeti niti ova reforma. Kao prvo, uvijek naglašavam da za uvođenje bilo kakve promjene potrebna je dobra studija stanja na terenu, detektiranja stanja i potreba , osmišljavanja učinkovitog programa koji će biti u korist djece, učitelja a i roditelja. Ne slažem se uopće s načinom kojim se cjelodnevna nastava planira uvesti, uz pripreme na brzinu i uz jednostrane zaključke bez uključivanja najkompetentnijih faktora. Prije nekoliko godina kada su se učitelji glazbene kulture borili protiv prijedloga ekipe ministrice Divjak za smanjenje broja sati glazbenih INA i micanje predmetnih učitelja sa nastave glazbene kulture u razrednoj nastavi, u prostorijama MZOS, u dvorani za sastanke čuli smo od zamjenice ministrice da se uvođenjem cjelodnevne nastave planira uvođenje drugoga sata glazbene kulture. Na tom sastanku je to bila jedina lijepa informacija koju smo čuli. Razumijem potrebu uvođenja cjelodnevne nastave no nikako na ovaj način koji jako puno košta, povlačeći za sobom jako puno problema i poteškoća a koji iziskuju puno žrtve, koji proizlaze iz nekih nebuloznih zaključaka, nerazumnih i konfunznih sa strane ljudi koji nikada kročili u učionice nisu. Uvođenje novih predmeta uopće nije potrebno a niti povećanje satnice za pojedine predmete koji se već izvode 4-5 puta tjedno a djeca sve nepismenija, sve manje čitaju, sve je više problema i sa matematikom što samo ukazuje na to da se kurikulumi, količina i gradivo moraju korigirati, odnosno pristup poučavanja na tim predmetima se mora u potpunosti promijeniti. Bojim se da će djeca biti sve više opterećena kako sa novim satnicama pojedinih predmeta tako i sa novim predmetima dok je umjetničko područje koje bi im puno značilo, u potpunosti zanemareno. Povećanje satnice glazbene kulture na sat i pol u razrednoj nastavi nije dovoljno treba uvesti drugi sat kao i za predmetnu nastavu od 5-8 razeda. Predlažem obaveno uvođenje 2 sata glazbenog, likovnog, i pozdravljam ideju za uvođenje 3. sata TZK. Nastava glazbene kulture ispašta već godinama u svim vladajućim kombinacijama i promjenama. Nije se uvažio i nije prihvatio prijedlog radne skupine uz novi kurikulum gdje je navedeno da je potrebno uvesti drugi sat u nastavi glazbene kulture. Ministrica je to jednostavno samo izbrisala iz dokumenta. Srećom, na jednom državnom skupu svjedočili smo originalnom dokumentu koji je poslan ministrici Divjak. Koliko je važna umjetnost, glazbena i likovna aktivnost za djecu u osnovnoj školi već se puno o tome pisalo i pričalo no i dalje se oba predmeta u potpunosti marginaliziraju. Bilo kakava reforma i planiranje cjelodnavne nastave bez više umjetnosti je zaista neprihvatljiva, čak sramotna i skandalozna! Ostali poslovi: Razredništvo??? INA??? Voditelji ŽSV? Sindikalni povjerenik? itd, itd….. Što je vođenje pjevačkog zbora, orkestra, bilo koje glazbene skupine osim neposredan odgojno obrazovni rad sa učenicima? Učiteljima glazbene kulture je vođenje svake izvannastavne aktivnosti puno zahtjevnije i napornije od izvođenja nastavnih sati iz predmeta glazbena kultura. O razredništvu mi je više neugodno bilo što napisati i uvjeravati o nekim činjenicama a također i za voditelje ŽSV a i ostalo. Znamo koliko je dokaza o važnosti i utjecaju glazbe i bavljenja glazbenim aktivnostima na psihofizički razvoj djece, no dosada je svaka reforma tu činjenicu u potpunosti zanemarila. Struka je predlagala, no „reformisti“ u potpunosti zanemarili. Došlo je vrijeme da se svaka nepravda učinjena prvenstveno učenicima pa i učiteljima glazbene kulture ispravi. Uz postojeće predmete, organizirajte dio pomoći u učenju sa formiranjem skupina učenikakoji trebaju pomoć a i formiranja skupina nadarenih sa kojima će se dodatno raditi, dodajte više glazbenog, likovnog, tjelesne kulture i to je to. Ostale poslove ne dirajte, odnosno za razredništvo bi se trebala povećati satnica kada uzimate u obzir što sve razrednici rade. Nadalje podržavam kolege, udruge i ustanove koje su se ovdje izjasnile, većinu reagiranja podržavam u potpunosti pa se ne želim ponavljati. Deniza Gjini, prof.,učitelj savjetnik voditeljica ŽSV učitelja glazbene kulture Istarske županije, ŽSV učitelja glazbene kulture Istarske županije | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
| 1220 | JELENA BANKO | Eksperimentalni program, 1. KONTEKST | Poštovani, Vaš prijedlog eksperimentalnog programa nije valjan niti u skladu s dosezima demokratskog uređenja prema nekoliko jednostavnih i svima razumljivih činjenica: 1. Niste uključili u plan osmišljavanja djelatnike odgojno - obrazovnih ustanova koji bi trebali biti stup na kojima provodite novi program, što bi čak i učenici osnovnih škola sami mogli provesti putem jednostavnih anketa (ukoliko im smanjite satnicu Informatike, možda ni to neće znati). 2. Niste uključili u plan osmišljavanja roditelje, a čije mišljenje, stavove i potrebe ste vrlo lako mogli ispitati i prilagoditi promjene suvremenom načinu života. Produženi boravak je tu pokrivao sve potrebe onih roditelja kojima su djeca morala ostajati duže u školi, a svakako nije potrebno nametati svima prisilno odvajanje od svoje djece. 3. Niste uključili u plan osmišljavanja ni djecu, učenike koji bi trebali postati zamorci Vašeg eksperimentalnog programa. To se moglo vrlo lako ispitati i tada bi dobili saznanja o tome kako je velika većina učenika već uključena u razne izvanškolske i iznannastavne aktivnosti čija će provedba doći u pitanje ukoliko se od njih očekuje boravak u školi do kasnih popodnevnih sati (pa čak i "samo" do 14:30 ili 15:00) i to na aktivnostima koji ih možda ne zanimaju i ne zadovoljavaju njihove potrebe. 4. Niste uključili u plan osmišljavanja ni sve ostale dionike odgojno - obrazovne djelatnosti, npr. autoprijevoznike (problem ukidanja prijevozničkih linija, neprofitabilnost istih ili nedostatak profesionalnih vozača čime dovodite sigurnost djece u pitanje), zatim nedostatak osoblja u školama (čistača/čica, kuhara/ica...). Pitanje promjene normi za pojedine poslove također nije u skladu s opsegom posla, solarni sat se nikako ne može uzeti u obzir prilikom neposrednog odgojno - obrazovnog rada, a poslovi namijenjeni razrednicima oduzimaju puno više vremena od 1 sata tjedno ili povećanja plaće od mizernih 2% ukoliko imate na umu sve poslove za koje je zadužen razrednik (razrednik = pedagog, psiholog, administrator, liječnik, turistički djelatnik - organiziranje izvanučioničke nastave, IT - stručnjak...). Norma za razrednike bi se, kao što se zalažu svi oni koji su u bilo kojem trenutku obavljali taj posao, trebala POVEĆAVATI, a nikako smanjivati. Jedino će na taj način učenici dobiti razrednike koji imaju VREMENA obavljati svoj posao u njihovom najboljem interesu. Problem izvođenja Programa B1 i B2 "dominantno u prostorijama škole": velika većina škola u Republici Hrvatskoj nema uvjete za provođenje dodatnih programa u svojim prostorijama jer velika većina škola u Republici Hrvatskoj ima jedva dovoljno prostora za izvođenje redovite nastave. Opet se postavlja pitanje preuređenja, nadograđivanja i gradnje novih prostora te dvorana za one škole koje ih još nemaju. Prema dosadašnjim iskustvima u Republici Hrvatskoj, vrlo lako moguće da neke škole ostanu nedovršene ili gradnja ne započne ni do krajnjih rokova. Mišljenja sam kako je potrebno uvesti određene promjene, ali one koje su realno moguće i koje su na dobrobit naše djece i učenika. To se moglo učiniti na način da sve škole dobe mogućnost provedbe produženog boravka, izgradnja dvorana za sve škole te uzimanje u obzir mišljenja i stavova svih dionika odgojno - obrazovnog procesa. Ovako, prijedlog eksperimentalnog programa izgleda kao da ga je sastavljao veterinar bez položenih pedagoških kompetencija, koji nikada nije održao sat u učionici i bez znanja o temi o kojoj bi trebao podučiti učenike. lp | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« organizira se i provodi u ograničenom broju škola, s temeljnim ciljem provjere vrijednosti okvira, modela i organizacije rada osnovne škole kao cjelodnevne škole (vrijednosti novih odgojno-obrazovnih programa te novih sadržaja, novih oblika i metoda rada koji se provode u okviru cjelodnevne škole u novim infrastrukturnim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima rada osnovne škola). U eksperimentalnoj provedbi organizirano je sustavno praćenje i vrednovanje svih aspekata organizacije, provedbe i ishoda modela cjelodnevne škole. Završetkom eksperimentalne provedbe na temelju svih dostupnih podataka sagledat će se svi aspekti i sastavnice modela prije odluke o implementaciji u cjelokupni sustav osnovnih škola. |
| 1221 | RENATA RELIĆ OBRADOVIĆ | Eksperimentalni program, 1. KONTEKST | Citirane rečenice su u nejasne i u svojim dijelovima kontradiktorne: „Kvalitetnijim i duljim sudjelovanjem učenika u odgojno-obrazovnom sustavu pružene su brojne nove mogućnosti poboljšanja kvalitete života svim roditeljima.” Misli li se pritom da će roditelji imati više vremena za sebe, ili se misli na kvalitetu života obitelji? Kako će se ona postići duljim boravkom djece u školi, a kraćim s roditeljima (naime, nemaju svi roditelji jednako radno vrijeme!) „Pritom se modelom rada škola kao cjelodnevnih odgovornost upravo roditelja/skrbnika za odgoj i obrazovanje vlastite djece u svim segmentima naglašava.” Kako se odgovornost roditelja naglašava, ako će djeca dulje vrijeme boraviti u školi? | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 1222 | RENATA RELIĆ OBRADOVIĆ | Eksperimentalni program, 1. KONTEKST | Citirane rečenice su proizvoljne pretpostavke ili čak floskule: „Osmišljene promjene jasno i izravno vode poboljšanju društvenog statusa učitelja kao jednom od ciljeva cjelodnevne osnovne škole. Cilju u kojem ukupno društvo prepoznaje rad učitelja kao sadržajno i vremenski zahtjevan i po posljedicama iznimno odgovoran te ga kroz iznadprosječna materijalna nagrađivanja takvim i financijski vrednuje.” | Primljeno na znanje | Poštovana/i, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru i mišljenju te sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program organizira se i provodi u školama odabranim putem javnog poziva, koje imaju kadrovske uvjete za njegovu provedbu sve četiri školske godine. U izvedbi Eksperimentalnog programa sudjeluju učitelji razredne nastave, učitelji predmetne nastave, stručni suradnici škole, ravnatelj škole te administrativno i tehničko osoblje škole. Tijekom Eksperimentalnog programa mijenja se struktura sadašnjih tjednih i godišnjih radnih obaveza učitelja i stručnih suradnika. Kako bi se što jasnije naglasila načela zaduživanja, strukture radnih obveza i plaćanja ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika u izmjenama teksta Eksperimentalnog programa učinjene su sljedeće promjene: Učiteljima razredne i predmetne nastave smanjuje se obvezno vrijeme rada u školi zbog novog omjera vremena obveznog i izbornog sudjelovanja učenika. Time se povećava vrijeme izbornog sudjelovanja učitelja u aktivnostima CDŠ-a; Mijenja se zaduženje učitelja razredne i predmetne nastave uz smanjenje broja sati u sklopu zaduženja odgojno-obrazovnim radom; Dodatno je naglašeno kako se svi dodaci na plaću u EP isplaćuju na osnovnu plaću, da svi iznosi dodataka ulaze u sve obračune mirovinskih i drugih prava te da se isplaćuju tijekom cijele školske godine).; Dodatno je naglašeno kako tijekom Eksperimentalnog programa vrijedi odstupanje od 10 posto sati nastave kao prijelazno rješenje. Svim učiteljima |